Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
3Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Poslovno Pravo Pitanja i Odgovori

Poslovno Pravo Pitanja i Odgovori

Ratings: (0)|Views: 1,460|Likes:
Published by drazenam

More info:

Published by: drazenam on Mar 26, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/23/2013

pdf

text

original

 
 POSLOVNO PRAVO
 ISPITNA PITANJA
1. Subjekti obligacije?
Subjekti obligacije su uvijek tacno odredjena lica (pravna ili fizicka, jedno ili vise), gdje pravu povjeriocaodgovara obaveza duznika. Strana povjerioca je aktivna a duznicka pasivna strana obligacije, s tim stoimamo jednostrano i obostrano obvezujuce odnose.Iz svega navedenog vidimo da povjeriocevo potrazivanje i duznikova obaveza, svako za sebe cine
obligaciju u uzem smislu
(obligacija). Cjelokupni odnos izmedju povjerioca i duznika predstavlja
obligaciju u sirem smislu
koja se regulira i pravnim normama – 
obligacionopravni odnos
.
2. Sadrzaj obligacija prema nacelimaU clanovima od 1 do 25 navedna su osnovna nacela obligacionog prava:
1.
Sloboda uredjivanja ugovornih odnosa
, sa posebnim ogranicenjima, omogucava ugovornimstranama da svojim voljama zasnuju, mijenjaju ili ukinu obligacione odnose, dajuci im ovlastenje daugovore zakljucuju ili ne zakljucuju s kim hoce, odrede sadrzaj i formu ugovora kroz niz sloboda (zasvaku od ugovornih strana).2.
Savjesnost i postenje
(bona fides) se trazi pri sklapanju ugovora od obje ugovorne strane, a ocjenaovog nacela ostaje na sudovima za svaki konkretni slucaj.3.
Ravnopravnost strana
podrazumjeva pravnu a ne ekonomsku ravnopravnost ugovornih strana.4.
Zabrana zloupotrebe prava
ogranicava prava pojedinca pravima drugih pojedinaca ili radi zastite javnog interesa. Zloupotrebe prava postoje kada titular svoje pravo koristi samo s ciljem da drugomnanese stetu
(sikana)
ali i kada titular to pravo koristi protivno svrsi radi koje je ono dato.5.
Nacelo jednake vrijednosti davanja
odnosi se samo na dvostrano obvezujuce ugovore ali ne podra-zumjeva matematicku podudarnost i ne primjenjuje se apsolutno ni na sve dvostrano obvezujuceugovore (primjenjuje se kod
 prekomjernog ostecenja
i
 zelenaskog ugovora
).6.
Zabrana prouzrokovanja stete
(neminem laedere) ne propisuje sankciju, i ima sljedece izuzetke:kada je steta nanijeta s dozvolom nadleznog organa radi opstekorisne djelatnosti moze se trazitinaknada samo prekomjerne stete; uobicajene imisije, nuzna odbrana, kranja nuzda, dopustenasamopomoc i pristanak ostecenog.7.
Duznost ispunjenja obveza
vidimo kroz cinjenicu da je ugovor za strane zakon
 
 – 
 
 pacta sundservanda, osim u slucajevima koje zakon odredjuje za prestanak obaveze: ispunjenje, prijeboj, otpustduga, nova-cija, sjedinjenje, nemogucnost ispunjenja, protok vremena i smrt. [Zastarom povjerilac nemoze traziti ispunjenje obaveze ali je duznik moze ispuniti.]8.
Pazljivo ponasanje u izvrsavanju obveza i ostvarivanju prava
cijeni se u svakom konkretnomslucaju i zavisi od toga da li je u gradjansko-pravnim obligacionim odnosima, kada je duznik zasnovao odnos van svoje poslovne djelatnosti
(paznja dobrog domacina)
ili u privredno-pravnimodnosima
(paznja dobrog pri-vrednika)
. Ako se kao duznik javlja profesionalno lice, mora postupatisa tzv.
 paznjom dobrog strucnjaka
.9.
Primjena dobrih poslovnih obicaja,
 bilo kodificiranih ili nekodificiranih
,
ocekuje se od strana kadasu stupile u obligaciju sa siroko primjenjenom komercijalnom praksom. Kodificirane obicaje obicnoobjavljuju privredne komore, i to su
uzanse
[opste i posebne].
10. Jedinstvenost reguliranja ugovornih odnosa,
 bez obzira da li ih sklapaju privredni subjektimedjusob-no
 
