Professional Documents
Culture Documents
Osnovni termini
istorija + umetnost = istorija umetnosti prouavanje umetnosti u odnosu na okruenje, ukljuujui: ekonomske odnose istorijske dogaaje drutvene odnose religiju i verovanja tehnoloka dostignua po prirodi, istorija umetnosti je interdisciplinarna
Vilendorfska Venera, oko 15. 000.g.p.n.e. i Miloska Venera, oko 150.g.p.n.e.
forma se odnosi na formalne, spoljne aspekte umetnosti (likovni elementi) kako je delo napravljeno sadraj se odnosi na temu ta je predstavljeno
Posmatranje umetnosti
materijal tehnika vizuelni jezik sredstva likovnog uobliavanja - menjanje formalnih elemenata = stil znaenje i kontekst
uoavanje formalnih elemenata, stila Likovna analiza uoava i ralanjuje likovno delo na njegove sastavne elemente
veoma subjektivan, kakva oseanja i asocijacije izaziva, ta se nekome svia ili ne svia na delu
U principu, potreba za rashchlanjivanjem & analizom umjetnichkog djela prva se rodila u knjizhevnosti, dok je likovna umjetnost dugo vremena bila u potpunosti podvedena pod istoriju umjetnosti. Taj pristup - pozitivizam podrazumijeva upravo ove stvari koje su gore pomenute... istorizam, drushtveno-istorijske okolnosti u kojima je djelo nastalo & biografizam, umjetnikovu biografiju. Ovaj princip je dugo vremena bio jedini, najvishe zbog chinjenice da su skoro sve epohe bile 'zhigosane' opshtim karakteristikama koje su upravo bile proizvod drustvenih & istorijskih obiljezhja. Ta paralela izmedju umjetnosti & istorije je svakako imala svojih prednosti, ali takodje & mana... Granica izmedju umjetnosti & nauke je donekle pochela da se gubi, zanemarivale su se estetske vrijednosti djela, a nerijetko su chinjenice iz autorove biografije znale da namecu ako ne netachne, a onda pretjerano jednostrane zakljuchke o djelu. No, ovaj princip se odrzhavao sve do XX vijeka kada je doshlo do procvata u umjetnosti koji se nije mogao svesti pod okrilje bilo kakve faktografije, niti objasniti iskljuchivo kakvom istorijskom chinjenicom. Tada & nauka o umjetnosti, tachnije: teorija umjetnosti, dozhivljava svoj razvoj. Tako se pod uticajem ruske shkole razvija formalni metod koji akcenat stavlja na formu, tjs. oblik umjetnichkog izrazhavanja, tvrdeci kako upravo ona definishe & sadrzhaj (shto je vec bila velika razlika u odnosu na pozitivizam kod koga je sve bilo podredjeno sadrzhaju). Ipak, najveci doprinos formalizma jeste svakako uvjerenje da je umjetnost dinamichka kategorija, te da ni jedna statichka definicija ne mozhe da opstane, kao & poimanje umjetnichke chinjenice kao fakta koji se odrzhava samo unutar umjetnichkog djela. Psiholoshki metod se razvija pod uticajem Sigmunda Frojda; tachnije - njegove teorije o konstituivnim djelovima ljudske psihe: Ego & Alter-Ego. On se vraca na Aristotelovu katarzu, tvrdeci da se do razrjeshenje sukoba dolazi bash kroz umjetnost; bilo da se radi o umjetniku & chinu oslobadjanja, ili o posmatrachu & samoprepoznavanju. Filozofija takodje daje svoj doprinos preko fenomenoloshkog metoda & teorije recepcije