Read without ads and support Scribd by becoming a Scribd Premium Reader.
 
Pravo i regulativa Evropske unije
1. Međunarodne organizacije
Međunarodne organizacije su institucionalni oblici međunarodnih odnosakoji se formiraju na dobrovoljnoj osnovi, odnosno na bazi saglasnosti voljasuverenih država.Međunarodne organizacije su trajni oblici saradnje koje putem mehanizama istalnih organa ostvaruju zajedničke ciljeve više država. Imaju poseban statusi stalne organe, u okviru kojih se, na način predviđen statutima i drugimosnovnim dokumentima organizacija, odvijaju procesi
 
multilateralnog pregovaranja i zajedničkog odlučivanja država - članica u odgovarajućimoblastima međunarodne saradnje.
 
Međunarodne organizacije imaju određene konstitutivne elemente – članice(države, druge međunarodne organizacije ili nesamoupravne teritorije),međunarodni ugovor (koji se najčešće naziva statutom, ali može nositi inaziv povelja, ustav..), stalne organe, oblast delatnosti, poseban status(pravno lice u međunarodnom i unutrašnjem pravu).Raspoznajemo dve osnovne vrste ovih organizacija, a to su:
međunarodne međudržavne organizacije, čije članice su suverenedržave, i
međunarodnenevladine organizacije, koje su formalno privatneorganizacije.Pojam međunarodna organizacija pre svega se odnosi na međudržavneorganizacije.Formalno-pravno govoreći, međunarodna organizacija mora biti osnovanasporazumomkoji joj daje pravosnažnost. Ovako osnovane međunarodne organizacije predmet sumeđunarodnog pravai mogu da ulaze u sporazume isporove međusobno ili sa pojedinim državama. Na ovaj način, međunarodneorganizacije razlikujemo od drugih međudržavnih grupa, kao što su na primer G8iG77, a koje nisu osnovane međunarodnim sporazumom. S druge strane, treba uočiti razliku između međunarodnih organizacija i sporazuma;
1
 
iako se međunarodne organizacije utemeljuju sporazumima, neki sporazumi,npr. Severnoamerki sporazum o slobodnoj trgovini NAFTAnijemeđunarodna organizacija pošto nema sopstvenuadministracijuveć seoslanja isključivo na administracije zemalja članica sporazuma.Kategorizacija međunarodnih organizacijaImajući pravni i administrativni status u vidu, međunarodne organizacijemožemo svrstati u dve kategorije, i to:
 po članstvu,
 po funkcijiMeđunarodne organizacije možemo da razlikujemo na osnovu državačlanica i da li je članstvo slobodno ili ograničeno. Članstvo u nekimmeđunarodnim organizacijama (globalne organizacije) otvoreno je za svedržave sveta. U ovu kategoriju svrstavamoUN(Ujedinjene nacije), njene posebne agencije iSTO(Svetsku trgovinsku organizaciju). Najčešći primer međunarodnih organizacija sa ograničenim članstvom suregionalneorganizacije, na primeEvropska unijailiAfrička unija. Ograničenje može biti i po drugim kriterijumima, kao na primer Komonvelt iliFrankofonija, koje su utemeljene na istorijsko-kulturološkim vezama,OPEK (organizacija zemalja izvoznika nafte), koja se temelji na specifičnojekonomskoj aktivnosti i interesu, ili pak religiozne.
Globalne organizacije su:Ujedinjene nacije, i njene specijalizovane agencije i pridruženeorganizacije
2
 
Organizacije osnovane po drugim kriterijumimaOrganizacija za ekonomsku saradnju i razvoj(OECD/OECD)
Komonvelt nacija(Velika Britanija i većina njenih nekadašnjihkolonija)
Frankofonija(Francuska i većina njenih nekadašnjih kolonija)
Zajednica zemalja u kojima se govori portugalski jezik (Comunidadedos Países de Língua Portuguesa)
Organizacija iberijsko-američkih državapanija, Portugalija iLatinska Amerika)
Latinska unija(Unión Latina) (Okuplja sve zemlje u kojima se govoriRomanski jezik )
3
Search History:
Searching...
Result 00 of 00
00 results for result for
  • p.
  • Notes
    Load more