Anthony de Mello - Put K Bogu

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina biblioteka UDK 289:294 MELLO, Anthony de Put k Bogu : moliti tijelom i duom
: Sadhana / Anthony de Mello ; prijevod Ivan Cindori. 2. izd. Zagreb : Filozofsko-teoloki institut Drube Isusove, 1994. 165 str. ; 19 cm. (Biblioteka Radost i nada ; 7) Prijevod djela: Sadhana a way to God. ISBN 953-6257-04-1 940705279
Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana
Anthony de Mello
PUT K BOGU
Biblioteka RADOST I NADA 7 Izdava Filozofsko-teoloki institut Drube Isusove Zagreb, Jordanovac 110 Za izdavaa Marko Milii, Zagreb, Palmotieva 31 Prijevod Ivan Cindori Lektura Tomislav Salopek Oprema Stjepan Harja Slog Marko Rui Tisak TIPOTISAK, Zagreb
Napomena Sadhana je indijska rije puna znaenja; jedno znaenje osvjetljuje drugo. Rije Sadhana oznauje, na primjer, stegu, vjetinu, duhovne vjebe i, napokon, osobna sredstva kako doi do Boga. Ova knjiga sadri mnogo vjebi koje ovjeka uvode u molitvu i na praktian nain tumai svaku vjebu. Autorova je namjera dobronamjerna itatelja nauiti moliti. Vjebe se nadahnjuju na crkvenoj katolikoj predaji, na Duhovnim vjebama sv. Ignacija Lojolskog, na istonjakim vjetinama kao to su joga ili zenbudizam, i na modernoj psihologiji.
Uvod Posljednih petnaest godina svojega ivota proveo sam dajui duhovne vjebe i kao duhovni voditelj pomagao ljudima da mole. Susreo sam
Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana 3
mnoge ljude koji se tue da ne znaju moliti; da unato svim svojim naporima, ini se, ne napreduju u molitvi, da im je molitva dosadna i besplodna. Mnogi su mi duhovni voditelji rekli da su bespomoni kad treba druge uiti moliti ili, tonije reeno, kako iz molitve izvui zadovoljstvo i puninu. Tome se udim jer sam ustanovio da je ljude razmjerno lako uiti moliti. To ne pripisujem samo osobnoj sposobnosti koju posjedujem. To pripisujem vrlo jednostavnim teorijama koje slijedim u svojem osobnom molitvenom ivotu ali i kada druge uvodim u molitvu. Jedna je teorija da je molitva vjeba koja donosi ispunjenje i zadovoljstvo, i potpuno je opravdano to traiti od molitve. Druga je teorija da moliti treba manje glavom, a vie srcem. Zapravo, to ona prije ode iz glave i razmiljanja to e biti radosnija i plodnija. Veina sveenika i redovnikih osoba izjednauje molitvu s razmiljanjem. Tu je njihova pogreka. Jedan mi moj prijatelj isusovac ree da je zamolio jednog hinduistikog gurua da ga uvede u vjetinu molitve. Guru mu ree: Usredotoi se na disanje. Moj je prijatelj to inio oko pet minuta. Tada mu guru ree: Zrak koji udie jest Bog. Ti udie i izdie Boga. Postani svjestan toga i ostani u toj svijesti. Moj prijatelj, nakon to se duhovno teoloki prilagodio toj tvrdnji, slijedio je dane upute satima, dan za danom i, na svoje uenje, otkrio da molitva moe biti toliko jednostavna kao to je udisanje i izdisanje. Ujedno je u toj vjebi otkrio dubinu, zadovoljstvo i duhovnu hranu, koje nije naao u mnogim i mnogim satima to ih je godinama posveivao molitvi. Vjebe koje predlaem u ovoj knjizi u skladu su s pristupom spomenutog hinduistikog gurua kojega ja nikada nisam susreo ili ita vie o njemu uo. I ja imam neke teorije o molitvi; no, o njima u govoriti u vjebama koje su pred vama i protumait u kako su te teorije pretpostavka samih vjebi. Te sam vjebe esto predlagao skupinama ljudi. Nazivam ih molitvene skupine ili, tonije, kontemplativne skupine. Suprotno opem miljenju, postoje kontemplativne skupine. Zapravo, u nekim je situacijama kontemplaciju lake obavljati u skupini negoli sam. Napisao sam te vjebe gotovo tono u onom obliku i onim jezikom kojim se sluim kad ih predlaem skupini. Ako planirate predvoditi kontemplativnu skupinu i sluiti se ovom knjigom kao tekstom, sve to morate initi je to da uzmete tekst svake vjebe i polako ga itate grupi, a ona neka slijedi naputke koje joj itate. Oito je da ete
morati itati polako, praviti duge stanke, napose na mjestima koja su oznaena tokicama... Samo itanje ovog teksta nee vas uiniti dobrim voditeljem kontemplativne skupine. Zato vi sami morate biti donekle strunjak u kontemplaciji. Morate posjedovati neku vjetinu u duhovnom vodstvu. Ove vjebe nisu nikakva zamjena za osobno iskustvo i upuenost u duhovni ivot. No one e posluiti kao dobar poetak i sigurno e biti korisne i vama i skupini. Trudio sam se da iz ove knjige vjebi iskljuim ono to zahtijeva vodstvo strunjaka u molitvi. Ako postoji kakva opasnost u sljedeim vjebama, tu u opasnost naznaiti i pokazati put kako izbjei tetu. Ovu knjigu posveujem Blaenoj Djevici Mariji koja je za mene uvijek bila uzor kontemplacije*. Bila je i vie od toga: uvjeren sam da je njezin zagovor meni, kao i mnogima koje sam vodio, isprosio milosti u molitvi koje inae nikada ne bismo postigli. Ovo je moj prvi savjet vama ako elite napredovati u vjetini kontemplacije. Traite njezinu zatitu i molite njezin zagovor prije nego krenete na ovaj put. Njoj je dana milost da privue Duha Svetoga na Crkvu kao to je bio sluaj pri navjetenju ili na Pedesetnicu, kada je ona molila zajedno s apostolima. Ako uspijete da ona moli s vama i za vas, uistinu bit ete vrlo sretni. POSVJEIVANJE Vjeba 1 Bogatstvo utnje utnja je velika objava, kazao je Lao-tse. Naviknuli smo na Sveto pismo gledati kao na Boju objavu. I s pravom. elim da sada otkrijete kako i utnja moe biti objava. Da biste shvatili i uli u objavu koju vam prua Sv. pismo, morate se izloiti njegovu djelovanju. Da biste uli u objavu koju vam prua utnja, morate, prije svega, postii utnju. A to nije lako. Pokuajmo to postii u naoj prvoj vjebi. Neka svatko od vas zauzme ugodan poloaj. Zatvorite oi. Sad vas pozivam da utite otprilike deset minuta. Prije svega trudite se postii utnju, i to to je mogue veu utnju srca i pameti. Kad to postignete, izloit ete se onoj objavi koju sa sobom donosi ta utnja. Kad bude prolo deset minuta pozvat u vas da otvorite oi i da nam, ako elite, priopite to ste inili i doivjeli u tih deset minuta. .......................... ..........................
..........................
Priopavajui nam to ste uinili i to ste doivjeli, recite to ste poduzeli da biste postigli utnju i kako ste u tome uspjeli. Ako moete, opiite tu utnju. Recite nam to ste doivjeli za vrijeme te utnje. Recite nam sve to ste mislili i osjeali za vrijeme ove vjebe. Iskustvo onih koji su proli ovu vjebu vrlo je razliito. Najvie ljudi, na svoje iznenaenje, otkrije da je utnja neto na to nisu naviknuli. Bilo to da poduzmu, ne uspijeva im sprijeiti da misao ne luta ili smiriti neki uzburkani osjeaj koji uznemiruje njihovo srce. Drugi osjeaju da su se pribliili granici utnje. Tada ih spopadne panika i oni se povlae. utnja moe biti zastraujue iskustvo. Nema razloga da ovjek bude obeshrabren. ak i vae misli koje lutaju velika su objava, zar ne? injenica da vae misli lutaju, nije li objava o vama samima? To nije dovoljno samo znati. Morate posvetiti neko vrijeme tome da doivite svoje misli koje lutaju. I nain na koji vae misli lutaju i to je otkrie! Evo ohrabrenja za vas: injenica da ste uope bili svjesni da vae misli lutaju, ili da vam je nutrina nemirna, ili pak nesposobnost da utite, dokazuje da imate mali stupanj utnje, bar toliko utnje da budete svjesni svega toga. Ponovno zatvorite oi i budite svjesni da vam misli lutaju... samo dvije minute... Osjetite utnju koja vam omoguuje da ste svjesni svojih misli koje lutaju... Na toj najnioj razini utnje koju imate u sebi gradit emo u sljedeim vjebama. Kako ta utnja bude rasla, to e vam ona vie i vie objavljivati neto o vama samima. Ili, jo tonije, utnja e objaviti vas vama samima. Ovo je njezina prva objava: vi sami. A u toj objavi, i kroz nju, postii ete stvari koje se ne mogu kupiti novcem, poput mudrosti, vedrine, radosti i Boga. Da biste postigli te predragocjene stvari nije dovoljno da o njima razmiljate, govorite, raspravljate. Morat ete raditi na tome. Hajdemo odmah na posao! Zatvorite oi. Nastojte utjeti pet minuta. Na kraju vjebe uoite je li ovaj put va napor da postignete utnju bio uspjeniji ili manje uspjean.
Uoite je li vam utnja ovaj put objavila neto to proli put niste zapazili. Ne oekujte nita izvanredno i uzbudljivo u objavi koju donosi utnja rasvjetljenja, nadahnua, pronicavost. Zapravo, nemojte nita traiti. Ograniite se na to da zapaate. Prihvatite sve to doe u vau svijest. Sve, bez obzira na to kako banalno ili obino bilo to to vam se na taj nain objavljuje. Sva vaa objava moe biti u injenici da su vam ruke vlane ili da imate potrebu promijeniti poloaj ili da vas zabrinjava vae zdravlje. Nije vano. Najvanije je da ste postali svjesni toga. Sadraj vae svjesnosti manje je vaan od kakvoe te svjesnosti. Kako se kakvoa bude poboljavala, vaa e utnja postajati dublja. A kako se utnja bude produbljivala, osjetit ete promjenu. I na svoju radost otkrit ete da objava nije znanje. Objava je mo; tajanstvena mo koja donosi preobrazbu. Vjeba 2 Tjelesni osjeti Zauzmite udoban i oputen poloaj... Zatvorite oi... Sad vas molim da postanete svjesni nekih osjeta na svojemu tijelu koje ovaj as osjeate, ali ih niste izriito svjesni... Postanite svjesni kako odjea dodiruje vaa ramena... Sada budite svjesni kako odjea dodiruje vaa lea, ili kako lea dodiruju naslon stolca na kojemu sjedite... Sad budite svjesni kako jedna ruka dodiruje drugu ili kako obje poivaju u vaem krilu... Sada postanite svjesni svojih bedara ili stranjice koja pritie stolac... Osjetite kako vae noge dodiruju cipele... Sad budite izriito svjesni poloaja u kojem sjedite... Jo jednom: ramena... lea... desna ruka... lijeva ruka... bedra... noge... poloaj tijela pri sjedenju... Opet: ramena... lea... desna ruka... lijeva ruka... desno bedro... lijevo bedro... desna noga... lijeva noga... poloaj tijela sada kad sjedim... Nastavite sami tu etnju od jednog dijela tijela do drugog. Zaustavite se samo nekoliko sekundi na svakom dijelu tijela, ramenima, leima, bedrima itd... Nastavite prelaziti od jednog dijela k drugome... Moete se zadrati na dijelovima tijela koje sam naveo ili na drugim dijelovima ako elite: glava, vrat, ruke, lice, trbuh... Vano je da doivite osjeaj, osjet svakog dijela, da ga za sekundu-dvije osjetite, a zatim prijeite na drugi dio tijela... Nakon pet minuta zamolit u vas da smireno otvorite oi i zavrite vjebu.
Ova jednostavna vjeba kod veine ljudi izaziva osjeaj oputenosti. U veini skupina kojima prvi put predloim tu vjebu neki postanu toliko oputeni da jednostavno zaspe! Jedan od najveih neprijatelja molitve jest ivana napetost. Ova vam vjeba pomae da ta napetost popusti. Obrazac je jednostavan: oputate se kada doete do svojih osjeta; kada postanete, koliko god je to mogue, svjesni svojih tjelesnih osjeanja, zvukova oko sebe, svog disanja, okusa onoga to imate u svojim ustima. Mnogi ive previe u svojoj glavi oni su najveim dijelom svjesni misli i matanja koja se raaju u njihovim glavama, a premalo su svjesni djelovanja svojih osjeta. Posljedica toga jest da malokad ive u sadanjem asu. Oni su gotovo uvijek ili u prolosti ili u budunosti. U prolosti, alei zbog prolih promaaja, osjeajui krivnju zbog prolih grijeha, uivajui u prolim uspjesima, uvrijeeni zbog prolih uvreda koje su im drugi nanijeli. Ili pak ive u budunosti bojei se moguih nevolja ili neugodnosti, mataju o buduim radostima, sanjaju o buduim dogaajima. Sjeati se prolosti da bismo iz nje izvukli korist ili da se u njoj opet razveselimo, i gledati budunost da bismo primjereno stvarnosti planirali vrlo je dragocjeno, no pod uvjetom da nas predugo ne odvlae od sadanjosti. Da bismo uspjeli u molitvi, bitno je razvijati sposobnost da budemo u dodiru sa sadanjou i da tu ostanemo. Ne poznajem boljeg naina da ostanemo u sadanjosti od ovoga: da ovjek izae iz glave i vrati se osjetima. Osjetite toplinu ili hladnou oko sebe. Osjetite daak vjetra koji miluje vae tijelo. Osjetite toplinu sunca koje je u dodiru s vaom koom. Osjetite grau i toplinu predmeta koje dodirujete... i uoite razliku. Uoite kako ste postali ivi nalazei se u sadanjosti. Kad ste jednom svladali tehniku posvjeivanja osjeta, bit ete iznenaeni onim to ste otkrili, osobito ako ste tip koji je zabrinut za budunost ili se osjea krivim zbog prolosti. Rije o tome kako izai iz glave: glava nije ba dobro mjesto za molitvu. Nije ona loe mjesto gdje zapoinjete svoju molitvu. No, ostane li vaa molitva tu predugo i ako ne prodre do srca, polako e se osuiti i postati dosadna uz osjeaj nezadovoljstva. Morate nauiti izai iz svijeta misli i govora i prijei u svijet osjeaja, osjeta, ljubavi, izravnog uvianja. Na tom se podruju raa kontemplacija, a molitva postaje snaga koja preobraava i izvor mira kojemu nema kraja.
Mogue je da neki a takvih je malo kao uinak ove vjebe nee osjeati oputenost i mir, nego pojaanu napetost. Ako je to va sluaj, postanite svjesni svoje napetosti. Uoite koji je dio tijela napet. Tono osjetite kako doivljavate tu napetost. Postanite svjesni da se vi sami napinjete i tono uoite kako to inite. Kada upotrebljavam rije uoite ne mislim na refleksiju, na razmiljanje, nego na tjelesne dojmove i osjete. Ne mogu dovoljno naglasiti da se ova vjeba tie osjeta a ne razmiljanja. Ima onih koji, kad ih se zamoli da osjeaju svoje ruke ili noge ili glavu, doista ne osjeaju te dijelove tijela. Oni stvaraju mislenu sliku svojih udova. Oni znaju gdje se ti udovi nalaze i postanu svjesni toga znanja. No oni ne osjeaju svoje udove. Tamo gdje drugi osjea nogu ili glavu, oni osjeaju prazninu. Oni imaju samo mislenu sliku. Najbolji nain da se prevlada taj nedostatak (i da biste bili sigurni da ne stvarate mislenu sliku osjetnog iskustva) jest da pokupite to je mogue vie osjeta u svakome od ovih dijelova tijela: ramena, lea, bedra, ruke, noge. To e vam pomoi da suosjeate s onima koji ne osjeaju svoje udove, jer ete najvjerojatnije otkriti da, na poetku, samo na maloj povrini uda zamjeujete osjet. Moe se dogoditi da na velikoj povrini svojega tijela neete otkriti nikakav osjet. To je zato to je vaa osjetnost umrtvljena jer je toliko dugo ivjela u glavi. Povrina vae koe pokrivena je milijardama biokemijskih reakcija koje nazivamo osjetom, a vama je teko otkriti neke od njih! Otvrdnuli ste pa ne osjeate najvjerojatnije zbog neke emocionalne rane koju ste odavno zaboravili. Vae zamjeivanje, vaa svjesnost, vaa mo koncentracije i panje jo su uvijek tupi i nerazvijeni. Poslije u rastumaiti kakvu vezu ova vjeba ima s molitvom i kako je za mnoge sama ta vjeba jedan nain kontemplacije. Za sada neka bude dovoljno kao priprava za molitvu i kontemplaciju, kao sredstvo da postignete oputenost i smirenost, bez ega molitva postaje teka, ak nemogua. Zatvorite nanovo oi. Stupite u vezu s osjetima na razliitim dijelovima tijela. Idealno bi bilo da ne mislite o raznim dijelovima tijela kao ruke ili noge ili lea, nego, jednostavno, idite s jednog osjeta na drugi i kako budete osjeali svoje udove, nemojte im davati nikakve oznake ili imena. Osjetite li poriv da se pomaknete ili promijenite poloaj, nemojte to uiniti. Jednostavno budite svjesni poriva ili tjelesne neugode, ako je ima, iz kojih izvire podraaj.
Ostanite u ovoj vjebi nekoliko minuta. Postupno ete osjeati odreenu smirenost u svojem tijelu. Nemojte se izriito zadravati u toj smirenosti. Nastavite s vjebom svjesnosti i pustite da se smirenost brine za sebe samu. Ako postanete rastreseni, vratite se svjesnosti tjelesnih osjeta, prelazei od jednog osjeta na drugi, sve dok vae tijelo opet ne postane smireno, dok se vaa pamet ne smiri zajedno s tijelom, a vi opet ne postanete sposobni ponovno osjeati onu smirenost koja donosi mir i predokus kontemplacije i Boga. Ponavljam, nemojte se izriito zadravati u smirenosti. Zato se ne zadravati u smirenosti koju ete vjerojatno osjetiti u ovoj vjebi? Ostanete li u njoj, moete se osjeati oputeno i ugodno. Ako to uinite, upadate u opasnost da se uvuete u blagi zanos i misaonu prazninu i da ostanete u tom zanosu koji, s obzirom na kontemplaciju, nikamo ne vodi. To je neka vrsta samohipnoze koja nema nikakve veze ni s produbljivanjem svjesnosti ni s kontemplacijom. Stoga je vano da namjerno ne traite kako biste izazvali tu smirenost ili utnju u sebi i da izriito ne ostanete u njoj ako se ona pojavi. Morate ii za tim da radije izotravate nego da otupljujete svjesnost koja dolazi od zanosa, koliko god on bio blag. Dakle, unato smirenosti, i u smirenosti ostanite pri vjebi svjesnosti i pustite da se smirenost pobrine sama za sebe. Bit e trenutaka kada e smirenost ili praznina biti toliko jake da e vam vjeba biti nemogua unato vaim naporima. U takvim trenucima niste vi ti koji traite smirenost. Smirenost je ona koja vas je zaposjela i nadjaala. Kad se to dogodi, moete se mirno i korisno prepustiti toj smirenosti (budui da vam nije mogue nastaviti vjebu) i podloite se toj snanoj smirenosti u sebi. Vjeba 3 Tjelesni osjeti. Kontrola misli Ova vjeba produbljuje prijanju. Prva vam se vjeba mogla initi vrlo jednostavnom zapravo toliko jednostavnom da ste se mogli razoarati. No, kontemplacija je u biti vrlo jednostavna stvar. Da biste u njoj napredovali, ne treba da primjenjujete uvijek sloenije vjetine, nego ustrajte u jednostavnosti. A to je za mnoge ljude vrlo, vrlo teko. Podnosite dosadu. Oduprite se napasti da traite novosti. Umjesto toga, idite u dubinu.
10
Da biste uzmogli uivati blagodati ove i prijanje vjebe, morate ih dugo uvjebavati. Jednom sam obavio budistike duhovne vjebe u kojima smo dvanaest do etrnaest sati na dan proveli koncentrirajui se na disanje, na zrak kako ulazi u nosnice i izlazi iz njih. Nikakve raznolikosti, nikakva uzbuenja, nikakvih misli koje bi zabavljale nau pamet! ivo se sjeam dana u kojem smo proveli vie od dvanaest sati da bismo postali svjesni svih osjeta na malom podruju izmeu nosnica i gornje usnice! Mnogi od nas satima nisu nita uspijevali. Samo strpljivou, ustrajnim naporom da se koncentriramo i budemo svjesni, to nepokorno podruje poelo je pokazivati svoje osjete. Pitat ete kakvu korist sve to ima s obzirom na molitvu. Jedino to vam za sada mogu odgovoriti jest: nemojte pitati! inite ono to ste zamoljeni da radite i odgovor ete sami otkriti. Istina se nalazi manje u rijeima i objanjenjima, a vie u akciji i iskustvu. Stoga, dakle, na posao, s vjerom i ustrajnou (a trebat e vam podosta i jednog i drugog). Nee proi mnogo vremena i vi ete iskusiti odgovor na svoja pitanja. Takoer ete iskusiti nesklonost da odgovarate na pitanja koja e vam o ovome predmetu postavljati drugi. U biti, sva ta pitanja zapravo kau: Pokai mi! Jedini vrijedan odgovor na njih jest: Otvori oi i vidi sam! Vie volim da se sa mnom popnete na vrh brda i doivite izlazak Sunca negoli da vam ja biranim rijeima opisujem to vam znai izlazak Sunca kada ga promatrate s vrha planine. Doite i vidite!, odgovorio je Isus dvojici uenika koji su ga ispitivali. Vrlo mudro! Sva ljepota izlaska Sunca na vrhu planine i mnogo, mnogo vie sadrano je u jednoj jednolinoj vjebi koja traje satima i danima da biste postali svjesni tjelesnih osjeta. Doite i sami vidite! Najvjerojatnije neete imati mogunosti sate i dane provoditi u toj vjebi. Preporuujem vam da svaku molitvu ponete ovom vjebom. Ustrajte u njoj dok ne naete mir i smirenost, a tada prijeite na molitvu, na bilo koji tip ili nain molitve koju obino molite. To s koriu moete initi i u drugo vrijeme dana, u trenucima kao, na primjer, kad ekate autobus ili vlak, kad ste umorni i napeti i elite se malo opustiti, kad imate na raspolaganju nekoliko minuta i ne znate u to biste ih upotrijebili. Nadamo se da e doi vrijeme da iskusite veliko zadovoljstvo i radost u ovoj svjesnosti i da neete htjeti prijei na drugi nain molitve. To za vas moe biti vrijeme da se tu zaustavite i otkrijete duboku i
nekrivotvorenu kontemplaciju koja je skrivena u dubinama ove jednostavne vjebe. O tome promatranju govorit u poslije. Krenimo sada na novu nau vjebu. Nju je lako opisati u nekoliko reenica. No morate je esto ponavljati i uvjebavati. U svojim kontemplativnim skupinama nikad ne propustim da na poetku bar nekoliko minuta ne posvetimo tim vjebama svaki put kad se sastanemo. A grupama preporuujem da ih svakodnevno vjebaju bar nekoliko minuta ujutro, u podne i naveer. Zatvorite oi. Ponovite prijanju vjebu, prelazei s jednog dijela tijela na drugi i budite svjesni svih osjeta koje moete doivjeti u svakome dijelu. inite to od pet do deset minuta. Sada izaberite malo podruje svojeg lica: na primjer, elo, obraz ili bradu. Pokuajte zamijetiti svaki osjet na tom podruju. Na poetku se moe initi da na tom podruju nema nikakvih osjeta. Dogodi li se to, vratite se nakratko na prijanju vjebu. A potom se opet vratite na ovo podruje. I nastavite tako postupati sve dok ne osjetite osjet, bio on ne znam kako neznatan. Kad ste jednom zapazili neki osjet, ostanite s njim. On moe nestati. Moe se promijeniti u drugi osjet. I drugi se osjeti mogu pojaviti oko njega. Budite svjesni osjeta koji se pojavio: peckanje, bockanje, arenje, trzanje, podrhtavanje, udaranje, utrnulost... Ako vam pamet luta, strpljivo je vratite natrag im opazite da vrluda. Zavrit u ovo poglavlje preporuujui slinu vjebu koju moete obavljati izvan vremena molitve. Dok eete, postanite svjesni pokreta svojih nogu. To moete initi na svakom mjestu, ak i u prometnoj ulici. Ne radi se o tome da vi znate da se noge kreu, nego da osjetite njihov pokret. To e vas umirivati i smirivati. Iz ovog moete uiniti vjebu koncentracije, no radite to na mirnu mjestu gdje vas drugi nee vidjeti i koji bi, promatrajui vas, vrlo vjerojatno mogli zakljuiti da s vama neto nije u redu. Evo vjebe: Dok u sobi ili na hodniku hodate gore-dolje, koraajte tako polako da postanete potpuno svjesni pokreta svojih nogu. Budite svjesni ovoga: kako diete lijevu nogu... kako lijevu nogu pokreete naprijed... kako lijeva noga dodiruje tlo... kako se tjelesna teina prenosi na lijevu nogu... Zatim kako diete desnu nogu... kako je pokreete naprijed... kako poiva na tlu ispred vas... i tako dalje. Kao pomo koncentraciji, dok diete nogu, moete u mislima govoriti: Diem... diem... diem... Dok se kreete naprijed: Kreem... kreem...
kreem... Kad je stavljate na vrsto tlo: Stavljam... stavljam... stavljam... Ovu vjebu nemojte nikad izvoditi dok ste u urbi. Obavite tu vjebu samo jednom i razumjet ete zato vam savjetujem da je ne inite ondje gdje bi vas drugi mogao vidjeti, pa bio on i najuviavnija osoba! Vjeba 4 Kontrola misli Mnogi za vrijeme vjebe posvjeivanja imaju potekoa s rastresenostima. I zato vam elim rei kako postupati s tim rastresenostima. U tome vam moe pomoi da ne drite oi zatvorene, ve malo otvorene. Otvorite ih toliko da moete vidjeti oko devedeset centimetara ispred sebe. Zadrite tada pogled na jednoj toki ili na nekom predmetu. Ipak nemojte piljiti u tu toku ili predmet i nemojte se usredotoiti na njih ili od njih nainiti predmet svoje izriite panje. Nekima je teko biti sabran zatvorenih oiju. Kao da su im zatvorene oi prazan ekran na koji njihova pamet moe projicirati razne misli koje ih odvlae od koncentracije. Zbog toga savjetujem: drati oi malo otvorene i neka poivaju na predmetu ili toki na udaljenosti od oko devedeset centimetara ispred. Pokuajte to i prihvatite savjet samo ako vam pomae. Vi moete biti meu onima koji su tako rastreseni ako su im oi napola otvorene, kao to su rastreseni oni kojima su oi zatvorene. Drugo su pomono sredstvo da suzbijemo rastresenosti, vjerovali ili ne, uspravna lea! Do sada nisam otkrio znanstveni razlog tome. Ali iz svojeg sam vlastita iskustva i iz iskustva drugih uvjeren da je tome tako. Idealan poloaj za to jest stav lotosa koji su nauili studenti joge: noge su presavijene, stopala poivaju na suprotnom bedru, a kraljenica je uspravna. Reeno mi je da se ljudi, koji su uspjeli postii taj poloaj, tako dobro koncentriraju da poslije tih vjebi imaju potekoa uope pokrenuti pamet na razmiljanje. Stoga je reeno da je taj poloaj idealan za kontemplaciju i koncentraciju. Veina od vas nee imati ni strpljivosti ni hrabrosti svladati taj vrlo teak poloaj, iako on ima vrlo velike prednosti. Vi ete se zadovoljiti time da sjedite na stolcu s uspravnim naslonom ili na rubu stolca, kako biste lea mogli drati uspravno. To nije toliko neugodno kako vam se na prvi pogled ini. Naprotiv, kako vrijeme bude odmicalo, primijetit ete da je savinuta kraljenica vrlo neudobna. I vjerojatno ete otkriti da vam uspravna lea mnogo pomau pri koncentraciji. To znam iz dobrih izvora: neki od uitelja zena kadri su ui u prostoriju
za meditaciju i na osnovi toga kako onaj koji meditira dri lea kazati je li rastresen ili nije. To mi se ini malo pretjeranim jer se i sam sjeam trenutaka kad lea nisam drao uspravno a nisam bio rastresen. Neki koji zagovaraju uspravna lea idu toliko daleko da predlau da legnete leima na tvrdu podlogu npr. na pod, ako ne postoji nikakav drugi nain da vam lea budu uspravna. Vrijedan prijedlog, ako vam moe posluiti, vrijedno je pokuati. Moja jedina suzdranost u vezi s tim jest injenica da veina ljudi zaspi ako lei na leima. A to je za kontemplaciju razornije stanje od rastresenosti. Najvjerojatnije ete unato svim svojim naporima da se oslobodite rastresenosti ispravnim poloajem oiju i ravnih lea, imati potekoa s pameu koja luta. Nemojte dizati uzbunu. Pamet koja luta profesionalna je neugodnost s kojom se svaki ozbiljan kontemplativac mora uhvatiti ukotac. Borba za nadzor pameti duga je i naporna, ali je vrijedno poduzeti je zbog velika ploda koji sa sobom donosi. I stoga, doista, nema nikakva nadomjestka strpljivosti i ustrajnosti i uvjerenja da ete uspjeti unato injenici koja vam govori suprotno. Jo jedan poticaj moe vam pomoi. Prema mojem otkriu, to je najdjelotvorniji nain da se oslobodite rastresenosti. Predlaem ga u obliku vjebe. Zatvorite oi ili ih drite napola otvorenim, ako vam je to korisnije. Sada primijetite svaku misao koja vam doe na pamet. Postoje dva naina kako da postupamo s mislima: jedan je da ih slijedimo, kao psi na ulici koji e ii za svakim parom nogu koji se kree, bez obzira na to u kojem smjeru ide. Drugi je nain da ih promatramo, kao to ovjek s prozora promatra prolaznike na ulici. elim da tako zamjeujete svoje misli. Poto ste to nakon kraeg vremena uinili, postanite svjesni da razmiljate. Moete ak u svojoj nutrini govoriti: sada ja mislim... sada ja mislim... ili krae: mislim... mislim... imajui pri tome u svijesti proces miljenja koji se odvija u vama. Nema li nikakve misli u vaoj pameti ili je ona prazna, ekajte dok se ne pojavi sljedea misao. Budite pripravni i, im se misao pojavi, budite svjesni injenice da mislite. Ostanite u ovoj vjebi tri do etiri minute. Za vrijeme ove vjebe, moda na svoje iznenaenje, moete otkriti da, dok ste svjesni injenice da razmiljate, sve misli tee za tim da prestanu!