koji proistichu direktno iz Huserlovog nachina mishljenja. Ove metode su interesantne jer uvode u teoriju pojam konkretizacije koji podrazumijeva da svako djelo dobija svoj pravi smisao tek kroz dozhivljaj posmatracha. Jedan od teoretichara knjizhevnosti (ne mogu mu se sada sjetiti imena, a muka me da trazhim) govorio o tim tzv. "pasazhima neodredjenosti". & ako se chini da je ovaj posljednji metod negdje najblizhi umjetnichkom poimanju umjetnosti , to ipak nije obavezno tako. Zamislite da stojite ispred egipatske skulpture... Njena chista frontalnost & anatomija koja eto tek shto zavredjuje da se zove ljudskom teshko da ce vas pokrenuti. Tu cete & te kako morati da poznajete istoriju Egipta, polozhaj umjetnika u tom drushtvu, kao & razlog zbog koga je ta skulpura uopshte pravljena. Isto tako je negdje potrebno poznavanje psihoanalize, ako zhelite da sagledate Dalijevo djelo. Znachi, uvijek & svuda: pluralizam metoda! Paul Klee uporedjuje umjetnika sa drvetom. On kazhe da umjetnik crpi iz realnog zhivota jednako kako drvo crpi iz zemlje & iz suncheve toplote, ali da bash kao shto ni plod drveta ne slichi mineralima & sunchevoj energiji, tako ni umjetnichko djelo ne imitira zhivot. Tako da mislim da negdje tu lezhi odgovor - pokushaj da naiskrenije dozhivish ovaj svijet oko sebe & da pokorno od njega uchish... na taj nachin ce se dozhivljaj prenijeti & na posmatracha, & onda ce rijechi, analize, metode, kao & svih shesnaest pitanja biti sasvim suvishni...
KOMPOZICIJA
http://www.youtube.com/watch?v=y81HCS aqkYU&feature=related http://www.youtube.com/watch?v=E8HYtril rRM&feature=related http://www.youtube.com/watch?v=RU9Dh ZtPUqQ&feature=related http://www.youtube.com/user/draganjascur ?blend=22&ob=5#p/u/0/4Ktp-UPMb5g
CENTAR PANJE
http://www.youtube.com/watch?v=qyKk1Vl WvHw&feature=related
BOJA
http://www.youtube.com/watch?v=NSJwql HgQxg&feature=related http://www.youtube.com/watch?v=3AGzV SDYzn4&feature=related
Arhitektura
gr. arhitekton - graditelj
Arhitektonska umetnost predstavlja umetnost izgradnje graevine, sa svrhom stvaranja unutranjih organizovanih prostora, namenjenih najrazliitijim ljudskim potrebama Arhitektura je stvaranje prostora vetaki sagraenog od izabranog materijala, sa izmenjenom konstrukcijom, oblikovanog, dekorisanog i obojenog po ukusu odreene epohe Arhitektura je umetnost oblikovanja prostora prema ljudskim potrebama i tenjama
Ima i tehniku i umetniku komponentu Razlika u odnosu na graevinarstvo ono slui da zadovolji potrebe, nema za cilj i izazivanje estetskog oseanja Odraz vremena, vrsto vezana za ivot
Osnovni zakoni:
funkcija (namena) konstrukcija (materijal, konstruktivni elementi delovi koji nose i delovi koji su noeni ili kombinacija podupiraa i tavanice, vertikala i horizontala). Konstruktivne elemente moemo podeliti na: - vertikalne: zid, stub, stubac (stub je krunog preseka, stubac etvorougaon); - horizontalne: tavanica, svod, kupola i krov (tavanica horizontalno zatvara gornji deo prostora, a svod oblo). umetniki izraz (ukus epohe...)
