JOHN BRADSHAW

OBITELJ
Posve nov nain da pronaete sami sebe

EQ@2009

JOHN BRADSHAW

OBITELJ
O obitelji kao sustavu napisano je mnogo. To je tivo uglavnom namijenjeno savjetnicima, terapeutima i kliniarima, strunjacima koji se time profesionalno bave. Koliko znam, malo je toga tiva namijenjeno laicima, onima koji nisu strunjaci za to. No, i laiku valja pomoi da premosti put i sazna kako na nov nain tome uinkovito pristupiti. Najvanije je razumjeti na koji je nain svatko od nas u vrtlogu obiteljskog sustava izgubio pravoga sebe i na koji se nain obiteljski sustavi proimaju i stvaraju ovisno drutvo u kojemu ivimo. Kao teologa zanimaju me duhovna pitanja koja se odnose na poznavanje sebe i na ljubav prema samome sebi. Ta pitanja, utemeljena u obitelji, najvie utjeu na drutvo. To sam svoje zanimanje posebno podcrtao izabravi podnaslov: Posve nov nain da pronaete sami sebe. Vjerujem da je duhovnost zapravo cjelina. Podrijetlo rana koje razaraju nau cjelinu mogue je otkriti istraivanjem obiteljskih sustava iz kojih potjeemo. Moja je postavka da je dananje drutvo u krizi koja se zrcali u obiteljima, krizi zbog koje smo potpuno odsjeeni od pravoga ja. I kao to su drugi prije mene rekli, ivimo iza maske i glumimo prema scenariju koji nismo sami napravili. Budemo li mogli prepoznati korijene krize u obiteljima koje nae drutvo stvara te drutvo koje su stvorile nae obitelji, moemo se nadati izljeenju. Obitelj je izvor ratova u nama, a uglavnom i ratova koje vodimo s drugima. Te ratove u nama nazivam ovisnostima. Ponudio sam nove spoznaje o duevnom zdravlju i bolesti, te spoznaje kako se to zdravlje ili bolest prenose s narataja na narataj. Knjiga nudi naine kako da opet pronaete sebe izgubljenog u djetinjstvu, te uzletite s kojega ete se vinuti na put otkrivanja vaega pravoga ja. Preko svoje pozitivne knjige koja slavi ivot John Bradshaw nas izvodi iz disfunkcionalnosti prema cjelovitosti te nas ui da se lo poetak m o e popraviti. Obitelji mogu ozdraviti ako ozdravimo mi, pojedinci. A kad izlijeimo sebe, izlijeili smo svijet.

Ova bi knjiga mogla biti najvanija od svih knjiga koje ste dosad proitali!

Sadraj

Predgovor: Carol Burnett Uvod Usporedba Tragedija nad tragedijama 1. Pregled Kriza 2. Ono to gotovo nitko ne zna o obiteljima Obitelj kao sustav 3. Presjek funkcionalnog obiteljskog sustava 4. Presjek disfunkcionalnog obiteljskog sustava 5. Kompulzivne obitelji Provjerite kako ste izgubili SEBE i postali odraslim djetetom alkoholiarske obitelji 6. Progonjeni Provjerite kako ste izgubili SEBE i postali odraslim djetetom u obitelji s tjelesnim ili seksualnim zlostavljanjem 7. "Zloesto" dijete Provjerite kako ste izgubili SEBE i postali odraslim djetetom u obitelji s emocionalnim zlostavljanjem

5 7 10 12

39 62 85

116

147

183

8. Najea obiteljska bolest - suovisnost Provjerile kako ste izgubili SEBE i postali odraslim djetetom u disfunkcionalnoj obitelji 209 9. Putokaz za ponovno stjecanje svoje onesposobljene volje Faza I. - Spremnost za udruivanje 240 10. Putokaz za otkrivanje izgubljenoga JA Faza II. - Skidanje izvorne ari 11. Putokaz za pronalazak pravoga JA Faza III. - Duhovno buenje i ovrsnue 262 285

Naslov originala John Bradshaw BRADSHAW ON: THE FAMILY A revolutionary way of self-discovery Copyright 1988, 1996 John Bradshaw Published under arrangement with HEALTH COMMUNICATIONS INC., Deerfield Beach, Florida, U.S.A. Copyright za BiH, Reprint - Sarajevo, 2008.

Predgovor

Ova je knjiga proireno "izdanje" Johnove TV serije istoga na slova emitirane na TV postaji PBS. Zamislivi seriju, John me je zamolio za doputenje da upotrijebi neke Eunicine dosjetke iz moje tjedne emisije. Za Johna i mene Eunice tragikomino simbolizira svu odraslu djecu iz disfunkcionalnih obitelji. Sloili smo se da je preko Eunice mogue otvoreno sagledati posljedice obiteljske sra mote, i tako ublaiti bol. Laskalo mi je i dopustila sam. Meutim, tehniki problemi i rokovi sprijeili su Johna da iskoristi epizode iz Eunice. Budui da se Eunice nastavlja emitirati na vie TV postaja, svesrdno vjerujem da e uspjeti odagnati bol i ponienje to proizlaze iz ivota u disfunkcionalnim obiteljima. Meni je ova knjiga o obiteljima kao sustavima povezanim pra vilima doista otvorila oi. Ako sam dobro razumjela, znai da du evnu bolest uvijek moramo promatrati kao drutveni promaaj. Cijela je obitelj u to upletena. To mi se ba svia. Odgovornost je na svima, ali nitko nije kriv.

I ja sam, ba kao i John, odluna u svojoj odanosti obiteljskom i votu i vjerujem da e ova knjiga pomoi mnogim obiteljima. Johnovo shvaanje pokretakih sila u obitelji budi nadu. Nakon to sam knjigu proitala, osjeam da sebe bolje poznajem. Shvatila sam da ljubavi i bliskosti u vlastitoj obitelji nikada nije previe. Istodobno me je knjiga nadahnula snagom pa u moi uloiti vie truda za jedinstvo obitelji cijeloga ljudskog roda! Carol Burnett Televizijska, filmska i kazalina glumica, dobitnica nagrade Emmy za glumu

Uvod
Graa za ovu knjigu crpljena je iz nedavno emitirane TV serije pod naslovom Bradshow o obitelji, uz koju se vezuje. Serija je snima na uivo pred publikom i tijekom snimanja nisam se sluio ni ruko pisom ni telepodsjetnikom. Zbog toga je graa esto bila nedovoljno razraena. TV je medij koji donekle podnosi taj nedostatak, jer sam teio ne samo predstaviti grau kao puki sadraj, nego i ostaviti emocionalni dojam na sluatelja. Knjiga je, dakle, namijenjena onima koji ele produbiti ono to je serija tek naela. Takoer je namijenjena svima iz disfunkcionalne obitelji, bez obzira jesu li seriju gledali ili ne, te svima onima koji nisu svjesni snage i moi koje u sebi krije ovisnost utkana u pravila o odgoju djece. Poglavlja slijede ope obrise te televizijske serije. Dodao sam i napisao zasebno poglavlje o obiteljima kao sustavima. Promijenio sam i naslove zadnjih triju nastavaka. U seriji sam ponudio nove spoznaje o duevnom zdravlju i bo lesti, te spoznaje kako se to zdravlje ili bolest prenose s narataja na narataj. Knjiga nudi naine kako da opet pronaete sebe izgub-

ljenog u djetinjstvu, te uzletite s kojega ete se vinuti na put otkri vanja vaega pravoga ja. O obitelji kao sustavu napisano je mnogo. To je tivo uglavnom namijenjeno savjetnicima, terapeutima i kliniarima, strunjacima koji se time profesionalno bave. Koliko znam, malo je toga tiva namijenjeno laicima, onima koji nisu strunjaci za to. No, i laiku valja pomoi da premosti put i sazna kako na nov nain tome uinkovito pristupiti. Najvanije je razumjeti na koji je nain svatko od nas u vrtlogu obiteljskog sustava izgubio pravoga sebe i na koji se nain obiteljski sustavi proimaju i stvaraju ovisno drutvo u koje mu ivimo. Budui da je star samo 35 godina, pojam obitelji kao sustava nov je i uinkovit pristup ne samo u poimanju sebe, nego i u razumije vanju glavnih drutvenih problema. Ronald Laing, uveni egzistencijalistiki psihoterapeut, navodi da je teorija o obiteljskim sustavima dramatino suprostavljena sta rim teorijama ba kao to je djelo Sigmunda Freuda u suprotnosti s praksom koja poremeene osobe zatvara u ludnice. Ova je tvrdnja moda pretjerana, ali, uvjeren sam da, ako ne poznajem i ne razu mijem obiteljski sustav iz kojega potjeem, ne mogu razumjeti ni svoje pravo ja niti drutvo u kojemu ivim. Ono to je reeno o povijesti kultura vrijedi i za pojedince: ako ne poznajemo obiteljsku povijest, najvjerojatnije emo je i ponoviti. Ono to slijedi slobodno u crpiti iz radova mnogih pionira koji su se bavili teorijom obiteljskih sustava. Oevi ovoga pokreta ljudi su poput Miltona Ericksona, Murraya Bowena, Nathana Ackermana, Gregory Batesona, Jaya Haleya, Carla Whitakera; a velika majka pokreta, Virginia Satir, imala je golem utjecaj ba na moj rad. Takoer priznajem da mnogo dugujem i Alice Miller, Renee Fredrickson, Gershenu Kaufmanu, Robertu Firestoneu, Sharon Wegscheider-Cruse i Bobu Subbyu.

Osobito sam zahvalan Terryju Kelloggu koji je sudjelovao u sed mom i osmom nastavku televizijske serije. Terryjeve su mi spoznaje bile dragocjena pomo u rasvjetljavanju nekih mojih vlastitih staja lita. Tamo gdje nisam sve izvore izravno naveo, preuzimam odgo vornost za vlastito tumaenje tuih misli i zamisli. Svidjelo se to nama ili ne, svatko od nas posjeduje jedinstveni mentalni sklop prema kojem iscrtavamo stvarnost. Taj sklop upravlja svakom, ama ba svakom misli. Sljedbenici su donekle uvijek izdajice. Stoga pre uzimam potpunu odgovornost za grau koja slijedi. Kao teologa zanimaju me duhovna pitanja koja se odnose na poznavanje sebe i na ljubav prema samome sebi. Ta pitanja, uteme ljena u obitelji, najvie utjeu na drutvo. To sam svoje zanimanje posebno podcrtao izabravi podnaslov: Posve nov nain da pronaete samoga sebe. Vjerujem da je duhovnost zapravo cjelina. Podrijetlo rana koje razaraju nau cjelinu mogue je otkriti istraivanjem obiteljskih sustava iz kojih potjeemo. Moja je postavka da je dananje drutvo u krizi koja se zrcali u obiteljima, krizi zbog koje smo potpuno odsje eni od pravoga ja. I kao to su drugi prije mene rekli, ivimo iza maske i glumimo prema scenariju koji nismo sami napisali. Budemo li mogli prepoznati korijene krize u obiteljima koje nae drutvo stvara te drutvo koje su stvorile nae obitelji, moemo se nadati izljeenju. Obitelj je izvor ratova u nama, a uglavnom i ratova koje vodimo s drugima. Te ratove u nama nazivam ovis nostima. Ovisnost i rat su zla. Utjelovljuju lai i ubojstva. ini se da posjeduju mo koja nadmauje osobni izbor. Gregory Baum, jedan od mojih velikih uitelja, definirao je tu demonsku opsjednutost kao "ustroj zla koje nadmauje zlobu mukaraca i ena". U Baumovom smislu ova se knjiga suprotstavlja demonskome u ljudskom iskustvu i nudi neka rjeenja kako se toga osloboditi.

Usporedba
Tragedija nad tragedijama Pria o Hughu
Rodilo se jednom bie kraljevskoga roda po imenu Hugh. I premda u rabiti zamjenicu "on", nitko stvarno ne zna kojeg je bio spola, no to za priu uope nije vano. Hugh nije bio nalik ikome tko je ikada ivio niti ikome tko e ikada ivjeti. Hugh je bio dragocjen, neponovljiv, neusporediv, poput dijamanta od milijardu do lara. Prvih petnaest mjeseci Hugh je sebe poznavao samo po odrazu u oima onih koji su se za nj brinuli. Bio je strano nesretan. Njegovi su brinici, premda nisu bili slijepi, na oima imali naoale. Svaki je par naoala na sebi ve nosio neku sliku. Tako je svaki brinik vidio Hugha samo prema slici na svojim naoalama. Dakle, iako su Hughovi brinici bili fiziki nazoni, nijedan ga od njih zapravo nikad nije vidio. Kad je Hugh narastao, bio je tek mozaik slika koje su drugi o njemu stvorili, no nijedna nije bila doista njegova. Nitko ga nikad nije stvarno vidio, pa mu nitko nije niti mogao u odrazu vratiti

pravu sliku njemu nalik. Zbog toga je Hugh mislio da je on taj mo zaik slika. Zapravo nije znao tko je. Katkad u mrklini noi, kad je bio sam, Hugh bi shvaao da neto nadasve vano nedostaje. Iskusio bi to kao da ga nagriza praznina duboka bespua. Hugh je pokuavao ispuniti tu prazninu i bespue: moi, svjet skom slavom, novcem, imetkom, umjetnim uzletima, hranom, sek som, uzbuenjima, zabavom, vezama, djecom, radom - pa ak i tje lovjebom. Ali, ma to inio, tu nagrizajuu prazninu nije odagnao nikad. U tiini noi, kad sve razonode prestaju, uo bi miran, tih glas kako ape: "Ne zaboravi, molim te, ne zaboravi me!" No, na alost! Hugh je zaboravio i u smrt otiao a da nikad zapravo nije saznao tko je!

1
Pregled: Kriza
"Naa je psihologija potresena do temelja ... kako bismo shvatili znaenje svijeta dananjice, rabimo jezik koji je stvoren da bi izrazio svijet jueranjice. ivot u prolosti doima se blii naoj pravoj naravi, ali samo zato jer je blii naem jeziku." Antoine de Saint Exupery U posljednjih 35 godina razvila se nova svijest o utjecaju obitelji na oblikovanje linosti. Premda je oduvijek poznato da obitelji utjeu na nas, sada otkrivamo da je taj utjecaj mnogo vei nego to smo to ikad mogli zamisliti. Danas znamo da su obitelji dinamini drutveni sustavi sa svojim ustrojnim zakonima, sastavnim dije lovima i pravilima. Najvanija obiteljska pravila upravo su ona koja odreuju to znai biti ljudsko bie. Ta pravila obuhvaaju najtemeljnije nazore o odgoju djece. Roditeljski pogledi na ivot i uspjeh u ivotu vladaju odgojem djece.

Roditeljski odgoj oblikuje djetetov temeljni nazor o samome sebi. Nita nije vanije od toga. Djeca su najvee prirodno blago svake kulture. Budunost svijeta ovisi o predodbi koju djeca imaju o sebi. Svaki njihov izbor ovisi o tome kako ona sebe vide. Dananja je obitelj zapala u krizu i ta je kriza povezana s pravi lima o roditeljskom odgoju koja obitelji ovjekovjeuju iz narataja u narataj.

Bolest due: stid

Moja je postavka da su ta pravila uvredljiva i postiujua. Raza raju djetetov unutarnji identitet. Raaju stid. Po Gershenu Kaufmanu iz knjige Shame (Stid), stid je ... "... bolest due. Njome najbolnije doivljavamo sebe, ili u ponienju ili u kukviluku, ili u osjeaju da se ne uspijeva mo oduprijeti izazovu. Stid je rana koju osjeamo iznutra, razdvaja nas od nas samih ba kao to nas razdvaja od drugih." Prema Kaufmanu, iz stida izvire veina uznemirujuih unutarn jih stanja koja nam uskrauju potpun ljudski ivot. Potitenost, otuenje, sumnja u samoga sebe, osamljenost, paranoja i izoidnost, kompulzivni poremeaji, podvojenost linosti, perfekcionizam, du bok osjeaj manje vrijednosti, neprikladnosti ili promaenosti, tako zvana granina stanja i narcisoidnost, sve to potjee od stida. Stid je vrsta ubojstva due. Jednom kad stid postane unutarnjom bitnom osobinom, kad se ukorijeni, odlikuje se duevnom tupou na kojoj se pak temelji i nadograuje neka vrsta smrti za ivota. Utisnut u samu sr naih izvornih odnosa, stid uvjetuje sve ostale odnose u naemu ivotu. Stid je potpuno neprihvaanje samoga sebe.

Stid i krivnja
Stid je otvorena rana i uvelike se razlikuje od osjeaja krivnje. Krivnja kae: "Nisam postupio kako valja"; stid govori: "sa mnom neto ne valja". Krivnja kae: "Pogrijeio sam"; stid zbori: "Ja sam po greka". Krivnja kae: "To to sam uinio nije dobro"; stid progovara: "Nisam dobar". Razlika je golema. Odgojna pravila nisu bitnije mijenjana ve 150 godina. Visoka stopa razvoda, mladenaki prekraji, zloporaba droge koja je uzela maha, epidemija incesta, nepravilna prehrana i tjelesno zlostav ljanje dokazuju da je neto u korijenu krivo. Drim da stara pravila vie ne vrijede. Naa se svijest promijenila ba kao i na pogled na svijet.

Stid naputanjem
Odgojna pravila ponajprije postiuju djecu naputanjem. Ro ditelji naputaju djecu na sljedei nain: 1. Doista ih fiziki napustivi. 2. Ne oblikujui svoje osjeaje prema vlastitoj djeci. 3. Izbivajui, pa nisu u mogunosti posvjedoiti i sloiti se s izraenim osjeajima svoje djece. 4. Ne potrudivi se da svojoj djeci prue nuan oslonac tije kom razvoja. 5. Tjelesno, seksualno, emocionalno i duhovno ih iskorita vajui. 6. Iskoritavajui djecu da im ona ispunjavaju njihove neis punjene potrebe za osloncem. 7. Iskoritavajui djecu za spaavanje braka. 8. Krijui i nijeui postojanje svojih tajnih stidova od vanj skoga svijeta, tako da se djeca moraju kloniti tih skrivenih tema radi ouvanja ravnotee u obitelji.

9. Ne posveujui im vremena, panje i ne usmjeravajui ih. 10. Bestidno se ponaajui. Djeje su potrebe nezasitne - djeca tijekom cijeloga djetinjstva neprestano trebaju roditelje. Nijedan petogodinjak nije nikada spa kirao kovege i okupio obitelj da bi svojim roditeljima zahvalio za potporu i poduku, jer odlazi kriti svoj put u svijet. Proi e 15 godina dok se ne probudi onaj prirodni poriv da napustimo dom i roditelje. Djeca trebaju roditelje uz sebe, zbog sebe. U naputanju je prirodni red poremeen. Djeca se moraju bri nuti o roditeljima. Nikoga nema tko bi se brinuo o njima. Dragocje nost i jedinstvenost koje posjeduje svako ljudsko dijete naputenjem su razorena. Dijete je samo i otueno. Naputanjem njegova nutrina biva utemeljena na stidu.

Pojava lanoga ja
Budui da je unutarnje ja preplavljeno stidom, doivljaj sebe je bolan. Zamjenjuje ga stvaranje lanoga ja koje omoguuje preivljenje. Lano ja oblikuje obrambenu krinku koja odvlai pozornost od boli i unutarnje osamljenosti pravoga ja. Nakon godina glume, la noga predstavljanja i pretvaranja - gubimo dodir s onim tko doista jesmo. Pravo je ja otupjelo. Kriza je jo mnogo dublja nego to je itko toga svjestan, jer odra sli, roditelji svoje djece, takoer su bili naputeni i odvojeni su od svojih pravih, unutarnjih ja. Odrasli u ulozi roditelja kriju svoja unutarnja ja utemeljena na stidu. Stoga se kriza ne odnosi samo na to kako odgajamo djecu; ona se odnosi na stotine milijuna ljudi koji izgledaju poput odraslih, govore i odijevaju se kao odrasli, ali su za pravo odrasla djeca. Ta odrasla djeca ravnaju kolama, crkvama i dravama. Ona takoer stvaraju obitelji. Ovo je knjiga o krizi u

dananoj obitelji - krizi odrasle djece koja odgajaju djecu koja e postati odraslom djecom.

Obiteljska pravila
Pravila za odgoj djece najsvetija su od svih pravila. Ovjerovljena su vjeronaukom i potrkrijepljena kolskim sustavom. Svaka ozbil jnija provjera tih pravila smatra se svetogrem. Zbog toga je kriza mnogo gora nego to to veina ljudi misli. Kua gori, ali kao u bajci o carevom novom ruhu, trebamo okre nuti glavu. Valja sudjelovati u zajednikom nijekanju i slijediti kul turno pravilo "ni rijei". Pravilo "ni rijei" ukorijenjeno je u pravila koja odreuju ulogu roditelja. Djeca smiju govoriti kad im se obrate; djeca moraju biti na oku, ali ih se ne smije uti; djeca moraju sluati svog odraslog (ba svakog) bez pogovora. Pitati je neposluh. I tako posluno dijete u odraslome koji podie obitelj ta pravila prenosi s koljena na koljeno. Skriveno dijete u svakom odraslom ovjeku ostaje posluno pa se pravila prenose iz narataja u narataj, a "grij esi oeva osveuju se na djeci treega i etvrtog narataja". Kriza je mnogo dublja nego to itko moe pojmiti jer jedno od pravila sadrano u tim svetim pravilima jest da ne smijemo sumnjati ni u jedno od tih pravila. O pravilima se ne smije razgovarati. Osramotili bismo roditelje. Drugog izlaza nema. Moramo prekriti pravilo i ispitati pravila, jer ako o njima ne govorimo, izlaza nema. Moramo ih procijeniti u svjetlu nove spoznaje da su obitelji sustavi. Pravila moramo provjeriti da bismo se pomirili sa svojom po slunou. Stid popraen osamljenou i duevnom tupou po kree na kompulzivni nain ivota. Stid je poput pukotine u dui. Budui da su potrebe djeteta u odrasloj osobi nezasitne, "au due"

nije mogue napuniti. S obzirom na to da smo odrasli, ne moemo opet biti djeca i sjesti mami u krilo ili poi s tatom u ribolov. I ma ko liko se trudili nau djecu, dragog, dragu ili suprunika pretvoriti u mamu i tatu, nee ii. Vie ne moemo biti djeca. Bez obzira na to koliko puta punili au - pukotina ostaje. Stid hrani kompulzivnost, a kompulzivnost je crna kuga naega doba. Nosi nas. elimo vie novca, vie seksa, vie hrane, vie cuge, vie droge, vie adrenalina, vie zabave, vie imetka, vie zanosa. Poput beskrajne trudnoe, nikad ne dosegnemo vrhunac. Mue nas svakodnevne stvari. To je naa bolest. Mui nas to je demo, to pijemo, kako radimo, kako spavamo, kakvi smo u intim nom ivotu, kako doivljavamo orgazam, kako se zabavljamo, kako molimo. Zaokupljeni smo i rastreseni da i ne shvaamo koliko smo doista osamljeni, povrijeeni, ljuti i alosni. Pukotina u naoj dui obiljeava ruevine koje Auden naziva "naim uzgajalitem samoe i naom marljivom propau". Kompulzivnost nam kazuje o izgublje nom gradu - mjestu duboko u nama u kojem se dijete skriva meu ruevinama.

Kompulzivno/ovisniko ponaanje
Kompulzivno/ovisniko ponaanje definira se kao "patoloki od nos prema svakom doivljaju koji mijenja raspoloenje s pogibel jnim posljedicama". Takva nam definicija pomae da se odmak nemo od stereotipnih slika rupaga i zabaenih ulica koje oslikavaju ovisnost o drogi i alkoholu i krenemo uglednim poslovnim i vjer skim ivotom ovisnika o radu i vjeri. Takoer nam pomae da shva timo kako je nepotpun odnos s naim roditeljima uzrokovao stid. Budui da je na izvorni oslonac, most za odranje sruen, suoeni smo s problemima oslonca i odnosa. U naputanju, odnosu koji nas postiduje, raa se kompulzivnost.

Obitelji su mjesta gdje se po prvi put uspostavljaju odnosi. Obitelji su tamo gdje smo prvi put saznali za sebe po odrazu u oima roditelja, tamo gdje smo sebe prvi put vidjeli. U obitelji uimo o emocionalnoj bliskosti. Uimo prepoznati osjeaje i kako ih izraziti. Roditelji odreuju koji su osjeaji prihvatljivi i za obitelj dopustivi, a koji su osjeaji zabranjeni. U obitelji se prilagoavamo potrebama naeg obiteljskog sus tava. Preuzimamo uloge koje nam je dinamika toga sustava dodije lila. A te uloge od nas zahtijevaju da neke osjeaje usvojimo, a dru gih pak da se odreknemo. Ako nas u obitelji iskoritavaju, uimo se braniti branei svoj ego. Potiskujemo osjeaje; nijeemo ono to se dogaa; bijes preusmjeravamo na imetak ili prijatelje; stvaramo iluziju ljubavi i po vezanosti; idealiziramo i minimaliziramo; toliko se ograujemo da vie nita ne osjeamo; otupljujemo. Nae ovisnosti i kompulzivnosti vladaju naim raspoloenjima. Upravo njih njegujemo dok otupljujemo. Pomou njih dokazujemo da smo ivi i one upravljaju naim osjeajima. To se najoitije odra ava u euforinim doivljajima, poput onih pri uivanju alkohola, droge, seksa, kolaa i uzbuenju, ili u osjeajima zanosa i pravino sti. U aktivnostima poput rada, kupnje, kockanja, gledanja televi zije i opsjednutog razmiljanja, kojima obino pribjegavamo da bis mo odagnali osjeaje, to i nije toliko oito. Ipak, mijenjaju nam ra spoloenje. Ovisnost je postala nacionalni nain ivljenja (ili pak nain umi ranja). Upravo se nain umiranja temelji na odustajanju od sebe kao vrijedna bia zbog sebe, koje mora postii i obaviti ili iskoristiti neto izvan sebe da bi bilo omiljeno i sretno. Ovisnosti su nadomjesci koji spreavaju bol zbog opravdane patnje. Da bismo opravdano patili, moramo se osjeati ba tako loe kako se uistinu i osjeamo.

Samo ivoti vie od 60 milijuna ljudi opasno su ugroeni alko holom u kojem utapaju bol. Da ne govorim o ubojstvima automobi lom i nasilju kod kue prouzroenim pijanstvom. Alkohol je glavni ubojica u ovoj zemlji. Potom slijede srane bolesti i rak. Sranim bolestima najvie pri donose pretilost, stres i puenje. I puenje je ovisnost, ba kao i pre tilost. Rak je, kako je otkriveno, povezan sa zatomljavanjem osjeaja. Amerikanci se ubijaju hranom - prejedaju se, gladuju, povraaju i nepravilno se hrane. Poremeaji prehrane su ovisnosti koje se te melje na sputavanju osjeaja, osobito srdbe. Stanje najbolje opisuje podatak da oko 60% ena i oko 50% mukaraca u ovoj zemlji pati od poremeaja prehrane. Problem koji u ovoj zemlji najbre buja jest seksualna ovisnost. Neke procjene kazuju da je broj ovisnika o seksu jednak broju ovisnika o lijekovima. Ovaj problem ima i te kako ozbiljne drutvene posljedice. Iako svi ovisnici o seksu ne napastuju djecu, veina onih koji napastuju djecu ovisinici su o seksu. U lanku objavljenom u asopisu Life procjenjuje se da 34 milijuna odraslih ena trpi seksu alno nasilje. Drugi vaan imbenik u obiteljskoj disfunkcionalnosti jest ovis nost o moi i nasilju. Premlaena djeca i premlaene ene svjedoe o uasu u obiteljima s tjelesnim zlostavljanjem. I samo je nasilje ovisnost. Bitna sastavnica u svakom odnosu u kojem ima zlostavljanja jest ovisnost o onome tko nam nanosi zlo. Traumatsko vezivanje, oblik usvojene bespomonosti, jest prava ovisnost, podjarmljuje i ubija duu. Ranije sam rekao da stara pravila vie ne vrijede. Koja su to stara pravila?

Otrovna pedagodija
U svojoj knjizi For your own good (Za tvoje dobro) Alice Miller je ta pravila roditeljskog odgoja skupila pod naslovom "otrovna peda godija". Podnaslov knjige jest "Prikrivena okrutnost u odgoju dje teta i korijeni nasilja" (Hidden Cruelty in Child-Rearing and the Roots of Violence). Spisateljica dokazuje da je otrovna pedagodija oblik nasilja kojim se kre djeja prava. Kada ta djeca postanu ro ditelji, isto nasilje provode nad svojom djecom. Pojam "otrovne pedagogije" uzdie poslunost na sam vrh vrijed nosti. Nakon poslunosti slijede urednost, istoa i svladavanje osje aja i elja. Djeca su "dobra" ako misle i ponaaju se onako kako su ih nauili da misle i da se ponaaju. Djeca su vrla kad su blaga, ugodna, obzirna i nesebina. Sto je dijete "vie na oku, samo da ga se ne uje" i ako se "javlja samo kad mu se obrate", to je dijete bolje. Alice Miller saima otrovnu pedagogiju ovako: 1. 2. 3. 4. Odrasli su gospodari ovisnog djeteta. Odrasli, poput bogova, odreuju to je pravo a to krivo. Dijete se smatra odgovornim za srdbu odraslih. Roditelje uvijek treba tititi.

5. Djetetovi osjeaji kojima izraava da je ivo, prijetnja su autokratskom roditelju. 6. Djeju volju valja to prije "slomiti". 7. Sve se to mora obaviti u najranijem djetinjstvu kako dijete "ne bi primijetilo" i dok jo nije sposobno "proitati" odra sle. Drimo li se tih pravila obiteljskog sustava, jedna e skupina ljudi (roditelji) uspostaviti potpunu vlast nad drugom skupinom (djeca). Ipak, u dananjem se drutvu nije mogue zauzimati u dje-

tetovu korist, osim u krajnjim sluajevima tjelesnog i seksualnog zlostavljanja. Naputanje je, uz okrutno emocionalno zlostavljanje, zanema rivanje i sputavanje, oblik nasilja. Naputanje, takvo kako sam ga definirao, dijete liava samopouzdanja. Pa ipak, ne postoji ustanova ili zakon koji bi upozorili na takvo iskoritavanje. Naprotiv, mnoge vjerske ustanove apsolutno podupiru takvo miljenje. kole ga po dupiru. Zakonski ga sustav titi. Drugi je aspekt "otrovne pedagogije" da se dijete od samoga poetka kljuka pogrenim informacijama i uvjerenjima koja ne sa mo da nisu dokazana, nego su u nekim okolnostima pogrena, to se da dokazati. A ta se uvjerenja prenose iz narataja u narataj ("grij esi oeva"). Opet se vraam Alice Miller, koja navodi primjere takvih uvjerenja: 1. Osjeaj dunosti stvara ljubav. 2. Mrnju moemo zatrti ako je zabranjujemo. 3. Roditelji zavrjeuju potovanje jer su roditelji. (Napomena: Svaki petnaestoginjak bez ikakva predznanja moe biti roditelj. I telefoniste obrazujemo vie od roditelja - moja napomena) 4. Djeci ne treba potovanje samo zato to su djeca. 5. Poslunost jaa dijete. 6. Visok stupanj samopouzdanja je tetan. 7. Osoba s malo samopotovanja je nesebina. 8. Osjetljivost (naivnost) je tetna. 9. Udovoljavati djetetovim potrebama je pogreno. 10. Strogost i hladan odnos prema djetetu izvrsna su priprema za ivot. 11. Hinjena je zahvalnost bolja od iskrene nezahvalnosti. 12. Vanije je kako se ponaa nego tko si uistinu. 13. Ni roditelji ni Bog nee preivjeti ako ih uvrijedimo.

14. Tijelo je neto prljavo i odvratno. 15. Jaki su osjeaji tetni. 16. Roditelji su bia koja "ne padaju u napast" i nemaju osjeaja krivnje. 17. Roditelji uvijek imaju pravo. Vjerojatno nitko od suvremenih roditelja nije utjelovljenje ba svega to je gore izneseno. Zapravo, neki prihvaaju i primjenjuju drugu krajnost koja je isto tako pogrena. No, mnoga se iznesena uvjerenja prenose nesvjesno i pribjegava im se u stresnim i kriznim okolnostima. injenica jest da roditelji nisu sposobni izabrati meu takvim uvjerenjima sve dok ne raiste i razjasne svoj odnos s vlastitim ro diteljima. O tome sam ranije govorio kao o problemu odrasle djece. Dopustite mi dodatna objanjenja.

Kako misle djeca

Velik je paradoks u odnosima dijete-roditelj da miljenje koje dijete ima o svojim roditeljima potjee od roditelja. Roditelji ue svoju djecu znaenju svijeta koji ih okruuje. U prvih deset godina ivota roditelji su najvaniji dio djetetova svijeta. Ako dijete uimo da mora potovati svoje roditelje bez obzira na to to oni inili, zato bi se dijete tome pobunilo? Bespomono ljudsko edo je najovisinije od svih ivih bia. U prvih osam godina ivota, prema kognitivnim psiholozima poput Jeana Piageta, djeca razmiljaju udesno, nelogino i egocentrino. Ako upitate etverogodinjaka koji ima brata, ima li brata, odgo vorit e: "Da.". Ali ako ga potom upitate ima li njegov brat brata, obino e se zbuniti ili odgovoriti: "Ne." Drugi ete primjer uoiti stanete li nasuprot djetetu koje jo nije navrilo petu godinu, a zna koja mu je ruka desna a koja lijeva. Pruite ruke i upitajte ga koja je vama ruka desna a koja lijeva.

Budui da je njegova desna ruka nasuprot vaoj lijevoj ruci, rei e da vam je lijeva ruka desna. Njegov je um nezreo i jo ne uspijeva posve razlikovati ili odvojiti sebe od stvari koje ga okruuju. Dijete prenosi vlastiti pogled na svijet na sve oko sebe. Njegovo je gledite jedino gledite. Winnie Pooh se osjeao ba kao to se osjea i dijete. Nije vano to je Winnie pliani medo. Ta egocentrinost za dijete znai opstanak. Vanost opstanka ima veze sa samoodranjem. arobni djeli djetetova razmiljanja roditelje pretvara u boanstva. Oni su bogovi, svemoni, svemogui, sposobni su ga zatititi od svega. Nita mu se ne moe dogoditi sve dok su tu roditelji. Ta udesna idealizacija djetetu slui da bi ga zatitila od strahova koji se javljaju nou, straha od naputanja i smrti. Zatitna deifikacija roditelja, ta udesna idealizacija ujedno stvara i plodno tlo za djetetov stid. Primjerice, ako roditelji zlostavljaju te fiziki, seksualno, emo cionalno ili mentalnom boli povrijede dijete, ono je spremno preuzeti krivicu, prihvatiti da je loe, samo da bi sauvalo to svemogue okrilje koje ga titi od nonih strahova. Kad bi dijete u toj fazi spoznalo neprimjerenost roditeljskih postupaka, u njemu bi to izazvalo ne podnoljivu tjeskobu. Djeca imaju uroenu mo da brane svoju svjesnu svijest od prijetnji i nepodnoljivih okolnosti. Freud tu sposobnost naziva ob rambenim mehanizmom ega. Meu obrambenim mehanizmima ega navodi odbijanje, nijekanje, potiskivanje, disocijaciju i idealizaciju. Ti su obrambeni mehanizmi iskonski i jednom kad su uspostavljeni, djeluju automatski i nesvjesno. Upravo se u toj nesvjesnosti krije nji hova velika tetnost. U svojoj nedavno objavljenoj knjizi The Fantasy Bond (Nest varna vezanost) Robert Firestone ralanjuje Freudov rad. Prema autoru nestvarna je vezanost okosnica obrambenog mehanizma

svih psiholokih sustava u ljudi, od psihiki poremeenih do zdravih osoba. Nestvarna je vezanost iluzija o povezanosti koju stvaramo s onima koji se za nas najvie brinu onda kad nam emocionalne potrebe nisu primjereno zadovoljene. Nestvarna je vezanost poput pustinjske fatamorgane koja nudi spas. Budui da nema savrene majke, oca ili neke druge osobe u ulozi roditelja, ta se nestvarna vezanost donekle razvija u svih ljudi. Za pravo, odrastanje i naputanje roditeljskog doma jest i nadvlada vanje te iluzorne povezanosti i zatite. Odrasti znai prihvatiti svoju temeljnu samou. Znai da smo se samostalno suoili sa strahovima koje donosi no i uhvatili se u kotac sa stvarnou smrti. To ipak pojnajvie znai da smo se odrekli roditelja u njihovom varavom i idealiziranom obliku. Sto pojedinac vie potiskuje svoje osjeaje, to je nestvarna ve zanost vra. I kako god paradoksalno zvualo, to je pojedinac naputeniji, to se vie vezuje i idealizira svoju obitelj i svoje roditelje. Ide alizirati roditelje znai idealizirati njihov nain odgoja. Bit osobnosti ne tvori samo nestvarna vezanost, nego je u psi holokom obrambenom sustavu osobe jo nekoliko slojeva. Firestonov je rad obraen u tablici 1.1.

Nastanak lanoga Ja
Nijedno dijete, zato to je bespomono, ovisno i u strahu, ne eli prihvatiti da su roditeljski postupci neprimjereni, bolesni, ludi ili na neki drugi nain nesavreni. Priroda titi dijete time to ga je obda rila egocentrinim, udesnim i neloginim nainom stjecanja spo znaje. Kako bi se osjealo sigurnim i opstalo, dijete mora idealizirati svoje roditelje i biti loe. No, svoje razdvojeno i zabranjeno ja pripisuje drugima. A ti razdvojeni dijelovi zapravo su dijelovi koje su njegovi

Tablica 1.1. Osnovni obrambeni sustav

(1) Izvorna zaaranost: Zabluda i nijekanje Nestvarna vezanost Idealizacija obitelji i roditelja (2) Naputanje: Postieno ja "Lo sam" Osjeaj manjkavosti Osnovni obrambeni mehanizmi ega - nijekanje, potiskivanje, disocijacija, nadomjestak (5) Internalizacija stida: Svi osjeaji, potrebe i elje zarobljeni su stidom Unutarnje uzvojnice stida Djeluju autonomno Uzrokuju povlaenje i suzdranost Neobuzdanost i lijeenje boli: Kompulzivno/ovisniko ponaanje (3) Lano ja: Strogo podijeljene uloge i scenariji Gubitak svojega ja u obiteljskom sustavu Uloge sputavaju i zatomljuju osjeaje (6)

(4) Introjektirani roditelj projiciran na druge (strance): One koji ne pripadaju obitelji Obrambena strategija protiv stida: nadzor, perfekcionizam, bijes, kritizerstvo

roditelji odbacili. Drugi su stranci i ne pripadaju klanu. Dijete zato introjektira glasove svojih roditelja. To znai da dijete i dalje u sebi slua postiujui razgovor koji je vodilo sa svojim roditeljima. Dijete sebe odgaja onako kako je odgojeno. Ako su ga korili i postiivali zbog osjeaja srdbe, tuge ili spolnog nagona, postidjet e se svaki put kad osjeti srdbu, tugu ili spolni nagon. Sve njegove osjeaje, potrebe i porive sputavat e stid. Unutarnji raskid sa sa mim sobom je vrlo bolan, i dijete mora izgraditi "lano ja". To je lano ja krinka ili stroga uloga koju namee kultura ili potreba obiteljskog sustava za ravnoteom. S vremenom dijete se poistovjeuje s lanim ja i uope nije svjesno svojih pravih osjeaja, po treba i elja. Stid se internalizirao. Stid vie nije osjeaj, on je iden titet. Pravo se ja povuklo iz svijesti. Pa ak i kad to udesno razdoblje proe, kada dijete, oko svoje osme godine, pone loginije razmiljati, priroda se i dalje pobrinula za egocentrinu idealizaciju roditelja. Mladac poinje razmiljati na posve logian nain i prihvaati stajalita drugih ljudi. "Kui" da Sveti Nikola ne moe istodobno biti u est robnih kua. U toj fazi poinje bolje suraivati u igri i zabavi. arolije je sve manje (ako skoi u rupu, nee mama razbiti glavu). Poinje pri hvaati pravila. Pa ipak, to logino dijete ostaje egocentrino i nediferencirano sve do ranoga puberteta. Tek e tada biti sposobno za potpunu lju bav i razumijevanje drugih. Izgradit e miljenje i potom ga "izliti u bronci". Iskrsnu li neki novi podaci koji to uvjerenje pobijaju, dijete e ih prilagoditi i uklopiti u ve stvoreno miljenje. Jedno takvo djeje uvjerenje (jer smiljeno je jo u udesno do ba) jest da su odrasli, osobito roditelji, dobrohotni i suta dobrota. Roditelji jesu dobri i nikakvi dokazi koji tvrde suprotno ne mogu dijete razuvjeriti. Nadalje, razlozi voeni osjeajima i voljom zbog kojih dijete ustraje u svojem uvjerenju jesu ti to dijete voli svoje ro-

ditelje i to je za njih osjeajno vezano. Zlostavljana djeca jo su jae vezana. Zlostavljanje stvara vrstu vezu jer, budui da je dijete zlostavljano, u vlastitim je oima manje vrijedno pa mu je i izbor ogranien. Sto je osjeaj manje vrijednosti jai, to je i osjeaj bespomonosti da neto promijeni izraeniji. Sto je pak osjeaj be spomonosti snaniji - to je osjeaj suenosti izbora jai. I to vie prihvaamo pravila i introjektiramo roditeljske glasove, to se ta pra vila sve vie idealiziraju, a sve zbog toga da bismo ostali uz roditelje. Drugim rijeima, da bi dijete razmiljalo o pravilima koja po stavljaju roditelji i shvatilo da im neto nedostaje, ono se treba odvo jiti i stati na vlastite noge. A to nijedan osmogodinjak nee, zapravo ne moe uiniti. U mladosti je najvei dio djetetove energije usmjeren na na putanje obitelji, i esto se doima da mladi odbacuju pravila koja im nameu roditelji. Jer, to je mlada osoba vie bila vezana u nestvar noj vezi, to e se jae vezati za skupinu svojih vrnjaka, koja e joj posluiti kao "novi roditelj". Meutim, kada proe kriza identiteta, veina se mladih vraa nestvarnoj vezi sa svojom obitelji. To je oso bito vidljivo kada se skrasimo i osnujemo vlastitu obitelj. Vraa se osjeaj za dom(ae) i sve to je bilo ini se ispravnim, to podrazu mijeva i pravila za odgoj djeteta. Otrovna pedagogija prenosi se s koljena na koljeno kao sveta istina.

Socioloka otrovna pedagogija

Sa sociolokog gledita moemo sagledati jo jedan razlog zbog kojega su pravila otrovne pedagodgije nedodirljiva. Sociolozi opisuju uzajamnu spregu pojedinaca i drutva. Zapravo, pojedinci stvaraju drutvo. Crkveni domjenak s tombolom poinje se smatrati godinjom tombolom. Za pet godina upljani e biti srditi i uvrijeeni

ako ne bude "tradicionalnog" godinjeg domjenka. Pravila i obredi nastali na neki nain proizvoljno, ukorjenjuju se u ljudskoj svijesti i postaju navikom. Sljedei je korak pravila i obrede proglasiti opravdanima. Oni tada postaju dijelom onoga to sociolozi nazivaju "dogovorenom stvarnou" - stvarnou koju svi odobravaju. Desetljeima poslije, zarobljeni u stranoj ivotnoj svakidanjici, zaboravljamo da su ta opravdana pravila nekad zapravo bila relativna i sluajna. Jednom opravdana, postaju svetima. Ona su bezuvjetna. I eto proturjeja: Pojedinci stvaraju drutva igrom sluaja, iz potrebe za ustrojem. Drutva potom postaju pravovaljane "dogo vorene stvarnosti", koje zauzvrat stvaraju pojedince. Takvo je i nae shvaanje obitelji, braka i roditeljstva. Takva uvjerenja upravljaju onime to tvori na ivot. Ve sam rekao da su pravila roditeljskog odgoja zastarjela. Tvr dim da su se naa svijest i nain ivota u posljednjih 150 godina pro mijenili. Otrovna je pedagogija djelovala 150 godina zbog nekoliko razloga. Prvo, ivotni je vijek bio mnogo krai. Obitelji su mnogo krae bile na okupu. Razvod je bio rijetkost. Prosjean je brak trajao petnaestak godina i obitelj se nije suoavala s pobunom mladih u dananjem obliku. Djeca bi ve u trinaestoj ostala bez jednog ro ditelja. Formalno je kolovanje zavravalo u petnaestoj. Pubertet je u ena nastupao oko sedamnaeste. S ekonomskog stajalita obitelji je povezivao rad i preivljenje. Otac je ivio kod kue. Muka su djeca bila vezana za oeve radom i naukovanjem. Promatrali su svoje oeve i divili im se dok su oni preobraavali zemlju, gradili domove i tale i runo izraivali u desne stvari. Danas je veina obitelji izgubila svoje oeve u novome svijetu rada - automatizaciji i kibernetici. Oevi su napustili dom

(netko je izaunao da prosjeni otac na vodeoj funkciji na dan provede 37 sekundi sa svojim tek roenim djetetom). Veina djece ne zna to njihovi oevi na poslu rade. Povezanost s majkom i nesposobnost da se prekine ta veza nastala zbog neprisut nosti oeva, uzrokom je ozbiljnih branih i osobnih problema. Zbog takvoga gubitka oca, imamo ene koje previe vole i mukarce koji mrze ene. Djeca, osobito muka, nekad su bila najvei obiteljski imetak. Stara kineska poslovica istie: "Pokai mi bogatog ovjeka bez sinova, a ja u ti pokazati ovjeka koji nee zadugo ostati bogatim. Pokai mi siromaha s mnogo sinova, a ja u ti pokazati ovjeka koji nee dugo ostati siromahom." Danas su djeca na najvei obvezni izdatak. Uzdraavanje djece do zavretka fakulteta podrazumijeva povelike trokove. Zbog toga roditelji i djeca ostaju 25 godina meusobno blisko povezani. Pravila koja su prije 150 godina upravljala roditeljskim odgojem i oblikovala linosti proizlazila su iz znanstvenog, filozofskog i teo lokog shvaanja ljudske prirode koja se drastino promijenila. Prije stotinu i pedeset godina demokracija, drutvena jednakost i osobna sloboda bile su novi pojmovi koje vrijeme jo nije bilo potvrdilo. Svijet je tada bio jednostavniji. Isaac Newton je zacrtao prirodne zakone. Zamislio je svijet poput strojeva koji su izranjali iz indus trijske revolucije. Razmiljanje i prosuivanje znailo je napredak. ovjek je bio razumna ivotinja. Osjeaji i elje mogli su samo sve pokvariti i zato im se pristupalo s nepovjerenjem. Osjeaje je trebalo briljivo sputavati i podrediti ih razumu. Ljudi su zadovoljno uivali u sigurnosti utvrenog poretka stvari. Bog je bio na nebu, a svijetu nije nita manjkalo, sve dok je ovjek potovao zakone prirode. Ti su zakoni bili upisani u muka srca (a pokatkad i u enska). Bio je to prirodni zakon. Temeljio se na nepromjenljivim vjenim is tinama.

Majke i oevi predstavljali su Boju vlast. Njihova je zadaa bila uiti djecu Bojim i prirodnim zakonima i pobrinuti se da ih ona potuju. Osjeaje i svojevolju trebalo je potisnuti i obuzdati. Djeja je priroda uroeno buntovna, ivotinjska. Njihove due, iako stvo rene prema Bojoj slici, okaljane su istonim grijehom. Zbog toga je djeci nuna stega. Mnogo je energije valjalo potroiti da bi se smirile djeje divlje strasti i neobuzdani duh. tedi ibu i razmazit e dijete. Alice Miller citira pisca iz 19. stoljea: "Udarci su moan pratitelj rijeima i podupiru njihov ui nak. Najizravnije i najprirodnije su zaunice koje slijede nakon snanog istezanja uha ... Simbolino je znaenje oi to, ba kao i znaenje pljuske po ustima koja podsjea da je rije o govornom organu i opominje da bi ga trebalo kori snije upotrijebiti... u prokuanom i pravom udarcu po glavi te u potezanju za kosu takoer ima odreene simbolike..."
For your own good (Za tvoje dobro)

Svaka reakcija na takvo kanjavanje smatrala se tvrdoglavou. Tvrdoglav je bio svatko tko je mislio svojom glavom. Bili su to dobri stari dani! Einsteinovo je djelo oznailo kraj tom pogledu na svijet. Kvant na je teorija zamijenila Newtonov svemir ureen u smjeru kazaljke na satu i njegove dijelove poput biljarskih kugli. Kvantna je teorija pobila temeljne pojmove o svijetu i vremenu. U svemiru je sve postalo relativno s obzirom na ostalo. Ubrzo je slijedilo Heisenbergovo naelo neizvjesnosti. Heisenberg je pokazao kako, premda moemo dokuiti da se tvar sastoji od bezbroj siunih estica, ne moemo ih izmjeriti. Kvantna je fizika nainila revoluciju u naem nainu sagleda vanja svemira. "Zbog toga," pie dr. L. Dossey u svojemu djelu

Space, Time and Medicine (Prostor, vrijeme i medicina), "moemo oe kivati zapanjujue promjene u vienju svojega psihofizikog ja." I ostali su pustili svoje apsolutistike glasove. Neils Bohr pie: "Velik pomak u naem iskustvu posljednih godina iznio je na vidjelo nedostatnost dosadanjih jednostavnih meha nikih shvaanja uzdrmavi temelje na kojima je poivalo uobiajeno tumaenje svakog opaanja." Atomic Physics and the description of Nature (Atomska fizika i opis prirode) Staro je vienje svijeta napokon okonao I. svjetski rat i 15 mili juna mrtvih. ovjeanstvo se ljuljukalo u prividu neizbjenog napretka. Ra cionalizam i tehnoloki pomaci uvjerili su svakoga da napretku nije mogue umai. Gdje su sada razum i prosvjeenje? Osupnuti, vjernici su ipak prigrlili vjeru. Liga naroda, Weimarska republika bili su jamstvo da se to vie ne moe dogoditi. Nije prolo ni dvadeset godina, a opet se dogodilo. Ovaj put su vremeni je svijet bio izvan sebe od uasa. Hitler i njegovi sljedbenici bili su posrednicima smrti preko 50 milijuna ljudi u razmaku od est godina. Njegov je reim programski istrijebio preko est milijuna Zidova u plinskim komorama i logorima smrti. Opaina tih zloina uvelike je nadmaila sve dosad znane u ljudskoj povijesti, njihova okrutnost i neovjenost izmiu dosezima mate. Sto je to to moe nekoga potaknuti da plinom ugui milijune ljudi? Kako mu milijuni mogu klicati i pomagati?

Kako se mogao dogoditi Hitler?

Njemaka je bila utvrda kranstva, kolijevka protestantske reformacije. Meu narodima svijeta Njemaka je bila filozofski, teo-

loki i umjetniki div. Kako se sve to moglo dogoditi? Kako je Hitler mogu?. Na to su pitanje ponueni brojni odgovori. Nijedan pravi. Pa ipak, bitno je da pokuavamo nai odgovor. Jer, na kraju nacistike ere razvilo se nuklerano oruje kojim je mogue potpuno unititi ljudski rod. Kako se mogao dogoditi Hitler? Dio odgovora svakako je u poli tici i gospodarstvu. Povezan je s osobnim interesima, pohlepom, s "imati" i "nemati". Dio odgovora je socioloki, odnosi se na posebne interesne skupine i zakone koji njima upravljaju. Tie se zajed nikog polazita i zajednikih poricanja, to zahtijeva vjernost i odanost skupini. A dio je psiholoki, odnosi se na obitelji i pravila koja upravljaju obiteljskim ustrojem. Obitelj je mjesto gdje se socijaliziraju pojedinci. Pravila koja su vladala u prototipskoj njemakoj obitelji bila su gotovo ista karika tura otrovne pedagogije. Upravo su krajnja poslunost, strogost, urednost i potiskivanje osjeaja doveli do "crnog uda nacizma". Erik Erikson jasno je to izrazio u lanku o legendi o Hitlerovoj mladei. Pie: "Naa je dunost priznati da je to crno udo nacizma bilo samo njemaka verzija, vrhunski plan i vrhunska brljavina tadanjeg svjetskog potencijala. Sklonost tome udu nije zatrta, ona je ustrajna; Hitlerov duh na to rauna." Potencijal da se to ponovno dogodi nalazi se u sveprisutnoj otrovnoj pedagogiji. Poslunost i tjelesno kanjavanje jo se uvijek visoko vrednuju kao kruna roditeljske stege. Evangelisti o tome esto propovijedaju na televiziji. Dvadesetih se godina tvrdilo da Weimarska republika nee usp jeti zbog totalitarnog ustroja njemake obitelji. Autoritarnou, ko-

ja je ocu davala takva nedostina prava nad majkom i djecom, nije se stvaralo pogodno ozraje za uenje demokracije.

Poslunost iznad svega

Valja dodati i Lutherovo uenje koje je bilo vjerski temelj apso lutistikoj roditeljskoj moi. Prema tom uenju, sve ovlasti dolaze od Boga i treba im se pokoriti kao svakoj Bojoj zapovijedi. Ka tolika je doktrina esto tumaena na isti nain. U svom krajnjem obliku to znai da se pokoravamo autoritetu, ak i kada smo svjesni da je to to inimo loe. Alice Miller pruila je uvjerljiv dokaz da je Hitler kao dijete bio tjelesno i emocionalno zlostavljan. Njegov je otac bio totalitarni diktator u svakome smislu te rijei. Nagaa se da mu je otac bio na pola idov i izvanbrano dijete, koji je svoj bijes iskaljivao na djeci. Hitler je na povijesnu pozornicu postavio svoje djetinjstvo, a rtvena su mu janjad bili milijuni nedunih idova. Ali, Hitler to nikad ne bi mogao izvesti sam. Ono to je posve nepojmljivo i izvan svake ljudske logike jest injenica da je jedan luak mogao izopaiti cijeli elitistiki narod, poput njemakog. Erik Erikson navodi da je Hitler mobilizirao sputavani bijes mili juna mladih. Bio je mladi voa bande koji im je pristupio kao brat i ponudio nain za iskaljivanje bijesa. Taj je bijes bio njihov nesvjes tan odgovor na okrutan odgoj uredno porican u mitu o "nadrasi". Poistovjetivi se sa svojim agresivnim, totalitaristikim roditeljem, Zidovi su im posluili da osvete svoj vlastiti osakaeni dio linosti. Nacionalno "iivljavanje" logino je proizlazilo iz autoritativnog obiteljskog ivota u kojemu su jedna ili dvije osobe, roditelji, imali svu mo i smjeli su ibati, grditi, kanjavati, poniavati, manipuli rati, zlostavljati ili zanemarivati svoju djecu, a sve pod parolom ro diteljskog odgoja i pedagodije.

U autokratskoj njemakoj obitelji majka i djeca bili su potpuno podloni oevoj volji, njegovim raspoloenjima i hirovima. Djeca su morala prihvatiti ponienje i nepravdu bez pogovora i sa zahval nou. Poslunost je bila osnovno pravilo ponaanja. Ustroj Hitlerove obitelji bio je prototip totalitarnog reima. Nje gov odgoj, premda mnogo stroi i okrutniji, nije se razlikovao od odgoja ostalih Nijemaca. I ba zbog toga slinog obiteljskog ustroja, mogao je Hitler zavesti njemaki narod. Alice Miller kae da pojedinac moe uspostaviti vlast nad ma sama ako naui u vlastitu korist okrenuti drutveni sustav u kojem je odgojen. Na Nurnberkom se procesu ubojica za ubojicom pozivao na nevinost, a ta se nevinost temeljila na poslunosti prema vlasti. Ljude poput Adolfa Eichmanna i Rudolfa Hessa tako su uspjeno vjebali poslunosti i ta vjeba nikad nije izgubila svoju mo. Na redbe su izvravali bez provjere sadraja. Izvravali su ih ba onako kako preporuuje "otrovna pedagogija", ne zato to su u tim nared bama vidjeli ispravnost, nego jednostavno zato to su to bile naredbe. "To objanjava," pie Alice Miller, "kako je Eichmann na su enju mogao sluati potresna svjedoenja ne trepnuvi, ne poka zavi i najslabaniji traak osjeaja, premda se, kad je pri izricanju presude zaboravio ustati i kad su ga na to upozorili, zacrvenio od neugode." Strogi katoliki odgoj Rudolpha Hessa dobro je poznat. Njegov vrlo religiozan otac elio je da mu sin postane misionarom. Hess pie: "Bio ... sam duboko religiozan, onoliko koliko je bilo mo gue djeaku mojih godina ... Roditelji su me odgajali da budem posluan i potujem sve odrasle ... Stalno su mi silom nametali da odmah moram udovoljiti eljama i po sluati naredbe roditelja, uitelja, sveenika i svakako svih

odraslih, ukljuujui i sluge, i da me nita u toj dunosti ne smije omesti. Ma to rekli, uvijek su imali pravo." Vjerujem da je Niirnberg bio odluujua prekretnica za otrovnu pedagogiju. Poslunost, ta zvijezda na kranskoj kruni slave, to metapravilo svih suvremenih obiteljskih sustava zapadne kulture, ta dika luteranske doktrine, dosegnula je vrhunac razotkrivi svoju golemu ruilaku mo. Odjednom se idealizam djetinjstva obitel jskog ustroja pokazao razorno ruilakim, a s njim i cijeli podustroj pravila koja uskrauju ivot. Hitler i crni nacizam okrutna su karikatura onoga to bi se moglo dogoditi u suvremenom zapadnom drutvu ako ne prestanemo podupirati i iriti obiteljska pravila koja ubijaju duu ljudskoga bia. Nacizam obiljeava kraj jedne epohe.