(privredni) ili su obicni obligacioni ugovori, prosirena je i na sve ostale vrste pravnih poslova 
3. Prestanak obligacija?
1.
Ispunjenje
je valjano izvrsenje one cinidbe koja je predmet duznikove obaveze, i moze biti nepos-redno i posredno (
kompenzacija
). Obavezu moze ispuniti bilo koje lice u duznikovo ime ali uzsaglasnost povjerioca. U slucaju kada duznikovu obavezu ispuni trece lice, povjeriocevo potrazivanje
personalnom subrogacijom
prelazi na njega.Personalna subrogacija moze biti
ugovorna
(nastaje ugovorom prije ili najkasnije u isto vrijeme sa ispla-tom) i
zakonska
(kada duznikovu obavezu ispuni lice koje ima neki pravni interes za to - jemac,zalogoda-vac i protivnik pobijanja, i ne mogu je sprijeciti ni duznik ni povjerilac).
1
 
Slicnosti subrogacije i cesije su u tome da oba instituta sluze za prijenos potrazivanja, imaju za subjektaobligacije povjerioca i osnov zakon ili ugovor, pravni polozaj duznika se ne smije pogorsati i ne trazisaglasnost za zakljucenje. Razlikuju se tako sto kod cesije ugovor ima samo dvije strane – novog i starog povjerioca dok subrogacija moze nastati i izmedju duznika i ispunioca; kod cesije cedentovo potrazivanje na cesionara prelazi zakljucenjem ugovora, dok kod subrogacije ispunjenjem obaveze; kodsubrogacije nema odgovornosti za ispunjenje; na ispunioca se prenose samo prava koja su ugovorena;cesionar moze traziti punu isplatu potrazivanja bez obzira na to koliko je platio.Redoslijed uracunavanja vise obaveza: prvo se ispune obaveze koje su duznik i povjerilac sporazumnoodre-dili; ako nema sporazuma, onim redom koji odredi duznik; ako duznik ne da izjavu, onim redomkojim su obaveze dospjele za ispunjenje; ako je vise istovremenih obaveza, prvo one koje su najmanjeobezbjedjenje; ako su podjednako obezbjedjenje, prvo one koje su duzniku najveci teret; ako su u svemuranije recenom jed-nake, namiruju se redom kojim su nastajale; ako su nastale istovremeno duznik sve stoda rasporedjuje se ravnomjerno na sve njih.2.
Prebijanjem (kompenzacijom)
obaveza prestaje tako sto se izvrsi medjusobno obracunavanje potrazi-vanja jedne strane uzajamnim potrazivanjem druge strane. Moguce je na osnovu
ugovora
,
izjave vo-lje jedne strane
i
zakona
. Potrazivanja koja se prebijaju moraju biti
uzajamna
,
istovrsna
,
utuziva
i
dospjela
. Prebijanje je iskljuceno kada se potrazivanja ne mogu zaplijeniti; kada je predmet potraziva-nja stvar data duzniku na cuvanje ili posudbu ili koje je duznik bespravno uzeo i zadrzao;su nastala namjernim prouzrokovanjem stete; potrazivanja naknade stete pricinjene ostecenjemzdravlja ili prouzrokovanjem smrti; i koja proisticu iz zakonske obaveze zadrzavanja.3.
Oprost duga
nastaje sporazumom izmedju povjerioca i duznika a ne samo jednostranom izjavom povjerioca, i moze biti oprost cijelog ili samo djela duga.4.
Prenovom
 povjerilac gubi staro i dobiva novo potrazivanje, a istovremeno se duznik oslobadja stare i preuzima novu obavezu.5.
Sjedinjenje
postoji kada isto lice u istoj obligaciji postane i povjerilac i duznik.6.
Nemogucnost ispunjenja
vodi prestanku obligacije kada je ispunjenje obaveze postalo naknadnonemoguce usljed okolnosti za koje duznik nije odgovoran.7.
Protek vremena, otkaz i smrt.4. Ugovor-pojam?
Ugovor predstavlja saglasnost volja dva ili vise lica koju oni postizu sa ciljem da ostvare odredjeno pravno dejstvo.Postupak usaglasavanja njihovih volja naziva se
 zakljucivanje
ili
 sklapanje
ugovora, a lica koja gasklapaju oznacavaju se razlicitim nazivima - ugovorne strane, ucesnici, partneri, ugovornici, stipulanti,kontrahenti.
5. Opsti uslovi za nastanak ugovora?
Za nastanak svakog ugovora potrebno je da se steknu odredjeni opsti uslovi. Ti uslovi ticu se:
saglasnosti volja
 predmeta ugovora
osnova ugovora
forme (kod formalnih ugovora)
6. Sta je ponuda?
PONUDA- akt kojim bilo koja od buducih ugovornih strana inicira postanak ugovora; prijedlog ugovora ucinjenodredjenoj osobi koji sadrzi sve bitne sastojke buduceg ugovora- u pravilu se upucuje odredjenoj osobi, no moze i neodredjenom br. osoba (
opca ponuda
), morasadrzavati bar bitne sastojke buduceg pr. posla, mora postojati
animus contrahendi
(namjera sklapanjaugovora), u pravilu je neformalni akt- opoziv, da bi bio valjan, mora stici prije ili u isto vrijeme kad i ponuda
2
 