plan
Centralni plan
Materijali
KONSTRUKTIVNI SISTEMI
svod
kupola
kupola lanterna kalota
prsten/tambur
pandantifi
sistem pandantifa
sistem trompi
stub i stubac
pilaster i polustub
kapitel
stablo stuba
Masa sve to vidimo u prostoru, zdanje u celini. Tu se najvie ogleda kreativnost arhitekte. Oblici poivaju na geometrijskim telima i njihovim kombinacijama. to jednostavnije to monumentalnije
D. Bramante, Tempietto
Povrina odreuju oblik mase ali su joj i podreene. To su razliite geometrijske slike ali nisu ravne tu su otvori, ukrasi, boje... Naglaene horizontale ili vertikale
- otvori. Svetlost, komunikacija i protok vazduha. Vrata i prozori. Oblici i mesto u celini. Portal. - ukrasi. Uvuene ili izbaene povrine, od razliitog materijala, bojeni... Mogu biti konstruktivni (proraunati, istiu konstruktivne elemente, logini) i dekorativni (oivljavaju povrine, samo radi ukrasa).
"Ginger i Fred, Prag
Svetlost pazi se na mesto odakle dolazi, jainu... Da se istaknu ukrasi. Igra svetla-senke da akcentiraju i artikuliu povrine
Boja i u enterijeru i u eksterijeru. Ukraavanje. Polihromija nemir. Zavise od mesta, podneblja, raspoloenja...
Crkva Lazarica
Umetnost predstavljanja figura i oblika u reljefu ili u 3 dimenzije u nekom vrstom materijalu Vrsta likovnog izraavanja u nekom vrstom materijalu trodimenzionalnim oblicima i telima Umetnost upljina i masa
Monumentalna nosi opti sadraj ili znaaj, objedinjena sa okolinom (prirodnom ili arhitektonskom). Posmatra se sa vee daljine, radi se u trajnom materijalu, odlikuju je velike mase, otra jasna silueta, bez detalja. Javni spomenici
Donatello, Gattamelata
Dekorativna sastavni deo arhitektonske celine koju dopunjava i ne moe se posmatrati odvojeno, pripada zdanju na kome se nalazi. Najavljuje karakter zdanja, a zavisi od materijala i namene zdanje
Paris, Notre-Dame
nizak (bas-reljef)
visok
uputen
MATERIJALI
- Meki ili dinamini, lako se oblikuju, ili pokretni: - Vosak - Glina peena glina = terracotta - Majolika i fajans - Porcelan - Polupokretni: - Drvo - Slonovaa - Tvrdi ili statini - Kamen - Kost - Drago kamenje. Geme (urezana slika u negativu) i kameje (ispupeno) - Moderni materijali - Konstrukcija - Kinetika skulptura - Assemblage - Ready-made - Zemljana - Mix media
- polupokretni
Drvo
Slonovaa
kameja
gema
Kamen
Kost
Drago kamenje
- moderni materijali
Ready-maid
TEHNIKE
vajanje modelovanje u mekom materijalu, dodavanje materijala (glina) klesanje oduzimanje materijala (kamen, drvo) kovanje (u hladnom ili zagrejanom stanju) livenje najee u bronzi (legura bakra i cinka). - puna bronza za manje dimenzije - tehnika upljeg livenja za vee dimenzije (glineni model se oblepi tankim slojem voska, 2-3 mm, preko se stavi vlaan pesak i malter u koji se stave cevice do voska. Dobije se bezoblina skulptura. U gornje cevi se sipa bronza koja topi vosak i zauzima njegovo mesto, a viak curi kroz donje cevi. Potom se skine omota a ostne uplji kip, od bronze). iskucavanje za manju skulpturu i u primenjenoj umetnosti, sa zadnje strane se iskucava lim ostalo - cizeliranje (poliranje), graviranje, auriranje (tehnika na proboj, delovi se odstranjuju da bi se dobila perforirana povrina), granulacija (kapi zlata ili srebra)...
klesanje
vajanje
Volumen je prostorni oblik sa sve tri dimenzije: irinom, duinom i visinom. sastoji se od oblika vrstih tela, razliitih formi i dimenzija, koji se objedinjuju i koje moemo posmatrati kao jasnu celinu. Ima dvostruku ulogu oznaava prostor koji zaprema i jasno ocrtava podruje prostora ne samo ono koje sam zaprema ve i onog koji svojom masom podrazumeva zatvorene i otvorene forme
Hans (Jean) Arp: Poprsje ene
Zatvorena forma (naglaeno jedinstvo mase) Otvorena forma (delovi su sastavni deo prostora u kome se nalaze)
Michelangelo, David
Bernini, David
Michelangelo, Rob
Svetlost
ima pasivnu ulogu, koristi se ali se ne predstavlja. Osvetljenje dela vano za doivljaj.