Podmuklost potpune poslunosti

Hitno, gotovo grozniavo pozivam ljude da shvate kako su podmukla ta pravila od kojih je sazdana otrovna pedagogija. Nisu pod mukla sama po sebi, postaju podmukla kad ih se primjenjuje be zuvjetno poput totalistikih zakona za oblikovanje linosti. Poslu nost i red su nunost svakog obiteljskog i drutvenog ustroja. Za kon, koji svojim zatitnim ustrojem vodi ovjeka u sigurnost, bitan je za ovjekovo ostvarenje. Uiti da budemo ugodni, nesebini i blagi, da suraujemo, korisno je i dragocjeno. Meutim, poslunost bez kritike prosudbe i nutarnje slobode dovela, je do nacizma. Bila je to bezuvjetna poslunost, u kojoj je iskljuena svaka ljudska osjetljivost i prirodni zakoni. Slino tome i istoa i urednost bez spontanosti uzrokuju slijepo robovanje. Zakon i intelektualizam bez ivotnosti i osjeaja uzroko vat e mehaniku hladnou i neljudsku, beutnu sputanost. Obazrivost, blagost, nesebinost bez unutarnje slobode, unutarnje ne-

ovisnosti i kritike prosudbe stvaraju "otira", tip osobe koja svima eli ugoditi, kojom moe upravljati svaki utjecajniji lik. Ubojstvo due temeljni je problem dananjega svijeta; to je kriza u obitelji. Djeci sustavno uskraujemo osjeaje, osobito srdbu i spolne osjeaje. Kad osoba gubi dodir s vlastitim osjeajima, gubi dodir i sa svojim tijelom. Motrimo djeje elje i misli i upravljamo njima. A kad vam netko upravlja osjeajima, tijelom, eljama i mis lima, znai da gubite sebe. Izgubite li sebe, dua vam je ubijena. "ivjeti, a nikad ne spoznati tko sam zapravo" najvea je trage dija. Upravo taj tragian osjeaj oslobaa bijes koji vlada naim svijetom. Taj se bijes ili prenosi na strance, ili je uperen protiv nas samih u obliku stida koji potie ovisnosti, ili se izraava u zloinu i nasilju. Miljenja sam da je veina obitelji disfunkcionalna jer su pravila kojima bi se trebala postii normalnost disfunkcionalna. Vano je otkriti za koji se oblik pogrenih odnosa specijalizirala vaa obitelj. Kad spoznate to vam se dogodilo, moi ete neto poduzeti. Ako je Thoreau imao pravo kad je rekao da veina ovjeanstva ivi u ti hom beznau, tada veina ljudi ne zna to im se dogodilo.

Saetak
Osnovne toke obraene u ovom poglavlju jesu: Kompulzivno/ovisniko ponaanje. Raspon kompulzivnog/ovisnikog ponaanja u suvremenom drutvu izaziva strah. Tri etvr tine stanovnitva je ozbiljno pogoeno. Kompulzivnost je poast dananjice. Uvukla se u sve pore nae svakidanjice; utjee na to to i kako jedemo, to i kako pijemo, na na nain odmaranja i zabave, na sve nae aktivnosti, seksualnost, vjersko opredje ljenje. Takvo se ponaanje oblikuje i uspostavlja u obiteljima. Pravila za odgoj djeteta. Otrovna pedagogija potie vlasnitvo nad naom djecom. Propovijeda nedemokratski nain uspostavlja nja odnosa. Osobito se zauzima za nejednakost. Potie sputa vanje osjeaja i tjelesno kanjavanje. Idealizacija roditelja i obitelji. Jedno od pravila otrovne pedagogije jest da su ta pravila neupitna. To znai da roditelji i obitelj ne podlijeu kritikoj procjeni. Djeca prirodno idealiziraju svoje ro ditelje iz puke potrebe za preivljenjem. Tako nastaju odrasla djeca koja prenose pravila svojih roditelja na sljedee narataje. I tako nastaje jo vie odrasle djece. Stid. Odrasla djeca jesu odrasli u kojima ivi dijete s ubijenom duom. Pravo ja je puklo i oblikuje se lano ja. Stid je kao otvorena rana. Njome izraavam da sam kao osoba manjkav. Ideoloki totalizam - nacistika Njemaka. Krajnji izraz otrovne pedagogije bila je nacistika Njemaka. Hitler je stvorio nacio nalnu dravu na naelu gospodar/rob. Posluio se ustrojem nje make obitelji da bi uspostavio nacistiki reim. Sve dok je otrovna pedagogija nedodirljiva, Hitlerov je fenomen jo uvijek latentna sila na Zapadu.

Drutveni sustavi. Danas znamo da drutveni sustavi imaju svoje zakone, sastavne dijelove i ustrojnu dinamiku. Drutva stvaraju "dogovorene stvarnosti" koje napokon postaju nesvjesne. Obi telji su sustavi ija je cjelina vea od dijelova. Takvi sustavi imaju pravila koja, ostanu li nedodirljiva, stvaraju zatvorene sustave koje dalje prenose s narataja na narataj.

2
Ono to gotovo nitko ne zna o obiteljima - obitelj kao sustav
"Slika naega ja i slika obitelji uzajamno su ovisne." N. Ackerman: The Psychodynamics of Family Life (Psihodinamika obiteljskoga ivota)

Istraiva imenom Cristian Midelfort objavio je 1957. godine svoje nalaze do kojih je doao radei u Luteranskoj bolnici u LaCrosseu, savezna drava Wisconsin. Bavio se odnosima izmeu de presivnih, paranoinih, shizofrenih i neurotinih bolesnika i njiho vih obitelji. Svoje je istraivanje zakljuio rijeima: "Ovaj rad pot krjepljuje slutnju da sve duevne bolesti nastaju u obitelji i proteu se u nekoliko lanova te iste obitelji." (The Family in Psychotherapy / Obiteljska psihoterapija) Gotovo istodobno, takoer 1957., John Howells iz Ipswicha, Engleska, nakon iscrpnog rada s obiteljima, zakljuuje:

"U obiteljskoj psihijatriji obitelj se ne smatra zaleem ... koje pomae bolesniku. Obiteljska psihijatrija prihvaa obitelj kao bolesnika, odnosno lijeenog lana promatra kroz znakove obiteljske psihopatologije." Family Psychiatry (Obiteljska psihijatrija) Ovaj je tip istraivanja dosegnuo vrhunac u radu Margaret Sin ger i Lymana Wynnea iz Nacionalnog insituta za mentalno zdravlje, Sveuilite Bethesda, savezna drava Maryland. Wynne i Singer istiu da shizofrenija nije samo bolest koju povezujemo s odreenim klinikim linostima, nego joj uzrok treba traiti u nainu na koji se osoba socijalizira. Wynne je prvi sagledao shizofreniju s obzirom na obiteljski sustav. Debelo je podcrtao da je izdvojeno promatranje shizofrenog djeteta u njegovoj bolesti puko pojednostavljene prob lema. Zapravo, pie on: "Svi su lanovi obitelji, i djeca i roditelji, zatoeni u pro cesu viktimizacije - ba kao i u procesu izbavljenja jer se svi oni tragino isprepleu." Exploring the Base for Family Therapy (Istraivanje temelja za obiteljsku terapiju) Gregory Bateson je 1951. zapoeo istraivanje koje e dovesti do interpersonalnoga gledanja na shizofreniju temeljenog na pogre noj i izluujuoj komunikaciji. Narediti djeci da budu spontana ili im govoriti kako im je dunost voljeti roditelje poelo se smatrati "dvostruko obvezujuim". Narediti nekome da ini neto to se po svojoj definiciji ne moe narediti jest izluivanje. Virginia Satir pomagala je Batesonu razraditi teoriju o duevnim bolestima temeljenim na pogrenom i proturjenom obrascu interpersonalne komunikacije. Ona je poslije razradila i vlastitu teoriju o patologiji obiteljskog sustava. Ostali su slijedili takva istraivanja i

dijelili miljenje o povezanosti duevno bolesnog pojedinca i obitelji iz koje potjee. Murray Bowen i Warren Brodey to su promatrali i sa stajalita nekoliko narataja. Bowen je na nekoliko primjera us tvrdio vanu ulogu djeda i bake. Jedan sluaj opisuje ovako: "Udruenu nezrelost djeda i bake steklo je i dijete koje je bilo najprivrenije majci. Kad se to dijete vjenalo s jed nako tako nezrelom osobom, u jednog se njihovog djeteta (na bolesnik) razvila nezrelost visokog stupnja."
A Family Concept of Schizophrenia (Obiteljski pojam shizofrenije)

U biti, Bowen je uvidio da u razvoju duevne bolesti prevladava sljedei scenarij. Dvoje ljudi u brak donose nerazrijeene sukobe sa svojim roditeljima. Kako se meu njima poveava napetost, ti se su kobi produbljuju. Partneri ih nastoje smiriti emocionalnim razvodom, "napadnom emocionalnom udaijenou". esto se uspijevaju dogovoriti da se ne svaaju i uspostavljaju pseudoprisnost. Brak se izvana doima dobrim. Izvana je srea. Ali ispod povrine tu su bitka, bol i osamljenost. Kad se rodi dijete, sustav se pretvara u trokut. Dijete postaje sredite odnosa. Ono je zatvoreno u tom sustavu i ini mu se prak tiki nemoguim napustiti obitelj. To dijete je esto emocionalno uznemireno, u njemu se prepoznaje bolesnik kojega alju na lije enje. Zapravo, taj je bolesnik samo simptom emocionalno pore meenog braka. Zato je bolesnikovu takozvanu duevnu bolest mo gue razumjeti samo u odnosu na emocionalni sustav kojega je dio. Emocionalna je zaraza prisutna u cijeloj obitelji. Onaj koji je ozna en kao "bolestan", ima iste simptome kao i cijeli taj emocionalni sustav, koji je bolestan. Mnogi su vrsni terapeuti prihvatili promjene i poeli u svom radu primjenjivati te teorije postigavi iznimne rezultate. Osobito

valja istaknuti Salvadora Minuchina, Carla Whittakera, Jaya Haleya i Virginiu Satir. Shvaanje obitelji kao sustava temelji se na injenici da smo mi ljudi neraskidivo drutvena bia. Svoju sam prvu sliku o sebi obliko vao prema osjeajima i eljama koje je moja majka imala za mene. Odreivanje moga ja zapoelo je doslovno u majinoj utrobi.

Oblikovanje vlastita ivota

Podaci govore da od svojega estog mjeseca fetus ivi aktivnim emocionalnim ivotom. U knjizi The Secret Life of the Unborn Child (Tajni ivot neroenog djeteta) dr. Thomas Verny saima najnovije spoznaje o ivotu fetusa: 1. Fetus moe uti, doivljavati, okusiti te na primitivnoj razini ak i uiti i osjeati in utero. 2. Ono to jo neroeno dijete osjea i opaa, poinje ob likovati njegove stavove i tenje. Ti se stavovi oblikuju prema porukama koje prima od svoje majke. 3. Vaan je majin stav. Kronina zabrinutost ili izmijeana pozitivna i negativna gledita o majinstvu mogu ostaviti dubok oiljak na osobnosti jo neroenog djeteta. Ba kao to i veselje, oduevljenje i radosno oekivanje povoljno utjeu na zdrav emocionalni razvoj djeteta. 4. Oevi su osjeaji takoer vani. Ono to mukarac osjea prema svojoj eni i neroenom djetetu jedan je od naj vanijih imbenika koji odreuje uspjeh trudnoe. Nae ivote, dakle, od samoga poetka oblikuju roditelji. Nakon roenja, slika koju o sebi stvaramo odraava sliku onih koji se o nama brinu. Kako sebe vidim i osjeam, upravo je ono to vidim u oima onih koji se za mene brinu. Ono to majka osjea prema meni

u najranijem razdoblju mojega ivota odreuje kako u sam sebe doivljavati. Ako su moji roditelji utemeljeni na stidu i disfunkcionalni, osjeat e se nedoraslima i potrebitima. U takvom stanju ne mogu biti uz mene zbog mene. Oni e trebati mene da budem uz njih zbog njih. Nau zbilju od samoga poetka oblikuje odnos, mi smo najprije mi pa tek onda ja. Nae "ja-stvo" proizlazi iz "mi-stva". Identitet proizlazi iz drutvenog konteksta. To je osnovni temelj za novo razmiljanje o obitelji. Vincent Foley je u svojoj knjizi Introduction to Family Therapy (Uvod u obiteljsku terapiju) posegnuo za dramom Tennesseeja Williamsa Staklena menaerija kako bi doarao stajalite obiteljskog sus tava. Izdvojimo li Lauru iz njenog obiteljskog sustava (majke, bra ta) , ona se doima djevojicom koja ivi u mati i nestvarnosti. Mogli bismo je smatrati shizofrenom. Ona je bolesna i oznaena kao pa cijent. Meutim, promatramo li Lauru sa stajalita sustava, dobit emo posve razliitu sliku. Shvatit emo da je njeno proimanje s majkom i bratom nuno da bi obitelj ostala na okupu. Ona tada vie nije bolesna, staromodna sestra koja iekuje "uglaenog udvaraa", nego osoba koja odrava razvnoteu unutar obiteljskog sustava. Napetosti izmeu Toma - sina i Amande - majke jedino Laura moe ublaiti i drati pod kontrolom. Kad napetost dosegne vrhunac, nastupa Laura koja uspijeva privui Tomovu i Amandinu pozornost na sebe. Napetost poputa i napon pada. Laurina je uloga dakle pre sudna i glavna. Ona dri obitelj na okupu. Obiteljski sustav funkcionira samo zbog Laurina upletanja, a ne unato tome. Netko e moda rei da je posve pogreno Lauri pripi sati bolest. Za nekog drugog ona je ta koja uva i brine se za jedin stvo obitelji. Tonije, sustav obitelji Winfield je bolestan i Laura je samo simptom bolesti toga sustava. Odmaknuti se od pojedinca i okre-

nuti se meusobnim odnosima nije samo jo jedan od naina sagleda vanja patologije, nego posve novo i razliito shvaanje patologije.

Obitelji kao sustavi

Obitelj kao sustav je nova stvarnost. Staro samo trideset i pet godina, shvaanje obitelji kao sustava pomae nam objasniti teko razumljive oblike ponaanja. Sam pojam duevne bolesti vie ne za dovoljava, jer podrazumijeva intrapsihike pojave. Model obitelj skih sustava pokazuje da svaki lan obitelji ima svoju ulogu u cjelokupnom sustavu. Obiteljski nam sustavi pomau da razumijemo za to su djeca iz jedne obitelji esto posve razliita. A promatranje obitelji kao sustava pomae nam da shvatimo kako se otrovna peda gogija prenosila iz narataja u narataj. Duevna bolest nikad nije izdvojiva, pojedinana pojava. Teorija obiteljskih sustava prihvaa obitelj kao bolesnika, a lana koji se lijei pritom shvaa kao znak obiteljske psihopatologije. Identifici rani bolesnik jest simptom disfunkcionalnosti obiteljskog sustava. A obitelj predstavlja drutvo openito. Zbog posla kojim se bavim, stalno se susreem s realnou obi teljskih sustava. U programu za tinejdere - ovisnike o drogi, koji se provodi u Los Angelesu, sudjelovalo je i oko pedesetak roditelja (ija su djeca uivaoci). Kroz seminar koji je bio posebno za njih prireen, roditelji su prepoznali to u njihovu braku nije u redu. Po mogli su nam da zloporabu droge njihove djece sagledamo kao "ob lik ponaanja" kojim su ta djeca htjela stiati uzavreli brani lonac svojih roditelja. U odreenome smislu ta su djeca, postavi ovisni cima, drala svoje obitelji na okupu. Djeca su onaj identificirani bolesnik. Njihov je zadatak pomoi obitelji, i u tome su doista usp jeli. Svaka od tih obitelji nosi oiljke otrovne pedagogije. Svaka se

ravnala prema tim pravilima. Svaki je roditelj bio odgojen u obitelji koja se sluila tim privilima. Sustavi su se najprije prouavali u biologiji. Njemaki biolog Ludwig von Bertalanffy definirao je sustave kao "skup elemenata koji meusobno utjeu jedan na drugi". Prouavajui sustave doao je do skupa naela koja se mogu primijeniti na sve sustave. Njegovo smo gledite nazvali opom teorijom sustava. Do kraja ovoga poglavlja na jednostavan u nain ukratko pri kazati kako se opa teorija sustava odnosi na obitelji kao sustave.

Cjelina
Prvo naelo sustava jest naelo cjeline. Cijelo je vie od zbroja njegovih dijelova. To znai da zbrojeni elementi ne ine sustav. Sus tav nastaje iz meusobnog djelovanja elemenata. Bez meusobnog djelovanja nema sustava. Obiteljski sustav u Staklenoj menaeriji nije zbroj pojedinih osob nosti - Amande, Laure i Toma Winfielda, nego njihovo za ivot vano meusobno djelovanje. Za takvo djelovanje Von Bertalanffy rabi naziv cjelina.

Odnos
Druga osobina sustava jest odnos. Svaki obiteljski sustav sastoji se od odnosa koji ga spajaju. Da bismo prouavali obitelj kao sustav, nuno je prozreti razne spojnice i veze izmeu pojedinih osoba te kako one meusobno djeluju. Svaki pojedinac u sustavu uspostavlja odnos s drugim na slian nain. Svaki je dijelom cjelina i u cjelini dio. Svaki pojedinac unutar sustava ima svoju vlastitu, jedinstvenu sustavnu osobnost, ba kao to nosi i peat cijelog obiteljskog sus tava. Ja sam moja obitelj bez obzira na svoju jedinstvenost koju sam ostvario kao osoba. Istodobno sam i pojedinac i skupina.

Da bismo shvatili to svojstvo proporcionalnosti odnosa, posluit e nam jedna novost u fotografiji, ono to nazivamo "hologramima". Hologram je trodimenzionalna slika nastala mijeanjem uzo raka odreene vrste svjetlosne zrake. Ako hologram podijelimo, svaka e polovica sadravati cijelu sliku. Izreemo li ga na etvrtine, takoer emo sauvati cijelu sliku itd. Mnogi znanstvenici smatraju da su svi organizmi hologrami, da se ljudski mozak i sam svemir odlikuju hologramskim svojstvom. Hologram je dobar nain da shvatimo obiteljski sustav. Ako me otr gnu od obitelji, u meni e i dalje postojati sve stvarnosti te obitelji. Moja je duboka podsvijest potpuno vezana za sve osobe u sustavu i moja se stvarnost oblikuje s pomou odnosa prema svakoj osobi u sustavu. Pojmom cjeline moemo izraziti duboko podsvjesno jedin stvo organizma u svakom sustavu, a osobito u obiteljskom sustavu, u kojem postoji i krvna veza. Krvna veza, koja je neraskidiva, jaa je od prijateljske veze. To u pojasniti primjerom iz vlastite savjetodavne prakse. Prije nekoliko godina jedan mi se par obratio zbog svojega sina. Oba su roditelja puno postigla u svojoj struci. Uzdizali su razum i gotovo prezirali osjeaje. Uzorak u koji se uklapa veina radoholiara. Brak im je bio seksualno disfunkcionalan. Pet godina nisu imali spolni odnos. Oboje su, meutim, potajno, krijui jedno od drugoga, ma tali o burnome spolnom ivotu. Njihov brak bez bliskosti bio je samotnjaki. Jedino u emu su doista uivali bile su veere u dobrim restoranima u koje su odlazili bar etiri puta na tjedan. Imali su de vetogodinjeg jedinca. Zbog njega su mi se i obratili. Djeak je bio lo uenik i imao je 20 kilograma previe. Nije sliio na dijete. Bio je sumoran, povuen, gotovo bezosjeajan i ponaao se kao kakav sta rac. U sedam sam mjeseci doznao da se esto, odnosno pretjerano samozadovoljava. Jako se zbog toga stidio. Imao je razraen tajni obred samozadovoljavanja, i zbog toga se takoer stidio.

Bilo mi je jasno da je on simptom brane nefunkcionalnosti svo jih roditelja. U njemu se oitovala njihova osamljenost, njihov ne dostatak komunikacije, njihov stid zbog tajnoga spolnoga ivota. Svojim je neuspjehom izravnavao njihov nezasitan poriv za uspje hom. Oni su voljeli jesti, a on je bio predebeo. im se u razgovoru sa mnom poeo otvarati, njihov se odnos po pravio. Prije nego to su ga doveli meni bili su obili i druge tera peute. Svaki ga je drukije lijeio. Jedan mu je terapeut propisao antidepresivne lijekove. Nijedan se prema njemu nije odnosio kao prema nositelju simptoma disfunkcionalnog obiteljskog sustava. Nisam ni ja bio uspjean, jer su roditelji odbili suraivati i shvatiti da je djetetov glavni problem zapravo njihov brak. Obiteljski su sustavi ili zatvoreni ili vrlo promjenljivi, otvoreni sustavi. U zatvorenim su sustavima veze, ustroji i odnosi postojani i strogi, a svemu se pristupa i postupa po u osnovi istom uzorku. To je korisno znati pri prouavanju obiteljskih problema. Bez obzira na to je li rije o novcu, spolnosti, djeci ili roacima, uvijek se postupa na jednak nain. Obiteljske sustave, ba kao i sve sustave, na okupu dri tzv. povratna sprega. Prsten povratne sprege omoguuje da sustavi dje luju. Primjerice, u obitelji White otac je alkoholiar. Opije se i sutra dan nije sposoban ii na posao. Majka javlja da je bolestan. Djeca ne zapitkuju i prave se da vjeruju kako je tata bolestan. Svi se pret varaju samo zato da bi otac sauvao posao, jer bi, ako ga izgubi, fi nancijski ugrozio obitelj. Tako mu zapravo omoguuju da se i dalje opija. Ne daju mu da se suoi s posljedicama svojega neodgovornog ponaanja. Malo e ga gristi savjest, no to e proi i opet e poeti piti. Uskoro e se sve ponoviti istim slijedom. U zatvorenom obiteljskom sustavu prstenovi povratne sprege su negativnog naboja i odravaju sustav zamrznutim i nepromjenjivim.

To nazivamo dinamikom homeostazom. to vie takav sustav nas tojimo promijeniti, on to vie ostaje isti. Povratna se sprega u obite ljima odrava s pomou pravila koja upravljaju sustavom. Ta pravila mogu biti otvorena, poput "djeca moraju biti na oku, ali ih se ne smije uti", ili prikrivena, poput oeva glasnog i bunog ovinizma prema enama s prikrivenom porukom da se ene treba bojati i da je treba obuzdati. Prikrivena su pravila esto oblik negativne povratne sprege. Otrovna se pedagogija provodi otvoreno i prikriveno. Ot rovna pedagogija stvara ljude utemeljene na stidu, koji se udruuju s drugim ljudima, takoer utemeljenima na stidu. Svi su oni idealizi rali svoje roditelje i njihova pravila i svoju djecu odgajaju onako kako su njih odgajali njihovi roditelji. Djecu postiuju isto onako kako su i njih postiivali njihovi roditelji. I ciklus se ponavlja iz narataja u narataj.

Sustavi novih vjerovanja

Pozitivna povratna sprega moe prekinuti zamrznuti status quo nekoga sustava. Pozitivna povratna sprega prkosi razornim i ne provjerenim pravilima, i onim otvorenim i onim prikrivenim. Pozi tivna povratna sprega pojavljuje se u obliku sustava novih vjero vanja koji guraju naprijed nove naine ponaanja tako da stara sta jalita postaju neodrivima. Pozitivna se povratna sprega postie po bijanjem pretpostavki na kojima se temelji otrovna pedagogija. Ne treba ovog ili onog izdvojiti i proglasiti ga "bolesnim". Treba gledati kako se cijeli sustav pokree i to ga je pokrenulo te upotrije biti onu povratnu spregu koja e ga promijeniti. U televizijskoj sam seriji pokuao zorno predoiti obitelji s pomo u tri metra visokog elinog mobila, rad izvrsne umjetnice Trudy Sween. Da bih doarao dinamiku homeostatinog naela, na po-

etku emisije dodirnuo bih mobil i na kraju pokazao da se mobil svaki put umirio tono u onom poloaju iz kojega sam ga pokrenuo. Naelo meusobne povezanosti i meusobnih odnosa takoer sam zorno prikazao. Naime, kad bih dotaknuo dio mobila, pokre nuli bi se svi njegovi dijelovi. Otvoreni obiteljski sustav mogue je doarati mobilom koji se cijelo vrijeme polako kree.

Obiteljska pravila
Obiteljski sustavi ne uspijevaju ne zato to su ljudi loi, nego zbog loih uputa, loe povratne sprege u obliku loih pravila ponaanja. Jednako je i s drutvom. To je vano. Nai roditelji nisu loi ljudi zato to prenose otrovnu pedagodiju. Pravila su loa. Obitelji se ravnaju prema podugakom nizu pravila. Tu su finan cijska, kuna, slavljenika, drutvena, obrazovna, osjeajna, stru kovna, spolna, somalna (bolest i zdravlje) te odgojna pravila. Svako od tih pravila ima tri aspekta: stav, ponaanje i nain na koji se pre nosi. Kuno pravilo moe biti: 1. Stav: Kua treba biti uredna i ista. 2. Ponaanje: Sue se pere odmah nakon jela. 3. Prijenos: Tata se glasno ljuti ako sue nije oprano. Najvaniji zadatak u braku jest znati se nagoditi i nai kom promis za pravila koja svaki brani drug u brak donosi iz svoje izvorne obitelji. Svi sustavi poivaju ba na onakvim naelima i pravilima o kakvima je bilo rijei. Jednako se tako svi sustavi sastoje od sastav nih dijelova. U obiteljskom sustavu glavne su sastavnice majin od-

nos prema sebi samoj i njezin odnos prema ocu, te oev odnos prema sebi i njegov odnos prema majci. Ti odnosi dominiraju susta vom. Ako je brak funkcionalan, i djeca imaju priliku biti potpuno funkcionalna. Ako je brak disfunkcionalan, lanovi obitelji su na peti i disfunkcionalno se prilagoavaju.

Zadovoljavanje obiteljskih potreba

Poput svih drutvenih sustava i obitelj ima svoje osnovne po trebe. To su osjeaj vrijednosti, osjeaj tjelesne sigurnosti ili sposob nosti, osjeaj prisnosti i povezanosti, osjeaj jedinstvenosti, osjeaj odgovornosti, potreba za izazovom i poticajem, osjeaj radosti i odo bravanja te duhovnog temelja. Obitelj takoer treba majku i oca, iji je meusobni odnos u osnovi zdrav i dovoljno pouzdan da djeci prui zdrav odgoj. Uzmimo da je Majka hipohondar, opsjednuta svakom i najman jom boljkom, esto u postelji i koristi se boleu kako bi izbjegla ob veze. Budui da je Majka beskorisna, brana je prisnost u zrako praznom prostoru. Obiteljskom je sustavu potreban brani odnos. Da bi se brani odnos uspostavio, netko e u tom sustavu osjetiti potrebu da bude ravan partner Tati. Jedna od keri preuzet e taj posao. Postat e mu Zamjenskom suprugom. Drugo e dijete moda preuzeti roditeljsku ulogu dok je Tata na poslu. To e dijete postati Preodgovorno i Mali roditelj. Netko e u tom u sustavu svojom draesnou i aljivou unositi radost u obitelj. Time e pridonijeti smanjivanju napetosti izmeu Mame i Tate. To je obiteljska Ma skota. Neko e dijete preuzeti ulogu Sveca i Junaka, postati besprijeko ran odlika, razredni predsjednik koji samo skuplja pohvalnice. To e dijete obitelj ispunjavati osjeajem dostojanstva.

Netko e pak izraavati Tatinu neizraenu srdbu prema Mami i sukobiti se s drutvom. Moda e se drogirati, stvarati neprilike u koli i padati razrede. Pruit e priliku Mami i Tati da se neim pozabave. Zbog zajednike brige za to dijete, oni bi se zapravo mogli zbliiti. To dijete postaje obiteljskim rtvenim janjetom. Zapravo, poput Laure Wingfield, to dijete nosi simptom obiteljske disfunkcionalnosti. rtveno janje esto slui cijeloj obitelji. Zbog problema koje rtveno janje stvara, esto treba lijeiti cijelu obitelj. Te sam uloge napisao velikim slovom da bih pokazao njihovu krutost. One proizlaze iz potreba sustava, a ne zato to je to netko htio. Zrakoprazan prostor i priroda ne idu zajedno. Djeca djeluju nesvjesno kako bi u sustav unijela otvorene i prikrivene potrebe i ispunila ga njima. Svakoga u obitelji pogaa odnos izmeu Mame i Tate. Svatko se tom optereenju prilagoava posebnom ulogom ili ulogama, svi gube svoj vlastiti, pravi identitet. Kako uloga postaje sve krua i krua, obiteljski se sustav sve vie i vie zatvara, zaleuje u stanju koje je poput transa. Kad se sustav zamrzne, obitelj nema kuda. I to se vie svatko trudi da preuzetom ulogom pomogne, to vie obitelj ostaje kakva jest. U zdravim obiteljskim sustavima uloge su zdrave. Roditeljska uloga uglavnom slui kao uzor. Roditelji pruaju uzor: Kako biti mukarac ili ena. Kako biti mu ili ena. Kako biti otac ili majka. Kako uspostaviti prisan odnos. Kako biti funkcionalno ljudsko bie. Kako postaviti prave granice.

Roditelji su i brini uitelji koji svojoj djeci posveuju vrijeme i panju i koji svoju djecu usmjeravaju. Djeci su smjernice nune, jer njihova je uloga da budu uenici. Djeca su znatieljna i ispunjena divljenjem. Trebaju uiti kako iskoristiti svoje sposobnosti da bi spoznala, voljela, osjeala, izabrala i matala. Trebaju uiti kako te sposobnosti djelotvorno i kreativno upotrijebiti da bi zadovoljila osnovne potrebe. U zdravim obiteljskim sustavima uloge su pokretljive i vrte se u krug. Mobil se blago kree. Zdrave se uloge meusobno zamjenjuju. Jedan je mjesec mama rtveno janje, tata drugi, a sljedeeg je mjeseca na redu jedno od djece.

Osobine prema rasporedu roenja

Ovaj model zbivanja u obitelji doarat e nam jedan drugi oblik razmiljanja u obiteljskom sustavu. Model se odnosi na raspored roenja, uvjetuju ga potrebe svakog drutvenog sustava, a ne samo posebne potrebe disfunkcionalnih sustava. Na potonjem se temelji teorija o ulogama* . Prema Bachovu modelu svi drutveni sustavi odlikuju se eti' rima osnovnim potrebama: Potrebom za produktivnou. Potrebom za emocionalnim odravanjem. Potrebom za uspostavom odnosa. Potrebom za jedinstvom. Budui da se djeca raaju u obitelji, te u potrebe iznijeti prema rasporedu njihova roenja.
* Slijedi saetak istraivanja koje je proveo dr. Jerome Bach sa svojim suradnicima na Bachovom institutu i Sveuilitu u Minnesoti.

Prvo dijete
Prvoroeno dijete najee u sebi nosi obiteljska svjesna i jasna oekivanja. Prvo je dijete, vie od bilo kojega drugoga djeteta, zao kupljeno ispunjenjem oekivanja da bi zadovoljilo sustavne potrebe za produktivnou. Prvo dijete ispunjavaju vrijednosti i teme koje u obitelji prevadlavaju te e oni djelovati suprotno ocu ili e se u svemu poistovjeivati s ocem (efom proizvodnje). Prvo e dijete donositi odluke i drati do onih vrijednosti do kojih dri njegov otac, ili e pak postupati potpuno suprotno. Kako se obino ponaaju prvoroena djeca: a) Okrenuta su drugima i drutveno svjesna. Prvoroeni e biti najsvjesniji drutvenih normi i oekivanja. b) Prva djeca tee jasnoi i preglednosti. Zanimaju ih potan kosti i skloniji su doslovnosti nego duhu. c) Pritisnuta oekivanjima i pretjeranom prisilom mladih rodi telja ("prvo dijete drhti"), u prvoroene se djece esto teko razvija samopotovanje.

Drugo dijete
Drugoroena se djeca prirodno vezuju za sustavne potrebe za emocionalnim odravanjem. O n a reagiraju na zatvorena i nesvje sna pravila obiteljskog sustava. Drugo se dijete obino vezuje (dje luje suprotno ili se poistovjeuje) za majku. Drugo e dijete donositi odluke i cijeniti vrijednosti koje cijeni majka. Najei modeli ponaanja drugoroene djece: a) Postupaju u skladu s nesvjesnim oekivanjima te u skladu s tuim ba kao i vlastitim potrebama. Drugoroena djeca esto su produetak majinih nesvjesnih potreba i elja. Ako je drugo dijete muko, vjerojatno e postati mukarcem za

kakvog bi njegova majka voljela da se udala. Ako je drugo dijete ensko, moda e promijeniti mnogo partnera jer je to potajno eljela njezina majka. b) Druga djeca odraavaju prikriveno emocionalno stanje u obitelji i esto teko spajaju glavu sa srcem. To znai da su drugoroena djeca esto intuitivno svjesna da se neto zaku lisno dogaa, a ne znaju to ni zato. Odmah e prihvatiti "skriveni dnevni red", ali nee moi jasno izraziti to osje aju. Zbog toga se druga djeca esto doimaju naivnima i zbunjenima. Subjektivno se drugoroena djeca esto osje aju rastrojeno.

Tree dijete
Tree e se dijete usmjeriti prema potrebama za uspostavljanjem odnosa u sustavu. U obiteljskom e se sustavu treeroeno dijete poistovjetiti s branim odnosom. O n o e najbolje simbolizirati sve to se u braku dogaa. U primjeru poslovno vrlo uspjenoga para koji sam opisao, sin je bio jedino dijete. Jedinci obino odraavaju sve to se u obitelji zbiva. U zdravom, funkcionalnom braku to moe izvrsno ispasti. U zdravim obiteljima jedinci dobro prolaze. U disfunkcionalnim brakovima, pak, jedinac odraava ono to se nastoji sakriti da ne valja. Iz devetogodinjeg djeaka o kojemu je bilo rijei moglo se gotovo savreno iitati to se dogaalo u braku njegovih roditelja. Bio je predebeo; roditelje je zanimalo samo jelo. Tajio je spolnost; oni su imali seksulane tajne. Bio je osamljen i nije pokazi vao osjeaje; oni su bili osamljeni i u njihovu odnosu gotovo da i nije bilo osjeaja. Bio je nekomunikativan; u njihovom braku ko munikacija gotovo i nije postojala. Tree dijete najbolje odraava napetosti u obitelji i vrlo mu je teko od toga se otrgnuti i stvoriti vlastiti identitet.

Uzorak ponaanja treega djeteta obino je ovakav: (a) Najvie ga brine pripadnost. (b) Doima se posve iskljueno, a zapravo je vrlo ukljueno. (c) Vrlo je nesigurno i nije mu lako izabrati.

etvrto dijete
U etvrtom su djetetu ujedinjene sve potrebe obiteljskoga sus tava. etvrto e dijete u sebi obuhvatiti sve nerazrijeene obiteljske napetosti. Ono je poput obiteljskog radara koji prima i poistovjeuje se sa svakim inom i meusobnim odnosima u obiteljskom sustavu. Prema uzorku ponaanja, etvrto se dijete osjea vrlo odgovor nim, premda nemonim i bespomonim da stvarno neto poduzme
v

u vezi sa zbivanjima u obitelji. Cetvrtoroeni esto pribjegavaju a ljivom i draesnom ponaanju, poput obiteljske maskote, kojim od vraaju pozornost od bolnih dogaaja i na taj se nain brinu o obitelji. Nerijetko se doimaju djetinjasto i razmaeno, poesto su rastrgani te rvteno janje koje spaava obitelj. Bachovo je djelo ipak uglavnom samo teorija i svakako ga ne bi trebalo kruto shvaati. Ta bi analiza mogla posluiti u otkrivanju odreenih osobnih sklonosti za koje moemo rei da ih vie potie sustav negoli su zapravo neiji prirodni dar. U svakom se djetetu roenom nakon etvrtoga navedeni sijed ponavlja. Peto dijete ponaa se poput prvoga, esto poput drugoga, itd. Svaki je obiteljski sustav dio veeg sustava, koji nazivamo supkulturom. Rije je o nacionalnosti i vjerskom opredjeljenju. Svaka supkultura ima svoja naela, svoja pravila i svoje sastavnice. Supkulture su dio kultura ili naroda. Svaka supkultura i svaka kultura utjeu na oblikovanje pravila i njihovu provedbu.

Obiteljski trans
O obiteljskom sustavu moemo razmiljati i tako da zamislimo skupinu ljudi u hipnotikom transu. Zapravo je trans prirodno sta nje. Veina nas vie puta tijekom dana pada u trans i budi se iz njega. Sanjarimo, matamo o budunosti, oivljavamo uspomene iz prolosti, gledamo televiziju, itamo, idemo u kino. Sve to utjee na stanje transa. U transu svijest bolje i potpunije upija. Zbog svoje naivnosti i povjerenja, te vrste meusobne povezanosti s roditeljima, djeca su prirodni "zarobljenici" transa. Sve ono to u stanju transa nauimo poslije e djelovati kao posthipnotini poticaj. Ako mama kae da nikad neemo biti pametni kao sestra, ta e poruka odzvanjati i dje lovati sve dok se ne probudimo iz transa. A probudit emo se kad napustimo roditeljski dom, odrastemo i otrgnemo se od majke. Trans djeluje i poput krune povratne sprege. Svaka je osoba podlona tuem ponaanju. Poput mobila, taknete djeli, a svi se ostali dijelovi tresu. Obiteljski trans nastaje zbog pojedinanog meusobnog utjecaja obaju roditelja na djecu, a uzrokuje ga i sam brani odnos. Oevo ponaanje utjee na majku, a ona na to odgovara ponaanjem koje utjee na oca. Primjerice, mama prigovara tati to uti. Kad upitate tatu zato uti, on e rei da je to zato to mama guna i prigovara. Dakle, mama se ljuti i guna jer tata uti, a tata uti jer se mama ljuti i guna. I tako nastaje kruni tok. Djeca jedu, diu i oblikuju se prema tom didaktikom mehanizmu transa. Dakle, cjelina je trans u kojemu sudjeluju svi dijelovi. Dio svakog obiteljskog transa jest i nain na koji svatko od nas ui o svojim osjeajima. Obitelj odreuje koji su osjeaji podobni i smiju se izraziti. Roditelji slue kao uzor. To nazivam izvornom o-

biteljskom ZAARANOU. ZAARANOST zapravo odreuje emo cionalni jezik koji ljudi izvorno batine. Nestvarna je vezanost tako er dio nae izvorne ZAARANOSTI. ivot zapoinjemo u obitelj skoj ZAARANOSTI. Svi se nalazimo u posthipnotikom transu koji je potaknut jo u ranom djetinjstvu. U procesu transa osobito vanu ulogu ima povezanost. Djeca se vezuju za jednog ili za oba roditelja. Ta je povezanost bitan oblik hramoninog odnosa. Harmoninim je odnosom obiljeen proces postajanja drugom osobom. U takvom odnosu ulazimo u model svijeta druge osobe. Prihvaamo kartu realnosti kakvu si je zamislio onaj drugi. Vezivanje je proces s pomou kojega se djeca uvlae u trans koji su stvorili njihovi roditelji. U disfunkcionalnim sustavima ta povezanost ima ozbiljne i stra ne posljedice. Tjelesno, spolno, emocionalno, intelektualno ili mo ralno zlostavljano dijete "traumatski" se vee za takvo ponaanje svojih roditelja. Doivljava ga normalnim jer nije iskusilo nita dru go niti je upoznalo drugaiji oblik obiteljskog ivota. esto se poisto vjeuje s roditeljem koji ga mui. Dijete se tako osjea monim. Kad se jednom poistovjeti, dijete nosi i prenosi osjeaje i uvjerenja toga roditelja. Primjer za to je Jill. Imala je nasilna oca koji ju je verbalno zlostavljao. Sramotio ju je i poniavao pred dekima. Stalno ju je optuivao da se ponaa zavodljivo i izazovno te da je takvim na inom predodreena da bude silovana. Jill je mrzila oca i u sebi zatomljivala straan bijes prema njemu. Udala se, a mu joj je bio mlakonja. Stalno ga je kritizirala, op tuivala i verbalno zlostavljala. Oponaala je uvredljivo ponaanje svog oca i svoj je bijes prema ocu iskaljivala na muu. Jedna od nje zinih keri bila je silovana etiri puta! Ista vrsta dinamike djeluje i u djece koja su rtvom otrovne peda gogije. Poistovjeuju se s roditeljima koji ih zlostavljaju i jednakom mje-

rom uzvraaju svojoj djeci grevito se drei naina odgoja koji su na njima primijenili njihovi roditelji. Traumatska povezanost i poistovjeivanje sa zlostavljaem ob janjavaju kako se bolesni stavovi prenose iz narataja u narataj. Takvo je poistovjeivanje obrambeni mehanizam ega, koji omo guava djetetu da preivi.

Krug obiteljskog transa

1. Obiteljski sustavi djeluju preko prstenova povratne sprege, koji su kibernetike i krune, a ne uzrone naravi. Ba zato je u obiteljskom sustavu svatko odgovoran, a nitko nije kriv. Ovim organizamskim pristupom izbjegavaju se obiljeja poput "bolestan" i "mentalno bolestan". Disfunkcionalnost se oituje u potpunoj neravnotei organizma prouzroenoj neprimjerenim pravilima ili sustavima vjerovanja, iz kojih pro izlaze zamrznuti prstenovi povratne sprege i cirkularnost. Nema potrebe za okrivljavanjem rtvenoga janjeta i pripi sivanjem dijagnoze. Vjerovanju da je zbog bolesti, u osobe zatajio intrapsihiki pogon nema mjesta. Bolesna je obitelj, a ne pojedinac. Pojedinac je, meutim, taj koji se ponaa disfunkcionalno. 2. Cjelina je trans potaknut ponaanjem. U otvorenom obi teljskom sustavu trans je mogue mijenjati jer zdravo ozraje koje je brani par stvorio doputa mogunost izbora. U za tvorenom obiteljskom sustavu trans je krut i zamrznut, tako da ga svaki lan moe potaknuti oblikom ponaanja koji od njega zahtijeva preuzeta uloga. Upravo zato se dogaa da pojedinac napusti obitelj, a ipak iz nje ne izae. Ljudi iz disfunkcionalnih obitelji obino ustraju u svojim krutim ulo gama i disfunkcionalnost prenose na svoj budui ivot.

3. Obitelj je utjelovljenje supkulture i kulture neijeg odgoja. Supkulture i kulture stvaraju pojedinci. To je oblik drutvene izgradnje stvarnosti koju nazivamo "dogovorenom stvarno u". Dogovorena stvarnost jest ono s ime se svi slau. Obite lji se oblikuju prema pravilima dogovorene stvarnosti. Raire na pravila dogovorene stvarnosti u roditeljskom odgoju jesu otrovna pedagogija. 4. Teorija sustava objanjava kako se otrovna pedagogija moe prenositi naratajima. Shvatite li vlastiti obiteljski sustav, moi ete otkriti kako vam je otrovnom pedagogijom namet nuta uloga ili oblik ponaanja u skladu s "knjigom snimanja". Slaui slagalicu iz svoje obiteljske povijesti, moete otkriti to se dogodilo s vaim pravim ja.

Saetak
Prsten povratne sprege vs. uzrok/posljedica. Pojam obiteljskog sustava podrazumijeva obitelj kao dinamian drutveni organi zam. Takav organizam pokreu meusobno djelovanje i meu sobna ovisnost. Tata uti jer mama guna i prigovara, a mama guna i prigovara jer tata uti. Njihovo je ponaanje ciklino, a ne uzrono. Autonomija ili cjelina. Obitelj je organizam - cjelina je vea od zbroja njenih dijelova. Na svakog u obitelji utjeu svi ostali. Svaki je pojedinac dijelom cjelina i u cjelini dio. Cijelo novo drutveno shvaanje emocionalne bolesti temelji se na toj spo znaji. Pojedinac nije emocionalno bolestan - obitelji jesu. Brak kao glavna sastavnica. Brak je glavna sastavnica obitelji. Brano zdravstveno stanje odreuje zdravstveno stanje obitelji. Pojedinane uloge. Sve obitelji imaju podijeljene uloge. Uloga roditelja jest oblikovati: kako biti mukarcem ili enom; majkom ili ocem; kako biti osobom; kako izraziti osjeaje i elje. Uloga djece jest da budu znatieljna i da ue. U zdravim obiteljima te su uloge fleksibilne; u disfunkcionalnim obiteljima uloge su krute. Zakoni ili pravila. Sve obitelji imaju svoje zakone ili pravila koji upravljaju njihovim sustavom. Zakoni odreuju nain odrava nja kuanstva, tjelesne njege, slavlja, drutveni ivot, novana pitanja, privatnost i granice. Napetost prouzroena oprenou osamostaljenje/zajednitvo. Napetost u obiteljima uzrokuje oprenost izmeu osamostalje nja i zajednitva. Potreba da budemo jedinstveni i ostvarimo sebe sudara se s potrebom da se prilagodimo volji sustava.

Ravnotea. Obitelji kao drutveni sustavi djeluju u skladu sa za konima dopunjavanja. Ako je tata jako ljut, mama je blaga i njena. Poput mobila, sustav uvijek tei spokoju i ravnotei. Obitelji mogu biti otvorene (uvijek u blagom pokretu) ili zatvo rene (nepokretne ili krute). Potrebe sustava. Poput pojedinaca i sustavi imaju svoje potrebe. Obitelji, ba kao i svi drutveni sustavi, imaju potrebu za produktivnou (hrana, odjea i zaklon), emocionalnim odrava njem (dodirivanje, milovanje, toplina); dobrim odnosima (lju bav, prisnost); osobnou i razliitou (samoostvarenje); poticajem (uzbuenje, izazov, zabava) i jedinstvom (osjeaj pripad nosti i zajednitva).

3
Presjek funkcionalnog obiteljskog sustava
"Ako sam ja ja jer sam ja ja, A ti si ti jer si ti ti, tada jesam i jesi. Ali ako sam ja ja jer si ti ti, a ti si ti jer sam ja ja, tada nisam i nisi." Rabin Mendel Smatrajte ovo poetkom vlastitog traganja za novom i plodo nosnom samosvijeu. Usredotoite se na obitelj iz koje potjeete. Vaa izvorna obitelj je pogon iz kojega dolazite. Ako je ta jedinica funkcionalna, obitelj je vrelo vae osobnosti i snage te va emocio nalni potporanj. Ako je funkcionalna, obdarila vas je povjerenjem da negdje pripadate. Izvorna je obitelj tamo gdje ste doivjeli najs trastvenije i najsnanije od svih ljudskih doivljaja. Dok prouavate funkcionalnu, zdravu obitelj, moete se takoer usredotoiti i na obitelj kojoj sada pripadate ili koju stvarate.

Postoje zdrave obitelji koje potpuno izvravaju svoj zadatak. Kad kaemo za neto da je funkcionalno, znai da slui svojoj svrsi. Automobil, primjerice, moe imati hrave mrlje na karoseriji, ali dobro ide, pa je stoga potpuno funkcionalan. Radi. Funkcionalna, zdrava obitelj jest ona obitelj u kojoj su svi lanovi potpuno funkcionalni, ba kao i svi odnosi meu njezinim lanovima. Svi lanovi obitelji, kao ljudska bia, imaju na raspolaganju sve svoje ljudske sposobnosti. Tim se sposobnostima slue da bi suraivali, oblikovali svoju linost, osamostalili se te ispunjavali zajednike i osobne potrebe. Funkcionalna je obitelj zdravo tlo na kojemu poje dinci stasaju u zrela ljudska bia. To podrazumijeva sljedee: a. Obitelj je jedinica u kojoj opstajemo i rastemo. b. Obitelj je plodno tlo koje udovoljava emocionalnim potre bama svojih lanova. U tim je potrebama sadrana ravnotea izmeu samostalnosti i ovisnosti, te drutvenog i spolnog odgoja. c. U zdravoj obitelji rastu i ravijaju se svi lanovi, ukljuujui i roditelje. d. Obitelj je mjesto gdje se stjee samopotovanje. e. Obitelj je glavni pokreta socijalizacije i presudna je za op stanak drutva. Ako je obitelj tlo iz kojeg niu zreli ljudi, to znai biti zrelom osobom? Koje su bitne sastavnice zrelosti?

to je zrelost?
Zrela je osoba ona koja sebe razlikuje od ostalih i koja je svome egu postavila jasne granice. Zrela osoba ima jasan identitet. Takva je osoba sposobna mudro se vezati za svoj obiteljski sustav a da se

pritom ne stopi ili sjedini s ostalim lanovima. To znai da je takva osoba emocionalno slobodna i moe bez ljutnje ili potpune pre danosti birati kad e se pribliiti a kad odmaknuti, a da pritom ne osjea krivnju. Primjerice, jedno od odrasle djece iz obitelji moe odluiti da za boine blagdane otputuje sa svojom vlastitom obitelji ili prijate ljima. U funkcionalnoj e obitelji ta odluka vjerojatno raalostiti os tale lanove zato to za Boi nee svi biti na okupu. Ali, i rodite ljima i ostalim lanovima obitelji bit e drago da je njihov lan sre tan i da ima gomilu prijatelja. U disfunkcionalnoj obitelji takva e odluka rasrditi ostale la nove. Roditelji e najvjerojatnije manipulirati krivnjom, pa e se onaj koji je blagdane odluio provesti izvan kue svakako osjeati krivim. Recimo da je krivnja koju osjea tolika da e otkazati put i doi kui za Boi. A kod kue se pak osjea uvrijeeno i srdito. To je uobiajeni scenarij u disfunkcionalnim obiteljima. Proces diferencijacije vlastitoga ja svima nam je nuan. Razlika izmeu osobnog osamostaljenja i pripadnosti odreuje nae mjesto u trajanju. Svi mi imamo svoje mjesto u tom konitnuumu i svima nam je nuno to vie se diferencirati. Naa je osobnost jednaka naem identitetu. Imati jasan identitet znai imati dobar osjeaj za vrijednost te imati nekog ili neke do kojih nam je stalo, koji e taj osjeaj vrijednosti potvrditi. Ne moemo posve sami imati identitet. Na je identitet ono po emu se razlikujemo, razlika koja ini raz liku. Njeni su temelji uvijek u drutvenom okruenju - u odnosu. Identitet ujedinjuje potrebe za samoostvarenjem s potrebom pri padnosti. Jasan identitet uvijek je ukorijenjen u pripadnost. Za pravo, poriv za osobnim osamostaljenjem i potreba da se prilago dimo i pripadamo suprotnosti su koje se privlae. Jedno ne moe bez drugoga.

Za osobno osamostaljenje i diferencijaciju potrebna je postojana i sigurna obitelj u kojoj pojedinac moe zadovoljiti svoje potrebe. Zdrava obiteljska okolina daje priliku svim lanovima da zadovolje svoje potrebe. Na slici 3.1. dan je pregled ljudskih sposobnosti i potreba. Svakome od nas potrebno je samopouzdanje, ljubav prema sebi samome, prihvaanje samoga sebe i sloboda da budemo jedinstveni i neponovljivi kakvi doista i jesmo. Svakome treba netko tko e ga dodirivati i u kome e gledati svoj odraz. Svi trebamo ustroj, dovoljno siguran da se u njemu moemo razvijati i osamostaliti. Takav e se ustroj mijenjati s obzirom na stupanj razvoja koji smo dosegnuli. Svatko od nas treba naklonost i priznanje. Svatko treba potvrdu vlastitih osjeaja. Svakome je nu an izazov i poticaj da bi proao sve razvojne faze. Napokon, svakome od nas potrebno je samoostvarenje i spiritualizacija. Spiritualizacija podrazumijeva potrebu da volimo, brinemo se, potrebu da budemo potrebni, traimo istinu, ljepotu i dobrotu. Spi ritualizacija znai ivjeti za neto vie no to smo mi sami, neto to veina naziva Bogom. Svaka je osoba roena sa sposobnou da zadovolji te potrebe. Mo spoznaje omoguuje nam da otkrijemo sebe i druge te da do voljno ovladamo znanjem kako bismo opstali i zadovoljili osnovne potrebe za sigurnou. Sposobnost da volimo omoguuje svakom od nas da voli sebe i druge. Ljubav je, prema Scottu Pecku, "volja za irenjem vlastitih granica poradi njegovanja vlastitog i tueg du hovnog razvitka".

Slika 3 . 1 . Podruje ljudskih sposobnosti i potreba

EMOCIJE (oblici energije) - spadaju meu nae temeljne "sposobnosti". To su signali koje alje tijelo upozoravajui nas na potrebe, gubitak, zasienje. Troei tu energiju, uinkovito se brinemo za sebe. Emocije su neposredni izrazi stvarnosti, za razliku od misli, koje prevode ili ralanjuju nae doivljaje. Emocije su vane informacije po kojima znamo to nam je initi, to i kakvu promjenu elimo. Srdba nas snai i titi. U strahu pronalazimo mudrost i mo rasuivanja, U tuzi nalazimo snage i sposbnosti da zauvijek prekinemo s prolou i prebolimo gubitke koje donosi ivot. Po stidu znamo da smo ljudi i ogranieni. Stid nam govori da nam treba pomo i da moemo pogrijeiti. Krivnja nam "oblikuje svijest".

to je emocija?
Sposobnost da osjeamo omoguuje svakome od nas da spozna vlastitu, jedinstvenu, spontanu stvarnost. Emocije nam omoguuju da budemo potpuno svjesni na emu smo s obzirom na svoje po trebe. Ta nam energija (lupanja srca i grenja miia u ljutnji) omoguuje da se pripremimo suoiti i prevladati svaku prijetnju svo jim osnovnim potrebama. Bez te energije (nazvane srdba) nismo sposobni odrati dostojanstvo i samopouzdanje. Strah je energija koja proizlazi iz sposobnosti rasuivanja. Omo guuje nam da procijenimo opasnost i spoznamo zone opasnosti kako bismo zadovoljili osnovne potrebe. Tuga je energija opratanja i svretaka. ivot je dugotrajan rasta nak. Stalno govorenje zbogom i zavravanje ciklusa odrastanja. Bol i tuga pruaju nam energiju da zavrimo s prolou. Rei zbogom najranijem djetinjstvu i razdoblju puzanja, nuno je za ula zak u latentno razdoblje kolske dobi. Rei zbogom koli, nuno je da bismo si prokrili put i zauzeli svoje mjesto u svijetu. Odrastanje zahtijeva stalno umiranje i ponovno raanje. Bol "lijei osjeaje". Krivnja je energija koja oblikuje nau savijest. Bez te energije osueni smo na sociopatsku i psihopatsku bezosjeajnost. Krivnja nam omoguuje da se za neto zauzmemo i izgradimo unutarnji sus tav vrijednosti koji potie djelovanje i prihvaanje obveze. Stid je energija kojom spoznajemo da smo ogranieni i konani. Stid nam doputa da pogrijeimo i shvatimo da nam je potrebna pomo. Stid je izvor nae duhovnosti. Radost je energija koja javlja da je sve u redu. Sve su potrebe za dovoljene. Zadovoljni smo i rastemo. Radost stvara novu i nespu tanu energiju. Svatko je obdaren sposobnou da eli i udi. Tu energiju obino nazivamo snagom volje ili voljom. Naa je volja sposobnost elje po-

dignuta na potenciju djelovanja. Ono to smo izabrali, oblikuje nau stvarnost i na ivot. Napokon, posjedujemo sposobnost da zamiljamo i matamo, a to nam omoguuje da spoznamo nove mogunosti. Bez te sposobnosti postajemo kruti konformisti. Ljudska je mata sila koja je prokrila nove granice i svijetu donijela promjene, razvitak i napre dak. Nacionalne umjetnike galerije i muzeji su spomenici mati. Bez te sposobnosti postupno bismo ostali bez nade, jer u nadi se uvijek vide nove mogunosti. Dobar obiteljski primjer je vrsto tlo na kojem se pojedinac moe uvjebati u sposobnostima da spoznaje, voli, ljubi, osjea, odluuje i mata. Takvo tlo treba odgovarati stupnju razvitka. To znai da oso ba treba smjeti slobodno primijeniti svoje sposobnosti da zadovolji vlastite potrebe na nain koji odgovara stupnju njezina razvitka. Mo spoznaje, na primjer, razvija se postupno tijekom prvih 16 godina ivota, i prolazi kroz faze simbolinog, predloginog, posve loginog i konano apstraktnog i simbolinog razmiljanja. Nuna je roditeljska mudrost, koja razumije poseban nain na koji dijete razmilja u svakoj fazi razvitka, a isto je tako nuno da roditelji svoja oekivanja usmjeravaju prema zdravom izazovu i budu svjesni dje tetovih spoznajnih ogranienja. U uvodnom sam poglavlju istaknuo udesnu predloginu razvojnu fazu. Zrela osoba dopunjuje udesno dijete u sebi s obzirom na dob. Ona napokon shvaa da su njezini ro ditelji stvarna, konana ljudska bia, kakva doista i jesu. Dopunjuje njihove roditeljske uloge prema razumu, logici i osobnom iskustvu. Vjerujem da smo svi roeni s dubokim i iskonskim osjeajem vrijednosti. Dragocjeni smo, rijetki, jedinstveni i nevini. Roeni smo sa svim sposobnostima i potrebama koje sam naveo. Meutim, nezreli smo i potpuno ovisni o osobama koje se brinu za na op stanak, neizbrueni dijamant vrijedan cijelo bogatstvo. Oni koji se za nas brinu silno su odgovorni za oblikovanje nae sudbine na sa-

mome poetku. Da bismo se i dalje osjeali dragocjenima i jedin stvenima, moramo svoju jedinstvenost i dragocjenost vidjeti u oi ma onih koji se za nas brinu. Ono to vjerujemo o sebi, odraz je onoga to vidimo u njihovim oima. Temelj vlastite slike o sebi postavljen je u prve tri godine ivota. Proizlazi iz odraza u oima onoga tko se o nama najvie brine. Spoznaja o nama samima treba se zrcaliti u osobama koje nam znae, koje nas vole i kojima je stalo, osobama koje su sebe dovoljno ostvarile da im svaki novi spoznajni prag nee znaiti prijetnju sa svojom spontanou i slobodom. to oni koji se o nama najvie brinu vie vole sebe i to vie prihvaaju sve svoje osjeaje, potrebe i elje, to e biti spremniji prihvatiti sve djelie svoje djece - njihove porive, osjeaje i potrebe. Roditelji koji su samopouzdani i koji prihvaaju sebe, uspijevaju zadovoljiti vlastite potrebe. Ne moraju iskoritvati svoju djecu da bi stekli osjeaj moi, primjerenosti i sigurnosti. Svaki je roditelj part ner u postupku dovravanja nedovrenog posla s vlastitom izvor nom obitelji. Odvajanje od majke i oca je obavljeno. Svaki je od njih potpun u smislu da je zavrio s prolou. I svaki je obnovio ra zorne aspekte otrovne pedagogije.

to je zdrav, funkcionalan brak?