To je, dakle, jednostavan nain kako postupati s pameu koja vrluda. Zaustavite se na trenutak i pripazite na injenicu da razmiljate i razmiljanje e privremeno prestati. Posluite se ovom vjebom kad ste rastreseni vie nego obino. Gotovo je nemogue da ne budete rastreseni kad prvi put krenete u kontemplaciju. Najvei dio rastresenosti nestaje ako svoju pamet jednostavno pozovete na posao koncentracije kad postanete svjesni rastresenosti. Nema potrebe za ovom vjebom, osim ako niste rastreseni vie nego obino! Ima rastresenosti koje su nabijene jakim osjeajima: ljubav, strah, ogorenje ili neka druga emocija. Toj vrsti rastresenosti nee mnogo koristiti vjeba koju sam upravo predloio. Za to e trebati upotrijebiti druge metode o kojima u poslije govoriti. A, iznad svega, dotle ete stei prilinu vjetinu koncentracije i kontemplacije da biste ostali mirni suelice toj vrsti rastresenosti. Vjeba 5 Dini osjeti Zaponite ovu vjebu tako da kroz otprilike pet minuta postanete svjesni osjeta raznih dijelova svojega tijela... Sada svoju svijest prenesite na disanje. Budite svjesni zraka kako ulazi i izlazi iz nosnica... Nemojte se usredotoiti na zrak kako ulazi u vaa plua. Ograniite svoju svijest na zrak kako prolazi kroz vae nosnice... Ne kontrolirajte svoje disanje. Ne pokuavajte disati duboko. Bit ove vjebe nije u disanju nego u posvjeivanju. Ako vam je disanje plitko, neka takvo i ostane. Nemojte se mijeati. Promatrajte ga. Svaki put kad se rastresete, vratite se odluno na posao. Zapravo, i prije nego ponete bit e od pomoi ako vrsto odluite da neete propustiti iz svijesti nijedan udisaj ili izdisaj. Nastavite ovu vjebu deset do petnaest minuta. Veini je ova vjeba tea od dviju prijanjih. No, s obzirom na produbljivanje svjesnosti, ova se od spomenutih triju najvie isplati. Osim toga, sa sobom donosi smirenost i oputenost. Nastojei posvijestiti disanje, nemojte stezati miie. Odlunost ne valja brkati sa ivanom napetou. Oekujte da ete na poetku biti prilino rastreseni. Bez obzira na to kako bili rastreseni, ve sama injenica da se uvijek iznova vraate posvjeivanju disanja i sam trud koji ulaete u to donijet e vam blagotvorne posljedice koje ete i sami pomalo opaati. Kad ste uznapredovali u ovoj vjebi, prijeite na teu i djelotvorniju inaicu:
Postanite svjesni osjeta to ga izaziva zrak prolazei kroz vae nosnice. Osjetite njegov dodir. Zapazite u kojem dijelu nosnice osjeate dodir zraka kad udiete... a u kojem dijelu nosnice osjeate dodir zraka kad izdiete... Budite svjesni, ako moete, topline ili hladnoe zraka... hladnoe kad udiete, topline kad izdiete. Moete takoer biti svjesni da je koliina zraka vea u jednoj nosnici negoli u drugoj... Ostanite u ovoj vjebi deset do petnaest minuta. Vrijeme oznaeno za svaku od ovih vjebi najmanje je potrebno vrijeme da biste stekli neku predodbu vrijednosti vjebe i koliko blagotvorno djeluje na vas. Posvetite li ovoj vjebi vie vremena, to e, oito, i plod biti vei. Ovoj tvrdnji samo bih dodao ovo ogranienje: nemojte ovu vjebu posvjeivanja disanja obavljati satima vie od dva do tri dana uzastopce. Moe se dogoditi da ta vjeba u vama proizvede veliki mir i osjeaj dubine i ugodne ispunjenosti. I mogli biste potroiti mnoge sate u nju u duhovnim vjebama kad se nekoliko dana nalazite u tiini. Nemojte to initi bez strunog voditelja. Razlog je tome da produena koncentracija na tako profinjenu radnju kao to je disanje moe proizvesti privide ili iz podsvijesti izvui neto to neete biti sposobni kontrolirati. Dodue, daljnja je to opasnost i mala je vjerojatnost da e se netko satima i satima baviti ovom vjebom. elio sam vam to rei da biste i toga bili svjesni. Ne mogu dovoljno naglasiti vrijednost ove vjebe za ljude koji ele postii mir, samokontrolu i duboku unutarnju radost usred potekoa. Jedan glasoviti istoni uitelj znao bi svojim uenicima kazati: Vae je disanje va najbolji prijatelj.Vratite se k njemu u svim svojim nevoljama i nai ete utjehu i vodstvo. Jedna tajanstvena tvrdnja tvrdnja s kojom ete se i vi sloiti nakon to ste uloili dovoljno vremena u teku umjetnost posvjeivanja. Posvjeivanje i kontemplacija Ovdje je vrijeme da odgovorim na prigovor koji se katkad pojavljuje u mojim kontemplativnim skupinama, a taj je da ove vjebe posvjeivanja, dodue, mogu pomoi u oputanju, ali nemaju nikakve veze s kontemplacijom u kranskome smislu rijei, a svakako nemaju veze s molitvom.
16
Pokuat u protumaiti kako te jednostavne vjebe mogu biti kontemplacija u najstroem smislu kranskog poimanja. Ne budete li zadovoljni tumaenjem ili bude li vam ono stvaralo probleme, savjetujem vam da pustite po strani sve to u o tome rei. A vi nastavite s vjebama posvjeivanja kao sredstvom da se raspoloite za molitvu i kontemplaciju. Ili pustite na miru sve ove vjebe i prijeite na druge predloene u ovoj knjizi, koje e biti vie po vaem ukusu. Najprije, to mislim pod molitvom i kontemplacijom. Pod rijeju molitva mislim na komunikaciju s Bogom koja se izvodi poglavito rijeima, slikama ili mislima. Poslije u predloiti mnogo vjebi za koje smatram da dolaze pod naslov molitva. Za mene je kontemplacija saobraanje s Bogom u kojem se ovjek jedva slui rijeima, slikama i pojmovima, ili se njima uope ne koristi. To je vrsta molitve o kojoj govori sv. Ivan od Kria u Tamnoj noi osjetila ili kako je autor knjige Oblak neznanja divno tumai. Neke vjebe koje predlaem u ovoj knjizi, a povezane su s Isusovom molitvom (vidi vjebu 35), mogu se smatrati bilo molitvom bilo kontemplacijom ili pak mjeavinom jedne i druge, ve prema tome koliki naglasak stavite na rijei i misli u primjeni tih vjebi., Uimo sada u srce naega problema: kada obavljam vjebu posvjeivanja tjelesnih osjeta ili svojega disanja, mogu li tvrditi da komuniciram s Bogom? Odgovor je: da. Dopustite mi da protumaim narav te komunikacije s Bogom koja se dogaa u vjebi posvjeivanja. Mnogi nam mistici vele da smo, osim pameu i srcem kojima redovito komuniciramo s Bogom, svi mi obdareni mistinom pameti i mistinim srcem, sposobnou kojom moemo izravno Boga upoznati, shvatiti i intuitivno ga doivjeti u njegovu vlastitu bitku, iako na tajanstven nain, daleko od svih misli, ideja i slika. Redovito je na dodir s Bogom posredan preko slika i pojmova koji nuno iskrivljuju njegovu stvarnost. Biti kadar shvatiti ga bez tih misli i slika povlastica je duhovne moi koju u ovom tumaenju nazivam Srce (rije toliko draga piscu knjige Oblak neznanja), iako ono nije ni u kakvoj vezi bilo s naim tjelesnim srcem bilo s naom osjeajnou. U veini od nas to Srce drijema i nije razvijeno. Kad bi bilo probueno ono bi stalno teilo k Bogu i da ima prave mogunosti, ono bi pokretalo sve nae bie prema njemu. A da bi bilo takvo, treba ga
17
razviti, treba odstraniti sav talog oko njega tako da moe biti privueno Vjenom Magnetu. Talog je velika koliina misli, rijei i slika koje mi neprestano stavljamo izmeu sebe i Boga kad komuniciramo s njime. Kadto rijei vie smetaju negoli potiu komunikaciju i bliskost. utnja rijei i misli moe katkad biti najsnaniji izriaj komunikacije i sjedinjenja kada su srca puna ljubavi. Naa komunikacija s Bogom nije toliko jednostavna. Ja mogu s ljubavlju gledati u oi bliskog prijatelja i komunicirati s njime bez rijei. No, u to ja gledam kada u utnji gledam u Boga? Stvarnost bez slika, bez oblika. Praznina. Upravo je to to se trai od nekih koji bi htjeli zai u dublju komunikaciju s Neizmjernim, s Bogom: satima gledati u prazninu. Neki mistici preporuuju da tu prazninu promatramo s ljubavlju. Trai se velika mjera vjere da s ljubavlju i enjom gledamo u neto to nam se priinja potpunom niticom kada prvi put doemo u dodir s time. Redovito se neete ni pribliiti toj praznini, makar imali i jaku elju da satima gledate u nju, ako vaa pamet ne uti. Dokle god vam misaoni stroj prede milijune misli i rijei, vaa mistina pamet ili Srce ostaje nerazvijeno. Uoite kako je izotren sluh i osjet dodira u slijepe osobe. ovjek je izgubio sposobnost gledanja i to ga je prisililo da izotri druga opaanja. Neto slino dogaa se u mistinome svijetu. Kad bismo, tako rei, pameu bili slijepi, kad bismo mogli staviti povoj na nau pamet kad komuniciramo s Bogom, bili bismo prisiljeni razviti drugu sposobnost komuniciranja s njime sposobnost koja, kako nam mnogi mistici vele, ve tei da bude u pokretu prema njemu ako joj dadnemo pravu mogunost da se razvije: Srce. Kad nae Srce doivi prvi izravni, tamni pogled na Boga, osjea se kao da gleda u prazninu i u nita. Oni koji su na ovome stupnju esto se tue da nita ne rade u molitvi, da uzalud troe vrijeme, da su besposleni, ini im se da se nita ne dogaa, da su u potpunoj tami. Da bi izbjegli ovo neugodno stanje, oni se, naalost, ponovno vraaju svojoj misaonoj sposobnosti, skidaju povez sa svoje pameti, poinju misliti i razgovarati s Bogom a upravo to ne bi smjeli initi. Ako je Bog milostiv prema njima, a to najee i jest, onemoguit e im da se slue svojom pameti u molitvi. Nai e da im je svaka misao odbojna: usmena molitva bit e im nepodnoljiva jer su im rijei besmislene; ostat e suhi svaki put kad budu pokuali komunicirati s Bogom na drukiji nain osim u utnji. A na poetku ak je i ta utnja
bolna i suha. I tada mogu upasti u najvee zlo: mogu napustiti molitvu, jer su u molitvi prisiljeni birati izmeu neuspjeha da se ne mogu sluiti svojom pameu i pogrena osjeaja da uzalud trate vrijeme i da nita ne rade u tami u kojoj se nalaze kada utiaju svoju pamet. Ako izbjegnu tome zlu i ustraju u molitvi i u slijepoj vjeri izloe same sebe praznini, tami, besposlenosti, nitavilu, pomalo e, najprije u malim bljeskovima, a poslije neprestano, otkrivati da u tami postoji ar, da praznina tajanstveno ispunjava njihovo srce, da je besposlenost puna Bojeg djelovanja, da je u nitavilu njihovo bie ponovno stvoreno i nanovo oblikovano... a sve to na nain koji ne mogu opisati ni sebi ni drugima. Oni e nakon svake takve molitve ili kontemplacije, zvali to kako mu drago, znati da je neto tajanstveno u njima bilo na djelu, to im je donijelo osvjeenje i hranu i dobro raspoloenje. Otkrit e da je u njima glad da se vrate toj tamnoj kontemplaciji koja, ini se, nema nikakva smisla, a ipak ih ispunjava ivotom, ak donosi blagu opojnost koju jedva mogu dokuiti svojim razumom, jedva je mogu dohvatiti svojim osjetima, a ona je ipak nedvojbeno tu i toliko stvarna i zadovoljavajua da je ne bi zamijenili za svu opojnost koja dolazi od uitaka svijeta osjeta i emocija i koju moe pruiti razmiljanje. Zanimljivo da je to na poetku izgledalo tako suho, tamno i bez ukusa! elite li se pribliiti ovoj mistinoj tami te poeti komunicirati s Bogom Srcem o kojem govore mistici, prvo to ete morati uiniti jest da pronaete neko sredstvo kojim ete uutkati pamet. Ima sretnih ljudi (a vrlo je vano da to znate kako ne biste upali u zabludu i mislili da svaki koji napreduje u kontemplaciji mora neizbjeno proi kroz tamu) koji se spontano vinu do te visine, a da ne moraju uutkivati svoje logiko zakljuivanje i smirivati rijei i misli. Oni su slini ljudima koji imaju izotrenost dodira i sluha slijepca, a ipak nastavljaju uivati blagodat oinjeg vida. Oni uivaju u usmenoj molitvi, crpe velike koristi od mate u molitvi, putaju uzde misaonom slijedu dok saobraaju s Bogom, a na dnu svega toga djelovanja njihovo se Srce razvija i izravnim opaanjem stjee znanje o Bogu. Ako niste meu tim sretnicima, morat ete neto poduzeti kako biste razvili to svoje Srce. Tu ne moete nita uiniti izravno. Jedino to moete uiniti jest da uutkate svoje logiko razmiljanje: da se uzdrite od svih misli i rijei kad se molite i pustite da se Srce samo po sebi razvija.
19
Uutkati pamet krajnje je teak posao. Kako je teko suzdrati pamet od neprestanog razmiljanja. Ona uvijek proizvodi misli u beskonanoj rijeci. Nai hinduistiki uitelji u Indiji imaju uzreicu: trn se trnom vadi. Kod toga oni misle da ete biti toliko mudri te znati upotrijebiti jednu misao da biste se oslobodili svih ostalih misli koje nahrupljuju u vau glavu. Jedna misao, jedna slika, jedna izreka ili reenica ili rije koju je vaa pamet proizvela da se njome hrani. Svjesno pokuati drati pamet u stanju u kojem nita ne misli, jednostavno je nemogue. Pamet mora imati neto to e je zaokupiti. Dajte joj, dakle, neto ime e biti zaokupljena ali dajte joj samo jednu stvar. Slika Spasitelja koju s ljubavlju promatrate i na koju se svaki put vraate kad ste rastreseni; strelovita molitvica koju neprestano ponavljate i tako spreavate pamet da ne luta. Doi e vrijeme, nadamo se, kad e iz svijesti nestati slika, kada rije vie nee biti na vaim ustima a vae logiko razmiljanje potpuno e se stiati, vaem e Srcu biti prueno slobodno obzorje da bez smetnje promatra Tamu. Zapravo, vi ak i ne morate doi do stupnja u kojemu slika nestaje, a rijei su uutkane da bi vae Srce proradilo. injenica da je vae logiko razmiljanje tako estoko smanjilo svoju aktivnost ve je velika pomo da se Srce razvija i da funkcionira. Ako moda nikada i ne budete dosegnuli stadij u kojem nema ni slike ni rijei, vi ete s velikom vjerojatnou rasti u kontemplaciji. Opazit ete da su dva sredstva koja sam spomenuo, naime, Spasiteljeva slika i strelovita molitva, oito religiozna karaktera. Imajte na pameti da prvotna svrha u ovoj vjebi nije zapoljavanje vaeg logikog razmiljanja, nego da se otvori i razvije Srce. Pretpostavimo da ste to postigli; zar je vano da je trn kojim vadite ostale trnove po svojoj prirodi religiozan ili ne? Ako je vaa glavna svrha da svjetlo prodre u vau tamu, je li vano da svijea koja baca svjetlo u vau tamu bude blagoslovljena ili ne? Je li vano, stoga, da se koncentrirate na sliku Spasitelja, ili na knjigu, na list ili na jednu toku na podu? Jedan moj prijatelj, isusovac, koji pristupa svim teorijama o religiji sa zdravom mjerom skepticizma, uvjerava me da je neprestano i ravnomjerno ponavljajui jedan-dva-tri-etiri postigao iste mistine uinke koje su njegova religioznija subraa postigla ponavljajui pobono i ravnomjerno strelovite molitve! I ja mu vjerujem. Bez sumnje, postoji sakramentalna vrijednost religioznog trna. No to se naeg cilja tie, jedan trn vrijedi toliko koliko i drugi. Tako smo doli do zakljuka koji zbunjuje, da je, naime, koncentracija na vae disanje ili na tjelesne osjete vrlo dobra kontemplacija u uskom
smislu rijei. Ovu su moju teoriju potvrdili isusovci koji su pod mojim vodstvom obavili tridesetodnevne duhovne vjebe, i koji su, osim toga to su pet sati na dan proveli u molitvi o onome to nazivamo ignacijanske duhovne vjebe, etiri do pet sati na dan posveivali jednostavnoj vjebi posvjeivanja disanja i tjelesnih osjeta. Nisam bio nimalo iznenaen kad su mi rekli da je za vrijeme vjebi posvjeivanja (kad su jednom stekli odreenu bliskost s njima) njihovo iskustvo bilo istovjetno s onim to je u katolikom nazivlju poznato kao molitva vjere ili molitva mirovanja. Veina me je uvjeravala da su ih vjebe posvjeivanja dublje uvodile u molitveno iskustvo koje su imali prije i, da tako kaem, tim su vjebama dale veu snagu i jasnou. Poslije u knjizi, zapravo ve u sljedeoj vjebi, predloit u vjebe koje su religiozne po svojem sadraju i tako u zadovoljiti nepovjerenje onih od vas koji se ne osjeaju ugodno zato to dobar dio molitvena vremena provode u vjebama posvjeivanja. Te oito religiozne vjebe u isto e vrijeme nuditi onaj plod koji se moe postii vjebama posvjeivanja. One sadre malu mjeru razmiljanja koje nema u vjebama posvjeivanja; no ta je mjera toliko mala da je gotovo beznaajna. Nemojte se stoga ustruavati uzeti radije njih negoli vjebe posvjeivanja ako se tako osjeate ugodnije. Namjerno sam malo prije upotrijebio rijei dobar dio molitvena vremena. Ne bih elio da ostavite svu molitvu (komunikacija s Bogom posredovanjem rijei, slika ili pojmova) da biste dali prvenstvo istoj kontemplaciji. Ima vremena za meditaciju i molitvu, ima vremena za kontemplaciju, kao to ima vremena za akciju i kontemplaciju. Kad ste u onome to sam nazvao kontemplacija, pripazite da ne upadnete u napast da razmiljate ma kako god sveta misao bila. Kao to za vrijeme molitve odbacujete sve svete misli koje su povezane s vaim radom i koje su dobre u svoje vrijeme, ali vas sada rastresaju u vaoj molitvi, tako i za vrijeme kontemplacije morate odluno odbaciti svaku misao, nije bitno kakve naravi, jer ona razara tu posebnu vezu s Bogom. Sad je vrijeme da se u utnji izloite boanskom suncu a ne da razmiljate o vrlinama i osobinama sunanih zraka; sada je vrijeme da s ljubavlju gledate u oi svojemu boanskom Ljubitelju, a ne da tu posebnu bliskost naruavate rijeima i razmiljanjem o njemu. Odgodite za drugi put komunikaciju rijeima. Sada je vrijeme komunikacije bez rijei. Ima jo jedna vana stvar za koju vam, na alost, u ovoj knjizi ne mogu dati vodia. Za to vam je potrebno vodstvo iskusna uitelja koji je blizak vaim duhovnim potrebama. Radi se o sljedeem: koliko
vremena koje na dan odredite za komuniciranje s Bogom posvetiti molitvi a koliko kontemplaciji. To najbolje moete odluiti sa svojim duhovnim voditeljem. Uz njegovu pomo morate takoer odluiti hoete li se uope uputati u ovaj nain kontemplacije. Moda ste vi jedan od onih sretnika o kojima sam prije govorio da se potpuno mogu sluiti i osjetom sluha a da ne moraju prekrivati oi; od onih kojih je Srce u najdubljoj moguoj komunikaciji s Bogom, dok u isto vrijeme njihova pamet komunicira s Bogom posredovanjem rijei i misli; od onih koji ne moraju drati utnju da bi sa svojim Ljubljenim postigli onu bliskost koju mnogi drugi postiu samo u utnji. Ako niste u mogunosti nai duhovnog voditelja, molite Boga da vas on vodi i ponite tako da svaki dan nekoliko minuta posvetite kontemplaciji ili na nain kako je reeno u vjebama posvjeivanja ili pak na jednostavniji nain koji predlau vjebe koje slijede. ak i za vrijeme svoje molitve pokuajte smanjiti koliinu misli i molite vie srcem. Sv. Terezija Avilska znala bi govoriti: Vano je ne toliko misliti koliko ljubiti. Stoga razvijajte vie ljubavi u molitvi. I Bog e vas voditi, pa bilo to i kroz razdoblje kunji i pogreaka. Vjeba 6 Bog u mom disanju U prethodnom poglavlju sam obeao da u vam ponuditi neke vjebe koje su po svojoj naravi religioznije, a ipak sadre mnoge plodove vjebi posvjeivanja. Evo jedne: Zatvorite oi i neko si vrijeme posvijestite tjelesne osjete.... Prijeite tada na posvjeivanje svojeg disanja kao to je opisano u prijanjem poglavlju. Ostanite u tom posvjeivanju nekoliko minuta... Sada elim da razmiljate kako je zrak koji udiete nabijen snagom i prisutnou Boga samoga... Predoite si zrak kao beskrajni ocean koji vas okruuje... ocean snano obojen Bojom prisutnou i Bojim bitkom... Kada udiete zrak, vi u svoja plua udiete Boga... Budite svjesni da u sebe uvlaite snagu i prisutnost Boju svaki put kad udiete... Ostanite u tom posvjeivanju koliko god dugo moete... Zamijetite to osjeate kad postanete svjesni da svakim udisajem udiete Boga. Postoji i inaica ove vjebe. Jedno drukije razmiljanje uzeto iz vidokruga Hebreja kakvo nalazimo u Bibliji. Za njih ovjekov dah bijae ivot. Kad ovjek umre, to znai da mu je Bog uzeo njegov
dah; zbog toga je umro. ivi li ovjek, to je stoga to mu Bog daje svoj dah, svoj duh. Prisutnost toga Bojeg Duha drala je ovjeka na ivotu. Dok udiete, budite svjesni da Duh Boji ulazi u vas... Napunite svoje grudi boanskom snagom koju donosi sa sobom... Kad izdiete, zamiljajte da izdiete svu svoju neistou... svoje strahove... svoje negativne osjeaje... Predstavite si da itavo vae tijelo postaje svijetlo i puno ivota posredovanjem procesa u kojem udiete ivotvornog Duha Bojeg, a izdiete sve svoje neisti... Ostanite u ovoj svijesti koliko god moete bez rastresenosti... Vjeba 7 Komunikacija s Bogom disanjem Na prijanjim sam stranicama napravio razliku izmeu molitve i kontemplacije. Ta se razlika moe izrei i drukije, govorom o dvama oblicima molitve, devocionalnoj i intuicionalnoj (koja se osniva na neizravnu uvidu). Intuicionalna molitva uglavnom odgovara molitvi koju sam nazvao kontemplacija, devocionalna pak molitva onoj koju sam nazvao molitva. Jedan i drugi nain molitve vodi k sjedinjenju s Bogom. Jedna vie odgovara jednima, druga drugima. Ili e pak istim ljudima jednom odgovarati jedan nain molitve, a drugi put drugi ve prema tome to im je potrebnije. I devocionalna molitva mora biti molitva srca; svaka, naime, molitva koja se ograniava samo na pamet koja razmilja nije u biti molitva, nego, u najboljem sluaju, priprava za molitvu. ak ni meu ljudima nema istinske komunikacije koja bar malo ne bi bila komunikacija srca, koja u sebi ne bi sadravala bar malo osjeaja. Ako u komunikaciji, u priopavanju misli, posve i potpuno izostanu osjeaji, onda joj sigurno nedostaje bliska, osobna dimenzija. Tu nema one komunikacije koja vodi k bliskosti. elim vam sada dati inaicu prijanje vjebe koja e biti vie devocionalna, a manje intuicionalna. Zapazit ete da je koliina misli u molitvi svedena na najmanju mjeru i stoga se vjeba lako moe kretati od devocionalne k intuicionalnoj molitvi, od srca k Srcu. Zapravo e to biti dobra kombinacija devocionalne i intuicionalne molitve. Postanite nakratko svjesni svojega disanja...
Sada pomiljajte na Boju prisutnost u ozraju oko sebe... Pomiljajte na njegovu prisutnost u zraku koji udiete... Budite svjesni njegove prisutnosti u zraku koji udiete i izdiete... Uoite to osjeate kad ste postali svjesni njegove prisutnosti u zraku koji udiete i izdiete... Sada se izrecite pred Bogom. Uinite to ne rijeima. Vrlo esto, kad osjeaj izrazimo pogledom ili gestom, izriemo ga snanije negoli kad to inimo rijeima. elim da svoje razliite osjeaje prema Bogu izrazite ne rijeima, nego disanjem. Prije svega, izrazite svoju veliku enju za Njime. Ne koristei se nijedom rijeju, ak ni milju, recite mu: Boe moj, arko eznem za tobom... a recite mu to disanjem. Moda ete to izraziti dubljim disanjem, produbljujui disanje... Sada izrazite drugi stav ili osjeaj: stav povjerenja i predanja. Bez rijei, samo na nain kako diete, recite mu: Boe moj, posve se predajem tebi... Moe biti da ete to izraziti istiui svoj izdisaj, izdiui svaki put kao kad duboko uzdahnete. Svaki put kad izdahnete, osjetite da svega sebe predajete u Boje ruke... Sada izrazite i druge osjeaje pred Bogom, i to svojim disanjem... Ljubav... Blizina i bliskost... Klanjanje... Zahvalnost... Pohvala... Ako ste se umorili od svega ovog, vratite se na poetak ove vjebe i smireno ostanite u posvjeivanju Boga svuda oko sebe, i u zraku koji udiete i izdiete... Zatim, ako opazite da ste postali rastreseni, vratite se na drugi dio ove vjebe i jo se jednom izrecite Bogu, ali ne rijeima... Vjeba 8 Smirenost Ovo je vjeba o smirenosti. Govori Gospodin: Budi miran i spoznaj da sam ja Bog. Suvremeni je ovjek nevjerojatno ivano napet, a to mu gotovo onemoguuje da bude smiren. eli li nauiti moliti, mora najprije nauiti da bude miran, da se smiri. Zapravo, taj mir i smirenost esto postaju molitva kad se Bog objavljuje u obliku smirenosti. Ponovite vjebu posvjeivanja tjelesnih osjeta. Samo sada elim da prijeete po cijelome svojem tijelu, poevi od vrha glave a zavrivi s vrcima nonih palaca i ne izostavivi nijedan dio... Budite svjesni svakog osjeta na svakom dijelu tijela... Moe se dogoditi da na pojedinom dijelu ne zamijetite nikakav osjet... Zadrite
24
se tu nekoliko sekundi i ako se ne pojavi nikakav osjet, nastavite dalje... Kako budete postajali vjetiji u ovoj vjebi, nadam se, izotrit ete i svoje posvjeivanje toliko da nee postojati nijedan dio tijela a da na njemu ne zamijetite mnoge osjete... Za sada budite zadovoljni time da se na prazninama kratko zadrite i prijeite na one dijelove na kojima zamjeujete vie osjeta.... Idite polako od glave do nogu... a onda opet od glave do nogu... i inite to otprilike petnaest minuta. Kako se vae posvjeivanje bude izotravalo, zapaat ete osjete koje prije niste uoavali... zapazit ete i vrlo profinjene osjete, previe profinjene a da bi ih mogao zamijetiti netko drugi osim ovjeka duboke sabranosti i duboka mira. Sada budite svjesni svojega tijela u cijelosti. Osjetite itavo tijelo kao masu raznih vrsta osjeta... Ostanite u tome neko vrijeme, a potom se vratite posvjeivanju pojedinih dijelova, idui od glave do nogu... a onda opet ostanite u svijesti svojega tijela kao cjeline... Zapazite duboku tiinu koja se spustila na vas. Zamijetite potpunu smirenost svojega tijela... Ipak, nemojte se zadravati u smirenosti toliko da izgubite svijest svojega tijela... Ako postanete rastreseni, ponite opet sa zamjeivanjem od glave do nogu i postanite svjesni osjeta u svakom dijelu svojega tijela... Tada, ponovno zapazite smirenost svojega tijela... Ako ovu vjebu obavljate u skupini, zapazite tiinu u cijeloj dvorani... Vrlo je vano da u ovoj vjebi ne pokreete nijedan dio tijela. To e vam ispoetka biti teko, no svaki put kad osjetite potrebu da se pomaknete ili poeete ili pak uzvrpoljite, budite svjesni tog poriva... Nemojte mu popustiti, ve ga postanite svjesniji... On e polako nestati, a vi ete opet biti mirni. Mnogim je ljudima vrlo teko ostati miran. ak i fiziki bolno. Oni postaju tjelesno napeti. Ako postanete napeti, upotrijebite onoliko vremena koliko vam je potrebno da biste postali svjesni napetosti... gdje je osjeate... kako izgleda... Ostanite u tome toliko dugo dok napetost ne iezne. Moete osjetiti tjelesnu muku. Bez obzira na to kako ugodan poloaj zauzeli za ovu vjebu, vae e se tijelo pobuniti protiv smirenosti tako da e u razliitim dijelovima proizvoditi patnju i bol. Kad se to dogodi, oduprite se napasti da pomaknete neki ud ili da prilagodite svoj poloaj kako biste olakali bol. Budite samo vrlo svjesni boli.