A. Rodin, Poljubac
Boja
Tekstura
Volumen koji je zbijen i ne sadri prostor unutar sebe zovemo masa Puno - prazno. Praznim nazivamo prostor, punim nazivamo masu - prostor i masa su u meusobnom odnosu Tela su uronjena u prostor, prostor moe biti okolo i u telima. Punu plastiku delimo (prema odnosu prostora i volumena) na:
- monolitnu masu, - udubljeno-ispupenu masu, - proupljenu masu, - plono istanjenu masu i
Prazno - prostor
Mobil
Puno prostor ispunjen masom
Udubljenoispupena masa
Prostor ulazi u udubljujenja u masi, a masa svojim ispupenjima prodire u prostor. Obrisna linija je zbog toga krivudava, odnos mase i prostora je dinamian. - Kada masa svojim izboinama izae u prostor, a prostor ue u ulegnua u masi, govorimo o udubljeno ispupenoj masi (konkavno-konveksnoj).
Dunja
Proupljena masa
- Kada prostor proe kroz masu i slobodno struji njome nazivamo je proupljena masa.
Plono-istanjena masa
Skulptura je nainjena od jedne metalne ploe koja je razrezana i savijena u raznim smerovima. - Oblik kojem je visina vrlo mala skloni smo nazvati plohom - on je ploan. Masu koja ima malu visinu (debljinu) nazivamo plono istanjena masa.
Slikarstvo
Vetina da se pomou linije i boje predstave na nekoj povrini pojave koje su viene u stvarnosti ili da se prikau umetnikove vizije. Fenomen slike je veoma sloen.
Materijal: - podloga - pigmenti - vezivo Slikarske tehnike: - crte, akvarel, tempera... - zidno (monumentalno) slikarstvo - al secco - al fresco - mozaik - muzivno slikarstvo - zgrafito - vitra
Taka
Taka je oblik bez i jedne naglaene dimenzije: nema ni visinu, ni irinu, ni duinu
Grafika modelacija
Skupljeno - raspreno
Optiko meanje
Linija
Linija je skup taaka u ravnini.
Osobine linije:
1. karakter - debele, tanke, dugake, kratke, otre, isprekidane, izlomljene, jednoline, i sl.
2.
tok - ravne, uglaste, krive (pravilne ili slobodne krive), otvorene ili zatvorene; kaligrafske - raene slobodnom rukom i euklidske izvedene tehnikim pomagalima.
3.
znaenje:
linearno
Michelangelo, kroki
Ploha
Ploha je oblik koji ima samo irinu i duinu. Doslovno: svetlosna mrlja ili senka. Slobodnije: trea dimenzija je nenaglaena.
Oblici ili likovi kojima se sluimo na plohi mogu biti: a) geometrijski: kvadrat, pravougaonik, trougao, krug, elipsa itd. b) slobodni ili organski, koji se slobodno razvijaju, bez uoljivog pravila geometrizacije, imaju element sluajnosti u svojoj grai.
plono
Povrina
Povrina je spoljni izgled plohe; povrina je spoljni izgled nekog volumena za koji je povrina uvek vezana.
Povrinu osim okom (vizualno) doivljavamo i dodirom taktilni ili haptiki doivljaj.
Osnovna svojstva povrina su tekstura i faktura.