Kako sam ve istaknuo, obitelj je sustav. Tim sustavom uprav ljaju sastavni dijelovi i naela. Glavni sastavni dio jest brana zajed nica. Ako je odnos u toj zajednici zdrav i funkcionalan, djeca imaju prilike odrastati. Zdrav, funkcionalan par obvezuje suprunike snagom volje. Od luili su i izabrali da e biti jedan uz drugoga bez obzira na okolnosti (u bogatstvu i siromatvu, u bolesti i zdravlju, dok ih smrt ne razd-

voji). Dobar se odnos temelji na bezuvjetnoj ljubavi. To nije neki "cmizdrav" osjeaj - to je odluka. Zdrav, funkcionalan odnos temelji se na jednakosti, jednakosti dvaju samoostvarenih duhovnih bia koja se vezuju na razini svo jega postojanja. Svatko od njih je cjelovita osoba. Svatko od njih razvija se zbog ljubavi prema drugome, a ljubav po definiciji potie duhovni razvitak. Svaki od partnera u zdravom, funkcionalnom braku zna da su u konanici odgovorni za vlastita djela i sreu. Srea ne moe biti plod zrelog postupka ako ovisi o neem izvana. ivot je postupak odmicanja od oslonca koji prua okolina i nalaenje oslonca u sebi sa mom. Od puberteta nadalje odrastati i stupati u zrelost znai stati na vlastite noge te biti neovisan i sam sebi osloncem. Odnos ne moe biti zdrav ako se temelji na nepotpunosti i potrebitosti. Zdravi su odnosi zreli, a to znai jednaki i samoodgovorni. Zorni prikaz zrelog odnosa, koji mi se najvie svia, jesu dvoje ljudi koji zajedno sviraju. Svaki svira vlastiti instrument nadahut vlastitim, jedinstvenim darom, ali zajedno sviraju istu pjesmu. Svaki je cijel i potpun. Svaki je neovisan i predan. Nadalje, u zdravom i predanom odnosu svaki se partner obvezao na stegu. Svaki je voljan primijeniti disciplinu i na sebi i u vezi. Stega podrazumijeva i uporabu etiriju temeljnih postupaka, koji pomau da lake prebrodimo neizbjene ivotne probleme. U knjizi The Road Less Traveled (Put k ljubavi) Scott Peck nabraja te pos tupke, a to su: 1) odgoda uitka 2) prihvaanje odgovornosti za sebe 3) kazivanje istine i odanost stvarnosti 4) obuhvaanje potreba ega radi duhovnog rasta. Stega se napaja predanou ljubavi i dio je predanosti.

Tko su zdravi funkcionalni roditelji?

Kada dvoje ljudi u zdravoj vezi odlue postati roditelji, oni mogu svojoj djeci biti uzorom samodiscipline i ljubavi prema samome sebi. Prihvaaju da je imati djecu najodgovornija odluka u njihovu i votu. Obvezuju se djeci uvijek biti dostupni. Kad je takva veza temelj obitelji, svakom je djetetu u tom sus tavu zajamen s obzirom na dob nuan oslonac kao i sigurnost da e razvijati svoju jedinstvenu osobnost. Zapravo, to je roditeljska veza postojanija i sigurnija, to djeca mogu biti razliitija. Sve dok Mama i Tata zadovoljavaju vlastite potrebe kroz vlastite sposobnosti i uza jamno, nee za to iskoritavati djecu. Funkcionalni roditelji bit e uz to uzor zrelosti i autonomije svo joj djeci. Njihov je identitet vrst i u njihovoj je svijesti vrlo malo nerazrijeenog, potisnutog i nesvjesnog. Djeca stoga ne preuzimaju na se nerazrijeene nesvjesne nesuglasice svojih roditelja. Roditelji sami izgrauju svoju potpunost. Oni su djeci uzor i ne trebaju im djeca da bi bili potpuni. Djeca stoga slobodno rastu, i pritom raspolau svojim spoznaj nim sposobnostima, sposobnou da vole, osjeaju, odluuju i stva raju predodbe i tako ostvare sebe. Djecu se stalno ne prosuuje i ne mjeri kroz prizmu osujeenih i tjeskobom optereenih roditelja. Ona nisu rtve roditeljskih "ispada" uzrokovanih njihovim neraz rijeenim sukobima s vlastitim roditeljima. U toj vrsti sustava svatko raspolae vlastitim prirodnim darom.

Pet sloboda
Obiteljska psihologinja Virginia Satir taj prirodni dar naziva pet sloboda. A te slobode jesu:

1. Sloboda da vidimo i ujemo (zamijetimo) to je tu i sada, a ne to je bilo, to e biti ili to bi trebalo biti. 2. Sloboda da mislimo to mislimo, a ne to bismo trebali misliti. 3. Sloboda da osjeamo to osjeamo, a ne ono to bismo trebali osjeati. 4. Sloboda da elimo (udimo) i izaberemo ono to elimo, a ne to bismo trebali eljeti. 5. I sloboda da matamo o vlastitom samoostvarenju, a ne da budemo kruti ili da igramo uvijek i samo na sigurno. Te nam slobode omoguuju potpuno prihvaanje i upotpunjenje samoga sebe. Takve slobode izvor su goleme osobne snage. Sva osobna energija slobodno izlazi i hvata se u kotac sa svijetom radi zadovoljenja potreba. Zadovoljene potrebe omoguuju nam potpu nu slobodu. A potpuna sloboda dovodi do potpune funkcionalnosti. Pet sloboda su u suprotnosti sa svakim perfekcionistikim susta vom koji kritiki prosuuje, jer prosudba podrazumijeva mjerenje osobne vrijednosti. U posve funkcionalnim obiteljima ima i sukoba, nesuglasica i razliitosti u miljenju, ali se nastoji izbjei o tome prosuivati kao o stanju vrijednosti onoga drugog. "Nije mi ugod no" izraava osjeaj - "Ti si glup, sebian, lud" gruba je prosudba. "Otrovna se pedagogija" temelji na nejednakosti - odnos poput onoga gospodar / rob. Roditelj ima ovlasti samim time to je roditelj. Roditelji zavrjeuju potovanje jednostavno zato to su roditelji. Roditelji uvijek imaju pravo i treba ih sluati. U obitelji u kojoj vladaju takva pravila kritika prosudba ne samo da je u redu, to je dunost i nunost. ak i najzreliji roditelji nee moi izbjei sindrom "Nije mi ugodno" - "Ti si glup, sebian, lud". Zbog toga e se mnogo emocionalne energije koja pripada ro diteljima prenositi kao da pripada djeci.

Jedna se moja pacijentica uasno osjeala jer se s posla kui vra tila nezadovoljna, ljuta i povrijeena. Umjesto da je djeci rekla: "Trebam malo mira. Ljuta sam, nezadovoljna i povrijeena." - za virila je u neurednu djeju sobu i poela na njih vikati: "Ni do koga vam nije stalo, samo mislite na sebe." Na duu im je svalila svoje nezadovoljstvo, srdbu i povrijeenost. Takva je prosudba uvredljiva. Napada djeje smopotovanje. Pitanje prosudbe podcrtava moda najvaniji proces u funkcion alnim obiteljima, primjerice sposobnost uinkovite komunikacije svakoga njezinoga lana. Zapravo, u dobroj komunikaciji u obitelji neki teoretiari vide temelj duevnoga zdravlja, a u looj komunika ciji znak disfunkcionalnosti.

Uinkovita komunikacija
Dobra i uinkovita komunikacija odnosi se na visoko razvijenu osobnu svijest i mo razluivanja. Onaj tko dobro komunicira svjes tan je unutarnjih procesa u sebi i vanjskih procesa u drugima. Samosvjesnost ukljujuje moje spoznaje, moja tumaenja, moje pro jekcije, moje osjeaje i moje elje. Druga je svjesnost vjetina osjetilnog opaanja kao i sposobnost da rijei temeljem osjeta pretvaramo u iskustvene podatke. Osjetilno opaanje podrazumijeva stvarnu suradnju s onim drugim na neurolokoj razini. Osjetilno opaziti jest vidjeti mig onoga drugog i uti njegove rijei. Migovi su poput disanja, izraza lica i pokreta, tona u glasu, ra spoloenja i modaliteta. Svaki je neuroloki mig pokazatelj unutar njeg procesa koji se ostvaruje na razini proivljenog iskustva. Sposobnost pretvaranja rijei u iskustvo temeljeno na osjetu ukljuuje sluanje i sadraja i samoga govornoga postupka. To zove mo aktivnim sluanjem, a to je sluanje dosljednosti. Dosljednost se

odnosi na sklad sadraja i postupaka, tj. je li tijelo u skladu s rije ima? Rei "nisam ljut" glasnim i nasrtljivim tonom nije dosljedno. Ako netko nije srdit, nee ni zvuati srdito. Prije spomenuta pacijentica nije bila svjesna vlastitih osjeaja. Ona je zapravo jako odvojena od svojih osjeaja. U djetinjstvu je bila emocionalno zlostavljana i, branei se nestvarnom vezom, usp jela je otupjeti. Nesvjesna svojih osjeaja i ne znajui da ih je sebi duna otkriti, odgovara srditom prosudbom i prijekorom. Njezina egocentrina i udesna djeca mogu taj njezin ispad prevesti samo kao njezino miljenje o njima. Majina ljutnja i nezadovoljstvo pre vodi se kao "lo sam". Sposobnost prevoenja rijei odnosi se i na iskustvo koje stje emo saimanjem u svakodnevnom izraavanju. Primjeri takvog saimanja razna su uopavanja, izbacivanja i izvrtanja. Uopavanja poput "ene su fiziki nositeljice djece." korisne su kratice. Uopavanja poput "enama ne moe vjerovati." opasna su. U ovom sluaju rije "ena" treba prevesti u stvarnu, odreenu enu ili ene kojima ta osoba ne moe vjerovati. Isto tako su uobiajena i korisna izbacivanja. Kad na domjenku avrljamo, korisno je rei: "Moj je posao ubitaan." Nije potrebno specificirati zbog ega je taj posao ubitaan. Meutim, eli li netko pomo u poslu koji je ubitaan, ono to smo izbacili potrebno je pre vesti u osjetilnu obavijest. A to je mogue postii pitanjem zbog ega je tono taj posao ubitaan. Izvrtanja sadre predrasude, itanje misli i uzrono-posljedine varke. Izjave poput "Baptisti su vraji oboavatelji.", ili "Crnci imaju manji mozak." tetna su i pristrana izvrtanja. One poput "Zlo mi je od tebe.", "Od tebe me zaboli glava." izreene drugome lanu obi telji jesu uzrono-posljedinja izvrtanja. Nije mogue da nekome doista pozli ili da ga zaboli glava samo zato to se netko drugi ponio na taj i taj nain.

Primjeri itanja misli jesu "Znam to misli.", "Znam da ti nikad nije bilo stalo do mene onoliko koliko je meni do tebe stalo." To je naopako, izvrnuto itanje misli. Sve te kategorije treba odbaciti kako bismo prodrli ispod po vrine do onoga to osoba doista proivljava ili eli proivjeti. Za zdravu komunikaciju potrebna je zdrava samosvijest. Za to su nune vrlo jasne osobne granice. Osoba preuzima odgovornost za vlastite osjeaje, opaanja, tumaenja i elje. Izraava to odgovor nim izjavama sluei se pritom zamjenicom "ja". Diferencijacija ta koer podrazumijeva da ja nisam odgovoran za tvoje osjeaje, opaanja, tumaenja i elje. Kad netko ima dobro postavljene granice, znat e gdje mu je poetak a gdje kraj. Otkriva se posve odreenom pojedinou. "e lim da mi sutra u devet odnese odijelo u istionicu. Moe li?" a ne "Moju odjeu treba odnijeti na ienje." I provjerava je li drugi do bro uo i je li dobro razumio. Posljednja vjetina u komunikaciji koja pridonosi zdravoj i pot puno funkcionalnoj obitelji jest hrabrost i sposobnost upuivanja pravoga pitanja koje trai povratni odgovor. Dobru povratnu spregu mogue je postii i ako se opirete onome drugom iznosei osjetilne podatke o tome kako taj drugi izgleda, zvui ili se doima promatrau. Primjerice: "ini mi se da si ljut. Vilica ti je ukoena, a ake stisnute. Zadnjih 20 minuta nisi progovorio ni rijei." Povratna sprega takoer podrazumijeva suprotstavljanje onome drugom vla stitim unutarnjim odgovorom oblikovanim u osjetilne, stvarne po datke. Na primjer, "elim s tobom razgovarati, a ti ita novine. Osjeam se odbaenim i nezadovoljnim." Suprotstavljanje je vano u dobrim obiteljskim odnosima. To je in izricanja istine. Dovoljno mariti da bi se suprotstavili, in je ljubavi. Jo se tota moe napisati o dobroj komunikaciji. Svrha mojeg isticanja dobre, uinkovite komunikacije jest pokazati da ona izvire

iz dobrog razlikovanja. Zdravi partneri otvoreno komuniciraju. Ta kva je komunikacija uzor njihovoj djeci. Ukratko, u funkcionalnoj obitelji komunikacija e biti konk retna i utemeljena na iskustvu. Odlikovat e se: 1. Visokim stupnjem svijesti o sebi i drugima. 2. Konkretnim, odreenim ponaanjem utemeljenim na osjetu. Posve je jasno to znai odgovorno "ja". 3. Povratnom spregom glede nesvjesnog ponaanja onoga dru gog i glede vlastitih reakcija. 4. Spremnou da otkrijemo to osjeamo, elimo i znamo.

Pravila u funkcionalnoj obitelji

Pravila u funkcionalnoj obitelji oita su i jasna. Mu i ena svjesni su obiteljskih razlika u stajalitima, komunikaciji i pona anju. Te razlike razumiju i prihvaaju ne pripisujui im ni ispravna ni pogrena svojstva. Jednostavno im priznaju razliitost. Svaki se partner trudi pronai kompromisna rjeenja. To nikako ne znai da sukoba i nesuglasica nikad nee biti. Sposobnost da se sukobimo jest znak prisnosti i obiljeje zdrave obitelji. Dobar, zdrav sukob vrsta je suradnje. U disfunkcionalnim obiteljima problemi se poriu. Ili pos toji suglasnost (suglasnost da nema nesuglasja) ili uzmak. Budui da je svaka osoba jedinstvena i budui da su pravila u svakom obiteljskom sustavu razliita, sukob je neizbjean. Primje rice, u obitelji iz koje potjeem boine smo darove otvarali na Bad njak. Otvarali smo ih brzo i nismo uvali papir. U obitelji moje ene darove su otvarali ujutro na Boi. Otvarali su ih polako. Dok bi je dan otvarao svoje darove, drugi su gledali. uvali su vrpce i papir.

I tko ima pravo? Oito nitko. Nae su obitelji predstavnici dvaju razliitih svearskih pravila za Boi. Svearska su pravila pravila nieg napona od odgojnih ili financijskih pravila. Kako odgajati djecu, kojim postupcima postii red, kako baratati novcem, to potroiti a to utedjeti, to su pravila viega napona. Pravila kao stvorena za sukob. Izglaivanje tih razlika trajat e godi nama.

Pravila potene borbe

U funkcionalnom braku partneri predano izglauju razlike. Ne ostaju u sukobu niti se povlae (suglasni protiv nesuglasica). Nas toje suraivati i pronai kompromis. Borba je dio suradnje i pronalaenja kompromisa. Funkcionalni parovi imaju problema i svaaju se, te ue poteno svaati se. Za potenu je borbu potrebno: 1. Biti odreen i jasan (potovati sebe) a ne nasrtljiv (zgrabiti onoga drugoga po svaku cijenu). 2. Ostati u sadanjosti. Izbjegavati podastiranje starih rauna. "Kasni na veeru. Ljuta sam. A htjela sam da ti bude topla i ukusna." A ne: "Kasni na veeru kao obino. Sjeam se kad si prije dvije godine na godinjem itd., itd." 3. Ne itati bukvicu i ostati pri konkretnoj, posve odreenoj pojedinosti. 4. Izbjegavati prosudbe. Ostati pri odgovornim porukama ko je poinju sa "ja". 5. Stroga iskrenost. Traite tonost, a ne sporazum ili perfekciju. 6. Ne prepirite se zbog pojedinosti, npr. "Zakasnio si 20 mi nuta." "Nisam, samo 13." 7. Ne okrivljujte.

8. Aktivno sluajte. Ponovite onome drugome to ste od njega uli. Prije nego to odgovorite, traite da vam potvrdi da ste uli to ste uli. 9. Svaajte se samo oko jedne stvari. 10. Ne uzmiite, osim ako niste zlostavljani. To je osobito va no. Traite rjeenje, a ne potvrdu da imate pravo. Ako su pravila prikrivena, mnogo je vie mogunosti za sukob. Primjerice, pravila koja ostvaruju uloge po spolnosti esto ne nala zimo na svjesnoj, verbalnoj razini. Va vrlo uspjean suprug koji se o enskom pokretu najgrublje izraava, moda krije neverbalno, neizreeno pravilo koje zapravo govori da se ena valja bojati i da ih treba obuzdati. To pravilo niste primjeivali tijekom "zaljubljenog" udvaranja. Moda je izalo na vidjelo nakon vjenanja, kad ste poeli graditi dom. Moda se pojavilo tek nakon roenja prvoga djeteta. Tek ste tada postali Majkom, a on Ocem. Kad preuzmete roditeljske uloge, vraa se ono to vas je vezivalo u izvornoj obitelji. Tek tada te uloge potpuno stupaju na snagu. U doba zaljubljenosti sruile su se granice vaeg ega. Kad ste se vjenali, one su opet uspostavljene. U funkcionalnim obiteljima postajemo svjesni prikrivenih pravila i nastojimo ih se rijeiti. Vrlo malo toga ostaje skriveno i nesvjesno. Djeca stoga nee svojim ponaanjem otkrivati hrpu "tajna" ili neuravnoteenost obiteljskog sustava. Djeca nee biti zapetljana u sustav. Dobra funkcionalna pravila doputaju svakomu lanu obitelji da izrazi svojih pet sloboda. Funkcionalna pravila doputaju fleksibil nost i spontanost. Pogreke se smatraju prigodom da se odraste. Postiivanje je strogo zabranjeno. Dobra funkcionalna pravila pro miu zabavu i smijeh. Svaki je lan dragocjena, jedinstvena i nepo novljiva osoba.

Dobra funkcionalna pravila

Pravila funkcionalne obitelji mogu se saeti ovako: 1. Problemi se priznaju i rjeavaju. 2. Promie se pet sloboda. Svi lanovi mogu izraziti svoja za paanja, osjeaje, misli, elje i matanja. 3. Svi se odnosi temelje na dijalogu i jednakosti. Svatko je kao osoba jednako vrijedan. 4. Komunikacija se temelji na izravnosti, dosljednosti i osjetu, ona je konretna, odreena i pristojna. 5. lanovi obitelji mogu zadovoljiti svoje potrebe. 6. lanovi obitelji se smiju razlikovati. 7. Roditelji ine ono to kau. Oni su samodisciplinirani dis ciplinski odgajatelji. 8. Obiteljske se uloge biraju i fleksibilne su. 9. Obiteljsko je ozraje zabavno i spontano. 10. Pravila zahtijevaju odgovornost. 11. Povreda vrijednosti druge osobe izaziva krivnju. 12. Pogreke se prataju, na njima se ui. 13. Obiteljski sustav postoji zbog pojedinaca. 14. Roditelji osjeaju zdrav stid. Jedan od paradoksa funkcionalnih i zdravih obitelji jest da to je osobno osamostaljivanje prisutnije, to je vre zajednitvo. Zbog odvajanja i tenje vlastitoj potpunosti mogue je uspostaviti stvar nu bliskost. Ili kako kae pjesnik: "Planina je planinaru jasnija iz doline." Da bismo postigli zajednitvo, potrebno je odvajanje. Potrebiti i nepotpuni ljudi trebaju druge da ih uine potpunima. Oni govore: "Volim te jer te trebam." Osamostaljene osobe koje su se suoile sa samoom i odvajanjem mogu i same. One trae part nera jer ele voljeti, a ne zato to im netko treba da bi bile potpune.

Kau: "Trebam te jer te volim." Nude ljubav iz velikodunosti, a ne iz potrebe. One su se izbavile nestvarne vezanosti. Oito je da se opisana pravila zdrave, funkcionalne obitelji po sve razlikuju od pravila koja su sastavni dio otrovne pedagogije. Na slici 3.2. predoio sam funkcionalnu obitelj. Granice svake osobe na tome crteu izraene su poptunim i zatvorenim krugom. Svatko je u dodiru sa svima ostalima. Znak () pokazuje da je svatko od njih sa samim sobom uspostavio dobar odnos. Majka i Otac putaju jedno drugo unutra jer su njihove granice polupropusne. Meutim, te su granice ujedno i dovoljno vrste da onome drugome sprijee ulaz. Jedno drugome znaju rei "ne". Shvaaju da iako su meusobno odgovorni, jedno za drugo ne odgovara. Ako Majka Ocu bezrazlono srdito odgovara, Otac nee misliti da ju je on razl jutio. Zna da je Majina srditost zapravo njezina osobna reakcija

Slika 3.2. Glavne sastojnice funkcionalnog obiteljskog sustava PET SLOBODA 1. Cjelina je vea od zbroja pojedinih dijelova. 2. Sustav je dinamian - stalno tei otvorenosti i razvitku s obzirom na povratnu spregu i optereenje. 3. Pravila su otvorena i premostiva. 4. Uravnoteeno uzajamno potivanje - zajednitvo - osobno osamostaljenje. 5. Kad je nemir medu lanovima obitelji i u pojedincu na niskoj razini, automatski se stvara sila koja dovodi do osobnog osamostaljivanja.

(tumaenje) na vlastitu prolost (Oev ju je glas moda podsjetio na glas njezina oca). Svaki od njih preuzima odgovornost za svoje reakcije. Budui da su jedno drugom privreni, Majka i Otac su jedno drugom odgovorni. Oca e moda uznemiriti Majina srdita reak cija i pokuat e joj na svoj nain odgovoriti. No, on zna i ona zna da on nije kriv.

Obiteljska odgovornost
1. U zdravoj se obitelji Majka i Otac disciplinirano vole. Imaju hrabrosti obaviti posao koji od njih trai ljubav. Oboje vole sebe, pa su stoga i oboje samodisciplinirani. Zbog toga su oni svojoj djeci disciplinirani disciplinski odgajatelji. ine isto ono to i od svoje djece trae da ine. U takvoj obitelji svaki pojedinac moe teiti visokom stupnju zadovoljenja vlastitih potreba. Jasno, s vremena na vrijeme mora se pregovarati i postii kompromis. Bit e sukoba i prekorait e se granice. Ali svi su odgovorni i pre dano obavljaju posao ljubavi, a to znai ostati, poteno se boriti i nai rjeenje. 2. Stid je u takvoj obitelji udesan i ljekovit osjeaj. Mama i Tata se nee ponaati bestidno. Nee glumiti Boga izdajui "sveznajue" zapovjedi. Nee galamiti i psovati. Nee kri tizirati dobacujui preodgovorne prosudbe i zajedljive i iskljuive primjedbe. Primijenit e jasne i vrste granice, poput Mame i Tate koji su graditelji i voditelji svoje obi telji. Jeste li na svijet doli u takvom okruenju i jeste li uivali u svojemu djetinjstvu? Ako jeste, doista se moete smatrati sretnikom. Mnogi od nas nisu imali takvo ivotno okruenje. Za mnoge je okruenje moglo biti takvo da su

nai roditelji znali drukije postupiti i to promijeniti. Jer mnogima od nas roditelji su sami stasali u otrovnoj pedago giji. Postupili su kako su najbolje znali i umjeli. 3. Pogledajmo kako otrovna pedagogija stvara disfukcionalni obiteljski sustav. Tako ete moi shvatiti disfunkcionalnost obitelji iz koje potjeete. Dok itate sljedeih pet poglavlja, budno pazite. Upamtite da je idealiziranje obitelji i roditelja prirodno i neizbjeno. Pritom nije rije o namjernim postupcima ili krivnji. Veina bi roditelja postupila drukije da su znali kako je to to ine pogreno i uvredljivo. Veina ih je vjerojatno i sama isto doivljavala. Nakana nije vana. Valja otkriti svoju pravu povijest. To to elimo jest odgovornost. Ako poznajete vlastitu povijest, nee vam biti sueno da je ponovite. Ako razumijete to vam se za pravo dogodilo, ako ste svjesni naputanja, moi ete se promijeniti. Ne moete promijeniti ono to poriete ili ono to se ukorijenilo kao nesvjesni obrambeni mehanizam ega, pa samim time i nije stvarno. Ne moete znati ono to ne znate. Terry Kellog navodi da "ako se povezete s prolou i ako spoznate to je u njoj bilo pogreno, moi ete izraziti to vas je vrijealo i to vas je boljelo. Izrazivi srditost ili tugu, moi ete se osloboditi stida. Tada ete napokon shvatiti da je vae ponaanje takvo zbog onoga to vam se dogodilo, a ne zato to ste sami takvi." Ostvarivi to, moi ete iznova poeti prihvaati i vo ljeti sebe. Svatko od nas za sebe uva pravo iznenaenje, iznena enje ponovnog otkrivanja svojega jedinstvenog, vrijednog i drago cjenog ja.

Saetak

Izraavanje pet sloboda. Kako bi bilo posve funkcionalno, svako ljudsko bie treba izraavati pet temeljnih sposobnosti u kojima je sadrana ljudska snaga. To su: mo zapaanja; miljenja i tumaenja; osjeanja i izraavanja osjeaja; izbora, elje i udnje; te kreativne sposbnosti koje se izraavaju kroz matu. Otvorenost za postupak zbliavanja. Brak, glavna sastavnica obi telji, trai zbliavanje. Postupak zbliavanja prolazi kroz faze: zaljubljenosti; izglaivanja razlika, kompromisa i individualnog osamostaljivanja; i bliskosti. Izglaene razlike. Izgladiti razlike presudan je zadatak u postupku zbliavanja. Da bi se razlike izgladile, mora postojati elja za suradnjom. Ta elja stvara volju za potenom borbom. Jasna i dosljedna komunikacija. Jasna i dosljedna komunikacija glavno je uporite na koje se oslanjamo pri odvajanju i uspostavi prisnosti - jasna komunikacija trai svjesnost o sebi i onom dru gom, ba kao i uzajamno potovanje. Povjerenje. Povjerenje se uspostavlja iskrenou. Vanije je tono izraziti osjeaje, misli i elje, nego se sloiti. Iskrenost je odgovor nost prema samome sebi i njome e se izbjei stid. Osobnost. U funkcionalnim se obiteljima razlike potiu. Jedin stvenost i neponovljivost svake osobe na prvome su mjestu u funkcionalnoj obitelji. Otvorenost i fleksibilnost. U funkcionalnoj obitelji uloge su otvo rene i fleksibilne. Mogue je biti spontan i pritom ne strahovati da e vas netko postidjeti ili osuditi.

Zadovoljene potrebe. Sretni ljudi su oni ljudi koji uspijevaju za dovoljiti vlastite potrebe. Funkcionalna obitelj doputa svim svojim lanovima da svoje potrebe zadovoljavaju. Odgovornost. Funkcionalne obitelji su odgovorne, na njih se moe raunati. Spremne su priznati osobne probleme, ba kao i obi teljske. Nastojat e te probleme razrijeiti. Otvoreni i fleksibilni zakoni. Zakoni u funkcionalnim obiteljima doputaju pogreke. One se mogu popraviti.

4
Presjek disfunkcionalnog obiteljskog sustava
"Igraju se. Igraju se da se ne igraju. Ako im pokaem da vidim da se igraju, prekit u pravila i oni e me kazniti. Moram se igrati da ne primjeujem da se i ja igram." R. D. Laing Vidjeli smo da je brani odnos glavna sastavnica obiteljskog sus tava. Mamin odnos sa samom sobom i Tatin odnos sa samim sobom te njihov meusobni odnos temelji su obitelji. Mu i ena su gradi telji obitelji. Disfunkcionalne obitelji stvaraju disfunkcionalni bra kovi. Disfunkcionalne brakove stvaraju disfunkcionalni pojedinci koji trae, pronalaze i vjenavaju se sa sebi slinima. Tragina injenica o disfunkcionalnim pojedincima jest da oni gotovo uvijek pronalaze osobe koje djeluju ili na istoj ili na nioj raz ini disfuncionalnosti. Sjetite se obiteljske zaaranosti o kojoj je bilo rijei u 2. poglavlju. U svakome od nas cijela je obitelj. Pojedinci trae samo veze s kakvima imaju iskustva. Najdojmljiviji su oni od nosi koje smo doivjeli u svojoj izvornoj obitelji. Moda ete se

pobuniti da su vai odnosi prava suprotnost odnosima vaih ro ditelja. injenica jest da izabrati suprotno znai da nama jo uvijek vlada onaj izvorni trans. Odreuje nas ono to volimo i elimo, ba kao i ono to ne volimo i ne elimo. Osnovno obiljeje disfunkcionalnih obitelji jest da su one dio procesa koji djeluje u vie narataja. Disfunkcionalne osobe koje stupaju u brak s disfunkcionalnim osobama dolaze iz disfunkcional nih obitelji. I krug se ne prekida. Disfunkcionalne obitelji stvaraju disfunkcionalne pojedince koji se vjenavaju s drugim disfunkci onalnim osobama i s njima grade nove disfunkcionalne obitelji. Preputeni su vlastitim sposobnostima, vrlo je teko nadvladati tu bolest koja se protee naratajima.

Petnaratajni genogram
Nastavit u temu objanjenjem obiteljskoga genograma. Na slici 4.1. prikazan je genogram koji ukljuuje pet obiteljskih narataja. Genogram je obiteljska karta kroz narataje. Moe dobro posluiti u utvrivanju multigeneracijskih obrazaca. Na ovom je genogramu prikazano nekoliko izrazitih obrazaca disfunkcionalnosti. Prvo, al koholizam se protee kroz svih pet narataja. Drugo, etiri je nara taja iskusilo stvarno fiziko naputanje. Tree, vidljivo je i neprim jereno i meunaratajno vezivanje obaju roditelja identificiranog pacijenta (I.P). Upravo ono to sam opisao kao Zamjenske supru nike. I.P. je taj naratajni obrazac prenio u brak s osobom koja je takoer Zamjenska supruga. Svi su lanovi u ovome genogramu uzajamno ovisni i svima je potreban emocionalni oporavak. U ovoj multigeneracijskoj karti nalazimo jo istananih odnosa, no oni za diru u podruje kojim se bave lijenici. Dovoljno je rei da su kompulzivnost i ovisnost pojave koje se provlae iz narataja u narataj.

meusobna ovisnost alkoholizam naputenost zamjenski/a suprug/a rastava

Slika 4 . 1 . Petnaratajni genogram

U prethodnom smo poglavlju istraivali sastavnice dobroga bra nog odnosa. Dobri funkcionalni brakovi ovise o odnosu svakoga po jedinoga partnera sa samim sobom. Ako majka/ena voli sebe, osje a da je na pravome mjestu i da se uklapa u cjelinu, ona se osjea potpunom. Isto tako i otac/mu. Svatko se od njih osjea potpunom osobom pa stoga jedan u drugome ne trae svoje upotpunjenje. Bez osjeaja vlastite potpunosti i vlastite vrijednosti teko je vo ljeti nekoga drugog. Ako je neki prirodni organizam nepotpun, pri rodni je ivotni poriv da tei upotpunjenju. Dakle, ako se zblie dva nepotpuna ljudska bia, njihov e prirodni poriv biti vlastita potpu nost, a ne potvrda i prihvaanje jedno drugog. Ako je osoba u tijeku vlastita upotpunjavanja, moe pomoi i drugoj da postigne vlastitu potpunost. Dakle, valjalo bi shvatiti brak kao zajednicu u kojoj svaki partner drugome daje priliku da ostvari sebe ili postane potpunom osobom. To je vjerojatno ono na to je mislio Goethe kad je rekao: "Prihvatimo li stvarnost da su ak i najbliskija ljudska bia beskrajno udaljena, uspijevamo li voljeti tu udaljenost ko ja svakome posebice omoguuje sagledati cjelinu onoga drugog nasuprot nebu, tada je divno ivjeti jedno uz dru go. Dobar je brak onaj u kojemu su jedno drugo imenovali uvarem svoje samoe." To je takoer smisao razlikovanja / diferencijacije o kojoj je bilo rijei u prethodnom poglavlju. Dvoje dobro diferenciranih ljudi svjesno je da: 1. su njihovi osjeaji jedno, a misli drugo, 2. se fiziki, emocionalno, intelektualno razlikuju od partnera, 3. su sami odgovorni za vlastitu sreu. Ljudi s tako diferenciranim ja doista su se indvidualno osamo stalili i nisu ovisni. Biti samostalan i neovisan ne znai da nam nije

potreban onaj drugi koga emo voljeti i za koga emo se brinuti. To znai da, premda elimo voljeti i brinuti se jedno za drugo kao i da budemo voljeni i da se za nas brinu, svaki od nas zna da moe sam preivjeti. Zna da je odgovoran za vlastita opaanja, osjeaje, shva anja i matanja. Zna da je odgovoran za vlastiti ivot i sreu. Zna da ga drugi ne moe usreiti. Zna da onaj drugi nije njegova bolja polovica. Diferencijacija znai da se svaki partner izbavio vlastite nestvarne veze.

Lekcija iz aritmetike
Miljenje da su mu i ena jedno drugom "bolja polovica" za pravo otkriva uvrijeenu kulturoloku zabludu o braku. Strogo po dijeljene uloge po spolnosti promiu vezivanje dvoje polu-ljudi koji stvaraju jednu cijelu osobu, kao da je pola puta pola jednako jedno cijelo. Dakle, dvoje ljudi koji stupaju u brak da bi se upotpunili, bit e na kraju nepotpuniji nego onda kad su bili nepotpuni. To ob janjava brojnost neuspjelih brakova koje biljei statistika. Dvoje polu-ljudi postavljaju zamku ili isprepleu mreu, a ne stvaraju vezu. Uhvaeni su u zamku iz koje nitko od njih ne moe slobodno izai. Uhvaeni su u zamku jer jedno drugo trebaju da bi bili potpuni. Kako godine prolaze a strah od samoe raste, sve se vie zapleu u zamku. Bavei se branim savjetovanjem, vidio sam mno tvo takvih zamki. Takvi se parovi zapravo ne mogu razvesti. Ne doputa im emocionalna simbioza. Iznova doivljavaju nestvarnu vezu koju smo opisali u uvodu. Vezuje ih potrebitost. Znak, poput onoga za zamku, simbolizira dvoje ljudi u kanuu. Kad se jedno po makne, mora se pomaknuti i onaj drugi. U zdravoj vezi osobe meusobno vezuje elja, a ne potrebitost. Dakle, svaka od njih postaje manje ili vie jedno cijelo. Dvoje cijelih

ljudi koji meusobno uvaju cjelovitost onoga drugog zbliuju se i napreduju zato to ih uva ono drugo. Svako od njih, kako kae Go ethe, onome drugom daje pouzdan prostor (samou) za razvoj. Po mae razvitak onoga drugog jer se odrekao nadzora, pokude, prije kora i osude. U takvom prostoru pojedinac slobodno uiva svojih pet sloboda. S takvim slobodama (koje zapravo znae da vas netko bezuvjet no voli) moemo i sebe bezuvjetno prihvatiti. Bezuvjetno prihva anje samoga sebe kraljevski je put do cjelovitosti. Ako ne moemo osjeati, eljeti, opaati, misliti ili zamiljati ono to zapravo osje amo, elimo, opaamo, mislimo i zamiljamo, razdvojeni smo nadvoje. Sva ona "mora" i "treba" postaju unutarnji mjerni tapovi zbog kojih pucamo i udaljujemo se od svojega ja. Unutarnji rat koji vodimo u razgovoru sa samim sobom jami stalnu, iscrpljujuu borbu. Samo postojanje postaje problematino, a trebalo bi biti spontano. Za sve se nateemo. "Bi' li, ne bi' li" zvui poput pokvarene ploe. Nae se ja gubi u unutarnjem dijalogu. Do slovce smo pokraj samoga sebe. To je disfunkcionalnost. Disfunkcionalnost u obitelji postavlja "mora" i "treba" po ko jima se mjeri svaki lan. Otrovna pedagogija mjeri sva opaanja, misli, osjeaje, odluke i zamiljanja. "Mora tako osjeati." ili "Zato ne eli to i to?" ili "Kako moe biti tako glup?" ili "Ti samo sanja.", itd., itd., itd. Takvo okruje stalno omalovaava nae prirodne spo sobnosti i proglaava ih neprihvatljivima. Ako ne smijete biti srditi, vau srditost sputavaju obrambeni mehanizmi ega. Srditost vie nije dio vas. Jednako je i sa spolnim osjeajima, osjeajima straha, osje ajima tuge, mislima, eljama i zamislima. Kao to smo istaknuli u 1. poglavlju, ako ne moete osjeati ono to osjeate, ulogu preuzi maju obrambeni mehanizmi ega i psihiki otupljujete. Kad ljudi stupaju u brak zato to im neto nedostaje ili zbog vlas tite nepotpunosti (i kao to sam ve naveo - svakako e jedno drugo

nai), njihova veza brodi u nevolje. Jedno treba drugo zbog potpu nosti. Dok hodaju, oboje su spremni davati zbog dalekosene uobra zilje da e davanjem svatko od njih napokon pridobiti drugo da ga upotpuni. To davanje zbog dobitka jedna je od najmunijih i najvarljivijih pokretakih sila u nekoj vezi. Davati da bi se dobilo pat vorena je ljubav. Meutim, potrebiti je partner obmanjen jer i drugi zapravo kani upotpuniti svoje nepotpuno ja. Udvaranje je vrlo varljiv i zbunjujui oblik genetskog vezivanja. Biti "zaljubljen" nije ljubav. To je vjerojatno oblik genetskog vezi vanja. Priroda eli djeicu. Zato "zaljubljeni" imaju jedno prema drugom snaan erotski poriv. Kad smo "zaljubljeni", seks je "mor ski" osjeaj. "Zaljubljenost" se odlikuje vrlo snanim osjeajem. Za pravo, taj se osjeaj nije razluio od razuma. Kad smo zaljubljeni, doslovce smo "bezumni". To bezumno stanje obnavlja prvotnu sim biozu majka/dijete. Ako se osoba jo uvijek nije diferencirala od te rane faze, osjeat e da moe ispuniti sve emocionalne potrebe kojih je tada bila liena. Granice se rue. I tako poinje pria.

Bitka za nadmo i potreba za potpunou

Ulaskom u brak granice se opet uspostavljaju. Sally Hatfield se udala za Billa McCoya. Nastupa bitka za nadmo izmeu dviju iz vornih obitelji. Emocionalna pravila i pravila ponaanja preuzeta od obitelji razmahala su se na razini svjesnoga. Svatko od njih se osjea "kod kue" s domaim granicama. Sustavi obitelji iz kojih potjeu se nadmeu. Nain na koji je to radila moja obitelj jest onaj pravi. To je dom(ae). Bitka za nadmo poinje i razlike se moraju izgladiti. "Odabrana svjesnost" "zaljubljenosti" ustupa mjesto novom nainu promatranja stvarnih razlika.

Sposobnost da prihvatimo druge u njihovoj razliitosti bez ob zira na koji se nain razlikovali ovisi o stupnju vlastite diferencija cije. Dvoje ljudi na niskom stupnju diferencijacije ne mogu izai na kraj s razlikama onoga drugog. Kako se bitka za nadmo zahuktava, oba partnera poinju oaja vati hoe li ih onaj drugi ikad upotpuniti. Svjesno ili nesvjesno, poinju vjerovati da e, budu li imali dijete ili djecu, nai svoju pot punost. U tom je vjerovanju poetak disfunkcionalnosti njihove djece. Roena u ozraju udaljenih i polovinih ja njihovih roditelja, nema naina da djeca dobiju ono to im je nuno potrebno za zdrav razvoj. Vie od iega drugog njima je zapravo potreban uzor kako voljeti sebe i kako se uklopiti. Budui da su roditelji polovini i sami sebe ne prihvaaju, oni ne mogu biti uzorom prave ljubavi prema sebi. Ne postoji nain da ta djeca naue voljeti sebe i da se uklope u drutvo. Ono to e nauiti raznorazni su oblici lane ljubavi uzroke kojima nalazimo u slabom, nepotpunom egu njihovih roditelja. Bit e postiena naputanjem i napokon taj e stid internalizirati ba kao to su to uinili i njihovi roditelji. Kada djeca ne mogu zadovoljiti svoje potrebe za osloncem, po staju disfunkcionalna. Time smo najbolje doarali disfunkcionalnost. Dodamo li tome jo i fiziko, seksualno i emocionalno isko ritavanje, rije je o ozbiljnom oteenju koje ne doputa potpunu funkcionalnost. Svi roditeljski loi postupci, iskoritavanja i zlostavljanja potjeu od njihove potrebe za potpunou. A roditelji imaju potrebu za potpunou jer nikad nisu zadovoljili vlastite potrebe. Njihove potrebe nikad nisu bile zadovoljene jer njihovi, takoer potrebiti roditelji, nisu bili uz njih zbog njih.

Iskoritavajui vlastitu djecu, roditelji se bore da ponovno steknu mo koju su izgubili kod svojih roditelja. Svi su disfunkcionalni roditelji naputanjem prevareni za vlastite osjeaje. Dok su bili djeca, poniavali su ih, smijali im se, manipulirali njima, straili ih, gurali u stranu, na njih se nisu obazirali, igrali su se s njima kao s igrakom, odnosili se prema njima kao prema pred metu, seksualno ih iskoritavali ili okrutno tukli. A to je jo gore, nikad nisu smjeli dati maha bijesu, pokazati da se stide ili da su pov rijeeni. Osobito nisu smjeli biti povrijeeni time to se njihovi vlas titi roditelji prema njima tako grozno odnose. Ispod te povrijee nosti skriva se udesno egocentrino vjerovanje da su zasigurno vrlo loi kad se prema njima tako ponaaju. U djetetu koje je sad i samo postalo roditelj to uvjerenje da je loe ostaje. Sve dok dijete idealizira roditelje u onoj nestvarnoj vezi, stalno e za sve kriviti sebe i osjeati stid. Roditelji koje su u djetinjstvu zlostavljali nisu ak ni bili svjesni onoga to im se dogaa. Svakim se loim postupkom prema njima mahalo kao nunim za njihovo dobro. Kad bi takav postupak znaio uporabu sile, reeno im je da roditelje boli jednako kao i njih. Ili, ako ne bi palilo, uili su ih da roditelje treba potovati bez obzira na to to su uinili i ine. Dok su bili djeca, najvie im je trebala rodi teljska zatita, pa je zato naputanje znailo isto to i smrt. Da bi op stali, sluali su i poricali ono ega su bili svjesni (a) kako bi zatitili sebe, (b) zato to je njihov oblik razmiljanja bio udesan i nezreo te zato to su zapravo voljeli svoje roditelje. Posljednjih su 150 godina pravila za odgoj djece, otrovna peda gogija, onemoguavala ljudima da upamte kako su zapravo njihovi roditelji prema njima postupali. Nastojei dokazati da su njihovi ro ditelji ispravno postupali, tj. da su ih doista voljeli i da je ono to su inili upravo bilo za njihovo dobro, kad odrastu, ljudi se ponaaju isto kao to su se ponaali i njihovi roditelji.

Alice Miller tvrdi da tek uz vlastitu djecu prvi put shvatimo ran jivost svojih najranijih godina (dotad odvojenu ili poricanu obram benim mehanizmima ega to su stvorili nestvarnu vezanost). Sputa vajui vlastitu djecu, podvrgavajui ih svemu onome to smo i sami proli, borimo se za mo i dostojanstvo to smo izgubili uz vlastite roditelje.

Narcistiko liavanje
Djeca moraju zadovoljiti svoje zdrave narcistike potrebe. Narcis je bio grki bog kojemu je bilo sueno da se zaljubi u vlastiti odraz u jezeru. Ta se pria gotovo uvijek tumai tako da narcisoidnost, tj. ljubav prema samome sebi, ispada kao neto loe. No, tu priu treba promatrati i kao simboliki prikaz predodbe o sebi i samosvjesnosti. Mi ljudi ne bismo nikad ni saznali tko smo da nije zrcala da se u njemu ogledamo. Na odraz u zrcalu treba biti odraz onoga kakvi uistinu jesmo u odreenom trenutku. Prvo je zrcalo gotovo uvijek osoba u ulozi majke koja nas odgaja, osobito u prve tri godine ivota. Osoba u ulozi majke treba nas odraavati, diviti nam se i shvaati nas ozbiljno. Svako dijete mora na licu majke vidjeti odraz svojih nagonskih poriva (oralnosti, defekacije, seksualnosti) i agresivnih osjeaja. Jasno da je za to potreban visok stupanj sigurnosti, samopovjerenje i potpunost osobe koja ima ulogu majke. Kad je tome tako, pie Alice Miller, dijete smije: 1. Osjeati agresivne porive a da oni ne poljuljaju roditeljsko povjerenje. 2. Teiti autonomiji i biti spontano jer se takve tenje ne doivljavaju kao prijetnja roditeljima. 3. Doivjeti svoje pravo ja - svoje stvarne osjeaje, elje, opa anja, misli i matanja - jer njegovi roditelji ne nameu mo-

ralistika "mora" i "treba" kad je dijete jo u predmoralnoj fazi. 4. Nauiti da treba udovoljavati sebi i da ne treba udovo ljavati roditeljima, jer njima ne manjka samopouzdanja i jer su potpuni. 5. Uspjeno se odvojiti od roditelja, tj. postii diferencijaciju. 6. Svoj oslonac nalaziti u roditeljima, jer njegovi su roditelji potpuni i nisu potrebiti. Potrebe za osloncem u ranom su djetinjstvu neutaive. U prvim godinama ivota dijete stal no treba roditeljsko vrijeme, panju i usmjeravanje. The Drama of the Gifted Child (Drama nadarenog djeteta) Oito, poduga lista. Roditeljima koji nikad te potrebe nisu zado voljili, i sami su potrebiti. Oni stoga ne mogu svojoj djeci dati ono to sami nemaju. Ako je osoba u ulozi majke bila liena vlastite zdrave narcisoidnosti, do kraja ivota e to nastojati nadomjestiti. Najdostupniji objekt za udovoljenje potreba roditelja lienih narciso idnosti jest njihovo vlastito dijete ili djeca. Takvi roditelji upravljaju dje com; ona e ih posluati jer ne posluati jednako je smrti; nikad ih nee napustiti; moda e im ivot ispuniti uspjehom i postignuem. Dijete postaje iskljuivim vlasnitvom izgubljenog narcistikog uit ka svojih roditelja. Dijete se tako svodi na predmet roditeljske volje. Kada se to do godi, dijete odbacuje svoje pravo ja i mora stvoriti lano. Lanim se ja prikriva povrijeeno pravo ja. Ako ne smijem imati svoje osjeaje, svoje potrebe, svoje misli, svoje elje, tada sigurno neto sa mnom nije u redu. Sigurno mi neto nedostaje. Nisam vrijedan roditelj skog vremena i panje. Bezvrijedan sam. To je internalizirani stid. Tragedija svega toga jest da se pojedinci ili narataji nalaze u zaaranom krugu te stalno i iznova trae izgubljeni raj, kako bi na pokon otkrili da je svaki nadomjestak zapravo samo varka. Kom-

pulzivno teiti slavi, poloaju u drutvu, traiti nove seksualne part nere, siguran spas, sigurnost u politikoj stranci, ne mogu nas ispu niti dubokim unutarnjim jedinstvom koje je nestalo s naim djejim ja. Izgubljeno ja unutarnji je, a ne vanjski problem. Nita izvana ne moe vratiti ono to je izgubljeno. Izgubljeno djetinjstvo izgubljeno je zauvijek. Pjesnik Omar Khayyam kae: "Prst u pokretu zapisuje i napisavi, ne posustane, Ni sva pobonost ni sav razbor ne mogu ga pridobiti da napola odustane. Niti sve suze mogu isprati zapisanu rije." Meutim, suze su poetak ozdravljenja. I jedino nas tugovanje i oplakivanje moe upotpuniti i utjeiti. Mnogi e morati posegnuti za tim da bi napustili dom i izbavili se nestvarnih okova otrovne pedagogije. Pritom je nuno shvatiti da disfunkcionalni roditelji prenose vlastitu izvornu bol na svoju djecu. Vrlo je teko shvatiti da je svaki muitelj neko bio rtva. Ali shvatiti moramo, jer e se grijesi oeva stalno i iznova ponavljati. Zlostavljano dijete u muitelju ljuto je i pov rijeeno. Ljutnja prema roditeljima je zabranjena. Dakle, budui da je ljutnja strogo zabranjena, ona se prenosi na druge, okree se pro tiv nas samih ili se oituje u nasilnim oblicima ponaanja. Disfunkcionalni brakovi podiu disfunkcionalne obitelji. Disfunkcionale obitelji su plodno tlo za naputanje. Putem disfunkcionalnih naina odgoja i obiteljskih sustava koje takav odgoj stvara odajemo se ovisnosti. Ovisnost i kompulzivni poremeaji koji nas progone simptom su naputanja i postiivanja u djetinjstvu. Disfunkcionalne obitelji u svome sustavu imaju isprepletene ili zidom ograene granice. Isprepletenost je pojam koji rabimo da bismo opisali prekoraenje granica ega. Slika 4.2. prikazuje ispre-

Slika 4.2. Disfunkcionalni obiteljski sustav

pletenost. Vidljivo je da su sve granice prekoraene. U takvoj obi telji prisnost nije mogua jer nijedna osoba nije cijela i potpuna. Druga su krajnost "zidom ograene" granice. Kao to vidite na slici 4.3., granice su jako debele pa meusoban odnos ili prisnost nije mogue postii. Obitelj moda dobro izgleda izvana. Ali, iznu tra su svi izgubili dodir sa svojim pravim ja. Svatko igra ulogu koju su mu dodijelili. Svatko je u svome "inu" i premda su granice ograe ne zidom, svakim lanom upravlja obiteljski sustav.

Slika 4.3. Granice ograene zidom

Uloge lanova isprepletenih obitelji su krute. To mogu biti uloge dragih ljudi ili dobrih krana. Meutim, svi su oni u svojemu inu. Nitko od njih nije stvaran - povezan sa svojim stvarnim osjeajima, potrebama ili eljama. Budui da se svi pretvaraju, zapravo se meu sobno ne poznaju. Zadubimo li se u takve obitelji, vidjet emo kola sliica koje prikazuju vjene strance. Svako lano ja prikriva pritajenu nedoraslost i stid. Fossum i Mason piu: "Ti se ljudi uporno i nesvjesno dre malobrojnih odgovora ili igara koje se ponavljaju i slue da bi se jedan drugome skrili, a ne otkrili. S godinama svatko u obitelji unaprijed zna svaiju sljedeu reenicu u meusobnom razgovoru, pa ipak i dalje ostaje zarobljen u tome zacrtanom obras cu."
Facing shame (Suoiti se sa stidom)

Stid upravlja cijelom obitelji. Krute su uloge prikriveni obram beni mehanizmi protiv stida. Svatko se krije i boji pokazati svoje pravo ja. Duboko u sebi svi se osjeaju naputeni i sami. Taj se stid nasljeuje naratajima i oituje krutim ulogama i obrambenim me hanizmima ega. Stid raa stid. Samoprijezir koji osjeaju zbog stida nalazi potporu u idealizaciji roditelja i odgojnim pravilima koja su oni nametnuli. Naravno, i sami su roditelji utemeljeni na stidu. Sve su disfunkcionalne obitelji utemeljene na stidu i emocionalno ne pristupane. Zbog toga su svi u tome sustavu podloni kompulzivno/ovisnikom ponaanju. Stid potie ovisnost koja stvara stid. Stid je naelo koje oblikuje sve disfunkcionalne obitelji. Granice u obiteljima mogu se podijeliti u tri kategorije: obitel jska/kulturna granica; granice unutar obitelji i granice unutar po jedinca ili granice ega. Slike 4.2. i 4.3. opisuju granice unutar obite lji. Osjeaj nepotpunosti je problem granice ega svakoga pojedinca. Nesposobnost za diferencijaciju misli, elja i osjeaja problem je po-

jedinanih granica ega. Ljudi s problematinim granicama ega op tereuju svoje misli neodreenim osjeajima, a tako optereen um onemoguuje mogunost izbora.