Kad sam jednom obavljao budistike duhovne vjebe, bili smo zamoljeni da sjedimo itav sat a da se uope ne pomaknemo. Sjedio sam unakrst prekrienih nogu. Bol u mojim koljenima i leima bila je toliko jaka da mi se inila nepodnoljivom. Ne sjeam se da sam ikada u ivotu trpio toliku bol. Za vrijeme tog sata morali smo biti svjesni tjelesnih osjeta, idui od jednog dijela tijela do drugog. Moja je svijest bila posve zaokupljena otrom boli u koljenima. Jako sam se znojio. Mislio sam da u se od boli onesvijestiti, sve dok nisam odluio da se neu boriti protiv boli, neu bjeati od nje, neu eljeti olakati svoje stanje, nego je postati svjestan, poistovjetiti se s njom. Osjet boli razlomio sam u njegove sastavne dijelove i na moje uenje otkrio sam da je sastavljen od mnogih osjeta a ne samo od jednog: bio je tu snaan osjet eenja, potezanja i trzanja, otre boli koja bi se pojavila od vremena do vremena... i neka toka koja se kretala od jednoga mjesta do drugog. Tu sam toku prepoznao kao pravu bol... Budui da sam ustrajao u tom posvjeivanju, mogao sam tu bol podnositi prilino dobro i imao sam ak vremena biti svjestan i drugih osjeta na drugim dijelovima tijela. Prvi put u ivotu iskusio sam bol bez patnje. Ako za vrijeme ove vjebe ne sjedite prekrienih nogu, vjerojatno neete osjeati bol kakvu sam ja iskusio. No, na poetku ete neizbjeno osjeati neku bol sve dok se vae tijelo ne prilagodi tome da bude savreno mirno. Suoite se s boli pomou posvjeivanja. A kada napokon vae tijelo postane mirno, bit ete obilno nagraeni smirenim blaenstvom koje daje tiina. Poetnici su esto u napasti da se poeu. To je stoga to, budui da njihova svijest o njihovim tijelima postaje otrija, postanu svjesni osjeta svrbei i bockanja koji su tamo bili stalno prisutni, ali su bili sakriveni svijesti zbog psiho-fizikog otvrdnua kojemu veina od nas podvrgava svoje tijelo i zbog tuposti svijesti. Kada budete prolazili kroz razdoblje svrbei, ostanite savreno mirni i budite svjesni svakog osjeta svrbei i ostanite u toj svijesti sve dok svrbe ne prestane. I oduprite se napasti da se eanjem oslobodite svrbei! Vjeba 9 Molitva tijelom Evo jedne inaice devocionalne molitve vjebe tjelesnog osjeta. Najprije se smirite posvjeujui osjete na pojedinim dijelovima tijela... Izotrite svoje posvjeivanje tako da zamijetite i one vrlo neznatne osjete, a ne samo velike i oite...
26
Sada polako pokreite svoje ruke i prste tako da ruke poivaju u krilu, dlanovi neka budu okrenuti prema gore, prsti skupljeni...Taj pokret mora biti vrlo, vrlo polagan... kao da se otvaraju latice cvijeta... I dok obavljate taj pokret budite svjesni svega onoga to se tu dogaa... Dok vae ruke na vaim bedrima miruju, dlanovima okrenutim prema gore, budite svjesni osjeta u dlanovima... Tada postanite svjesni i samog pokreta: to je gesta molitve koja je upravljena Bogu, a uobiajena je u mnogim kulturama i religijama. Kakvo znaenje ima ta gesta za vas? to vi njome govorite Bogu? Recite to bez rijei, samo time to se poistovjeujete s tim poloajem. Ova vrsta komunikacije bez rijei, samo gestom, koju ste upravo obavljali, moe se izvoditi i u skupini i ne zahtijeva nikakvu veu promjenu vaeg poloaja. Ona vam moe pruiti okus one molitve koju moete obavljati svojim tijelom. Evo nekih vjebi koje moete obavljati privatno, u sobi, gdje se moete slobodno izraziti svojim tijelom a da ne pobuujete uenje drugih. Stojte uspravno, a ruke neka slobodno vise niz tijelo. Postanite svjesni da ste u Bojoj prisutnosti... Pronaite nain kako ete Bogu izraziti, ali samo gestom, sljedee osjeaje: Boe moj, tebi se prikazujem... Nainite tu kretnju vrlo polako (sjetite se latica cvijeta koji se otvara) i budite posve svjesni pokreta, a pokret i geste neka izraze va osjeaj... Evo naina kako moete izraziti stav prikazanja sama sebe: vrlo polako podignite ruke sve dok ne budu ispruene ispred vas, usporedne s podom... Sad polako okrenite dlanove da gledaju prema gore, a prsti neka budu skupljeni i isprueni... Sad vrlo polako diite glavu sve dok ne budete gledali u nebo... Ako su vam oi zatvorene, sada ih otvorite isto tako polako... Gledajte Boga... Ostanite u tom poloaju jednu minutu... Sad njeno spustite ruke u poetni poloaj, a glavu tako da biste mogli gledati obzorje... Kratko se zaustavite da u vas ue molitva prikazanja koju ste upravo obavili... Ponite iznova isti obred... Ponavljajte taj obred tri ili etiti puta... ili tako dugo dok u njemu osjeate pobonost. Evo drugog naina prikazanja sama sebe: podignite svoje ruke kako sam malo prije predloio, okrenite dlanove prema gore, a prsti neka budu sastavljeni i isprueni... Sad svojim dlanovima oblikujte au ili
kale... Polako prinesite tu au grudima... Nakon toga lagano dignite glavu prema nebu, kao to sam malo prije savjetovao... Zadrite se u tom poloaju minutu. Jo jedan primjer: kako izraziti enju za Bogom ili izraziti dobrodolicu njemu ili itavome stvorenju. Podignite ruke i dlanove tako da budu isprueni ispred vas, usporedni s podom... Sada ih irom otvorite kao za zagrljaj... Gledajte s ljubavlju u obzorje... Ostanite u tom poloaju jednu minutu. Potom se vratite u prvotni poloaj i ostanite trenutak u molitvi koju ste upravo molili. A onda ponavljajte tu gestu tako dugo dok ima za vas znaenje. Geste koje sam spomenuo u vjebi samo su neki primjeri. Pronaite svoje pokrete kojima ete izraziti ljubav... hvalu... klanjanje... Ili pak izrazite neto to elite rei Bogu. Uinite to to je mogue laganije i skladnije, kao da inite polagane pokrete ritualna plesa... Ako se, primjerice, osjeate nemonim i nesposobnim da molite, ako ste bez ikakvih priuvnih snaga u sebi, izrazite to tako da sa sebe svuete odijelo, bacite se licem na zemlju, ispruite ruke u obliku kria... u utnji oekujte da Bog izlije svoju milost na vas... Kada molite tijelom, vi molitvi dajete snagu i tijelo. To je napose potrebno onda kad se osjeate nesposobnim moliti, kad vam je pamet rastresena, kad je srce tvrdo kao kamen, kad vam se ini da je duh mrtav. Tada pokuajte stajati u Bojoj prisutnosti na vrlo poboan nain, pobono sklopljenim rukama ispred sebe, oi neka moleivo gledaju prema Njemu... Jedna ili druga pobonost koju tijelom izraavate moe prodrijeti i do duha te ete nakon kratka vremena moi mnogo lake moliti. Kadto ljudi upadaju u potekoe u molitvi jer ne posveuju dovoljno pozornosti tijelu u molitvi; zaboravili su uzeti svoja tijela kada su uli u sveti hram Boji. Kaete da stojite ili sjedite u prisutnosti uskrsnulog Gospodina, a bezbrino sjedite u svojem stolcu ili stojite vrlo nemarno... Oito, nije vas zahvatila Gospodinova prisutnost. Da je sva vaa pozornost usmjerena na Njega, neto od toga opazio bih i u dranju vaeg tijela. Zavrit u ovo poglavlje jednom vjebom koja se moe izvoditi i u skupini, a povezana je s vjebom s dlanovima vae ruke: Zatvorite oi. Smirite se pomou jedne od vjebi posvjeivanja... Sad polako podignite lice gore prema Bogu... Oi neka ostanu zatvorene... to govorite Bogu licem koje je okrenuto prema gore? Ostanite u tom osjeaju ili u toj komunikaciji nekoliko trenutaka...
Tada budite svjesni poloaja svojega lica koliko god vam je to mogue... svjesni osjeta na licu... Nakon nekoliko trenutaka ponovno se upitajte to to svojim licem, okrenutim prema gore, elite kazati Bogu i ostanite u tom neko vrijeme... Vjeba 10 Dodir Boga Ovo je inaica devocionalne molitve vjebi tjelesnih osjeta koja vam moe biti korisna ako mislite da nije prikladno vjebe tjelesnih osjeta nazivati pravom molitvom i kontemplacijom. Ponovite jednu vjebu o tjelesnim osjetima... Uzmite vremena da iskusite koliko god vie moete mnoge i jedva zamjetne osjete u razliitim dijelovima vaega tijela... Sad razmiljajte: svaki osjet koji osjeam, bez obzira na to kako malen ili jedva zamjetljiv bio, uinak je biokemijskih reakcija koje se ne bi mogle odvijati bez Boje svemogunosti... Osjetite Boju snagu na djelu u svakome pojedinom osjetu... Osjetite da vas On dodiruje u svakom od tih osjeta koje On proizvodi...Osjetite Boji dodir u razliitim dijelovima tijela: dodir neugodan ili blag, ugodan ili bolan... Oni koji su eljni iskusiti Boga i zabrinuti su zbog toga to ga jo nisu iskusili, tjeskobno me pitaju kako mogu doi do tog iskustva. Iskustvo Boga ne mora biti neto senzacionalno ili neto neobino. Bez sumnje, postoji iskustvo Boga koje se razlikuje od obina iskustva na koje smo naviknuli: postoji duboka utnja o kojoj sam prije govorio, tama koja svijetli, praznina koja donosi ispunjenje. Postoje iznenadni, nepredvidivi bljeskovi Vjenosti ili Neizmjernog koji nas zahvate kad ih najmanje oekujemo, usred naeg posla ili igre. Kad smo izloeni ljepoti ili ljubavi, osjeamo se kao da smo izvan sebe... Malokad mislimo da su ta iskustva senzacionalna ili neobina. Jedva skreemo pozornost na njih. Ne prepoznajemo ih kao ono to ona jesu i nastavljamo svoju potragu za velikim iskustvom Boga koje e preobraziti na ivot. Zapravo, toliko je malo potrebno da ovjek iskusi Boga. Sve to je potrebno jest smiriti se, postati tih i postati svjestan dodira ruku. Budite svjesni osjeta svoje ruke. Tu imate Boga, Boga ivog i na djelu u vama, Boga koji vas dodiruje, toliko blizu vama... Osjetite ga. Iskusite ga!
Mnogi na iskustvo poput ovoga gledaju kao na neto previe obino: Naravno, u iskustvu Boga neto je vie od jednostavna osjeaja osjeta desne ruke! Oni su slini idovima koji su istraivali budunost u oekivanju dolaska slavnog i izvanredno dojmljivog Mesije, a Mesija je bio meu njima u liku ovjeka koji se zvao Isus iz Nazareta. Olako zaboravljamo da je velika lekcija Utjelovljenja da se Bog nalazi u obinim stvarima. elite vidjeti Boga? Pogledajte lice ovjeka koji je pokraj vas. elite ga uti? Posluajte pla djeteta, smijeh na zabavi, um vjetra u drveu. elite ga osjetiti? Ispruite ruku i pridrite nekoga. Ili dodirnite stolac na kojem sjedite ili ovu knjigu koju itate. Ili, jednostavno se smirite, budite svjesni osjeta koji se dogaaju u vaem tijelu, osjetite njegovu svemoguu snagu na djelu u sebi i osjetite kako vam je blizu. Emanuel. S nama Bog. Vjeba 11 Zvukovi Ako za svoje kontemplativne skupine paljivo ne izaberem mirno mjesto, neki e se lanovi skupine neizostavno tuiti zbog buke u ambijentu. Promet na ulici. Buka radija. Lupanje vrata. Zvonjava telefona. Svi ti zvukovi nasilno ulaze u njihov mir i tiinu i rastresaju ih. Smatramo da neki zvukovi potpomau molitvu i utnju. Na primjer, zvonjava crkvenih zvona u sumrak, pjev ptica u rano jutro, orgulje koje njeno sviraju u velikoj crkvi. Nitko se ne tui na te zvukove! Ipak, nema zvuka, osim onoga koji je toliko jak da kodi vaim bubnjiima, koji bi morao remetiti vau tiinu i mir. Ako nauite sve zvukove koji vas okruuju unijeti u svoju kontemplaciju (pretpostavivi da oni ne remete vau svijest dok obavljate kontemplaciju), otkrit ete da postoji duboka tiina usred svih zvukova. Stoga vie volim sastanke molitvene skupine na mjestima koja nisu posve mirna. Prostorija iznad prometne ulice vrlo lijepo odgovara mojoj namjeri. Evo vjebe koja e vam pomoi da uete u kontemplaciju usred zvukova koji vas okruuju: Zatvorite oi. Zaepite ui palcima. Pokrijte lice dlanovima. Sad ne ujete nikakve zvukove oko sebe. Sluajte zvuk svojega disanja. Nakon deset punih udisaja i izdisaja polako stavite ruke u krilo. Neka oi ostanu zatvorene. Sluajte paljivo sve zvukove oko sebe uoite
30
ih to je mogue vie: jaki zvukovi, slabi zvukovi; one koji su blizu, one koji su daleko... Nakon odreena vremena sluajte te zvukove a da im ne dajete imena (zvuk koraka, kucanje sata, buku prometa...). Sluajte taj svijet zvukova kao cjelinu... Zvukovi rastresaju kad pokuavate pobjei od njih, kad ih pokuavate gurnuti iz svoje svijesti, kad im uskraujete pravo da budu tu. U zadnjem sluaju, oni i rastresaju i razdrauju. Ako ih jednostavno prihvatite i postanete ih svjesni, oni vam nee biti izvorom rastresenosti i uznemirenosti, nego sredstvom da postignete utnju. Iskustvom ete nauiti kako vas ova vjeba oputa. Ujedno je to i dobra kontemplacija. Njoj moete dodati teoriju kad sam govorio kako u sebi razvijati Srce koje shvaa Boga. Umjesto da vaa pamet bude zaokupljena posvjeivanjem tjelesnih osjeta, moete se zaokupiti posvjeivanjem zvukova oko sebe, dok se vaa mistina pamet, vae Srce, polako razvija i poinje pokazivati panju Bogu. Ako vam se ova teorija ne svia, evo sredstva da u ovoj vjebi kontemplacija bude oitija: Sluajte sve zvukove koji vas okruuju, kao to je naznaeno u prijanjoj vjebi... Zapaajte i najtie zvukove. esto je jedan zvuk sastavljen od mnogih drugih zvukova... ima razliit ton i jainu... Uoite koliko je god mogue vie nijansi... Budite sada svjesni ne toliko zvukova oko sebe, koliko injenice da moete sluati... Kako se osjeate kad shvatite da imate sposobnost sluanja? Zahvalnost... slava... radost... ljubav...? Vratite se sada svijetu zvukova... i izmjenjujte svijest zvukova i svijest da posjedujete sposobnost sluanja... Sada razmiljajte kako svaki zvuk proizvodi i podrava svemogua Boja snaga... Bog odzvanja svuda oko vas... Ostanite u tome svijetu zvukova... Ostanite u Bogu. Sposobnost da se Bog vidi na djelu u svemu bila je tipina oznaka hebrejskog mentaliteta koji nalazimo u Bibliji. Tamo gdje se ini da se mi zaustavljamo iskljuivo na drugotnim uzrocima, Hebrej se, ini se, zaustavljao na Prvotnom Uzroku. Je li njegova vojska bila poraena u boju? Bio je to Bog koji ih je porazio, a ne nesposobnost njihovih generala! Je li kiilo? Bio je Bog koji je dao kiu. Jesu li njihovu etvu unitili skakavci? Bio je Bog koji je poslao skakavce. Jo smjelije, oni bi govorili da je Bog otvrdnuo srce pokvarena ovjeka.
Doputamo da je njihov pogled na stvarnost bio djelomian. inilo se da uope ne vode rauna o drugotnim uzrocima. Na moderni pogled na stvarnost je jednako tako, a moda jo i gore, djelomian, budui da mi, ini se, posve ignoriramo Prvotni Uzrok. Je li vas prestala boljeti glava? Dok bi tu Hebrej rekao: Bog te je ozdravio, mi bismo rekli: Nemoj mijeati Boga u to. Aspirin me izlijeio. Stvarnost je, naravno, da vas je Bog pomou aspirina izlijeio. Mi smo izgubili smisao Neizmjernog koji djeluje u naem ivotu. Mi vie ne osjeamo da Bog vodi nau sudbinu preko onih koji upravljaju nama, da nas Bog ozdravlja od emocionalnih rana preko naih savjetnika, da nam Bog vraa zdravlje preko naih lijenika, da Bog oblikuje svaki dogaaj koji nas zadesi, da nam Bog alje svaku osobu koju susreemo u svom ivotu, da Bog daje kiu, da se Bog igra s nama u lahoru i da nas dodiruje u svakom osjetu koji doivljavamo, da proizvodi sve zvukove oko nas tako da ih svojim bubnjiima zamijetimo i da ujemo Njega! Ugodan dodatak ovoj vjebi bio bi da skupina ili njezin voditelj pjeva neku antifonu umjerenim glasom. Velika pomo u tome moe biti pjevanje sanskrtske rijei OM. Idealno je pjevati jedan redak ili jedan slog, zatim neko vrijeme ostati u utnji, onda ponovno pjevati. To moete pokuati ako i sami obavljate kontemplaciju. Vano je sluati, ne samo zvuk pjevanja, nego i utnju nakon svakog retka ili sloga koji pjevate. Ja osobno esto u skupinu, koja u utnji obavlja kontemplaciju, uvodim pjevanje u redovitim razmacima. To produbljuje utnju ako skupina zna kako treba sluati. Slian uinak moe se postii udarcem u gong u redovitim razmacima. Udarite u gong, sluajte njegovu jeku, sluajte zvuk koji nestaje, sluajte tiinu koja slijedi. Vjeba 12 Koncentracija Ovo je vjeba istog posvjeivanja. Izaberite predmet svoje pozornosti: predlaem da izaberete ili osjet na jednom dijelu tijela ili pak disanje ili zvukove oko sebe. Usredotoite svoju pozornost na taj predmet, ali tako da, u sluaju da vaa panja skrene na neto drugo, odmah postanete svjesni toga skretanja. Pretpostavimo da ste kao osnovni predmet svoje pozornosti izabrali disanje. Koncentrirajte se na disanje... Vjerojatno e vaa panja nakon nekog vremena skrenuti na neto drugo na misao, zvuk,
osjeaj... Ako ste svjesni te promjene na neto drugo, ne morate je raunati kao rastresenost. Vano je da ste svjesni promjene kad se ona dogaa ili neposredno nakon to se dogodila. Raunajte kao rastresenost samo ako ste tek nakon dugog vremena postali svjesni promjene. Pretpostavimo takoer da ste kao osnovni predmet svoje pozornosti izabrali disanje. Tada e vaa vjeba izgledati otprilike ovako (opisujem vau svijest): Diem... diem... Sada mislim... mislim... mislim... Sada sluam zvukove... sluam... sluam... Sada se ivciram... ivciram... Sad mi je dosadno... dosadno... dosadno... U ovoj vjebi lutanje svoje pameti ne smatrajte rastresenou pod uvjetom da ste svjesni da vam pamet luta, da je vaa pozornost prela na drugi predmet... Kad jednom postanete svjesni promjene, ostanite neko vrijeme na novom predmetu (misliti, sluati, osjeati...) a onda se ponovno vratite osnovnom predmetu svoje panje (disanju)... Vaa vjetina u samoposvjeivanju moe postati toliko velika da postanete svjesni, ne samo promjene svoje pozornosti na drugi predmet, nego i elje za promjenom, svjesni impulsa da se usmjeri na neto drugo. Kao, na primjer, kad elite pokrenuti ruku, najprije ete postati svjesni elje da podignete ruku, pristanka na elju, izvrenja vae elje, prvi pokret ruke... Sve navedene radnje obavimo u vrlo malenom dijelu sekunde i gotovo je nemogue da razlikujemo jednu od druge sve dok utnja i mir u nama ne postanu posvemanji, a naa svijest ne postane otra kao britva. Kadto se na samoposvjeivanje gleda kao na oblik sebinosti, a ljudi ele zaboraviti sami sebe i svoju panju usmjeriti prema drugima. Da biste razumjeli kako je taj savjet razoran, dovoljno je posluati snimljeni razgovor dobronamjerna, prema van usmjerena (ekstravertiranog), ali nedovoljno svjesna savjetnika sa svojim klijentom. Ako taj dobar savjetnik nije svjestan to se dogaa u njemu samome, sigurno nee biti svjestan onoga to se dogaa u nutrini njegova klijenta ili to se dogaa u meusobnoj izmjeni izmeu njega i klijenta. Bit e tada mnogo manje djelotvoran u pomoi klijentu, bit e ak u opasnosti da mu teti. Samosvijest je snano sredstvo da ovjek raste u ljubavi prema Bogu i blinjemu. Samosvijest produbljuje ljubav. Ljubav, ako je istinska, potie dublju samosvijest.
33
Nemojte ii u potragu za nekim izvanrednim sredstvima da biste razvili samosvijest. Ponite s malim stvarima kao to je posvjeivanje tjelesnog osjeta, ili postanite svjesni stvari oko sebe. Onda prijeite na vjebe koje sam vam prije predloio; nee dugo trajati i vi ete osjetiti plodove smirenosti i ljubavi koje dublja samosvijest donosi sa sobom. Vjeba 13 Nai Boga u svim stvarima Ovo je saetak bitnih dijelova veine prijanjih vjebi. Obavite bilo koju prijanju vjebu posvjeivanja. Kao sredite svoje svijesti uzmite, na primjer, tjelesni osjet... Nemojte se ograniiti samo na to da zapaate one osjete koji lako ulaze u vau svijest, oite osjete, nego i manje zamjetne... Po mogunosti, nemojte imenovati nijedan osjet (osjet koji ari, koji je tup, koji bocka, svrbi, hladi...). Jednostavno osjeajte osjete a da na njih ne stavljate nikakve etikete... Isto tako postupite sa zvukovima... Zamijetite ih koliko god vie moete... Ne pokuavajte pronai izvor zvukova... Sluajte zvukove a da na njih ne stavljate naljepnice... Kako budete napredovali u ovoj vjebi, osjetit ete veliki mir koji se sputa na vas, duboku utnju... Sada, nakratko, postanite svjesni tog mira i tiine... Osjetite kako je dobro sada biti tu. Nita ne treba raditi. Jednostavno biti. Biti. Za one koji su skloniji pobonosti: Obavljajte prethodnu vjebu sve dok ne osjetite smirenost koju donosi vjeba... Nakratko postanite svjesni te smirenosti i tiine... Sada se izrecite Bogu, ali ne rijeima. Zamislite da ste nijemi i da moete komunicirati samo oima i disanjem. Recite Gospodinu, ali bez rijei, Gospodine, dobro je biti ovdje s tobom. Ili, uope nemojte komunicirati s Gospodinom. Jednostavno ostanite u njegovoj prisutnosti. Takoer za one koji su skloniji pobonosti, pojednostavljena vjeba kako nai Boga u svim stvarima: Vratite se svijetu osjeta. Postanite to je mogue svjesniji zraka koji udiete... zvukova oko sebe... svih osjeta koje osjeate na tijelu... Osjetite Boga u zraku, u zvukovima, osjetima...
Ostanite u tom svijetu osjeta. Ostanite u Bogu. Predajte se tom itavom svijetu osjeta (zvukovima, opipljivim osjetima, bojama...). Predajte se Bogu... Vjeba 14 Posvjeivanje drugoga Vjebe koje ste do sada obavljali temeljile su se na svijesti o samome sebi. A to je stoga to nema stvarnosti koja bi bila blia Bogu od vas samih. Nita neete iskusiti da je blie Bogu od vas samih. I stoga sv. Augustin s pravom istie da najprije moramo ovjeka vratiti njemu samome, da bi onda od sebe mogao uiniti stepenicu prema Bogu. Bog je temelj mojega bia, On je Ja samoga mojega ja i ja ne mogu duboko zai u sebe a da ne doem u dodir s njime. Svijest o sebi takoer je sredstvo da razvijamo svijest o drugome. Samo u onoj mjeri u kojoj sam ja u skladu sa svojim osjeajima, moi u biti svjestan osjeaja drugih. Samo u onoj mjeri u kojoj sam svjestan svojih reakcija prema drugima, bit u sposoban otvoriti se njihovoj ljubavi a da im ne nanosim nikakvu tetu. Kada osjeajno postanem svjestan samoga sebe, razvijam profinjenu svjesnost o svojemu bratu. Ako imam potekoa biti svjestan stvarnosti koja mi je najblia, naime, samoga sebe, kako da nemam potekoa biti svjestan Boga i svojega brata? Vjeba posvjeivanja drugoga, koju vam kanim predloiti, ne govori o posvjeivanju naega blinjega, kao to moda oekujete. elim u promatranje uzeti neto jednostavnije: svijest o ostalom stvorenju. Odatle moete postupno doi do ovjeka. U ovoj bih vjebi elio razviti u vama stav prema svemu beivotnom stvorenju; prema svim predmetima koji vas okruuju. Neki nam veliki mistici vele da su, kad dou u stanje rasvjetljenja, ispunjeni dubokim potovanjem. Potovanjem prema Bogu, potovanjem prema ivotu u svim njegovim oblicima, kao i potovanjem prema beivotnom stvorenju. I skloni su itavo stvorenje uosobljivati. Oni vie ne postupaju s osobama kao sa stvarima. Vie ak ni sa stvarima ne postupaju kao sa stvarima kao da su stvari za njih postale osobe a kao posljedica toga njihovo potovanje i ljubav prema osobama postaje vea. Franjo Asiki bio je takav mistik. On je u Suncu, Mjesecu, zvijezdama, drveu, pticama, ivotinjama prepoznavao svoju brau i sestre. Oni su bili lanovi njegove obitelji, a on bi njima govorio s ljubavlju. Sv. Antun Padovanski iao je toliko daleko da je propovijedao ribama! Naravno, vrlo ludo, gledano s naega
35
racionalistikog stajalita. Ali je, gledano s mistinog stajalita, vrlo duboko ovo uosobljavanje i posveivanje. Volio bih da neto od toga vi iskusite sami radije nego da itate o tome. Stoga evo vjebe. A za to ete morati privremeno pustiti po strani sve svoje odrasle predrasude i postati kao malo dijete koje ozbiljno razgovara sa svojom igrakom ili kao Franjo Asiki koji razgovara sa Suncem, Mjesecom i ivotinjama. Ako bar privremeno postanete kao malo dijete, moi ete otkriti Kraljevstvo nebesko i nauiti tajne koje Bog redovito skriva od mudrih i umnih. Izaberite jedan predmet kojim se esto sluite: olovku, au... Neka to bude predmet koji moete s lakoom drati u rukama... Stavite taj predmet na dlanove ispruenih ruku. Sada zatvorite oi i osjetite ga na svojim dlanovima... Budite svjesni toga to je mogue dublje. Najprije postanite svjesni njegove teine... zatim osjeta to ih predmet proizvodi na dlanovima... Istraujte ga sada prstima ili objema akama. Vano je da to inite njeno i s potovanjem: istraujte kako je grub ili gladak, je li tvrd ili mekan, topao ili hladan... Sad njime dotaknite druge dijelove tijela i uoite ima li kakve razlike. Dodirnite ga svojim usnama... obrazima... elom... vanjskom povrinom ruke... Upoznali ste se s predmetom pomou osjetila dodira. Sada se upoznajte s njime, budite ga svjesni pomou osjetila vida. Otvorite oi i promatrajte ga iz raznih kutova... Uoite sve njegove mogue detalje: boje, oblik, razliite dijelove... Pomiriite ga... kuajte ga, ako je mogue... sluajte ga prinijevi ga uhu... Stavite sada predmet njeno ispred sebe ili na krilo i govorite mu... Ponite tako da mu postavljate pitanja o njemu samome... njegovu ivotu, podrijetlu, budunosti... I sluajte ga dok vam otkriva tajnu svojega bia i svoje sudbine... Sluajte ga dok vam tumai to za njega znai postojanje... Va predmet ima skrivenu mudrost kojom e vam neto objaviti o vama samima... Pitajte ga to i sluajte to vam ima rei... Ima neto to vi moete dati tom predmetu... to je to? to on eli od vas?... Sada stavite sebe i svoj predmet u prisutnost Isusa Krista, Rije Boju, u kojemu i za kojega je sve stvoreno. Sluajte to On ima rei vama i predmetu... to vas dvojica odgovarate na to?...
36
Sada jo jednom gledajte predmet... Da li se va stav prema njemu promijenio?.. Ima li kakve promjene u vaemu stavu prema ostalim predmetima koji vas okruuju?... Osobne blagodati posvjeivanja Kad ste se prvi put uputili na put kontemplacije koja je predloena u prijanjim vjebama, vjerojatno ste sumnjali u vrijednost tih vjebi. ini se da one nisu ni meditacija ni molitva u tradicionalnom smislu rijei. Ako molitvu shvaamo kao razgovor s Bogom, onda ovdje nema nikakva razgovora. Ako mislimo da meditacija znai razmiljanje, svjetlo i poglede, odluke, onda u ovim vjebama jedva da moemo govoriti o meditaciji. Nakon tih vjebi nemate nita konkretno to biste mogli pokazati kao plod svojeg napora. Nita to biste mogli upisati u svoj duhovni dnevnik bar ne na poetku, a moda i zauvijek. esto ete zavriti s osjeajem da niste nita uradili i nita postigli. Ovaj je nain molitve napose muan za mlade i za one koji bi htjeli postii velike rezultate. Za one kojima je napor vaniji od jednostavno biti. ivo se sjeam mladia kojemu se inilo da tim vjebama nije nita postigao. Bio je vrlo razoaran to je nepomian morao sjediti i izloiti se praznini, iako je znao da ni kod bilo kojeg drugog naina molitve nije jednostavno sposoban za razmiljanje. Najvie vremena, koje je posvetio tim vjebama, muio se s rastresenostima uglavnom neuspjeno i molio me da mu predloim neto to e biti vrijedno i vremena i napora to ga ulae u molitvu. Na sreu, ustrajao je u ovim, naoko besplodnim vjebama i nakon est mjeseci doao je k meni i izjavio da iz tih vjebi crpi velike blagodati, mnogo vee nego iz prijanjeg naina molitve, meditacije, svjetla i odluka. to se dogodilo? Zacijelo, vie je mira nalazio u tim vjebama. Njegove se rastresenosti nisu umanjile. U vjebama je isto tako imao osjeaj nezadovoljstva kao i prije. U njima se nita nije promijenilo. Ali njegov ivot se promijenio! Taj stalni, muni napor, izloen rastresenostima, koji je iz dana u dan ulagao da bi se izloio onome to mu je izgledalo kao nitavilo i praznina, pokuaj da jednostavno smiri pamet i postigne odreenu utnju pomou koncentracije na tjelesni osjet, na disanje ili na zvukove, donosio mu je novu snagu koju prije nije zamjeivao toliku snagu da o njoj u njegovu ivotu nije bilo nikakve sumnje. To je jedna od velikih blagodati ovog naina molitve: promjena u samome ovjeku za koju se ini da se dogodila bez napora. Sve kreposti koje ste prije pokuali postii vjebom snage volje, ini se, da su k vama dole bez napora iskrenost, jednostavnost, ljubaznost,