Tekstura
od lat. textura - tkanje, tkanina, sklop, sastav; povezana je s reima tkanje, tekstil, i s reju tekst
Tekstura je karakter povrine i moe biti: - crtaka tekstura, koriste se crtaki elementi - taka i linija; - slikarska (razliita gustina mrlja koje ine povrinu); - plastika (hrapavo ili glatko, taktilna)
A. Durer, Rinoceros
C. Brancusi, Muza
Faktura
Likovno-tehniki postupak obrade povrine likovnog dela, ili drugim reima umetnikov rukopis. U slikarstvu se to odnosi na nain nanoenja boje kistom koji moe biti: - Impasto (pastuozno): gusti, debeli nanos koji je taktilno osetljiv, i - lazuran namaz: tanak i proziran sloj boje glatke povrine.
Naela komponovanja
Ritam
Ritam je izmena ili ponavljanje elemenata. Vrste ritmova: a) dominacija egzaktno ponavljanje istog elementa (a-a-a...), b) alternacija (a-b-a-b...), c) varijacija (a-b-c-b-a-b-c...), d) gradacija (kreendo, pojaavanje akcenta, a-A-a-A...), i e) radijacija (radijalno, zrakasto irenje iz jednog centra).
a - a - a - a - a - a -a
dominacija
Grka, Vojnici u maru, 420.g.p.n.e.
AA
gradacija
Victor Vasarely; Vega, 1957.
ABABABAB alternacija
varijacija
Paul Klee: Rast; nokturno bilja
radijacija (zraenje)
Ravnotea se postie postavljanjem jedne mase prema drugoj bilo bojom, formom, suprotnostima linija i sl, u takvom rasporedu elemenata da oni budu stabilizovani i stavljeni u prividno stanje mira.
Matematiki oznaava jednak (uravnoteen) odnos leve i desne strane znaka jednakosti. 3=3 ali i 3=2+1 3=1+1+1 Prema koliinama vrednosti s obe strane ravnoteu delimo na: 1) simetrinu 2) asimetrinu U likovnom izraavanju poznajemo jo i 3) optiku ravnoteu
Ravnotea
Simetrija
2=2
Asimetrija
2=1+1
Optika ravnotea
Kontrast
Kontrast je sinonim za suprotnost, odnosno naglaena razliitost. najmanje dva elemenata moramo postaviti u odnos (svetlo-tamno, veliko-malo, dugo-kratko).
ravnotea i kontrast
zakon frontaliteta
contrapposto (protivtea)
Razmera i proporcije
Zlatni presek - manji deo prema veem odnosi se jednako kao vei deo prema celini A:B=B:(A+B) = 1 : 1,61
Boja
Bojom nazivamo reakciju fotoosetljivih epia u naem oku na spoljanji nadraaj u obliku svetlosnog zraka. - dugine boje (spektar) - 7 boja: - crvena, narandasta, uta, zelena, plava, modra i ljubiasta
Boja
a)
svojstva boja:
1. Vrsta boje
- primarne - sekundarne - tercijarne 2. Ton boje - (svetliji, tamniji) 3. Valer - tople i hladne boje
b) c)
- po Johanesu Ittenu: a) kontrast boje prema boji b) kontrast svetlo - tamno c) kontrast toplo - hladno d) komplementarni kontrast e) simultani (istovremeni) kontrast f) kontrast kvaliteta g) kontrast kvantiteta
a) svojstva boje:
1. Vrsta boje 2. Ton boje 3. Valer
1. vrsta boje
- primarne - sekundarne (I + I = II) - tercijarne (I + II = III)
spektar
Wilhelm Ostwald traku (niz) spektra zakrivljuje u krunicu. Ima 8 osnovnih boja, svaka po 3 nijanse = 24 boje, ukupno 680 tonova. iste boje zove hromatske, arene boje.
Sve boje koje nisu u spektru naziva ahromatske, nearene boje (neboje).