Gubitak slobode
Nemogunost izbora jest ono to nazivamo "onesposobljenom voljom". Ako nam je volja onesposobljena, gubimo slobodu. Budui da stid povezuje sve osjeaje, u disfunkcionalnoj je obitelji sloboda svima znatno umanjena. To je moda i najvea nesrea disfunkcionalnih obitelji. Grafikim sam prikazima (slike 4.4., 4.5. i 4.6.) pokuao zorno predoiti ono to se dogaa sa sposobnou izbora ako su nam osjeaji obuzdani i sputani. Bio sam slobodan te prikaze posuditi od Harveya Jackinsa, koji je na taj nain u svojoj knjizi The Human Side of Human Beings (Ljudska strana ljudskih bia) predoio blokirane emocije. Jackins je razradio dobru metodu za izbavljenje blokiranih emocija iz prolosti i nazvao je ponovnom procjenom. Grafiki pri kazi koje sam od njega posudio temelj su njegove savjetodavne teo rije. Njegove sam crtee prilagodio vlastitim potrebama. Dok se Jackins usredotoio na blokirane emocije, mene je zanimalo kako emocionalno optereena misao onesposobljuje ljudsku volju. Tako er vjerujem da je, povrh onoga to u svojim crteima opisuje Jack ins, prisutan i vii stupanj svijesti. Crtei su prilino grubi i stoga nikako nisu znanstveni uzorak. itatelju e omoguiti letimian pogled na ono to se dogaa s vo ljom kad osjeaji preplave i blokiraju misli. Volji je potrebno oko, koje ima mo zapaanja, prosudbe, mata nja i zakljuivanja. Bez njega volja je zaslijepljena. Um se ne moe sluiti svojom sposobnou zapaanja, prosudbe, zakljuivanja i ma-

stanja ako je pod utjecajem jakih osjeaja. Ba te osjeaje, koji su je dan oblik energije, valja isprazniti kako bi um mogao uinkovito djelovati. Obuzdani i potisnuti osjeaji oblikuju zapreku koja trajno smeta uinkovitom zakljuivanju. Tko god je doivio provalu bijesa ili je bio depresivan, iskusio je kako je teko razmiljati pritisnut snanim osjeajima. Slika 4.4. prikazuje kako izgleda na neiskusan razum u neop tereenom stanju. Sazdan od 3 bilijuna sklopki i 13 milijardi sta nica, na je kompjutorski mozak sposoban dati nov i kreativan odgovor na svako novo ivotno iskustvo. Dok uimo, ulazni podaci dobivaju znaenje i pohranjuju se u pamenje. Novi se ulazni podatak usporeuje s onim to je ve poznato pa se ili pohranjuje kao takav ili postaje novim djeliem pohranjenog pamenja. Dogaaje koje ne prepoznajemo, ne moe mo prikladno pohraniti. Neprepoznatljiv dogaaj ima znak emo cionalnog pranjenja i emocionalnog znaenja. Um ne moe djelo-

zdrav razum vanjski osjeti

vea svjesnost pravo ja intuitivna sposobnost

pamenje podsvjesno

Ego

{ um

svjesno

Slika 4.4. Neoptereen neiskusan razum

vati optereen osjeajima. Osjeaji su sposobnost koja nam omogu uje da naglas proitamo osnovne potrebe i tjera nas da djelujemo. Ako je dijete naputeno tako to je zanemarivano, iskorita vano, zlostavljano ili ugroeno zbog isprepletenosti odnosa, obino se postupa na jedan od sljedeih naina: (1) Stvaraju se mitologije koje bi trebale objasniti naputanje. (2) Djetetu je protumaeno zbog ega je naputeno, to nema pravog smisla i postiuje dijete. (3) Djetetu se govori da ne smije u osjeaje pretoiti ono to osjea zbog naputanja - obino strah, uvredu (tugu) i ljutnju. Upravo je svrha svih triju postupaka sputati prave djetetove osjeaje, a oni su sr njegova unutarnjeg ja. Mitologije su znaenja koja dajemo dogaajima ili djelima kako bismo skrenuli pozornost s onoga to se doista dogaa. Primjerice, u obitelji ijoj je disfunkcionalnosti uzrok ovisnost o radu, lik o radu ovisnoga oca, koji zapravo emocionalno zanemaruje i naputa svoju djecu, ena/majka objanjava reenicom: "Otac za vas toliko radi jer vas voli i jer za vas eli priskrbiti." U drugome pak sluaju, otrovna pedagogija uvijek nalazi bezbroj razloga kojima opravdava iskoritavanje i zlostavljanje. Na primjer: "To inim zato jer te volim." ili "Mene boli vie nego tebe." U treemu sluaju, roditelji iji su osjeaji sputani i potisnuti, ne znaju kako se nositi s osjeajima svoje djece. Majinu vlastitu tugu potie djeji pla. Zadaje joj bol. Stoga mama ne doputa djetetu da plae. U svakome sluaju, to bolno iskustvo ne moe se pohraniti jer se osjeaji ne smiju izraziti. Obuzdana i sputana energija poprima za mrznut oblik (vidi sliku 4.5.). U tom zamrznutom obliku stvrdnula se i kreativna inteligencija. Stvara se otponac koji radi poput tipke "on" na kasetofonu. Kad god

se neto novo ili slino dogodi, poinje se vrtjeti stara snimka. Tu vidimo snagu i mo uvjetnog ponaanja. Poput Pavlovljeva psa, na poticaj se automatski odgovara. Na tome se temelje reakcije i ope tovane radnje. Prolost optereuje razum te onemoguuje nove i kreativne odgovore. Blokirani osjeaji preuzimaju od razuma spo sobnost zakljuivanja i prosudbe. A uinak je kumulativan.

Neispranjene emocije - zbog naputanja

Kad god se suoimo s novim iskustvom koje je donekle slino prvotnom nerazrijeenom optereenju, neto nas tjera da stari do ivljaj ponovimo. Djelujemo kompulzivno; inimo one posve iste stvari kojima nikad nismo nita postigli; izgovaramo rijei koje se ne prilie i obuzimaju nas snani osjeaji koji su u potpunom raskoraku s onim to se doista dogaa. Poput grude snijega koja se kotrlja nizbrdo i postaje sve vea i vea. Ako su nas postidjeli, istupat emo u stidu i stida e biti sve

Neispranjene emocije - zbog naputanja

Slika 4.5. Zamrznuti obrazac blokirane energije

vie. Kada stvorimo lano ja kojim prikrivamo svoje skrovito, po vjerljivo ja, svaki e novi postiujui dogaaj to lano ja samo jo uvrstiti. Svako novo iskoritavanje koje potakne ljutnju i tugu, pokree one stare tipke i ona stara, zamrznuta ploa zasvira. Na tome se temelji ono to nazivamo pretjeranim reakcijama, Godi nama potiskivane i sputavane emocije jako optereuju i umanjuju sposobnost razuma. Zamrznuti oblici postaju kronini. Kao da se tipka "on" zaglavila i ne moe se ugasiti. To je ono to nazivam "internaliziranim stidom". Slika 4.6. prikazuje koliki je mali dio neop tereenog razuma preostao.

Onesposobljena volja
Takvo optereenje ozbiljno umanjuje sposobnost odluivanja, jer da bi volja donijela odluku, potrebna joj je mo zapaanja, razum i mata. Ljudska volja biva "onesposobljena".

Kronine zamrznute emocije spreavaju rad 90% razuma. Iznova potaknuti, kompulzivno ponavljamo prvotni, nerazrijeeni stres. Pohranjeni se osjeaj vrti kao pokvarena gramofonska ploa.

Slika 4.6. Kronine zamrznute emocije

Budui da je volja slijepa, nema mogunosti izbora. Jedino to volji preostaje jest upotrijebiti sebe samu. Ako je netko voljan biti voljan, onda je doslovce samovoljan. Kako istie Leslie Farber u svojoj knjizi The Ways of Will (Putevi volje), volja postaje ja. Svakim voljnim inom za volju volje, osjeamo se cijelim i potpunim. To je temelj impulzivnosti. Djelovati prema impulsu znai biti voljan sa mo zato to mogu. U svakom "voljnom inu" osoba se osjea potpu nom. Samo voljom moemo postii osjeaj jedinstva sa svojim ja. Ako smo voljni samo biti samovoljni, postajemo grandomani. Izigravamo Boga. Ja-volja se razmahala. I kako sjajno istie Farber, postali smo ovisnici o vlastitoj volji. Kao djeca prirodno smo samovoljni, grandomani i iskljuivi. Ne udovoljimo li emocionalnim potrebama (osobito potrebi da pre poznamo i izrazimo osjeaje), grandomanija nam je predodreena. Sva odrasla djeca iz disfunkcionalnih obitelji suoena su s prob lemom onesposobljene volje. U stvarnome ivotu to izgleda ovako: (1) Biti impulzivan, raditi bezrazlone stvari, biti naivan. (2) Teko odluivati i donositi pogrene odluke, osobito kad je rije o tome kome pokloniti povjerenje. (3) Truditi se vladati onime ime se ne moe vladati, npr. ovisnik vjeruje da moe vladati svojom ovisnou, ena vje ruje da moe izlijeiti ovisnika. Roditelji vjeruju da mogu vladati svojom djecom. Mi vjerujemo da moemo vladati svojim osjeajima. (4) Uvijek i od svega oekivati velianstven doivljaj, savr enu suprugu, ljubavnicu, dijete, roditelja, orgazam, itd. (5) Biti kompulzivan. (6) U svemu gledati samo krajnosti, crno ili bijelo, dobro ili loe, za mene ili protiv mene, ako me voli, voli sve kod mene ili me ne voli.

Obiteljske uloge
Ve sam naveo da obitelji imaju krute ili isprepletene granice ili oboje pomalo. lanovi obitelji selektivno su odsjeeni od mnogih svojih osjeaja i uloge su im krute, poput one Junaka, rtvenog janjca, Izgubljenog djeteta itd. Tih je uloga mnogo. Same po sebi uloge nisu loe i ivot nam je dodijelio brojne. U disfunkcionalnim obiteljskim sustavima uloge su razliite. Nisu bi rane i nisu fleksibilne. Zahtijevaju ih prikrivene i otvorene potrebe obitelji kao sustava. Pomau odrati obiteljski sustav u ravnotei. Ako je Tata radoholik i nikad nije kod kue, jedno od djece e biti Mamin Emocionalni suprug jer za ravnoteu u sustavu potreban je brani odnos. U alkoholiarskoj obitelji jedno e dijete biti Junak jer tom obi teljskom sustavu nedostaje dostojanstva. Ako u obiteljskom sustavu nema topline, jedno e dijete postati uvarem emocija te biti toplo i drago prema svima. Ako sustavom hara neizraena ljutnja i bol, jedno e dijete postati rtvenim janjetom i iskazivati svu tu ljutnju i bol. U svakome sluaju, osoba koja preuzima ulogu odrie se vlastitog, jedinstvenog svojeg ja. U disfunkcionalnim obiteljima, po jedinac postoji da bi sustav odrao u ravnotei- To je sudbina svakoga pojedinca u disfunkcionalnoj obitelji. Cijela je obitelj bolesna i svat ko se u njoj odrie svojega pravog ja zbog uloge koja dri obitelj na okupu. Svi su uzajamno ovisni. Svaiji je ivot odgovor na opasnost i nevolju koje donosi iskoritavanje, zlostavljanje, incest, nasilje, ovisnost o radu, poremeena prehrana, roditeljski bijes ili bolest, ma o kojoj je kompulzivnosti rije. U svakome sluaju obitelji je nametnut neki oblik nadzora. Nad zor dolazi od onesposobljene volje i jedan je od glavnih obrambenih mehanizama stida. Osoba utemeljena na stidu nastojat e nadzirati sve odnose u kojima se nae. Stid je osjeaj manjkavosti i bezvri-

jednosti. Tjera nas da se krijemo i ivimo s tajnom. Moramo biti op rezni da nas nikad ne zateknu neoprezne. Trenutak neopreznosti mogao bi nas otkriti. A to je vrlo mukotrpno podnositi. Roditelji utemeljeni na stidu nadziru svoju djecu. Djeca iz obitelji utemeljenih na stidu dre se svojih krutih uloga i na taj nain nadziru svoje roditelje. Biti uvijek Usluan, uvijek biti Junakom, Buntovnikom, Savrenim djetetom, rtvenim janjetom itd. nain je kako nadziremo obitelj koja nadzire nas. Preko te mahnite elje da sve imamo pod nadzorom na drugi emo nain pokazati zato su lanovi disfunkcionalne obitelji predodreeni za ovisnost. Ovisnost je nain da se izmakne nadzoru. Ovisnosti pruaju olakanje i utjehu. U disfunkcionalnim obiteljskim sustavima lanovi se meusob no oslanjaju i ovise jedan o drugome. Dovoljno je rei da ti suovisnici nemaju vie vlastitih osjeaja, potreba i elja. Njihov je ivot odgovor na obiteljski jad. Svaki lan disfunkcionalne obitelji prihvaa svoju ulogu. Ui koji su mu osjeaji potrebni za tu ulogu, a koji su nepoudni. Na primjer, ja sam bio Junak svojeg obiteljskog sustava. Kao Junak, morao sam biti hrabar i jak. Morao sam nauiti ulogu u kojoj sam uvijek bio spreman i sposoban. Za tu sam se ulogu morao odrei straha i ra njivosti. Budui da su to bili moji pravi dijelovi - morao sam se odrei svojih dijelova. Taj je lik postao moje lano ja. Bio je to in u kojemu sam odglumio svoju isprepletenu ulogu zacrtanu u knjizi snimanja moje alkoholiarske obitelji. Nijekao sam vlastitu ovisnost o njima i napokon povjerovao da sam supersposobna osoba. Uloge su nain da opstanemo u tom nepodnoljivom ozraju disfunkcionalne obitelji. One su obrambeni mehanizmi ega. Po staju dijelom sveukupne obiteljske nestvarne vezanosti. Mi smo sretna obitelj. Mi se volimo. Svaki lan glumi svoje i pomae su stavu da ostane zatvoren i krut. Svaki lan na se preuzima dio mitologije obiteljskog transa. Svatko nesvjesno pristaje s drugima

dijeliti odreeno stajalite i s njima poricati. Poricanje sainjavaju obiteljske "lai od ivotne vanosti". Svaki lan vjeruje da bi ot krivanje tih lai bilo za obitelj nepodnoljivo bolno i prouzroilo njezin raspad. To najivopisnije ocrtavaju incestne obitelji. Tajna i poricanje koje lanovi incestne obitelji meusobno dijele jesu ono najstrani je. Moda nita tako dobro ne obiljeava disfunkcionalne obitelji kao poricanje. Poricanje esto opisujemo kao zavaravanje prisutno u transu disfunkcionalne obitelji. Usprkos injenicama, zavaravaju se vjerom u mitove i u lai nune za ivot, ili pak ive u zabludi da e, budu li se tako ponaali, sve biti drukije. Tata nije pijanac; nikad ne pije ujutro premda pije svaku veer. Zavaravanje, zabluda i poricanje odnose se i na uloge naega lanog ja. Sa svakom se ulogom toliko poistovjeujemo da bismo proli i ispitivanje na detektoru lai. Nae je pravo ja ve tako dugo zakopano u nesvjesnom obiteljskom transu, a mi vjerujemo da smo taj lik koji glumimo doista mi sami.

Kulturne i supkulturne granice

Disfunkcionalni obiteljski sustav ima i treu granicu. Ona poput nevidljive crte okruuje cijelu obitelj. Nazivam je kulturnom ili supkulturnom granicom. Narodnosti i vjerske zajednice najvri su imbenici ove vrste granice. Talijani, Grci, Irci, i drugi imaju svoja posebna pravila i "lai od ivotne vanosti". Isto tako i katolici, bap tisti, mormoni, idovi, itd. Te supkulturne granice nadziru protok ulaznih i izlaznih informacija iz obitelji. Te granice odreuju pona anje prema "drugima" - strancima, onima koji ne pripadaju naemu

klanu. Te granice uvelike pridonose obiteljskom stupnju disfunk cionalnosti. Primjerice, jedna moja pacijentica, stroga kranska fundamentalkinja, uplela se u incestnu vezu s vlastitim ocem jer mu nije smjela i nije imala pravo protusloviti. Njezino tumaenje vjere kojoj je pripadala podupiralo je vjerovanje otrovne pedagogije - da smo vlasnitvo svojih roditelja. Supkulturne granice uvelike pridonose zatvorenosti sustava. Nadziru znanje i informacije. Za izlazak iz disfunkcionalne obitelji najvanije je biti svjestan zlostavljanja i disfunkcionalnosti. Ako vjera zabranjuje itanje psiholokih djela koja su dio svjetovnog humanizma, tada ni u kojem sluaju nije mogue biti svjestan broj nih vrsta zlostavljanja i iskoritavanja te obiteljske disfunkcije. Stoga se disfunkcionalni obiteljski sustavi odlikuju time da to se vie nastoje promijeniti, to vie ostaju kakvi su i bili. Do njih ne dopiru nove informacije koje bi slomile stara vjerovanja to u kibernetikom sustavu oblikuju krune zavojnice povratne sprege. Ako su ro ditelji svetost i moramo ih potovati bez obzira na sve, ne smijemo ak ni razmotriti mogunost da nas moda iskoritavaju i zlostav ljaju. Otvorena pravila koja uzrokuju disfunkcionalnost pravila su otrovne pedagogije. Ta pogrena pravila koja roditelji nose u vlastitoj psihi i koja se tamo vrte kao magnetofonska traka, uzrok su roditel jske disfunkcionalnosti. Tim pravilima roditelji odgajaju sebe. Bez kritikog propitkivanja i obnavljanja, prenose ih na svoju djecu. Ona su poput kliconoe. Dodajte tome i roditelje u poodmakloj fazi ovisnosti i napon raste. Opisani uobiajeni postupci u disfunkcionalnim obiteljima mo gu se saeti u sklop prikrivenih pravila koja djeluju nesvjesno i stvaraju nevolje u obitelji. To su:

1. NADZOR ovjek mora stalno imati pod nadzorom sva meusobne od nose, osjeaje i osobno ponaanje. To je glavno pravilo svih disfunkcionalnih, na stidu utemeljenih obiteljskih sustava. Nadzirati sve najvanija je obrambena strategija stida. Kada su osjeaji pod nad zorom, spontanost se posve gubi. Nadzor daje svakome lanu obi telji osjeaj moi, predvidljivosti i sigurnosti. elja da sve imamo pod nadzorom to granii s ludilom, to ludilo nadziranja je oblik teke nesposobnosti volje, jer se njome nastoji volji oduzeti ono to joj se ne moe oduzeti, odnosno temeljnu nesigurnost i nepredvidivost. 2. PERFEKCIONIZAM Budi uvijek u pravu u svemu to ini. Neumoljivost poput onog "uvijek mora biti u pravu" nalazimo i u ostalim mjerilima koja tite vienaratajni obiteljski sustav. Moe se odnositi na intelektualno postigue ili vlastitu moralnu krjepost ili pak na uspon u dutvu i bogatstvo, itd. Perfekcionistiko pravilo uvijek podrazumijeva i na metanje mjerila. To pravilo ima i natjecateljsko oblije. Biti iznad, bolji od drugih, tim se pravilom prikriva stid. lanovi toga sustava svesrdno izbjegavaju ono to je loe, po greno ili manje vrijedno. Strah i izbjegavanje negativnog naelo je po kojemu ureuju ivot. ive u skladu s vanjskom slikom. Ostva ruju se prema predodbi koju su stvorili o sebi. Time se trajno odva jaju od svojega ja. Zaokupljeni su budnim motrenjem vlastitih post upaka u nekoj situaciji, dok se istodobno preispituju iznutra. "Ho u li uspjeti prijei?" "Jesam li dobro razumio?" Neprestano sebe usporeuju s nekim vanjskim mjerilom nastojei mu biti ukorak. Nijedno drugo pravilo ne vue tako snano u beznae kao ovo. Ideal je umna tvorevina. Ideal je idealan, i nije realan. Ideal nema stida

jer ne doputa pogreke. Sjetite se onoga to sam rekao o stidu kao zdravome ljudskom osjeaju. Stidom spoznajemo svoju konanost i nepotpunost. Stid nam doputa da se smijemo svojim pogrekama. Stid nam kazuje da su povratni odgovor i ljudsko drutvo stalna potreba. Stidom spoznajemo da nismo Bog. Stidom spoznajemo da smo ljudi. Drei se perfekcionistikih pravila, upadamo u beznae. 3. KRIVNJA Za neostvarene planove krivimo sebe ili druge. Okrivljavanje je jo jedan oblik prikrivanja stida. Okrivljavanjem prikrivamo stid ili stid projiciramo na druge. Budui da se osoba utemeljena na stidu ne moe osjeati ranjivom ili potrebitom a da se pritom ne stidi, krivnjom automatski izbjegava svoje najdublje osjeaje i pravo ja. Krivnja odrava ravnoteu u disfunkcionalnom sustavu kad nadzor izostane. ivotna spontanost i nepredvidljivost ne priznaju nadzor. Kriv njom obino ponovno uspostavljamo tek prividnu kontrolu. Kriv nja podupire trajni proces postiivanja. Budui da se svi bojimo ra njivosti i razotkrivanja, okrivljujemo druge i tako ih postiujemo. 4. USKRAIVANJE PET SLOBODA Kloni se osjeaja, moi zapaanja, misli, elja i matanja, osobito onih negativnih poput straha, samoe, tuge, uvrede, odbijanja i potrebe za osloncem. Znai, pridravaj se perfekcionistikog prav ila. "Ne smije misliti, osjeati, eljeti, zamiljati, vidjeti i uti onako kako to ini. Mora vidjeti, uti, osjeati, misliti, zamiljati, eljeti onako kako to oekuje i zahtijeva perfekcionistiki ideal."

5. PRAVILO "NI RIJEI" Ne govori otvoreno o osjeajima, mislima ili doivljajima koji ot krivaju bol i samou disfunkcionalnosti. Ovo je pravilo prirodna posljedica pravila broj etiri. Uskratiti izraavanje znai zadati po gubnu ranu ljudskosti. Ljudska bia su simboline ivotinje koje govore i izraavaju se simbolima. Simbolinim djelovanjem mate stvaramo nov ivot i postavljamo nove granice. 6. STVARANJE MITOVA Gledaj uvijek svjetliju stranu. Preoblii povredu, bol i jad tako da bi drugima skrenuo pozornost s onoga to se zapravo dogaa. Tako se odrava ravnotea. Sustav ostaje zatvoren i krut. Ma tko ljuljao amac, nee ga prevrnuti i poremetiti status quo. 7. NEPOTPUNOST Ne dovravaj poslove. Neka bitke i nesuglasice traju godinama. Ovo se pravilo moe oitovati na dva naina: trajnom borbom i su kobom bez izgleda da e se ikad rijeiti. Ili pak upletanjem i povla ivanjem - suglasni da nikad nema nesuglasica. U obitelji vlada borba ili povlaivanje, ali dodirnih toaka nema. lanovi su stalno uznemireni i zbunjeni. 8. NEPOUZDANJE Ne oekuj pouzdanost u odnosima. Ne vjeruj nikome i nee se razoarati. Budui da roditelji, dok su bili djeca, nisu zadovoljili svoje potrebe za osloncem, svoju neispunjenost prikrivaju nestvar nom vezanou, prividom da su dovoljni sami sebi. Drei se po strani i neovisno (zidom ograene granice) ili iskazujui svoju po trebitost i ovisnost (isprepletene granice), svi su emocionalno od-

sjeeni i nepotpuni. Nitko na uinkovit nain ne uspijeva zadovo ljiti svoje potrebe. Na slici 4.7. saeto je prikazan presjek disfunkcionalne obitelji. Pregledno su sloeni tipovi disfunkcionalnih obitelji o kojima e biti rijei u sljedeim trima poglavljima. Krute uloge nisu navedene pre cizno; jednostavno su navedene. To je podsjetnik koji vam pomae da otkrijete sebe. Veinu dananjih ljudskih disfunkcionalnosti mo gue je opisati pojmom kompulzivnosti. Nasilje, seksualni pore meaji, poremeaji prehrane, emocionalne i vjerske ovisnosti boljke su koje ljudima razaraju ivot. Pa pogledajmo.

Ovisan o: alkoholu, lijekovima, drogi poslu moi seksu hrani vjeri kockanju bijesu Uloge: prestupnik rtva buntovnik obiteljsko rtveno janje

NE

Ovisnik
PRISNOST

Suovisnik

Ovisan o: ovisniku zabrinutost tuga pobonost

1. Sustavna zabluda i poricanje 2. Idealiziranje roditelja - nestvarna vezanost 3. Mahnita elja da sve bude pod nadzorom - ludilo nadziranja 4. Unutar narataja (prenosi se) 5. Pohvalu valja zasluiti 6. Krute uloge 7. Zatvoreni sustav 8. Krute obiteljske granice 9. Tajne - pravilo "ni rijei" 10. 11. Kompulzivnost/ovisnost Perfekcionizam

Uloge: savren(a) suprug(a) moe sve muenik posrednik svetac

Uloge djece u obitelji junak mali roditelj rtva (tjelesna bolest) roditeljev roditelj tatin prijatelj obiteljski savjetnik pobjednik genij mamino rtveno janje tatina glavna rtva neuspjean obiljeeni bolesnik ovisnik zamjensk(a) suprug(a) uvar mala princeza izgubljeno dijete buntovnica savrena mamina prijateljica svetica ljepotica mamina pomagaica junakinja povjerenik poboan vragoljan drazestan klaun svijetla toka superuspjean portski tip pomiritelj tatino rtveno janje rtvovani obiteljski sudac nasilnik maskota gubitnik bolesnik obiteljsko rtveno janje izvor problema

12. Zamrznuti osjeaji 13. Postiivanje/okrivljavanje 14. Kanjavanje/popustljivost 15. Nezdravo natjecanje/suparnitvo 16. Uloge koje dodjeljuje sustav (pojedinac postoji zbog potreba obitelji - nema izbora) 17. Krute ili isprepletene granice ega, kulturne granice, granice unutar obitelji

Svi lanovi obitelji su meusobno ovisni - oni su ovisnici Slika 4.7. Presjek disfunkcionalnog obiteljskog sustava

Saetak
Zabluda i poricanje. Disfunkcionalne obitelji poriu svoje pro bleme. Tako se problemi nikad ne rjeavaju. Takve obitelji usto uskrauju pet sloboda svojim lanovima. Poremeaj yina i yanga. U disfunkcionalnoj obitelji nema bliskosti. Zbog tog zrakopraznog prostora nastaje disfukcionalnost. Utemeljenost na stidu. Nefunkcionalne obitelji utemeljene su na stidu. Roditelji su internalizirali svoj stid i bestidno se ponaaju prema svojoj sjei. Djeca se esto stide svoje obitelji. Nepromjenljive, zamrznute i krute uloge. Uloge nameu potrebe obiteljskog sustava. Djeca se odriu onoga to jesu i brinu se da zadovolje potrebe sustava. Nediferencirani ego. lanovi disfunkcionalnih obitelji zapleli su se u meusobne granice. Ako se Mama boji, svi su u strahu. Osje aju za ostale. Potrebe rtvovane za sustav. lanovi disfunkcionalne obitelji ne mogu zadovoljiti svoje pojedinane potrebe. Pojedinane se po trebe guraju u stranu zbog potreba sustava. U disfunkcionalnoj obitelji gotovo je uvijek prisutna blaga ljutnja i tjeskoba. Povlaivanje ili sukob. Nain komuniciranja u disfunkcionalnim obiteljima jest ili otvoren sukob ili suglasnost da nema nesu glasica (povlaivanje). Prave dodirne toke su rijetkost. Prevladava zajednitvo. Pojedinane su razlike rtvovane zbog po treba obiteljskog sustava. U disfunkcionalnim obiteljima pojedi nac postoji zbog obitelji. Disfunkcionalnu obitelj nije lako napu stiti.

Neopoziva pravila. U nefunkcionalnim obiteljima pravila su kruta i nepromjenjiva. Obino su to nadzor, perfekcionizam i krivnja. Postavlja ih otrovna pedagogija. Otvorene tajne. Otvorene su tajne sastavnica za ivot vane lai koja obitelj dri zatvorenom. Otvorena je tajna ono to svatko zna, a svi se pretvaraju da ne znaju. Nepromjenljivi zatvoreni sustav. Svatko svojom ulogom nastoji nadvladati nevolju koja vlada sustavom. Koliko god se uivljavali u ulogu, sustav se ne mijenja. Francuska poslovica "Plus a change, plus c'est la mme chose." (to se vie mijenja, to vie ostaje nepromijenjeno) saeto opisuje kripac u kojemu se nalazi zatvoreni obiteljski sustav. Apsolutna i grandomanska volja. Najvea nesrea disfunkcionalne obitelji jest ta da je volja svih njezinih lanova onesposob ljena. Nadzor je plod onesposobljene volje. Poricanje sukoba i frustracija dovodi ih u situaciju u kojoj su voljni biti samovoljni. Time se stvara privid da neto poduzimaju kako bi razrijeili problem. Jedan od naina da se osjete cijelima, a zapravo su podijeljeni. Nedostatak granica. lanovi disfunkcionalne obitelji odriu se svojih granica ega da bi se obiteljski sustav odrao. Odrei se granica ega jednako je kao odrei se identiteta.

5
Kompulzivne obitelji
Podsjetnik kako ste izgubili sebe i postali odraslim djetetom alkoholiarske obitelji
Otvorene tajne. Svatko zna da postoje, a nitko ne bi smio znati da svi znaju. Nakon dugih i gorkih 17 godina odanosti alkoholu, prije 21 go dinu zaepio sam bocu. Posljednja stvar u koju bih povjerovao kao dijete jest da u postati alkoholiar. Brojne sam noi zaspao u plau zbog oeve odanosti piu i osjeaja naputenosti. Leao sam u pos telji, ukoen od straha, ekajui da se nou vrati, u neizvjesnosti to e se dogoditi. Mrzio sam alkoholizam i sve to uz to ide. Danju i nou bio sam opsjednut njegovim pijanevanjem. A u tridesetoj, nakon to sam ve gotovo 10 godina uio za sveenika, dobrovoljno sam zavrio u bolnici da bih se lijeio od alkoholizma! Ma kako paradoksalno zvualo, djeca alkoholiara esto i sama postaju alkoholiari. Ako i ne postanu alkoholiari, vjenat e se za alkoliara ili osobu koja je kompulzivna/ovisna o neem drugom.

Ovaj paradoksalni uzorak odraslih osoba iz alkoholiarskih obi telji vie od svega ostalog pokazuje kako je istinita tvrdnja "obitelj je sustav". Prije desetak godina jedno je po jedno odraslo dijete poelo shvaati da su obitelji iz kojih potjeu odgovornije za neke poje dinosti u njihovim ivotima nego oni sami. Tako je, pod vodstvom Roberta Ackermana, Claudie Black, Sharon Wegscheider-Cruse i Janet Woititz, nastao i pokret Odrasla djeca alkoholiara (the Adult Children of Alcoholics - ACoA), koji se iri po cijeloj zemlji. Taj je pokret i u razmiljanju o obitelji kao sustavu nainio divovski korak naprijed. U prvih deset godina svog oporavka od alkoholizma nisam jo nita znao o fenomenu odrasle djece. Zdravorazumski sam amater ski plivao tumaei obiteljski sustav. U svoja sam teoloka preda vanja za odrasle koja sam odravao u episkopalnoj crkvi u Houstonu ugradio djela Virginije Satir, Jaya Haleya i Ronalda Lainga. Ali, nisam shvaao vezu s vlastitom alkoholiarskom obitelji iz koje sam potekao. Mislio sam da su moja sklonost uzbuenjima, pre danost da ugaam ljudima i neprestano traim pohvalu, moj pret jerano razvijen osjeaj odgovornosti, velike potekoe u zbliava nju, moj mahnito kompulzivni nain ivota, velika kritinost prema samome sebi, zamrznuti osjeaji, neprestano izigravanje dobroga deka i silna potreba da sve imam pod nadzorom bili samo trikovi linosti. Nisam ni sanjao da su te osobine uobiajene u odraslih ljudi koji su kao djeca ivjeli u alkoholiarskim obiteljima. Moja je kompulzivnost imala za ivot tetne posljedice. Kompulzivno sam radio, kupovao, puio i jeo. I premda sam se opo ravljao od alkoholizma, zapravo sam jo uvijek bio kompulzivan. Ta me spoznaja navela da potraim dodatan lijek za svoju, jo uvijek ovisnu linost. Istraivanje kemijske ovisnosti i osobito pokret ACoA pomogli su mi da shvatim prirodu kompulzivnosti i kako se ona unosi u dis-

funkcionalne obiteljske sustave. injenica da djeca iz alkoholiar skih obitelji imaju zajednike osobine razotkriva podlonu struk turu poremeaja. Ovisniko, kompulzivno ponaanje ili vezivanje za ovisnika Zabluda i poricanje Nemilosrdno prosuivanje sebe i ostalih Nedostatak dobrih granica Toleriranje neprikladnog ponaanja Neprestano traenje priznanja i pohvale Potekoe u uspostavi bliskih odnosa Natovarujete si krivnju kad neto samostalno odluite Laete i onda kad biste isto tako jednostavno mogli rei istinu Reakcija ea od akcije Onesposobljena volja Bezuvjetna privrenost Otupjelost Pretjerano reagiranje na promjene nad kojima nemate nadzora Osjeaj da se razlikujete od drugih ljudi Zabrinutost - pretjeran oprez Nerazvijen osjeaj vlastite vrijednosti i internalizirani stid Brkanje ljubavi i samilosti Pretjerana ozbiljnost Potekoe u dovravanju poslova Pretjerano oslanjanje na druge i uasnutost od naputanja ivot rtve Zastraenost srdbom i kritinou Mahnita elja da sve bude pod nadzorom - ludilo nadziranja Pretjerana odgovornost ili potpuna neodgovornost Iz ovog je podsjetnika jasno da djeca alkoholiara ne reagiraju samo na alkoholiarevu odanost piu. Ono na to reagiraju jesu pitanja odnosa, ljutnje, nadzora, emocionalne nedostupnosti ovis-

nika. Te su osobine odgovor na traumu zbog naputanja i postiivanja koja je prisutna u alkoholiarskim obiteljima. U djece taj stid ima korijene u loim odnosima s roditeljima. Popis osobina koje sam naveo pokazuje da je glavni problem koji imaju odrasla djeca alkoholiara problem odnosa. S pomou tih osobina takoer spoznajemo korijene kompulzivnosti. Svjetska je zdravstvena organizacija definirala kompulzivno/ovisniko ponaa nje kao "patoloki odnos prema svakoj promjeni raspoloenja s po gubnim posljedicama." Sklonost patolokim odnosima ukorijenjena je i predodreena ro diteljskim naputanjem. Pogledajmo popis osobina. Ovisniko, kompulzivno ponaanje ili vezivanje za ovisnika. Vae je ponaanje bilo ili jest kompulzivno/ovisniko. U vezi ste ili ste bili u vezi s kompulzivno/ovisnom osobom. Zabluda i poricanje. Idealizirate roditelje, a ta je idealizacija ute meljena na nestvarnoj vezanosti. Idealizirate roditelja koji nije ovis nik. Minimalizirate i poriete osjeaje i utjecaj koji na va ivot i/ili na ivot vae djece ima vaa trenutana veza. Nemilosrdno prosuivanje sebe i ostalih Nedostatak dobrih granica. Vi pijete aspirin kad vau suprugu (a) boli glava. Ne znate gdje zavravaju vai osjeaji, a gdje poinju tui. Svima doputate da vas dodiruju ili nikome ne doputate da vas dodiruje. Vae se miljenje ne mijenja bez obzira na to s kim ste. Toleriranje neprikladnog ponaanja. Pretpostavljate da znate to je normalno. U sadanjoj vezi tolerirate ono za to ste prije govorili da ne podnosite i da nikad ne biste trpjeli. Vjerujete da ste imali manje-vie normalno djetinjstvo. Neprestano traenje priznanja. Dodvorni ste i ulagujete se, uinit ete bilo to samo da biste se svidjeli. U prvotnim ste vezama druge izluivali potrebom da saznate to oni misle o vama.

Potekoe u uspostavi bliskih odnosa. Brkate bliskost s isprepletenou, a vezu sa skladom. Vjerujete da osoba koju volite, voli isto to i vi. Privlae vas pogubne veze, a zdravi, postojani, brini ljudi vas odbijaju. Sabotirate sve odnose koji postaju prebliski. Natovarujete si krivnju kad neto samostalno odluite. Osjeate krivnju kad god se zauzmete za sebe, kad ste u neem odreeni i kad traite ono to elite. Osjeate krivnju i zato to ste se oporavili a ostatak obitelji nije. Laete i onda kad biste isto tako jednostavno mogli rei istinu. Uhvatite se u bezrazlonoj lai, a mogli ste jednako lako rei i istinu. Ili, posve suprotno od toga - doslovce se drite istine. Reakcija ea od akcije. Va se ivot sastoji od reakcija koje se redaju jedna za drugom. Pretjerano reagirate - kaete ono to nije prikladno, osjeaji su vam u raskoraku s onim to se doista zbiva. Provodite previe vremena brinui se i podsjeajui se na ponaanje drugih, nemate vremena za sebe. Onesposobljena volja. Kompulzivni ste, impulzivni, tvrdoglavi, grandomani, pretragini, sve elite imati pod nadzorom i teko do nosite odluke. Nastojite vladati onime ime se ne moe vladati. Bezuvjetna privrenost. Ostajete vjerni pogrenoj prosudbi ak i kad ste se uvjerili u suprotno ili niste privreni nikome. Otupjelost. Psihiki ste tupi. Poriete svoje osjeaje. Ne znate to osjeate i ne znate kako biste osjeaje izrazili ak kad biste i znali to osjeate. Pretjerano reagiranje na promjene nad kojima nemate nadzora Osjeaj da se razlikujete od drugih ljudi. Nikad niste osjeali stvarnu pripadnost. Uvijek ste zbunjeni. Potajno ste ljubomorni i zavidni to su drugi normalni. Zabrinutost - pretjeran oprez. Stalno ste na oprezu. Obuzima vas bezimeni strah i stalno oekujete katastrofu. Imate osjeaj da nad

vama lebdi zla kob. Nervozni ste i lako vas je preplaiti. U godinjem odmoru uivate najvie kad je za vama i kad pokazujete slike! Nerazvijen osjeaj vlastite vrijednosti i internalizirani stid. Kao ljudsko bie osjeate se manjkavo. Krijete se preuzimajui ulogu uvara, Superodgovornog, Junaka, Zvijezde, Junakinje, Savrenog. Perfekcionist ste, nadzirete sve, traite mo, kritini ste i sve osuu jete, bijesni ste, puni potajnog ili otvorenog prijezira, skloni ogova ranju i napadanju onih koji nisu nazoni. Brkanje ljubavi i samilosti. Privlae vas slabii. Svesrdno poma ete ljudima koji u vama bude samilost. Vezujete se za one koje mislite da moete popraviti. Brkate samilost i ljubav. Pretjerana strogost i ozbiljnost ili suta suprotnost. Mrani ste i rijetko se preputate zabavi. ivot su problemi, a ne spontanost. Perfekcionist ste i preodgovorni. Ili ste pak neodgovorni i nikad nita ne shvaate dovoljno ozbiljno. Potekoe u dovravanju poslova. Teko vam je bilo to zapoeti. Kad jednom zaponete, teko se zaustavljate. Ozbiljne poslove, po put zavretka studija, nikad ne privedete kraju. Pretjerana ovisnost, oslanjanje na druge i uasnutost od napu tanja. Ostajete u pogibeljnoj, ozbiljno disfunkcionalnoj i za vas tetnoj vezi. Teko vam je s bilo ime raskinuti. Ostajete u poslu koji nema budunosti. Posesivni ste, sumnjiavi te ustrajni i ovisni o vezama - s branim drugom, ljubavnikom, djecom, prijateljima. ivot rtve. Bili ste tjelesno, spolno i osjeajno iskoritavani/zlostavljani. ivite ulogu rtve i bez obzira na to gdje se nalazite, osjeate se rtvom. Privlae vas druge rtve. Zastraenost srdbom i kritinou. Vama upravljaju ljutnja i pri jekor. Sve ete uiniti samo da se netko na vas ne bi ljutio ili vas kudio. Odrei ete se svojih potreba samo da ta ljutnja i prijekor prestanu.

Mahnita elja da sve bude pod nadzorom - ludilo nadziranja. Bojite se ispustiti uzde. Sve nadzirete pravdajui se da elite biti "od pomoi". Zastrauje vas osjeaj da vam stvari izmiu nadzoru. Iz bjegavate svaku osobu i svaku situaciju kojima ne moete vladati. Pretjerana odgovornost ili potpuna neodgovornost. Preuzimate odgovornost za sve i svakog. Pokuavate rijeiti tue probleme ak i kad to od vas nitko ne trai. Ili pak izbjegavate svaku odgovornost, a od drugih oekujete da budu odgovorni za vas. Iz ovog je popisa mogue vidjeti na koji je nain netko disfunkcionalan samo zato to ivi u alkoholiarskoj obitelji. Popis e nam pomoi da uoimo uzroke svog kompulzivnog ponaanja. Alkoholiarska je obitelj kompulzivna obitelj. Svakoga u tom sustavu pokree patnja zbog nesposobnosti da udovolji svojim potrebama. ivot osobe u alkoholiarskoj obitelji moe se usporediti sa ivotom u koncentracijskom logoru. I poput onih koji su preivjeli koncentracijski logor, odrasla djeca alkoholiara (ACoA) u sebi nose ono to se moe usporediti sa simptomima posttraumatskog stresa. Zapravo, pogledamo li popis tegoba koje osjeaju ratni veter ani ili bilo koje druge rtve neke ozbiljne traume, otkrit emo da su brojni posttraumatski simptomi usporedivi s brojnim osobinama odrasle djece alkoholiara. Djeca koja ive u alkoholiarskim obite ljima, ako nisu bila lijeena, prenose te osobine posttraumatskog stresa u budui ivot.

Naputanje
Zbog kronine patnje koja je prisutna u alkoholiarskoj obitelji, svi se u toj obitelji nastoje na neki nain prilagoditi tom kroninom Stresu. Svi postaju pretjerano oprezni, zabrinuti i kronino pre-

straeni. U takvu okruenju nitko nije u mogunosti udovoljiti svo jim osnovnim, ljudskim potrebama. Svi su meusobno ovisni. Glavna posljedica ovoga kroninoga stresa jest naputanje. Uz to to alkoholiar stvarno fiziki naputa obitelj, drugi je oblik na putanja zanemarivanje djetetovih osnovnih potreba. Uz dijete, zbog djeteta u toj obitelji, nije nitko. Nema ogledanja i odraza koji e potvrditi djetetu da je ono dragocjeno niti ima nekoga na koga bi se dijete moglo osloniti. Ako je tata alkoholiar, mama je ovisna o tati - mama je suovisna. Ne moe udovoljiti potrebama svoje djece jer je i sama ovisnik. Budui da su oba roditelja ovisnici, oboje su potrebiti i uteme ljeni na stidu. Dvoje potrebitih, na stidu utemeljenih ljudi ne mogu pruati ljubav i biti uzorom ljubavi prema samome sebi. Normalno dijete ima zdrave narcistike potrebe, ali tim potre bama u alkoholiarskoj obitelji nije mogue udovoljiti. Stoga se svako dijete okree prema unutra, prema nestvarnoj vezanosti sa svojim roditeljima (zabluda i poricanje), da bi se na kraju prepustilo udovoljavanju samome sebi i lijekovima protiv boli. Trei oblik naputanja nalazimo u zlostavljanju. Alkoholiarske obitelji njeguju sve vrste zlostavljanja. Budui da alkohol poputa konice i rui sve otpornike izmeu misli i izraza, fiziki, seksualni i emocionalni udarci u alkoholiarskim su obiteljima svakodnevnica. Prema nekim procjenama dvije treine odrasle djece alkoholiara trpjelo je tjelesno nasilje. Oko 50% incestnih oeva su alkoholiari. Alkoholiarske su obitelji isprepletene. To je jo jedan oblik naputanja djece. Kako se alkoholiarski brak sve vie zaplee u zamku, djeca su uhvaena u mreu potreba obaju roditelja, ba kao i potreba obiteljskog sustava za cjelovitou i ravnoteom. Priroda ne trpi zrakoprazni prostor. Kad je obiteljski sustav neuravnoteen, djeca nastoje stvoriti razvnoteu.

U mojoj obitelji tata nikad nije bio prisutan. Kad mi je bilo 11 godina, od njega vie nita nismo mogli oekivati - kao da ga nema. Ja sam bio najstarije muko dijete u obitelji. Sustavu je trebao mu. Postao sam majin emocionalni suprug (Zamjenski suprug). Nije to mama traila, to je traio sustav. Ujedno sam postao "malim rodite ljem" svojemu bratu jer je sustavu bio potreban otac. U trinaestoj sam mu ja davao deparac. U jednoj drugoj obitelji koja mi se obratila za pomo, kako se kod supruga alkoholizam pojaavao, tako je najstarija ki postala ma mino rtveno janje. S njom je mama bila nosea kad se udala. Za pravo, zbog nje su se mama i tata vjenali. Kad je mama spoznala da je tata neodgovorni alkoholiar, svoju je ljutnju iskaljivala na dje vojici. Drugo dijete nisu bili planirali. Djeak se rodio igrom sluaja i to u vrlo disfunkcionalnom braku. U utrobi se osjeao emocionalno na putenim. Postao je Izgubljeno dijete u obitelji. Doslovce je od rodi telja dobio poruku: "Nestani, ne moemo podnijeti jo jedno dijete." U alkoholiarskim obiteljima uzor discipline su disciplinski od gajatelji koji sami nisu disciplinirani. Pravila otrovne pedagogije nude opravdanje za brojne takozvane disciplinske postupke. Vrlo malo od toga je stvarno disciplina. Posljedica je to roditeljske razdraenosti i bijesa prema vlastitu ivotu. Uglavnom nema veze s djetetom, tj. nije joj uzrok djetetovo ponaanje niti bi pomoglo da se dijete popravi. Kanjavanje je esto i obino neprimjereno. Ro ditelji su uzor neprimjerenosti. K tome, djeci roditelji ne poklanjaju ni vrijeme ni panju niti im daju smjernice, a to im je potrebno barem 15 godina. Ta su djeca naputena. Iz naputanja proizlazi kompulzivnost. Budui da djeca neprestano trebaju roditelje, budui da im potrebe nisu zadovo ljene, ona rastu s pukotinom u dui. Tijela im rastu i poprimaju oblik tijela odrasle osobe. Izgledaju odrasli i govore kao odrasli, ali u njima

se i dalje skriva nezasitno malo dijete koje nije zadovoljilo svoje potrebe. Pukotina u dui je gorivo koje pokree kompulzivnost. Takva osoba trai sve vie i vie ljubavi, panje, priznanja, cuge, novca itd. Porivi proizlaze iz praznine. I budui da ne moemo opet postati dijete i ne moemo vratiti film unatrag pa opet imati mamu i tatu, potrebama koje kao dijete imamo nije mogue udovoljiti. S njima se je mogue nositi kao s potrebama koje su reciklirane u odraslome ivotu. No, mogue im je udovoljiti samo kao potrebama odraslog.

Kompulzivna obitelj openito

Upotrijebio sam alkoholiarsku obitelj kao prototip kompulzivne obitelji. Nekadanja su istraivanja kemijski ovisnih obitelji po ela i u drugim tipovima obitelji otkrivati disfunkcionalni ustroj. Prouavanjem alkoholizma i obitelji alkoholiara dolo se do ita vog niza kompulzivnih/ovisnikih uzoraka, kojima je mogue ob jasniti druge disfunkcionalne obitelji. Uzorak je bio jasan. Ljudi utemeljeni na stidu stvaraju potrebite brakove i podiu obitelji u kojima se djeca postiuju naputanjem. Viktimizirana djeca iz tih brakova postaju jednako tako kompulziv na i ciklus se nastavlja. Otrovna se pedagogija, sa svojom nejednakou u odnosu tipa gospodar/rob, pojaava u obiteljima u kojima su roditelji ovisnici. Meutim, ti su se ovisnici odali ovisnosti jer ih je otrovna peda gogija odbacivala i poricala njihove potrebe. Glavni krivac je otrov na pedagogija. Mo, kontrola, perfekcionizam, kritinost, prijezir, krivnja, bijes, sve su to naini interpersonalnog prenoenja stida. Roditelji koji prikrivaju stid vlastitim obrambenim mehanizmima ega utemelje-

nim na nestvarnoj vezanosti, vlastitim krutim ulogama i ovisno stima, postaju bestidni. Hinei da znaju sve, kudei, nadzirui, osu ujui, okrivljujui i kanjavajui, takvi roditelji izigravaju Boga. Takvo bestidno ponaanje u djece nuno izaziva stid. Uzmimo, primjerice, bijes. Bijes je uobiajena pojava u alkoholiarskim obiteljima. Uobiajen je i u ovisnosti. Bjesoholik moe unijeti disfunkcionalnost u sve djelie obitelji ba kao i otac alko holiar. Bijes ima samoobrambenu funkciju, titi od razotkrivanja i djelatno ne doputa drugima da se priblie. Primjerice, otac naokolo pije i zabavlja se. Nekoliko je dana izostao s posla. Kada se pojavio, ef ga je poteno izgrdio. Dolazi kui postien zbog svojega pona anja. Uto ugleda bicikl svoga sina nasred dvorita. Poziva sina i iskaljuje na njemu bijes, sluei se pritom pravima otrovne peda gogije. To spontano ponaanje omoguuje ocu da bude zadovoljan sobom (obavlja svoju oinsku dunost) i udalji se od boli koju mu zadaje vlastiti stid. Sin pak preuzima na sebe oev stid jer ga je otac postidio. Bijes je obrambena strategija kojoj je svrha postidjeti sina i pretvorivi stid u neto drugo (bijes), oev stid umanjiti. Budui da je u obitelji alkoholiara stid sveprisutan, interpersonalni prijenos stida je neprekidan proces. Otrovna pedagogija za pravo podupire roditelje u njihovoj strategiji interpersonalnog pre noenja stida. Otrovna pedagogija potie i promie mo, nadzor, krivnju, kriticizam i perfekcionizam. Djeca idealiziraju roditelje putem nestvarne vezanosti i tako na svoju djecu prenose bijes, bol, osamljenost i stid zbog vlastite naputenosti. Umjesto da ih vrate tamo odakle su doli i gdje im je mjesto, oni ih alju dalje. Vjerojatno ste primijetili da rijei kompulzivno i ovisniko rabim kao sinonime. Rije ovisnost je esto ograniena na nepravilan odnos prema kemijskim tvarima (nikotin, hrana, droge) s priroenom spo sobnou stvaranja ovisnosti. Premda je razlika donekle jasna, ona

pokriva i ostala ovisnika ponaanja, poput ovisnosti o radu, bijesu, uzbuenju, seksu itd. Kladim se da je kemijska struktura promjena ponaanja prouzroenih seksualnim uzbuenjem, kockarskim uzbu enjem, poslovnim uspjehom, vjerskim zanosom, osjeajem pravi nosti, zaljubljenou, slina kemijskoj promjeni koju uzrokuju droge. to se mene tie, sve su ovisnosti nain da se izbjegnu neprihvatljivi osjeaji. A to izbjegavanje ima pogubne posljedice. Otkrili smo da krizu u obitelji uzrokuje podupiranje stida s po mou naputanja. Stid stvara kompulzivno/ovisniko ponaanje ko je prevladava u naoj kulturi. Ve sam naveo neke statistike po datke o rairenosti alkoholizima, poremeene prehrane, tjelesnog nasilja, incesta i seksualnog zlostavljanja. Vei dio nae kulture je ovisan jer jo uvijek primjenjujemo odgojna pravila od prije 150 go dina i to u svijetu koji su upravo ta pravila osramotila.

Kompulzivna/ovisnika ponaanja
Uvjeren sam da najvei ljudski problemi dolaze od kompulzivnog/ovisnikog ponaanja. Ovisnosti suavaju vidike i onesposobljuju volju. Poneseni smo i ne moemo vladati sobom. ivot vie nije svjestan izbor, nego sluajnost koja se protee naratajima. Vie nismo slobodni. Pogreno je vjerovanje da su ovisnici samo nasilni narkii iz mranih i zabaenih ulica te pijanci koji posru po cesti. Ovisnost dotie ivote veine ljudi u naoj kulturi. Kao predsjednik Programa za zlouporabu droge otkrio sam vrlo stereotipno shvaanje ovisnosti. Dok smo se bavili tinejderima koji su zlorabili kemikalije, istodobno smo se bavili njihovim roditeljima i obiteljima. Svuda oko sebe nailazio sam na ovisnost o radu, vjersku ovisnost, prehrambene poremeaje, meusobno ovisne ovisnike, ro-

ditelje koji su ovisnici o svojoj djeci, ovisnike o cigaretama, bjesoholike itd. Znao sam da definiciju ovisnosti valja proiriti. Znao sam da kad bi ljudi mogli prepoznati vlastitu kompulzivnost - povezati ivotno pogubne odnose s doivljajima zbog kojih mijenjaju raspoloenje, zajednica bi se moda zabrinula nad tom sveprisutnom krizom. Ovisnost je svaki patoloki odnos prema bilo kojem doivljaju koji mijenja raspoloenje s pogubnim posljedicama. Patoloki odnos od reuju razni oblici naputanja. Za nesposobnost uspostave zdravih odnosa kriv je stid, jer stid uvijek dovodi do loih odnosa. Kad se srui interpersonalni most izmeu skrbnika ili osoba koje im omo guuju da preive, djeca su uvjerena da nemaju pravo osloniti se ni na koga. Prestaju vjerovati sebi i drugima. Odaju se nestvarnoj vezanosti i samougadajuim oblicima ponaanja. Uspostavljaju pa toloke odnose. Patoloki podrazumijeva neki oblik zavaravanja u vezi. Zabluda i poricanje bit su ovisnikog kompulzinvog ponaanja. U stanju poricanja poriemo da je ono to netko radi doista tetno, njemu ili dru gima. Zavaravajui se, ustrajno vjerujemo da se ono to se dogaa zapravo ne dogaa unato injenicama. Firestoneova "nestvarna vezanost" oblik je zavaravanja i poricanja. Za mene su sve ovisnosti ponovna uspostava nestvarne vezanosti. Nestvarna se vezanost ponovno uspostavlja na nekoliko naina. Ona prati velianstven osjeaj zaljubljenosti; zanos da smo dobri i pravini; seksualno osvajanje i orgazam; osjeaj ispunjenosti jelom; izmijenjeno stanje svijesti potaknuto gladovanjem; ar posjedova nja novca i stvari; opijenost drogom. U svim oblicima kompulzivnog/ovisnikog ponaanja na pozornicu ponovno stupa iluzija po vezanosti. Nismo sami; prebrodili smo odvajanje i samou. Zabluda i poricanje ne doputaju "pravo na patnju" koja prati osjeaj boli prouzroen prazninom i samoom. Ovisnici podcjenjuju uinke

svoje kompulzivnosti u ivotu. Pojednostavljuju za ivot pogubne posljedice svojeg ponaanja. Kompulzivni/ovisniki oblici ponaanja nisu biti gladan, edan, biti "rogonja" ili trebati posao. Tiu se promjene raspoloenja. Po mau nam da svladamo vlastite osjeaje. Odvraaju nas ili mijenjaju nain na koji osjeamo, tako da vie ne osjeamo samou i prazninu zbog naputanja i stida. Promjene raspoloenja razbibrigom i zabavom u naoj se kulturi uglavnom ne priznaju. Promiemo naporan rad i natjecateljski duh. Bogobojazan smo narod. Okrenuti smo portu i njegujemo niz vrsta zabave, kojima tei i na kojima nam zavidi cijeli svijet. Sve te aktiv nosti mogu se pretvoriti u ovisnosti. Sve do jedne omoguuju da se prepustimo navali adrenalina i uzbuenju, da se rastresemo od osje aja svake vrste. Najdrastiniji primjer vjerojatno je kockanje (tvrdi se da je 10 do 13 milijuna ljudi ovisno o kockanju). Jer, kockarima je "kockanje zabava". injenica jest da nas sve aktivnosti mogu rastresti i razono diti pa stoga i promijeniti nae raspoloenje. U nas su glavni oblici ovisnosti radna i vjerska ovisnost.

Emocionalne ovisnosti
Emocije mogu biti ovisnike. Jednu emociju moemo zamijeniti drugom, manje bolnom. Mukarce esto ue da zamijene strah srd bom. Gotovo svi poznajemo nekog srditog ovjeka. Takvi su ljudi internalizirali svoju ljutnju. Mukarci trebaju biti ratnici. Ratnici moraju biti iznimno jaki i posve dorasli. I najmanji navjetaj nedoraslosti umanjuje im mukost. Mukarci se boje osjeaja nedoraslosti i prikrivaju ga srdbom. Srdba daje osjeaj moi. Nedoraslost je odlika slabosti. Jedne sam se ljetne veeri vratio s posla, a ena me na vratima doekala s vijeu da nam se pokvario rashladni ureaj. Bila je

sredina ljeta, vlano i nepodnoljivo vrue. U glavi mi je brujalo: "Pravi mukarac zna popraviti ureaje." Budui da ne znam po praviti nita mehaniko, osjeam se nedoraslim. Ne znam ak ni gdje se nalazi na rashladni ureaj. Pa umjesto da kaem: "Joj, draga, pa to je uasno. Idemo u hotel i pozovimo nekoga da to popravi," ljuto sam rekao: "to si opet uinila? Mogu li se uope na tebe osloniti?" Ljutnja odaje dojam snage, strah pak kukaviluka. Ovaj primjer pokazuje kako srdba djeluje kao modifikator raspolo enja. Svaki osjeaj moe skrivati ovisnost o drugim osjeajima. ene esto plau kad su ljute. Netko se pak posve preputa tuzi. Siguran sam da poznajete neku "Gospu od sedam alosti" - osobu koja je uvijek tuna. To je oblik ovisnosti. Kemikalije, aktivnost i emocije djelotvorni su naini da ne osjeamo ono to osjeamo. Prisjetimo li se da je naputanje uzrok kompulzivnosti, lake emo shvatiti zato elimo promijeniti raspoloenje. Naputeni, osjeamo se odbaeni, osamljeni, tuni i ljuti. I, naravno, postieni. Poslije, kad se stid internalizira, svi su nam osjeaji sputani stidom. Dakle, osjeati znai osjeati stid, osamljenost, tugu, bol i srdbu. Duboko internalizirani stid je mukotrpno bolan. Stoga elimo promijeniti raspoloenje.