strpljivost... Loe su navike nestale bez potrebe za odlukama i napora s vae strane; navike vezane uza stvari kao puenje i prevelika upotreba alkohola, navike vezane uz osobe kao to su zaluenost ili prevelika ovisnost. Kad se to i vama dogodi, spoznat ete da je vrijeme koje ste uloili u ove vjebe bilo dobro uloeno. Blagodati posvjeivanja u skupini Obavljate li ove vjebe u skupini, takoer ete zapaziti blagodati koje sa sobom nose. Najvea blagodat jest porast ljubavi meu lanovima skupine. Danas se ine mnogi pokuaji, a to je vrlo pohvalno, da se unaprijedi jedinstvo srdaca meu lanovima redovnikih zajednica i obitelji dijalogom, izmjenom dobara u skupini i skupnih susreta. Postoji jo jedan nain da se postigne taj rezultat: skupna kontemplacija u kojoj svi lanovi skupine bar pola sata dnevno, po mogunosti u krugu (ne znam zato to pomae, ali pomae), provode u potpunoj utnji. Vano je da utnja ne bude samo izvanjska da ne bude nikakva fizikog pokreta u prostoriji, nikakva namjetanja, nikakvih javno izreenih molitava nego takoer i nutarnja, naime, da se lanovi skupine trude stvoriti utnju rijei i misli u samima sebi pomou vjebi o kojima je do sada bilo govora. Jedan oenjen ovjek rekao mi je da on i njegova ena svako jutro provedu jedan sat u ovom nainu meditacije okrenuti jedno prema drugome, zatvorenih oiju, a kao uinak, nakon svakog sata, doivljavaju takvo jedinstvo srdaca i ljubavi jedno za drugo koje daleko nadvisuje prijanja iskustva, ak i ona kad su bili romantino zaljubljeni. Moram dodati da su njih dvoje postali strunjaci u vjetini kontemplacije i utnje pameti. Jedan pak sveenik koji je pod mojim vodstvom obavio tridesetodnevne duhovne vjebe s grupom od etrdeset sveenika koje nije poznavao ak ni po imenu, ree mi da se nakon duhovnih vjebi osjeao blii toj skupini nego ijednoj drugoj skupini s kojom se susreo u svom ivotu. To to je on osjeao takvu povezanost s grupom dogodilo se za vrijeme zajednikog susreta svake veeri od etrdeset pet minuta kada je skupina u potpunoj tiini obavljala zajedniku kontemplaciju. utnja, kad je duboka, moe povezivati meusobno. Rijei po neki put mogu prijeiti komunikaciju! Jedan voditelj duhovnih vjebi, koji ih daje na nain koji je vrlo slian zenu, u kojem sudionici sabranja provode zajedno sate u potpunoj tiini i u pranjenju pameti od
svakog sadraja, ree mi da sudionici koje on vodi zajedno obavljaju kontemplaciju u dvorani. Razlog: silno je pomagalo da sve te ljude i do osamdeset njih koji su bili stranci jedni drugima zblii i dadne im duboki smisao meusobna zajednitva. Kontemplacija je laka u skupini Vjerojatno ete se moi lake sabrati i korisno obavljati ove vjebe ako ih obavljate u skupini ljudi koji takoer nastoje postii utnju koja je plod ovih vjebi. Vano je da svaki lan skupine ozbiljno nastoji obavljati ovaj nain kontemplacije. Lijenost i mentalna mlohavost jedne osobe djeluje kao konica na druge, a napor nekih kontemplativnih ljudi u grupi uvelike pomae drugima. Uvijek iznova, oni koji su obavljali duhovne vjebe, govorili su mi da je postojala velika razlika kada su kontemplaciju obavljali zajedno u grupi od one koju su obavljali sami u sobi. To, naravno, nije ope pravilo, no bio sam iznenaen injenicom, kad bi se jedan ili drugi sudionik budistikih duhovnih vjebi posebno teko mogao koncentrirati, na bi ga voditelj pozvao da sjedne pokraj njega i inilo se nesumnjivo da je pomoglo! Postoji li neka vrsta nesvjesne komunikacije koja se odvija kada pojedinci postignu duboku utnju nalazei se jedan pokraj drugoga? Ili, vibracije koje proizvodi ova vjeba blagotvorno djeluju na one koji su dovoljno blizu da budu izloeni tim vibracijama? To je bila teorija naega budistikog voditelja. On je ozbiljno preporuio i jednu drugu praksu za koju sam utvrdio da je blagotvorna: koliko god je to mogue, svaki put obavljajte svoju meditaciju na istom mjestu, u istom kutu, u kutu ili sobi koja je rezervirana samo za to, ili je pak obavljajte na mjestu koje je odreeno za grupnu molitvu ili kontemplaciju. Razlog: opet, prema njegovu miljenju, dobre vibracije koje su proizale iz obavljanja kontemplacije i koje se, ini se, zadravaju na tom mjestu dugo nakon to je kontemplacija zavrila. Je li razlog ispravan ili nije; ja iz svojeg iskustva, kao i iz iskustva drugih, znam da pomae moliti na svetim mjestima koja su posveena estim obavljanjem kontemplacije. Posebna vrijednost tjelesnog posvjeivanja esto sam predlagao da za svoju kontemplaciju izaberete posvjeivanje disanja ili zvukova ili tjelesnog osjeta. Imaju li navedeni prijedlozi istu vrijednost? Prema mojem miljenju, posvjeivanje tjelesnog osjeta ima prednost pred posvjeivanjem zvuka ili disanja. Osim duhovne blagodati koju sa sobom nosi, postoje i mnoge psiholoke blagodati koje uiva osoba koja vjeba tu vrstu
posvjeivanja, sve dok ne postoji nijedan dio tijela na kojem njegova svijest ne bi mogla zapaziti osjet. Postoji vrlo uska veza izmeu tijela i psihe. kodi li ovjek jednome, to ima odraza na drugome. I, suprotno, porast u zdravlju jednoga, ini se, utjee na drugo. Kada vae posvjeivanje tijela postane toliko izotreno da zapaa osjet u svakom dijelu tijela, nastupa veliko poputanje napetosti i tjelesne i emocionalne. Poznajem ljude koji su se oslobodili psihosomatskih bolesti, kao astme ili glavobolje od migrene, a takoer i od osjeajnih potekoa kao srditosti i neurotskih strahova, tako da su stalno obavljali posvjeivanje tijela. Kadto e ove vjebe otvoriti podsvijest i vas mogu zapljusnuti jaki osjeaji i matanja povezani s potisnutom materijom, a to su, openito govorei, osjeaji i matanja povezani sa seksom ili agresivnou. Nema ovdje nikakve stvarne opasnosti pod uvjetom da nastavite svoju vjebu posvjeivanja i ne obraate panju na matanja i osjeaje. Samo, kako sam prije rekao, nemojte provoditi duge sate u posvjeivanju disanja, osim ako nemate kompetentnog vodia. elite li, dakle, da se ozbiljno i sustavno dadnete na ove vjebe, preporuujem vam da ponete s posvjeivanjem disanja i zvukova nekoliko minuta na poetku svake vjebe, a da zatim prijeete na posvjeivanje tjelesnih osjeta, dajui ovima posljednjima vee znaenje i prolazei sve dijelove tijela dok itavo tijelo ne postane vrua masa osjeta. Zatim ostanite u posvjeivanju itava tijela kao jedinstvene cjeline sve dok ne postanete rastreseni i onda opet prelazite od jednog dijela na drugi. To e vam donijeti duhovnu blagodat da e se vae srce otvarati boanskom svijetu, a jo i blagodati za psihu i tijelo koje prate ovu vjebu. Posljednja rije ohrabrenja: mir i radost to sam vam obeao kao nagradu za vjerno prakticiranje ovih vjebi jest osjeaj kojemu vjerojatno niste vini neto to je u poetku toliko nezamjetno da jedva izgleda kao osjeaj ili emocija. Ako toga niste svjesni, lako se moete obeshrabriti. Uivanje tog mira i radosti steena je sposobnost. Kada djetetu kaete da je pivo ugodno pie, ono e vjerojatno pristupiti ai piva s vlastitim iskustvom to ugodno znai i bit e iznenaeno i mrzovoljno to pivo nema nita od one slatkoe to ih sadre njegova bezalkoholna pia. Reeno mu je da e pivo biti ugodno a njegov je pojam ugodnog ogranien na slatko. Nemojte vjebama kontemplacije pristupati s unaprijed stvorenim pojmovima. Pristupite im sa
spremnou da biste otkrivali nova iskustva (to vam se na poetku moe initi da nema nikakve veze s iskustvom) i stekli posve nove okuse.
41
MATA Vjeba 15 Ondje i ovdje U naoj se mati krije neoekivana i neiscrpna snaga. elio bih vam to pokazati na jednom pokusu prije nego vas uvedem u uporabu mate u kontemplaciji. Zatvorite oi. Zauzmite ugodan poloaj. Smirite se pomou jedne od vjebi posvjeivanja. Za sve djelovanje mate vano je da vaa pamet bude tiha, odmorena, mirna. Sada se u mati prenesite na mjesto gdje ste u prolosti doivjeli sreu... Kad ste jednom izabrali mjesto, posvetite neko vrijeme razgledavanju svakog detalja toga mjesta... Upotrijebite pri tome ulnu matu: uoite predmete na tom mjestu, boje, ponovno ujte svaki zvuk, dodirnite, osjetite, kuajte ako je to mogue, sve dotle dok mjesto ne postane to je mogue ivlje prisutno... to radite?... Kako se osjeate?... Nakon to ste na tome mjestu proboravili pet minuta, vratite se u sadanjost, svojem postojanju u ovoj prostoriji u kojoj ste sada... Zapazite to je mogue vie detalja vaeg stanja ovdje... Napose zapazite to ovdje osjeate... Proboravite u tome oko tri minute... Sad se vratite na mjesto na koje ste se u svojoj mati povukli... to sada osjeate?... Ima li kakve promjene na mjestu ili u vaim osjeajima?... Vratite se natrag u ovu prostoriju... i putujte tamo i amo, izmeu onog mjesta i ove prostorije i svaki put zapazite to osjeate i ima li kakve promjene u osjeajima koji se javljaju u vama... Nakon nekoliko minuta zamolit u vas da otvorite oi i zavrite pokus te da drugima priopite svoje iskustvo, ako to elite. U meusobnoj izmjeni iskustva nakon ove vjebe veina mi ljudi kae da se osjeaju osvjeenima i ojaanima. Oni se u mati povlae na mjesto na kojem su u prolosti doivjeli ljubav ili radost ili duboki mir i utnju... Kada u svojoj mati oive taj dogaaj, kadri su oivjeti i osjeaje koje su iskusili na tom mjestu. Povratak u prostoriju u kojoj se sada nalaze esto je bolan... Ali, kako se kreu tamo i amo, izmeu mjesta svoje mate i prostorije, oni s mjesta mate sa sobom nose dobar dio pozitivnih osjeaja koje su tamo iskusili. Vraaju se natrag osvjeeni i ojaani. I, koliko god to izgledalo strano, njihovo se opaanje sadanje stvarnosti izotrava.
Daleko od toga da bi bjeali od stvarnosti, ega se mnogi boje kada se povlae u svijet mate; to povlaenje pomae im da dublje zarone u sadanju stvarnost bolje je shvaaju i da se suoe s njome s obnovljenom snagom. Sljedei put kad se osjetite umornim i kad vam bude dosadno, obavite ovaj pokus i promotrite kako je djelovao na vas. Moda ste vi jedan od onih koji malokad upotrebljavaju mo mate i u poetku im je teko zamisliti bilo to tako ivo i stoga e vam biti potrebna odreena praksa prije negoli osjetite punu blagodat ove okrepljujue vjebe. No, ustrajete li, uspjet ete. Kad sljedei put budete obavljali ovaj pokus, pripazite na to da stvarno upotrebljavate matu a ne da se samo sjeate scene ili dogaaja. Razlika izmeu mate i sjeanja jest da u mati ponovno doivljavam dogaaj kojega se sjeam. Nisam vie svjestan sadanjih stvari koje me okruuju. to se tie moje pameti i svijesti, ja sam doista na mjestu mate. Tako, ako u mati oivljavam scenu da se nalazim na morskoj obali, zamiljam da ponovno ujem um valova, ponovno osjeam sunce koje grije moja gola lea, osjeam dodir vrueg pijeska pod svojim nogama... i, kao rezultat, ponovno doivljavam sve osjeaje koji su prolazili kroz mene kad sam prvi put bio na tom mjestu. Na poetku sam prihvaao tvrdnju onih koji su obavljali duhovne vjebe, a govorili su mi: Ja ne mogu moliti matom... Imam vrlo slabu matu. I savjetovao sam im neki drugi nain molitve. Danas sam uvjeren da s malo prakse svatko moe razviti mo da mata i da tako stekne neizreciva osjeajna i duhovna bogatstva. Mislite li da se uope ne moete sluiti matom, pokuajte ovo: kroz neko vrijeme promatrajte neki predmet ispred sebe. Sada zatvorite oi i vidite moete li si taj predmet u mislima predstaviti. Uoite koliko detalja moete zapaziti. Tada opet otvorite oi i ponovno promatrajte predmet te zapazite koliko ste detalja ispustili u mislenoj slici. Opet zatvorite oi i vidite koliko detalja vaeg predmeta moete ponovno uoiti, kako ga ivo moete vidjeti... Neto slino moete pokuati i sa svojom sposobnou matanja sluhom: sluajte nekoliko taktova glazbe s kasetofona... ujte ih ponovno u mislima... opet pustite vrpcu i uoite to ste propustili... I tako ete malo-pomalo razviti mo matanja. Sada produhovimo pokus koji sam malo prije naveo i iz njega izvucite duhovnu korist.
43
Zatvorite oi i smirite se kroz neko vrijeme... Sada se u mati povucite na bilo koje mjesto na kojem ste u prolosti iskusili Boga... Slijedite isti postupak koji sam predloio u prijanjoj vjebi... kreite se tamo i amo od onog mjesta do ovoga... Pokuajte ponovno doivjeti neto od duhovna iskustva iz prolosti i ponesite sa sobom u sadanjost neto od duhovne snage koju vam je to iskustvo dalo. Da biste s uspjehom mogli matati i izvui to je mogue veu korist iz ovih vjebi, morate biti u stanju duboke nutarnje utnje. Tada vae matanje postane ivahno. Idealno bi moralo biti gotovo toliko ivo kao to je stvarnost osjetnoga svijeta. Ne morate se bojati da ete ovim vjebama bjeati od stvarnosti ili postati sanjar. Sanje su opasne samo tada kad sanjar ne moe razlikovati osjetnu stvarnost i stvarnost mate ili kad nema snage svoje snove po volji upaliti ili utrnuti. Pretpostavimo li da vi imate tu mo, moete bez straha krenuti u ove vjebe. Vjeba 16 Mjesto za molitvu Jedna od veih pomoi za nau molitvu jest mjesto koje nas potie na molitvu. Prije sam govorio o mjestima na kojima ima dobrih vibracija. Pustivi to na stranu, vjerojatno ste zapazili kako je divan izlazak ili zalazak Sunca povoljno utjecao na vau sabranost ili molitvu. Ili trepet zvijezda u noi kada na tamnom nebu jasno sjaje. Ili Mjeseeva svjetlost koja se jasno probija kroz drvee. Blii dodir s prirodom mnogima pomae u molitvi a pomae im obilno. Naravno, ljudi nekim stvarima daju prednost: morska obala sa umom valova koji se razbijaju o pijesak, rijeka koja mirno tee, tiina i ljepota koja okruuje jezero, mir na vrhu planine... Je li vam ikada palo na pamet da Isus, veliki uitelj molitve, nije tedio truda da se popne na brdo da bi molio? Kao svi veliki kontemplativci i on je bio svjestan da mjesto na kojem molimo utjee na kakvou nae molitve. Na alost, veina od nas ivi u takvoj sredini koja nas je odvojila od prirode i mjesta koja smo prisiljeni izabrati za molitvu, jao i pomagaj, jednolina su i malo poticajna da duh svoj dignemo k Bogu. To je razlog vie da rado i s ljubavlju provodimo vrijeme u molitvi na onim mjestima koja nam u tome pomau, kad god nam se prui prilika. Uzmite vremena da promatrate i upijate u sebe ozraje zvjezdane noi ili no obasjanu mjeseinom, ili morsku obalu, ili vrh planine, ili pak to drugo. Sve to moete nositi sa sobom u svojem srcu i makar
44
zemljopisno bili daleko od tih mjesta, imat ete ih ivo urezane u svoje pamenje i u mati ete se moi vratiti k njima. Sada pokuajte ovo: Nakon to ste neko vrijeme upotrijebili da se smirite, povucite se u mati na mjesto koje e biti poticajno za vau molitvu: morski al, rijena obala, vrh planine, tiha crkva, terasa s koje se vidi zvjezdano nebo, vrt koji se kupa u Mjeseevom svjetlu... Predoite si to mjesto to je mogue ivlje... Sve boje... ujte sve zvukove (valove, vjetar u drveu, none kukce...). Sada dignite svoje srce Bogu i neto mu recite. Oni koji poznaju Duhovne vjebe sv. Ignacija Lojolskog podsjetit e se na ono to se openito naziva predodba mjesta. Ignacije preporuuje da si predoimo mjesto na kojem se zbio dogaaj o kojemu kanimo promatrati. to on doista u izvornom panjolskom tekstu veli nije predodba mjesta, nego composition, gledanje mjesta. Drugim rijeima, nije mjesto koje vi stvarate, nego se vi sabirete dok ga u mati gledate. Ako ste uspjeno obavili gore spomenutu vjebu, tono ete znati o emu Ignacije govori. I u vaem srcu bit e kutak mira, kamo se uvijek moete povui kada vam je potreban mir i samoa, ak i tada kad ste na trnici ili u krcatom vlaku. Vjeba 17 Povratak u Galileju Kad se dvoje zaljubljenih posvaa i ele se pomiriti, od velike je pomoi da se sjete sretnih trenutaka koje su zajedno proveli u prolosti. Bog je preko proroka stalno podsjeao Hebreje na medeni mjesec kad je u pustinji izraelski narod uzeo za svoju zarunicu, dok sada, u zemlji kojom tee med i mlijeko, Izrael tri za krivim ljubavnicima jer je zaboravio medeni mjesec to ga je proveo s Bogom. U vrijeme duhovne krize dobro je slijediti Gospodinov savjet obeshrabrenim uenicima: Vratite se u Galileju. Vratite se radosnim danima koje ste proveli s Gospodinom. Vratite se i opet ete ga nai. Najvjerojatnije ete ga nai u novome svjetlu, kao to su ga i apostoli nali. No, ne morate ekati krizne dane da biste to uinili. inimo li ovo dovoljno esto, moemo postati sposobni izbjegavati te krize. Vratite se u mati nekoj sceni u kojoj ste iskusili Boju dobrotu i Boju ljubav prema sebi... u bilo kojem obliku... Ostanite u tome i iznova saberite u sebi Boju ljubav... Vratite se sada u sadanjost i razgovarajte s Bogom.
Ili se vratite dogaaju kad ste se osjeali vrlo blizu Bogu... ili kad ste osjeali veliku duhovnu radost i utjehu... Vano je da u svojoj mati ponovno proivite dogaaj, a ne da ga se samo sjetite... Utroite u to toliko vremena koliko vam je potrebno... To ponovno proivljavanje donijet e sa sobom one osjeaje koje ste tada iskusili: radost ili bliskost ili ljubav... Pripazite da ne bjeite od tih osjeaja nego ostanite u njima koliko god dugo moete... Ostanite u njima toliko dugo dok osjeate mir i zadovoljstvo. Tada se vratite u sadanjost. Kroz neko vrijeme razgovarajte s Bogom i zavrite vjebu. Ovaj nalog da se zaustavimo na ugodnim osjeajima vaan je stoga to, kako god izgledalo strano, mnogi ljudi teko podnose svoje pozitivne osjeaje. U njima je duboko ukorijenjen osjeaj bezvrijednosti, a to ih nesvjesno odvraa od toga da se i trenutno izloe ugodnim osjeajima ili se osjeaju krivima zbog toga, ili nedostojni ili slino... Pripazite da takva tenja ne nastane i u vama i znajte se zadrati u osjeajima koji se u vama bude kad ponovno proivljavate vrijeme koje ste radosno proveli u drutvu s Gospodinom. Neki od svetaca imali su obiaj da zabiljee mistina iskustva. Vodili su neku vrstu dnevnika svojih odnosa s Bogom. Ne preporuujem da nadugo piete o svojim duhovnim iskustvima. No, ako je neko iskustvo bilo snano, kratka biljeka moe vam pomoi da se vratite u Galileju. Jedna od tragedija naih odnosa s Bogom, kao i naih odnosa s prijateljima i voljenim osobama, jest da smo skloni zaboraviti! Vjeba 18 Radosna otajstva vaega ivota Svaki od nas u svojem srcu nosi jedan lijep album dragih slika iz prolosti. Sjeanje na dogaaje koji su nam donijeli radost. elim da sada otvorite taj album i da se sjetite koliko je god mogue vie takvih dogaaja... Ako nikada niste obavili ovu vjebu vjerojatno neete nai mnogo takvih dogaaja pri prvom pokuaju. No malo-pomalo vi ete otkrivati sve vie i vie tih dogaaja koji su zakopani u prolosti te ete se radovati kad ih budete otkopavali i ponovno ih doivljavali pred Gospodinom. tovie, kad vam novi dogaaji budu donijeli sreu, vi ete ih briljivo pohraniti u sjeanje i neete olako dopustiti da ih izgubite i tako ete u sebi imati veliku riznicu blaga u koju ete moi
46
zagrabiti svaki put kad budete htjeli unijeti novu radost i snagu u svoj ivot. Mislim da je tako radila Marija kad je u svojemu srcu briljivo uvala uspomene iz Kristova djetinjstva, sjeanja kojima e se poslije s ljubavlju vraati. Vratite se u mislima trenucima u svojem ivotu kad ste osjeali da ste bili duboko voljeni... Kako vam je ta ljubav bila iskazana? Rijeima, pogledima, kretnjama, poslubom, pismom...? Ostanite u tim trenucima toliko dugo dok ne iskusite neto od radosti koju ste imali u stvarnom dogaaju. Vratite se u mislima trenucima u kojima ste osjeali radost... to je bio uzrok te radosti? Dobra vijest?... Ispunjenje neke elje?... Neki prizor u prirodi?... ivo si predstavite izvorni prizor i osjeaje koji su ga pratili... Ostanite u tim osjeajima koliko god dugo moete... Ovaj povratak prolim dogaajima u kojima ste doivjeli ljubav i radost jedna je od najboljih vjebi, koliko je meni poznato, da izgradite svoje psiholoko zdravlje. Mnogi od nas prolaze kroz ono to psiholozi nazivaju snani doivljaji (peak-experiences). Naalost, kada se doivljaj doista zbiva, malo je ljudi sposobno da mu se preda. I tako od tog iskustva ne zadre nita ili vrlo malo. Ono to moraju uiniti jest vratiti se u mati tom iskustvu i polako ga doivjeti do njegove punine. inite li to, bez obzira na to kako se esto budete vraali tim iskustvima, uvijek ete u njima nai dovoljno hrane. Njihovo se spremite, ini se, nikada ne prazni. Ona su radost zauvijek. Ipak, pripazite da se tim prizorima ne vraate i da ih ne promatrate samo kao vanjski promatrai. Oni moraju biti ponovno proivljeni, a ne promatrani. Budite aktivni sudionici, ponovno sudjelujte u njima. Neka mata bude tako iva kao da se doivljaj sada zbiva prvi put. Nee dugo trebati da doivite psiholoku vrijednost ove vjebe i da steknete novo potivanje prema mati kao izvoru ivota i snage. Mata je vrlo snano sredstvo za lijeenje i osobni rast. Ako se osniva na stvarnosti (kada matate o dogaajima i prizorima koji su se doista dogodili) proizvodi iste uinke (radosne ili alosne) kao i stvarnost. Ako u veernjem sumraku opazim da mi u susret dolazi prijatelj, a ja zamiljam da mi je on neprijatelj, sve moje reakcije, psiholoke i fizioloke, bit e iste kao da je tamo zaista neprijatelj. Ako edan putnik u pustinji zamilja da vidi vodu, dogodit e se u njemu isto ono kao kad vidi stvarnu vodu. Kada se u mati vratite trenucima u kojima ste doivjeli ljubav i radost, uivat ete sve blagodati koje dolaze od ljubavi i radosti... a blagodati su uistinu velike.
Koje je duhovno znaenje vjebe poput ove? U prvome redu rui nesvjesno opiranje koje mnogi ljudi imaju prema ljubavi i radosti. Ona poveava njihovu sposobnost da prime ljubav i prihvate radost u svojem ivotu. I tako raste njihova sposobnost da iskuse Boga i da se njihovo srce otvori njegovoj ljubavi i srei koje sa sobom donosi iskustvo Boga. Onaj koji ne eli dopustiti da ga ljubi brat kojega vidi, kako e dopustiti da ga ljubi Bog kojega ne vidi? U drugom redu ova vjeba pomae da ovjek nadvlada uroeni osjeaj bezvrijednosti, beskorisnosti, krivnje, to je jedna od glavnih zapreka koju mi stavljamo Bojoj milosti. Zapravo, prvi plod milosti, kada ona ue u nae srce, jest da se osjeamo duboko voljenima i vrijedni ljubavi. Evo drugog naina kako izvui duhovnu korist od ove vjebe: Ponovno proivite jednu od scena u kojoj ste osjeali da ste duboko voljeni ili gdje ste doivjeli veliku radost... Traite i naite Gospodina prisutna u tim scenama... Na koji je nain bio prisutan? Ovo je jedan nain kako moete nauiti nai Boga u svim dogaajima svojega ivota, sadanjim i prolim. Vjeba 19 alosna otajstva Ljudi kadto u sebi nose rane iz prolosti koje ih jo peku. S vremenom se opeklina vie ne mora osjeati. Ali tetne posljedice rane, ako nisu izlijeene, trajat e i dalje. Na primjer, dijete koje je izgubilo majku bit e u prevelikoj tuzi za njom. Tuga moe biti potisnuta ili zaboravljena. Ali ona utjee na ivot tog djeteta sada kad je odraslo: moe mu biti teko pribliiti se ljudima zbog straha da ih ne izgubi, ili pak nee biti sposobno primiti ljubav koju mu ljudi pokazuju, ili postupno gubi volju za ivot i ljude openito jer jo stoji na majinu grobu ne doputajui joj da ode i zahtijevajui od nje ljubav koju mu vie ne moe dati. Ili vas je moda prijatelj duboko povrijedio. Povreda se moe pretvoriti u ogorenje koje tinja u vama i biva pomijeano s onom ljubavlju koju prema njemu gajite te je, zbog nekoga tajanstvenog razloga, nestalo topline iz odnosa prema njemu.
48
Ili ponekad, neto vas je u djetinjstvu preplailo te u vama ostavilo neugodno sjeanje i sklonost strahu kad se danas susreete sa slinom situacijom. Ili pak jo uvijek nosite u sebi osjeaj krivnje koje se ne moete osloboditi i koji ne slui nikavoj korisnoj svrsi. Korisno je vratiti se dogaajima koji su proizveli te negativne osjeaje da biste se oslobodili svih tetnih posljedica koje oni imaju na va sadanji ivot. Vratite se jednom dogaaju iz prolosti koji vam je zadao muku ili tugu ili bol ili pak ogorenost... Ponovno proivite dogaaj... No ovaj put traite i naite Gospodina nazona u njemu... Na koji je to nain on prisutan?... Ili, zamiljajte da sam Gospodin sudjeluje u njemu... Koju on ulogu ima?... Govorite mu. Molite ga da vam protumai znaenje onoga to se dogaa... Sluajte to vam odgovara... Korisno je da se u mati uvijek iznova vraate dogaaju sve dok vas ne napusti negativni osjeaj koji je on proizveo. Sve dotle dok niste kadri osloboditi se onoga to vam je prouzroilo alost, oprostiti onome koji vam je nanio bol, mirno se suoiti s onim to vas je do sada plailo... Sve dok dogaaj niste sposobni u miru ponovno proivjeti. ak po mogunosti s osjeajima radosti i zahvalnosti. Gospodin zna to je u vaem srcu i nita ne postiete ako to sakrivate. Naprotiv, otvoreni izriaj onoga to osjeate makar morali upotrijebiti i gorke i otre rijei da biste izrazili te osjeaje pomoi e vam da raistite ozraje i pribliit e vas Gospodinu. Divno je to imate tako veliko povjerenje u njega, da ste toliko sigurni u njegovu bezuvjetnu ljubav prema vama da mu moete rei i teke stvari! Znakovito je da je Job u svojoj boli izrekao mune stvari Gospodinu dok su se njegovi drugovi zgraali, prekoravali ga i silili da optui samoga sebe, a ne da tako otro govori o Gospodinu: no, kad se na kraju Gospodin objavio, opravdao je Joba i izrazio je nezadovoljstvo prijateljima koji su Jobu dobro mislili, ali nisu bili iskreni! Vjeba 20 Osloboditi se ogorenja (resentimenta) Nespremnost da se drugima oprosti stvarna ili umiljena nepravda u nama je otrov koji prijeti naem zdravlju tjelesnom, emocionalnom i duhovnom katkad vrlo duboko. Vrlo esto ujete izraze kao to su: Mogu oprostiti, ali ne mogu zaboraviti, ili Htio bih oprostiti, ali ne mogu. Stvarno je znaenje tih izreka da oni koji ih izgovaraju ne ele oprostiti. ele uivati u zadovoljstvu koje imaju od toga to njeguju ogorenje. Oni ga se, jednostavno, ne ele liiti. Zahtijevaju da druga
osoba prizna svoju krivnju, da se ispria, da se popravi, da bude kanjena... kao uvjet da se oslobode ogorenja i da iz sebe izbace otrov koji nagriza njih same. Ili se moda iskreno ele osloboditi ogorenja ali ga stalno u sebi podgrijavaju, jer nisu imali prilike izraziti ga ili izbaciti ga iz sebe. esto iskrena elja nije nikakav nadomjestak da ovjek bar u mati izbaci iz sebe ljutnju ili gorinu. Nije potrebno da naglasim kako je od bitne vanosti da nae srce bude posve isto od svake ljage ogorenja elimo li napredovati u vjetini kontemplacije. Evo jednostavnog naina kako se osloboditi ogorenja koje njegujete u sebi: Openito pomae, prije svega, da iz sebe izbacite ogorenje. Zato zamislite da osobu na koju ste ogoreni vidite pred sobom. Recite joj da ste ogoreni na nju, i to je mogue snanije izrazite svu svoju ljutnju. Nemojte birati rijei! Da bi ogorenje izalo van, moe pomoi da bijes iskalite na fiziki nain, na primjer, udarajui madrac ili jastuk. esto se u ljudima skuplja ogorenje jer se boje biti jaki. Stoga vrstinu koju bi morali pokazati prema drugima okreu na same sebe. Oprotenje i blagost, kad ih izraavaju ljudi koji su previe bojaljivi govoriti i braniti ono to znaju da je istina, nisu kreposti, nego pokrivalo kukaviluka. Nakon to ste iskalili sve svoje ogorenje, ali samo nakon toga, promotrite cijeli nemio sluaj koji vas je ogorio sa stajalita drugoga. Stavite se na njegovo mjesto i protumaite cijelu stvar: kako izgleda taj sluaj gledan njegovim oima? Razumijte da su rijetki trenuci kad vas tko grdi, napada ili ranjava, da to ini iz zlobe. U mnogim sluajevima pretpostavimo ak da vas je netko htio povrijediti bio je to rezultat duboko ukorijenjena nezadovoljstva druge osobe. Openito uzevi, sretni ljudi nisu zlobni. Osim toga, u najveem broju sluajeva, vi osobno niste meta napada drugoga. On je vas izjednaio s neim (ili s nekim) na to je njegov napad usmjeren. U svjetlu ovih razmiljanja vidite da li vas potiu na samilost prema drugome radije negoli na ljutnju i ogorenje. Ako svi ovi pokuaji propadnu, vjerojatno ste vi osoba koja nesvjesno, ali aktivno, skuplja povrijeene osjeaje i ogorenja. ini se neobino, ali je istinito, da ljudi esto stvaraju situacije u kojima e biti uvrijeeni i povrijeeni te, primivi to su traili, tjee se osjeajem mrnje, to su i eljeli. Moete se osloboditi tog nagnua ako neutralizirate svoja oekivanja od drugih ljudi. Drugim rijeima, drite se svojih oekivanja, ak ih i izrazite drugoj osobi, no pustite drugoga da bude posve slobodan i neka vam bude jasno da drugi
