Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more ➡
Download
Standard view
Full view
of .
Add note
Save to My Library
Sync to mobile
Look up keyword
Like this
4Activity
×
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Mikroekonomija II_kolokvijum

Mikroekonomija II_kolokvijum

Ratings: (0)|Views: 303|Likes:
Published by drazenam

More info:

Published by: drazenam on Mar 26, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, DOC, TXT or read online from Scribd
See More
See less

11/18/2012

pdf

text

original

 
 Pitanja i odgovori za II kolokvijum
1.Navedite primjer pozitivne i negativne eksternalije.Negativna eksternalija
– gasovi iz automobila
Pozitivna eksternalija
– restaurirane istorijske zgrade, jer ljudi mogu da uzivaju u ljepoti; moj seminarski radupload-ovan na internet u svrsi ispunjenja nekog predmetnog zadatka mogu svi drugi ljudi da pronađu i iščitajuradi prosirenja znanja ili ispunjenja nekog njihovog zadatka.
2.
Na koji način patentni sistem pomaze drustvu u rjesavanju problema eksternalija?
Zakon o patentima štiti pronalazača, jer mu daje ekskluzivno pravo da koristi svoje pronalaske određeno vrijeme.Za patent se kaže da internalizuje eksternalije tako što preduzeću daje pravo vlasništva nad sopstvenim pronalaskom. Ako neko drugo preduzeće hoće da koristi taj izum mora da traži odobrenje i plaća tantijeme.Tako patentni sistem daje preduzećima podsticaj da se bave istraživanjima, teže ka novim tehnologijama i izumima.
3.
Navedite neke načine na koji se problemi izazvani eksternalijama mogu rijesiti bez drzavneintervencije.
- etičkim kodeksima i društvenim sankcijama- dobrotvorne ustanove(društva za zaštitu životne sredine)- sklapanje ugovora zainteresovanih strana- integracija različitih vrsta preduzeća.
4.
Sta su Piguavi porezi? Zašto ih ekonomisti radije koriste u odnosu na regulaciju kao način zastite
 
zivotne sredine od zagadjenja?
Porez koji se uvodi radi korekcije negativnih eksternalija. Piguovi porezi, za razliku od regulacije, smanjujuzagađenje uz niži trošak po društvo. Regulacija diktira nivo zagađenja, a porezi daju ekonomsku stimulaciju da sezagađenje smanji. Nemaju sve fabrike iste troškove da smanje zagađenje. Piguov porez alocira zagađenje onimfabrikama čiji su troškovi smanjenja zagađenja najviši.
5.
Objasnite sta znači kada se kaže da neko dobro ima svojstvo „isključivosti“.Isključivost
– svojstvo dobra po kojem jedna osoba može biti spriječena da ga koristi.
6.
Objasnite sta znači kada se kaže da neko dobro ima svojsktvo „rivaliteta“.Rivalitet
– svojstvo dobra po kojem njegovo koristenje od strane jedne osobe smanjuje koristenje tog dobra odstrane druge osobe.
7.
Definisite i navedite primjer javnog dobra.Javna dobra
– dobra kojima nisu svojstveni ni isključivost niti rivalitet.
sirena koja upozorava na dolazak natoaviona (niko ne može piti spriječen da je cuje, slušanje sirene jednog čovjeka ne otežava slušanje drugogčovjeka), Nacionalna odbrana
8.
Može li individualno tržište samostalno da obezbijedi to dobro? Objasnite.
Javno dobro obezbjeđuju vlade, a svoje odluke o veličini donose na osnovu analize troškova i koristi.
9.
Sta je analiza troškova i koristi javnih dobara? Zašto je ona važna?Analiza troškova i koristi
– analiza koja upoređuje troškove i koristi od nabavke javnog dobra za drustvo. Ona jevažna zbog predvidjanja moguće ekonomske situacije proizašla iz neke odluke – proračunava trošak kojiostvaruje neko javno dobro lili usluga, odnosno korist.
10.
Definisite i navedite primjer zajednickog resursa. Bez drzavne intervencije, da li ce ljudi to dobro
 
koristiti previše ili premalo? Zašto?
Zajednički resursi su dobra koji imaju svojstva rivaliteta ali ne i isključivosti. Riba u moru je zajednički resurs.Pošto se korištenje javnog dobra ne naplaćuje, ljudi su skloni da ga prekomjerno troše. Zbog toga država mora dareguliše potrošnju javnih dobara.
11.
Kakav je odnos između ukupnog prihoda, profita i ukupnog troška preduzeća?
1
 