Poremeaji u razmiljanju
Postoje i drugi naini izraavanja kompulzivnosti. Neki poreme aji u razmiljanju izvrstan su nain da se rastresemo i presijeemo osjeaje. Opsjednutost zabrinutou, prevakavanjem, zadubljivanjem do u najsiunije potankosti, uopavanjem i saetim razmilja njem, nain je sputavanja osjeaja. Proganjajue su misli u sreditu svih kompulzivnosti. Oblike razmiljanja u seksualnog ovisnika nazivamo pohotom. Seksualnom se ovisniku satima po glavi motaju pohotne misli prije nego to se preda svom obrednom ponaanju - kruenju ulicama u potrazi za

seksualnim uzbuenjem, kupnji pornografskog asopisa ili iznajmljivanju pornofilma, potrazi za malodobnom rtvom. Pohota je ovisniki dio ovisnikog procesa. Bitan oblik svake kompulzivnosti jest njezin za ivot tetan oblik. Za ivot tetan znai da kompulzivno, ovisniko ponaanje uzrokuje osobnu disfunkcionalnost. Kompulzivnost ne doputa osobi da vlas titom, temeljnom ljudskom sposobnou udovolji svojim potreba ma. Kompulzivnost preuzima svu ljudsku energiju. Mogunosti iz bora su suene. Sloboda je izgubljena. Volja onesposobljena. Oso bom vladaju porivi, ivot joj je bespomoan i neukrotiv. Bez slobode lieni smo ljudskih osobina. Shakespeare je napisao: "Oh, Boe, zar ovjek mora progutati svog neprijatelja. Zar moramo se s radou, zadovoljstvom, neprikriveno i uz odobravanje pretvoriti u zvijeri." Lieni mogunosti izbora, postajemo poput ivotinja, ivimo iz vana. Kompulzivnost je stanje unutarnje jalovosti. Potpuno se eksternaliziramo, "ne razmiljamo o sebi i nemamo unutarnji ivot". Kako netko tko se kao ljudsko bie osjea manjkav i nepotpun, moe imati unutarnji ivot? Stid ne doputa ovisniku da se udubi. Pravo ja je izgubljeno i krije se iza krinke lanoga ja. Kompulzivnost se odnosi i na loe navike koje nakon nekog vre mena postaju poroci. Filozofi o navikama govore kao o drugim nara vima. Dobre navike su vrline koje su snaga naeg identiteta. Loe su navike mane koje mogu zavladati naim ivotom i potpuno ga preu zeti. Navike se osobito istiu u euforinim promjenama raspolo enja poput onih izazvanih drogom, eerom ili seksom. Droga i hrana jo dodatno utjeu svojom priroenom kemijskom snagom. Te kemikalije same po sebi izazivanju ovisnost. U 15 godina rada s malodobnim ovisnicima o drogi nisam sreo nijednoga koji je bio to to nazivam samo kemijskim ovisnikom. Ko-

liko god bile jake brojne droge koje se trenutano prodaju, osobito kokain i crack, jo nikad nisam imao posla s ovisnikom koji nije imao "pukotinu u dui". Osobno sam se oporavljao 21 godinu i dosad nikad nisam upoznao osobu koja se lijeila od ovisnosti o ke mijskim sredstvima, a da nije imala probleme naputenosti. Odrasloj djeci iz disfunkcionalih obitelji nita nije vanije od toga da poveu oskvrnue naputanjem sa svojim disfunkcionalnim ponaanjem i problemima prouzroenim naputanjem. Primjerice, u podsjetniku za Odraslu djecu alkoholiara svaki je oblik pona anja odgovor na oskvrnue. Naputanje vrijea i oskvrnjuje naa prava, nae granice i potrebe. Nae oskvrnuto pravo ja ostaje u skrovitu jer smo izgubili vezu izmeu onoga to se dogodilo i odgovora na ono to se dogodilo. Budui da nestvarna vezanost idealizira nae muitelje, jedino to moemo zakljuiti jest da je nae neurotino, disfunkcionalno po naanje odraz nas samih, a ne njih. Kao to kae Terry Kellog: "Doista pomae kad osjetimo odgovor na nasilje, kad posve jednostavno znamo da se te reakcije odnose na ono to se dogodilo, a ne na to kakvi smo zapravo." Ova je spoznaja poetak svakog oporavka. Kad to jednom shvatimo, mit o idealiziranim rodi teljima nestaje i jasno nam je da nismo loi, manjkavi ili nepotpuni. Zakljuio bih ovo poglavlje kratkim predstavljanjem etiriju tipo va kompulzivnih obitelji. Svaka je obitelj sloeni presjek ljudi koje sam savjetovao, ljudi koji su sudjelovali u mojim radionicama i ljudi iz mojega ivota. Svi su prerueni i na taj sam im nain zatitio osobne granice ega. Istodobno, te osnovne karakteristike odraavaju ono to se dogaa u stvarnim obiteljskim sustavima od krvi i mesa. etiri tipa kompulzivnih obitelji jesu: kemijski ovisnici; obitelj s poremeenim prehrambenim navikama; vjerski ovisnici i ovisnici o radu. U slje deim e poglavljima biti rijei o seksualnoj ovisnosti, tjelesnom zlostavljanju, emocionalnom nasilju i uzajamnoj ovisnosti.

Kemijska ovisnost
Jesse je otac, alkoholiar je i ovisnik o seksu. Te dvije ovisnosti esto idu zajedno. Vlastiti otac ga je napustio i Jesse je bio nepri mjereno vezan za majku. Imao je dva ouha. Obojica su bili alko holiari. Jedan od njih je tjelesno zlostavljao Jessea i njegovu majku. Majka je provodila otrovnu pedagogiju sputavajui seksualne osje aje i srdbu svojega sina. Jesse je vrlo pasivan agresivac. Uili su ga da se pravi mukarac ne boji i ne plae. U esnaestoj godini upoznao je Jessicu. Ostala je u drugom stanju i oni su se vjenali. Jessica je bila neprimjereno vezana za svojega oca, a majka joj je bila odraslo dijete alkoholiara, rtva incesta, ovisna o bolesti, vei dio svojega ivota provodila je u postelji. Za Jessicu i njezinih sedam sestara otac je bio svetac. Zapravo, Jessicin je otac bio popustiljiv, doputao je eni da bude ovisna ho dajui na prstima i prilagodivi ivot njezinim osjeajima, potre bama i eljama. Jessicina je obitelj djelovala vrlo pristojno. Nikad nisu izostali s mise. Pokazivali su samo doline osjeaje. Jessica i Jesse su imali troje djece. Njihovo prvo dijete (razlog nji hovog vjenanja) Gweneviere rodilo se kad je Jessici bilo 16 godina. Nije bila eljeno dijete i to je od roenja osjeala. Postala je Izgub ljeno ba kao i Superuspjeno i Preodgovorno prvo dijete. Bila je mamino rtveno janje i to je osjeala cijeloga ivota. Rano se za poslila. Dva puta se udavala i razvodila, oba su joj mua bili ovisnici, a sada lei u kroninoj depresiji izolirana od svih. Mrzi mukarce kao to su ih mrzile njezina majka, tete i baka. Jo je uvijek izgubljena i vrlo zbunjena, ne zna kako promijeniti svoj ivot. Jack se rodio 13 mjeseci poslije. Bio je prvo muko dijete u dva narataja i u njega je bio uperen nesvjesni seksualizirani bijes dvaju narataja ena koje su mrzile mukarce. Postao je obiteljski Skrbnik.

Jesse je, odavi se alkoholu, napustio svu svoju djecu. Jack se nepri mjereno vezao za Jessicu i glumio Zamjenskog supruga. Jack je takoer bio Superodgovoran i Superuspjean. Preuzeo je i ulogu Skrbnika pomaui baki, tetama i mami. Poslije je svoj otueni bijes zbog toga to je Jessici morao biti emocionalnim su prugom i skrbiti se o obitelji, "izrazio" odavi se i sam alkoholu. Po tajno je poeo piti u trineastoj godini, a u petnaestoj je ve postao ozbiljno ovisan i nekoliko je puta potpuno izgubio svijest u alko holu. Unato tome Jack je preuzeo ulogu Junaka, jer bio je predsjed nik razreda i predvodnik u srednoj koli. Nakon prve godine studija Jack je odluio postati sveenikom i ivjeti u celibatu. To mu je jamilo ulogu neprimjerene vezanosti i ulogu junaka. Ovisnost mu je unitila duhovniki poziv. Potraio je pomo i otrijeznio se. Oenio se zbog enine trudnoe, i tako po novno uprizorio vjenanje Jessea i Jessice. Imao je dvoje djece i ivio u ne ba prisnoj vezi sedam godina. Jack se nakon toga prikljuio ()drasloj djeci alkoholiara i jo je s njima. Tree je dijete, Jacob, takoer bilo Izgubljeno dijete - sluajno su ga zaeli. Pojavio se kad je disfunkcionalnost Jessea i Jessice bila na vrhuncu. Bio je tree dijete pa u sebi nosi svu osamljenost i tugu te brane veze. Jacob je bio i Zatieni, Gweneviere i Jack su mu postali Mali roditelji u nadi da Jacob nee iskusiti bol obiteljske traume. A Jacob se zapravo osjeao toliko naputenim da to napu tanje i sam ponavlja - ode i samo nestane. Oenio se u sedamna estoj, trudnom djevojkom, opet ponovivi prizor vjenanja Jessea i Jessice. Takoer se oenio odraslim djetetom, imao je troje djece, ba kao i njegovi roditelji, poslije ih je napustio, ba kao to je to uinio i njegov otac. Njegova je najstarija ki postala Superodgovorna i Mali roditelj svojim sestrama, a potom Roditelj vlastitim ro diteljima. Druge dvije keri odale su se drogi.

To je klasian primjer kako alkohol ovlada ivotima svih lanova obitelji. Svako je dijete postalo dvostruki ovisnik - ovisnik o Jesseovu alkoholizmu i Jessicinoj suovisnosti (njenoj ovisnosti) o Jesseu. Svi su ti ljudi isprepleteni, odrekli su se svoje jedinstvenosti i osob nosti. Lijeiti treba cijelu obitelj. Netko je procijenio da svaki alkoholiar utjee na ivot pede setero ljudi. Promatranje alkoholiarske obitelj tijekom vie nara taja najbolje e pokazati kako alkoholizam utjee na obitelj.

Ovisnost o jelu
Jake Orange je pravi proizvod otrovne pedagogije. Autoritaran je, krut i vlada svojim osjeajima. Nastoji vladati i osjeajima svih koji ga okruuju. Jack je iznimno uspjean. On je, osim toga, ovisnik o radu i zaradio je milijune dolara. Jake je pljunuti otac. Jake se oenio Jonelli ija je majka bila kruta i autoritarna. Jonelli je prava dama. Obrazovana je, a bila je i Miss koleda. Tijelo bi joj bilo savreno kad ne bi bilo problema debljine. Premda nije de bela, stalno se bori i opsjednuta je poremeenim prehrambenim navikama debeo/mrav. Toliko je zaokupljena mislima debeo/mrav da osjea blagi oblik depresije, a zapravo je ljuta na samu sebe. Ljuta je na sebe to se nikad nije suprotstavila majci, to je ostala u braku koji je ve nakon dva mjeseca eljela napustiti. Jonelli je, uz to, ovisna o Jakeu. Opsjednuta je time kako je on grozan. Sate i sate prijateljicama pria o njemu. Nema ni vremena osjetiti to doista osjea. Jake i Jonelli imaju etvero djece. Dvije djevojice i dva djeaka. Djevojicama je 14 i 12, a djeacima 8 i 2 godine. etrnestogodinja Priscilla je anoreksina. Teina joj varira iz meu 25 i 35 kilograma. Stalno nijee i porie prisutnost problema.

Njezina se anoreksija pojavila istodobno kad je otac saznao da je majka imala ljubavnika. Anoreksino je stanje trajalo dvije godine. Kod mlae sestre obiteljsko se stanje oitovalo u potekoama u koli. Osmogodinjak nije portski tip, povuen je i debeo. Dvo godinjeg je pak djeaka otac elio jer u njemu je vidio jo jednu priliku. Jonelli je beskrajno potitena zbog tog djeteta. Priscilla je nakon lijeenja poela jesti, ali je potajno bulimina. Priscilla je na usluzi obitelji. Slui da bi se izgladio brak njezinih roditelja. U sebi nosi majin neizraeni bijes i preuzela je nadzor nad obitelji. Majin bijes izjednauje s hranom. Priscilla se boji toga bije sa. Dakle, ako jede, nee mu moi umai, svakako e ga osjeati. Gladovanjem i povraanjem mijenja raspoloenje. Krutost i strogu autoritativnost svojega djetinjstva odraava u strogim i okrutnim postupcima prema sebi samoj. Otac jo uvijek nastoji drati uzde, ali je oito potresen i duboko razoaran vlastitom nesposobnou da iime vlada. Cesto osjea da bi se najradije ubio. To je klasina slika obitelji s poremeenim pre hrambenim navikama. Mamini problemi s teinom zapravo su neizraena ljutnja, njima prikriva povrijeenost i tugu zbog vlastita dje tinjstva. To je djetinjstvo ponovno uprizorila udajom za osobu koja mora svime vladati, poput njezine majke. Anoreksina ki izjednauje hranu i osjeaje. Dakle, izgladnji vanje je pravi nain da se zataka straan bijes koji prikriva osamljenost, bol i tugu koju cijela obitelj nesvjesno osjea. Anoreksina ki obuzdava oca, ba kao i cijelu obitelj. Osigurala je da se majka i otac nee razvesti. Tree je dijete Izgubljeno dijete. Sluajno je zaeto. U sebi nosi osamljenost i zasebnost u branim odnosima svojih ro ditelja. Ima etrdeset kila previe i jede da bi ispunilo prazninu koju osjea. U toj su obitelji svi ovisni i svi se trebaju lijeiti. Dopustite da skrenem raspravu na tip obitelji koja izvana djeluje posve dobro, a duboko u sebi prikriva patologiju. U alkoholiarskim

obiteljima i u onima s poremeajima prehrambenih navika patolo gija je otvorenija i oitija. Takve su obitelji oito loe i nedvojbeno su u nevolji. Djeca su prihvatila jasne uloge kojima odravaju sustav u ravnotei. U sljedea dva primjera roditelji djeluju dobro i naizgled nisu u nevolji. Njihovo je ponaanje prihvatljivo, posve u skladu s drutvenim standardima. to je obiteljska patologija prikrivenija, skrivenija, to su lanovi obitelji zbunjeniji i ludi. U jednome takvom uzorku mama je ovisnica o vjeri. Teko je su kobiti se s nekim tko se podigao na pijedestal, tko izgleda i postupa kao svetac. U drugome primjeru tata je vrlo uspjena javna linost. Izgleda poput savrene "desetice" u amerikom smislu. Pa ipak, obje su obitelji krajnje disfunkcionalne. Djeca su zatoenici prikrivenog obiteljskog sustava. Budui da je jedan od zadataka djece u sustavu razotkriti prikriveno, djeca izra avaju patologiju sustava.

Vjerska ovisnost
Pevilia Purple je udana za Biffa. Biff je trgovaki putnik. Imao je nekoliko ljubavnica i ovisnik je o seksu. On je klasian primjer "dobrog, starog druga". Napredovao je u poslu toliko da je postao di rektor za jedno ire podruje. No, zapravo je lijen, sanjar u dui, ko jemu je drae "bacati liru" negoli biti prisan s nekim. Pevilia je emocionalno Biffova majka. Kuu odrava besprije korno istom i izvrsna je kuharica. Neprestano prigovara, svima ita bukvicu, citira Bibliju, gnjavi i katkada podivlja. Biff izlazi iz kue im se ukae prilika, premda je kod kue samo tri vikenda u mje secu. Pevilia potpuno upravlja svima i svime to joj je u vidokrugu. Strastveno je religiozna. Promijenila je crkvu nekoliko puta. Razlog

je uvijek bio isti - crkva nije dovoljno dosljedna Bibliji. Napokon je pronala duhovnoga vou koji je po njezinu miljenju pravi Boji poslanik. On svakodnevno tumai Bibliju sa samozvanom vjero dostojnou. Ne pripada nijednoj sekti, jer sekte su vraja posla. Os tali sljedbenici toga duhovnoga voe tvrde da je zasluan za neko liko udesnih ozdravljenja. Pevilia svaki dan vodi svoje dvije keri, Susie i Sue Ellen na pre davanja iz Biblije. Njima je 9 i 12 godina. Dvanestogodinju Sue El len seksualno je zlostavljao njezin esnaestogodinji brat Raldo, koji je ovisnik o drogi. Raldo se est godina lijeio od homoseksualnosti, posljednje je tri godine proveo u programima za odvikavanje od droge. Nepopravljiv je, a k tome su ga jo izbacili iz kole. Tu je i drugi djeak, Billy, kojemu je est godina i jo jedna, starija ki, Maggie, kojoj je 19. Maggie je uzorna ki. Na prvoj je godini studija. Premda nije "preporoena" kranka poput svoje majke, ona je stroga kranka. Pet je godina hodala s dekom s vjeronauka. Doslovce se nikad nije poljubila. Uvijek je bila ista odlikaica, pa joj je nakon mature pri pala oprotajna rije. Nastoji biti savrena. Mlai je sin Billy sklon naglim provalama bijesa. Za to obino krive esnaestogodinjaka koji takoer lako prasne. Raldo i Biff, koji je takoer sklon bijesu, godinama su se ozbiljno tukli akama. Biffu Raldo nikad nije bio drag, pa se nije nimalo ustezao. Pevilia se est godina i sama lijeila sve dok nije spoznala da je te rapija oblik svjetovnog humanizma. Tri je godine odlazila u brano savjetovalite gdje je govorila samo o Biffu. Godinama je nastojala upravljati Raldovim lijeenjem. Savjetovali su joj da ga smjesti u cen tar za odvikavanje, ali ona to ne bi mogla podnijeti. Ona mu je omo guila ovisnost jer mu je davala novac, pisala isprike bez pokria dok je jo bio u koli i branila ga. Seksualno zlostavljanje sestre potpuno su zatakali. To je bila obiteljska tajna sve dok je Sue Ellen nije poela

"otkrivati" opsesivno kompulzivnim ponaanjem prema spolnim bo lestima. Proe li pokraj najobinijeg ili pak striptiz bara, dobije histe rini napadaj u strahu da se moda zarazila venerinim klicama. Usprkos svemu Pevilia se neprestano smijei. Zahvaljuje Bogu na nesrei koju joj je poslao, jer stalno joj i uvijek iznova tumae kako je to siguran znak da je Boja miljenica. Pevilia o tome ne razgovara s djecom niti s bilo kim drugim. Ona uvijek zna to je pravo i odluno, ali blago im to daje na znanje. Kad su djeca povrijeena, ona ih tjei citatima iz Biblije i moralnim opomenama. Ova je obitelj kompulzivna. Mama je ovisna o ushienju i osje aju pravinosti koje doivljava u molitvi, moralizirajui nad Bib lijskim tekstovima ili u vjerskim obredima. Tim se osjeajem do brote koristi da bi se otrgla osjeaju osamljenosti, razoaranosti, tuge i ljutnje. Uloga joj je biti dobra i pravina - Sveta mama. Djeca je i zovu sveticom. Mama je usto ozbiljno suovisna. Opsjednuta je muem i djecom. Toliko je zaokupljena brigom o drugima da nema vremena osjetiti vlastitu osamljenost i prazninu. Mua je odgajala nadmona majka, koja je sve drala pod nadzo rom. Rano se razvela od Biffova oca i stalno ga je ogovarala. Svaki put kad bi Biff zatraio novac ili bilo to za to je trebao novac, majka je krivila oca. Seksualno je zlostavljala Biffa time to mu je neprestano omalovaavala oca. Strpala ga je u isti ko sa svim mu karcima "koji misle penisom". Biff se razvio u neodgovornu osobu samo se vucarao i tragao za zabavom. Najstarija ki Maggie snizuje visoku temperaturu braka svojih roditelja time to je "Savrena". Ona je poput robota, uvijek u pravu. Okrenuta je prema cilju i Superuspjena. Raldo, sin koji se odao drogi, obiteljsko je rtveno janje. On izra ava prikriven bijes svojih roditelja. Snizuje visoku temperaturu koju je podigla meusobna udaljenost i krajnja osamljenost u braku nje-

govih roditelja. U sebi nosi oevu potajnu ovisnost o seksu, ba kao i oevo nerazrijeeno seksualno zlostavljanje koje je iskazao sa ses trom. Njegova navodna homoseksualnost povezana je s oevim nes vjesnim osjeajem naputenosti od vlastitog oca, ba kao i sa sada njim, Biffovim naputanjem Ralda. Raldo treba mukarca. Svojom homoseksualnou odvraa obitelj od njezinih temeljnih problema. Sue Ellen je rtva u obitelji. Ona je tree dijete i potpuno je zbunjena. Uloga joj je da sauva brak svojih roditelja. Zato je preu zela ulogu rtve. Doba najvee prisnosti izmeu Pevilie i Biffa jest vrijeme kad su suoeni s problemima Sue Ellen. etvrto dijete, Susie, Izgubljeno je dijete. Sluajno je zaeta. Pevilia odbija sve me tode kontrole raanja. Kae - nisu po Bibliji. Susie nastoji biti sa vrena i nikoga ne uznemiravati. Igra se sama. Za Biffa je ona nje govo "dobro dijete". Pevilia je zove Bojim darom. I mali Billy ve u sebi nosi bijes sustava koji izraava na svoj nain. Sportski je tip, pa je tata, kad je kod kue, prema njemu osobito paljiv. Pevilia se katkad zapita, potajno, najiskrenije, iz dubine srca, je li stvarno istina da je Bog osobito voli. Zapravo, posve je zbunjena nerazmjernom "milou" kojom ju, ini se, obasipa ivot. O svojim sumnjama ne eli prigovoriti. Obitelj je ozbiljno bolesna i svima je potrebno lijeenje.

Ovisnost o radu
Mickey i Matilda White ive u najraskonijem dijelu grada. Mili junai su. Oboma je to drugi brak. Imaju dvoje vlastite djece i jo svako od njih ima dijete iz prijanjeg braka. Mickey je predsjednik velike proizvodne tvrtke koju je utemeljio njegov djed. Djed je umro u 89. "nakon napornog radnog dana".

"Sve je dane svojega ivota proveo radei", reenica je koja se u obitelji esto uje. Premda je Mickeyju zlo kad to uje, ipak je rado javno citira kad govori o Whiteovom poduzeu. Mickeyjev je tata jo iv i svakog dana dolazi na posao. I djed i tata su bili enskari pa su to prenijeli na svoje sinove, jer to je znak pravoga mukarca. Mickey ima petero brae, trojica su partneri u tvrtci. Najmlai je posve ogrezao u alkohol, a drugi je sin vjerski fanatik. Mickey je u posao krenuo pod velikim pritiskom da postigne ono to su postigli njegov otac i njegov djed. Na poetku je radio na drutveno prih vatljiv nain, od devet do pet i katkada subotom. Polako je tijekom godina poeo sve due i due raditi. Devet do pet je postalo pet do devet. Subote su bile dan za razonodu, s muterijama. I premda Mickey govori kako voli svoju obitelj, grozi se nedjelje. Mickeyjevoj keri iz prvoga braka postavljena je dijagnoza granina linost. Nekoliko se puta lijeila u najotmjenijim psihija trijskim ljeilitima. Trenutano je pod psihoaktivnim lijekovima. Mickeyjeva je prva ena bila "bijesna kravetina" koja ga je ne prestano optuivala da spava sa svima. Pretjerano je titila dijete i iskoristila ga protiv oca. Dijete je bilo svjedokom najeih emocionalih bitaka izmeu mame i tate. Mickey se tijekom razvoda i tijekom zajednike terapije s kerkom jo predanije bacio na posao. Matilda je posve razliita. Odgojena je kao savrena dama. Di plomirala je s pohvalom na uglednom sveuilitu. Dobrovoljno radi u nekoliko bolnica i potpredsjednica je juniorske lige. Stalno brani mua pred njihovim dvama sinovima i svojom keri. Djeca, kojima je 13, 12 i 10 godina, vole svoga tatu i vole biti s njim. Samo to njega nikad nema. Ne ispunjava obeanja o zajednikom ribolovu ili golfu. Djeaci ne smiju biti srditi jer tata se za njih mui. Mama ih stalno podsjea na puste igrake i obilje to ih okruuje, a plod je ta tinog mukotrpnog rada. Kad im to govori, oni se osjeaju krivi.

Najstariji je sin portska zvijezda. Tata sponzorira njegove utak mice. Najmlai je sin nespretan, nenatjecateljski i nesportski tip. Oba su sina loa u koli. Mickey vjeruje u strogu disciplinu. esto kae da se "tinejderska drogaka poast" moe razrijeiti napornim radom i strogom tje lesnom disciplinom. Mickey djeluje sigurno, pokatkad ak i arogantno. Ali ispod povrine krije se osoba utemeljena na stidu. Nije bio dobar porta, i nije bio fakultetski bistar. akom je izudarao prijatelja koji mu se ru gao da bez oeva novca nikad ne bi uspio. Uvijek je u sebi sumnjao bi li uspio samo vlastitim snagama. Otac ga je tjelesno zlostavljao (da od njega napravi mukarca). Mickeyja su, dok je bio dijete, ver balno postiivali. Mickey i Matilda bili su seksualno disfunkcionalni gotovo svih 15 godina braka. Njihova se disfunkcionalnost ponajprije odnosi na "nedostatak elje". Nijedno ne osjea elju za drugim. O tome se ne govori. U svemu drugom Matilda je savrena supruga. Izvrsna je domaica i sve goste zadivljuje velikodunom gostoljubivou. Njezino je dijete, Suzette, kojoj je 13 godina, priznalo da se devet godina kompulzivno samozadovoljavala. Ona takoer ima pore meene, opsesivno/kompulzivne navike istoe i ritualno se pere prije i poslije kole. Mickey je najslavniji meu laicima u svojoj vjerskoj zajednici. On i cijela obitelj odlaze u crkvu svake nedjelje. Djeluju kao savr ena obitelj. Nedavno je najstariji sin odbio poi u crkvu. Otada su nedjelje postale bojno polje. I kod kue je Mickey stalno zaposlen. Stalno neto radi. Njegovo temeljno uvjerenje jest da jesi ono to radi. Njegova je ena strano suovisna. Nikad se ne poziva na sebe. Uvijek govori u mnoini. Stalno je zaposlena - zabrinuta je, razvozi djecu, daje upute kunim pomonicama, dobrovoljno radi, dogovara prijame. Svojoj djeci ne

doputa nijednu drugu emociju, osim dviju pozitivnih - radosti i odlunosti da se postigne cilj. Sva su im djeca neuspjena, osim najstarijeg sina, koji je us pjean u portu. On je obiteljska Zvijezda, i poput svojega oca, do bro se osjea kad igra. Matildina ki pati od teke depresije i poremeaja u razmiljanju. Mlai sin je Izgubljeno dijete i tatino rtveno janje. Mickey se zaklinje da nee na njega bjesnjeti, no ipak to uvijek i ponovno ini. Mickeyeva ki je rtveno janje cijeloga tog izmijeanog sustava. Mickey je idol svoj djeci. Svako je od njih, meutim, postieno to nije vrijedno tatina vremena. Mickey je teki ovisnik o radu, a Matilda mu to omoguuje jer ga stalno brani. Cijela je obitelj kompulzivna i treba se lijeiti. U svim tim primjerima otrovna pedagogija djeluje na razoran nain. Poslunost zahtijeva zatakavanje osjeaja. Kanjavanje i po slunost zajedno trae da patimo u tiini. Pravila "ni rijei" i "ne pohazuj osjeaje" upravljaju svim tim obiteljima. Budui da se problemi poriu i minimaliziraju, ne mogu se razrijeiti. Kako su djeca prisiljenja potisnuti osjeaje, gube dodir sa svojim ivotnim ja. Gube do dir s vlastitom stvarnou. Poricati osjeaje znai biti u stanju tu posti i suzdravanja. Funkcionalnost trai oivljavanje i spontanost. Te su obitelji emocionalno mrtve. Vie ak i ne osjeaju stid. One su ga internalizirale. Budui da je svakome od njih bio uskraen narcistiki osjeaj, ustrajni su u prisilnom ponavljanju. Prisilno ponavljanje oblikuje beskrajne cikluse "iivljavanja" prvotne boli i povrijeenosti po tisnutih emocija. A prisilno ponavljanje, vie od svega ostalog, pod crtava beznae ovisnosti. Prisilno je ponavljanje stalno "iivljava nje" izvorne boli u uzaludnom nastojanju da se povee i nadvlada otuenost i samoa. Svaki novi ciklus obeava bliskost i izvornu lju bavnu vezu koja je trebala biti temeljem rasta i razvitka te samo-

prihvaanja. A svaki novi ciklus zavrava jo dubljim osjeajem osamljenosti i tjeskobe to proizlazi iz boli i tuge zbog gubitka. Sa svakom novom nakupinom stida ojaava sve pompoznije i sve varavije lano ja. Sa svakim ciklusom ponovljene kompulzivnosti bez nae i bespomonost raaju oaj. Nema van, izlaza nema. Sjeam se da sam, u svojim alkoholiarskim danima, mislio da sam osuen da pijem dok ne umrem. Poricanje to podupire. Idealizirani roditelji i obitelj zahtijevaju "lo sam" i negativnu sliku o sebi. Jedno i drugo ne moe. Ili-ili. Udarci, vika, pokuda, prosudba, osuda, kanjavanje, podmiivanje, okrivljavanje, osamljivanje jesu za moje vlastito dobro i in odgo vorne ljubavi, ili su to nemoni plodovi bolesnih pravila koje ne svjesno prenosimo s koljena na koljeno. Ako su to odgovorni inovi ljubavi - tada sam ja sigurno lo. Ako uspijem raspriti mit i u tim inovima prepoznati razoritelje psihe koji su me doveli do duhov nog steaja, tada u moi vratiti svoju nevinost i dragocjenost. I moji roditelji i ja rtve smo pogubnih pravila. Budui da smo shvatili kako stvari stoje, moemo mijenjati pravila i obiteljski us troj.

Saetak
Djeca alkoholiara kao putokaz za razumijevanje kompulzivne obitelji. Zajednike osobine djece alkoholiara glavna su po tvrda pristupu obitelji kao sustavu. Odrasla djeca alkoholiara omoguila su sagledavanje ustroja kompulzivnih obitelji. Ta nam djeca pomau shvatiti kako se u disfunkcionalnim obiteljima stvara kompulzivnost. Neobuzdanost i obuzdavanje. Jedan od onih udnih paradoksa kompulzivnih obitelji jest - kad su lanovi neobuzdano kompulzivni, obiteljskim sustavom prevladava obuzdavanje. Uzrok nalazimo u jednome lanu (tata pije) ili u primjeni strogog pravila o nadzoru. Glavne reakcije na alkoholizam. U podsjetniku iz ovoga poglavlja nalaze se zajednike osobine odraslih ljudi koji su odrastali u obi teljima alkoholiara. Te su osobine zapravo prirodne reakcije na nasilno ponaanje alkoholiara i njegovog suovisnika (sualkoholiara). Patoloki odnosi. Kompulzivno/ovisniko ponaanje je patoloki odnos prema svakom doivljaju koji mijenja raspoloenje s po sljedicama koje su tetne za ivot. Patoloki je odnos ukorijenjen u izvorno patoloko naputanje. Kompulzivnost je u obiteljima odreena naputanjem. Nezadovoljene potrebe za osloncem. Naputanje stvara okruje u kojemu nema nikoga na koga bismo se oslonili i tko bi nam zado voljio osnovne potrebe za osloncem. Osoba se razvija, no u njoj i dalje ivi nezasitno dijete. To je dijete trebalo roditelje u prvih 15 godina svojega ivota. Kako se ne moemo vratiti i ponovno biti djecom, te su potrebe nezasitne.

Gubitak ivotnosti i spontanosti. Kad se ovjek odrekne vlastitih osjeaja, potreba i elja, gradi lano ja. Lano ja samo je krinka i nije stvarno. Kada osoba ivi ivot kao netko drugi, gubi ivot nost i spontanost. A to je plodno tlo za kompulzivnost. Jedini nain da se osjeti ivim jesu kompulzivna/ovisnika ponaanja. Skrbnici utemeljeni na stidu, a bestidni. Kompulzivne obitelji stvaraju ljude utemeljene na stidu. Stid je pogonsko gorivo kompulzivnog/ovisnikog ponaanja. Ljudi utemeljeni na stidu bra ne se od stida bestidnou. Bestidni su jer stid prikrivaju nad zorom, nadmonou, perfekcionizmom, pokudom, prijezirom i bijesom. Idealizacija skrbnika - nestvarna veza. Bestidni skrbnici prenose stid na one o kojima se skrbe. Nadmo i upravljanje, udrueni s poznatom djejom egocentrinou, dovode do toga da dijete u sebi nosi stid svojega skrbnika. Djeca prirodno idealiziraju ro ditelja (stvaraju nestvarnu vezu) i lako ih je uhvatiti u "bestidni" plat kojim su se ogrnuli njihovi skrbnici utemeljeni na stidu. Povreda svojega ja. Kada djeca preuzmu stid svojih skrbnika, u sebi se osjeaju manjkavom i nepotpunom. Manjkava, nepotpuna osoba mora razviti obrambeno lano ja. Plodno tlo za kompul zivnost. Svi lanovi kompulzivne obitelji utemeljeni su na stidu. Svi su uzajamno ovisni. Proireni pojam kompulzivnog/ovisnikog ponaanja s primjerima. U ovom sam poglavlju proirio uobiajeni pojam kompulzivnih/ovisnikih ponaanja. Pojam ovisnosti obino je ogra nien na ovisnost o onome to unosimo u sebe. U mojemu su uzorku rijei kompulzivno i ovisniko istoznane. U definiciju "kompulzivnih/ ovisnikih tegoba" uvrstio sam i ovisnosti o raz nim aktivnostima (rad, kockanje, zabava, kupovina) te ovisnosti o osjeajima i razmiljanjima.

6
Progonjeni
Provjerite kako ste izgubili SEBE i postali odraslim djetetom u obitelji s tjelesnim ili seksualnim zlostavljanjem
"Zlostavljana su djeca preputena sama svojim patnjama ne samo u obitelji nego i u sebi. Svoju bol nemaju s kime podijeliti. U vlastitoj dui ne mogu pronai mjesto gdje bi se mogla isplakati." Alice Miller For your Own Good (Za tvoje dobro) "To je bio moj stariji brat. Pokazivao mi se i tjerao me da ga diram. Bojala sam ga se. Ostajala sam vani koliko god sam dugo mogla. Kao da sam progonjenja. Osjeala sam se poput ivotinje. I na kraju sam odus tala. Doputala bih mu da radi to god eli. Osjeala sam se prljavo i kuno. Svaki sam dan pomiljala na samoubojstvo. Nisam mogla meu ljude. udila sam se kako ih moe svata zanimati - zato se smiju i to e im kola. Lutala bih poljima samo da me nema. Samo sam eljela 'ne biti'."

Te je rijei izgovorila etrdesetestogodinja Cathy. Nikome do sad to nije rekla. Prije deset godina dolazila mi je po savjet glede smrti svojeg trinaestogodinjeg sina. Poginuo je u automobilskoj nesrei. Savjetovao sam je i nakon to ju je drugi mu verbalno ter orizirao. Cathy je cijeloga ivota bila u depresiji. U prvome braku bila je tjelesno zlostavljana, a u drugome rtva psiholokog udara nja. Trpi uobiajene povrede, ona je klasian primjer rtve incesta/rodoskvrnua. Incest je, prema Websteru, "spolni odnos ili parenje osoba u bliskom srodstvu ... srodstva ... onoga stupnja unutar kojeg zakon ili obiaji zabranjuju brak." Slaem se sa Susan Forward da tu definiciju treba proiriti i u nju ukljuiti ljude koji "se smatraju u bliskom srodstvu (ouha ili ma ehu, posvojad, polubrau, pa ak i ljubavnike koji ive skupa ako su prihvatili roditeljsku ulogu." (Betrayal of Innocence /Iznevjerena nevinost) Za mene u incest spadaju otvoreni, prikriveni i emocionalni ti povi seksualnog zlostavljanja. Razlikujem napastovanje (molestaciju) od incesta. Napastovanje je seksualno zlostavljanje koje je poinila nepoznata osoba. Uinak je podjednako tetan. Incest je oblik nasilja koji najvie postiuje. Od svih oblika zlostavljanja incest e najprije izazvati stid. Svi oblici seksualnog zlostavljanja postiduju zbog iskoritavanja i prekoraenja fizikih granica. Ali u incestu je i dodatni element izdaje koju je poinila osoba za koju mislimo da nas voli i koju volimo. Incest, poput svih oblika zlostavljanja udesne i spoznajno nezrele djece, djeluje na dijete tako da ono povjeruje kako je upravo ono krivo. Nijedno dijete ne moe pojmiti da su mu roditelji loi. Ako tata nije lo, a dijete se osjea odvratno i loe, tada je sigurno dijete to koje je loe. Djeca sigurno osjeaju loe ivotne prilike u kompulzivnim obi teljima, ali spoznajno ne mogu shvatiti da su im roditelji bolesni

ovisnici. Dijete treba roditelje da bi preivjelo. Djeca usto internaliziraju ono najgore u roditeljima. To znai da kad roditelj postupa tako da je ugroen djetetov opstanak, dijete to ivopisno pamti i bi ljei. Bijesan pijanac i neobuzdani, nasilni otac ugroava djetetu op stanak vie od majke koja ga grdi rijeima. Dijete se prilagoava prijetnji i internalizira je da bi opstalo. Incest na najsnaniji nain dramatizira tragediju naputenog djeteta. Incest je oblik nasilja - nasilja nad djetetovom spolnou. To je nasilje nad samim bivstvom, jer spolnost je neto to jesmo, a ne neto to imamo. Drama incesta izvodi se na pozornici naivnog povjerenja nevi noga djeteta. Dramu potie prirodni osjeaj potovanja i elja za ugaanjem. Rasplet drame jest idealizacija roditelja na tetu ras trganog ja umorene due koje nikad vie nee biti isto. Nije udo da je incest tabu u svim ljudskim drutvima.

Disocijacija
Incestom je jasno predoen i najvei problem naputanja. Taj se problem moe izraziti kao nepovezanost ina nanoenja zla i reak cije na postajanje rtvom. Budui da je povreda duboka, jednako je duboka i obrana. Moj izraz za to je "trenutano otupljenje". Teh nika rije za to je disocijacija. U disocijaciji rtva doslovce odlazi. Nasilje je toliko nepodnoljivo da rtva naputa svoje tijelo. I na pokon, gubi vezu sa sjeanjem na ono to se dogodilo. Upravo je zato incest vrlo teko dokuiti. rtva se esto svjesno ne sjea to se dogodilo. Zato je i teko sudski progoniti poinitelja. Prestraeno dijete na klupi za svjedoke i odrasli odvjetnik koji ga reeta svakako su u velikom raskoraku.

Sreom, rtvino tijelo se sjea i osjea to se dogodilo. Upravo "tjelesne uspomene" omoguuju provedbu posebnog postupka koji u psihoterapiji nazivamo saimanjem (debriefing), odnosno postup ka povezivanja sjeanja i osjeaja. Budui da su sjeanja i osjeaji razdvojeni i budui da su osjeaji tako jaki, rtva doivljava ivot nestvarnim. rtvi se ini da je poludjela. Misli da neto s njom nije u redu. Izgubila je vezu s onim to su joj uinili. Kad je netko rtva nasilja, prva reakcija je otvoreni strah i jeza. eli pobjei od opasnosti i groze. Bespomoan je i ne vlada sobom. Sto je situacija nepodnoljivija, to je vea potreba za razdvajanjem. Tijelo biljei i urezuje uas. Potom povrijeenost, srdbu, naputanje i stid. rtva se tada odvaja od sjeanja, depersonalizira poinitelja, osobito ako je rije o roditelju ili roaku, sve joj se ini nestvarnim. Mogu joj se vraati u obliku nonih mora ili nekog drugog oblika poremeaja spavanja. Ili trenutnog bljeska. Ili e se samo osjeati ludom, bez pravog znaka psihoze. Jaka duevna povreda moe uzrokovati podvojenu, pa ak i viestruku linost. Budui da se rtva odvojila od sjeanja, ini joj se da simptomi potjeu od nje. Obrambeni su mehanizmi zaotrili vezu izmeu osjeaja i potresnog dogaaja. A zapravo su ti obrambeni mehanizmi prirodna reakcija na nasilje.* Postupak saimanja (debriefing koji se provodi na rtvama seksu alnog zlostavljanja) rtvama vraa sjeanje. Nastoji se to bolje povezati stvarne pojedinosti utemeljene na osjetu. To rtvi omogu uje da shvati to se doista dogodilo. Na taj nain ona povezuje osjeajne reakcije sa seksualnim oskvrnuem. Postaje svjesna svojih osjeaja te svjesna da je uzrok njena ponaanja u tome to se dogodilo, a ne u njoj samoj.
* Veina podataka iz ovog odjeljka preuzeta je iz predavanja Renee Fredrickson, koja je strunjak za seksualno nasilje.

Otrovna pedagogija ima glavnu ulogu u tragediji incesta i seksu alnog zlostavljanja uope. Vjerujem da ona bezuvjetno doputa sek sualno zlostavljanje time to promie neku vrstu vlasnitva nad dje com. Upravo naelo vlasnitva opravdava nejednakost. Ako djeca moraju sluati i potovati roditelje ma to bilo, tada roditelji imaju bezuvjetno pravo i nad tijelom djeteta. Imam dvije pacijentice koje su bile zlostavljane upravo pod tom isprikom. Jednu je otac u etrnaestoj godini odveo u kupaonicu i od nje zatraio da rairi noge da vidi je li jo djevica. Bio je navodno jako religiozan i obavljao je svoju roditeljsku dunost. Drugu su u jedanaestoj godini privezali za krevet rairenih nogu dok joj je maj ka pregledavala vaginalni osip, a otac promatrao. Budui da je bio njezin roditelj, imao je pravo tamo biti. Premda postoji opasnost da jedan tako sloeni problem previe pojednostavnim, vjerujem da odgojna pravila po naelu gospodar/ rob, o emu je bilo rijei ranije, daju roditeljima pravo vlasnitva nad tijelom djeteta. lanak Cheryl McCall objavljen u asopisu Life u prosincu 1984. godine poinje rijeima: "U Americi ih ima vjerojatno 34 milijuna tih odraslih ena koje su bile rtvom seksualnog zlostavljanja." Ta se brojka podudara s brojkama koje su objavili drugi autori koji se bave tim podrujem (Kinsey, Psihologija danas, Pregled). Brojka uasava veinu ljudi jer je uvrijeeno shvaanje seksualnog zlostavljanja organieno na "zlostavljanje iz pria strave i uasa". Pria strave i uasa gotovo uvijek znai spolni odnos (fiziku penetraciju). Veina ljudi smatra da ako nema fizike penetracije, tada nema ni sek sualnog zlostavljanja, A to je daleko, najdalje od istine. Posve mala djeca, ona tek prohodala i predkolska bivaju zlostavljana, a da pritom nema fizike penetracije. Podaci o seksualnom zlostavljanju muke djece nisu pouzdani. esto se navodi da do zavretka mladenatva jedan od 12 djeaka

biva zlostavljan. Miljenja sam da bi broj bio mnogo vei kad bi ljudi shvaali to sve obuhvaa seksualno zlostavljanje. Slijedi popis obi ljeja koja su uobiajene psiholoke reakcije i ponaanja uzroko vana seksualnim nasiljem. Nijedno od tih obiljeja samo za sebe ne upuuje na seksualno obeaenje. Potrebno ih je nekoliko da bi se podigla optunica zbog seksualnog zlostavljanja. Ponaanje neprimjereno dobi Poricanje, zavaravanje, disocijacija, depersonalizacija Nestvarnost Osamljenost, izolacija Strahovi, pretjerani strahovi, fobije Kompulzivni poremeaji, ovisnosti Internalizirani stid Neprijateljstvo, seksualizirani bijes ivot rtve Prijestupnitvo, prijestupniko ponaanje, prostitucija Uprizorenje zlostavljanja Problemi na poslu Pravilo "ni rijei" - uvanje tajne Poloaj prijestupnika Osjeaji pretvoreni u somatske pojave Podvojena (viestruka) linost Poremeaji prehrambenih navika Sklonost depresiji Izbrisana, zbrkana osobnost Nasilniko i zavodniko ponaanje Gubitak seksualne osobnosti Prekoraene spolne granice Pretjerano oslanjanje i preputanje None more i poremeaji spavanja

Problemi prisnosti Objektiviranje sebe i drugih Brkanje ljubavi i seksa Meunaratajno vezivanje Simptomi ranoga djetinjstva Ponaanje neprimjereno dobi ili spoznaje neprimjerene dobi U djece to se ponaanje moe izraavati tako da djeak ini pokre te spolnoga ina nastojei ugurati penis u nekoga ili neto; dodiruje ili nastoji dirati spolne organe u odraslih; jae ivotinje ili igrake; dje vojica stavlja stvari u vaginu. Poslije to ponaanje podrazumijeva rani promiskuitet, rano samozadovoljavanje, ranu prostituciju ili od nose s prostitutkama, biti glavni ljubavnik u koli ili "radodajka". Poricanje, zavaravanje, disocijacija, zamjena osjeaja, depersonalizacija, duevna tupost To su obrambeni mehanizmi ega. Disocijacija je izvantjelesni ob rambeni mehanizam. rtva duhovno i u mati odluta negdje drug dje. To je glavni uzrok gubitka pamenja/sjeanja. Osjeaji se esto premjetaju ili se premjetaju doivljaji pa se, primjerice, djetetu u hodniku priinjaju udovita ili ima halucinacije. Dijete esto depersonalizira poinitelja incesta kad je rije o roaku. Poricanje i za varavanje plod su djetetova vjerovanja da je ono loe i idealiziranja obitelji ili roditelja. ak i kad idealizacija izostane, dijete se ipak osjea kao da je ono samo loe.

Nestvarnost
rtvi se ini da ono to doivljava "sada" nije stvarno. Ne razu mije takozvanu normalnu stvarnost. Teko mu je shvatiti zato se ljudi zanimaju za to za to se zanimaju. Gubi radoznalost.

Osamljenost, izolacija i povlaenje Osoba se fiziki povlai. eli biti nevidljiva. Cesto je neprim jetna, osim ako svoje osjeaje izraava napadnim ponaanjem. Nas toji pobjei od svega. Bjei od kue, iz kole, izbjegava sukobe ili probleme. eli pobjei od ivota. Cesto razmilja o samoubojstvu. Strahovi, pretjerani strahovi, fobije, zabrinutost, pretjeran oprez Puki strah je glavna posljedica oskvrnua. Osoba koja je do ivjela bespomonost i bila rtvom traumatski je i kronino napeta. Taj se bezimeni strah moe oitovati i kao fobija ili fobije. Kompulzivni poremeaji, ovisnosti U nizu ovisnosti glavne su: suovisnost, droga, alkoholizam, pore meaji prehrambenih navika i seksualna ovisnost. Neprijateljstvo, seksualizirani bijes, pasivno-agresivno ponaanje Vrsta ljutnje ovisi o tome je li rije o rtvi ili poinitelju. Poinitelj e biti agresivan i bijesan. rtva e izraavati pasivnu agresiv nost. rtva obino osjea bijes na kraju veze. Internalizirani stid rtva e internalizirati stid te se kao ljudsko bie osjeati oka ljano, manjkavo i nepotpuno. Ponaat e se samorazorno, npr. pre pustit e se drogi, puenju, pretjeranom jelu - sve su to oblici pola ganog, ali sigurnog samoubojstva. Stid je prikriven pretjeranim nad zorom, perfekcionizmom, bijesom, moi, kritikanstvom i osuivanjem. Prikriven je i obrambenim mehanizmima ega (disocijacijom, zamjenom) te krutim ulogama. ivot rtve rtva vjeruje nepouzdanim ljudima i stoga i postaje rtvom. Privlae je druge rtve te brka ljubav i samilost.

Prijestupnitvo, prijestupniko ponaanje, prostitucija U djetinjstvu ponaanje moe biti nasilniko i razorno (agre sivno i destruktivno) - paljenje vatre, unitavanje imovine, tunja va i kraa. Poslije prerasta u prijestupnitvo, krenje zakona. Neka istraivanja pokazuju da je 85% prostitutki bilo seksualno zlostav ljano u djetinjstvu. Visok postotak ena - ovisnica o drogi takoer je bilo seksualno iskoritavano. Uprizorenje zlostavljanja rtva moe doivljeno zlostavljanje ponoviti na drugima ili upri zoriti vlastitu izvrgnutost seksualnom nasilju. Mnogobrojne veze, brakovi, izvanbrane veze u kojima vlada odnos tipa poinitelj/ rtva esto su posljedica seksualnog zlostavljanja. Problemi vezani za posao rtve seksualnog zlostavljanja esto mijenjaju posao za poslom i nemaju stalne radne navike. Nisu uinkovite. To se obino oituje ve u koli. Neuspjene su i imaju problema s nadreenima. Pravilo "ni rijei" Poznato je kao "uvanje tajne". Tajna je vjerojatno glavni uzrok to su rtve seksualnog zlostavljanja rastrgane izmeu nasilja i ob rambenih mehanizama koji djeluju protiv nasilja. Mnoge od tih rtava nikada nikome nisu povjerile to se dogodilo. Ako i jesu, esto im savjetuju da uvaju tajnu kako bi sauvali obitelj. Ili da su izmis lili to to im se dogodilo. Pravilo "ni rijei" sprjeava rtvu da osjeajno izrazi ono to se dogodilo, i time oteava oporavak. Poloaj prijestupnika rtva se esto poistovjeuje s poiniteljem/prijestupnikom jer se lako osjea manje bespomona. Vee se za poinitelja i gotovo do slovce postaje on. Ona potom poinja isti prijestup na drugima.

Osjeaji pretvoreni u somatske pojave Budui da se osjeaji ne mogu izraziti, esto se pretvaraju u so matske pojave. rtva se razboli kako bi se smjela osjeati loe, onako kako se doista i osjea. Bolest se pojavljuje na onim dijelovima tijela koji su bili izloeni zlostavljanju - poput vaginalnog osipa ili boli, upale grla, poremeaja stolice ili probavnih tegoba, astme gornjih dinih organa, kroninog stezanja u prsima, bolova u leima. Podvojena (viestruka) linost rtva se u svome svakodnevnom drutvenom ivotu ponaa posve drukije nego kod kue kad je sama. Privatno ja kod kue ponovno proivljava ono to se kod kue i dogodilo - ali sada za tieno jer to nije onaj straan roditelj ili roak - nego mu, ena, lju bavnik ili djeca. Ako je taj nevoljni dogaaj bio kao iz "prie strave i uasa", osoba se moe razviti u viestruku linost. Poremeaji prehrambenih navika Spomenuo sam to u dijelu knjige gdje je bilo rijei o uobiajenim vrstama kompulzivnosti. Pretilost je meu uobiajenim nainima kako rtva seksualnog nasilja sebe titi. Debljina se smatra seksu alno odbojnom, stoga titi rtvu. Debljina je zatita. Kao da je oko sebe podigla ogradu. esto se rtva nadeblja upravo na onim dije lovima tijela koji su trpjeli seksualno nasilje. Sklonost depresiji rtva pati od posttraumatskog poremeaja. Sam in nasilja je grozan. Izdaja je jo groznija. Ostavljaju trajan osjeaj tuge i duboke alosti. Izbrisana, zbrkana osobnost rtva se osjea drukijom od drugih. Poput "robe s grekom". esto joj se ini da je poludjela bez ikakve popratne psihoze.

Nasilniko i zavodniko ponaanje rtva seksualnog zlostavljanja misli da je poeljna samo na sek sualan nain. Stoga se koristi seksom da bi "preuzela kormilo". Za vodniko ponaanje takoer ima simboliko znaenje - nadvladati poinitelja. Nevjerojatno kako rtve seksualnog zlostavljanja i poi nitelji uvijek pronau jedno drugo. Gubitak seksualne osobnosti i funkcionalnosti Posve suprotno od rtve koja ima samo seksualnu osobnost. Budui da je spolnost u samoj sri naega bia i postojanja, seksu alno nasilje jest nasilje nad samom biti nae osobnosti. Posljedica takvog oskvrnua je i seksualna disfunkcionalnost. rtva moe pos tati impotentna, frigidna, patiti od poremeaja elje, a slike nasilja mogu joj se vraati tijekom spolnoga ina. Da ostvari seksualnu funkcionalnost, katkad pribjegava sado/mazohistikim fantazijama i ponaanju. Prekoraene spolne granice Seksualnim zlostavljanjem oskvrnuta je bit postojanja - tjelesne, emocionalne, duhovne granice bia. Poput vrata koja imaju kvaku samo izvana, bez mogunosti nadziranja tko ulazi. Prekoraene gra nice su poput zemlje bez granica i zakona. Na takvo oskvrnue odgovara se ili spolnim odnosom sa svakim ili ni sa kime (zidovi). Pretjerano oslanjanje i preputanje Budui da naputanje i stid rue interpersonalni most izmeu ro ditelja i djeteta, dijete se nema na koga osloniti. Njegove se pri rodne razvojne potrebe za osloncem zanemaruju. Ono raste, no u njemu i dalje ivi vrlo potrebito dijete. Preputanje je obrambena strategija da bi se izbjeglo naputanje.

None more i poremeaji spavanja rtva je esto napadnuta nou, u vlastitoj postelji. Noni strahovi, none more koje se stalno vraaju, predugo spavanje ili strah od odlaska na spavanje, sve to moe biti rezultat seksualnog nasilja. Problemi prisnosti Iznevjereno povjerenje i trajni ok uzrokuju emocionalnu tupost. Strah od bliskosti jest strah od izdaje i boli. rtve to ponovno proivljavaju u braku ili vezama. esto se udaljavaju od prave ljubavi, naklonosti i prisnosti, a privlae ih osobe sklone vrijeanju, zlostavljanju, one koje ih odbacuju. Nisu sposobne procijeniti kome mogu pokloniti povjerenje. rtve su zapletene u obiteljsko nasilje i esto upravo tee zapletenim odnosima. Suoavaju se sa starim ne doumicama nestvarne vezanosti. "Kad bih mu vie davala, vie se trudila, vie mu se pruala, moda bi me tada stvarno volio?" S tom se nedoumicom esto ponovno suoavaju u vezama i sa supruni kom u ulozi muitelja. Seksualno objektiviziranje sebe i drugih Povrijeena, oskvrnuta osoba povlai se u sebe. Povlaenje u sebe, ugaanje samome sebi i ublaivanje boli u suprotnosti je s graenjem prijateljstva i uzajamnosti. Kad je osoba iskoritena, po staje objektom. Ako dijete nema oslonca u brinom roditelju, dijete se objektivizira. Sisanje prsta, ba kao i rani poetak masturbacije jesu navike kojima dijete ugaa sebi i postaje objektom. Jednom kad postane objektom, osoba to nastoji izbaciti van i prenijeti na druge. Seksualna je objektivikacija posljedica seksualnog zlostavljanja. Ci jelo nae drutvo svesrdno podupire seksualnu objektivizaciju. Do bra enska osoba je "desetica". Pornografija velia spolne organe na tetu osobnosti.

Brkanje ljubavi i seksa rtve seksualnog zlostavljanja esto brkaju ljubav i seks. Vjeruju da su vrijedne ljubavi samo ako su seksualno poeljne. Uvjerene su da moraju biti najbolji seksualni partneri, jer e inae biti naputene i odbaene. Meunaratajno vezivanje Djeca postaju rtvom ako ih obiteljski sustav treba samo kako bi odrao ravnoteu. Ako je mamin i tatin brak seksualno i emocio nalno pust, ki moe postati tatinom malom princezom. Vjerojatno e na njoj graditi svoje seksualne sanjarije. I premda nisu nikad iska zane, prikrivene sanjarije ipak dopiru do djeteta. Ki napokon po staje tatinom emocionalnom suprugom, brine se za njegove emo cionalne potrebe ili u osjeaje zavijenu seksualnost. Simptomi ranoga djetinjstva Uz ponaanje neprimjereno dobi jo je nekoliko pojava koje mogu biti posljedica ranog seksualnog zlostavljanja. To su neraz janjene modrice, dobno zaostajanje - dijete mokri i obavlja veliku nudu u gae nakon to se ve bilo priviknulo na tutu, razmetanje tim nazatkom, razmazivanje ili igranje fekalijama to se ne prilii dobi, noni strahovi ili poremeaji spavanja, crijevni poremeaji, vaginalne tegobe (bol, osipi), traumatski odgovor (npr. vriskanje i urlanje pri vaginalnom pregledu), produljeno mokrenje u krevet, produljeno sisanje palca, dramatine promjene raspoloenja, agre sivno, iznenadno i niim izazvano ponaanje, samoranjavanje i misli ili prie o samoubojstvu, kopkanje po koi ili krasti dok se ne raskrvari, udaranje samoga sebe, pljuskanje samoga sebe, hotimino ra njavanje samoga sebe, oblaenje dvaju ili vie pari donjih gaa i od bijanje da se presvue, somatske tegobe, grlobolje, bolovi u trbuhu, mucanje, astma, tegobe gornjih dinih organa.