nema nikakve obveze da ivi prema vaim oekivanjima; to e vas ouvati od loeg osjeaja kada vaa oekivanja ne budu ostvarena. Mnogi su ljudi, idui kroz ivot, ranjeni i ophode s ljudima s preutnom pretpostavkom: Da me stvarno ljubi, ti bi... (ne bi me kritizirao, ljubazno bi sa mnom razgovarao, sjetio bi se mojeg roendana, uinio bi mi uslugu za koju te molim itd., itd.). Oni vrlo teko uviaju da ta njihova oekivanja nemaju nikakve veze s istinskom ljubavlju kojom ih dotina osoba ljubi. Napokon, da biste uvrstili odluku da se oslobodite svojega ogorenja (tu lei tajna: da li ga se doista elite osloboditi i nastaviti sa ivotom i odnosima? Jeste li jedan od onih koji su na sebe objesili resentiment ogorenje i tue se da se toga ne mogu rijeiti?), uinite sljedee: Predstavite si da gledate Isusa na Kalvariji... Upotrijebite koliko god vam je vremena potrebno da ga ivo predstavite u svim detaljima... Sada se vratite na prizor svojeg ogorenja... Ostanite tu neko vrijeme... Vratite se raspetom Isusu i ponovno ga paljivo promatrajte... Idite od dogaaja koji je uzrokovao vae neraspoloenje do predodbe Isusa na kriu... sve dok ne opazite kako ogorenje nestaje iz vas i nakon toga osjetite slobodu i radost i olakanje srca. Nemojte se iznenaditi ako se osjeaj ogorenja nakon nekog vremena vrati. Strpljivo postupajte s njime. rtva koja se trai da se ovjek odrekne negativnih osjeaja i da postane sretan toliko je velika da je veina ljudi ne uspije ostvariti od prvog pokuaja. Vjeba 21 Prazan stolac Razvio sam ovu vjebu na osnovi onoga to sam uo od jednog sveenika koji je doao u kuni posjet jednom bolesniku. Pokraj bolesnikove postelje opazio je prazan stolac i upitao ga zato je tamo. Bolesnik je odgovorio: Na stolac sam posjeo Isusa i s njime sam razgovarao prije vaeg dolaska... Godinama mi je bilo teko moliti sve dok mi jedan prijatelj nije rastumaio da je molitva razgovor s Isusom. Rekao mi je da pokraj sebe stavim prazan stolac, da zamislim Isusa kako sjedi na tom stolcu i da ja njemu govorim, a da isto tako sluam to on meni odgovara. Od toga vremena nemam nikakve potekoe s molitvom. Nekoliko dana poslije, bolesnikova je ki dola u upni ured javiti da joj je otac umro. Rekla je: Nekoliko sati ostavila sam ga sama. Izgledao je tako smiren. Kad sam se vratila u sobu, nala sam ga
mrtva. No, zapazila sam neobinu stvar: njegova glava nije poivala na krevetu, nego na stolcu koji je bio pokraj postelje. Pokuajte sada obaviti ovu vjebu, premda e vam se u poetku initi djetinjastom: Predstavite si da Isus sjedi pokraj vas. Ovim inom stavljate svoju matu u slubu vjere: Isus nije prisutan tu onako kako vi zamiljate, ali on uistinu jest tu, a vaa vam mata pomae da postanete svjesni njegove nazonosti. Sada govorite Isusu... Nema li nikoga u blizini, govorite mu tihim glasom... Sluajte to vam Isus odgovara... ili to vi zamiljate da vam govori. Ako ne znate to biste tono rekli Isusu, ispriajte mu sve to se u prolom danu dogodilo i komentirajte svaki dogaaj. To je razlika izmeu razmiljanja i molitve. Kad razmiljamo, mi openito govorimo samima sebi. Kad molimo, govorimo Bogu. Nemojte se truditi predoiti si detalje njegova lica, odjee itd. To vas moe samo rastresati. Sv. Terezija Avilska, koja se esto tako molila, veli da nikada nije uspjela predoiti si Isusovo lice... Ona je osjeala samo njegovu blizinu, kao to i vi osjeate blizinu nekoga koga ne moete vidjeti u tamnoj prostoriji, ali znate da je netko tu. Ovaj je nain molitve najbre sredstvo, koliko je meni poznato, da doivite Kristovu prisutnost. Predstavite si Krista uz bok kroz cijeli dan. Razgovarajte esto s njime usred posla. Katkad ete uspjeti baciti samo jedan pogled na njega, komunicirati s njime bez rijei... Sv. Terezija Velika, koja je bila velika zagovornica tog naina molitve, obeava da nee biti potrebno mnogo vremena a da osoba koja tako moli iskusi snano sjedinjenje s Gospodinom. Ponekad me ljudi pitaju kako mogu susresti uskrsnulog Gospodina u svojim ivotima. Boljeg naina od ovoga ne bih im znao savjetovati. Vjeba 22 Ignacijevska kontemplacija Ovo je nain molitve koji se slui matom, kako ga preporuuje sv. Ignacije Lojolski u svojim Duhovnim vjebama, a njime su se esto sluili mnogi sveci. Sastoji se u tome da se izabere jedan prizor iz Kristova ivota i da ga ovjek ponovno proivi, sudjelujui u njemu kao da se doista dogaa, a vi ste sudionik dogaaja. Najbolji nain da vam protumaim kako se to ini jest da vi to uinite. Kao primjer za ovu vjebu uzet u jedan odlomak iz Ivanova evanelja:
52
Poslije toga bijae idovski blagdan, te Isus uzie u Jeruzalem. U Jeruzalemu, kod Ovjih vrata, nalazi se ribnjak koji se hebrejski zove Bethesda. Ima pet trijemova. U njima je lealo mnotvo bolesnika slijepih, hromih i uzetih... (ekali su da izbije voda. Aneo bi Gospodnji, naime, silazio od vremena do vremena u ribnjak i pokrenuo vodu: tko bi prvi uao, poto je voda izbila, ozdravio bi makar bolovao od bilo kakve bolesti.) Tu bijae neki ovjek koji je bolestan leao trideset i osam godina. Kad ga opazi Isus gdje lei i kad doznade da je ve dugo vremena u tom stanju, ree mu: eli li ozdraviti? Gospodine odgovori mu bolesnik nemam nikoga da me spusti u ribnjak kad se pokrene voda, a ja, dok doem, drugi sie prije mene. Ustani, uzmi svoju postelju i hodaj!, ree mu Isus. Odmah ozdravi taj ovjek, uze svoju postelju i poe hodati (Iv 5, 1-9). Sad se, kao pripravu za ovu vjebu, kroz neko vrijeme smirite pomou jedne od vjebi posvjeivanja... Predstavite si ribnjak zvan Bethesda... pet trijemova... ribnjak... okolica... Uzmite dovoljno vremena da si predoite itav prizor, koliko god je to mogue ivlje, saberite se, gledajte mjesto... Kakvo je to mjesto? isto ili neisto? Veliko ili malo?... Zapazite njegov stil gradnje... Primijetite vrijeme... Nakon to ste pripremili pozornicu, sada oivite itav prizor: gledajte svijet uz ribnjak... Koliko je tu ljudi?... Kakvi su to ljudi?... Kako su odjeveni?... to rade?... Od kakvih bolesti boluju?... to govore?... to rade?... Nije dovoljno da prizor promatrate izvana kao da gledate film na filmskom platnu. Morate u njemu sudjelovati... to vi tu radite? Zato ste uope doli na to mjesto?... to osjeate kad gledate prizor i sve te osobe?... to vi inite?... Da li s kim razgovarate?... S kime?... Sada promatrajte bolesnog ovjeka o kojemu govori evaneoski odlomak... Gdje se nalazi u mnotvu?... Kako je odjeven?... Ima li koga uza nj?... Doite k njemu i razgovarajte s njime... to mu govorite ili to ga pitate?... to vam on odgovara?... Zaustavite se kroz neko vrijeme da biste saznali to je mogue vie detalja iz njegova ivota i o njemu kao osobi... Kakav dojam ostavlja na vas?... Koji su vai osjeaji kad razgovarate s njim?...
53
Dok razgovarate s njime, okrajkom oka primijetite da je Isus stigao na to mjesto... Promatrajte svaku njegovu kretnju i sve to ini... Kamo ide?... Kako djeluje?... to mislite, kako se on osjea?... Sada dolazi k vama i k bolesniku... Kako se sad osjeate?... Vi uzmaknete na stranu kad primijetite da on eli razgovarati s bolesnikom... to Isus veli tom ovjeku?... to ovjek odgovara?... Sluajte cijeli razgovor popunite u osnovnim crtama razgovor koji donosi evanelje... Osobito se zaustavite na Isusovu pitanju: eli li ozdraviti?... Sluajte Isusov nalog kojim ovjeku zapovijeda da ustane i hoda... prvu ovjekovu reakciju... njegov pokuaj da ustane... udo! Zapazite ovjekove reakcije... uoite Isusove reakcije... i svoje vlastite... Isus se sada obraa vama... Stupa s vama u razgovor... Razgovarajte s njime o udu koje se upravo dogodilo... Bolujete li vi od kakve bolesti?... Tjelesne, osjeajne, duhovne?... Govorite o tome Isusu... to Isus ima rei na to?... Sluajte rijei koje vam upuuje: eli li ozdraviti? Jeste li doista iskreni kad ste ga zamolili da vas ozdravi?... Jeste li spremni preuzeti sve posljedice ozdravljenja?... Sada ste stigli do trenutka milosti. Imate li vjere da vas Isus moe ozdraviti i da vas on uistinu kani izlijeiti? Imate li vjere da se to moe dogoditi kao posljedica vjere itave grupe ovdje?... Sluajte tada njegove udesne rijei, izvor ozdravljenja, ili kako stavlja svoje ruke na vas... to osjeate?... Jeste li sigurni da e rijei koje ste uli djelovati na vas, zapravo one su ve djelovale u vama, iako vi u ovom trenutku moda nita opipljivo ne zapaate?... Sada provedite neko vrijeme u tihoj molitvi u Isusovu drutvu... Nemojte se obeshrabriti ako vai prvi pokuaji da obavite ovaj nain kontemplacije nisu uspjeli ili ako niste zadovoljni onako kako biste htjeli. Vjerojatno ete imati vie uspjeha u drugim pokuajima. Kada tu posebnu kontemplaciju dajem skupini, pozivam njezine lanove da iznesu svoja iskustva. Katkad ak poloimo ruke na jednoga ili drugoga od njih i molimo za njega u ime Isusovo. Ovaj nain kontemplacije mnogima stvara teoretske potekoe. Teko im je upustiti se u vjebu za koju znaju da je posve nestvarna. Posebno su im teki odlomci poput ovoga to sam ga izabrao ili pripovijest o Isusovu djetinjstvu. Oni ne shvaaju duboku simboliku (a to ne znai nestvarnu) vrijednost tih kontemplacija. Toliko su zaljubljeni u povijesnu istinu da im izmie istina o otajstvu. Za njih je istina samo povijesna, ali ne i mistina.
Kad je Franjo Asiki s ljubavlju skinuo Isusa s kria, sigurno je znao da Isus vie ne umire i da vie ne visi na kriu, da je raspinjanje stvar prolosti. Kada je Antun Padovanski drao i milovao Isusa na rukama te s njime razgovarao, on, veliki nauitelj Crkve, znao je da Isus vie nije dijete koje netko moe drati u naruju. A ipak, ti veliki sveci i mnogi drugi obavljali su kontemplaciju na taj nain i ispod tih likova i matanja koje su oni doivljavali, dogaalo se u njihovim srcima neto duboko i otajstveno, a oni su postajali duboko povezani s Bogom u Kristu. I sveta Terezija Avilska izjavljivala bi da je njezin omiljeli nain meditacije da bude uz Krista u njegovoj smrtnoj borbi u Getsemanskom vrtu. Sv. Ignacije Lojolski pozvat e one koji obavljaju duhovne vjebe da se s ljubavlju pretvore u malog roba koji prati Mariju i Josipa na njihovu putu do Betlehema, da ih posluuje i razgovara s njima te iz odnosa s njima izvue korist za sebe. Njega ne zanima zemljopisna tonost, t<$Esize 10 roman a back 75 up 20 font 1 back 115 font 1 > on sam je pohodio sveta mjesta i mogao je dati toan opis Betlehema i Nazareta; no, on onoga koji obavlja duhovne vjebe poziva da stvori svoj vlastiti Betlehem, svoj vlastiti Nazaret, put do Betlehema, pilju u kojoj se rodio Isus, itd. Oito, nije ga zanimala povijesna tonost kako je mi danas shvaamo. Zacijelo, on ne bi odustao od tog naina kontemplacije zbog kritike literarnog oblika i moderna istraivanja Svetog pisma. Ovim kontemplacijama treba pristupiti stavom vjere, stavom koji je divno opisan u omiljeloj prii svetog hinduistikog mistika Ramakrishna i njegovog uenika Vivekananda. To je pria o siromanome seoskom djeaku koji je morao ii u kolu u susjedno selo. Iao bi u kolu rano ujutro, dok je jo bio mrak, a vraao bi se uveer kad je ve bilo tamno. Do kole je morao ii kroz umu. Bojao se ii sam pa je molio majku udovicu da mu dadne slugu koji e ga pratiti. Majka mu odgovori: Sine, mi smo previe siromani da bismo mogli imati slugu. Reci svojem bratu Krishni da te prati u kolu i iz kole. On je gospodar dungle. On e sigurno ii s tobom, ako ga bude molio. Djeak je to i uinio. Sljedei dan djeak pozove svojega brata Krishnu. Kad se Krishna pojavio i doznao to djeak eli, sloio se da mu udovolji elji. I kroz neko vrijeme sve je ilo dobro.
55
Doao je roendan seoskog kolskog uitelja, kada se oekivalo da djeca donesu poklone uitelju. Majka udovica odgovori sinu: Mi smo previe siromani, sine, da bismo mogli pokloniti neki dar uitelju. Moli svojeg brata Krishnu da ti dadne neki dar za njega. Krishna je to i uinio. Dao je djeaku vr pun mlijeka to ga je djeak ponosno stavio pred uiteljeve noge, zajedno s darovima to su ih donijeli drugi uenici. Uitelj nije obratio nikakvu pozornost na njegov dar te se, nakon kratka vremena, djeak, kako to u djece biva, poeo tuiti: Nitko ne obraa panju na moj dar... ini se da nitko ne voli moj poklon... Uitelj je rekao svojem sluzi: Za ime Boje, izlij to mlijeko u zdjelu i vrati vr djeaku, inae neemo imati mira! Sluga je izlio mlijeko u posudu i kad je vraao vr, na svoje iznenaenje, opazi da je vr opet pun mlijeka. Jo jednom isprazni vr. A vr se opet napuni do vrha. Kad je to douo uitelj, pozove djeaka k sebi i upita ga gdje je nabavio taj vr mlijeka. Dao mi ga je brat Krishna, odgovori djeak. Brat Krishna? Tko je on? On je gospodar dungle, ponosno izjavi djeak. On me svaki dan prati u kolu i iz kole. Dobro, ree uitelj u nevjerici, voljeli bismo vidjeti Krishnu o kojem ti govori. Povedi nas k njemu. I uputi se djeak prema dungli na elu male povorke u kojoj su bili uitelj, sluga i suuenici. Bio je radostan to e svakoga od njih moi predstaviti svojemu divnom bratu Krishni. Kad su stigli na rub dungle, gdje se svakog dana susreo s bratom Krishnom, s povjerenjem ga je zamolio neka doe amo kao to to uvijek ini... Ali, nije bilo nikakva odgovora. Ponovno je zvao. I onda opet. Onda glasnije. I glasnije. Nikakvog odgovora... Tada su ostali uenici poeli izrugivati djeaka i ismijavati ga. Djeak je plakao. to se dogodilo? Brate Krishna, zvao je u suzama, molim te, doi. Ako ne bude doao, rei e mi da sam laac. Nee mi vjerovati. Nastao je trenutak utnje i tada se uo Krishnin glas koji mu je jasno rekao: Sine, ne mogu doi. Onoga dana kada tvoj uitelj bude posjedovao tvoju istou srca i imao djetinju vjeru poput tebe, ja u doi. Prvo ime sam bio osupnut kad sam uo ovu priu, bila su ukazanja uskrsnulog Gospodina. Ukazao se samo onima koji su vjerovali u njega. Mogli su ga vidjeti samo oni koji su vjerovali u nj. On veli: Vjerujte, i onda ete vidjeti. Mi velimo: Ali kakav u dokaz imati da moja vjera nije proizvela vienje? To je za njega sporedno pitanje. Njega ne zanimaju dokazi. Vjerujte, tada ete znati. Kao da nekome kaemo: Ljubi me, i tada e vidjeti moju ljepotu!
56
To je duh kojim moramo zaploviti u ignacijanske kontemplacije. Kad smo se jednom upustili u njih, znat emo da smo jednostavnom i djetinjom upotrebom mate dosegnuli istinu koja daleko nadilazi matu, istinu o otajstvu, istinu mistika. Vjeba 23 Simboliko matanje U jednom smislu, sve su kontemplacije voene matom simbolike. No Ignacijeve kontemplacije matom temelje se na nekim povijesnim elementima, to nije sluaj s ovim to u vam sada predloiti: Zamislite da sjedite na vrhu planine koja se die iznad jednog velikog grada. Sumrak je, Sunce je upravo zalo, a vi opaate kako se u velikom gradu pale svjetla... Promatrajte ih kako se pale sve dok itav grad ne bude more svjetla... Vi ste posve sami, sjedite na vrhu i promatrate taj divni prizor... to osjeate?... Nakon kratka vremena ujete iza sebe korake i znate da su to koraci svetog ovjeka koji ivi u tom predjelu, jednog pustinjaka. Dolazi k vama i stoji pokraj vas. Milo vas gleda i kae vam samo jednu reenicu: Ako noas siete u grad, nai ete Boga. Rekavi to, okrene se i odlazi od vas. Bez tumaenja. Nemate vremena za pitanja... Uvjereni ste da ovjek zna o emu govori. to sada osjeate? Osjeate li se potaknuti njegovom izjavom da odete u grad? Ili biste radije ostali tamo gdje jeste? emu god naginjali, elim da sada odete u grad i traite Boga... to osjeate kad silazite?... Sad ste doli na rub grada i morate odluiti kuda ete krenuti u potragu za Bogom i gdje ga nai... Kamo ete odluiti ii?... Molim vas, slijedite poticaje srca pri izboru mjesta na koje ete ii. Nemojte se voditi onime to vi mislite da morate uiniti ili ii tamo kamo vi mislite da morate. Jednostavno, idite tamo kamo vam veli srce da idete... to se dogaa kada stiete na to mjesto?... to tamo nalazite?... to radite tamo?... to vam se dogaa?... Da li nalazite Boga?... Kako?... Ili ste razoarani? to tada inite?... Hoete li ii nekamo drugamo?... Kamo?... Ili ete ipak ostati tamo gdje jeste?... Sada elim da promijenite matanje. Nali vi Boga ili ne, izaberite jedan simbol za Boga: bilo to to vam na najbolji nain simbolizira
57
Boga djeje lice, zvijezdu, cvijet, mirno jezero... Koji ste simbol izabrali?... Uzmite vremena za izbor... Poto ste izabrali simbol, zaustavite se pred njim s potovanjem... Kako se osjeate kad promatrate taj simbol?... Recite mu neto... Zamislite da on sada govori vama... to veli?... Sada vi postanite taj simbol... i, postavi simbol, promatrajte sami sebe s potovanjem... to doivljavate sada kad se promatrate iz gledita i stava tog simbola?... Vratite se sada k sebi stojei pred simbolom... Ostanite tu kroz jedno vrijeme u tihoj kontemplaciji... Tada se oprostite sa simbolom... Upotrijebite za to jednu ili dvije minute, zatim otvorite oi i zavrite vjebu. Na kraju ove vjebe obino pozivam sudionike da iznesu svoja iskustva to su ih doivjeli za vrijeme matanja. esto sudionici iznose zapanjujua otkria o sebi, o Bogu i svojem odnosu s Bogom. Evo jednog drugog simbolikog matanja: Jedan je kipar dobio dunost da napravi va kip. Kip je dovren i vi idete u njegovu radionicu da pogledate kip prije nego to bude javno izloen. On vam daje klju prostorije u kojoj je kip da biste ga vi sami mogli vidjeti i ostati u ispitivanju kipa koliko god dugo elite. Otvarate vrata. Prostorija je tamna. U sredini sobe va je kip, pokriven platnom... Prilazite kipu i skidate pokrov s njega... Tada odstupite nekoliko koraka i promatrate svoj kip. Koji je va prvi dojam?... Jeste li zadovoljni ili razoarani?... Zapazite sve detalje na svojem kipu... Koliko je visok... od kakva je materijala napravljen... Idite oko njega... pogledajte ga iz raznih kutova... Promatrajte ga izdaleka, zatim mu se pribliite i pogledajte sve detalje... Dodirnite kip... opazite je li hrapav ili gladak... hladan ili topao na dodir. Koji vam se dijelovi kipa sviaju?... Koji vam se ne dopadaju?... Recite neto svojem kipu... to vam kip odgovara?... A to vi njemu odgovarate?... Razgovarajte toliko dugo dok, bilo vi, bilo kip, imate neto kazati... Sada vi postanite kip... Kako se osjeate kao kip?... Kakav nain postojanja imate kao kip?... Zamislite sada, dok ste kip, da Isus ulazi u prostoriju... Kako on gleda na vas?... to osjeate kad vas on promatra?... to vam kae?... to mu vi odgovarate?... Nastavite razgovor dokle god, bilo vi, bilo Isus, imate neto rei jedan drugome...
Nakon nekog vremena Isus odlazi... Postanite opet vi i ponovno promatrajte svoj kip... Ima li kakve promjene na kipu?... Ima li kakve promjene u vama ili u vaim osjeajima?... Oprostite se od svojeg kipa... Upotrijebite jednu ili dvije minute za to i otvorite oi. Matanja, kao i snovi, korisna su sredstva za upoznavanje samoga sebe, jer u matanja projicirate sami sebe. I to je razlog, kada svoja matanja otkrivate drugome ili skupini, vi vjerojatno objavljujete svoju intimu vie nego da otkrivate duboke tajne koje briljivo skrivate od drugih. Matanja vam ne omoguuju samo pogled u sebe. Na tajanstveni nain ona vas mijenjaju! Katkad nakon matanja osjeate da ste se promijenili, a da zapravo ne znate kako i zato se promjena dogodila. Najvjerojatnije, u dvama matanjima koja sam vam ovdje predloio, va je odnos s Bogom postao dubljim, a da zapravo ne znate protumaiti zato. Nemojte se zadovoljiti da ta matanja obavite samo jednom. Da biste izvukli punu korist od njih, morate ih obavljati uvijek iznova. Dakle, dajte maha svojim stvaralakim sposobnostima i pronaite svoja vlastita matanja. Vjeba 24 Lijeenje bolnih uspomena Ovo je inaica vjebe 19. Vratite se nekom neugodnom dogaaju iz nedavne prolosti, ma kako neznatan bio. Ponovno ga proivite. Sada se postavite pred raspetoga Krista Gospodina. Nemojte nita govoriti... Samo gledajte i promatrajte... Ako ba morate komunicirati, inite to bez rijei. Nastavite nekoliko minuta u mislima putovati izmeu neugodna dogaaja i prizora Isusa raspeta na kriu... Zavrite vjebu. Vjeba 25 Vrijednost ivota Zamislite da idete k lijeniku po rezultate pregleda koje ste obavili. Lijenik e vam ih dati danas. Pregledi su mogli otkriti neku teku bolest. Zapazite to osjeate putem idui k lijeniku... Sad ste u ekaonici... Opazite sve detalje prostorije..., boju zidova, slike u njoj..., namjetaj..., revije i magazine... eka li jo netko lijenika?... Ako da, dobro pogledajte drugu osobu ili osobe u
ekaonici: crte njihovih lica, njihovo odijelo... Primijetite to osjeate dok ekate da budete pozvani u ured... Sada ste prozvani... pogledajte lijenikovu ordinaciju... Zapazite sve detalje, namjetaj... Je li ordinacija svijetla ili tamna?... Dobro promotrite lijenika, crte njegova lica, kako je obuen... Kakva je on osoba?... On vam poinje govoriti, ali vama se ini da on neto skriva od vas... Vi ga molite da vam otvoreno govori... Zatim, s oima punim samilosti, kae vam da testovi pokazuju kako bolujete od neizljeive bolesti... Vi ga pitate koliko ete jo ivjeti... On odgovara: Najvie dva mjeseca aktivnog ivota... a potom mjesec-dva u postelji. Kako reagirate na tu vijest?... Kako se osjeate?... Ostanite neko vrijeme u tim osjeajima... Sada izaite iz lijenikove ordinacije i idite na ulicu... Zadrite se u svojim osjeajima... Pogledajte ulicu: je li puna ili prazna?... Zapazite vrijeme: je li dan vedar ili oblaan?... Kamo idete?... Osjeate li potrebu razgovarati s nekim?... S kime?... Na kraju ste se vratili u svoju zajednicu. (Pretpostavljam da ste sveenik-redovnik ili sestra... Lako se moe prilagoditi i laikim skupinama). to velite svojem pretpostavljenom?... elite li da i ostali lanovi zajednice to doznaju?... Va vas poglavar pita to biste htjeli raditi u dva preostala mjeseca aktivna ivota... On vam vie ili manje daje na znanje da je spreman dopustiti vam da radite to elite... to izabirete?... Kako planirate provesti ta dva mjeseca?... Sad veerate sa svojom zajednicom... Vrijeme je zajednikog odmora... Znadu li to je s vama?... Kako se osjeate u njihovu drutvu?... Sad idite u svoju sobu i napiite pismo svojem provinicijalu u kojem mu izlaete svoje stanje i molite ga da vas, po mogunosti, oslobodi od vaeg posla... to iznosite u pismu?... Sastavite ga u svojoj pameti upravo sada... Kasno je u no... Svi su lanovi zajednice otili na poinak... Vi se prikradete kapelici u kojoj vlada tama, samo to blago gori vjeno svjetlo... Sjedate i uprli ste oi u svetohranite... Kroz neko vrijeme gledajte Isusa... to mu kaete?... to on vama veli?... Kako se osjeate?...
60
Rezultati su ove vjebe toliko razliiti da ih ovdje nije mogue navesti. Veina voli tu vjebu ponavljati, i uvijek iz nje izvuku mnogo ploda. Plodovi koje veina ljudi ubere iz ove vjebe jest da ponu jako cijeniti i voljeti ivot... Kao rezultat toga oni jae zarone u nj, uivaju ga, ive ga, punije ga doivljavaju... Mnogi su iznenaeni kad otkriju da se ne boje smrti kao to su mislili da e se bojati. Vrlo se esto dogodi da neto cijenimo i zahvalni smo za to tek kad to izgubimo. Nitko nije toliko zahvalan za vid i nitko ga toliko ne cijeni kao slijepac. Nitko toliko ne cijeni zdravlje kao bolestan ovjek. Ali zato moramo ekati da izgubimo te stvari a da ih prije ne cijenimo i ne uivamo u njima? Evo jo nekih vjebi da svoj ivot ispunite zahvalnou i radou: Zamislite da ste bili kod okulista koji je pregledao vae oi i predat e vam rezultate pregleda... Uinite prizor to je mogue ivljim, zapazite sve detalje mjesta i osoba kao u prijanjoj vjebi... Lijenik vam sada veli da vam vid slabi, da tu medicinska znanost ne moe nita uiniti i da ete, po svemu sudei, za tri do etiri mjeseca oslijepjeti... to osjeate?... Sada ste svjesni da imate na raspolaganju tri do etiri mjeseca da u svoje pamenje utisnete one prizore koje nikada vie neete vidjeti... to elite napose vidjeti prije nego to oslijepite?... Zapazite kako promatrate stvari sada kad znate da ete uskoro postati slijepi zauvijek... Zamislite sada da ste doista oslijepljeli... Kako provodite ivot kao slijepa osoba?... Uzmite vremena da zaete u sva svoja raspoloenja i osjeaje... U mati proite itav svoj dan kao slijepac, od trenutka kad ustanete i umijete se ujutro, pa sve dok uveer ne legnete u postelju... Uzimajte svoje obroke, itajte knjige, razgovarajte s ljudima, idite na etnju... kao slijepac... Sada otvorite oi i shvatite da moete gledati... to osjeate?... to ete rei svojemu Bogu?... Najljepe su stvari u ivotu badava darovane. Stvari kao vid, zdravlje, ljubav, sloboda i sam ivot. alosno je to mi doista ne uivamo u njima. Previe smo zaokupljeni injenicom da nemamo dovoljno