7. Na koje se nacine moze izjaviti volja za sklapanje ugovora?
Rijecima, uobicajenim znakovima, drugim ponasanjem iz kojeg se moze zakljuciti o postojanju volje, pomocu razlicitih komunikacijskih sredstava.Oblik izjave volje za sklapanje ugovora1. Rijecima2. Uobicajenim znakovima Npr. kimanjem glave, rukovanjem i sl.3. Drugim ponasanjem iz kojeg se moze zakljuciti o postojanju volje Npr. u odredjenim slucajevimasutnja, jedna strana u svoje ime i za svoj racun raspolaze robom koju je primila4. Pomocu razlicitih komunikacijskih sredstava
8. Sta se smatra trenutkom nastanka ugovora?
Kad ponudjac primi izjavu ponudjenog da prihvata ponudu.
9. Koje ugovore moze sklapati ograniceno poslovno sposobna osoba?
Moze bez odobrenja svoga zakonskog zastupnika sklapati samo one ugovore cije joj jesklapanje zakonom dopusteno.Ostali ugovori tih osoba ako su sklopljeni bez odobrenja zakonskog zastupnika rusljivi su, alimogu biti osnazeni njegovim naknadnim odobrenjem
10. Kakvi su ugovori koje sklopi ograniceno poslovno sposobna osoba bezodobrenja zakonskog zastupnika?
ugovori tih osoba ako su sklopljeni bez odobrenja zakonskog zastupnika pobojni su, ali mogu bitiosnazeni njegovim naknadnim odobrenjem.Ako nije znao za njezinu poslovnu nesposobnost (ili ga je prevarila da ima odobrenje zakonskogzastupnika) moze raskinuti ugovor sto ga je sklopio s njom bez odobrenja njezina zakonskog zastupnikaOvo se pravo gasi nakon isteka trideset dana od saznanja za poslovnu nesposobnost druge strane, odnosnoza odsutnost odobrenja zakonskog zastupnika.Moze pozvati zakonskog zastupnika da se ocituje odobrava li taj ugovor.Ako se zakonski zastupnik ne ocituje u roku od trideset dana od toga poziva da ugovor odobrava, smatratce se da je odbio dati odobrenjeTi ugovori su rusljivi, ali se naknadnim odobrenjem zakonskog zastupnika mogu osnazit
11. Prestanak ugovora?
Ugovor, kao izvor obligacije, moze da prestane da postoji, pa tada prestaju prava i obaveze koje je onstvorio. Obligacioni ugovori, mogu da prestanu na razlicite nacine. Tako, oni mogu da prestanu da postojeiz razloga sto se protive nekoj imperativnoj ili moralnoj normi, sto same stranke odustaju od zakljucenogugovora ili samo jedna stranka koja je ovlascena da trazi raskid ugovora, zahteva njegov raskid, a uodredjenim slucajevima, ugovor moze da prestane i usled smrti ugovorne strane.Prema prirodi uzroka prestanka, ugovor moze da prestane: usled ponistenja, raskida (sporazumnog ili jednostranog), smrti ugovaraca, slucajne propasti stvari i sl.
12. Na koji nacin se raskida ugovor kada je ispunjenje u roku bitan sastojak 
 
ugovora i kada to nije?
Kada je ispunjenje u roku bitan sastojak ugovora, ugovor se raskida po samom zakonu.Kada ispunjenje u roku nije bitan sastojak ugovora. Vjerovnik koji zeli raskinuti ugovor mora ostavitiduzniku primjeren naknadni rok za ispunjenje.
13. Ugovori u privredi - pojam i specificnosti
Zakon o obligacionim odnosima definise ugovore u privredi kao ugovore, koje preduzeca i druga pravnalica koja obavljaju privrednu delatnost, kao i drugi pojedinci- preduzetnici koji profesionalno, u viduzanimanja obavljaju odredjenu privrednu delatnost, zakljucuju izmedju sebe odredjene poslove (ugovore) pri obavljanju delatnosti, a sto cini predmet njihovog poslovanja.
3

Activity (3)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 thousand reads
1 hundred reads
Bojana Kosoric liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->