Popis je nedvojbeno opiran. Ako se ne sjeate seksualnog zlo stavljanja, ovaj bi vam popis mogao pomoi da se prisjetite i spoznate jeste li moda odraslo dijete iz obitelji u kojoj je bilo seksualnog zlostavljanja. To je osobito vano zbog injenice da je uvrijeeno miljenje o seksualnom zlostavljanju krajnje organieno. Jedan od stotine ljudi doivi zlostavljanje iz pria strave i uasa koje puni novinske naslovnice, optereuje telefonske linije za krizna stanja i trai posrednitvo za zatitu djeteta. I to je dovoljno! Da jedan od stotine ljudi boluje od neke opake bolesti, svi bismo se cijepili. U seksualno je zlostavljanje ukljuena cijela obitelj. Moe se podijeliti ovako* : 1. Tjelesno seksualno zlostavljanje Ukljuuje dodirivanje na seksualan nain. Opseg ponaanja s elementima seksualnog zlostavljanja ukljuuje seksualizirano grlje nje ili ljubljenje; sve vrste seksualnog dodirivanja ili milovanja; oralni i analni seks; runo podraavanje spolnih organa rtve ili prisi ljavanje rtve da runo podrauje spolne organe poinitelja; seksu alni odnos. 2. Otvoreno seksualno zlostavljanje Podrazumijeva voajerizam, egzibicionizam. Moe se dogaati iz van kue ili kod kue. Roditelji esto zlostavljaju djecu voajerizmom i egzibicionizmom. Mjerilo za voajerizam ili egzibicionizam kod kue jest seksualna uzbudenost roditelja. Katkad su roditelji nesvjesni vlastite seksualnosti, ne uoavaju svoje seksualno pona anje. Dijete gotovo uvijek osjea odvratnost prema tome. Jedna mi je pacijentica ispriala kako ju je otac kriomice gledao kad bi u gaicama izala iz kupaonice. Drugi govore o tome da kod
* Ovu sam podjelu preuzeo iz djela Pie Mellody. Ona je utrla put irem shvaanju opsega i posljedica seksualnog zlostavljanja.

kue nisu imali privatnosti, a najmanje u kupaonici. Imao sam dese tak mukih pacijenata ije su se majke do njihove osme ili devete godine pred njima prale. Djeca mogu osjeati seksualnost u nazonosti roditelja. To nije seksualno zlostavljanje, osim ako roditelji nisu potaknuli takve osje aje. Sve ovisi o roditeljima. Pritom ne govorim o roditelju kojemu je glavom prostrujala prolazna seksualna pomisao ili osjeaj. Rije je o roditelju koji iskoritava dijete za vlastiti svjestan ili nesvjestan seksualni podraaj. 3. Prikriveno seksualno zlostavljanje (a) Verbalno - Podrazumijeva neprikladne i nepristojne seksu alne izraze. Tata ili neki drugi blizak mukarac koji ene naziva "kur vama" ili "droljama" ili ostalim pogrdnim seksualnim imenima. Ili mama ili neka druga bliska enska osoba koja s podcjenjivanjem go vori o mukarcima u vezi sa seksom. To takoer podrazumijeva ro ditelje ili skrbnike koji ele saznati sve pojedinosti djetetova seksu alnog ivota, koji ga ispituju o njegovim seksualnim tenjama i trae pomni izvjetaj o njegovim ljubavnim sastancima. Prikriveno seksualno zlostavljanje podrazumijeva i uskraivanje pravih informacija o spolnom ivotu. Neke moje pacijentice nisu imale pojma to im je kad su dobile prvu mjesenicu. Tri pacijentice nisu sve do svoje dvadesete znale da vagina ima otvor. Otvoreno seksualno zlostavljanje jest kada tata ili mama govore o seksu pred djecom neodgovarajue dobi. Ili pak kad mama ili tata daju primjedbe sa seksualnim nabojem o intimnim dijelovima djete tova tijela. Radio sam sa dvojicom pacijenata koje su majke traumatizirale alama o veliini njihovih penisa, i s pacijenticama koje su oevi ili ousi zadirkivali zbog veliine prsa ili stranjice. (b) Prekoraenje granica - Podrazumijeva da su djeca svjedoci roditeljskog seksualnog ina. Djeca esto na to nalete ako roditelji

ne zatvaraju ili ne zakljuavaju vrata. Isto vrijedi i za djecu kojoj ne doputaju privatnost. Ulaze im u kupaonicu. Ne ue ih da zaklju avaju vrata ili im ne doputaju da se zakljuaju. Roditelji moraju pruati uzor u doputenoj golotinji, odnosno moraju biti primjereno odjeveni nakon to djeca prijeu odreenu dob. Djeca su znatieljna, a seks ih osobito zanima. Oko tree go dine ili izmeu tree i este poinju primjeivati tijela svojih roditelja. esto su opsjednuta golotinjom. Mama i tata moraju biti oprezni kada su goli pred malom djecom. Ako to majci nije sek sualni poticaj, njezina golotinja nije seksualno zlostavljanje. Ona se samo ponaa na disfunkcionalan nain. Ne postavlja seksualne granice. Uporaba klistira u ranoj dobi takoer moe biti vrsta zlostav ljanja koja izaziva seksualnu disfunkcionalnost. Uporaba klistira moe predstavljati oblik prekoraenja tjelesnih granica. 4. Emocionalno seksualno zlostavljanje Emocionalno seksualno zlostavljanje posljedica je meunaratajne povezanosti. Govorio sam o zapletenosti koja nastaje kada djeca preuzimaju prikrivene potrebe obiteljskog sustava. Uobia jeno je da se jedan ili oba roditelja u disfunkcionalnom braku ne prikladno veu za jedno od svoje djece. Takvi roditelji zapravo isko ritavaju djecu da zadovolje vlastite emocionalne potrebe. Takva veza moe lako prerasti u vezu proetu seksom i romantikom. Ki moe postati tatina Mala princeza, a sin mamin Mali mukarac. U oba sluaja dijete biva naputeno. Roditelji zadovoljavaju svoje potrebe na tetu djetetovih. Djetetu je potreban roditelj, a ne suprunik. Pia Mellody iz terapijskog centra "The Meadows" u Wickenbergu u Arizoni definira emocionalno seksualno zlostavljanje ova ko: "Kad jedan roditelj s djetetom ostvaruje vezu koja mu je vanija

od veze s branim drugom, rije je o emocionalnom seksualnom zlo stavljanju." Katkada se oba roditelja emocionalno vezuju za dijete. Dijete se nastoji brinuti za osjeaje obaju roditelja. Radio sam s pacijenticom kojoj je otac znao ui u sobu usred noi i odnijeti je da spava s njim u sobi za goste. inio je to uglavnom da bi kaznio svoju enu koja je odbijala seks. Ki je jako patila i osjeala zbunjenost neprepoznajui vlastitu seksualnu osobnost. Meunaratajna vezanost mogua je i kod roditelja i djeteta is toga spola. Najei oblik takve vezanosti u naoj kulturi jest veza nost majke i keri. Majka esto pati zbog seksualiziranog bijesa, od nosno boji se mukaraca i mrzi ih. Iskoritava ker za zadovoljenje svojih emocionalnih potreba i potie u njoj gaenje prema mukar cima. Postavlja se pitanje je li roditelj tu kako bi udovoljio djetetovim potrebama ili je dijete tu zbog roditeljevih potreba. I dok djeca izraavaju svoju seksualnost u skladu s vlastitim razvojnim stupn jem, uvijek kad odrastao ovjek izraava svoju seksualnost s djetetom, rije je o seksualnom zlostavljanju. Katkada su poinitelji seksualnog zlostavljanja starija braa ili sestre. Openito, seksualno ponaanje meu djecom iste dobi nije zlostavljanje. No, kada dijete doivljava seksualno "iivljavanje" od tri ili etiri godine starijega djeteta, tada je rije o seksualnom zlostavljanju.

Seksualni prijestupnici
Pozabavimo se profilom seksualnih prijestupnika. Ovdje naila zimo na potvrdu miljenja da otrovna pedagogija omoguuje seksu alno zlostavljanje.

Poinitelje incesta djeca seksualno uzbuuju i oni toboe ne vide nita loeg u tome da sebi ugode na raun djece. No, nije uvijek ba tako. Ipak, ee da nego ne, poinitelj u djetetu vidi bespravno bie. Veina je prijestupnika i sama bila neijom rtvom. Polovica ih je bila seksualno zlostavljana; drugu su polovicu zlostavljali na neki drugi nain. Najee je taj drugi oblik zlostavljanja bilo tjelesno zlostavljanje. Gotovo su svi poinitelji ovisnici o seksu, premda svi seksualni ovisnici nisu pedofili. Veina ih je emocionalno zaostala i neprilagoena svijetu odraslih. Okreu se djeci da bi stekli poto vanje, ljubav i seks. Prijestupnici su esto akoholiari ili ovisnici o kemikalijama. Ne mogu vladati nagonima - osobito ne vladaju spol nim nagonom. Veina ih je imala loe odnose s roditeljem istoga spola te nisu posve sigurni u to to znai biti mukarac ili ena. Ljudi koji seksualno zlostavljaju djecu ine to potajno, skrivajui svoje ponaanje od suprunika, suradnika i najbliih prijatelja. Lucy Berliner, psihoterapeutkinja iz Seatlea, kae: "Za veinu nas su silo vatelji djece neto odvratno, sve dok ne otkrijemo da jednoga po znajemo." Oni su esto lanovi naeg kluba, ili oni stari ljudi iz crkve. Zapravo, velik je broj seksualnih prijestupnika prema van vrlo religiozan. Mnogi su ovisnici o poslu ili vjerski ovisnici.

Incestni obiteljski sustavi

Seksualnih prijestupnika mukoga spola mnogo je vie nego onih enskoga spola. Od etiri milijuna poznatih prijestupnika samo 5 posto su ene. Mukarci prevladavaju i meu seksualnim ovisni cima. ene su uglavnom suovisnice seksualnih ovisnika. To vrijedi i za incenstne obitelji. Majka je uvijek preutno sporazumna kad otac zlostavlja djecu. Upravo kao i u ostalim kompulzivnim obiteljima, jedan je suprunik ovisnik a drugi o njemu ovisi - on je suovisnik. Aktivno ili pasivno, on doputa zlostavljanje.

Aktivni preutni sporazum znai da supruga stvarno sudjeluje u zlostavljanju ili sudjeluje time to ga svjesno doputa. Pasivni preutni sporazum postoji kad je supruga vezana za prijestupnika ovisnou ili zato to je zlostavljana, pa nije svjesna to se dogaa. U incestnoj obitelji svi su lanovi teko bolesni i potrebno im je lijeenje. ak ako niste taj kojega su u vaoj obitelji zlostavljali, ipak u sebi nosite skrivene tajne obiteljskoga sustava. Djeca otkrivaju prikriveno u obiteljskom sustavu - djeca su takva. Djeca "iiv ljavaju" ono nesvjesno u obitelji, obiteljske "tajne". A mogue je da se to dogodi tek u sljedeem narataju. Dvoje mojih pacijenata nosilo je u sebi preuene seksualne tajne iz prolih narataja. Rothgahr potjee iz strogo religiozne obitelji. Njegov je otac od svih u obitelji traio pokoravanje bez pogovora i morao je sve imati pod nadzorom. Rothgahr je bio esto od devetero djece. Drugo i esto dijete esto se veu za majku. Vezati se znai proivljavati majine emocije i poistovjeivati se s tim emocijama - svjesnim i nesvjesnim. Rothgahrova je majka rtva incesta, koja to sa sobom nikad nije razrijeila. Nije prola postupak saimanja. Stoga, preko svoje vezanosti s majkom Rothgahr nosi tu nerazrijeenu seksualnu tajnu. Doao je k meni jer se bojao svojih snova i sanjarija u javi o tome kako napastuje djecu. Rothgah je ono to Patrick Carnes u svojoj knjizi Out of Shadow (Izlazak iz sjene) naziva ovisnikom o seksu prvoga stupnja. Prvi stu panj obuhvaa tranje za suknjama (hlaama), kompulzivno mast urbiranje, pornografiju sa ili bez kompulzivnog masturbiranja, lijeganje sa svakim i prostituciju. Voajerizam, egzibicionizam, nepristo jne upadice i nepristojni telefonski razgovori za Carnesa su seksu alne ovisnosti drugog, a silovanje, incest i napastovanje seksualne ovisnosti treega stupnja.

Ovim se stupnjevanjem zapravo odreuje veliina opasnosti ko ju nosi odreeni oblik seksualnog ponaanja koje drutvo osuuje. Drugi i trei stupanj uvijek za posljedicu imaju rtvu i zakon ih kanjava. Trei je stupanj najpogubniji za rtvu i pripada mu najtea zakonska kazna. Moj je pacijent bio enskar. Muile su ga sanjarije o napas tovanju. Nije ak bio svjestan da je ovisnik o seksu, da se u njemu mijea ovisnik prvoga stupnja i "dobar deko". Uvjeren sam da je u sebi nosio majine nerazrijeene posljedice incesta. Otuda njegove sanjarije o napastovanju. Njegovo je ponaanje otkrivalo i "internalizirani stid", proizvod obitelji ovisne o vjeri. To je bio temelj nje gove seksualne ovisnosti. Druga pacijentica, Ophelia, vezana je na isti nain. U sebi nosi majin nesvjestan, nerazrijeeni incest. Svoje je uasavanje od seksa rijeila tako to se potpuno seksualno zatvorila. Kruta je i vrlo po bona katolkinja. etrdeset se godina suzdravala od spolnoga i vota, odbijala izlaske s mukarcima i ponovnu udaju zbog preda nosti vjeri. Neprimjereno se vezala za svoja tri sina. Svaki je sin ovisnik o seksu i u sebi nosi njezin seksualizirani bijes. Svojom ih je potiskivanom seksualnou seksualno razorila. Cesto se sa sinovima ponaala egzibicionistiki. To je inila nesvjesno, odnosno nije bila nimalo svjesna to ini i kako bi to moglo utjecati na spolni ivot njezinih sinova. Incestne obitelji nisu rijetkost u naemu drutvu. Seksualna se viktimizacija prenosi kroz incestni obiteljski sustav te ukljuuje poinitelja, odnosno preutno sporazumnu rtvu. Poinitelji su ne kad i sami bili rtve koje su se zbog bespomonosti vezale za onoga tko ih je povrijedio. Tradiciju zlostavljanja nastavljaju na svojim po tomcima. Svojoj djeci ine ono to bi bili uinili roditeljima koji su ih zlostavljali, da su mogli. Zbog nestvarne vezanosti, u odraslome

ovjeku i dalje ivi dijete koje idealizira roditelja, koje se osjea bez vrijedno i postieno. I ciklus se ponavlja.

Odrasla djeca tjelesnog nasilja

Nikad neu zaboraviti Huba. Bio je jedan od najdojmljivijih mukaraca kojeg sam ikada susreo. Fiziki vrlo naoit i nevjerojatno bistar. Nekoliko je puta bio nadomak basnoslovnoj zaradi. Znao je raditi sve, samo nije znao posao privesti kraju. Uvijek bi "gotovo us pio". Nekoliko se puta enio. Upoznao sam njegove dvije ene. Ni sam ih takvima zamiljao. Obje su bile izrazito neprivlane i obje su mrzile mukarce, ukljuujui i mene, to sam shvatio tijekom sas tanaka. Hub je bio odraslo dijete alkoholiara i bio je, poput mnoge odrasle djece alkoholiara, u djetinjstvu tjelesno zlostavljan. Pro cjenjuje se da su dvije treine odrasle djece alkoholiara rtve tje lesnog zlostavljanja. Kad sam prvi put pitao Huba o njegovu dje tinjstvu, rekao mi je da je otac prema bratu i njemu esto bio grub i tukao ih. "Ali," brzo je dodao, "to smo bili i zasluili." Tek nakon nekoliko sastanaka saznao sam i stravine potan kosti. Otac bi ga pljuskao po licu te mu potom uronio glavu u zahod. A prije nego to bi gurnuo Hubovu glavu u zahod, kao da to samo po sebi nije bilo dovoljno uasno, otac bi obavio nudu. Uobiajeni prijestupi zbog kojih bi zavrijedio takvu kaznu bili su to to je novac za uinu potroio na bombone, to nije napravio postelju i to je odgovarao sluavci. Brojni istraivai vjeruju da je tjelesno zlostavljanje najei ob lik zlostavljanja. Uvjeren sam da je gotovo svatko bar jedanput bio tjelesno zlostavljan. Razlog tome jest uvjerenje, podupire ga otrov na pedagogija, kako je tjelesno kanjavanje koristan nain da se

djeca naue potovati roditelje i biti posluna. Nasilje nad djecom (i enama) i opravdavanje takvog nasilja dio je prastare tradicije koja i danas proima nae drutvo. Nijedan oblik zlostavljanja ne vezuje rtvu kao to je vezuje tje lesno zlostavljanje. rtva se vezuje za zlostavljaa jer se boji - boji se za svoj ivot. Ti su poinitelji obino razvojno zaostaliji od ostalih. Vladati nagonima uimo ve od svoje druge godine. Dakle, supru gama i djecom u nasilnim obiteljima gospodari odrasla osoba ije ponaanje nije zrelo ni onoliko koliko je zrelo ponaanje dobro pri lagoenog dvogodinjaka. Roditelj koji tjelesno zlostavlja djecu jest otuen, nedostaje mu samopouzdanja, neosjetljiv je za tue osjeaje, obino je tjelesno zlostavljao samoga sebe, majinska mu je ljubav bila uskraena, nije zadovoljio potrebe za ljubavlju i toplinom, nitko ga nije tjeio, po rie probleme i njihove posljedice, osjea da se nema kome obratiti za savjet, od djece oekuje nemogue, oekuje da zadovolje njegove nezadovoljene potrebe za toplinom i njenou; ako djeca ne ispune njegova oekivanja, protumait e to kao odbijanje i odgovoriti srdbom i frustriranou; postupaju s djecom kao da su mnogo starija nego to zapravo jesu. Zanimljivo je da je meu takvim prijes tupnicima otprilike 5 posto vie biolokih majki nego oeva. Nema dovoljno podataka o rairenosti tjelesnog zlostavljanja. Podaci kojima raspolaemo obino se odnose samo na prijavljene sluajeve. Nisu obuhvaeni sluajevi koje nije obradio lijenik, po tom oni koje je lijenik obradio, ali nisu prepoznati kao zlostav ljanje, te sluajevi koji su prepoznati kao zlostavljanje, ali nisu pri javljeni. Procjenjuje se da je na svaki prijavljeni sluaj 200 nepri javljenih. Vjerovanje da su djeca roditeljsko vlasnitvo, da su samovoljna i da im volju treba slomiti izgovor je ljudi koji tuku djecu.

U tome se smislu esto citira Biblija. Batina iz Biblije, ona to je izala iz raja, izvorno je pastirski tap. Bio je to hrastov prut, dugaak oko metar, s vrkom od kremena ili metala kojim je pastir tjerao vukove i vodio plahe ovce preko strmih, teko prohodnih korita brzaca. Znaenje pastirova tapa Mojsije je poslije proirio na tap moi. Stap je simbolizirao Boju prisutnost i sluio je da bi ljude blago izveo na pravi put. U Bibliji, pak, rijetko nailazimo na dopu tenje da se djeca tuku. Pa ipak, naa se cjelokupna pedagoka graa nastavlja na onih nekoliko, iz konteksta izdvojenih napisa. Drutvo je, osim toga, u to doba bilo posve nedemokratski ustrojeno. Tjelesno nasilje nad djecom ima dugu povijest. R. J. Light, u lanku objavljenom u The Harvard Educational Review u studenome 1973. godine, tvrdi da je u doba naseljavanja Amerike otac imao pravo ne samo ubiti dijete, nego ak i pozvati slubenu osobu da mu u tome pomogne. ibanje djece bez ikakva povoda bilo je uobi ajena pojava kojom su slamali djeju samovolju. Djeja pjesmica, odnosno uspavanka o starici iz cipele svjedoi da se batinanje podravalo. Sjeam se da sam se kao dijete uvijek udio i pitao koja je zapravo poruka te uspavanke. Doista prekrasno za kraj dana - kaa bez kruha i zvuk ibe. Tjelesno je nasilje pravilo u disfunkcionalnim obiteljima. Obu hvaa lupanje po stranjici i udaranje po prstima, kad vas poalju da sami donesete ono ime e vas kazniti - koni pojas, ibu, kad vas udaraju akom, pljuskaju, vuku, poteu, tipaju, mue kakljanjem, prijete da e vas ostaviti, prijete zatvorom ili policijom, kad ste nazoni nasilju nad roditeljem ili braom. Ovo je posljednje osobito prisutno u obiteljima u kojima su rtve nasilja ene. Djetetu koje gleda dok mu tuku majku jednako je kao da tuku njega samog. Svjedok nasilja jest rtva nasilja. Nedavno sam odrao predavanje na sastanku koji je sazvao gra donaelnik o temi nasilja nad enama. U gradu u kojemu ivim, u

Houstonu, jedna od etiriju ena rtva je nasilja. Ta dokazima pot krijepljena brojka doista zabrinjava.

Vezanost za nasilje
Vezanost za tjelesno nasilje je paradoksalno i zapanjuje. ovjek bi pomislio da je duevna povreda tolika da niemu slinom vie nee prii ni blizu. No, istina je suta suprotnost. Primati udarce i biti poniavan tako je postiujue da rtva pomalo gubi osjeaj za vlastitu vrijednost. Sto je vie tuku, to vie gubi samopouzdanje. I to vie u sebi vidi nitavno i manjkavo ljudsko bie, to vie gubi spo sobnost odabira. Postaje vezana za nasilje.

Nauena bespomonost
Druga teorija kojom se nastoji objasniti ta paradoksalna ve zanost za nasilje jest teorija nauene bespomonosti. Tu je teoriju razradio Martin Seligman. Temelji se na pretpostavci da psi pod vrgnuti postupku koji u psihologiji nazivamo bezuvjetnim negativ nim potkrjepljenjem mogu nauiti da vlastitom voljom ne mogu ut jecati na to to im se dogaa. Kada bi se izvorni poticaj ponovio, pas bi gubio motivaciju da reagira. Razni pokusi podupiru tu pretpostavku. Testirani su bili psi, make, ptice, takori, mievi, ribe, majmuni i ljudi. Neke su ivo tinje bre od drugih nauile biti bespomone i postajale su sve bespomonije nakon veeg broja situacija. Dok su se neke nauile tako ponaati samo u jednoj situaciji, druge su spoznaju uopile i be spomono su se ponaale u svim stresnim okolnostima. To najslikovitije pokazuje Seligmanovo istraivanje. Njegova je istraivaka skupina smjestila pse u kaveze i na njima nasumce i u raznim vremenskim razmacima primijenila elektrine okove. Psi su brzo nauili da ne mogu nadvladati ok, bez obzira na to kako reagi-

rali. Na poetku su psi iskuavali razliite pokrete nastojei pobjei. Kako nita od onoga to su poduzeli nije zaustavilo okove, odustali su i pokorili se. Poslije su istraivai izmijenili postupak i pokuali nauiti pse da mogu pobjei ako prijeu na drugu stranu kaveza, no psi su ostali pasivni i bespomoni. ak i kad bi im otvorili vrata i po kazali gdje je izlaz, odbijali su izai iz kaveza i nisu bjeali od okova. to su psi bili mlai kad bi ih podvrgnuli takvoj obradi, to im je due trebalo da se oslobode uinaka te takozvane nauene be spomonosti. Nauena je bespomonost zorno prikazana nedavno u jednim floridskim novinama. Oko stotinu urednih hotelskih kreveta i soba ponueno je beskunicima u jednome gradu u Floridi. Samo je et vero ljudi prihvatilo ponudu. Primijenimo li je na tjelesno zlostavljane ene i djecu, ta e nam teorija pomoi da shvatimo zato zlostavljana djeca i zlostavljane ene vjeruju da su bespomoni. Djeca poslije u ivotu pokazuju sklonost uspostavljanju upravo takve vrste odnosa, a ene se i ne pokuavaju izbaviti veze u kojoj su zlostavljane. Uvjerenost u bespomonost najvanija je za ovu pojavu. Djecu ili ene koje tuku odreuje negativni spoznajni sklop, negativni sus tav vjerovanja. Oni doista poinju vjerovati da su u beznadnoj situaciji. Zbog toga se rtve nasilja i ne pokuavaju izbaviti iz takvih odnosa. Djeca su doista bespomona, ba kao to su i uvjerena da jesu; ene vjeruju da jesu, ali obino nisu. Djeca koja trpe tjelesno nasilje sklona su uopavati osjeaj bespomonosti. Osjeaju se bespomo na i u svim ostalim nepovoljnim okolnostima. Takva djeca postaju "eksternalizatori". Uvjerena su da ne mogu utjecati gotovo ni na to to im se u ivotu dogaa. Tjelesno zlostavljana djeca obino su iz obitelji u kojoj majka dobiva batine. ensko dijete koje je rtva samim tim jer je svjedok na-

silja nad majkom, odrasta u uvjerenju da se batinama ne moe pobjei. Zajedno sa svojom majkom duboko vjeruje da ene ne mogu pobjei mukarevoj prisili. Muko dijete moe postati rtvom majinog potisnutog bijesa i od nje primati batine. Ako je svjedokom oeva nasilja, odrastat e uvjereno u muku nadmo. Vjerovat e u stereotipnu nadmo mu karaca u obitelji. Djeaci se mnogo ee od djevojica poistovje uju s nasilnim prijetupnikom, pa i sami postaju nasilnici. Vezivanje za poinitelja nain je da se osolobodimo osjeaja bespomonosti i nemoi. Osoba koja se vezuje za poinitelja doslovno gubi vlastitu zbilju i postaje poiniteljem. Osjea da tako moe opstati. Svaki je poinitelj nekad bio rtva koja se vezala za onoga tko je nju zlo stavljao. Muevi koji tuku ene i roditelji koji tuku djecu nekad su bili bespomone rtve. Oduevila me moja snana reakcija na film Rambo. Oito da je film oduevio i mnoge druge. Ramba progone nasilne i nepravedne vlasti u liku erifa i njegovih pomonika. Rambo ih zato sve poubija i sravni grad u kojem ih je upoznao. Zlostavljanje Ramba dirnulo je zlostavljano i osvete eljno dijete u svima nama. I dok je odrasla osoba u meni, koja potuje zakon, bila uasnuta Rambovim masov nim ubijanjem, dijete u meni mu je klicalo.

Granice i zlostavljanje
Incestnim obiteljima, ba kao i onima u kojima vlada tjelesno nasilje, vladaju pravila otrovne pedagogije. Te su obitelji opkoljene vrstim i krutim granicama koje esto nameu vrsta vjerska uvjer enja, upravo kao i miljenje da perfekcionistika i kruta pravila treba slijediti. Na taj je nain cijela obitelj okrenuta prema pok retakoj sili koja e te granice "eksternalizirati". Povreda i bol ut kane su u obiteljsku tajnu. Dijete nema pravo prigovora, mora sluati odrasle. Zbog krutosti sustava i muke hijerarhijske nadmoi

u obitelj ne moe doprijeti nijedna nova informacija. Vjerska prav ila esto sve ono to je izvan obiteljske religije (obino fundamentalistike ili vrlo autoritarne) nazivaju "svjetovnim humanizmom". Na sve se psiholoko gleda sa sumnjom. Zbog toga se odbacuje sve to bi moglo otvoriti nove poglede, neto novo dopustiti i pruiti pomo. Tjelesno nasilje djeluje na razinu stida odmah nakon seksualnog zlostavljanja. Pljuske, udarci, tipanje, odguravanje i sl. obino se dogaaju javno. Dogaaju se na javnim mjestima, pred braom i sestrama ili pred starijom djecom. Stid je osjeaj koji se raa kad nas otkriju prije nego to smo se spremni otkriti. Stid je esto povezan s tim to nas gledaju - oi uprte u nas prije nego to smo spremni da nas vide. Stidimo se kad nas uhvate gole, sa sputenim hlaama, kako to ve biva. Djecu esto tjeraju da spuste hlae kako bi ih mo gli istui. Iz stida proizlaze i ostali brojni osjeaji manje vrijednosti. Zbog osjeaja nedostatnosti i manjkavosti gubi se motivacija za ikakvo djelovanje. Uvjerenje da ivot nije u naim rukama, bez obzira na to to inili, uvelike umanjuje sposobnost da uimo i rjeavamo pro bleme. Raspon reakcija meu kojima valja odabrati jako se suava stidom. Volja biva onesposobljena; postajemo slijepi na mogunosti odabira. Obuzima nas duboka, temeljita, kronina depresija. Osvrnimo se na sljedei podsjetnik. Mnogi simptomi koje sre emo u odrasle djece iz obitelji s tjelesnim i seksualnim nasiljem jed naki su simptomima u ljudi koji pate od kroninog stresa, poput rat nih rtava i rtava koncentracijskih logora. Provjerite jeste li i vi "odraslo dijete tjelesnoga nasilja", odnosno jeste li moda i vi svoje pravo ja izgubili u tjelesnom nasilju. Zlostavljanje je normalno Zabluda i poricanje

Nestvarnost Gubitak sposobnosti da bilo to zaponete i razrijeite probleme Neprijateljstvo i internalizirani bijes Kriminalno/prijestupniko ponaanje Pitanje povjerenja Disocijacija i depersonalizacija Jaka ljubomora i posesivnost Osamljenost, otuenost, izolacija Poremeaji prehrambenih navika Krutost Otupjelost i ravnodunost Objektivizacija sebe i drugih Zaustavljen razvoj linosti Prostitucija i seksualizirani bijes Pretjeran oprez i strah od gubitka kontrole Utemeljenost na stidu Bolest - prava ili umiljena Gubitak granica Suovisnost enja za roditeljskom pohvalom "Ispadi" Uloga rtve Kronina depresija niskoga stupnja Prijestupnitvo Eksternalizator Srditost na roditelje None more ili potiskivanje snova Kompulzivno/ovisniko ponaanje Krajnja podvojenost

Zlostavljanje je normalno Ne poduzimate nita. Nita ne mijenjate. ivite i dalje isto, bez obzira na zlostavljanje. Osjeate da drugog izbora nema. To vam je sudbina. Zabluda i poricanje Idealizirate roditelje. Tjelesno kanjavanje smatrate beznaaj nim. Nikad niste niti pomislili da biste mogli napustiti vezu u kojoj vas tjelesno zlostavljaju. Jo uvijek mislite da moete obuzdati tjele sno nasilje ako budete savreniji ili pak udovoljavate onome tko vas zlostavlja. Nestvarnost esto vam se ini da su stvari i dogaaji kojima ste okrueni nestvarni. Ne moete shvatiti zato ljude toliko zanimaju neke i votne pojave. Vas zapravo nita ne zanima. Gubitak sposobnosti da bilo to zaponete i razrijeite probleme Ne moete se pokrenuti, teko vam je provesti ono to ste zamis lili, ne vidite izlaza i osjeate se jako zbunjeni. Neprijateljstvo i internalizirani bijes esto ste srditi i svoje gadno raspoloenje iskaljujete na drugima ili se uasavate srdbe pa vama upravljaju s pomou srdbe. Pasivni ste agresivac. Najradije biste na svima iskalili svoj bijes. Kriminalno/prijestupniko ponaanje Bili ste ili jeste u sukobu sa zakonom. Stvarali ste neprilike. Potajno kradete ili ste prije krali. Ne vidite nita loe u prijevari ili krai ako vas ne uhvate na djelu.

Pitanje povjerenja Ne vjerujete nikome. Kad ste se odvaili povjerovati, loe ste prosudili. Ne vjerujete vlastitim opaanjima, osjeajima i mislima. Ne privlae vas osobe koje se doimaju stvarno pouzdanima. Disocijacija i depersonalizacija Ne upravljate svojim stvarnim, tjelesnim ja. Odvojeni ste od svojega tijela. Ne znate kad ste umorni, gladni ili "popaljeni". Hlad ni ste i udaljeni. Toplinu i bliskost ne dijelite ni sa kime. Djetinjstva se ne sjeate. Optereeni ste kobnim slutnjama. Paranoini ste. Doivjeli ste brojne nesree. Jaka ljubomora i posesivnost Nadzirete suprunika i djecu. Posesivni ste i ljubomorni. Vrijea vas svaki i najmanji njihov manjak panje prema vama. Osamljenost, otuenost, izolacija Osjeate se izgubljeno. Osjeate se drukiji od drugih ljudi. Osjeate da zapravo ne pripadate. ini vam se da ste poludjeli bez popratnih znakova psihoze. Poremeaji prehrambenih navika Ne znate osjeate li se prazno ili ste gladni. Jedete da biste se napunili. Jedete da biste osjeali puninu. Potiskujete ljutnju i jedete da biste je prikrili. Krutost Djelujete prema utvrenim i krutim pravilima. Tijelo vam je kruto i ne bogzna kako osjeajno. Neumoljivi ste. Otupjelost i ravnodunost Tupi ste i neosjetljivi. Osjeate se ravnoduno i nehajno. Ne mate energije.

Objektivizacija sebe i drugih Ljude ne doivljavate kao osobe nego kao iskoristive predmete. Prema sebi se odnosite kao prema predmetu. Udovoljavate sebi, obino potajno. Dugo ste sisali palac. Rano ste se poeli samozado voljavati, to vam je postalo kronina navika. Objektivizirate spol ne partnere. Za vas su ene njihove grudi, a ne osobe. Zaustavljen razvoj linosti Emocionalno ste jo uvijek dijete. Iznimno ste potrebiti. Imate potekoa sa svladavanjem poriva. Imate neutaivu potrebu za naklonou i izrazima ljubavi. Va se razvoj zaustavio u dobi kad je poelo tjelesno nasilje. Prostitucija i seksualizirani bijes Prostituirali ste se ili se jo uvijek prostituirate. Partneri su vama manipulirali i tjelesno vas iskoritavali. Otvoreno ili potajno prezirete suprotan spol. Pretjeran oprez i strah od gubitka kontrole Stalno ste spremni za napad. Nervozni ste i lako vas je preplaiti. Imate napadaje iznenadnog straha ili panike. Bojite se da ete izgu biti kontrolu. Prema sebi ste destruktivni i pokuali ste si oduzeti ivot. Utemeljenost na stidu Kao ljudsko bie osjeate se neprimjereno i manjkavo. Mislite da ste zasluili to to vam se u djetinjstvu dogodilo. Mislite da ste loi i da zavrjeujete sve to to vam se loe dogodilo. Prema sebi ste destruktivni i bar jednom ste si pokuali nauditi. ini vam se da go tovo uvijek imate krivo. Bolest - prava ili umiljena U ivotu ste mnogo bolovali. esto posjeujete lijenika. Ree no vam je da za vae brojne tjelesne boljke nema organskog uzroka.

Glavobolje, trbobolje i kriobolje u vas su este. Nesrea vas ne zao bilazi. Gubitak granica Vae su tjelesne granice slabe. Doputate svakome da vas dodi ruje, ili pak diete zid visoko da vas nitko ne moe dotaknuti. Uputate se u seks i kad to ne elite. Spolno opite i s ljudima s ko jima to ne elite. Ili ni sa kim nemate spolne odnose. Suovisnost Ne osjeate vlastitu stvarnost. Ne znate to osjeate, trebate ili elite. Vrlo vam je teko donijeti odluku. Imate prijeku potrebu da nadzirete ponaanja drugih ljudi. enja za roditeljskom pohvalom Stalno eznete za roditeljskim odobravanjem i ljubavlju. inite ono to mislite da e im se svidjeti, da biste se svaki put iznova razoarali. "Ispadi"
V

Cesto se ponaate nasilno. Svojoj djeci inite isto ono to su i vama inili. Drugim ljudima inite ono to je vama uinjeno. Kao rtva ili kao poinitelj ponovno uprizorujete ono to je vama uinje no u djetinjstvu. Uloga rtve Na kraju vi ste uvijek rtva. ini vam se da ne moete izbjei viktimizaciju. Kronina depresija niskoga stupnja Potiteni ste otkada znate za sebe. Neprekidno mislite na sa moubojstvo. Uvjereni ste da ste bespomoni i da svoj ivot ne moete promijeniti.

Prijestupnitvo Prozvani ste prijestupnikom. Tuete enu. Tuete djecu. Gazite prava drugih. Krite zakon i nemate grinju savjesti. Bjesnite na sve i svakoga. Nimalo ne suosjeate s drugima. Eksternalizator Vjerujete da je veinu dogaaja koji se u ivotu zbivaju ne mogue sprijeiti, da ne moete to ni vi ni itko drugi. Srditost na roditelje Mrzite roditelje. Zamjerate im i opsjednuti ste nepravdom koju su vam nanijeli. Niste ih godinama vidjeli. Viate ih to je manje mogue. None more ili potiskivanje snova Nikada ne sanjate niti vas ospjedaju none more. Povremeno vam sijevnu uspomene - poput prizora na platnu, bljesne i nestane. Nikad ne znate je li se doista dogodilo ili nije. Kompulzivno/ovisniko ponaanje Ovisnik ste. Kompulzivni ste i impulzivni. Krajnja podvojenost U vama su bar dvije linosti. Jedno ste vani, a drugo kod kue. Nitko ne moe niti pojmiti koliko ste kod kue drukiji. Imate neko liko linosti. Zbunjuje vas vlastiti identitet, ne znate tko ste. itatelj je vjerojatno uoio preklapanje u reakcijama na nasilje. Pa, nasilje je nasilje. Prva je reakcija strah. Strah za ivot i strah to ne vladamo sobom. Druga je reakcija povreda i bol zbog izdaje onih koje volimo. I na kraju se javlja srdba, stid i izolacija. Budui da je nasilje tako bolno, ego se brani i osoba otupljuje. Upravo to stanje tuposti jest plodno tlo za kompulzivno/ovisniko ponaanje i za iivljavanja.

Svi podsjetnici koje sam do sada naveo sadre varijacije tih eleme nata. Seksualno i tjelesno nasilje razorni su oblici naputanja. Dijete je ostavljeno. Dijete je rtva roditeljskih ili skrbnikovih bestidnih po treba. Ono je iskoriteno i zlostavljano. U tiini noi zatomljuje krik, zatomljuje suze, zatomljuje svoje pravo ja.

Saetak

Tjelesno nasilje - tijelo kao temelj naega bivstvovanja. Tjelesno i seksualno zlostavljanje naruavaju temelj bivstvovanja. Slika o vlastitu tijelu naa je osnovna granica. Kad je tijelo povrijeeno, ranjena je sama bit naega ja. Rairenost incesta i seksualnog zlostavljanja. Budui da je uvri jeeno miljenje kako je seksualno nasilje nasilje iz "pria strave i uasa", rijetki su ljudi svjesni brojnih drugih oblika seksualnog nasilja. U ovome smo poglavlju sagledali etiri osnovne kate gorije seksualnog nasilja: tjelesno, otvoreno, jasno (voajerizam, egzibicionizam); prikriveno (verbalno nasilje i prekoraenje gra nica) i emocionalno (meunaratajno vezivanje). Reakcije na tjelesno i seksualno nasilje kao normalno ponaa nje. Budui da tjelesno i seksualno zlostavljanje ostavljaju trau me, ovjek se svim silama nastoji od te traume disocirati. Gubi tak pamenja esta je pojava kod takvih oblika nasilja. rtva ne moe povezati nasilje s reakcijom na nasilje. rtve su uvjerene da je oblik ponaanja kojim reagiraju njihovo normalno pona anje. Okrivljuju svoje ponaanje smatrajui ga ludim ili neurotskim. Zapravo je ono normalna reakcija na nasilje. Nauena bespomonost i vezivanje za nasilje rezultat su te nepovezanosti. Otrovna pedagogija postavlja temelje tjelesnom nasilju. Otrovna pedagogija meu roditeljima i djecom podupire vlasniki odnos tipa gospodar/rob. Vjerovanje u vlasnitvo samo se po sebi otva ra mogunosti za tjelesno i seksualno zlostavljanje. Cijeli je obiteljski sustav upleten u incest i tjelesno nasilje. Poiniteljev suprunik uvijek igra preutnu ulogu. Roditelj koji ne

zlostavlja dijete, svjesno ili nesvjesno doputa viktimizaciju. Zlo stavljanje jako utjee i na sve ostale lanove. Svi su suovisni. Podsjetnici. Podsjetnici za seksualno i tjelesno zlostavljanje poma u rtvama da poveu nasilje s prirodnim reakcijama na nasilje. Prepoznavanjem reakcijskih ponaanja moi e bolje odrediti to im se dogodilo. Opa rasprostranjenost tjelesnog zlostavljanja. U ovome sam poglavlju istaknuo da je nasilje nad enama i djecom dio pra davnog i operasprostranjenjog ustaljenog obiaja. Bez obzira na enski pokret, jo uvijek jednu od osam ena i dalje tuku. Tipini prijestupnici. Zajednike odlike seksualnih i tjelesnih pri jestupnika jesu: nedostatak samopouzdanja; nedostatak osjet ljivosti za tue osjeaje; utemeljenost na stidu; zlostavljanje sebe samih na neki nain; nerealna oekivanja od djece; u stanju su zavaravanja i poricanja; izolirani. Obrambeni mehanizmi ega. Posebno je istaknuta disocijacija kao obrambeni mehanizam ega. Taj mehanizam doputa osobi da odluta, napusti tijelo, kad ga zlostavljaju. Osoba naui potpuno iskljuiti osjeaje i tjelesno otupjeti. Tako rtva biva predod reena za kompulzivno/ovisniko ponaanje. Poricanje (uvanje tajne). Najvei problem kod tjelesnog / seksual nog nasilja jest taj to rtva ne moe izraziti strah, povrijeenost i srdbu. rtve incesta u bezizlaznoj su situaciji, prava Kvaka-22. Ako otkriju, mogle bi izgubiti obitelj.

7
"Zloesto" dijete
Provjerite kako ste izgubili SEBE i postali odraslim djetetom u obitelji s emocionalnim zlostavljanjem
"Ako dijete ivi s pokudom, ui prezirati. Ako dijete ivi s neprijateljstvom, ui se boriti. Ako dijete ivi sa stidom, ui se osjeati postidenim" Dorothy Law Nolte Pia Mellody navodi da se djeca raaju s dva temeljna pitanja: Tko sam? Kako da to uinim? Potonje se pitanje odnosi na djete tovo zadovoljavanje osnovnih potreba i utiranje puta kroz ivot. Najizraenija potreba koju ima svako dijete jest udaljiti se od pot pune ovisnosti o okolini koja ga prati od povoja te zakoraiti u ne ovisnu zrelost. Za razvoj djeci treba roditeljska panja, vrijeme, potvrda osjea ja, smjernice i dobar uzor. Brojni su naini na koje i djeca pruaju roditeljima mogunost da ue i razvijaju se. Kada dijete dosegne stanoviti razvojni stupanj, u roditelja e potaknuti potrebe ba toga razvojnoga stupnja. Rano

je djetinjstvo prigoda roditeljima da spoznaju kakve su bile i jesu li bile zadovoljene njihove potrebe u ranome djetinjstvu. Djeca pru aju roditeljima priliku da sagledaju bogat emocionalni ivot koji su nekad imali i koji bi mogli imati opet. U knjizi For your own good Allice Miller pie: "Djeca trebaju veliku emocionalnu i tjelesnu potporu odraslih. A ta potpora mora obuhvaati sljedee elemente: 1. Potovanje djeteta 2. Potovanje njegovih potreba 3. Potovanje njegovih osjeaja (kurziv je moj) 4. Spremnost da iz njegova ponaanja uimo... a) o naravi pojedinog djeteta b) o djetetu u samim roditeljima c) o prirodi emocionalnog ivota koji u djece moemo jasnije opaati nego u odraslih, jer djeca proivljavaju svoje osje aje jae i... manje prikriveno od odraslih." Ovi me reci podsjeaju na stihove Kahlila Gibrana: "Vaa djeca nisu vaa djeca ... moete nastojati biti poput njih, ali nemojte teiti da budu poput vas. Jer ivot ide naprijed, ne natrag." Moda je upravo to znaenje Svetoga pisma u onome dijelu u kojemu nas nagovara da budemo poput male djece. Umjesto da od svoje djece uimo, otrovna nas pedagogija potie da ih oblikujemo i dresiramo poput ivotinja. Trai od nas da im razorimo ivotnu sna gu, spontanost i emocionalno izraavanje. U svakome trenutku osjeamo. I premda nismo sazdani samo od osjeaja, oni su naa bitna spona sa ivotom kakav je sada. Emocije spadaju u nau temeljnu snagu i mo. One nam otkrivaju potrebu, gubitak, zasienje. One su poput mjeraa ulja u automobilu, govore

kakve su nae osnovne potrebe. Takve su potrebe gorivo bez kojega se na ivot ne moe ostvarivati funkcionalno.

Srdba, seks i emocionalna energija

Ponudio sam vam podsjetnike da biste uvidjeli kako se moda izgubilo ono dragocjeno i neusporedivo unutarnje dijete u vama. Podsjetnik koji u sada predoiti odnosi se na svakoga. Miljenja sam da smo svi bili podvrgnuti emocionalnom nasilju. Kad je rije o emocionalnom razvoju, otrovna je pedagogija jasna. Jaki su osjeaji tetni i znak slabosti. Zasjenjuju jasnou uma i treba ih drati pod nadzorom. Dvije, osobito opasne emocije jesu srdba i spolni osje aji. Ne mogu zamisliti ikoga tko je u suvremenoj amerikoj obitelji smio zadugo izraavati seksualne osjeaje ili osjeaje srdbe. Srdba je prijeko potrebna, to je sredinja energija nae snage. Bez energije osloboene srdbom ovjek je otira koji ini samo ono to je drugima po volji. Srdba je emocija koju esto brkamo s oblicima ponaanja poput udaranja, vritanja, proklinjanja. Ti se oblici ponaanja temelje na prosudbi. To nisu osjeaji. Bez seksualnih osjeaja i na njima utemeljenog zrelog, dobi pri mjerenog ponaanja ljudski bi rod izumro za sto godina. Seksualne emocije podupiru i tite, odravaju ljudski rod. Osjeaji srdbe u vaju i tite pojedinca. Emocije su oblici energije u pokretu. Ako se ne izraavaju, one su sputane i potisnute. Budui da su energija, moraju se negdje izra ziti. Emocionalna nas energija pokree, ba kao i svaka druga ener gija. Ganuti smo do suza kad izgubimo neto to nam je drago. Po taknuti smo djelovati kad osjeamo stid. Skaemo od radosti kad dobijemo ono to nam treba. Bez emocija ne moemo znati na emu

smo s naim osnovnim potrebama. Bez osnovnih potreba ne moe mo biti funkcionalna ljudska bia. Poricati osjeaje znai poricati temeljnu, ivotvornu ivotnu energiju. Budui da su osjeaji oblici energije, zaustaviti ih moemo samo ako smognemo protuenergiju. Skupljamo je napinjui miie, plit kim disanjem, matanjem o kazni, naputanjem ili kuenjem u sebi. Napetost, unutarnji razgovor i plitki udisaji pridonose tjelesnoj tu posti. Nakon dugogodinje vjebe, doslovce vie ne osjeamo osje aje. Duevna tupost je plodno tlo iz kojeg niu ovisnosti. Ovisnosti su nain da se osjetimo ivima. U danima dok sam pio, osjeao sam se ivlji i razboritiji kad bih pio negoli kad sam bio trijezan. Pod utjecajem alkohola miii su se oputali i mogao sam osjetiti osjeaje. Osjeao sam se sjajno. Sjajno, lagano i razdragano trebali bismo se osjeati kad smo posve funk cionalni. Pijan sam se osjeao iv, trijezan sam bio otupljen i mrtav. Emocionalno nasilje najei je zajedniki nazivnik sadanje kul turne krize. Sveopa ovisnost i nasilje u obitelji ukorijenjeni su u poricanju i potiskivanju afektivnog ivota. Potiskivanje emocija po dupiru nae kole, crkve i pravni sustav.

Epigenetski razvoj
Ljudski je razvoj epigenetski. To znai da se svaki stupanj razvoja nadograuje na prethodni. Postoji vrijeme razvojne spremnosti. Pri roda ima svoj razvojni ritam. U nekoj dobi ljudski organizam razvija miie, poinje hodati i govoriti. U dobi od oko 18 mjeseci dijete poinje govoriti: "Ne, ja u." S tri i pol godine poinje zapitkivati: "Zato?" Sa est godina ponovno postaje tvrdoglavo. U petnestoj nas obasipa svojom doraslou i udaljava se od kue. Svaki stupanj obiljeava kriza. Svaka je kriza doba mogueg razvoja, ba kao i doba

Granica ega je unutarnja snaga s pomou koje se osoba ograuje da bi zatitila svoj unutarnji prostor, sredstvo kojim se koristi pojedinac da bi ispitao i protumaio vanjski svijet, te ujedno tvorba koja mu slui da se mjeri i uskladi uzajamno djelovanje sa svijetom oko sebe.

povjerenje (nada) sloboda volje (mo volje) inicijativa (svrha) marljivost (sposobnost)

vrste granice ega poput vrata s kvakom iznutra

nepovjerenje stid krivnja inferiornost

slabe granice ega poput vrata s kvakom izvana

zbunjenost bespomonost nemonost

prekinute granice ega poput kue bez vrata

Slika 7.1. Granice ega

poveane ranjivosti. Ako razvojne zadae nisu obavljene pravodob no i prema redoslijedu, organizam se nastavlja razvijati, ali mu ne dostaje razvojne snage. Snaga granica ega proizlazi iz svake pojedine ispravno razrijee ne razvojne krize. Ako je kriza razrijeena, a potrebe zadovoljene, ego ima dovoljno snage za razvoj. Ako razvojni zadaci nisu obav ljeni, ego ne postie vrstinu grae koja mu je potrebna za sljedei razvojni zadatak. Oslabljen je i, kad potreba nije zadovoljena, puca.

Na slici 7.1. pokuao sam prikazati tri simbola grae ega. Ranije sam tu grau nazivao granicama ega. Dijete treba razviti vrste granice ega da bi stupilo u mladenatvo. Ako osoba ima mogunosti razviti se u vrsto dijete dok je jo dijete, tada postoje temelji da ue u mladenatvo na putu u odraslost. Ako ne moemo biti djeca dok smo djeca, postat emo odrasla djeca. Jean Jacques Rousseau je to lijepo rekao: "Priroda eli da djeca budu djeca prije nego to postanu ljudi. Ako hotimino preskoimo taj red, dobit emo prije vremena sazrelo voe koje nije ni zrelo ni ukusno i koje e brzo istrunuti. Imat emo mlaahne mudrace i odraslu djecu. Djetinjstvo na svoj poseban, neobian i udnovat nain vidi, misli i osjea; nita nije gluplje doli njihov nain zamijeniti naim." Emocionalno zlostavljanje je oblik psiholokih pljusaka. Psiho loke pljuske su i svi ostali oblici zlostavljanja, jer tjelesno i seksu alno nasilje nije mogue a da osoba pritom ne bude i duhovno pretuena. U sljedeem u dijelu ograniiti raspravu na zanemarivanje raz vojnih potreba za osloncem. Nadam se da je itatelj svjestan kako je emocionalno nasilje prisutno u svim oblicima zlostavljanja.

Odraavanje, ponavljanje, potvrivanje

Djetetu je im se rodi potrebna voljena osoba u kojoj e se ogle dati, u kojoj e uti svoj odjek, koja e ga potvrditi. To znai da u prvih 15 mjeseci ivota (koje nazivamo simbiotskom fazom) dijete treba lice ije ga oi prihvaaju i odraavaju njegovo ja. Ma to to bilo u oima osobe u ulozi majke postat e sr i temelj djetetove osobnosti.

Alice Miller tvrdi da unutarnja ula novoroeneta oblikuju jezgru njegova ja. Ti najraniji osjeti potjeu od majinih osjeaja prema djetetu. Budui da se dijete u toj fazi razvoja ne moe ver balno izraziti, sve ovisi o osjeajima. Ba taj najraniji osjeaj svojega ja jest jezgra iz koje se oblikuje djetetova osobnost. Tu najraniju potrebu nazivamo zdravom narcistikom potrebom. Ako roditelji nisu zadovoljili svoje narcistike potrebe, iskoristit e svoju djecu kao objekt narcistikog uitka. Dijete vrlo rano izravnim opaanjem spoznaje da mora paziti na roditeljske emocionalne potrebe ako misli opstati. Imam pacijenticu, recimo da se zove Gwenella, koja je roena zato da bi tjeila majinu tugu za bratom, koji je umro godinu i pol prije njezina roenja. Smijeh i srea na Gwenellinom licu kad je prvi put dola k meni na razgovor doista su zavaravali. Osamnaest je go dina ivjela u uasnom braku brinui se o suprugu koji je bio ovisnik o kokainu. Oboje se njezine djece iivljavalo u drogama. Kad je na pokon sa sebe skinula smijeak, krinku beskrajne radosti, suze su se samo poele slijevati i do danas nisu presahnule.

Dodirivanje, toplina, maenje, pripadnost, privrenost, odanost

Ako se lik majke o kojem ovisi na opstanak brani od emocija i ako u njemu nema spontanosti i topline, nee nas dodirivati onako kako nama treba. Djeca imaju potrebu za dodirivanjem kako bi mogla razviti osjeaj toplog dodira. Topao nam dodir govori da postoji netko kome moemo vjerovati i na koga se moemo osloniti. O tome ovisi hoe li nam se ispuniti nada za ostvarenje potrebe za osloncem. Ako moemo osjetiti dodir i toplinu emocionalno do stupne osobe, moi emo zapoeti ivot s osjeajem povjerenja. Vjerovat emo da je svijet dobrohotan i topao. Moemo se osloniti na ono izvan nas, u vjeri da e nae potrebe biti zadovoljene. Ako osoba u ulozi majke nije emocionalno uz nas, osjeat emo hlad-

nou i neemo imati povjerenja u svijet oko nas. Morat emo stvo riti nestvarnu vezanost, iluziju povezanosti, kako bismo mogli dalje. Liimo li dijete maenja u najranijoj ivotnoj dobi, moemo ga doslovno ubiti. Kako rastemo i odrastamo, naa se potreba za tjele snim maenjem proiruje na potrebu za emocionalnim maenjem. Emocionalno maenje znai da se na nas obaziru, da obraaju po zornost, da nas nagrauju i cijene te da nam pljeu i hvale nas za postignua i uspjehe. Ako to maenje ne dobivamo na zdrav nain, uinit emo sve to treba da bismo ga dobili. Maenje je osnovna potreba. Maenje je dui isto to i hrana tijelu. Djeca koju ne maze na zdrav, dobit e svoj dio na nezdrav nain. Biti izdvojen kao lo i zloest, izvor nevo lja, obiteljski promaaj, to su sve razni oblici prepoznavanja.

Jastvo, vlastita vrijednost, prihvaanje samoga sebe, ostvarivanje samoga sebe

Treba nas hvaliti jer mi smo posebni i osobiti. Nuno nam je nai svoj odraz u oima onih koji se za nas brinu. Svi nai osjeaji, sve potrebe, svi porivi trebaju nam se vraati poput jeke kako bismo os jetili sebe i izgradili unutarnje jedinstvo. Ako se dio nas prihvaa (kad se smijemo i guemo), a ostali dijelovi odbaciju (kad imamo is pade bijesa ili preglasno plaemo), tada se ti dijelovi odvajaju. Svaki put kad osjetimo te dijelove sebe, nae ih internalizirano roditeljsko oko i potom glasovi odbacuju. Odbaeni dijelovi naega ja (a to su najee seksualnost, ljutnja i nasrtljivost/agresivnost) tada djeluju potajno. I dalje se razvijaju izvan dometa nae svijesti, imaju vlastitu snagu i mo i ive vlastiti ivot. Srdba, primjerice, moe prasnuti nenajavljeno. Ljudi esto ka u: "Ne znam to me danas spopalo." ili "Danas se nisam mogao svladati." mislei pritom da nisu mogli svladati bijes. Izgubio sam nadzor. Isto vrijedi za tugu i za strah.

Tijekom odrastanja meni nije bilo doputeno srditi se. Srdba je bila jedan od sedam smrtnih grijeha. Dobrohotna nam je asna po razredu pokazivala rengensku snimku bolesnih plua govorei da tako izgleda dua okaljana smrtnim grijehom. Zavjetovao sam se da se vie nikad neu ljutiti. Bio sam prisiljen biti blag i ljubazan. Usporeivali su me (oblik postiivanja) s nekim ljigavcem iz ulice. "Zato ne moe biti dobar kao B.W.," govorili su mi. Taj je B.W. za pravo palio garae, a meu odraslima je slovio kao svetac. Odrastao sam, uostalom, poput veine mukaraca s reenicom: "Pravi mukarci ne plau." i "Ne boj' se. Nema se ega bojati." ak i kad sam bio veseo, nisam smio zadugo biti veseo jer "u La tinskoj Americi djeca gladuju." Ako ne smije biti razdragan, sretan, tuan, aav i preplaen, mora se prilino dobro "zakopati". Tvoje se pravo ja doista mora zatvoriti, a lano ja stvoriti. To lano ja udovoljava potrebama obaju roditelja te prikrivenim potre bama sustava za ravnoteom. Kada dijete smije i moe proivljavati vlastite osjeaje, moe se osamostaljivati po utvrenom razvojom redu. No, kao to piu Fossum i Mason: "Kada djeca ponu udovoljavati roditeljskim potrebama i emocionalno se zatvarati, ne mogu se osloniti na vlastite osjeaje, pa najprije svjesno, a potom nesvjesno, misaono i osjeajno poinju ovisiti o roditeljima. Ta se ovisnost ubrzo
prenosi i na vanjski svijet." Facing Shame (Suoiti se sa stidom)

Sloboda volje/autonomija, razlika, prostor, odvajanje

Djeca imaju potrebu biti razliita. Njima je potreban fiziki pros tor. Zapravo, potreba za fizikim prostorom jest temelj osobnih tje lesnih granica. Nijedno moje dijete nije nikad obavilo zadatak ba onako kako sam mu pokazao ili kako sam ga zamolio. Postupilo bi na svoj nain. I ma kako bilo razaaravajue, bilo je to uvijek onako kako je naumio Bog ili priroda.