stvari koje su zaista sporedne: stvari kao to su novac, lijepo odijelo, ugled meu ljudima. Sjeam se, kad sam se jednom zrakoplovom vraao kui i ljutio se to on kasni. A kad smo stigli nad zranu luku, zrakoplov je jo oko pola sata kruio iznad nje i tako produio nae kanjenje, a diskretno su nam rekli da je to zbog tehnikih potekoa... Bilo je to pola sata puna nesigurnosti i tjeskobe. Moete zamisliti kako nam je laknulo kad smo sletjeli. to se dogodilo s ogorenou zbog toga to smo kasnili? Netragom je nestala. Bili smo ispunjeni radou to smo svi ivi i zdravi... a to to smo stigli kasnije, bila je sitnica. Ipak nas je tek mogunost ozbiljne nesree natjerala da to shvatimo. Jednom sam itao ispovijest jednog zatvorenika kojega su nacisti zatvorili, a on je s velikom radou pisao kui, svojoj obitelji, da je iz elije, koja je imala samo etiri zida, bio premjeten u drugu u kojoj je gore visoko na zidu, bio otvor kroz koji je ujutro mogao vidjeti komadi plavog neba, a nou nekoliko zvijezda. To je za njega bilo veliko bogatstvo. Proitavi to pismo, pogledao sam kroz svoj prozor i vidio velik dio neba... Bio sam milijun puta sretniji od toga jadnog zatvorenika, ali nisam osjetio ni djeli one radosti zbog svojega bogatstva koju je on imao zbog male rupe. Zapravo, ja se zbog toga uope nisam radovao! Zamislite to je ivot za jednog zatvorenika, za nekog zatoenika koncentracijskog logora... i, kad ste uistinu uli u njegov ivot i njegove osjeaje, provozajte se gradom u autobusu i uivajte u vidicima i kuajte svoju slobodu! Evo jo jedne vjebe toga tipa. Onda moete sami pronai druge sline vjebe tako da se vae srce prelijeva ljubavlju prema Bogu za sve divne stvari koje posjedujete. Zamislite da ste u bolnici, paralizirani... Moe pomoi da legnete na pod, ako ste u skupini, ili na postelju, ako ovu vjebu sami obavljate. Zamislite da ne moete micati nijedan ud od vrata nanie... U mati proite itav svoj dan kao paraliziran ovjek... to radite preko cijelog dana?... to mislite?... to osjeate?... ime se bavite?... U tom stanju, budite svjesn da imate barem vid... Budite zahvalni za to... Zatim postanite svjesni da imate osjet sluha... I za to budite zahvalni... Onda budite svjesni da jo moete bistro razmiljati... da moete govoriti i izraziti se... da imate osjet okusa koji prua ugodu... Budite zahvalni Bogu za svaki taj dar... Uoite kako ste bogati unato paralizi!...
Sad zamislite da, nakon nekog vremena, lijeenje poinje djelovati i da moete micati vratom. Najprije bolno, a zatim s lakoom, moete okrenuti glavu s jedne na drugu stranu... va je vidokrug mnogo iri. Sada moete vidjeti prostoriju od jednog kraja do drugog a da nitko ne mora okretati itavo vae tijelo... Zapazite koliko ste zahvalni i za to... Sad se vratite u svoje sadanje stvarno stanje i shvatite da niste paralizirani. Blago miite svojim prstima i zapazite da je u njima ivot i da ih moete pokretati. Savijte prste na nogama... miite rukama i nogama... Recite molitvu zahvale Bogu za svaki od tih udova... Onoga dana kad budete sposobni biti zahvalni za svaku sitnicu u svojem ivotu, za vlak koji se kree, za vodu koja curi iz slavine kad je otvorite, za svjetlo koje dobijete kad pritisnete prekida, za iste plahte na postelji... vae e srce biti ispunjeno dubokim zadovoljstvom i gotovo neprestanom radou. Tajna, koja e vam pomoi da uvijek budete radosni, jest da uvijek budete zahvalni. Pokuajte ovu vjebu prenijeti na ljudske odnose. Kada ste ogoreni na prijatelja ili na nekoga u obitelji, provedite neko vrijeme zamiljajui da je dotini mnogo gori nego to mislite da je sada; da ima mnogo vie pogreaka nego to vi sada vidite na njemu... Tada zapazite sve dobre stvari koje ima... Vjerojatno ete ga mnogo vie cijeniti, postat ete zahvalniji za njegovo postojanje i mnogo, mnogo ete mu lake oprostiti. Vjeba 26 Gledati ivot u perspektivi Ovo je inaica prethodne vjebe o vrijednosti ivota. Kao nastavak prethodne vjebe, zamislite sada da ste, nakon dva mjeseca aktivna ivota, kao to vam je lijenik rekao, prikovani uz postelju... Gdje se nalazite?... Dobro pogledajte svoju okolinu... Kakav ivot provodite sada?... Kako vam prolazi dan?... Zamislite da je sada veer i da ste ostavljeni sami... Ne znate koliko vam je jo dana ostalo od ivota... Kako se osjeate kad znate da neete jo dugo ivjeti?... Da vie niste sposobni biti aktivni?... U osami u kojoj se nalazite osvrnite se na svoj ivot... Sjetite se sretnih trenutaka u ivotu... Sjetite se i onih alosnih... to osjeate sada kad gledate unatrag na dogaaje koji su vam donijeli muku i nevolju?... Sjetite se nekih vanih odluka koje ste donijeli, odluka koje su obiljeile va ivot, kao i ivot drugih... Da li vam je zbog toga ao ili
vam je drago to ste ih uinili?... Ima li koja odluka koju ste morali uiniti a niste je donijeli?... Provedite sada desetak minuta sjeajui se vanih osoba u svojem ivotu... Koja vam lica spontano dolaze pred oi?... to osjeate kada mislite na svaku od tih osoba?... Kad bi vam bila pruena stvarna prilika da ponovno ivite, da li biste je prihvatili?... Da li biste postavili neke uvjete da je prihvatite?... Kad biste svojim prijateljima morali dati samo jedan savjet ili kad biste im na oprotaju morali rei samo jednu reenicu, to biste im kazali? Nakon nekog vremena obratite se Kristu. Zamislite da on stoji kraj vae postelje i razgovarajte s njime... Evo jo jedne vjebe koja je u vezi s vaom smru: Isus je znao kada e umrijeti i briljivo je planirao zadnje asove svojega ivota. Izabrao je da ih provede sa svojim prijateljima na posljednjoj veeri, a zatim s Ocem u molitvi prije nego bude uhien. Kad biste imali priliku planirati zadnje sate svojega ivota, to biste izabrali kako da ih provedete? Da li biste htjeli biti sami ili s drugima? Ako elite da drugi budu kraj vas, koga biste eljeli? Na posljednjoj veeri Isus je izmolio zavrnu molitvu svojem Ocu. Koja je vaa posljednja molitva koju upuujete Bogu? Veliki plod ovih matanja o smrti jest, ne samo da iznova cijenimo ivot, nego da osjetimo i stanovitu hitnost. Jedan istoni pisac usporeuje smrt s lovcem koji je, unuvi iza grma, naciljao patku koja bezbrino pliva po jezeru te uope nije svjesna opasnosti u kojoj se nalazi. Svrha ovih matanja nije da vas se prestrai, nego da vam pomogne da uludo ne troite svoj ivot. Vjeba 27 Oprotaj od vlastita tijela Predstavite da ste se prije smrti od svih oprostili i imate jo na raspolaganju jedan ili dva sata. To ste vrijeme rezervirali za sebe i za Boga... Ponite razgovorom sa samim sobom. Govorite svakom udu svojega tijela: rukama, nogama, srcu, pameti, pluima... Od svakog se od njih oprostite... Moda ih prvi put u svojem ivotu izriito opaate sada kad umirete!
64
Ljubite svaki svoj ud. Na primjer, uzmite svoju desnu ruku... Recite joj kako vam je dragocjena... koliko je volite... Pokaite joj svu ljubav i zahvalnost sada, prije nego se uskoro pretvori u prah... Postupite tako sa svakim udom i organom svoga tijela, zatim s itavim tijelom, s njegovim posebnim oblikom, izgledom, bojom, visinom, crtama. Zamislite sada da pokraj sebe vidite Isusa. Sluajte ga kako zahvaljuje svakom vaem udu za slubu koju vam je u ivotu pruilo... Gledajte ga kako itavo vae tijelo ispunjava ljubavlju i zahvalnou... Sada ga sluajte kako govori vama... Ova je vjeba vrlo korisna da bismo postigli onu zdravu ljubav prema sebi i da bismo prihvatili sebe, bez ega je nae srce vrlo teko posve darovati Bogu i drugima. Vjeba 28 Va sprovod Svrha je ove vjebe uvrstiti dobar uinak prethodne vjebe, pojaati ljubav i cijenu samoga sebe. Zamislite da vidite svoje tijelo u lijesu izloeno u crkvi za pogrebni obred... Dobro pogledajte svoje tijelo, napose izraz na svojem licu... Sada promatrajte ljude koji su doli na va sprovod... Polako idite od klupe do klupe promatrajui lica tih ljudi... Zaustavite se pred svakim od njih i pokuajte otkriti to svaki od njih misli i kako se osjea... Sada sluajte propovijed... Tko je propovjednik?... to veli o vama?... Moete li prihvatiti dobre stvari koje govori o vama?... Ako ne moete, pogledajte kakav je to otpor u vama da ne moete prihvatiti ono to veli propovjednik... Koje ste dobre stvari, koje o vama govori, spremni prihvatiti? Kako se osjeate dok ga sluate kako propovijeda o vama?... Ponovno gledajte lica prijatelja koji su doli na va sprovod... Zamislite sve dobro koje e o vama priati kad se budu vratili s vaeg sprovoda... Kako se sada osjeate?... Ima li neto to elite rei svakome od njih prije nego odu kui?... Konani oprotaj kao odgovor na sve to o vama misle i osjeaju, odgovor koji, naalost, nikada nee uti?... Svejedno ga izrecite i vidite kako djeluje na vas... Zamislite sada da je sprovodni obred zavren. Vi u mati stojite nad grobom u kojem lei vae tijelo, promatrate prijatelje koji naputaju
groblje. to sada osjeate?... Dok sada ovdje stojite, osvrnite se na svoj ivot i iskustva... Da li se sve to isplatilo?... Sada postanite svjesni svoga postojanja ovdje u sobi i injenice da ste jo ivi i da jo imate vremena na raspolaganju... Mislite na te iste prijatelje sa sadanje toke gledita. Vidite li ih drukije nakon ove vjebe? Sad mislite na sama sebe... Vidite li sebe drukije ili se doivljavate drukije kao plod ove vjebe?... Vjeba 29 Matanje o vlastitom leu Ovu sam vjebu posudio iz budistike serije meditacije o stvarnosti. Ako se na prvi pogled u vama javlja odbijanje ili se ne osjeate sklonim pokuati obaviti ovu vjebu, onda znajte da je svrha ove meditacije pruiti vam dar mira i radosti i pomoi vam da ivot ivite na veoj dubini. To je iskustvo mnogih ljudi. A moe postati i vae. Za ovu bih vjebu elio da, to je mogue ivlje, predoite vlastiti le i da u mati promatrate kako prolazi kroz devet stadija raspadanja. Svakom stadiju posvetite oko minutu. Evo tih devet stadija: 1. Le je hladan i ukoen. 2. Postaje plavkast. 3. Na leu se pojavljuju raspukline. 4. Na nekim se dijelovima pojavljuje raspadanje. 5. itavo je tijelo u punu raspadanju. 6. Sada se pojavljuje skelet s krpama mesa koje ga se tu i tamo jo dri. 7. Sada je ostao samo skelet, bez ikakva mesa na sebi. 8. Sve to je sada ostalo jest hrpica kostiju. 9. Sada su kosti svedene na aku praha. Vjeba 30 Posvjeivanje prolosti Da biste obavili ovu vjebu morate sav svoj dan zamisliti kao film. Pretpostavimo da ovu vjebu obavljate nou: odvrtite film dana, idui unatrag, prizor po prizor, dok ne doete do prvog prizora ujutro, do trenutka kad ste se probudili. Na primjer, to ste posljednje napravili prije nego ste poeli ovu vjebu? Uli ste u ovu sobu, zauzeli svoje mjesto i sabrali se za molitvu. To e biti prvi prizor koji promatrate. to se dogodilo prije toga? Poli ste prema ovoj sobi. To e biti va drugi prizor. A prije toga? Putem ste se zaustavili da popriate s prijateljem. To je va trei prizor... Uzmite samo jedan prizor, samo jednu cjelinu djelovanja, i zapazite sve to inite, mislite, osjeate u tom prizoru. Za razliku od prijanjih
vjebi mate, ne sudjelujete kao da se opet dogaaju, nego ih jednostavno promatrate izvana. Promatrajte ih nepristrano, kao nepristran promatra. Upotrijebite neko vrijeme da se smirite, jer ova vjeba zahtijeva velik mir u vama... Obavite jednu vjebu posvjeivanja da biste smirili misli i koncentrirali se na sadanji trenutak... Sada ponite odvijati film idui unatrag, promatrajui svaki dogaaj dana... Uzmite vremena i gledajte svaki dogaaj prilino iscrpno. Napose promatrajte glavnog glumca, sebe sama... Gledajte kako djeluje, to misli, kako se osjea... Vrlo je vano da, dok promatrate te dogaaje, zadrite nepristran stav, to jest, da niti osuujete niti odobravate ono to promatrate... Samo promatrajte. Nemojte suditi. Nemojte vrednovati... Ako tijekom ove vjebe postanete rastreseni, pogledajte moete li ii tragom rastresenosti do njezina izvora, im postanete svjesni da ste rastreseni. Drugim rijeima, pretpostavimo da ste otkrili da mislite o sljedeem obroku. Zapitajte se kako ste doli do toga. Koja je bila misao koja je prethodila misli o sljedeem jelu? A misao prije nje? I prije toga?... Dok ne doete do toke gdje ste skrenuli od zadae da odvijate film. Ostanite pri ovoj vjebi sve dok ne stignete do prvoga trenutka dana, do trenutka kad ste se probudili. Ovo je vrlo teka vjeba ako je elite uspjeno obaviti. Ona zahtijeva velik stupanj sabranosti i veliko umijee koncentracije. Ovaj nain koncentracije postiu samo oni koji su u miru sa sobom i koji su uspjeli da mir vlada njihovom pameu i svakom drugom sposobnou. Stoga nemojte biti obeshrabreni ako va prvi pokuaj zavri prilinim neuspjehom. Ve sam pokuaj da odvijete film bit e vam na dobro i vjerojatno ete imati prilino koristi od promatranja jedne ili dviju scena ili dogaaja. Istoni uitelji, koji predlau ovu vjebu, tvrde da su oni koji su je svladali (pa, prema tome, dovoljno vladaju nad svojom pameti da bi vjebu mogli obaviti s uspjehom) sposobni sjetiti se savreno jasno, ne samo svakoga pojedinanog dogaaja prolog dana, nego svakog dogaaja prolog tjedna i mjeseca i godine, ak i godina do trenutka roenja! Ako opazite da vam je pokuaj da slijedite rastresenost unatrag prema njezinu izvoru velika rastresenost, tada pustite na miru taj pokuaj, i u trenutku kad opazite da ste rastreseni vratite se zadnjoj sceni koju ste
promatrali prije negoli ste se rastresli. Pokuaj da slijedite rastresenosti prema njihovu izvoru moe znaiti da se odjednom morate suoiti s previe tekih zadataka. Zabrana da niti odobravate niti osuujete temelji se na uenju nekih orijentalnih uitelja da odobravanje ili osuda nisu potrebni da biste reformirali ivot i djelovanje. Upotreba snage volje da donosite odluke i samokanjavanje koje je sadrano u osudi moe u vama probuditi otpor i vi ete se nepotrebno nai u nutarnjem sukobu, jer svaka akcija proizvodi jednaku ili suprotnu reakciju. Svijest o sebi izbjegava tu opasnost. Tvrdimo da svijest sama po sebi moe lijeiti, bez potrebe da sudi ili da donosi odluke. Sama svjesnost bit e uzrokom smrti svega nezdravoga i uzrokom rasta svega to je dobro i sveto. Slina je Suncu koje biljkama daje ivot, a unitava uzronike bolesti. Nema nikakve potrebe da upotrijebite svoje duhovne ili psiholoke miie da biste to postigli. Jedino postanite mirni, sabrani, spokojni i budite svjesni. Budite svjesni koliko god je mogue. To je, naravno, tvrdnja. Kada budete dobro upoznati sa snagom svijesti o sebi, prestat e biti tvrdnjom, a postat e injenicom osobna iskustva. Sada moete ii korak dalje u vjebi: Odvijte ponovno taj film i promatrajte svaki dogaaj dana, jedan po jedan... Kada ste proli kroz niz dogaaja, izaberite jedan od njih, onaj koji smatrate da je najznaajniji, i promatrajte ga u svim pojedinostima... Svaka kretnja, svaka rije, svaki osjeaj, svaka misao, svaka reakcija veli neto o vama. Uoite to to veli... Nemojte ispitivati pojedinosti. Samo gledajte. I konani korak: Ponovite prethodnu vjebu i pritom izaberite dogaaj na kojem ete se, promatrajui pojedinosti, zaustaviti... Krist je bio u tom dogaaju. Gdje je bio? Moete li primijetiti njegovo djelovanje u dogaaju? Kako on djeluje?... Vjeba 31 Posvjeivanje budunosti Ovo je inaica prijanje vjebe, samo su predmet vjebe dogaaji iz budunosti a ne oni iz prolosti. Ova je vjeba prikladnija da se obavi ujutro, a ona prijanja prikladnija je za veer.
68
Krenite od sadanjeg trenutka, prijeite dogaaje dana koji je pred vama, dogaaje koji e se po svoj prilici dogoditi... Razumije se, ne moete biti posve sigurni, ali uzmite dogaaje koji e se s velikom vjerojatnou dogoditi: razgovor s nekom osobom, vai obroci, vrijeme molitve, put na posao i s posla... Promatrajte svaki od tih dogaaja koji e se najvjerojatnije zbiti... Ne pokuavajte ih ispraviti ili poboljati... Samo gledajte... Samo promatrajte... Sljedei korak: Ponovno se vratite tim dogaajima i gledajte samoga sebe kako se ponaate (mislite, osjeate, reagirate) onako kako biste se najradije eljeli ponaati... Bez odluka, molim! Jednostavno vidite sebe u mati kako se ponaate onako kako biste se najradije eljeli ponaati... A onda pogledajte te dogaaje kakvi bi bili, kad bi se odvijali onako kako biste vi eljeli... Konani korak: Vratite se svakom od tih dogaaja... Naite Krista i njegovo djelovanje u njima... Vratite se u sadanji trenutak i zavrite vjebu molitvom Kristu koji je prisutan tu i sada... Druga varijanta: Mislite za trenutak da ste vi oitovanje Boga u svijetu. Bog se, svakome koga danas budete sreli, objavljuje u vaem izgledu i liku... Sada proite kroz te budue dogaaje i vidite to oitovanje Boga na djelu... Bez osude i suda! A iznad svega, nikakvih odluka! Samo gledajte. Jednostavno gledajte te dogaaje kako e se najvjerojatnije dogoditi. Ili kako bi se dogodili kad bi sve ilo po vaoj elji... Vjeba 32 Posvjeivanje osoba Ovo je jednostavna inaica prethodnih dviju vjebi. Osniva se na spoznaji da se Isus Krist, uskrsnuli Gospodin, javlja u naim ivotima u obliku u kojem ga odmah ne prepoznajemo. To su iskusili apostoli nakon uskrsnua. U poetku im se inilo da vide stranca (na putu u Emaus, na obalama Tiberijadskog mora, na grobu gdje se Mariji Magdaleni ukazao kao vrtlar), a tek su poslije prepoznali da je to on. Ova e vam vjeba pomoi da prepoznate uskrsnulog Gospodina u svakoj osobi koju budete danas susreli.
69
Ponovite prijanju vjebu, proite kroz neke dogaaje koji e se po svoj prilici danas dogoditi... Sada se posebno zaustavite na osobama koje ete najvjerojatnije susresti u svojem uobiajenom danu... Mislite na to da je svaka od njih sam uskrsnuli Gospodin koji vam se ukazuje preruen... Prepoznajte Gospodina u svakome od njih... Ljubite ga, poklonite mu se, sluite mu... ak si u mati dopustite naine kako mu se klanjati, sluiti mu, ljubiti ga, u to se u stvarnosti ne biste uputali... Na kraju ove vjebe vratite se u sadanji trenutak... Postanite svjesni Isusove prisutnosti u ovoj sobi... Poklonite mu se. Govorite mu... Ovo je posljednja vjeba koja se slui matom. Mata je dragocjen element u vaemu molitvenom ivotu, kao i inae u zdravome osjeajnom ivotu. Ako se upotrebljava razborito, naime, kao sredstvo da se produbi naa sabranost i naa nutarnja utnja radije negoli sredstvo ugodne zabave, na e molitveni ivot biti veoma obogaen, u to ste se mogli uvjeriti obavljajui neke od tih vjebi. Sv. Terezija Avilska, koja se popela na vrhunce mistina sjedinjenja s Bogom, bila je velika zagovornica uporabe mate u molitvi. Ona je imala vrlo rastresenu pamet i nije mogla nai nutarnju utnju ni za nekoliko minuta. Njezin nain molitve, ree, bio je da samu sebe zatvori u sebe: ali nije uspijevala, a da ujedno sa sobom ne ponese tisue tatina. A na kraju, dola je do toga da je bila zahvalna to su njezine misli toliko lutale, jer je bila prisiljena svoju molitvu s podruja misli prenijeti na podruje osjeaja i mate. Ona preporuuje uporabu nekih slika. Zamislite da vidite Isusa u njegovoj smrtnoj muci i vi ga tjeite. Zamislite da je vae srce divan vrt, a Isus se meu cvijeem po njemu ee. Zamislite da je vaa dua divna palaa s kristalnim zidovima, a Bog je sjajni dijamant u sreditu te palae. Zamislite da je vaa dua raj, nebo u kojem ete biti preplavljeni radostima. Zamislite da ste spuva proeta skroz na skroz, ne vodom, nego Bojom prisutnou. Gledajte Boga kao vrelo u samome sreditu svojega bia. Ili kao sjajno sunce koje obasjava svaki djeli vaeg bia i iz sredita vaega srca alje zrake. Svaka od tih slika mogla bi posluiti za opirnu kontemplaciju pomou mate. Zajedno s uporabom mate Terezija preporuuje i uporabu srca u molitvi. Tom nainu molitve posveujemo sljedea poglavlja.
71
POBONOST Vjeba 33 Benediktinski nain molitve Ovo je nain molitve koji je stoljeima bio u uporabi u Crkvi a pripisuje se sv. Benediktu koji ga je proirio meu vjernike i poboljao. Uobiajeno je razdijeljen na tri dijela: lectio ili sveto itanje, meditatio (meditacija) i oratio (molitva). Evo primjera za taj nain molitve: Ponite tako da se smirite u Bojoj prisutnosti... Zatim uzmite knjigu za sveto itanje, lectio, i itajte dok ne naiete na jednu rije, jednu izreku jednu reenicu koja vam se svia, koja vas privlai... Kad naiete na takvu reenicu, prestanite itati, prestanite s lectio. Prvi je dio vjebe zavren i sada mora zapoeti drugi dio, meditacija. Rije-dvije o knjizi koju ste izabrali za itanje. Moete izabrati gotovo svaku knjigu, pod uvjetom da radije pospjeuje sabranost i molitvu negoli umovanje. Idealna knjiga za to je Sveto pismo. Nasljeduj Krista Tome Kempenca druga je knjiga koja sama od sebe uvodi u ovaj nain molitve. Isti je sluaj sa spisima svetih Otaca ili bilo koja pobona knjiga. Vano je da za itanje ne uzmete neki odlomak koji vam nije dobro poznat, jer e vas on najvjerojatnije poticati da jo vie itate. Svrha je ovog itanja vae srce probuditi na molitvu, a ne da potakne znatielju u vaoj pameti. Znatielja moe biti neprocjenjiv izvor za stvaralaku pamet ili profinjeni nain lijenosti. Ona postaje nain lijenosti kada nas odvodi od, naizgled, dosadna zadatka to ga moramo izvriti. Pretpostavimo da ste za svoju lectio izabrali odlomak iz Novog zavjeta ili iz Psalama, dvije biblijske knjige koje su po sebi idealne za ovaj nain molitve. Kao primjer uzimam svoj omiljeli odlomak, Ivan 7,37. Ponete itati: U posljednji dan, glavni dan blagdana, Isus je stajao i vikao: Ako je tko edan, neka doe k meni; i neka pije tko vjeruje u mene. Kako veli Pismo: Iz njegove e nutrine potei potoci ive vode... Pretpostavimo takoer da ste, kao to se meni uvijek dogaa, zahvaeni rijeima: Ako je tko edan, neka doe k meni i neka pije. Tu prestaje lectio, a poinje meditatio.
Meditatio se ne obavlja pameu, nego ustima. Pravednikova usta mudrost kazuju (Ps 37, 30), veli nam Sveto pismo. Kada nam psalmist veli kako voli razmatrati o zakonu Gospodnjem, kako je to slae njegovu nepcu nego med iz saa, kako o zakonu Gospodnjem razmilja bez prestanka, dan i no, govori li o razmatranju samo kao o umnoj vjebi, o razumskom razmiljanju o onome to stoji u zakonu Gospodnjem? Meni je drago misliti kako on govori o stalnu recitiranju Gospodnjeg zakona i tako on razmatra, koliko svojim ustima, toliko i svojom glavom. Evo to sada morate uiniti s tom reenicom: Ponavljajte tu reenicu ponovno i ponovno to moete initi i misleno: nema potrebe da izgovarate rijei ustima ili glasno. Vano je da ponavljate te rijei (makar i misleno) i svoje razmiljanje o njihovu znaenju svedete na najmanju mjeru. Zapravo, bolje je da uope ne razmiljate o njima. Vi znate njihovo znaenje. Dopustite im sada da se ponavljanjem spuste u vae srce i pamet, da postanu dio vas samih... Ako je tko edan, neka doe k meni... Ako je tko edan, neka doe k meni... Ako je netko edan... inei to, vi ete kuati i uivati u rijeima koje ponavljate...Vjerojatno ete nesvjesno skratiti reenicu i zaustaviti se radije na jednome sklopu rijei negoli na drugome. Ako je tko edan... tko... tko... tko... Nakon to ste to inili neko vrijeme, vi ete dovoljno kuati slast rijei. Osjeat ete da ste proeti njima, dirnuti duhom kojeg one daju. Sada je vrijeme da prestanete s meditacijom i ponete s molitvom, oratio. Kako uiniti oratio? Bilo da spontano govorite Gospodinu u ijoj se pristunosti nalazite, bilo u ljubavlju ispunjenoj utnji u njegovoj prisutnosti, ispunjeni kao to i jeste milou, duhom, stavom koje su te rijei izazvale u vama. Dakle, to bi moglo izgledati ovako: Netko... netko... netko... Da li to, Gospodine, doista misli? Jesi li spreman bilo kojem ovjeku dati ive vode da pije? Je li istina da nam ne treba ni jedna druga oznaka, osim one da smo ljudi? Da nije vano jesam li grenik ili svetac, da li Te ljubim ili ne, jesam li Ti u prolosti bio vjeran ili nisam? Dovoljno je da budem edan i da doem k Tebi?...
73
Ili moete rei neto poput ovoga: edan, edan... edan... neka doe k meni... doe k meni... doe k meni... Gospodine, edan sam, i evo me stoga k Tebi. Ali dolazim s odreenom mjerom nepovjerenja... Toliko sam puta u prolosti doao k Tebi a Ti nisi ugasio moju e... to je ta tajanstvena voda o kojoj Ti govori? Ima li u meni kakva prepreka koja mi ne doputa da je vidim... da je kuam?... Molite spontano na ovaj nain ili jednostavno ostanite u ljubavlju ispunjenoj utnji pred Gospodinom, kao to sam malo prije spomenuo, sve dok moete bez rastresenosti. Kad primijetite da vam je teko ostati u oratio bez rastresenosti, vratite se knjizi i opet ponite lectio... nastavite s odlomkom koji ste izabrali, sve dok ne naiete na drugu reenicu koja vas se doimlje... Sveti Benedikt kae: Oratio sit brevis et pura. Molitva neka bude kratka i ista. Ovdje on ne govori o vremenu koje openito posveujemo meditaciji i molitvi. Govori o treem dijelu ovog naina molitve, oratio, koji treba da traje toliko dugo dok je molitva ista, tj. nerastresena. Kada se pojave rastresenosti, vrijeme je da prijeete na lectio. esto e takva oratio biti kratka za poetnike koji nisu naueni due ne biti rastreseni. Ovo je izvrstan nain molitve koji moete preporuiti onima koje elite uvesti u nain molitve radije srcem negoli glavom. Taj nain glavi prua neko sudjelovanje u molitvi i tako izbjegava rastresenost. A u isto vrijeme, na blag nain, molitvu prenosi od pojmovnom i misaonog naina u jednostavnost i osjeajnost. U Psalmima ete nai zlatni rudnik za obavljanje ovog naina molitve. Tko moe odoljeti snazi ovih izreka koje su toliko obilno rasute u knjizi Psalama? Tebe eli tijelo moje kao zemlja suha, edna, bezvodna. U bdjenjima nonim mislim na Tebe (Ps 63). Samo to ja traim: da ivim u domu Gospodnjem Lice tvoje, Gospodine, ja traim (Ps 27). Dua moja eka Gospodina vie no zoru straa nona (Ps 130). Samo je u Bogu mir, duo moja, samo je u njemu spasenje (Ps 62). Jedni se hvale kolima bojnim, drugi konjima, mi imenom Gospodina, Boga naega (Ps 20). Ljubim te, Gospodine, kreposti moja. Boe moj, peino moja kojoj se utjeem.
Gospodine, ti uie svjetiljku moju. S Bogom svojim preskaem zidine. Daje mi tit svoj koji spasava (Ps 18). O, da su mi krila golubinja daleko, daleko bih letio, brzo bih si potraio sklonite. Povjeri Gospodinu svu svoju brigu i on e te pokrijepiti (Ps 55). Svoga svetog duha ne uzmi od mene. Vrati mi radost svoga spasenja (Ps 51). Postoji nain da se ovaj tip molitve obavlja u skupini: njezin voditelj uvodi skupinu u jednu vjebu posvjeivanja kao pomo da svaki lan produbi tiinu u sebi... Ili poziva skupinu da produbi tiinu onim sredstvom koje svaki lan nae da mu najvie koristi. Nakon nekoliko minuta utnje voa skupine glasno i jasno otpjeva jednu reenicu iz Svetog pisma, a potom utone u utnju putajui da rijei siu u srca lanova skupine... to je tiina u vaem srcu dublja, to e dojam rijei biti snaniji. Ako vas rijei rastresaju, nemojte se obazirati na njih; jednostavno utjelovite zvuk rijei u svijet svojeg posvjeivanja. Varijanta je ove vjebe da skupina pjeva rijei za voom grupe te da svaku reenicu pjeva dva ili tri puta. Budite briljivi pa dopustite dovoljno vremena za utnju da bi rijei sile u dubinu i da se stvori ozraje koje e prihvatiti sljedee rijei koje se budu pjevale. Vjeba 34 Usmena molitva Veini je ljudi dobro poznata razlika izmeu usmene i mislene molitve. Usmenom se molitvom puki smatra molitva koja se ustima izgovara. Misaona je molitva openito molitva koju ovjek obavlja razumom i srcem. esto se misli da je usmena molitva prikladnija za poetnike u duhovnom ivotu, za ljude koji nisu misaono dovoljno razvijeni da bi se bavili ozbiljnim razmiljanjem i tako se misli da je taj nain molitve manje vrijedan od misaone molitve. Takvo puko miljenje o ovoj stvari posve je pogreno. Povijesno se tek u srednjem vijeku u Crkvi poela uvoditi razlika izmeu usmene i mislene molitve. Prije toga bilo je gotovo nemogue zamisliti nekoga da moli bez rijei. Kad bismo npr. sv. Augustinu ili sv. Ambroziju ili pak sv. Ivanu Zlatoustom rekli to danas kaemo svojim poetnicima u duhovnom ivotu: Ne govori molitve; moli!, rekli bismo im neto to oni ne bi razumijeli. udili bi se kako netko moe moliti a da ne govori molitve.