Ukupan prihod
– iznos koji preduzeće stiče od prodaje svoga autputa
Ukupni trošak 
– tržišna vrijednost inputa koje preduzeće koristi u proizvodnji
Profit
 – razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška
p = up - ut
12.
Navedite primjer oportunitetnog troška koji računovodja mozda nece smatrati troškom. Zašto biračunovodja zanemario taj trošak?
 Npr. Nadnica koje se vlasnik preduzeća odriče da bi radio u tom preduzeću,a ne na nekom drugom radnommjestu. Računovođe zanemaruju oportunisticki trošak zato što se samo bave eksplicitnim troškovima (troškoviinputa koji preduzeću nameću neki novčani izdatak)
13.
Sta je marginalni proizvod i sta znači kada se kaže da je on opadajuci?Marginalni proizvod
– povećanje autputa koje nastaje od jedne dodatne jedinice inputa
Opadajuci marginalni proizvod
– svojstvo po kojem marginalni proizvod nekog inputa opada sa porastomkoličine inputa
14.
Definisite ukupni trošak i marginalni trošak. U kakvom su oni odnosu?
Ukupni trošak je tržišna vrijednost svih autputa koje preduzeće koristi u proizvodnji.Prosječni ukupni trošak jeste odnos ukupnog trošaka i količine autputa.Marginalni trošak jeste iznos za koji se povećava ukupni troška ako se autput poveća za jednu jedinicu.Marginalni trošak raste sa količinom autputa, a prosječni ukupni trošak prvo opada sa porastom autputa, a zatimraste kada se autput dalje povećava.
15.
Definisite ekonomiju obima i objasnite njen uzrok.
Kada prosječni ukupni trošak na dugi rok opada sa porastom autputa, kaže se da postoji ekonomija obima. Nastaje jer veći nivoi proizvodnje omogućavaju specijalizaciju radnika, koja svakom radniku omogućava da bolje obavljadodjeljeni zadatak.
16.
Definisite dezekonomiju obima i objasnite njen uzrok.
Kada prosječni ukupni trošak na dugi rok raste sa porastom autputa, kaže se da postoji dezekonomija obima.Možeda nastane zbog problema u koordinaciji koji su svojstveni svakoj velikoj organizaciji.
17.
Sta se podrazumijeva pod konkurentnim preduzećem?
Konkurentno preduzeće uzima cijenu kao datu, prihod mu je proporcionalan količini autputa koju proizvodi.Cijena dobra jednaka je i prosječnom i marginalnom prihodu preduzeća.
18.
Pod kojim ce uslovima preduzeće privremeno obustaviti proizvodnju? Objasnite.
Kada preduzeće ne može da povrati svoje fiksne troškove, odluči ce da privremeno obustavi proizvodnju ako jecijena dobra manja od prosječnog varijabilnog troška.
19.
Pod kojim ce uslovima preduzeće izaci sa tržišta? Objasnite.
Kada preduzeće ne može da povrati ni fiksne ni varijabilne troškove, odlučiće da izađe sa tržišta ako je cijenamanja od prosječnog ukupnog troška.
20.
Da li se cijena preduzeća izjednacava sa marginalnim troškom na kratki rok, na dugi rok ili u obaslučaja. Objasnite.
 Na kratak rok porast tražnje povećava cijenu i rezultira profitom, a pad tražnje smanjuje cijenu i dovodi dogubitka. Ali ako preduzeća mogu slobodno da ulaze na tržišta i da sa njega izlaze, tada se na dugi rok broj preduzeća prilagođava kako bi se tržište ponovo vratilo u ravnotežu sa nultim profitom.
21.
Da li se cijena preduzeća izjednacava sa minimalnim prosječnim ukupnim troškom na kratki rok,na dugi rok ili u oba slučaja. Objasnite.
Izjednačava se na dugi rok. Cilj preduzeća je da se profit svede na nulu. Odnosno da je cijena jednakaminimalnom prosječnom ukupnom trošku. Kada preduzeća na tržištu imaju profit veći od toga, druga preduzećaimaju podsticaj da uđu na tržište. Kada je profit manji od minimalnog ukupnog prosječnog troška neka od preduzeća će izaći sa tržišta. U oba slučaja se profit izjedanačava sa minimalnim prosječnim ukupnim troškovima. Na kratak rok je preduzećima teško da ulaze i izlaze sa tržišta.
2
 