Svaka je osoba jedinstvena, neponovljiva i neusporediva. Sva ije su osnovne potrebe osobnost, sloboda volje i razliitost. I te se potrebe javljaju u prvih petnaestak mjeseci. Poetak je to dugoga puta odvajanja. Nakon simbiotske vezanosti poinjemo se odvajati. Bolan je to proces (dokazano s pomou ispada bijesa). Poetak odvajanja obiljeavaju dvije silne rijei. U tom razdoblju dijete ui da se zove "Nemoj!". Dijete progovori "ne" i to je prekra sno. Kad bismo dopustili djeci da kau "ne" onako kako su to zamislili priroda i Bog, ne bi bilo toliko napastovane djece i ne bismo morali voditi dravnu kampanju nastojei nauiti tinejdere da jednostavno kau "ne". Silovatelji djece su poput lovaca koji tre za plijenom. Znaju pronai najpotrebitije i najposlunije dijete na igralitu. Velika opasnost koja vreba u samostalnoj fazi jest stid. Dijete treba nauiti smisao stida i sumnje. To su vane granice. Stid je osjeaj kojim spoznajemo nau konanost. On nam kazuje da emo pogrijeiti i da moemo pogrijeiti. Daje nam na znanje da nam je potrebna pomo, da nismo svemogui. Stid slabi djetetovu sve moguu samovolju. Ipak, previe postidivanja potaknut e obrnuti proces i dijete e potrebom da provede svoju volju okrenuti okolinu protiv sebe. Kao to pie Erik Erikson u svojoj knjizi Childhood and Society (Djetinjstvo i drutvo): "Dijete e sebe preoblikovati. Svijest e mu prerano sa zreti. Umjesto da uzima stvari kako bi ih ispitalo s pomou sadrajnog ponavljanja, bit e opsjednuto vlastitim po navljanjem ... ui da se mo stjee tvrdoglavou, upor nou i pretjeranom tonou ... Takva isprazna pobjeda jest djeji uzorak kompulzivne neuroze. Ona je usto i izvor buduih nastojanja da sve bukvalno nadzire, a ne onako kako mu nalae duh."

Previe postiivanja stvara internalizirani stid koji je prikriven opsjednutou nadzorom i perfekcionizmom. Ovdje moemo sagle dati naratajni ciklus u punome mahu. Kompulzivni, sputani ro ditelj postiduje dijete koje e postati odraslom osobom s kompulzivnim, sputanim i nezrelim djetetom u sebi. Stid je rezultat svih oblika naputanja. Stvarno, fiziko napu tanje postiuje. Dok sam bio dijete, oca nikad nije bilo kod kue. Osjeao sam da vrijedim manje nego njegovo vrijeme. Vidjeli smo kako tjelesno i seksualno zlostavljanje postiuju. Svi oblici psi holokog/duevnog zlostavljanja postiuju: vika, omalovaavanje, priivanje imena, etiketiranje, kritiziranje, osuivanje, ruganje, us poreivanje, poniavanje i podcjenjivanje - sve su to izvori stida. Roditelji utemeljeni na stidu uzor su stida. Kako roditelji utemeljeni na stidu mogu nauiti svoju djecu da vole sebe? Najrazorniji oblik stida je proces koji stid od osjeaja pretvara u narav (tj. internalizira se). To se dogaa kad se emocije, potrebe i porivi postiuju. Ve je bilo rijei o postiivanju emocija. Ako me ue da je ljutnja smrtni grijeh, sram me je kad sam ljut. Moja je ljut nja sputana stidom. To znai da se stidim kad sam ljut. Jednako je i sa strahom, tugom i radou. U sustavu u kojemu sam odrastao jedini osjeaj koji si smio imati, a da se ne stidi, jest krivnja. Krivnja je vaan osjeaj. U zdravim obiteljskim sustavima krivnja oblikuje savjest. ini nas odgo vornima i pouzdanima. Krivnja je razvojno zrelija od stida. O n a pretpostavlja prisutnost nekih internaliziranih vrijednosti. Krivnja je osjeaj kajanja zbog ponaanja koje je oskvrnulo osjeaj osobne vrijednosti. Fossum i Mason u svojoj knjizi Facing Shame piu: "Dok je krivnja bolan osjeaj kajanja i preuzimanja odgo vornosti za vlastite postupke, stid je bolno osjeanje samo ga sebe kao osobe."

Popravak i zadovoljtina nemaju pristupa internaliziranome sti du. Stid je osobnost, a ne povreda/prekoraenje osobnih vrijed nosti. Ono s ime sam ja odrastao bila je neurotska krivnja. Neurotska krivnja je krinka kojom se prikriva suovisnost. Neurotska krivnja se osjea u isprepletenim disfunkcionalnim obiteljskim sustavima. U takvim sustavima svatko igra svoju krutu ulogu kako taj zatvoreni sustav ne bi izgubio ravnoteu i svatko se odrie svoje jedinstvenosti kako bi odigrao ulogu lanoga ja zbog odanosti sustavu. Neurotska krivnja porie svaki osjeaj jedinstvenosti. Zapravo, u disfunkcion alnim obiteljima svaki pokuaj izlaska iz sustava, odbijanja krute uloge, osobnog osamostaljenja, razlikovanja, te da se bude jedin stven i razliit, nailazi na ljutnju i odbijanje. Svatko tko u disfunkcionalnoj obitelji nastoji biti svoje jedinstveno ja, osjeat e krivnju. Vano je spoznati da je ta krivnja simptom disfunkcionalnog sustava. Zapamtite da pojedinci u disfunkcionalnoj obitelji postoje zbog obitelji. Obitelj ne postoji zbog pojedinaca. Internalizirani stid proizlazi takoer iz postiivanih nagona. Zna tieljni trogodinjak poinje otkrivati dijelove svojega tijela. Zami ljam to e se dogoditi. Jednoga dana mali Farquahr otkriva nos. Naziva ga pravim ime nom i mama je oduevljena. Ushiena zove baku koja odmah trai od Farquahra da pokae nos. Na divljenje svih, on to ponosno i uini. Nakon toga otkriva uho i svi ga obasipaju pohvalama. Slino je i s laktom, prstima i pupkom ... a onda, jedne nedjelje, u dnevnoj sobi, pred cijelom obitelji (a moda i pred sveenikom koji se tu zatekao) djeai otkriva penis. Moemo zamisliti to se zbiva u toj maloj glavi: "Ako im se nos toliko svia, kako li u ih tek ovime odueviti?" No, ne biva tako. Nikad u ivotu mali Farquahr nije tako brzo bio udaljen iz sobe. Nikad prije nije vidio takav oaj na majinu licu (pa ak ni onda kad je po zidu razmazivao "drek"). Do-

bro je razumio: "U ovoj obitelji ne smije biti spolovila." Od toga se trenutka poinje stidjeti spolnog osjeaja i nagona. Njegova e spol nost morati ostati tajnom. Zacijelo ne moe biti dijelom otvorenog, spontanog i na glas izgovorenog obiteljskog ivota. A mi se udimo kako to da je "poremeaj i nedostatak elje" najea seksualna disfunkcija u braku? I kako to da su Masters i Johnson otkrili da je 68% obitelji seksualno disfunkcionalno? Kako onaj tko je 20 godina ivio u obitelji u kojoj je spolnost bila potpuna tajna (ili pak puka banal nost) moe oekivati da e, kad se vjena, sve to je vezano za spol nost biti otvoreno i uzbudljivo? Mnoge ljude spolno uzbuuje samo ono to je nedoputeno. Kad postane doputeno, dijelom obitelj skoga ivota, jednostavno im nije zanimljivo. Prava tragedija! Od svih ljudskih nagona najpostiivanija je spolnost! Djecu postiujemo i zbog nasrtljivosti/agresivnosti. Ogrania vamo im ivahnost i bunost. Uskraujemo im znatielju i elju da istrauju i ue. Nagon za pranjenjem esto im postiujemo ue njem na tutu, pa zavravaju kao ja - putao sam vodu da tee kako nitko ne bi znao da upravo ... 1 ne daj Boe da me na javnom mjestu uhvati velika nuda. Kakva strana mora. Kad nas postiuju zbog nagona, svaki put kad osjetimo prirodnu potrebu, poriv ili nagon, sramit emo se. Slino je i sa svim ostalim potrebama koje sam opisao. Ako niste imali nikoga da vas dodiruje, i ako su vas postiivali kad ste htjeli bliskost i dodire, uvijek kad osjetite potrebu za dodirom, osjetit ete i stid. Mnogo je mukraca koje su postiivali kad bi izrazili potrebu za zagrljajem, maenjem i dodirom. Nauili su stoga braniti svoj ego suprotnim ponaanjem kad god osjete potrebu jer su ih zbog potre bitosti postiivali. Pravi mukarac to ne treba. Svoju potrebu za dodirom obino prenosim tako da se zagledam u nekoga, obino ensku osobu, i kaem: "Treba te zagrliti, to ti ne-

dostaje." Kao savjetnik, mogu se tako grliti cijeli dan. A zapravo sam ja taj kome treba zagrljaj. Mnogi mukarci potrebu za dodirom i bliskou pretvaraju u sek sualnost. Seksualiziraju potrebu za njenou i ljubavlju. Vrate se kui s posla, eljni su topline i bliskosti, pa kau: "evi mi se." I ene su postiivane zbog seksualnih potreba - ak vie od mukaraca. Zato su se ene i nauile stidjeti svojih seksualnih potreba. Seksualne potrebe one nazivaju ljubavlju. Ako se u zagrljaju spolno uzbude, zasramit e se, odagnati takav osjeaj i odustati. Sve je potrebe mogue postidjeti, a u disfunkcionalnim obiteljima to obino tako i biva. Ako ne mo e biti ono to jesi te ako nitko zapravo za tebe ne mari, tada nijedan tvoj osjeaj, potreba i elja nemaju smisla.

Veselje, bol, poticaj

Djeci treba veselje i zabava. Trebaju poticaj i izazove u skladu s njihovom dobi. Djeca trebaju iskusiti i opravdanu tugu. Prepopustljivi i preblagi roditelji naputaju i zlostavljaju svoju djecu time to im ne doputaju da iskuse onoliko boli koliko je sobom nosi nor malan ivot. Bol je posrednik u odrastanju i rezbar mudrosti. "Srce je prazno bez boli," kae pjesma. "to su dublji tragovi tuge, to e u njih stati vie sree," pie pjesnik. Zlostavljanje je prvoga reda tititi djecu od toga vrela odrastanja, hrabrosti i mudrosti. Preperfekcionistiki roditelji, poput onih koji za sve kanjavaju, liavaju svoju djecu zabave, smijeha, radosti i spontanosti na koje ona u djetinjstvu imaju pravo. Strog, autoritaran, esto sumoran re ligiozan roditelj sputava okrjepljujue i spontane emocije. Uvijek me iznova zapanjuje kad vidim to se to dogaa sa "spasonosnim navjetenjem" u nekim crkvama. Umjesto radosti, slobode i slave, ostaje samo osjeaj crnoga mraka i munine u elucu. Djeca koja rastu u takvim obiteljima posve su liena radosti djetinjstva.

Ovisnost, predvidljivost
Djeca trebaju roditelje da se mogu na njih osloniti. Trebaju znati da na njih mogu raunati dok iskuavaju svoje osobne ganice. Ta je provjera osobnih granica nuna za oblikovanje osobnosti. A za to je potrebna razborita, zdrava, vrsta osoba od koje e se dijete otisnuti. Primjerice, kad se dvogodinjak odvai samostalno istraivati, uza se treba osobu poput majke. Moe rei: "Pusti mene." ali ako mama izae iz sobe, pratit e je pogledom i uiniti to je naumio sve dok mu je krajikom oka na vidiku. On mora otkriti svoje granice i vlastitu osobnost unutar granica sigurnosti. I tome e biti tako tije kom cijele mladosti. Mlad ovjek mora ispitivati i iskuavati i pri tom znati da su uz njega mama i tata vrste osobnosti. Ako je tata potrebit i eli da mu sin iskazuje zahvalnost za sve to je tata uinio (upravo se sada borim sa svojim sedamnaestogodinjim sinom), tada e sin morati prestati graditi vlastitu osobnost te se brinuti i misliti samo na oeve potrebe. Potreba za osloncem jest potreba za predvidljivou i znaenjem. Djeca trebaju roditelje uz sebe i za sebe na umjereno predvidljiv nain. U disfunkcionalnim obiteljima djeca nikad nisu sigurna to ih oekuje. Tata se moda opija - zato nije kod kue. Mama je his terina i hipohondar. Djeca moraju hodati po jajima. Nikad nisu sigurna to e se dogoditi. Otac bjesoholik mogao bi podivljati kad to najmanje oekuju. Odrasla djeca esto se koriste svojom djecom kao zamjenom za vlastite roditelje. Tako djeca mogu postati "objektom beskrajnih proturjenih elja i oekivanja koja se nikako ne mogu ispuniti." (Alice Miller) U takvu ozraju djeca nemaju vremena da se okrenu vlastitim osjeajima, potrebama i eljama. Moraju biti pretjerano oprezna. Stalno su pripravna i na oprezu to e se jo dogoditi u obitelji. Jo bi

se tota moglo rei o potrebama za osloncem tijekom razvoja. Ima i istananijih i okrutnijih oblika emocionalnog zlostavljanja, poput dvostruke vezanosti, potpune okrutnosti, muenja i izopaenosti. Drim da je posao roditelja biti uz djecu zbog djece. Zbog toga, da se mene pita, nikome s nenavrenih trideset godina ne bih dopu stio da ima djecu. Budue bih roditelje podvrgnuo opirnoj provjeri duevnoga zdravlja te im dao upute o odgoju djece. Kako je mo gunost da e se to ikada dogoditi vrlo tanana, nema brige da e ikad biti po mome. Pedeset mi je godina i spreman sam postati ro diteljem, bar tako mislim! Nema zloeste djece. Djeca su po roenju dragocjena, jedinstvena i neusporediva. Moramo se boriti za zatitu djece kako bi svako dijete imalo pravo na sretno djetinjstvo. Nemojte misliti kako vjerujem da svatko zauvijek ostane dobar kakav je nekad bio. Svakako ne. Uvjeren sam da je zlo najoitija stvarnost ovoga naega svemira. Ima loih, zlih ljudi - no, bilo bi ih mnogo manje da je vie djece imalo prilike rasti u zdravom emo cionalnom okruenju. Djecu zbunjuju moralistika mjerila koja im nameemo u ra nome djetinjstvu. Dvogodinjaka pitamo je li "dobar" ili "zloest". Kad nam ugaaju, nazivamo ih dobrim dekima ili dobrim dje vojicama. Ako nije po naemu, zovemo ih zloestom djecom. Tak va je distinkcija zapravo roditeljska projekcija i proizlazi iz moralistikih pretpostavki otrovne pedagogije. Lawrence Kohlberg sa sveuilita Harvard proveo je vei dio i vota istraujui moralni razvoj djece. Svoje je istraivanje gradio na velianstvenom djelu Jeana Piageta, koji je 50 godina prouavao djeji mentalni sklop. Napisao je desetak knjiga i vie od stotinu la naka u kojima je prikazao dobivene podatke o fazama mentalnog razvitka. Kohelbergova istraivanja upuuju na sljedee: Od roe nja do sedme godine djeca su u predmoralnoj fazi. Dobro je ono to

Erikson - Emocionalna faza Dob 0-15 mjeseci - Simbiotiko povjerenje nasuprot nepovjerenju Odraavanje, dodirivanje, toplina, ugoda, bol, tuga, strah, ovisnost NADA Dob 15 mjeseci - 3 godine Odvajanje Samostalnost nasuprot stidu i sumnji Znatielja, prostor, odvajanje, srdba SNAGA VOLJE Dob 3-7 godina Prvotna osobnost Poduzetnost nasuprot krivnji Spolnost SVRHA Dob 7/8 do puberteta Marljivost nasuprot osjeaju manje vrijednosti Uenje, drutvene sposobnosti Suradnja SPOSOBNOST/KOMPETENCIJA Pubertet Identitet nasuprot nesigurnosti Nadogradnja prijanjih poistovjeivanja s roditeljskim uzorom VJERNOST

Kohelberg - Moralna faza Dob 0-7/8 godina Predmoralna faza

Piaget - Mentalna faza Dob 0-2 godine Osjetilna - motorika faza

Dobro je ono to inim i volim - to mi je ugodno

Dobro je ono to inim i to volim i s pomou ega se mogu izvui bez posljedica Dob 7/8 do puberteta 1. Izbjei kaznu 2. Hedonizam i stvarni reciprocitet - ti meni, ja tebi

Dob 2-7/8 godina Predlogika arobna Egocentrina Um je poput grafoskopa Pobjeda nad simbolom

Dob 7/8 do puberteta Logino razmiljanje Stvarno, doslovno Suradnja drutveni interes Pubertet Apstraktna logika Pobjeda misli, razmiljanje o razmiljanju, problem budunosti Ideali, idoli - oblikovanje vrijednosti

Pubertet Uzajamnost i interpersonalni odnosi Ono to prihvaaju ostali

Slika 7.2. Ljudski razvitak

vole. Tek oko sedme godine djeca poinju logiki razmiljati, premda im je logika ograniena na ono stvarno, doslovno. Pravim poticaj em djeca prelaze iz faze razmiljanja da je dobro sve iz ega se mogu izvui bez posljedica u neku vrstu stvarne obostranosti - ti meni, ja tebi. Tek u mladosti ona su kognitivno sposobna altruistiki razmiljati. U mladosti, moralnou prevladava interpersonalni sklad. Tek je nakon toga um sposoban zrelo razmiljati. Valja initi dobro. Dobro posjeduje istinsku vrijednost. inimo dobro jer je dobro initi dobro. inimo dobro po naelu i zbog uvjerenja kojih se drimo. Dvadeset pet je godina potrebno da dosegnemo tu razinu razmiljanja. Prema Kohlbergu, mnogo je odraslih koji je nikad ne dosegnu. Na slici 7.2. saeto su prikazana djela Erika Eriksona, Lawrencea Kohlberga i Jeana Piageta o emocionalnim, moralnim i mentalnim fazama ljudskoga razvitka. Koliko je meni znano, to su dosad najbo lje smjernice temeljene na istraivanju i klinikim podacima. Nitko ih ne prihvaa kao apsolutne, no one su ipak najbolje mjerilo kojim zasad raspolaemo. Roditelji koji svoju djecu ue dobroti i imaju vrsto izgraene stavove o posljedicama antidrutvenog ponaanja utrt e svojoj djeci mnogo postojanije moralne temelje od onih koji se postiu pljuskama, kanjavanjem i moralistikim obiljeavanjem. Oznaiti djecu loom tijekom prvih sedam godina ivota jest uvred ljivo i teti njihovu samopouzdanju. Zvati djecu "zloestom", tui ih i kanjavati jer su bila "zloesta" u njima e izazvati stid. Ljudi ute meljeni na stidu osjeaju se manjkavim i nepoptunim ljudskim bii ma. Ako su zbog iega neki ljudi predodreeni za nemoralnost, onda je to stid. Provjerite sljedei podsjetnik za odraslu djecu iz obitelji s emo cionalnim nasiljem. Strahovi od naputanja Poricanje i zabluda

Neodreeni osjeaji Osamljenost i izolacija Poremeaj razmiljanja Kompulzivno / ovisniko ponaanje Velika zbrinutost Problemi bliskosti Gubitak osjeaja i energije Postiivani nagoni i potrebe Ciklus ogorenost / krivnja Emocije sputane stidom Nepokazivanje osjeaja - pravilo "ni rijei" Pretjerano nadziranje

Lano JA

Praznina i lienost narcistikih osjeaja Manipulativnost i poigravanje Pretjerana popustljivost i okrenutost prema samome sebi Zastraenost i patnitvo Nezasitno unutarnje dijete Pretjerani perfekcionizam, krutost, autoritarnost Potrebitost i eljnost Tjelesno ili seksualno zlostavljanje, ili oboje Nevjeto vladanje osjeajima - nedostatak vjetine komuni kacije Prekoraene emocionalne granice Internalizirana srdba, tuga, strah, radost, stid Dvosmislenost - poinitelj/rtva Gubitak vlastitog unutarnjeg jedinstva Zapletenost u osjeaje obzira prema drugima "Sada" - fobinost Pokvarenost zbog loih uzora Emocionalna sputanost (s dramatinim ispadima ili bez njih)

Strahovi od naputanja Teko vam se odvojiti. Ostajete u vezi premda je odavno postala nezdrava. Gomilate stvari i ne moete niti zamisliti da biste se ikoga ili iega rijeili. Poricanje i zabluda Nestvarno ste vezani za svoju izvornu obitelj. Branite svoje ro ditelje od svih naznaka da moda i nisu obavili dobar posao. Nepre stano nastojite udovoljiti roditeljima i zasluiti njihovu ljubav. No, bez obzira na to to inili, nikad nije dosta. Neodreeni osjeaji Nikad ne znate to zapravo osjeate; ne znate kako pokazati osjeaje. Plaete kad ste ljuti; poludite kad vas je strah. Osjeaje pretvarate u tjelesne tegobe, tj. esto ste bolesni. Osamljenost i izolacija Nepovezani ste i stvari vam se katkada ine nestvarnima. Prev ladava osjeaj osamljenosti te vam se ini da nigdje ne pripadate. Poremeaj razmiljanja Toliko ste zaokupljeni pojedinostima da dosaujete drugima. Jako uopujete i esto ste opsjednuti onime na to ne moete utje cati, primjerice vladom, nekom narodnom ili etnikom skupinom, komunistima. Opsjednuti ste sitnicama, stalno neto prevakavate i pretjerano ste zabrinuti. Zaokupljeni ste u mislima (pametujete, objanjavate, ralanjujete) i radije raspravljate o svojim proble mima nego da neto poduzmete. Stalno itate o problemima koji su slini vaim kako biste shvatili zato ste takvi kakvi jeste.

Kompulzivno/ovisniko ponaanje Rabite neke od tvari koje razveseljavaju da biste odagnali i pro mijenili svoje osjeaje. Zaokupljate se poslom da biste odvratili po zornost od onoga to osjeate. Velika zbrinutost Stalno ste zabrinuti. Ne znate tono ega se bojite, no zamiljate ono najgore. Oekujete katastrofu. Problemi bliskosti Kad prema nekome poinjete osjeati bliskost, izbjegavate vezu. Privlae vas emocionalno nedostupni ljudi. Onaj s kime biste mogli stvoriti blizak odnos, vas ne zanima. Odravate odnos u koji ste se jednom upustili. Gubitak osjeaja i energije Ljudi vas doivljavaju kao hladnu i mehaniku osobu. Protu rjeni ste. Kaete da ste sretni, uzbueni, ljuti itd., ali se ne doimate i ne zvuite sretno, uzbueno, ljuto itd. Ukoeni ste i tupi. Postiivani nagoni i potrebe Kad se osjeate spolno uzbueni, kad osjeate glad, elju za dodi rom ili da vam neto treba, vas je stid. Ciklus ogorenost/krivnja Osjeate ogorenost zbog obveza prema izvornoj ili sadanjoj obitelji, no istodobno osjeate krivnju to ne ispunjavate te obveze. Ogoreni ste to ne moete slijediti osobne interese. I osjeate kriv nju svaki put kad postupite u skladu s vlastitim interesima. Emocije sputane stidom Kad vas obuzme bilo koji osjeaj, vas je stid.

Nepokazivanje osjeaja - pravilo "ni rijei" Odrasli ste u obitelji u kojoj nitko nije pokazivao kako se osjea. Trebali ste itati tue misli. Trebali ste znati da vas roditelji vole, pa ak i ako vam to nikad nisu rekli, ili da su drugi lanovi obitelji ludi, povrijeeni, tuni ili da se boje. Jednostavno nije bilo u redu poka zati ili govoriti o osjeajima. Pretjeran nadzor Nastojite upravljati svima i svime oko sebe. Pokuavate upravljati ponaanjem drugih ljudi. Pokuavate nadzirati ono to je nemogue nadzirati. Kontrolirate osjeaje i stid vas je kad to ne uspijevate. Lano JA esto se pretvarate. Svoje ponaanje mjerite po tome kako ono izgleda - prema dojmu koji vjerujete da ostavljate. Skrivate se iza krinke, igrate krutu ulogu i skrivate osjeaje. Kaete da ste dobro kad ste povrijeeni ili tuni. Kaete da niste srditi kad jeste. Praznina i lienost narcistikih osjeaja Osjeate prazninu i skaete iz dogaaja u dogaaj u nastojanju da biste se osjeali zadovoljno. Ma koliko radili i ma koliko postigli, nikad niste zadovoljni. Manipulativnost i poigravanje Troite energiju na poigravanje ljudima. Koristite se smicalicama da biste dobili to vam treba, umjesto da to izravno zatraite. Pretjerana popustljivost i okrenutost prema samome sebi Mazite sebe ili si doputate sve. Neprestano ste ljuti jer ljudi ne udovoljavaju vaim potrebama. Zahtjevni ste i nestrpljivi te oeku jete da e se drugi pobrinuti za to to vam treba. Krivite druge za sve to vam u ivotu loe krene. Nikad se ne osjeate odgovornim za to to vam se dogaa.

Zastraenost i patnitvo Gotovo vas je uvijek strah. Lako vas je preplaiti i potresti. Muite sami sebe prosuujui svaki postupak. Nita si ne odobravate. Nezasitno unutarnje dijete Izgledate poput odrasle osobe i hodate i govorite kao odrastao, ali se zapravo osjeate kao dijete. Pretjerani perfekcionizam, krutost, autoritarnost Beskrajno nastojite da sve to inite bude kako valja. Pozorno pratite svaki svoj postupak. Kritini ste i skloni prosudbi. Potrebitost i eljnost Potrebiti ste i traite da vam drugi ispune elje i potrebe. Vjenali ste se zato da bi se netko o vama brinuo. Zelje vam se nikad ne ispunjavaju ili ne znate to elite. TJELESNA ILI SEKSUALNA ZLOSTAVLJANOST Nevjeto vladanje osjeajima - nedostatak vjetine komunikacije Preplavljuju vas jaki osjeaji. Bojite se kad je netko pokraj vas obuzet jakim emocijama. Ne znate prenijeti to osjeate ili objasniti to drugi osjeaju. Prekoraene emocionalne granice Nije vam jasno gdje prestajete vi, a gdje poinju drugi. Kada pri jatelj, brani drug ili djeca neto osjeaju, vi osjeate to isto. Niste se sposobni s nekim poistovjetiti jer zapravo osjeate ono to osjeaju drugi. Srdba vas strai. Vama manipuliraju s pomou straha, srdbe i tuge. Internalizirana srdba, tuga, strah, radost, stid Srdita ste osoba; ne osjeate srdbu. Tuni ste; ne osjeate tugu. Internaliziranje osjeaja znai da oni u vama ne rastu i padaju kao

osjeaji, nego djeluju poput pokvarena stroja koji stalno radi. Osje aji su vam zamrznuti; oni su stanje. Kad je stid internaliziran, sve su emocije sputane stidom. Dvosmislenost - poinitelj/rtva U vezama ste as rtva, as poinitelj. Gubitak vlastitog unutarnjeg jedinstva Otuili ste se od nekih svojih osjeaja. S vremena na vrijeme oni nastupaju neovisno. Primjerice, osjetite da se ne moete suzdrati, a to vam nije bila namjera. Kaete: "Ne znam to mi je." Isto je i s tugom, strahom ili seksualnim osjeajima. Zapletenost u osjeaje obzira prema drugima Osjeate tue osjeaje i stalno inite ono zbog ega e se drugi bo lje osjeati. Ako ste ljuti, promijenit ete ponaanje kako bi se oni bo lje osjeali. Ako ste tuni, init ete sve da biste odagnali njihovu tugu. "Sada"- fobinost Osjeate se pokajniki zbog onoga to je prolo i eljeli biste da se ponovi. Matate o budunosti tjeei se: "Bit e bolje." ivite u prolosti ili budunosti, ali nikad u sadanjosti. Preputanje uspo menama i mati nain je da se izbjegnu sadanji osjeaji. Pokvarenost zbog loih uzora Nemate povjerenja ni u koga. ivite u paranoinom iekivanju. Osjeate da morate zgrabiti sve to god moete. Mrzite crnce, bijel ce, Azijce, Europljane itd. Vrijeate i postiujute ljude kad god vam se prui prilika. Emocionalna sputanost (s dramatinim ispadima ili bez njih) Tjelesno ste beutni, ne osjeate nita ili ne pokazujete osje aje. Duevno ste tupi i izraavate osjeaje u dramatinim izljevima. No, vrlo brzo se ohladite.

Saetak
Osnovne potrebe za osloncem. Sva djeca trebaju nekog na koga e se osloniti; nekoga u kome e nai svoj odraz i odjek; nekoga tko e ih dodirivati; odobravati njihove osjeaje; tko e ih ozbiljno shvaati, poticati i biti izazov. Panja, smjer, vrijeme i dobar primjer. Djeca trebaju roditelje koji im poklanjaju vrijeme, panju, usmjeravaju ih i daju dobar pri mjer. Kako bi to mogli ostvariti, roditeljima vlastite potrebe trebaju biti zadovoljene. Zanemarivanje potreba za osloncem. Kad djetetu nisu pravodob no i po redu zadovoljene potrebe za osloncem, energija se u toj razvojnoj fazi blokira. Blokirana energija zaustavlja emocionalni razvoj. Osoba tada postaje odraslom nosei u sebi nezadovoljeno dijete. Podsjetnik za emocionalno nasilje. Na tom su popisu razne reak cije koje normalno uzrokuju emocionalno nasilje i zanemariva nje. Popis e pomoi rtvama emocionalnog nasilja da shvate kako je za njihovo ponaanje krivo ono to im se dogodilo, a ne oni sami. Pukotina u dui. Izraz "pukotina u dui" upotrijebio sam metaforiki kako bih opisao zanemarivanje razvojnih potreba za oslon cem. To je emocionalno zlostavljani djeli svakog odraslog djete ta. Oblikuje bit kompulzivnog/prisilnog ponavljanja. Internalizirani stid. Stid iz osjeaja prerasta u osobni znaaj na tri naina: (1) putem uzora utemeljenih na stidu; (2) posuiva njem (zanemarivanjem, zlostavljanjem); (3) postiivanjem osje aja i nagona.

Gubitak osjeaja. Kad osjeaji ne nailaze na odobravanje, oni se odvajaju od pravoga ja. Osoba se nalazi pokraj sebe. Energija koju bismo trebali posjedovati radi izravnog sueljavanja sa svi jetom, nestala je u unutarnjim ratovima koje vodimo kako bis mo obuzdali zabranjene osjeaje. Takav ovjek posve gubi spon tanost. Razvojne tablice. Prikazano je Eriksonovo, Kohlbergovo i Piagetovo djelo iz kojih je vidljiva prava dob za emocionalni, intelek tualni i moralni razvitak.

8
Najea obiteljska bolest - suovisnost:
Provjerite kako ste izgubili SEBE i postali odraslim djetetom jedne od disfunkcionalnih obitelji
"Nema nieg izvanrednijeg od vlastita djela." Henry Thoreau "Nije ti potrebno da bude voljen, ne na tetu sebe sama ... Od svih ljudi koje e ikad u ivotu upoznati ti si jedini ovjek kojega nikad nee napustiti ili izgubiti." Jo Coudert Advice From a Failure (Savjeti jednog gubitnika)

Uzajamna je ovisnost najea obiteljska bolest jer ona pogaa svakoga u bilo kojoj od disfunkcionalnih obitelji. U svakoj disfunk-

cionalnoj obitelji postoji poetni uzrok napetosti. To moe biti Tati na ovisnost o piu ili radu; Mamin histerian nadzor nad svaijim osjeajima; Tatino ili Mamino tjelesno ili verbalno nasilje; stvarna ili umiljena bolest lana obitelji; Tatina ili Mamina prerana smrt; razvod; Tatina ili Mamina moralna/vjerska krepost; Tatino ili Mamino seksualno zlostavljanje. Ma tko bio taj tko obitelj dri pod nadzorom tako da to ostali lanovi doivljavaju kao prijetnju, zaet nik je disfunkcije u obitelji. Taj lan postaje temeljnim uzrokom napetosti. Svaki se lan obitelji prilagoava tom pritisku nastojei ga obuzdati. Svima upravlja ono izvana i svi svoj ivot prilagoavaju onome tko uzrokuje napetost sve dok napetost i pritisak postoje. Svaki od njih postaje suovisan o onome tko ga pritie, tlai. Hans Seyle ovako opisuje ono to naziva sindromom ope prila godbe u ljudi; organizam se prema prijetnji prilagoava na nekoliko naina. S obzirom na prijetnju tijelo se priprema za bitku ili uzmak. Srce bre tue, miii se napinju, krv se crpi iz dijelova tijela gdje u tom trenutku nije potrebna, trbuni i crijevni miii steu se ili oputaju kako bi bili pokretljiviji, krv odlazi u gornje miie i noge. ovjek postaje pretjerano oprezan. Priroda je stanje pripravnosti namijenila stanju preivljavanja. U disfunkcionalnim obiteljima esto je upravo to normalno stanje. Kad prijetnja postoji u raznim oblicima naputanja koje sam opisao, ovjek odgovara oblicima ponaanja koje mu omoguuju opstanak. U takve oblike ponaanja ubrajamo poricanje, disocijaciju, represiju, povlaenje (reakcija uzmakom) ili srdbu, poistovjeivanje s mui teljem te suprotno i ponovno uprizorenje od drugih doivljenog ob lika ponaanja (reakcije uzmakom). Oblici ponaanja koja omogu avaju opstanak odlikuju se osobinama koje sam naveo i opisao u podsjetniku.

Ponaanja koja omoguuju opstanak

Kad uzronik napetosti prestane djelovati (Tata vie ne bijesni, ostavio se pia, nije vie opsjednut poslom, jelom), osoba i dalje ivi pod utjecajem toga pritiska. Stupanj se napetosti svrstava prema jaini/intenzitetu od blagog (kronini strah) do jakog (traumatski dogaaji). Odraslo dijete disfunkcionalne obitelji naui preivjeti tako da razvije stanovite oblike ponaanja. Ti oblici ponaanja koji omoguuju opstanak, zapravo su reakcija na nasilje. Kako dijete iz disfunkcionalne obitelji raste i razvija se, oblici ponaanja koji omo guuju opstanak ponavljaju se i dalje, premda se dijete sada odvojilo od prvotnog izvora nevolje. Ponaanje koje omoguuje opstanak dijete osjea kao normalan oblik ponaanja jer se tako ponaalo svakoga dana, od ranoga djetinjstva, kako bi preivjelo. Za odraslu osobu takvo po naanje ne samo da nije potrebno, nego je zapravo nezdravo. Dok se nekad njime titila, sada je ono opasno i razorno. Robert Firestone je usporedio te obrambene mehanizme s fi zikim reakcijama tijela na razvitak upale plua. Prigodom upale plua obrambena je reakcija tijela razornija od izvornog napada bolesti. Prisutnost organizama u pluima potie stanine obram bene mehanizme i tjelesne sokove koji uzrokuju navalu krvi/kongestiju koja moe razoriti organizam. Firestone pie: "Na slian nain, obrambeni mehanizmi kojima se ranjivo dijete ogradilo kako bi se zatitilo od otrovnog okru enja mogu postati pogubniji od izvorne traume. U tome smislu psiholoki obrambeni mehanizmi postaju jezgrom neuroze." Fantasy Bond (Nestvarna vezanost) Teko se odrei onih ponaanja koja omoguuju opstanak. To su stari prijatelji koji su nam dobro posluili. Uspjeli smo preivjeti. No,

preivjeli smo zato jer smo smogli neku vrstu snage koja je potekla iz rtvovanja sebe samih. Nauili smo obuzdavati ljude postavi u vari, Zvijezde, Junaci i Junakinje, postavi Izgubljeno, Savreno ili Problematino dijete, Buntovnik ili rtveno janje, Nadomjesni su prunik, Roditelj svojim roditeljima, Mali roditelj itd. Te smo uloge razradili postavi ovisnici o stvarima koje su izvan nas i pritom smo potpuno zanemarili sebe. Odrekli smo se vlastite stvarnosti kako bismo se brinuli o roditelj u (ima) ili potrebama obiteljskog sustava. Ukratko, preivjeli smo zato jer smo napustili svoje pravo ja. Pre ivjeli smo zato to nismo bili tamo. Nauili smo sve oblike obrane kako bismo prikrili bol prouzroenu postiivanjem, osamljenou i raskidom sa samim sobom. Na kraju su ponaanja koja su nam omoguila opstanak, od nas nainila bespomonike i duhovno propale ljude. Uzajamna se ovis nost oituje u nizu oblika ponaanja koja omoguuju preivljavanje i koji su nezdravi i tetni oblici nauenog ponaanja. Suovisnost se moe definirati kao prepoznatljiv oblik nepromjenljivih crta linosti uko rijenjenih u internaliziranom stidu to proizlazi iz naputanja koje se pri rodno dogaa svakome u disfunkcionalnom obiteljskom sustavu. Zahvaljujui knjizi Diagnosing and Treating Co-dependence (Di jagnoza i lijeenje suovisnosti) dr. Timmena Cermaka, uzajamna se ovisnost sada moe vrlo jasno definirati kao ovisnost koja "jami di jagnozu mjeovitog poremeaja linosti kakva je opisana u DSM III." To znai da je kliniki status suovisnosti dovoljno znakovit da ju je mogue prepoznati i pripisati joj osobine emocionalne bolesti. Dr. Cermak se opseno bavio povezivanjem psihijatrijskih i ke mijskih modela ovisnosti. Uzajamna je ovisnost uvijek simptom naputenosti onako kako sam je ja definirao, a ukljuuje zanemarivanje, zlostavljanje i ispre pletenost. Suovisnost je gubitak osobne unutarnje stvarnosti i ovis nost o vanjskoj zbilji.

Svia mi se rije koju je rabio panjolski egzistencijalist Jose Or tega y Gasset, "odrugojaenje". Opisujui ovjekovu bit, Ortega y Gasset usporeuje ljudski ivot sa ivotom ivotinja. ovjek, kae on, ivi iz sebe (ensimismamiento), dok su ivotinje stalno na oprezu od onoga izvana. Njihovim ivotom gospodari izvanjsko. Moraju se stalno tititi od onoga to im prijeti izvana. Moraju se uvati vjene blizine ivotne opasnosti. Moraju se stalno uljati i tragati za hranom. Posustanu li u svojoj beskrajnoj budnosti, uginut e. ivot injski je ivot "odrugojaenje" (alteracion). Rije "odrugojaenje" dobro opisuje uzajamnu ovisnost. Rasprava o uzajamnoj ovisnosti te obiljeavanje nekoga suovisnikom ima zanimljivu povijest. Izvorno je taj izraz bio ogranien za prouavanje obitelji alkoholiara. Prvi je put njime obiljeen alkoholiarev brani partner. Poslije, kad se poelo razmiljati o obiteljskim sustavima, cijela se obitelj sagledavala kao suovisna. Kako se definicija ovisnosti proirila te ukljuuje iri raspon ovis nosti (podruje rada, osjeaje, misli), promatraima je postalo jasno da je suovisniki ustroj isti u svim tipovima disfunkcionalne obitelji. U mojoj sam seriji televizijskih emisija proirio raspravu na cijelo drutvo. Pokazao sam da su svi ljudi u naemu drutvu odgajani na pravilima otrovne pedagogije. A ta pravila stvaraju disfunkcionalne obitelji. Uzajamna ovisnost, koja se prirodno njeguje u obiteljima, jest kriza dananjice. Nalazimo se na smrtnim mukama novoga razdoblja. Krajnje okrutnosti nacizma jasno su nam pokazale kako je razo ran priroen potencijal odgojnih pravila koja rabimo posljednjih 150 godina. Ta su pravila nedemokratska. Temelje se na nejedna kosti snaga i nejednakim pravima. Potiu iskoritavanje i vlasnitvo nekih ljudi nad drugima, ue nas poricanju i potiskivanju emocion alnoga ivota i spontanosti. Veliaju poslunost, urednost, zdrav ra zum, mo i muku nadmo. Otvoreno se izjanjavaju protiv ivota.

Ta pravila provode obiteljski sustavi, nae kole, crkve i vlada. Ona su bit vjerovanja suvremene "dogovorene stvarnosti". Samo drutvo tako postaje osnovnim disfunkcionalnim obiteljskim sustavom. Kao sustav ono slijedi naela ope teorije sustava. Drutvo (kultura) ivi svoj vlastiti ivot, razliit od ivota onih koji u njemu ive. Drutvo ili kultura su zatvoreni sustavi. Poput po jedinih obitelji koje smo prouavali, drutvo kao zatvoren sustav dodjeljuje uloge (spolne uloge) i odreuje ponaanja meu kojima pojedinac moe birati. Drutvo kao zatvoren sustav povlai za so bom stanovita svojstvena ponaanja i procese u pojedincima koji to drutvo tvore. Dananje drutvo potie suovisnost i na mnoge je naine shvaa kao normalnu pojavu. Dobar primjer kulturnog otupljivanja i uzajamne ovisnosti jest ovisnost o seksu i seksualno zlostavljanje. Seksualne ovisnosti prvo ga stupnja najee se smatraju normalnima. Tu svrstavamo vies truke veze, pornografiju i kompulzivno samozadovoljavanje. Veina nas je toliko emocionalno mrtva da se zgraamo tek nad seksualnim zlostavljanjem tipa "pria strave i uasa". Osjeaji nas pokreu na djelo. Bez osjeaja smo poput ivoga mrtvaca. Sad kad ponovno odreujemo to je to zlostavljanje djece (osobito seksu alno zlostavljanje), dolazimo do spoznaje da je ono ve stoljeima prisutno. Vjerojatno je 60 milijuna ljudi bilo seksualno zlostavljano. To zlostavljanje proizlazi iz seksualno ovisnih obitelji. Pritom su posljedice katastrofalne za sve, pa ak i za one koji trpe takozvano blago seksualno zlostavljanje. U tome je glavni imbenik spolno postiivanje. Spolno postiivanje kakvo je redovito prisutno u na im obiteljima, kolama i crkvama. Incestnih je obitelji na milijune. One su "nositelji simptoma", prepoznati bolesnici spolno bolesne kulture. Seks je u naemu drutvu tajna ili banalnost. Nikad zagonetna i sveta bit naeg postojanja. Promatramo zabavljae kako promiu

objektivizaciju seksa, hihoui se i cerekajui vicevima o veliini penisa, prsa i stranjice. Osobe se svode na genitalije - ene su pikice i pice; mukarci se mjere po veliini njihova kurca. Slobodan seks, zamjena partnera, jebanje iz zabave (upravo sam shvatio da ne bih smio rei jebati, a rei ubiti je posve u redu) dio su te bolesti. A pravi se krivac nalazi u potiskivanju i poricanju spol nosti. Potie ih otrovna pedagogija. Potiskivanje seksualnosti krivo je za divlje i sramotno spolno iivljavanje. Brojne osobine koje su iskrsnule kao sastavnice uzajamne ovis nosti jesu osobine koje su na ovaj ili onaj nain kulturno normalne. Sociolozi su jasno ocrtali proces oblikovanja "dogovorene stvar nosti". Pokazali su da je to to drimo normalnim zapravo ono o emu smo se sloili. Primjerice, Erich Fromm je tijekom Vijetnamskog rata naglasio da je normalno kad netko kae da se taj rat moe okonati jedino bacanjem hidrogenske bombe na Hanoi. Kad bi ta ista osoba pred loila da se sravne sve tvornice jer je to jedini pravi nain da pre stane zagaivanje zraka, veina bi je proglasila ludom. Ta su dva prijedloga zapravo posve jednaka. To to sve ptice lete u istome smjeru, ne znai da su izabrale pravi smjer.

Suovisne osobine drutva

Neke od takozvanih normalnih suovisnih osobina naega dru tva jesu:

Naa predodba braka

Nedavno sam u Las Vegasu promatrao ovjeka za automatom u koji se ubacuje 25 dolara. Njegova vrlo posluna ena plaho je sta jala kraj njega. Svako malo posegnuo bi u dep, dohvatio aku

kovanica i dareljivo ih dao eni. Vidio je da ga promatram pa mi se predstavio, a potom upitao elim li upoznati njegovu "bolju polo vicu". Teko je bilo povjerovati da on doista vjeruje da je ona nje gova bolja polovica. Predodba da dvije polovice tvore savren brak krajnje je disfunkcionalna. Znamo da je 1/2 x 1/2 jednako 1/4 i da dvoje nepot punih ljudi ne mogu stvoriti vezu. Za dobru je vezu potrebno dvoje potpunih i cijelih ljudi koji su tu vezu izabrali i znaju da svatko od njih moe ivjeti bez onoga drugog. Suprotnost tome jest isprepletenost ili zamrenost, kad su oboje uvjereni da bez drugoga ne mogu. Od malih nas nogu ue da tu neraskidivu vezu nazivamo pravom ljubav lju. Osobito ene ue da im je sudbina nai pravu ljubav i svoj ivot podrediti njemu. To to opisujemo kao pravu ljubav, zapravo je ovisniki odnos. Dvoje ljudi povjeruju da ne mogu ivjeti jedno bez drugog. Takva je veza ugroena kad se jedan od partnera pone razvijati ili mijenjati. I naa zabavna glazba podrava predodbu da dvije polovice ine jedno cijelo. Te pjesme veliaju patnju i potiu zamisao da srea i potpunost lei u onom drugom. Navest u samo neke primjere poput: "Budi uz svoga mukarca", "Ti si svjetlo mog ivota", Sve to jesam, jesam zbog tebe"; "Posljednji blues" kad kae: "Ushiena sam kad sam ponizna". Mogli bismo tako u nedogled. Rastemo s tim pjesmama. Mnoge smo od njih uli tijekom mladosti kad se obliko vala naa osobnost. Glazba ima dubok utjecaj na nevrebalni, nesvjesni dio naega mozga. Upravo u doba kad se usredotoujemo na ljubav i veze, naa se nesvjesnost gradi na uvjerenju da smo nitko i nita ako nas netko ne voli ili da bez voljene osobe ne moemo opstati. Brana je veza temelj i graditelj obitelji. Milijuni odrasle djece ostali su zakinuti za djetinjstvo jer su se zapleli u zrakoprazni prostor bliskosti obiteljskog sustava iz kojega potjeu.

Naa predodba ljubavi

Miljenje o braku i uvjerenje to brak jest, uvjetuju nau pre dodbu ljubavi. Kulturno uvjerenje o ljubavi zapravo stvara ovis nost. Brojni sveenici propovijedaju pasivnu, ovisnu ljubav. Ue nas da je najuzvieniji in ljubavi rtvovanje sama sebe i nese binost. Najuzvienija je ljubav odrei se vlastitih tjelesnih, osje ajnih i umnih potreba da bismo sluili i brinuli se o drugima. Ue nas da su dugotrajna muka i muenitvo dva glavna naina kako se postaje dobar. initi dobro i initi ispravno vanije je nego biti stvarno dobar. Ponaati se njeno vanije je nego biti njean. Pomaganjem i vlastitim odricanjem zbog drugih esto se postie moralna superiornost. Oni koji pomau drugima istodobno pomau i sebi. Briga za druge nain je da se osjetimo moni i, dok po maemo, nadvladat emo osjeaj praznine i bespomonosti. Osjeaj dobrote ili pravednosti euforian je osjeaj. Osjeaj pravinosti od vlai nas u promjenu raspoloenja. I sam sam to iskusio. Proveo sam nekoliko godina u sjemenitu pripremajui se za katolikog sveenika. Nosio sam bijeli kolar i crnu halju. Propovijedao sam dobrotu i pravinost. Bio sam savjetnik i duobrinik. No, svakako, ne bih omalovaio ba sve to sam radio. Nastupao sam iz najboljeg uvjerenja. Unato tome, bio sam kao prodrman iz sna kad sam poeo shvaati kako se u pomaganje i brinost lukavo dade preruiti vlastito velianje i grandomanija. Dok sam propovijedao i poma gao, moje unutarnje, na stidu utemeljeno ja moglo je osjeati kao da sam doista dobar. Napokon sam morao shvatiti da je to bio samo patvoreni oblik ljubavi. Zaljubljenost je medu svim osjeajima vjerojatno najpodlonija ovisnosti. "Zaljubljenost" nije "ljubav". To je stanje biolokog vezi vanja. Granice osobe se rue i nastaje velika promjena u ponaanju.

U svojoj knjizi Love and Addiction (Ljubav i ovisnost) Stanton Peele pie: "Ovisniki doivljaj posve zaokuplja svijest osobe, i poput analgetika, uklanja osjeaj tjeskobe i boli. Vjerojatno nam nita nee tako jako zaokupiti svijest kao neka ljubavna veza." Scott Peck je sjajno opisao razliite oblike patvorene ljubavi u naoj kulturi. Njegova knjiga The Road Less Traveled (Put k ljubavi) nudi jasnu i za mnoge iznenaujuu raspravu o toj temi. Prema dr. Pecku ljubav je oblik rada. Obuhvaa preuzimanje obveze, svladavnje lijenosti i nadvladavanje straha zbog hrabrosti to smo se usudili otkriti i biti odbaeni. Ljubav stoga nije osjeaj - ona je in volje i odluke. Sve prave ljubavi poinju s ljubavlju prema sebi. Lju bavni rad i stega proizlaze iz pravog osjeaja vlastite vrijednosti. Da bismo mogli cijeniti druge, moramo znati cijeniti sebe.

Racionalizam - lienost zabave i smisla za alu, osjeaja i spontanosti

Veina obitelji, kola i vjera ue nas da se valja kloniti pretjerane zabave i ale, spontanosti i osjeaja. kole koje sam pohaao uile su me da moram nauiti "ne govoriti", da se moram slagati, da ne postavljam suvina pitanja, da pamtim goleme koliine podataka, da nauim bezbroj stvari koje mi nikad poslije nisu trebale (trodemenzionalna geometrija, puste godine latinskoga, grafiki prikaz reenica). Liili su me volje da se u koli smijem, a u crkvi da i ne spominjem. Kad sam bio ushien, buan, sretan, prepun energije, javno bi me prekorili kao da sam uinio neto loe. Kad sam bio bolestan (osobito kod kue), tih, potiten, posluan, uredan, na gradili bi me i proglaavali dobrim. Djeca su dobra i uzorna pona anja ako skrueno i odmah posluaju.

Nae su kole i crkve jo uvijek jako racionalistine. Poeljni su razum i logika; emocije odaju slabost i nepovjerljivost. Ne vjebamo desnu polutku mozga. U podruje djelovanja desne polutke spadaju intuicija, glazbena kreativnost i cjelovito razmiljanje. Naa je lo gika jo uvijek ona aristotelovska. Tu logiku odlikuje crno-bijelo razmiljanje i prosudba. Ako u neto vjerujete, suprotno treba odba citi. Nema sinteze - nita nije sivo. Racionalizam je posve jasno odbaen jo prije 150 godina. Kant, Hegel, cijeli egzistencijalistiki pokret, Einstein, Whitehead i bez broj drugih odbacili su racionalistike predrasude koje su prednost davale logici i pravocrtnom razmiljanju lijevoga mozga na tetu osjetilne misli (poezija), intuicije i kreativnosti. Egzistencijalizam je ponudio cjelovit protuuzor koji se temelji na razmiljanju desnoga mozga, te fenomenologiju ljudskoga iskustva. Einstein, Heisenberg i ostali nadmaili su u cijelosti jednostavan me hanicistiki svemir Isaaca Newtona. Genijalni i posve novi znan stveni pristupi tumaenju Biblije pokazali su da su svi doslovni pri stupi simplicistini i posve tromi. Katastrofa crnoga nacizma privela je suvremeni svijet rasplamsaloj i sramotnoj smrti.

Neiskrenost i prijetvornost kao ispravno ponaanje

Otrovna pedagogija potie poslunost bez pogovora. Trebamo hiniti zahvalnost, a ne pokazati iskrenu nezahvalnost. Trebamo se praviti ljubaznima, a ne biti iskreno neljubazni. Jo dok smo djeca, ue nas da prihvaamo obiteljske "za ivot vane lai". Ne smijemo primijetiti to se dogaa. Moramo se praviti da se to ne dogaa. Ne smijemo izravno traiti ono to elimo ili rei to mislimo i osjeamo, moramo glumiti i pretvarati se. Ue nas da budemo ljubazni i pristojni. Ue nas da je bolje ponaati se tako (najee lagati) nego rei istinu. Prije svega nas ue da hinimo kako ne osjeamo ono to osjeamo. Nae crkve,

kole i politika iz petnih se ila trude da nas naue neiskrenosti (da govorimo ono to ne mislimo i da hinimo da se osjeamo onako kako se ne osjeamo). Smijeimo se kad smo tuni; nervozno se smijemo kad smo povrijeeni; smijemo se alama koje nam nisu smijene; iz ljubaznosti govorimo ljudima ono to nam nije ni na kraj pameti, poput one: "Moramo se svakako jedanput nai..." Politiari, uvijek spremni na "topao" stisak ruke i laljivi, do temelja su sruili povjerenje ljudi u njihovo nacionalno vodstvo. Predsjednici, politiari i takozvani vjerski voe poklekli su pred ovisnou o seksu i uzbuenju. Ako ne ba te ovisnosti, onda su nam otkrili ovisnost o radu i ovisnost o junatvu. Sve u svemu, slika nije bajna. Neto je pogreno u drutvu u kojemu se 60 milijuna ljudi ozbiljno odalo alkoholizmu; 60 milijuna su rtve seksualnog zlostavljanja; 60% ena i 50% mukaraca pati od poremeaja pre hrane; jednu od osam ena tuku; 5 1 % brakova zavrava razvodom, a djecu zlostavljaju na svakom koraku. Mi smo ovisniko drutvo. Patimo od teke suovisnosti. Uvjeren sam da je suovisnost bolest dananjice. Sve su ovisnosti ukorijenjene u suovisnosti, a suovisnost je simptom naputanja. Suovisni smo jer smo izgubili sebe. I kad sam zaepio bocu, jo sam se uvijek morao hvatati u kotac s onim to Vernon Johnson naziva izmom alkoholizma. Jo sam uvijek bio kompulzivna linost. Odradio sam Program u 12 koraka za alkoholizam, ali mu se nisam podvrgnuo kako bih izlijeio svoje suovisnosti. Stoga sam se ubrzo odao drugim ovisnostima. Puio sam, pio po 12 alica kave na dan. Postao sam ovisan o uzbuenju koje su mi pruali rad i zarada. Borio sam se protiv "eerne napasti" i drao dijete. Uvjeren sam da su ovisnosti o tvarima bolesti nad bolestima. Menninger je, primjerice, opisao alkoholizam kao "ovjeka u plamenu koji juri u more da bi ugasio vatru, ali se pritom utopio".

Alkohol je tvar koju troimo da bismo se othrvali samoi i boli. No, poput vruice koja je znak organskog poremeaja - kad vruica naraste na 42, nastupa smrt. Tako i alkohol u kojem se utapamo da bismo izlijeili stid i samou, postaje ubojica. U tome je smislu alko hol bolest nad bolestima. Bilo da je rije o zloporabi alkohola i ostalih kemijskih tvari (lijekova i hrane), tek kad te tvari, ma to one bile, prestanemo gu tati, moi emo otkriti pozadinsku bolest - suovisnost. Suovisnost je bolest koja lei skrivena ispod ovisnosti o bilo kojoj tvari. Suovisnost je uoljivija u ovisnostima o raznim aktivnostima. Svaka se suovisna osoba odlikuje internaliziranim stidom i neraz vijenim samopouzdanjem. Suovisnici, brinui se o drugima, nastoje biti nezamjenljivi. Spremni su na sve samo da bi bili voljeni i hvale vrijedni. Suovisnici esto biraju zanimanja u kojima se brinu za druge ili ona koja donose novani dobitak, bacaju se na posao tako da njihov rad poprima oblike radoholizma i u njemu izgaraju. Suo visnost je temeljna ovisnost. To je bolesni oblik ivota. Kad netko povjeruje da mu je osobnost izvan njega samog, u nekoj tvari, aktiv nosti ili drugoj osobi, pronaao je novoga boga, prodao duu i postao rob. Suovisnost je "sukob bogova". ovjek nema "unutarnjega i vota". Suovisnost je u dubini duhovni problem. To je duhovni ste aj.

Odrasla djeca iz disfunkcionalnih obitelji

U sljedeem podsjetniku provjerite moete li prepoznati sebe u nekoliko navedenih osobina. Ako se prepoznajete, vjerojatno ste suovisni i u sebi nosite disfunkcionalnost svoje obitelji. Ovaj je podsjetnik vrsta saetka svega onoga o emu je dosad bilo rijei.