Njima su bila savreno poznata razdoblja molitve u kojima se nalazi kontemplativac kada, prema rijeima svete Terezije Avilske, Bog uzima rijei s vaih usana tako da, kad biste i htjeli govoriti, ne biste bili sposobni govoriti, i kada se potpuna tiina spusti na vas tako da vam je bilo koja rije ili misao suvina. No oni su, kao i veina velikih uitelja molitve, mislili da e vas moljenje rijeima dovesti do toga stanja prije nego moljenje mislima. Takav uitelj bio je i Ivan Klimak koji je ljude u taj nain molitve uvodio metodom koja je toliko oita da je openito nepoznata. Evo u biti te metode: Postanite svjesni Boga u ijoj se prisutnosti nalazite kad se molite... Izaberite jedan molitveni obrazac i izgovarajte ga uz potpunu pozornost na rijei koje izgovarate i na osobu kojoj te rijei upuujete. Pretpostavimo da ste izabrali molitvu Gospodnju. Izgovarajte je od poetka do kraja s potpunom panjom: Oe na, koji jesi na nebesima, sveti se ime tvoje, doi kraljevstvo tvoje, budi volja tvoja, kako na nebu tako i na zemlji..., dajui znaenje svakoj rijei koju izgovarate. Ako ste bili u bilo kojem dijelu molitve rastreseni, vratite se rijei ili reenici u kojoj ste se rastresli i ponovite je, ako je potrebno i vie puta, sve dok je ne izreknete savrenom pozornou. Kad ste cijeli molitveni obrazac proli savrenom panjom, izrecite ga jo nekoliko puta. Ili prijeite na koji drugi molitveni obrazac. To je bila metoda kojom su se sluili mnogi sveci. I mnogo su napredovali u umijeu molitve i kontemplacije samo na osnovi takva naina. Sv. Terezija Avilska pria o jednoj vanjskoj sestri koja ju je zamolila da je naui kontemplaciji. Terezija ju je pitala kako se moli i otkrila je da se njezina molitva sastojala u tome da vrlo pobono izgovara Oe na i Zdravo Marijo pet puta na ast pet rana Spasiteljevih. Terezija je takoer otkrila da je na temelju samo tih usmenih molitava i niega drugog ta dobra vanjska sestra postigla vrhunce kontemplacije i nije joj trebala nikakva pouka kako da postane kontemplativna. Evo jednog drugog naina usmene molitve. Izaberite molitveni obrazac ili jedan psalam. Izgovarajte ga jednom i zapazite rijei koje s lakoom moete izgovoriti i rijei koje izgovarate vrlo teko.
76
Na primjer: Gospodin je pastir moj: ni u em ja ne oskudijevam: na poljanama zelenim on mi daje odmora. Na vrutke me tihane vodi i krijepi duu moju. Stazama pravim on me upravlja radi imena svojega. Pa da mi je i dolinom smrti proi, zla se ne bojim, jer si ti sa mnom. Tvoj tap i palica tvoja utjeha su meni. Trpezu preda mnom prostire na oi dumanima mojim. Uljem mi glavu mae, aa se moja prelijeva. Dobrota i milost pratit e mene sve dane ivota moga. U Gospodnjem u domu prebivati kroz dane mnoge (Ps 23). Izaberite jedan redak psalma koji vam se najvie svia, onaj koji vam spontano dolazi. Va omiljeli redak u itavome psalmu. Izgovarajte ga ponovno i ponovno... Hranite njime svoj gladni duh... To isto moete uiniti s jednim ili dvama recima koji vam se posebno dopadaju. Sada izaberite redak koji vam zadaje najvie potekoa... Izgovarajte ga stalno iznova i zamijetite kako se osjeate... to se dogaa u vama kad ga izgovarate... to vam kae o vama ili o vaem odnosu s Bogom... Zatim govorite Bogu o tome. Kako napredujete na putu molitve, ako ste mudri, skupit ete si malu zalihu svojih usmenih molitava, himana i psalama za kojom u vrijeme potrebe uvijek moete posegnuti. Katkad se ljudi tue da su te molitve neosobne jer su ve gotovi obrasci. Ali to nije tono. Ako dvojica mole molitvu Gospodnju, ne mole je na sasvim isti nain. Kada izgovarate rijei molitve Gospodnje, te rijei ulaze u vae srce i pamet. One vas oblikuju, poprimaju boju kojom ih obojite i tako uzlaze k Bogu opeaene izriitim, osobnim peatom kojim ste ih opeatili. I tako ti obrasci uope ne moraju biti neosobni. Vjeba 35
Isusova molitva Neprestano ponavljanje imena Isusova omiljeli je nain molitve grkih i ruskih pravoslavnih krana koji u tom nainu molitve nalaze vrst temelj molitvenog ivota, kao i duhovnog ivota openito. Preporuujem vam da proitate knjigu Ispovijest ruskog hodoasnika, da biste dobili neki uvid u vrijednost te molitve i na koji se nain obavlja. Hindusi u Indiji tisuama godina visoko su razvijali taj nain molitve koji se naziva sjeanje imena. Mahatma Gandhi, koji je bio vatreni zagovornik takve molitve, tvrdi da ona sa sobom nosi izvanredna dobra za duh, pamet i tijelo. On tvrdi da je nadvladao sve svoje strahove, ak i djeje, jednostavno stalno izgovarajui ime Boje. Rekao je da to ponavljanje u sebi sadri vie snage od atomske bombe. Iao je toliko daleko da je tvrdio da nee umrijeti ni od kakve bolesti; bude li umro od neke bolesti, ljudi e ga smatrati licemjerom! Prema njegovu miljenju, ako ovjek izgovara ime Boje s vjerom, ozdravit e od bilo koje bolesti. Samo za vrijeme molitve mora ponavljati ime Boje svim svojim srcem, svom duom i svom pameu svojom. Izvan vremena za molitvu, ak i mehaniko ponavljanje imena Bojega ima uinka. Po tom, naoko mehanikom ponavljanju, ime Boje ulazi takorei u krv, u najdublje predjele nae podsvijesti i naega bia te vrlo neprimjetno ali sigurno preobraava nae srce i na ivot. U ovoj i u nekoliko sljedeih vjebi predloit u neke naine kako za vrijeme molitve ponavljati Ime. Najvie u se ograniiti na ime Isus. Svi uitelji tvrde da svako drugo ime kojim nazivam Boga moe postii plodove koje prua ova molitva. Moda neki od vas za svoju mantru ele ime Boje koje Duh Sveti klie u naim srcima: Abba, Oe. Zaponite svoju molitvu molei pomo Duha Svetoga. Samo njegovom pomoi moemo dostojno izgovoriti ime Isus... Tada zamislite Isusa pred sobom. U kojem ga obliku najbolje predoujete: kao dijete, kao raspetog Krista, kao uskrsnulog Gospodina...? Gdje zamiljate da ga vidite? Kako stoji pred vama? Mnogima pomae da zamiljaju Gospodina nastanjena u svojem srcu... ili da se nalazi u glavi. Neki hinduistiki uitelji preporuuju sredinu ela,
78
toku meu oima... Izaberite mjesto na kojem zamiljate da se nalazi Isus i koje e najvie nadahnuti vau pobonost... Sada izgovarajte ime Isus svaki put kad udiete ili izdiete... Ili, moete izgovoriti prvi slog njegova imena udisajem, a drugi slog izdisajem. Ako vam se to ini preesto, tada izgovarajte ime nakon svaka tri ili etiri udisaja. Vano je da to inite blago, oputeno, spokojno... Ako su drugi s vama, onda ime izgovarajte u mislima. Ako ste sami, moete ga izgovarati ustima tihim glasom... Ako se nakon odreenog vremena umorite izgovarajui Ime, tada se malo odmorite pa opet nastavite s izgovaranjem kao to ptica sad mae krilima, onda rairenim krilima klizi, a potom opet mae krilima... Zapazite kako se osjeate kad izgovarate njegovo ime... Nakon nekog vremena izgovarajte njegovo ime s drugaijim osjeajem i stavom. Najprije ga izgovorite s enjom. Ne izgovarajui rijei Gospodine, eznem za tobom, izrazite mu taj osjeaj nainom kako izgovarate njegovo Ime... inite to neko vrijeme a potom prijeite na drugi stav. Na primjer, povjerenje. Izgovarajui njegovo ime, recite mu: Gospodine, uzdam se u te. Nakon nekog vremena prijeite na druge osjeaje: klanjanje, ljubav, kajanje, slava, zahvala, predanje... Sada zamislite da On izgovara vae ime... kao to je izgovorio ime Marije Magdalene na uskrsno jutro... Nitko nikada nee izgovoriti vae ime kao to ga izgovara Isus... S kakvim osjeajem On izgovara vae ime? to osjeate kad ga ujete kako izgovara vae ime? Pravoslavni obiavaju ime Isus izgovarati u obrascu Isusove molitve. A obrazac glasi: Gospodine Isuse Kriste, smiluj mi se! Evo naina kako se moete koristiti tim obrascem: Nakon to ste proveli neko vrijeme nastojei se sabrati, postanite svjesni prisutnosti uskrsnulog Gospodina... Zamislite da stoji pred vama... Sad se na neko vrijeme usredotoite na disanje, postanite svjesni zraka kako ulazi u vas i izlazi van...
79
S udisajem izgovorite prvi dio obrasca Gospodine Isuse Kriste; inei to, zamislite da udiete ljubav, milost i prisutnost Gospodina Isusa... Zamislite da u sebe udiete svu milinu njegova bia. Zatim kratko zadrite dah u pluima i zamislite da u sebi drite ono to ste udahnuli, da je sve vae bie proeto njegovom prisutnou i milou... S izdisajem izgovorite drugi dio formule Smiluj mi se... inei to, zamislite da iz sebe izdiete svu neistou, sve zapreke koje stavljate njegovoj milosti... Rijei Smiluj mi se ne znae samo Oprosti mi grijehe. Smilovanje, kako tu rije upotrebljavaju pravoslavni, znai mnogo vie: znai milost i ljubaznu milinu. Stoga, kad molite za smilovanje, molite Krista da vam udijeli milosnu i ljubaznu milinu te pomazanje Duha Svetoga. Vjeba 36 Tisuu imena Boga Ova je vjeba prilagodba hidnuistikog naina molitve koja se sastoji u tome da se izgovaraju tisue imena boga. Poboni hindusi su u velikoj potekoi da na sanskrtu zapamte tisuu imena Boga, a svako je ime puno znaenja i objavljuje neki vid boanstva i da ih s ljubavlju izgovaraju za vrijeme molitve. Predlaem na naete tisuu imena za Isusa. Oponaajte psalmistu koji se ne zadovoljava s obinim imenima za Boga kao Gospodin, Spasitelj, Kralj, nego stvaralatvom, koje proizlazi iz srca puna ljubavi, nalazi svjea imena za Boga. Ti si peina moja, rei e, moj tit, tvrava moja, pjesma moja... Tako i vi dajte u ovoj vjebi maha svojemu stvaralatvu i pronaite imena za Isusa: Isuse, radosti moja... Isuse, snago moja... Isuse, ljubavi moja... Isuse, veselje moje... Isuse, mire moj... Svaki put kad izdiete, izgovorite jedno od tih Isusovih imena... Ako vam se jedno ili drugo ime iznimno dopada, ponavljajte ga uvijek iznova... Ili ga izgovorite jedanput i neko vrijeme ostanite s ljubavlju u njem... onda izgovorite drugo ime... ostanite u njem... prijeite na tree ime... Sada slijedi dio vjebe koji moe biti vrlo ganutljiv:
80
Predstavite si Isusa kako pronalazi imena za vas! Koja je to imena pronaao za vas?... to osjeate kad ga ujete kako vas naziva svim tim imenima?... Mnogi esto odbijaju sluati ljubazne rijei koje im Bog upuuje. To oni ne mogu podnijeti. Previe je lijepo da bi bilo istinito. I stoga uju Isusa kako im govori negativne stvari kao grenik... itd. ili jednostavno kau da nita ne uju. Oni moraju otkriti Boga Novoga zavjeta koji ih ljubi bezuvjetnom i beskrajnom ljubavlju. Moraju dopustiti da osjete njegovu ljubav. Ova vjeba odgovara toj namjeri: Idite korak naprijed i zamislite Isusa da pronalazi za vas ona ista imena koja ste vi otkrili za njega sva imena, osim onih koja se izravno odnose na njegovo boanstvo... Ne bojte se... izloite se snazi njegove ljubavi! Moda i vi, kao i mnogi drugi, imate potekoa da zamislite Krista kako vam govori. U nekim vjebama mate predloio sam da zamislite kako vi govorite Kristu i kako on govori vama. Moete me pitati: Kako u znati da te rijei doista izgovara Krist ili sam to ja koji sam ih pronaao? Da li to Krist govori meni ili to ja sebi govorim pomou slike o Kristu koju sam stvorio? Odgovor na to pitanje jest da ste to po svoj prilici vi koji sebi govorite pomou slika Krista koje je proizvela vaa mata. No, ispod povrine tog razgovora to ga vodite sa zamiljenim Kristom, Gospodin e poeti djelovati u vaemu srcu. I nee dugo potrajati i vi ete iskusiti da vam taj zamiljeni Krist neto veli, a posljedica njegovih rijei bit e takva (utjeha, svjetlo i nadahnue, nova ulivena snaga i radost) da ete u svojem srcu prepoznati dolaze li te rijei izravno od Gospodina ili su one va pronalazak kojim se Gospodin slui da vam priopi to on eli. No, kod ove vjebe ne morate biti zabrinuti zbog prigovora da su rijei koje ujete s Kristovih usana va pronalazak. Isusova ljubav prema vama je toliko velika da je nikakve rijei, koje budete pronali i stavili u njegova usta, nee moi prikladno izraziti. Vjeba 37 Gledajte ga dok vas promatra Evo jo jedne vjebe u kojoj ete moi iskusiti Kristovu ljubav prema vama; omiljela vjeba sv. Terezije Avilske. To je jedna od osnovnih vjebi koje je ona svima preporuivala.
81
Zamislite Isusa da stoji pred vama... On vas gleda... Promatrajte ga dok vas gleda... To je sve! Terezija je to izrekla kratkim obrascem: Mira que te mira, gledaj kako te gleda. No ona dodaje dva vrlo vana priloga. Gledaj kako te gleda, veli ona, s ljubavlju i ponizno. Dobro pripazite da osjetite oba Kristova stava dok vas on gleda: promatrajte ga kako vas gleda s ljubavlju; promatrajte ga kako vas gleda s poniznou. Oba ova stava mogu vam uzrokovati potekoe. Mnogi teko zamiljaju Isusa da ih gleda s ljubavlju njihova predodba Isusa slika je nekoga koji je tvrd i zahtjevan, netko, iako ih ljubi, ljubi ih samo ako su dobri. Drugi stav jo tee prihvaaju. Da Isus njih gleda ponizno... nemogue! A to stoga, to opet nisu shvatili novozavjetnog Isusa. Nikada nisu ozbiljno uzeli injenicu da je Isus postao njihov sluga i rob, onaj koji njima pere noge, onaj koji dragovoljno umire smru sluge iz ljubavi prema njima. Dakle, gledajte ga dok vas promatra. Zapazite ljubav u njegovu pogledu. Zapazite poniznost. Jedna od sestara sv. Terezije, koja je satima vjerno na ovaj nain molila, ree da njezina molitva nikad nije bila suha. Kad su je pitali to radi u molitvi, odgovorila je: Jednostavno doputam da budem ljubljena! Vjeba 38 Srce Kristovo Jo jedna vjeba u kojoj ete se izloiti Kristovoj ljubavi prema vama. Nju sam nauio od jednog evangelikog pastora koji je imao sposobnost prenositi iskustvo Isusa Krista, uskrsnulog Gospodina, ljudima koji su traili da dou u dodir s Kristom. Koliko se sjeam pastorovih rijei, njegov je nain bio neto poput ovoga: Pretpostavimo da je netko doao k njemu i rekao mu: Htio bih doi u dodir s uskrsnulim Gospodinom. Pastor bi ga poveo u mirni kut. Obojica bi zatvorili oi i prignuli glave na molitvu. Pastor bi tada drugoj osobi rekao neto poput ovoga: Paljivo sluaj to u ti sada rei: Isus Krist, uskrsnuli Gospodin, sada i ovdje prisutan je s nama. Vjeruje li to? Nakon stanke ovjek bi odgovorio: Da, vjerujem. Sada elim da uzme u promatranje neto to je mnogo tee povjerovati. Isus Krist, uskrsnuli Gospodin, koji je ovdje prisutan,
ljubi te i prihvaa onakva kakav jesi... Ne mora se promijeniti da bi zadobio njegovu ljubav. Ne mora postati bolji... ostaviti se grenih putova... Oito, on eli da postane bolji. On oito eli da se ostavi grijeha. Ali ne mora to uiniti da bi zadobio njegovu ljubav i prihvaanje. To ve ima, i to ovdje, upravo kakav jesi, ak i prije nego odlui da e se promijeniti, i odluio se ti promijeniti ili ne... Vjeruje li to?... Uzmi za to potrebno vrijeme... Tada odlui vjeruje li ili ne. Nakon nekog vremena ovjek bi odgovorio: Da, i to vjerujem. Dobro, ree pastor, reci neto Isusu. Reci to glasno. ovjek se pone glasno moliti Gospodinu... i ne potraje dugo da ovjek zgrabi pastorove ruke i kae: Sada tono znam to znai kad govorite o iskustvu njega. On je ovdje. Mogu osjetiti njegovu prisutnost. Puko matanje? Posebna karizma kojom je obdaren pastor? Moda. Bilo da je ovaj nain vie ili manje prikladan da osoba doe u dodir s uskrsnulim Kristom, injenica je da je nauka na kojoj se temelji sigurno zdrava, a nain, bez sumnje, moe dovesti osobu do toga da osjeti beskrajno bogatstvo Kristove ljubavi. Pokuajte sami: Dozovite u pamet da je uskrsnuli Krist tu prisutan... Recite mu da vjerujete da je on sada prisutan uz vas... Mislite o tome da vas on voli i prihvaa takve kakvi sada jeste... Uzmite sve potrebno vrijeme da outite svu njegovu bezuvjetnu ljubav prema vama dok vas promatra ljubazno i ponizno. Govorite Kristu... ili jednostavno u ljubavi ostanite u utnji i komunicirajte s njime nainom koji nadilazi rijei. Pobonost prema Kristovu Srcu, koja je prije nekoliko godina bila toliko iva, a koja danas sve vie slabi, opet e cvasti ako ljudi budu shvatili da se ona bitno sastoji u prihvaanju Isusa Krista kao utjelovljene ljubavi, kao objava bezuvjetne ljubavi Boje prema nama. Svatko tko to prihvati iskusit e iznad svakog oekivanja plodove u svojemu molitvenom ivotu, kao i u apostolatu. Veliki as preokreta u vaem ivotu ne dogaa se kada shvatite da vi ljubite Boga, nego kada shvatite i posve prihvatite injenicu da Bog vas bezuvjetno ljubi. U duhovnim vjebama sv. Ignacija uobiajeno je da oni koji obavljaju duhovne vjebe postave sebi tri poznata pitanja: to sam uinio za Krista? to inim za Krista? to u uiniti za Krista? Odgovor na tree pitanje openito je izraen u svim oblicima velikodunih ina i rtava koje onaj koji obavlja duhovne vjebe eli izvesti kao izriaj
svoje ljubavi prema Kristu. Moj savjet onima koji obavljaju duhovne vjebe: nema nita to biste mogli uiniti za Krista to bi mu pruilo vee zadovoljstvo nego da vjerujete u njegovu ljubav, njegovu bezuvjetnu ljubav prema vama. Vjerojatno ete otkriti da je to kudikamo tee od velikodunih rtava koje planirate izvesti i da vam to donosi mnogo veu duhovnu radost i duhovni napredak nego stvari koje biste vi mogli uiniti za Krista. I na kraju, to drugo elite od osobe koju duboko volite, nego da ona vjeruje vaoj ljubavi i da je posve prihvati? Vjeba 39 Ime kao Prisutnost Obavljanje Isusove molitve neke je ljude dovelo dotle da su imenu Isusovu dali vrijednost koja je gotovo praznovjerna, da su se ak klanjali Imenu. Ime je Isusovo samo sredstvo da nas dovede do samog Isusa, a izgovaranje njegova imena s ljubavlju, ako nas ne uvodi u njegovu prisutnost, nema nikakve vrijednosti. Nakon to ste se smirili, polako izgovorite ime Isusovo... Osjetite kako njegova prisutnost u vama raste... Kako osjeate njegovu prisutnost? Kao svjetlo?... Kao pobonost i ar?... Kao tamu i suhou?... Kad vam Prisutnost postane iva, ostanite u njoj... Kada Prisutnost poinje jenjavati, ponite opet izgovarati njegovo ime... Vjeba 40 Molitva zagovora Malo znamo o nainu Isusove molitve. Tu e tajnu briljivo uvati oni vrhovi planina i ona pustinjska mjesta na koja se Isus povlaio kad je htio provesti vrijeme u molitvi. Poznato nam je da je vrlo dobro poznavao psalme koje je, sigurno, molio kao svaki poboni idov. Znamo da je u svom djelovanju zagovarao one koje je ljubio. imune, imune, pazi, sotona je dobio doputenje da vas moe reetati kao penicu, ali ja sam molio za te da tvoja vjera ne malake (Lk 22, 31). Tu je kratka naznaka to je Isus inio za vrijeme molitve. Molio je molitvu zagovora. Imamo jednu drugu naznaku u Ivanovom evanelju (17, 9 sl.): Ja molim za njih. Ne molim za svijet, ve za one koje si mi dao... Sveti Oe, uvaj ih u svome imenu one koje si mi dao, da budu jedno kao mi!... Ne molim samo za njih nego i za one koji e po njihovoj rijei vjerovati u me, da svi budu jedno... Kao to si ti, Oe, u meni, i ja u
84
tebi, tako neka i oni u nama budu jedno, da svijet vjeruje da si me ti poslao. Opet molitva zagovora! Sveto nam pismo govori da je to Isusova uloga i danas. Zavrio je djelo otkupljenja. Sada je on zagovornik. On, jer ostaje zauvijek, ima neprolazno sveenitvo. Odatle slijedi da moe zauvijek spasavati one koji po njemu dolaze k Bogu, jer uvijek ivi da posreduje za njih (Heb 7, 24-25). Tko e podii tubu protiv izabranika Bojih? Bog koji ih opravdava? Tko e ih osuditi? Isus Krist koji je umro jo bolje: koji je uskrsnuo koji je s desne strane Bogu i koji posreduje za nas? (Rm 8, 33-34). Ovaj nain molitve, zajedno s prosidbenom molitvom o kojoj u sada govoriti, Isus preporuuje svojim uenicima. etva je velika, a poslenika malo. Zato molite Gospodara etve da poalje poslenike u etvu svoju (Mt 9, 37-38). Na pamet nam dolazi sva sila prigovora: zato treba da molimo Boga za neto to on zna da nam je potrebno? Osim toga, njegova je etva? Ne zna li on da su mu potrebni radnici? ini se da je Isus odbacio sve te prigovore i navijestio tajanstveni zakon svijeta molitve, naime, da je Bog, po svojoj vlastitoj volji, svoju mo tako stavio u ruke osoba koje zagovaraju, da njegova mo ostaje nedjelotvorna ako one ne zagovaraju. U ovom je velika privlana snaga molitve zagovora: ako je molite, osjeate kakvu golemu snagu ima. Osjetivi tu snagu, nikada neete zapustiti molitvu. Tek emo na kraju ovoga svijeta vidjeti kako su sudbine pojedinaca i naroda bile krojene, ne toliko vanjskim djelovanjem silnika i dogaaja koji su izgledali neizbjeni, nego mirnom, tihom, neodoljivom molitvom pojedinaca koje svijet nikada nee upoznati. U svojoj knjizi Boansko ozraje otac Theilhard de Chardin opisuje jednu redovnicu koja se moli u kapelici na pustinjskome mjestu i, kako se moli, ini se da se sve sile svemira preustrojavaju da budu u skladu sa eljama tog malog lika koji moli i ini se da os svijeta prolazi kroz tu pustinjsku kapelicu. I sv. Jakov veli: Mnogo moe molitva pravednika ako je arka. Ilija je bio ovjek koji je patio kao i mi; usrdno je molio da ne bude kie, i nije pala na zemlju za tri godine i est mjeseci. Zatim je ponovno molio, pa je nebo dalo kiu, i zemlja je donijela svoj rod (Jak 5, 16-17). Dovoljno je baciti samo jedan pogled na Pavlove poslanice i vidjeti koliko je Pavao u svojem apostolatu obiavao moliti molitvom
zagovora. On nije bio veliki govornik, kao to sam priznaje piui Korinanima. Ali je inio velika udesa. I bio je velik u molitvi. Evo primjera kako bi on zagovarao svoje: Zato sagibam svoja koljena pred Ocem od koga svako oinstvo u nebesima i na zemlji ima svoje ime. Neka vam dadne, prema bogatstvu svoje slave, da se ojaate u snazi po njegovu Duhu u unutarnjega ovjeka, da Krist stanuje u vaim srcima po vjeri; da u ljubavi uvrijeeni i utemeljeni budete sposobni shvatiti zajedno sa svim svetima koja je tu irina, duljina, visina i dubina, i upoznati ljubav Kristovu koja nadilazi spoznaju; da budete ispunjeni do sve punine koja dolazi od Boga. Onome koji, prema snazi to silu svoju oituje u nama, moe uiniti neogranieno vie od onoga to moemo moliti ili misliti njemu slava u Crkvi i u Kristu Isusu u sva pokoljenja i sve vjekove! Amen (Ef 3, 14-21). Zahvaljujem Bogu svome kad god vas se sjetim svaki put u svakoj svojoj molitvi rado molim za vas sve... I ovo je moja molitva: Neka vaa ljubav sve vie raste u pravoj spoznaji i svakom rasuivanju da mognete prosuditi ono to je bolje (Fil 1, 3-4. 9-10). Gotovo da nema poslanice u kojoj Pavao ne uvjerava krane da za njih stalno moli ili moli njihove molitve za sebe: Molite u jedinstvu s Duhom u svakoj prigodi, i k tomu bdijte sa svom ustrajnou i svakovrsnom molitvom za sve svete i za me, da mi se, kad otvorim usta, dadne rije da smjelo mognem saopiti Tajnu Radosne vijesti, koje sam poslanik u okovima: da u njezinoj slubi mognem smjelo govoriti kako i treba da govorim (Ef 6, 18-20). Moda ste i vi jedan od onih koje Gospodin poziva da na poseban nain obavljate slubu zagovora za preobrazbu svijeta i srca ljudi snagom njihovih molitava. Nita na zemlji nije tako mono kao to je istoa i molitva, kae otac Theilard. Ako ste od Boga primili taj poziv, va redoviti nain molitve bit e zagovor. ak ako i niste primili poziv da na osobit nain vrite slubu zagovora, esto ete osjetiti kako vas Bog u razliitim okolnostima potie na molitvu zagovora. Postoje razni naini kako moete moliti tu molitvu. Evo jednoga: Provedite neko vrijeme u posvjeivanju da je Isus prisutan i nastojte doi u dodir s njime... Predoite si da vas Isus preplavljuje svojim ivotom, svjetlom i snagom... U mati gledajte kako je itavo vae bie proeto svjetlou koja dolazi od njega... Sada u pameti prizovite osobe, jednu po jednu, za koje elite moliti. Stavite ruke na svaku osobu i podijelite joj sav ivot i snagu koju ste
upravo primili od Krista... Posvetite vremena svakoj osobi... Bez rijei zazovite na nju ljubav Kristovu... Gledajte je proetu ivotom i ljubavlju Kristovom... Gledajte je preobraenu... Zatim priite drugoj osobi... pa sljedeoj... Izvanredno je vano da na poetku svoje zagovorne molitve postanete svjesni Isusa i doete u dodir s njime. Inae e vaa zagovorna molitva biti u opasnosti da uope ne bude molitva nego ista vjeba sjeanja ljudi. Opasnost je da vaa pozornost bude usredotoena na ljude za koje molite, a ne na Boga. Poto ste se na preporueni nain u ovoj vjebi jedno vrijeme molili za neke ljude, bit e korisno da opet otpoinete u Kristovoj prisutnosti, upijajui u se njegovu snagu, njegov Duh, a onda nastavite svoju zagovornu molitvu polaui ruke na druge osobe. Kad ste se tako pomolili za osobe koje volite, molite se za one koji su povjereni vaoj brizi: sveenici za svoje vjernike... roditelji za djecu... uitelji za svoje uenike... Potom, nakon to ste se ponovno zaustavili da biste primili Kristovu ljubav i snagu, ponite moliti i za svoje neprijatelje, jer nam je Isus zapovjedio da se molimo za njih. Poloite svoje blagoslovne ruke na svaku osobu koju ne volite... ili koja ne voli vas... na one koje su vas na bilo koji nain povrijedile... Osjetite kako preko vaih ruku Kristova snaga prelazi u njihova srca... Zatim molite za itave narode... za Crkvu... Riznice su Kristove bezgranine i ne morate se bojati da ete ih isprazniti ako iz njih obilno dijelite pucima i narodima... Na neko vrijeme pustite da vaa pamet bude prazna te dopustite Duhu da vas nadahne za koje se osobe i stvari imate moliti... Kad vam na pamet doe neka osoba, poloite na nju ruke u ime Kristovo... Moje je iskustvo kao voditelja duhovnih vjebi da se neke osobe, kad dou do duboka sjedinjenja s Bogom, osjeaju potaknutima da zagovaraju druge. Na poetku su zabrinuti da bi to mogla biti rastresenost, dok ne otkriju da su doli do toga stanja duboka sjedinjenja s Bogom upravo zato da bi se mogli zagovornom molitvom zauzimati za druge i da ih taj zagovor, daleko od toga da bi bio rastresenost, zapravo vodi u dublje sjedinjenje s Bogom! Ako ste pozvani na slubu zagovora, i esto molite za druge ljude, tada ete otkriti jo neto to Kristovo blago obilnije dijelite