2. ton boje:
svetlina boje
ili crvene. Smea je dakle ton, a ne boja. Nema je u dugi, ve nastaje dodavanjem boji crne.
3. valer Koliina tamnog ili svetlog u jednom tonu nezavisno od njegove bojene vrednosti zove se VALER (intezitet)
b) efekti boje
hladne boje
tople boje
hladno toplo
Koloristika modulacija - nema tonova (svetlijih i tamnijih boja), svetlost i tama doarani su toplim i hladnim bojama
senka
svetlo
Hladne boje
Tople boje
Komplementarne boje
na krugu boja
Komplementarne boje
Zakon rezultanata
Analogne boje
na krugu boja susedne, bliske
c) kontrasti boja
Po Paulu Kleeu:
a) komplementarni kontrast b) kontrast krivih parova
Komplementarni parovi:
Krivi parovi:
Komplementarni kontrast
c) kontrasti boja
Po Johanesu Ittenu:
1) kontrast boje prema boji 2) kontrast svetlo - tamno 3) kontrast toplo - hladno 4) komplementarni kontrast 5) simultani (istovremeni) kontrast 6) kontrast kvaliteta 7) kontrast kvantiteta
4. Komplementarni kontrast
5. Sukcesivni kontrast
Albersova veba
6. Kontrast kvaliteta
7. Kontrast kvantiteta
Meanje boja: a) b) mehaniko meanje boja supstraktivno meanje (tee crnoj) osnovne boje C, P, optiko meanje boja aditivno meanje (tee beloj) RGB snopovi na televiziji: R red (crvena), G green (zelena), B blue (plava) CMYK u tampi: C cijan (svetloplava), M magenta (crvenoljubiasta), Y yellow (uta), K key (oznaava crnu)
monohromatsko
Chiaroscuro
Tenebrizam
Prostor
Prostor je stvarnost u kojoj ivimo i u kojoj se kreemo. Doivljavamo ga kroz tri dimenzije: irinu, duinu i visinu, ali i kroz nizanje doivljenih trenutaka u odreenom trajanju zbog ega moemo dodati i vreme kao etvrtu dimenziju. Privid prostora na plohi perspektiva.
gore
levo
nazad
desno
napred
dole
3D prostor
2D prostor
Perspektive
Perspektiva (lat. prospicere: videti, razabrati) - nain prikazivanja prostora na slici, iluzija dubine na plohi
Podrazumeva da je neto ispred ili iza, bilo u prostoru, vremenu ili znaenju; ta je vanije. Pogled na stvari pogled na svet
TEHNIKE
PREKLAPANJE (RASPORED)
RELATIVNA VELIINA VERTIKALAN NIZ ATMOSFERSKA perspektiva LINEARNA perspektiva (1 ili 2 take) i td.
iluzija dubine
RELATIVNA VELIINA
SASSETTA, Susret sv. Antonija i sv. Pavla, oko 1440, National Gallery of Art, Washington
2. Vertikalna perspektiva
3. Obrnuta perspektiva
Skraenje
dva oita
ablja perspektiva
ptija perspektiva
6. Koloristika perspektiva
HLADNE BOJE DALEKO
7. Poliperspektiva
trompe loeil
KOMPOZICIJA
1.Gde je ta? 2. Kakvi su odnosi?
Grafika
Grafike tehnike otiskivanje, umnoavanje otiska koji je nanesen na vrstu podlogu raznim alatkama i postupcima - Visoka tampa drvorez i linorez - Ravna tampa litografija - Duboka tampa bakrorez (graviranje), bakropis (radiranje), suva igla, mezzotinta, akvatinta Viebojna grafika
Primenjena umetnost
Emalj staklasta masa koja se zagrevanjem tzv. fluksa (meavina praha silikata i karbonata) pretvara u pastu pa se uliva u metalni okvir.
- elijasti emalj (cloisene), - izdubljeni (champlv), - iani