22.
Navedite primjer monopola koji je stvorila država. Da li stvaranje monopola nuzno znači losu
 
 javnu politiku? Objasnite!
Monopol je preduzeće koje je jedini prodavac na svom tržištu. Nastaje kada jedno preduzeće posjeduje ključniresurs, kada država daje preduzeću ekskluzivno pravo na proizvodnju dobara ili kada je jedno preduzeće u stanjuda snabdije cjelokupno tržište uz troškove koji su niži nego da je na tržištu mnogo preduzeća.
23.
Definisite prirodni monopol. U kom smislu od veličine tržišta zavisi da li je neka grana prirodnimonopol?
Pod prirodnim monopolom se smatra mogućnost jednog preduzeće da cijelo tržište snabdije dobrom ili uslugom ito uz nize troškove nego što bi to mogla da učine dva ili više preduzeća. U smislu da ta grana može da zadovolji potrebe tržišta u dobrima i uslugama uz najnize troškove.
24.
Zašto je marginalni prihod monopoliste manji od cijene njegovog dobra?
Kada on poveća proizvodnju za jednu jedinicu, to izaziva pad cijene dobra, što smanjuje iznos prihoda koji seostvaruje od svih proizvedenih jedinica. Prema tome marginalni prihod monopola uvijek je manji od cijene dobra.
25.
Može li marginalni prihod da bude negativan. Objasnite!
Marginalni prihod može da bude negativan. To se dešava kada je uticaj cijene na prihod veći od uticaja autputa.U tom slučaju, kada preduzeće proizvodi dodatnu jedinicu autputa, cijena opada u dovoljnoj mjeri da izazove padukupnog prihoda preduzeća, čak i ako preduzeće prodaje više jedinica.
26.
Sta drzavi daje moc da regulise spajanje preduzeća? Sa stanovista blagostanja drustva, naveditedobar i loš razlog zbog kojih bi dva preduzeća željela da fuzionisu.
Antimonopolski zakoni omogućavaju drzavi da na razlicite načine unapredjuje konkurenciju i dozvoljavaju joj dasprecava pripajanja. Ponekad se kompanije fuzionisu ne da bi smanjile konkurenciju već da bi kroz efikasnijuzajednicku proizvodnju smanjile svoje troškove. Koristi koje nastaju od pripajanja nazivamo sinergijer. Akoantimonopolski zakoni treba da povećaju drustveno blagostanje onda država treba da bude sposobna da odredikoja su spajnja pozeljna, a koja nisu, tj. država mora biti u stanju da izmjeri i uporedi drustvene koristi odsinergije sa drustvenim troškovima smanjene konkurencije.
27.
Opisite dva problema koji nastaju kada regulatori naloze prirodnom monopolu da odredi cijenukoja je jednaka marginalnom trošku.
Prvi problem je kada prosječni ukupni trošak opada, marginalni trošak je manji od prosječnog ukupnog troška.Ako regulatori treba da odrede cijenu koja je jednaka marginalnom trošku, ta cijena ce biti manja od prosječnogukupnog toska preduzeća,pa ce ono biti na gubitku. Umjesto da naplacuju tako nisku cijenu, monopolsko preduzeće ce napustiti industriju.Drugi problem jeste to što se na taj način monopolisti ne daje podsticaj da smanji troškove. Svako preduzeće nakonkurentskom tržištu pokusava da smanji troškove, jer manji troškovi znače veći profit.
28.
Navedite dva primjera cjenovne diskriminacije. Za svaki primjer objasnite zašto monopolista birada sprovodi ovu poslovnu strategiju.
Cjenovna diskriminacija-poslovna praksa prodaje istog dobra različitim kupcima po različitim cjenama. Cijenaavionskih karata. Aviokompanije naplaćuju niže cjene za povratne karte ako će putnik prenoćiti u subotu u graduu koji je doputovao. Putnik koji putuje privatno će se radije odlučiti da provede jednu noć u drugom gradu zaradniže cjene karte. Na taj način kompanije povećavaju svoj profit. Na taj način se odvajaju poslovna od privatnih putovanja, jer je putnik koji poslovno putuje spreman da plati veću cjenu da ne bi morao da prenoći u drugomgradu.Cijena bioskopske karte. Mnogi bioskopi naplaćuju niže cjene djeci i starijim građanima nego ostalimgledaocima. Razlog tome je manja sposobnost djece i starijih da plate kartu. Ako bi oni morali platiti kartu poistoj cjeni kao i ostali vjerovatno bi odustali od gledanja predstave. Kako bi se predstava svejedno održala, bezobzira na broj gledaoca, bolje je i onako prazna mjesta prodati po nižoj cjeni nego da ostanu neprodata. Ovakvomcjenovnom diskriminacijom bioskopi povećavaju svoj profit.
29.
Uporedite cijenu i količinu monopola sa cijenom i količinom oligopola.Oligopol je tržišna struktura u kojoj samo nekoliko prodavaca nudi islicne i identicne proizvode.
3

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->