drugima, to on njima vie preplavljuje vae srce i ivot. Molei za druge, dakle, sami postajete bogatiji. Vjeba 41 Prosidbena molitva Pronja je gotovo jedini nain molitve koji je Isus uio svoje uenike kad su ga molili da ih naui moliti. Jedva tko moe rei da ga je sam Krist nauio moliti ako nije nauio prosidbenu molitvu. Sv. Luka veli: Kako je molio na nekom mjestu pa prestao, ree mu jedan od njegovih uenika: Gospodine, naui nas moliti, kao to je i Ivan nauio svoje uenike. Kad molite ree im govorite: Oe, neka se sveti ime tvoje! Neka doe kraljevstvo tvoje! Kruh na svagdanji daj nam svaki dan! Oprosti nam grijehe nae, jer i mi opratamo dunicima svojim! I ne uvedi nas u napast! (Lk 11, 1-4). Svaka je reenica u Gospodinovoj molitvi pronja! Posluajte sada kako je sam Gospodin protumaio tu molitvu. To e biti dio vjebe: I ree Isus svojim uenicima: Tko bi od vas imao prijatelja te mu otiao u ponoi i rekao mu: Prijatelju, pozajmi mi tri kruha, jer mi je doao prijatelj s puta, a nemam to staviti pred njega! i onaj iznutra odgovorio: Ne dosauj mi, vrata su ve zatvorena, a mala djeca sa mnom u postelji, ne mogu ustati da ti dadnem kaem vam, ako i ne bi ustao da mu dadne zato to mu je prijatelj, ustao bi sigurno zbog njegova dosaivanja i dao bi mu sve to treba. I ja vam velim: ustrajno molite, i dat e vam se! Traite, i nai ete! Kucajte, i otvorit e vam se! Jer svatko tko moli, prima; tko trai, nalazi, a otvara se onomu koji kuca. A tko bi od vas, koji je otac, ako bi ga sin zamolio kruha, pruio kamen? Ili ako bi ga zamolio ribu, pruio mu mjesto ribe zmiju? Ili ako bi ga zamolio jaje, pruio mu tipavca? Dakle: ako vi, premda ste zli, moete davati svojoj djeci dobre darove, koliko e vie Otac nebeski dati Duha Svetoga onima koji ga mole! (Lk 11, 5-13). Ove rijei zapanjuju svojom jednostavnou: Molite i dat e vam se... jer svatko tko moli, prima... Zamislite da ujete Isusa kako te rijei govori vama. Pitajte se: Da li doista vjerujem tim rijeima? Kakvo znaenje imaju za me? Zatim priopite Kristu svoje odgovore na ta pitanja. To isto moete uiniti uzevi tekst sv. Luke 18, 1-6.
88
Ili, posluite se sljedeim odlomcima: Kad se sutradan rano vraao u grad, ogladnje. Opazi smokvu kraj puta i prie, ali kako na njoj ne nae nita, osim lia, prokle je: Nikada vie ne bilo na tebi roda! I smokva se smjesta osui. Kad to vidjee uenici, zaudie se te ga upitae: Kako se mogla smokva najedanput osuiti? Isus im odvrati: Zaista, kaem vam, ako imate vjeru i ne posumnjate, init ete ne samo ono to se dogodilo smokvi nego e se, ako reknete ovoj gori: Digni se odatle i baci se u more! i to dogoditi. Sve to s vjerom zamolite dobit ete (Mt 21, 18-22). Kad su rano ujutro tuda prolazili, opazie da se smokva iz korijena osuila. Tada se Petar sjeti te mu ree: Rabbi, pogledaj! Osuila se smokva to si je prokleo. Imajte vjeru u Boga! odvrati mu Isus. Zaista, kaem vam, ako tko rekne ovoj gori: Digni se i baci u more i ne posumnja u srcu svome, nego uzvjeruje da e se dogoditi ono to veli, to e mu i biti. Zato vam kaem: to god molei pitate, vjerujte da ste to ve primili, i bit e vam. Kad stojite i molite, oprostite ako to imate protiv koga, da i vama Otac va nebeski oprosti vae grijehe (Mk 11, 20-26). Poto ste se zaustavili na jednom ili drugom odlomku i o njemu razgovarali s Isusom, smirite se radi priprave na prosidbenu molitvu... Oprostite svakoj osobi protiv koje nosite neko ogorenje... U mati svakoj od njih recite: Opratam ti od sveg srca u ime Isusa Krista kao to je i Gospodin meni oprostio... Sada molite Gospodina da ispuni vae srce takvom vjerom koja prosidbenu molitvu ini svemonom... Vjerujem, Gospodine, pomozi mojoj nevjeri... Sada od Gospodina molite dar do kojega vam je stalo: zdravlje, uspjeh u nekom pothvatu... Zamislite da vam je Gospodin udijelio taj dar i predoite da ga zbog toga radosno slavite... Predoite si da vam Gospodin nije udijelio taj dar i da je u isto vrijeme vae srce ispunio mirom, a vi ga zbog toga radosno slavite... Vjeba 42 Isus Spasitelj Ovo je drugi nain moljenja Isusove molitve. Izgovaranje imena Isusova ne nosi sobom samo Isusovu prisutnost, nego takoer Isusovo spasenje onome tko moli. Isus je po svojoj biti spasitelj. To mu i ime znai (Mt 1, 21). Spasenja nema ni po jednom drugom, jer je pod nebom to jedino ime dano ljudima po kojem nam se treba spasiti (Dj 4, 12).
Izgovaranje s ljubavlju imena Isusova ini Isusa prisutna nama. Njegova prisutnost nosi sa sobom i njegovo spasenje. Kakvo spasenje? Spasenje koje je prije dvije tisue godina donio u Palestinu: ozdravljenje od svih naih bolesti, tjelesnih, osjeajnih i duhovnih; i, kao posljedica toga, mir s ljudima, s Bogom i s nama samima. Ve sam govorio o ozdravljujuim vlastitostima pobonog izgovaranja Bojeg imena. Mahatma Gandhi nazvao bi to lijekom siromana ovjeka. Ime Isusovo ozdravlja nas ako ga izgovaramo s vjerom nad svakom naom ranom i slabou. Izgovaranje imena Isusova nosi sa sobom i oprotenje naih grijeha. Jedna indijska pria veli da je bio neki kralj koji je ubio svojega brata, a onda, zahvaen kajanjem, otiao jednom svetom pustinjaku traiti pokoru i oprotenje. Kad je kralj stigao na sveto mjesto, nije naao pustinjaka. Jedan od pustinjakovih uenika zadao je kralju pokoru. Rekao mu je: Triput izgovorite ime Boje i svi e vam vai grijesi biti oproteni. Kad se pustinjak vratio i uo to je njegov uenik uinio, bio je vrlo ozlojeen. Ne zna li da je, ako s ljubavlju izgovori ime Boje samo jednom, dosta da opere sve grijehe itavog kraljevstva? Kako si se usudio rei kralju da triput izgovori ime Boje? Zar je tvoja vjera u mo imena Bojega toliko slaba? Izgovarajte ime Isusovo polako i s ljubavlju, zaustavljajui se povremeno... elei da budete ispunjeni Isusovom prisutnou... Sada pomaite svaki svoj osjet i sposobnost imenom Isusovim. Veli Sveto pismo: Ulje razlito ime je tvoje (Pj 1, 3). Pomaite uljem njegova imena svoje oi, noge, srce... svoje sjeanje, razum, volju, matu... inei to, promatrajte svaki osjet, svaki ud, svaku sposobnost rasvijetljenu Isusovom prisutnou i moi, sve dok itavo vae tijelo i sve bie ne bude ispunjeno svjetlom i proeto njegovom prisutnou. Sada nastavite tim Imenom mazati druge ljude... Izgovorite ga s vjerom i ljubavlju nad svakim od njih... nad bolesnim i nemonim... nad prijateljima... nad onima koji su u nevolji i nad osobama koji se skrbe za zdravlje, lijenicima, bolniarkama, savjetnicima, sveenicima... nad onima koje volite... Gledajte svakoga od njih kako je ojaan i oivljen svemonim njegovim Imenom... Svaki put kad se umorite, vratite se u Isusovu prisutnost i tu ostanite neko vrijeme... Vjeba 43 Reenice iz evanelja
Za ovu ete vjebu morati ispisati listu zapovijedi i pitanja koje je Isus u evaneljima uputio drugima. Zapovijedi kao: Doi, slijedi me... Doite i vidite... Pasi janjce moje... Izvezi na puinu... Uinit u vas ribarima ljudi... Bdijte i molite... Pitanja kao: A vi, to velite, tko sam ja?... Da li me ljubi?... Vjeruje li da to mogu uiniti?... to eli da ti uinim?... eli li ozdraviti?... Izaberite jedno pitanje ili jedan poziv s navedena popisa i ponite vjebu: Zamislite da pred sobom vidite uskrsnulog Gospodina... Potom zamislite da ga ujete kako vama upravlja jedno od tih pitanja ili poziva... Doi i vidi... Da li me ljubi? Nemojte odmah odgovoriti na njegov poziv ili pitanje... Zamislite da ga ujete kako uvijek iznova ponavlja svoje rijei... Neka te rijei odjekuju itavim vaim biem... Nastavite sluati te rijei... neka vas one izazovu, probude, potaknu na odgovor... sve dok vie ne mognete zadrati odgovor. Tada recite Gospodinu to vam srce nalae. Pobono i esto itanje Svetog pisma, poglavito Novog zavjeta, daje vaoj molitvi, kao i vaem ivotu, veliko bogatstvo. Polako ete otkriti one odlomke i reenice preko kojih Gospodin na poseban nain eli komunicirati s vama. I esto e vam u asovima tjeskobe i nevolje, ili radosti, ili pak samoe, Gospodin u vaem srcu ponovno kazati te rijei i preko njih uspostaviti kontakt s vama. A vae e srce gorjeti, kao to je gorjelo srce dvojice uenika na putu u Emaus, kad su sluali Gospodina koji im je tumaio rijei Pisma. Vjeba 44 Svete elje Ovo je jednostavan i ugodan nain molitve nadahnut reenicom koju je sv. Ignacije Lojola esto upotrebljavao: Molitve i svete elje. On mladim isusovcima, koji studiraju da bi postali sveenici, veli da sve svoje vrijeme moraju posvetiti studiju, a kao posljedicu toga nee imati mnogo vremena za molitvu. No taj gubitak molitve mogu nadomjestiti svetim eljama da uine velike stvari za Boga i za dobrobit blinjega. Poglavarima svojih zajednica on kae da je njihova prva dunost kao poglavara svoje zajednice nositi na svojim leima po molitvi (zagovorna molitva za lanove njihovih zajednica) i po svetim eljama (elei velike stvari za svoje podlonike).
91
Sam Ignacije bio je ovjek velikih i snanih elja i to ga je uinilo izvanrednim svecem. U vrijeme svojega obraenja zadravao se u vjebi kojoj najbolje pristaje naziv sveto matanje, po kojem je njegovao elje da velike stvari uini za Boga: u mati je gledao kako za Boga poduzima velike i teke pothvate. Kada je razmiljao o velikim pothvatima svetaca, govorio bi sam sebi: Sveti Franjo uinio je to i to za Gospodina. Ja u jo vie. Sv. Dominik uinio je te velike stvari za Gospodina. Ja u jo vee... I veli nam da ga je ta sveta vjeba ostavljala s osjeajem mira, snage i pobonosti to e poslije nazvati duhovnom utjehom. I sv. Terezija Avilska mnogo je naglaavala izravno njegovanje velikih elja. To napose preporuuje poetnicima. Neka ponu s osjeajem radosti i slobode, veli ona, velikom hrabrou, puni elja da se odlikuju u slubi Bogu, jer njegovo Boansko Velianstvo voli hrabre i smjele due. Sve to ima duboko psiholoko znaenje. Jedva moete ostvariti ono to u mati ne moete vidjeti. Morate biti ovjek velikih elja i pogleda ako elite biti odluni u izvedbi. Ova vjeba ima dva dijela. Prvi dio govori o svetim eljama za druge, a drugi dio o svetim eljama za vas same. Iznesite Bogu elje koje imate za svakoga od onih za koje elite moliti... U mati gledajte svakoga od njih kao da prima ono to mu elite... Ne morate se izravno moliti za njih. Dovoljno je da Boga izloite svojim svetim eljama... i da vidite kako su te elje ispunjene. Sada ono to ste uinili za pojedine osobe, uinite za obitelji, skupine, zajednice... narode, Crkvu. Budite hrabri i nadvladajte svu malodunost i beznae; elite i nadajte se velikim stvarima... i gledajte kako ih je Bog ispunio svojom svemoguom snagom ... Sada pred Boga stavite elje koje imate za sebe: sve velike stvari koje elite uiniti u njegovoj slubi... Nije vana injenica da ih zapravo nikada neete izvesti ili da se osjeate nesposobnim za to... Vano je da razveseljujete srce Boje, pokazujui mu kako su velike vae elje, iako su vae sile vrlo male... tako govore zaljubljeni kad izraavaju veliinu svojih elja koje daleko nadmauju njihovu ogranienu sposobnost... Evo i drugog naina da to uinite: zamislite velika djela nekih svetaca: sv. Pavla, sv. Franje Ksaverskog... ili kojega drugog sveca koga volite i kojemu se divite... Ta velika djela uinite svojim tako da ih elite, da
ih hoete, da ih ak u mati izvravate... Izjednaite se sa svecima u njihovoj velikoj ljubavi... matajte da vi, milou Bojom, izvodite ono to su oni izvodili, trpite to su oni trpjeli iz ljubavi prema Bogu... i u mati dajte oduka goruim eljama koje zbog svoje slabosti u stvarnosti neete izvesti... Zatim iznesite Bogu elje za dan koji je pred vama... sve to elite uiniti u njegovoj slubi... Promatrajte sebe u mati kao da ste stvarno ono to elite i kao da djelujete onako kako elite djelovati... U svijetu koji pridaje veliku vanost uspjehu, skloni smo previdjeti golemu vrijednost elja, osobito ako uinci ne dolaze neposredno poslije elja. Vjeba 45 Usredotoenost na Boga Kad su uenici molili Isusa da ih naui moliti, nauio ih je govoriti: Oe, koji si na nebesima, doi kraljevstvo tvoje, budi volja tvoja... On poinje sa svojim Ocem, s kraljevstvom Oca svojega, s interesima svoga Oca. Mi smo naueni misliti da je Isus ovjek za druge, i zaista, to je i bio. No skloni smo previdjeti injenicu da je on u prvom redu ovjek za svojega Oca. On je u biti bio ovjek usredotoen na Boga, teocentrian. Danas smo u pogibelji da postanemo previe usredotoeni na ovjeka, antropocentrini. Nisu nam bliski osjeaji psalmista koji gleda na brda odakle e mu doi pomo. U opasnosti smo da budemo previe privezani uza zemlju i zaboravljamo ono to nadilazi ovozemaljsko u naem ivotu, bez ega ovjek prestaje biti potpuni ovjek. Ova vjeba treba nam pomoi da na ivot vie usredotoimo na Boga. Napravite popis svih elja kojih se moete sjetiti... velikih elja, malih elja, romantinih elja, svakidanjih elja... Sastavite popis problema s kojima se hvatate ukotac... obiteljski problemi, poslovni problemi, osobni problemi... Pitajte se sada: u ispunjenju tih svojih elja, koji udio dajem Bogu? Igra li on kakvu ulogu u ostvarivanju tih elja? Kakvu ulogu? Jesam li zadovoljan njegovom ulogom? Je li on zadovoljan?
93
Zatim se pitajte: koje mjesto dajem Bogu u rjeavanju problema kojima sam trenutano zaokupljen?... Koliko se oslanjam na njega u njihovu rjeavanju?... Koliko povjerenje imam u njega?... Jo jedno pitanje: gdje se na popisu mojih elja nalazi Bog?... Je li On jedna od stvari koju elim?... Koliko?... Na kojem se mjestu u mojem popisu problema nalazi potraga za Bogom? Sada izaberite samo jednu elju ili jedan problem. Pitajte se: kako pokuavam ispuniti tu elju? Kako openito pokuavam rijeiti taj problem?... U mati radite na tome... gledajte se kako ispunjavate svoje elje i rjeavate probleme... Uoite sva sredstva kojim se sluite da biste to ostvarili. Sada svako od tih sredstava izloite Bogu i njegovu utjecaju... Ovdje je vano da ih izloite, a ne da proizvedu uinke... Gledajte svako svoje djelovanje, svaku misao itd. kako dolazi od Boga i kako se vraa k Bogu... Uoite kako se osjeate inei to... Vjeba 46 ivi plamen ljubavi Za ovu sam se vjebu nadahnuo na knjizi Oblak neznanja, koja divno govori o slijepom plamenu ljubavi koji izbija iz naega srca i die se prema Bogu. Smirite se kroz neko vrijeme pomou jedne od vjebi posvjeivanja... Zamislite sada da se sputate u samu dubinu svojega bia ili u njegovo sredite. Sve je tamno... ali tamo nalazite izvor koji kljua prema Bogu. Ili pak zamislite da ste nali ivu vatru ljubavi koja se die prema Bogu... elim da rije ili vrlo kratku reenicu izgovarate u ritmu izvora koji ubori ili vatre koja plamti... samo ime Isus... ili Abba... ili Doi, Due Sveti... ili Moj Bog i sve moje... Sluajte rije koju ste izgovorili u dubini svojega bia... Nemojte je izgovarati usnama. ujete je nejasno, kao da dolazi izdaleka, iz vrlo daleke udaljenosti... iz same dubine vaega bia... Zamislite sada da zvuk postaje jai i postupno ispunjava sve vae bie, tako da ga ujete u glavi, u prsima, u trbuhu... u itavu tijelu... Nakon kratka vremena zamislite da ujete kako ispunjava svu sobu... zatim itavu okolicu... onda raste u jaini te ispunjava svu zemlju i nebo... tako da itav svemir odzvanja rijeju koja izlazi iz dubina vaega srca... Ostanite u toj rijei... i sada, ako elite, izgovorite je vi sami s ljubavlju...
94
Vjeba 47 Molitva hvale Kad bih morao izabrati nain molitve po kojem sam na najstvarniji nain doivio Kristovu prisutnost u mojemu ivotu i koji mi je dao najdublji osjeaj da moje bie podupire i obavija ljubazna Boja providnost, onda bih bez ikakva oklijevanja izabrao ovaj, zadnji nain molitve koji predlaem u ovoj knjizi, Molitvu hvale. Takoer bih je izabrao zbog mira i radosti koje mi je donijela u trenucima suhoe. Jednostavno reeno, molitva se sastoji u hvali i zahvali Bogu za sve. Osniva se na uvjerenju da se u naem ivotu nita ne dogaa a da to Bog nije predvidio i planirao uistinu nita, ak ni nai grijesi. Naravno, Bog ne eli grijeh. Oito, on nije htio najvei grijeh od svih grijeha, ubojstvo Isusa Krista. A ipak nam Sveto pismo na potresan nain uvijek iznova veli da je muka i smrt Isusova bila zapisana i da se morala dogoditi. To potvruje i sv. Petar u govoru idovima (Dj 2, 23): Njega, koji je predan po nepromjenjivoj odluci i predznanju Bojem, i koga ste vi bezbonikom rukom razapeli i ubili... Kristovo je ubojstvo bilo predvieno i planirano. Naravno, grijeh je neto to moramo mrziti i izbjegavati. A ipak moemo Bogu dati hvalu i za svoje grijehe nakon to smo ih okajali, jer e On iz njih izvui veliko dobro. I stoga e Crkva u zanosu ljubavi na uskrsnom bdjenju pjevati: O sretna li grijeha... O zaista potrebna Adamova pada! A sv. Pavao izriito veli Rimljanima: Gdje grijeh postade veim, tu se milost izli u preizobilju... to emo dakle rei? Da dalje ostanemo u grijehu da se povea milost? Daleko od toga! (Rim 5, 20; 6, 1). Ovo je neto o emu se jedva usuujemo misliti: zahvaliti i slaviti Boga ak i zbog naih grijeha! Pravo je da se kajemo zbog naih grijeha. Ali, uinivi to, moramo se nauiti hvaliti Boga zbog njih. Da su se Herod i Pilat obratili, sigurno bi se kajali zbog uloge koju su odigrali u muci Kristovoj. Ali bi ga takoer i slavili zato to je kroz ulogu koju su odigrali u muci, ostvario smrt i uskrsnue Kristovo. Znam mnoge koji kroz ivot u srcu nose krivnju zbog grijeha to su ih poinili. Jedan mi je od njih rekao da osjea duboku krivnju, ne zbog grijeha, jer je bio uvjeren da su oni oproteni, nego zbog toga to je nekoliko minuta zakasnio k smrtnoj postelji svoga oca. Nikako se nije mogao osloboditi krivnje, kako god ozbiljno pokuao. Kako li je veliko olakanje i mir naao kada sam ga uspio navesti na to da izriito zahvali i slavi Boga to je zakasnio k smrtnoj postelji svoga oca! Odjednom je shvatio da je sve bilo dobro, sve je bilo u Bojim
rukama, da Bog na neki nain i to moe iskoristiti i da ak i to moe okrenuti na dobro. Sada pokuajte ovo: Mislite na neki dogaaj u prolosti ili sadanjosti koji je uzrok vae patnje, neutjeenosti, krivnje ili nezadovoljstva... Ako ste na bilo koji nain krivi zbog toga, izrazite Gospodinu svoje kajanje i aljenje... Sada izriito zahvalite Bogu za to, slavite ga zbog toga... Recite mu da vjerujete da se i to uklapa u njegov plan za vas i da e On iz toga izvui dobro i za vas i za druge, iako vi to dobro ne moete vidjeti... Predajte tu stvar i sve druge dogaaje svojega ivota, prolog, sadanjeg i budueg, u Boje ruke... i ostanite u miru i olakanju koje e vam to donijeti. Ovo se podudara s uenjem sv. Pavla njegovim kranima: Radujte se uvijek! Bez prestanka molite! U svakoj prilici zahvaljujte, jer je to za vas volja Boja u Kristu Isusu (1 Sol 5, 16-18). Govorite jedni drugima u psalmima, hvalospjevima i nadahnutim pjesmama! Pjevajte Gospodinu u svom srcu i slavite ga! Zahvaljujte uvijek za sve Bogu, Ocu, u ime naega Gospodina Isusa Krista! (Ef 5, 19-20). Radujte se uvijek u Gospodinu! Da ponovim: radujte se!... Ne brinite se tjeskobno ni za to, ve u svemu iznesite svoje potrebe Bogu pronjom i molitvom, sve u zahvalnosti. I mir e Boji, koji nadilazi svaki razum, uvati srca vaa i misli vae u Kristu Isusu (Fil 4, 4-7). Neki se boje da zahvaljivanje Bogu za sve moe voditi u nemar i neodgovorno preputanje sudbini. Ta je potekoa vie teoretska nego praktina. Svatko tko je na ovaj nain iskreno molio, zna da se sa svoje strane moramo truditi initi dobro, a izbjegavati zlo i samo tada hvalimo Boga za uinak, bio on ne znam kakav. Opasnost koju ja vidim u ovom nainu molitve nije vjerovanje u sudbinu, nego potiskivanje naih neugodnih osjeaja. esto je potrebno da alimo zbog gubitaka zbog kojih patimo, ili osjeamo srdbu ili pak nezadovoljstvo prije negoli hvalimo Boga i otvorimo svoja srca radosti i miru koji takav stav hvale nosi sa sobom. Takav mir i radost bit e nae uobiajeno raspoloenje kad se priviknemo stalno slaviti i zahvaljivati Bogu. Tamo gdje smo prije bili napeti i zabrinuti zbog mnogih razoaranja koje ivot sa sobom donosi, ak u manjim situacijama (vlak koji kasni, loe vrijeme kad smo htjeli izai van, nezgodna napomena koju smo nehotice rekli u razgovoru...), sada smo u stanju smireno initi ono to moemo i
radosno sve prepustiti u Boje ruke znajui da e sve biti dobro, iako na povrini ne izgleda ba tako. Postoji kineska pria o starom seljaku koji je posjedovao starog konja za obradu polja. Jednog je dana konj pobjegao na breuljke i kada su ga njegovi susjedi tjeili zbog nesree, on im odgovori: Nesrea? Srea? Tko zna? Tjedan dana poslije konj se vratio s krdom divljih konja s bregova. Ovaj puta susjedi su seljaku estitali na srei. Njegov je odgovor bio: Srea? Nesrea? Tko zna? Kad je zatim seljakov sin pokuao pripitomiti jednog divljeg konja, pao je s njega i slomio nogu. Svi su mislili da je to velika nesrea. Ali ne i seljak ija je jedina reakcija bila: Nesrea? Srea? Tko zna? Nekoliko tjedana poslije dola je vojska u selo i unovaila sve sposobne mladie koji su bili u selu. Kad su vidjeli seljakovog sina sa slomljenom nogom, ostavili su ga na miru. Je li to bila srea? Nesrea? Tko zna? Sve to nam na povrini izgleda zlo, moe biti dobro u preruenu odijelu. A sve to na povrini izgleda dobro, moe biti doista zlo. I stoga smo mudri kad prepustimo Bogu da odlui to je srea, a to nesrea i slavimo ga to sve okree na dobro onima koji ga ljube. I tako emo donekle sudjelovati u mistinoj viziji Julijane Norwich koja je izgovorila reenicu koja je za mene najljepa i najutjenija koju sam ikada itao: I sve e stvari biti dobre: i sve e stvari biti dobre; i svi naini kako se stvari dogaaju bit e dobri!
97
Sadraj Uvod 7 POSVJEIVANJE Vjeba 1. Bogatstvo utnje 13 Vjeba 2. Tjelesni osjeti 16 Vjeba 3. Tjelesni osjeti. Kontrola misli Vjeba 4. Kontrola misli 26 Vjeba 5. Dini osjeti 30 Posvjeivanje i kontemplacija 33
22
Vjeba 6. Bog u mom disanju 41 Vjeba 7. Komunikacija s Bogom disanjem 43 Vjeba 8. Smirenost 45 Vjeba 9. Molitva tijelom 49 Vjeba 10. Dodir Boga 53 Vjeba 11. Zvukovi 55 Vjeba 12. Koncentracija 59 Vjeba 13. Nai Boga u svim stvarima 62 Vjeba 14. Posvjeivanje drugoga 64 Osobne blagodati posvjeivanja 67 Blagodati posvjeivanja u skupini 69 Kontemplacija je laka u skupini 71 Posebna vrijednost tjelesnog posvjeivanja 73 MATA Vjeba 15. Ondje i ovdje 77 Vjeba 16. Mjesto za molitvu 81 Vjeba 17. Povratak u Galileju 83 Vjeba 18. Radosna otajstva vaega ivota 85 Vjeba 19. alosna otajstva 88 Vjeba 20. Osloboditi se ogorenja (resentimenta) 90 Vjeba 21. Prazan stolac 93 Vjeba 22. Ignacijevska kontemplacija 95 Vjeba 23. Simboliko matanje 102 Vjeba 24. Lijeenje bolnih uspomena 106 Vjeba 25. Vrijednost ivota 107 Vjeba 26. Gledati ivot u perspektivi 113 Vjeba 27. Oprotaj od vlastita tijela 115 Vjeba 28. Va sprovod 116 Vjeba 29. Matanje o vlastitom leu 118
Vjeba 30. Posvjeivanje prolosti 119 Vjeba 31. Posvjeivanje budunosti 123 Vjeba 32. Posvjeivanje osoba 125 POBONOST Vjeba 33. Benediktinski nain molitve Vjeba 34. Usmena molitva 135 Vjeba 35. Isusova molitva 139 Vjeba 36. Tisuu imena Boga 143 Vjeba 37. Gledajte ga dok vas promatra Vjeba 38. Srce Kristovo 147 Vjeba 39. Ime kao Prisutnost 150 Vjeba 40. Molitva zagovora 151 Vjeba 41. Prosidbena molitva 156 Vjeba 42. Isus Spasitelj 159 Vjeba 43. Reenice iz evanelja 161 Vjeba 44. Svete elje 163 Vjeba 45. Usredotoenost na Boga 166 Vjeba 46. ivi plamen ljubavi 168 Vjeba 47. Molitva hvale 170 129
146
99
Anthony de Mello roen je 1931. u Bombayu u Indiji. Nakon ulaska u Drubu Isusovu studirao je filozofiju u Barceloni (panjolska), psihologiju u Chicagu (SAD) i duhovnost na Sveuilitu Gregoriana u Rimu (Italija). Bio je poznati i traeni voditelj duhovnih vjebi, molitvenih seminara, terapijskih teaja u kojima je sjedinjavao iskustva iz psihologije i duhovnosti. Blizu grada Poona (Indija) osnovao je Savjetodavni pastoralni institut kojemu je bio na elu. Institut je nazvao Sadhana, a svrha mu je formirati prokuane voditelje duhovnih vjebi. Budui da je roeni Indijac, dobro poznaje istone naine molitve. Budui pak da je isusovac, svoju je duhovnost gradio na Duhovnim vjebama sv. Ignacija. Njegov je cilj bio ljude nauiti moliti, probuditi ih da bi ivjeli. Tipine su njegove teme: Vratite se k sebi! Vratite se svojim osjetima! Kako moete uti pjesmu a ne uti pjevaa? Kako moete gledati ples a ne vidjeti plesaa? Umro je iznenada 2. lipnja 1987. Knjiga Sadhana prvi je put objavljena u Indiji 1978. Brzo je bila rasprodana ne samo u Indiji nego i irom svijeta. Od god. 1979. pripada vodeim bestselerima katolikih knjiga. Prevedena je na vie od dvadeset jezika, meu ostalim na bengalski, panjolski, kineski, talijanski, njemaki, japanski, indonezijski, tamilski, thai, slovenski i finski.
100

Anthony de Mello - Put K Bogu

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Anthony de Mello - Put K Bogu

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina biblioteka UDK 289:294 MELLO, Anthony de Put k Bogu : moliti tijelom i duom

Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana

Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana

Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana

Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana

Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana

Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana

Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana

Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana

Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana

Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana

Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana

Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana

Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana

Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana

Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana

Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana

Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana

Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana

Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana

Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana

Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana

Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana

Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana

Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana

Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana

Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana

Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana

Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana

Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana

Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana

Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana

Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana

Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana

Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana

Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana

Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana

Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana

Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana

Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana

Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana

Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana

Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana

Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana

Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana

Anthony de Mello: Put k Bogu: moliti tijelom i duom: Sadhana

You might also like