Razni oblici naputenosti Zabluda i poricanje Nediferencirani ego Osamljenost i izolacija Poremeaji misli Mahnita elja da sve bude pod nadzorom - ludilo nadziranja Pretjeran oprez i prevelika zabrinutost Internalizirani stid Nedostatak granica Onesposobljena volja Razdraljivost i ponavljanje prizora Uvijek isto Otupjelost Prekritelj sa statusom prekritelja ili bez njega Zaustavljen razvoj linosti Nepovezane reakcije udnja za roditeljskom toplinom i odobravanjem Tajne Loa komunikacija /"Gluhi telefon" Neupletanje Zanemarivanje razvojnih potreba za osloncem Kompulzivnost/ovisnost Trans - zaarani ste obitelji Potekoe u uspostavi bliskih odnosa Pretjerano upletanje Lienost narcistikih osjeaja Zlostavljanost / rtva Nedoraslost (potekoe u uenju) Lano ja - zbrkana osobnost Izbjegavanje tjeskobe zaposlenou

Odmjerenost, kritizerstvo i perfekcionizam Nedostatak povjerenja Gubitak vlastite stvarnosti Okorjeli sanjar Osjeajna suzdranost Duhovni steaj Razni oblici naputenosti Fiziki vas je napustio jedan ili oba roditelja. Roditelj (i) je bio nazoan, ali vam nije bio osjeajno dohvatljiv. Netko vas je u obi telji tjelesno, seksualno ili emocionalno zlostavljao. Zanemarivali su vae razvojne potrebe za osloncem. Zapleli ste se u potrebitost svo jih roditelja ili potrebe svoga obiteljskog sustava. Ostajete u vezama ma kako one bile nezdrave. Zabluda i poricanje Nakon to ste proitali ovu knjigu, jo uvijek smatrate da ste imali krasno djetinjstvo i da je vaa obitelj ona dobra stara amerika obitelj! Nediferencirani ego U sebi nosite osjeaje, elje i tajne ostalih lanova vaeg obitelj skog sustava. Osamljenost i izolacija Cijeli ili gotovo cijeli ivot ste se osjeali osamljeni. Osjeate da ste izdvojeni i razliiti od ostalih. Poremeaji misli Sve uopavate ili se zadubljujete u potankosti. Zabrinuti ste, stalno vas neto kopka i opsjeda. Ne naputate "glavu", samo da biste se klonili osjeaja. Radije itate o svojim problemima nego da neto poduzmete.

Mahnita elja da sve bude pod nadzorom Nastojite kontrolirati sebe i sve oko sebe. Strano se nelagodno osjeate kad izgubite kontrolu. Svoje nastojanje da nadzirete ljude i situacije prikrivate time to "elite biti od pomoi". Pretjeran oprez i prevelika zabrinutost Uvijek ste na strai. Lako vas je preplaiti. Brzo se uspaniite. Internalizirani stid Kao ljudsko bie osjeate se manjkavim. Osjeate se neprim jerenim pa se skrivate iza neke uloge ili ovisnosti, ili karakterne osobine poput kontrole, krivnje, kritizerstva, perfekcionizma, podcjenjivanja, moi ili bijesa. Nedostatak granica Ne znate gdje poinjete vi, a gdje zavravaju drugi - tjelesno, emocionalno, intelektualno ili duhovno. Zapravo ne znate to ste i tko ste. Onesposobljena volja Svojevoljni ste. Nastojite upravljati drugim ljudima. Vi ste grandoman. Za vas postoji samo sve ili nita. Razdraljivost i ponavljanje prizora Nije vas teko razdraiti. Osjeate stvari koje nemaju veze s onim to se dogaa. Osjeate ih mnogo jae negoli to nalae sam dogaaj. I stalno ponavljate jedno te isto. Uvijek isto Bez obzira na to od kuda krenuli, imate dojam da se ne miete s mjesta. Otupjelost Ne osjeate to osjeate. Ne znate to osjeate. Ne znate kako pokazati to to osjeate.

Prekritelj sa statusom prekritelja ili bez njega Doista ste prekritelj, ili to ipak niste, no katkad glumite upravo tu ulogu. Zaustavljen razvoj linosti Odrasli ste, ali prema emocionalnom stupnju razvoja nedorasli. Izgledom odajete odraslu osobu, no osjeate se poput djeteta i po trebito. Osjeate se poput spasitelja na pretrpanoj plai, ali ne znate plivati. Nepovezane reakcije Ne sjeate se bolnih dogaaja iz djetinjstva; vaa je linost pod vojena; skloni ste depersonaliziranju; ne moete se sjetiti imena, pa ak ni ljudi s kojima ste bili prije dvije godine. Nemate dodira sa svojim tijelom i osjeajima.
V

udnja za roditeljskom toplinom i odobravanjem - traite ih u drugim vezama Jo uvijek nastojite pridobiti roditeljsko odobravanje i pohvalu. udite za "savrenom vezom". Potreba za tuim odobravanjem u vas je pretjerano izraena. Bojite se da ete nekoga uvrijediti. Pro nalazite emocionalno nedohvatljive partnere (ba onakve kakvi su bili vai roditelji) i nastojite od njih pridobiti ljubav. Kad je rije o brizi i pomoi vaem partneru, za vas ne postoje prepreke. Gotovo nita vam tada nee biti teko. Budui da ste bili premalo maeni, pronalazite ljude kojima je potrebna njenost i brinete se za njih. Tajne U sebi nosite mnogobrojne tajne iz vae izvorne obitelji. Nikad ni sa kim niste razgovarali o tome to se u vaoj obitelji dogaalo, pa u sebi nosite bezbroj tajna o vlastitome ivotu. Krijete i mnogobro jne tajne vezane za seks, koje nikome ne elite povjeriti.

Loa komunikacija / "Gluhi telefon" U svakoj ste svojoj vezi imali potekoa u sporazumijevanju. ini se da nitko ne razumije ono to govorite. I u komunikaciji s drugima jako ste zbunjeni. Razgovor s roditeljima, bez obzira na vae najbolje namjere da budete prisebni i jasni, zavrit e isto - proturjenou i zbunjenou. Neupletanje Stojite na repu dogaaja u elji da budete sudionikom. Ne znate kako zapoeti vezu, razgovor, bilo koju aktivnost. Povueni ste i ra dije patite u samoi, negoli da neto poduzmete. Niste spontani. Rijetko si priutite uzbuenje ili zabavu. Zanemarivanje razvojnih potreba za osloncem Imate pukotinu u dui. Kao da nikad niste zadovoljni. Bez obzira na to koliko neto eljeli i oekivali, im je gotovo, vi osjeate nemir i nezadovoljstvo. Naivni ste i u mnogome se osjeate poput djeteta. Plaete kad netko o vama neto doista lijepo kae. Uglavnom vam se ini da stvarno tu ne pripadate. Kompulzivnost/ovisnost Ponaali ste se ili se jo uvijek ponaate kompulzivno ovisniki. Trans Jo ste uvijek u obiteljskom transu. Nestvarno ste vezani za svoje roditelje i jo ih uvijek idealizirate. Jo uvijek glumite istu onu ulogu(e) koju ste glumili u obiteljskom sustavu. Nita se stvarno nije promijenilo u vaoj izvornoj obitelji - isti razgovor - iste bitke ista naklapanja. Va je brak ili veza posve nalik na vezu vaih roditelja. Potekoe u uspostavi bliskih odnosa Imate potekoa u vezama; bili ste u braku vie od dva puta; bi rate partnere koji utjelovljuju iste emocionalne sheme kao oni koji

su se o vama prvi brinuli. Privlae vas zavodniki psihopati; ne privlae vas partneri koji su ljubazni, uravnoteeni, pouzdani, niti oni koje vi zanimate. Vama su "dragi" mukarci/ene dosadni. Kad vam netko postane preblizak, naputate vezu. Brkate bliskost s popustljivou; intimnost sa spajanjem. Pretjerano upletanje Privlae vas ljudi kojima neto nedostaje. Brkate ljubav sa samilou. Privlae vas ljudi koji imaju problema kako biste se mogli uplesti i rjeavati. Privlae vas nesreene, nesigurne i emocionalno teke situacije i ljudi. Lienost narcistikih osjeaja U sebi osjeate prazninu i djetinjastu bespomonost. To na doknaujete ovisnou o kemikalijama, hrani, ugledu, novcu, imetku, junatvu, seksu, moi, nasilju, pasivnim ovisnim osobama, djeci itd. Tako se osjeate vanom i vrijednom osobom. Zlostavljanost / rtva U djetinjstvu ste bili tjelesno, emocionalno ili seksualno zlo stavljani. Postali ste rtvom i u svim podrujima ivota glumite. Osjeate se bespomono da ita promijenite. Ili, bili ste zlostavljani, pa ste i sami postali zlostavlja. Poistovjetili ste se s roditeljem/ skrbnikom koji vas je zlostavljao i ponaate se ba kao i on. Nedoraslost (potekoe u uenju) Niste nauili tota nunoga za funkcionalan ivot u svakom po gledu. Vae metode rjeavanja problema ne uspijevaju, ali vi ih i dalje uvijek iznova rabite. Nauili ste svoje rane viati tako da one zapravo postanu trajne. Postoji niz primjera za ono to je normalno, no vi to ne uoavate. Zapravo nemate pojma o tome to je nor malno. Vaa je donja granica podnoljivosti prilino nenormalna.

Lano ja - zbrkana osobnost Vlastitu vrijednost mjerite po partnerovom uspjehu ili neusp jehu. Ako niste s nekim vezani, osjeate se praznima iznutra. Osje ate se odgovornim za sreu svoga partnera. Brinete se za ljude koji vam daju osobnost. Skrivate se, kalkulirate, manipulirate i poigra vate se. Glumite krute obiteljske i/ili seksualne uloge. Kad vaeg partnera boli trbuh, pijete Buscopan. Izbjegavanje tjeskobe zaposlenou Ulazite u nepostojane veze. Sto ste aktivniji i zaokupljeniji u glavi, to vam je lake izbjei tjeskobu. Odmjerenost, kritizerstvo i perfekcionizam Ono to oekujete od sebe i drugih nije realno. Kruti ste i neumo ljivi. Kruti ste i prekritini prema sebi i drugima. Ne mijenjate sta vove i ponaanje, pa ak i kad je bolno ivjeti onako kako vi ivite. Nedostatak povjerenja Zapravo nemate povjerenja ni u koga i ni u to, pa ni u vlastite osjeaje, opaanja i prosudbe. Gubitak vlastite stvarnosti - oteene i slabe granice Preuzimate vie od 50% odgovornosti, krivice i prijekora za sve to se dogaa u vaoj vezi. Znate to drugi osjeaju ili trebaju, a ne poznajete svoje osjeaje i potrebe. Povukli ste se i odbili se vezati, samo da ne biste bili naputeni. Svaki pomak u vezi osjeate kao prijetnju. Neugodno vam je zbog onoga to drugi ine i preuzimate odgovornost za njihovo ponaanje. Okorjeli sanjar Kada ste u vezi, sanjarite o tome kako bi bilo kad bi bilo, umjesto da se suoite sa stvarnou ivota i situacije. Radije ivite prema ide alnoj predodbi koju ste o sebi stvorili, nego onako kakvi stvarno

jeste. Sebe doivljavate grandomanski i preuveliano. Fantazirate i oekujete katastrofu te preuveliavate ozbiljnost odluka i dogaaja. Osjeajna suzdranost (s dramatinom provalom ili bez nje) Vjerujete da nadzirui osjeaje, moete nadzirati ivot. Nastojite ukrotiti ivot i osjeaje. Emocije koje ste dugo potiskivali katkad jednostavno prekipe. Neprikladna i dramatina provala osjeaja u vas je esta. (Viete na djecu nakon to ste cijeloga radnoga dana suzdravali srdbu.) Kompulzivno otkrivate osjeaje. Nadugo i na iroko raspredate o svakom osjeaju im ga postanete svjesni. To inite zato da ga ne biste morali predugo osjeati. Duhovni steaj ivite potpuno okrenuti prema van uvjereni da se vaa vrijed' nost i srea nalaze izvan vas. Niste svjesni svoga "unutarnjega i vota" jer svu energiju troite kako biste izbjegli svoje, na stidu ute meljeno ja. lanovi svih obitelji koje smo dosad prouili, uzajamno su ovis ni. U svim obiteljima koje smo vidjeli postoje neke ustrojne slino sti. To su: (1) Disfunkcija koja prevladava prijetnja je na koju reagiraju svi lanovi. Prilagoavanjem toj prijetnji sustav se zatvara u zamrznut i krut model. (2) Zamrznuti model podupire svaki lan glumei jednu ili vie krutih uloga. (3) Prisutan je visok stupanj zabrinutosti i zbrke. (4) Svi su lanovi utemeljeni na stidu i stid je naelo po kojemu sve disfunkcionalne obitelji ureduju ivot. (5) Sto se sustav vie nastoji promijeniti, to vie ostaje isti. (6) Sve disfunkcionalne obitelji odravaju na okupu varijacije pravila otrovne pedagogije.

(7) Svi su lanovi izgubili smisao za vlastitu realnost. Nijedan nema dodira s vlastitim osjeajima, potrebama i eljama. U svih je prisutno lano ja koje se odreklo osobne jedin stvenosti zbog odanosti sustavu. Sreom, milijuni ljudi danas prepoznaju svoju suovisnost, pa potporne skupine niu na sve strane. I glavna su ljeilita razradila program kojim se lijei suovisnost. Najvanije je doivjeti bespomonost i neobuzdanost to pro izlaze iz suovisnosti. Slijede upute za poduzimanje prvog koraka pro tiv suovisnosti pismenim putem. Format sam posudio iz djela Pie Mellody iz terapijskog centra "The Meadows" i proirio ga da bih is taknuo bitne osobine suovisnosti. Svaka je osobina ukorijenjena u "internaliziranom" stidu i tvori bespomonost. Bespomonost pak uzrokuje ponaanja koja ine ivot nesreenim do te mjere da se vie ne da urediti. Primjeri takvih ponaanja popisani su na desnoj strani. elio bih potaknuti itatelja da ispie osobne primjere. Ako ste u sebi prepoznali onoga tko ugaa ljudima, napiite konkretan, posve od reen primjer kad vas je takvo ugaanje kotalo. Ispisujui potan kosti, povezujete se s osjeajima to naviru. "S potankostima ne moete pogrijeiti", uzreica je koju rabe terapeuti. Emocije su ono to vas pokree da se promijenite. Osjeaj boli koju uzrokuje suovisno ponaanje potaknut e vas da neto poduzmete. Pozivam vas da taj prvi korak uinite odmah.

UPUTE ZA PRVI KORAK PROTIV SUOVISNOSTI

DUHOVNI STEAJ
Simptomi naputenosti u odraslih Bespomonost Pravo je ja utemeljeno na stidu
Doivljava se kao bolan osjeaj zbog toga to smo izloenoi manjkavo ljudsko bie. Ja je rastrgano, ja se odvojilo od ja. Nepovjerenje prema sebi i drugima.

Uzroci nevolje/tjeskobe Neobuzdanost

1. Biti savren ili biti neotesan. 2. Nastojati svakoga nadzirati ili ivjeti bez ikakva nadzora. 3. Kriti se iza lanog ja. Hiniti. 4. Biti uvijek spremni od straha da vas ne bi uhvatili nespremne. 5. Stidjeti se osjeaja i potreba. 6. Ugaati ljudima (biti uvijek ljubazni i dragi) ili bjesnjeti i kriviti druge. 7. Ostati povueni i nesreeni jer osjeate kako nemate pravo ni na koga se osloniti. 1. Moja vlastita vrijednost proizlazi iz odobravanja nekoga izvan mene samoga. 2. Biti uvar, rtva, spasitelj ili onaj tko e omoguiti samo da se osjetite vrijednima. 3. Postati nezamjenljiv da vas partner ne moe napustiti. 4. Svjesni ste tuih osjeaja, potreba i elja, no ne i vlastitih. 5. Donosite odluke na temelju onoga to drugi misle, ele i oekuju. 6. Vlastitu vrijednost nalazite u rjeavanju tuih problema i olakavanju tuih boli. 7. ivite apatinim ivotom bez strasti ili se druite s uzbudljvim i strastvenim ljudima kako biste preko njih iskusili to znai biti iv.

"Odrugojaenje"
Doivljava se kao pretjerana reakcija na sve to se dogaa izvan naega ja i slaba reakcija na sve to se dogaa u nama. Problemi oslonca. Ostavljanje dojma. Obraanje prema van. Ovisnost o vezi.

UPUTE ZA PRVI KORAK PROTIV SUOVISNOSTI

Simptomi naputenosti u odraslih

Uzroci nevolje/tjeskobe

Bespomonost Dogaa se automatski Zabluda, poricanje, obrambeni mehanizmi

Doivljava se kao nijekanje i minimaliziranje problema; sam problem, kako on na vas utjee i osjeaji prema problemu (duevna tupost). Primarni obrambeni mehanizmi u djetinjstvu (regresija, disocijacija, konverzija, nadomjestak) uzmiu pred zrelijim obrambenim mehanizmima (projekcija, racionalizacija, minimaliziranje).

Neobuzdanost Posljedice ili rezultati

1. Govorite sebi da i nije tako loe ili da nije loe kao to ... 2. Pretrpavate se hranom, lako vas je smesti, pobolijevate, postajete kronino depresivni i hinite da se to to se dogaa, ne dogaa. 3. Govorite si da je to beznadno i da vi tu nita ne moete. 4. Vjerujete unato injenicama. 5. Vjerujete da moete upravljati dogaajima kad biste se na njih usredotoili. 6. Osjeate se posve obamrlo. Ne znate kad ste umorni ili gladni ili bolesni. 7. Osjeate kroninu depresiju niega stupnja, osobito kad ste sami. 1. Vjerujete svakome ili nemate povjerenja ni u koga. 2. Doputate da vas svatko dira ili ne putate nikoga ni blizu. 3. Teko vam je ita zapoeti no jednom kad se u neto upustite, ne moete prestati. 4. Ili ste superslatki ili kritiki raspoloeni ili uvredljivi. 5. Preodgovorni ste ili pak posve neodgovorni. 6. Posve se ukljueni ili ste izolirani i sami. 7. Nemate vlastito miljenje ili ste kruti i skloni kritizerstvu i sve znate.

Krajnosti
Ne znati to je normalno. Doivljavaju se kao sve ili nita. Grandomanija. Vi ste jedinstveni ili ste crv. Arogantni ste ili se osjeate beznadno.

UPUTE ZA PRVI KORAK PROTIV SUOVISNOSTI

Simptomi naputenosti u odraslih

Uzroci nevolje/tjeskobe

Bespomonost Temeljna, progresivna, sveobuhvatna

Doivljava se kao podnoenje sve nepodnoljivijeg ponaanja. Krenje moralnih vrijednosti. Nepotenje i laljivost. Sve vea i vea zbunjenost. Razvitak psihosomatskih bolesti. Budui da su tjelesne ovisnosti prioritetnije, kompulzivnost se ne moe izlijeiti sve dok se ne izlijei suovisnost.

Neobuzdanost
1. Uputate se u ono za to ste tvrdili da nikad ne biste spolno opite kad to ne elite - ostajete u vezi premda va partner spava s drugima. 2. Laete da biste udovoljili drugima i ostavili dojam. 3. Odajete se ovisnostima da biste sebi skrenuli pozornost s temeljnog osjeaja - da niste sa sobom zadovoljni. 4. Dvije ste godine u vezi s osobom koja je ovisnik o aktivnim tvarima, a da niste potraili pomo. 5. Ostajete u vezi u kojoj ste tjelesno ili emocionalno zlostavljani, a da niste potraili pomo. 6. Mijenjate uobiajeno - mijenjate svoj ivotni ustroj postajete nasilni, skloni samoubojstvu. 7. Bolujete od ira, sranih bolesti, raka, artritisa, visokoga tlaka. 1. Osjeaji provaljuju kratko i bombastino i strae okolinu. 2. Ne znate to osjeate ili ne osjeate nita. 3. Va strah od srdbe odreuje to ete rei i uiniti. 4. Somatizirate osjeaje. esto ste bolesni. 5. Stidite se kad neto osjeate. 6. Osjeate samo prihvatljive osjeaje. 7. O svojim osjeajima ne govorite i ne dijelite ih ni sa kime.

Osjeajna suzdranost

(s dramatinim provalama ili bez njih)

Doivljava se kao obamrlost/tupost/neosjetljivost, provala osjeaja ili iskrivljavanje osjeaja (reketi). Srdba prikriva strah ili srdbu prikriva uvjerenje u vlastitu pravinost.

UPUTE ZA PRVI KORAK PROTIV SUOVISNOSTI

Simptomi naputenosti u odraslih Uzroci nevolje/tjeskobe

Bespomonost Poremeaj uma

Ne izlazite "iz glave". Detaljiziranje, generaliziranje, opsjednutost, prevakavanje, nepotpunost. To ete razmiljanje i analiziranje dobro platiti - ostat ete odsjeeni od osjeaja. ivot je problem koji treba rijeiti. Uvijek nastojite razrijeiti situacije ili ih dokuiti.

Neobuzdanost
1. Zabrinuti ste zbog najbeznaajnijih i najglupljih stvari. 2. ini se da nikad ne nalazite jasne odgovore i teko vam se odluiti. 3. itate o problemima radije nego da ita poduzmete. 4. Neprestano razmiljate o tome to je netko rekao. Neprestano ste zabrinuti zbog tuih problema. 5. Brine vas ono to ne moete promijeniti - prolost, budunost, komunisti, crkva. 6. Zanemarujete svoje potrebe jer ste jako zabrinuti zbog neega. 7. Perfekcionist ste do te mjere da druge upravo izluujete. 1. elite ono to se ne moe eljeti. 2. Nastojite nadzirati sve i svakoga (poznato kao uzimanje taoca u vezama). 3. Nagli ste; djelujete bez razmiljanja ili no moete donijeti odluku. 4. eljni ste biti eljni; elite akciju i uzbuenje. 5. Vjerujete da moete nekoga promijeniti. 6. Egocentrini ste i neosjetljivi. Oekujete da e drugi postupiti onako kako vi to elite. 7. Glumite Boga - kritizirate i osuujete druge.

Nesposobna volja
Doivljava se kao svojeglavost; pobuna svojevolje i mahnita elja da sve imate pod nadzorom. Doivljava se i kao grandomanija. Emocionalnom blokadom volja je odsjeena od rasuivanja, prosuivanja i mate. Volja je stoga nesadrajna, ona je sama sebi svrha.

UPUTE ZA PRVI KORAK PROTIV SUOVISNOSTI

Simptomi naputenosti u odraslih Uzroci nevolje/tjeskobe

Bespomonost Isprepletene granice

ini se kao da nemate granica; ne znate gdje zavravate vi, a gdje poinje netko drugi. Nedostatak osobnosti ili diferencijacije. Teko izgovarate ne.

Neobuzdanost
1. Ne razumijete to vam govori tijelo. Spavate s ljudima koji vas ne privlae ili koje ne poznajete. Ne znate kad ste umorni, narajcani, gladni ili bolesni. 2. Naivni ste; s vama je lako manipulirati. 3. Oekujete da je drugi znaju to vam treba, to mislite i to osjeate. 4. Vie cijenite tua miljenja od vlastitih. 5. Krivite sebe za ono to se dogaa drugima, a druge za ono to se dogaa vama. 6. Postat ete poput ostalih samo da se svidite. 7. Neugodno vam je zbog ponaanja ili naina odijevanja vaeg partnera. 1. Pronalazite potrebite rtve koje vas oboavaju samo da biste se za nekog vezali. 2. Egocentrini ste. Stalno elite biti u sreditu pozornosti. 3. Golemu koliinu energije troite kako biste u svajim oima ispali pravini i dobri. 4. Ovisnik ste i ovisnou punite svoje narcistike baterije. 5. Svoju djecu iskoritavate kako biste napunili svoje narcistike zalihe. 6. Svoju vrijednost mjerite novcem i imetkom.

Lienost narcistikih osjeaja

Osjeate kao da imate pukotinu u dui. Odrasla osoba u kojoj ivi nezasitno dijete kojemu nikad dosta. Potrebitost. Stalno traite priznanje, divljenje i pozornost.

UPUTE ZA PRVI KORAK PROTIV SUOVISNOSTI

Simptomi naputenosti u odraslih Uzroci nevolje/tjeskobe

Bespomonost Loa komunikacija / "Gluhi telefon"

Osjeate zbrku u verbalnom i neverbalnom druenju. Ili se slaete ili ste u sukobu. Druge ili ne razumijete ili ih pogreno razumijete. Za vas vrijedi pravilo "ni rijei" za sve to bi moglo povrijediti.

Neobuzdanost
1. Previe govorite ili uope ne govorite. 2. Mislite da ono to govorite nije vano, pa se ljudima ispriavate za smetnju. 3. Ne govorite izravno: "Treba napuniti benzin; nema mlijeka; ovdje je hladno." Ne traite ono to elite. 4. Ne kaete ono to mislite, ili ne mislite ono to kaete, ili pak ne znate to mislite. 5. Krivite druge, prijetite, viete, iznuujete, molite, podmiujete i dijelite savjete. 6. ee se obraate u drugom licu (kritiki i s pokudom, osuujete, prekritike izjave) negoli u prvom (samoodgovornost). 7. Dugo vam treba da prijeete na stvar. Govorite ono ime biste ljudima ugodili ili ih razdraili. 1. Ponaate se kao da znate tko ste. No, zapravo ste zbunjeni ili zamrznuti (tj. u krutoj ulozi). 2. Ne vjerujete komplimentima koji su vam upueni i ne volite sebe. 3. Osjeate se nesposobnim da promijenite svoj ivot onako kako biste to eljeli. 4. Ne volite dugo biti sami. 5. Stalno neto inite i izvodite. 6. Brinete se za druge onoliko koliko se ne brinete za sebe. 7. Bojite se s nekim previe zbliiti na duge staze.

Praznina
Za vas va unutarnji svijet ne postoji, osobnost vam nije jasna. Ne znate zapravo tko ste. Duhovni bankrot. "ivot primam kao sluajnost, a ne kao izbor."

Saetak
Glavni obiteljski problem - suovisnost. Najei obiteljski prob lem jest suovisnost. U obiteljskom sustavu jedno je cijelo vee od zbroja njegovih dijelova. Stoga, ako je obitelj disfunkcionalna, svi lanovi imaju udjela u toj disfunkcionalnosti. Opisujemo ih kao suovisne. "Odrugojaenje". Rije "odrugojaenje" opisuje sredinji problem suovisnosti. ivot svih lanova disfunkcionalne obitelji jest reakcija na ono to ih najvie mui. Budui da im ta nevolja prijeti egzistenciji, svi lanovi moraju biti neprestano oprezni i moraju budni straariti. Oni se stoga nemaju vremena zadubiti i brinuti se za svoje osjeaje, potrebe ili elje. Ponaanja koja omoguuju opstanak kao simptomi naputenosti. Suovisnost je niz normalnih reaktivnih oblika ponaanja koja omoguuju opstanak. Suovisnost je znak da je osoba do ivjela naputanje. Tipian ustroj svake disfunkcionalne obitelji. Sve disfunkcio nalne obitelji imaju zajedniki ustroj. Odrasla djeca iz takvih obitelji utjelovljuju sline osobine ponaanja. Kulturni fenomen. Suovisnost se u naoj kulturi smatra normal nom pojavom. Cijelo je drutvo ustrojeno na otrovnoj peda gogiji i funkcionira poput disfunkcionalne obitelji. Okrenutost prema vanjtini. Nae je drutvo opisano kao komfor mistino i sklono ostvarivanju vlastite predodbe o sebi, a ne sebe. To je potanko opisano u knjigama poput Lonely Crowd (Osamljeno mnotvo) i The Organization Man (Sustavni ovjek). Brak kao ovisnost. Ideal braka u amerikom drutvu zapravo je ovisnost (1/2 x 1/2 = 1/4).

Manipulativni nain ivota. Manipulacija, prijetvornost (laganje), poigravanje ne samo da su drutveno prihvatljivi, nego ih se i pozitivno potie. Okrenutost prema drugima. U dananjem se drutvenom ivotu najvie cijeni ugaanje ljudima i ljubaznost. Vanije je glumiti nesebinost nego biti nesebian. Normalno = Neurotino. Nakon izlaska Snellove i Gail Putneyeve knjige The Adjusted American (Prilagoeni Amerikanac normalna neuroza u amerikome drutvu) postalo je sve jasnije koliko prihvaene drutvene norme poriu sve ivotno i koliko su nekreativne. Incestne obitelji kao bolesnik. Mnogobrojni incesti i seksualna zlostavljanja u incestnim obiteljima prepoznaju bolesnike sek sualno potiskivanog i stidom sputavanog drutva. Logika (razum) protiv emocija. Racionalistika osnova razuma i logike i dalje vlada obrazovnim sustavom. U nastavnome planu gotovo i nema spomena o razmiljanju desnom modanom po lutkom (misao koju osjeamo) i emocionalnom upotpunjava nju. Predrasude o emocijama i uvjerenje da osjeaji znae sla bost, stvaraju duevnu tupost i kompulzivno ovisniki nain ivota. Gubitak pravoga ja. Iz toga slijedi da ako nam osjeaji nisu do puteni i ako se moramo pretvarati i glumiti dodijeljene nam uloge, nema naina da ostanemo svoji. Neprotuslovne veze. Prevladavaju modeli veza u kojima se slino sti preuveliavaju, a razlike omalovaavaju. Prisnost je time one moguena. Emocionalna tupost. U nama potie aktivnost i ovisnost o uz buenju. Rad i brige su nain da osjetimo da smo ivi.

Duhovni steaj. Duhovni je ivot unutarnji ivot. Ljudi utemeljeni na stidu postaju ono to Terry Kellog naziva ljudskim djelom, a ne ljudska bia. Samo vrijede dostignua i postignua. Unu tarnjega ivota ne moe ni biti jer je unutarnji ivot rastrgan i otuen. Korak br. jedan. itatelju je na raspolaganju pregled kojim e se voditi pri prvom koraku u prepoznavanju suovisnosti.

9
Putokaz za ponovno stjecanje onesposobljene volje
1.faza Spremnost da se udruimo
"Usred zime u sebi sam naao nepobjedivo ljeto." Albert Camus Doe vrijeme kad moramo odrasti elimo li biti ono to jesmo. "Moje djelo to sam ja - i po to dooh," kae pjesnik. Prirodno pola zite za taj prijelaz jest mladost. Mladost se odlikuje, kako to Erik Erikson naziva, "krizom identiteta". Svatko mora odluiti "tko sam ja zapravo". To pitanje identiteta prirodno se pojavljuje u mladosti. Svatko je od nas pozvan da nae vlastite vrijednosti i stvara vlastitu sudbinu. U najboljem sluaju, mladost je doba nespretnosti i osame. U mladosti nas preplavljuju osjeaji, osobito kad se u nama budi spolni nagon. U mladosti, po prvi put, budunost postaje problem. Sto u raditi u ivotu? Koga u voljeti? - problemi su koji zaokupljaju.

Tinejdersko je doba razdoblje povijesne bitke za naputanje doma i odvajanje od roditelja. U odlasku od kue sadrana su oba oblika naputanja - tjelesno i emocionalno naputanje. Napustiti dom znai postati svoj. ak i u najfunkcionalnijim obiteljima napu tanje doma je bolan i teak zadatak. Rei zbogom roditeljima i iz abrati vlastite vrijednosti, dio su dugotrajnog i mukotrpnog procesa koji obino traje sve dok se ne razrijei kriza srednjih godina. Tijekom ljudskoga ciklusa ovjek mijenja oslonac - prvi mu oslo nac prua okolina, a potom se oslanja na sama sebe. Na sebe se pot puno moe osloniti samo onaj tko je postao vlastita osoba - onaj tko ima vlastite tjelesne, seksualne, intelektualne i duhovne granice. Da bismo to postigli, moramo napustiti izvornu obitelj. Postavi odraslom djecom, mnogi od nas zapravo nikada nisu prebrodili mladost, a neki moda nisu ni prebrodili onu raniju fazu. Pukotine u ai due oznaavaju mjesta gdje je zaustavljen na ra zvoj. Kad neka razvojna potreba nije zadovoljena u pravo vrijeme u i pravome slijedu, energija se ega zamrzava na tom razvojnom stupnju. Veina nas ne mjeri samosvojnost zdravim osjeajem stida. Stid smo internalizirali i izgubili dodir s tim osjeajem koji nam je dobro uokvirivao granice. Jednom kad se internalizira, stid prerasta u osobnost i stanje. Vie ne raspolaemo stidom to nadzire granice unutar kojih volja moe zdravo funkcionirati. Bez stida postajemo bestidni i grandomani. Hoemo to ne moemo htjeti. Vjerovali smo da moemo prekinuti s ovisnou kad god to poelimo. Kladili bismo se da je odanost piu, seksu, hrani, radu, vezama bila in volje. Vjerovali smo da moemo promijeniti svoje ponaanje ba kao i ponaanje svoga partnera, djece i roditelja. Postali smo ovisni o vlastitoj volji. Da bismo mi, odrasla djeca, odrasli i pronali svoj identitet, mo ramo se odrei zabluda o veliini. Naa je volja zalutala. Funkcion alno smo onesposobljeni. Puni smo volje. Svojom smo samovoljom

izgubili pravu slobodu izbora. Moramo prestati biti svojeglava i samovoljna djeca te postati voljne odrasle osobe. Voljan odrastao ovjek ivi unutar "granica" konanosti i ljudskih mogunosti. Od raslo dijete pati od veliine, pa se ili osjea bespomono (simptom grandomanije) ili bogomdano. Dok sam bio alkoholiar, esto sam se osjeao jedinstvenim, kat kad ak i iznimnim. Sjeam se da sam bio uvjeren da sam najosjetlji viji od svih. Pio sam jer sam ljudsku patnju doivljavo na nain koji malo tko poznaje. Kad bih ugledao nekog jadnika, osjeao bih bol koju je i on sam osjeao. (Poslije sam shvatio da je to bilo samo iiv ljavanje suovisnosti). A nakon svakog opijanja osjeao sam se jadnije od bilo koga. Osjeao sam se ponieno, poput crva. Bio sam bezvri jedan. Netko je opisao ovisnike kao "iznimne crve". Obje su krajnosti - osjeati se iznimnim do bahatosti i bezvrijednim poput crva - oblici grandomanije. Za suovisnike je beznae gotovo uvijek oitovanje grandomanije. Beznaem pokazujem da sam tako jedinstven meu ljudskim biima da za mene nema pomoi. Osoba koja je doista beznadna utke boravi u zabaenom odjelu neke dravne bolnice ne inei nita. Grandomanijom se objanjavaju ciklusi nadzora i poputanja kroz koje prolaze svi ovisnici. Dvanaest sam godina u doba korizme pre stajao piti. Stotine sam puta bio na dijeti i izgubio 3000 kilograma. Kad sam puio, smanjio bih na est cigareta na dan i izdrao mjesec-dva. Faza nadzora dio je svake ovisnosti. To je samo privid koji ovisnika hrani pompoznim uvjerenjem da ovisnou moe upravljati.

Osposobljavanje onesposobljene volje

Prva faza oporavka od suovisnosti jest osposobljavanje onesposo bljene volje. To podrazumijeva da se okanimo svakog nastojanja da

nadziremo ono to smo toliko nastojali imati pod nazdorom. Zbog toga vas molim da ispiete prvi korak o suovisnosti i obratite pozor nost na pojedinosti. Konkretne i posve odreene pojedinosti pomoi e vam da osjetite bespomonost i neobuzdanost svojih ivota. Ako ne iskusim da sam nemoan i da ne mogu ukrotiti svoj ivot, ostat u u grandomanskoj zabludi da mogu nadzirati muevo opijanje, djeje ocjene, roditeljsko zlostavljanje, cugu, rad, jelo, puenje itd. Prvo to odrasla djeca (svatko iz disfunkcionalne obi telji) moraju uiniti jest predati se. Dr. Harry Tiebout je mnogo pridonio razlikovanju izmeu "po koravanja" i "predaje". Pokoravanje je motivirano krivnjom. Zadnje godine provedene u sjemenitu obratio sam se psihijatru zbog osjeaja beznaa. Rekao sam mu kako mislim da sam alkoholiar i da mi je potrebna pomo. Dosta je vremena potroio razgovorajui sa mnom o mojem odnosu s majkom. Tijekom tog razdoblja propisao mi je tablete za spavanje i umirujua sredstva. Poeo sam se osjeati mnogo, mnogo bolje. ak sam i smanjio pie! Uivao sam u naim susretima i osjetio olakanje. Nakon otprilike tri mjeseca lijeenje je bilo zavreno. Postupno sam poeo opet sve vie i vie piti. Godinu i pol dana poslije prijavio sam se u dravnu bolnicu zbog alkoholizma. Predao sam se 11. prosinca 1965. Predaju motivira prihvaanje stida. Za ovisnika je predaja prvi pravi slobodan in otkada se odao ovisnosti. Za mene je svakako bio. Dr. Tiebout je mudro shvatio da poricanje i zabluda mogu i dalje trajati unato priznanju krivnje. Krivnja moe ak biti i jedan od nain da se osoba odvrati od stvarnog problema. Primjerice, uope nije neobino kada ujemo puaa ili onoga tko previe jede kako se osjea krivim zbog toga to je ovisnou opasno ugrozio zdravlje. To je svakako lake nego prestati puiti ili prekomjerno jesti. Kao alko holiar esto sam prihvaao odgovornost za ono to bih uinio u pi-

janstvu. Osjeao sam krivnju. Bilo je mnogo lake priznati tetne posljedice nego priznati da mi je pie izmaklo nadzoru. Prihvaajui krivnju, mogao sam poricati da svoj ivot ne mogu ukoriti i da njime ne mogu upravljati. Krivnja je bila korisno sredstvo da nastavim s poricanjem/nijekanjem. Upravo su ovisnikovo pokoravanje i pri hvaanje krivnje zavezali oi brojnim neopreznim terapeutima. Krivci se boje kazne i nastoje joj izmaknuti. Ljudi utemeljeni na stidu trae, pa ak i podupiru kaznu. Dva terapeuta koje sam poho dio prije nego to sam se ukljuio u Program u 12 koraka hvalili su moju iskrenost i priznanje. Govorili su da sam odgovorna osoba jer sam priznao da pie naruava moj ivot. Oba su terapeuta bili psihi jatri i oba su me lijeila lijekovima. Priznanje krivnje i cijena koju sam za to plaao potaknuli su poricanje onoga ega sam se najvie bojao - da u se ostaviti pia. Ostaviti se pia znailo je otkriti svu manjkavost i nedostatnost mojega ljudskoga bia. Jedini izlaz iz tog kompulzivno/ovisnikog postiujueg kruga bio je prigrliti stid. Eto, to znai predati se. Problem onesposobljene volje jest problem neiskrenosti i boli to je na kraju donosi neiskrenost. U trenutku kad je veina nas sprem na neto poduzeti u pogledu svojega ivota, ta je bol dosegla toku vrenja. Kako se moje na stidu utemeljeno ja sve dublje i dublje povlailo u skrovite, razmjerno tome moje je lano ja jaalo. Tako predano skrivanje stida potaknulo je kroninu bol zbog spoznaje da nisam osoba kakvom se prikazujem (krijem se u sveenikoj halji) i kakva bih trebao biti. Doslovno sam bio pokraj sebe. Tolstoj je jed nom rekao: "Ljudi esto nisu sebi nalik." ivotinje nije mogue deanimalizirati. Tigrovi ne mogu postati netigrovi. No, mi se ljudi moemo odljuditi/dehumanizirati. "Odrugojaenje" suovisnosti je dehumanizacija. Za mene je bolest (suovisnost) morala priekati dok se nisam rijeio onoga to ju je prikrivalo - alkoholizma. A to je ono bitno. Jer

svi se ovisnici o nekoj tvari moraju odrei te tvari kako bi se mogli lijeiti od suovisnosti (bolesti nad bolestima). Alkoholizam uzroku je pijenje alkohola. Alkoholizam je primarna bolest. Najprije, dakle, treba lijeiti alkoholizam. Jednako vrijedi i za ostale droge i kemika lije. Ovisnost o hrani, seksu, radu i ljudima donekle se razlikuje. Ne moete posve prestati jesti, piti, spolno ivjeti, raditi i druiti se. Pot puna apstinencija znaila bi smrt linosti i vrste. Svaka se ovisnost odlikuje vlastitim, posebnim nijansama nunim za oporavak, no neke su ipak zajednike. Jedna od njih jest predaja grandomanske volje.

Oblikovanje osobnosti
Bez obzira na to je li u sebi prepoznao suovisnost, svatko mora proi proces samoozdravljenja, razotkrivanja i otkrivanja. Vi sretnici iz funkcionalnih obitelji morate oblikovati osobnost. U prirodnom i votnom ciklusu, neoptereenom disfuncionalnou, za to je potreb no 40 godina. Delfska je proroica rekla: "Nepreispitani ivot ne vrijedi ivjeti." A Shakespeare je napisao: "Budi iskren samome sebi." Sveto nam pismo govori da se ugledamo u sliku Boju, koji je u nama. Duhovni se uitelji i mistici u svim predajama pozivaju na uzvienije ja, pomirbu i Boje blaenstvo. Za nas odraslu djecu taj se put kvalitativno uope ne razlikuje od puta koji treba prijei osoba iz funkcionalne obitelji. Samo to mi kreemo mnogo, mnogo poslije. Putovanje prema cjelovitosti jest proces sainjen od razoaranja i alovanja. Sloj po sloj obrambenih mehanizama mora pasti. Bu distiki sveenici o prosvjeivanju govore kao o postupnom otren jenju. Moramo se izbaviti zabluda. Na slici 9.1. predoeni su slojevi obrambenih mehanizama koji moraju pasti.

Prva faza ozdravljenja bavi se vanjskim slojevima. U vanjskome sloju obrambenih mehanizama nalaze se navike da udovoljavamo samima sebi, "lijekovi protiv boli" (ovisnosti), te naravima svoj stvene strategije za obranu od stida. Prva se faza bavi kompulzivnim/ovisnikim oblicima ponaanja i mahnitom eljom da sve dr imo pod nadzorom. II. faza Proces otkrivanja I. faza Proces ozdravljenja

III. faza Otkrivanje pravoga ja Slika 9.1. Slojevi obrambenih mehanizama koji kriju temeljni stid

Postoje brojni naini za pokretanje toga procesa. Proces najee potie nova spoznaja. Stid nas dri zatoenicima u skrovitu, pa najvei dio energije troimo kako bismo se izbavili. Potiskivanjem osjeaja suzio nam se um, a svjesnost je jako organiena. Svjesnost se moe probuditi nakon nekog predavanja ili pro itane knjige. Moe potei od prijatelja koji je s nama podijelio svoje iskustvo. Primio sam tisue pisama kao odgovor na TV seriju koja je potaknula ovu knjigu. Prvi put kad sam nacrtao obiteljsko stablo od pet narataja, suoio sam se s novom spoznajom. Prvi sam put mogao vidjeti da postoji neto vee od mene ili od bilo koga iz moje obitelji. Vidio sam da u sebi nosim bolest koja se protezala naratajima. To je jedan od pozitivnih aspekata teorije obiteljskih sustava - otklanja uzronost i krivnju. Svatko je odgovoran, ali nitko nije kriv. Teorija obiteljskih sustava istodobno me potaknula da poduzmem neto za sebe. Dala je naslutiti da bi se sustav ako napustim svoju ulogu u obiteljskom sustavu, morao promijeniti. Zapravo, sustavno razmi ljanje jasno stavlja odgovornost na lea pojedinca. Drugi nain da se srue obrambeni zidovi jest proces suoenja koji nazivamo posredovanjem/intervencijom. Moemo se doslovce uplesti i suoiti s obrambenim mehanizmima druge osobe. No, ta kav je oblik suoenja potrebno briljivo isplanirati i dobro razmo triti. Opasnost je dvostruka: (1) osobu emo gurnuti jo dublje u skrovite i potaknuti njezin obrambeni stav, (2) zapravo emo tu osobu jo vie postidjeti. Ako elimo posredovati, moramo biti svjesni vlastitog motiva. inim li to zato da pomognem toj osobi ili je to samo interpersonalni transfer, ili pak stid? Jesam li doista voljan to uiniti zbog nje? Neki od pionira koji su se bavili ovisnou razradili su metode posre-

dovanja koje su se pokazale vrlo uspjenima. Od srca preporuujem - ako ivite u disfunkcionalnoj obitelji i razmiljate o suoenju s prvotnim ovisnikom u svojemu sustavu, potraite struni savjet prije nego to to uinite. To znai: obratite se nekome tko zna pos redovati. Obrambeni mehanizmi stida najuspjenije se rue stvarnom boli i patnjom. Bol je uiteljica s kojom nema rasprave. Obrambeni su mehanizmi postavljeni tako da prikrivaju bol. Svrha im je izbjei patnju. Kad proivljavamo patnju i bol veu od boli koju nastojimo izbjei, zidovi se poinju ruiti. Vie ne moemo kontrolirati obrambene mehanizme koji nas tite od duboke unutarnje boli. Nita kao bol ne moe nas nagnati da se promijenimo. Ima jedna stara uzreica koju rabe u Programu u 12 koraka, a ona glasi: "Tko ne riskira, ne profitira." (Nema bezbolnog dobitka.) A druga omiljena uzreica glasi: "Klin se klinom izbija." (Samo bol moe odagnati bol.) I ja sam morao odbolovati prije nego to sam postao voljan neto poduzeti sa svojim ivotom. Ako ste doista ui nili prvi korak protiv suovisnosti, bit ete spremni poduzeti mjere. Razgovarati o problemima, rasprostrti pred sebe obiteljsku disfunkcionalnost, nije isto to i poduzeti mjere. A te su mjere opustiti se i biti voljan posluati nekog drugog te postupiti na njegov, a ne na svoj nain. Na alost, uvijek sam morao dosegnuti vrhunac boli prije nego to sam bio voljan postupiti onako kako drugi kau. Utapao sam se u alkoholu godinu i pol dana prije nego to sam se predao. Pokuavao sam pronai laki put, vjerujui da ne moram initi ono to ine drugi ljudi kako bi se okanili pia. Napokon sam dosegnuo munu razinu boli i dobrovoljno se prepustio dravnoj bolnici. Tamo mi se nije svialo i, Bogu hvala, nikada to neu zaboraviti. Za est su me dana otpustili i tada sam odluio prijei taj Program u 12 koraka. I prije sam tapkao s tom skupinom, no uvijek sam neto mudrovao.

Znao sam da mi je potrebna pomo, ali je moje poricanje jo uvijek bilo vrlo odluno. Zapravo, nisam elio prestati piti. Sto bih bez toga? Tko bi mi bili prijatelji? Kamo bih poao? Cijeli se moj ivot vrtio oko pia. Bio sam vezan za svakog prijatelja koji mi je to postao posredstvom pia. Nevjerojatno, no veina ih je eljela da se okanim pia. U prvom sam krugu smatrao da je Program u 12 koraka za mene prejednostavan. Diplomirao sam teologiju i filozofiju i oba pred meta predavao na sveuilitu. Osjeao sam da su moji problemi mnogo zamreniji od problema veine ljudi koje sam upoznao na sastancima. Opijanje je bilo znak moje duboke i tajnovite osjetljive due. Bio sam jedan od Jamesovih preporoenih i nadasve osjetl jivih junaka. Sve su to, dakako, bile besmislice! Intelektualci su najvei grandomani u poricanju! Hvala Bogu, oko mene je bilo i drugih intelektualaca. Jedan je od njih za mene bio osobito vaan. Zvao se Fran i ne znam to bih uinio da ga nije bilo. Ta je potporna skupina moje najvanije ivotno iskustvo. Od nosi su bili topli, meu nama je vladala ljubaznost i beskrajna strp ljivost, no jednako tako i odlunost i najstroa iskrenost. Stalno sam se spoticao o svoje uloge Junaka i Superuspjenoga. Obiavao sam biti glavni i cijenjen. Morao sam biti najbolji pijanac koji trai ozdravljenje. Mojih je 12 koraka moralo biti savreno izvedeno.

Moja predaja i oporavak

Spoznao sam da su kontrola i perfekcionizam od mog ivota uinili zbrku. Morao sam popustiti, predati se i priznati da sam be spomoan. Morao sam se osjeati onako loe kako sam se doista osjeao. Alkohol i pilule drali su me podalje od osjeaja dubokoga stida i osamljenosti. Kontrola i uloga dobroga deka uvali su me od straha i tuge. Sad sam gubio oboje i stid je poeo navirati. Godi-

nama sam bio ovisnik o stidu. U ivotu sam uvijek bio oprezan kako me nikad, ni sluajno ne bi zatekli neoprezna. Onih godina dok sam uio za sveenika, krio sam se iza bijeloga kolara i crne halje. Dugo sam boravio pokraj sebe, pa nisam ni znao koliko sam osamljen i prazan. Izai iz skrovita bilo je strano, zastraujue, no uz ljubav i toplinu koje mi je pruala potporna skupina i to sam podnio. Upravo nisam mogao vjerovati. Sto sam vie s drugima dijelio svoje najiskrenije osjeaje, to sam bio pristupaniji. Biti ja bilo je prihvatl jivo i nije bilo teko. Nastojati se kontrolirati i glumiti svoju ulogu to je ono na to se troi energija. Bio je to prvi korak prema opo ravku. Doivio sam vidjeti svoj odraz u drugima, i skupina me prih vatila, a ja sam prihvaao sebe.

Moja nova obitelj

Ta je skupina bila moja nova obitelj, obitelj kojoj sam se prid ruio. Bio je to krug prijatelja koji su meusobno dijelili zajednike probleme. Drutveno smo bili jednaki, i uzajamno se potovali. Kad god bih bio na sastanku, osjeao sam se bolje. Nisam to mogao ra zumjeti. Nita se zapravo nije dogaalo. Samo smo razmjenjivali iskustva i razgovarali o jednom od 12 koraka. I to je sve. Sada shvaam to se tada dogaalo. Pronaao sam novu obitelj. U toj su obitelji vladala drukija pravila. Ne samo da si smio grijeiti, nego je to bio uvjet za primitak u lanstvo. Svi smo bili jednaki. Meu nama nije bilo voa. Skupina se temeljila na uzajamnom potovanju, drutvenoj jednakosti i neumoljivoj iskrenosti. Ljudi su razgovarali o svojim osjeajima. Prihvatili su me samo zbog mene - ne zbog mog uinka i uspjeha. Poeo sam lijeiti svoje samopotovanje. Na svakom bih sastanku izlazio iz skrovita i prizivao stid. Svaki put kad sam iskreno govorio (do toga je dolo postupno), krio sam stara obiteljska pravila. Po stajao sam stvaran.

Uvjerenja sam da odrasla djeca moraju pronai novu obitelj s ko jom e se udruiti. Nau su suovisnost poticali i loi odnosi. Ona je proizvod drutvene disfunkcionalnosti, pa nam je stoga za ozdrav ljenje potreban drutveni kontekst. Novu obitelj moemo nai meu brojnim potpornim skupina ma. To moe biti i iskrena, nepostiujua crkvena skupina, terapeut ili dobar prijatelj s kojim moete biti iskreni, a da se pritom ne stidite. Skupina je, dakle, nuna zbog stida. Jedini nain da se oslo bodimo stida jest prigrliti stid.

Nai sebe
Samopotovanje je mogue vratiti samo ako istinu iskreno po dijelimo s drugim(a) i u njima pronaemo svoj odraz. Stid mi je go vorio da sam manjkav, nedostatan i neprihvatljiv. Bol koju je pro uzroila ovisnost napokon me prisilila da se otkrijem. Prihvatili su me takvog kakav jesam i voljeli su me. Vratio mi se smisao posto janja. Oporavljao se takoer i moj osjeaj za vlastitu vrijednost. Kao alkoholiar koji se spremao za sveenika ivio sam dvostruki ivot. Moje drugo ja u sobi je skrivalo teblete i viski i uzimalo ta kemijska sredstva nou dok su ostali spravali. Zarobio me dvostruki ivot. Osjeao sam se podvojeno. ivio sam ivot koji mi nije bio nalik. inio sam stvari koje nimalo nisam potovao. Kad se osoba odrekne svojeg kompulzivnog/ovisnikog ponaanja i ukljui se u program oporavka, odmah e ponovno prigrliti vlastite vrijednosti.

Prve faze oporavka

Poetak oporavka je, meutim, bolan. ovjek nema nita ime bi nadomjestio bol. Otvorenost esto prati ljutnja i neprijateljstvo prema samome sebi zato to smo si dopustili da tako jako zabraz-

dimo i to se dugo nismo mogli otrgnuti. Ako smo bili ovisni o ke mijskoj tvari koja izaziva euforiju, osjetit emo i stvarni fiziki otpor. Emocionalni se otpor pojavljuje i kod drugih ovisnosti. Opsjednuti smo i preooptereeni samom ovisnou i tugovanjem zbog gubitka. Kad je rije o seksualnoj i vjerskoj ovisnosti, ovisnosti o radu i hrani, zbunjuje nas je li to doista zdravo, jer ne moemo prestati jesti, ra diti, vjerovati ili spolno ivjeti. Teka su to pitanja i da bi se na njih odgovorilo, treba vremena i iskuenja i pogrenih odgovora. Po trebno je mnogo strpljenja i nuno je imati zatitnika. A zatitnik je onaj tko je taj put proao prije vas, tko je uspio i tko vam slui kao uzor za ivot kakav i vi elite. No, za sve to potrebno je vremena. Prva faza oporavka protee se najmanje od jedne pa i do pet godina. I potrebna je stvarna potpora. Oporavak je proces, a ne sluajnost. Nismo preko noi zabrljali i trebat e snage da promijenimo ovisniko ponaanje. Moramo biti sigurni da je ovisnost pod naim nadzorom. Moramo nauiti ivjeti dan za danom. To je presudno za svaki oporavak ba kao i za zdrav ivot. ivjeti dan za danom znai red koji je u suprotnosti svojevolji. Novoj spremnosti na bol, zbunjenost i prihvaanje injenice da je opora vak dug proces trebat e vremena da promijeni grandomaniju stare svojevolje. ivjeti dan za danom znai da smo spremni i voljni osta viti se nastojanja da sve imamo pod nadzorom. To znai da smo prestali tragati za uzvienim dogaajem - Bojim blagoslovom koji sve lijei. Volja je najbolesniji dio svih suovisnosti u odrasloga djeteta. Naom se voljom izvrava ivot i ona je bit nae slobode. Naa volja biva onesposobljena jer je oslijepila. Emocije zaprijene naputanjem stvaraju predrasude u nainu razmiljanja, prosudbi i opaanju. Na a je volja ostala bez izvora iz kojega bi crpila odluke, pa se okreemo volji samoj kao jedinom objektu i utoitu koji su nam ostali do-

stupni. Hoemo htjeti. Postajemo slijepo svojevoljni. Kao dokaz is taknuo sam svoja razdoblja apstinencije. injenica je da sam mogao biti bez. Ono to nisam mogao, to je upravo ostati bez. Mi odrasla djeca imamo iskrivljen odnos prema volji. Svojevolj ni smo i vjerujemo da sve moemo imati pod nadzorom, poput tuih osjeaja, naih veza, vlastitih osjeaja. Moja se svojevolja razularila. Kad je naa volja samo samovolja, ona gubi dodir sa stvarnou. Ona je slijepa. Kad istom snagom volje nisam bio sposoban raz rijeiti svoje ivotne probleme, izgubio sam nadu. Za mene je vrije dilo sve ili nita. Od nove sam obitelji nauio da tota u ivotu nije u mojoj moi. Davno sam nauio molitvu koja kae: "Boe prosvijetli me da prihvatim ono to ne mogu promijeniti, daj mi snage da promijenim ono to mogu i mudrosti da prepoznam razliku." U molitvi se jasno vidi razlika izmeu volje i samovolje. Onaj tko je voljan i pripravan, prihvaa ogranienu slobodu i ljudsku konanost. Zapravo, voljnost poiva na zdravome stidu. Svojevolja je uvjerenje da vrstom snagom volje moemo uprav ljati svojim ivotom. Kad nam neto izmake nadzoru (pa ak i ono to se posve oito ni ne da kontrolirati), osjeamo se poput gubit nika. Svojevolja je duboko usaena u internalizirani stid prouz roen naputanjem. Kada stid iz osjeaja preraste u narav, vie ne osjeamo stid. A bez osjeaja stida postajemo bestidni. Dok sam pio, esto bih se zapitao: "Zar te nije stid?" No, ja sam se tako zatitio od stida i ne samo da sam uvijek pazio da se pred dru gima ne otkrijem, nego sam toj panji toliko vremena posvetio da nisam imao vremena saznati to osjeam. Onesposobljenu volju treba izlijeiti elimo li ikad pronai svoje pravo i autentinog. Pridruimo li se novoj obitelji, upoznat emo posve nove odnose pune povjerenja. I na e odraz u njihovu zrcalu biti posve nov.

Kad sam vidio sebe u oima nove brae i sestara koji su se sa mnom lijeili, poeo sam prihvaati sebe onako kako su me oni prihvaali. Kad sam prihvatio sebe, prihvatio sam i svoje osjeaje. Kako je moje povjerenje raslo, sve sam ee izlazio iz skrovita. Prekrio sam pravilo "ni rijei", podijelio s njima tajne, bio sam spre man postati ranjiv, pokazati oiljke, priznati da sam u neprilici i da mi je neugodno zbog stanja u koje sam se doveo. Budui da sam osjeao i izraavao te osjeaje, moj je trobilijunski kompjutor radio sve bolje i bolje. U mojoj su potpornoj skupini to nazivali "ras tereenje mozga". I to je istina. Nakon to sam pokazao to osjeam, i um mi se izotrio. Jasnije sam opaao. Poeo sam vjerovati vlastitim prosudbama i opaanjima. Napokon, poeo sam donositi odluke. Sluio sam se modelom: ivjeti dan za danom. ivjeti dan za danom jedan je od naina da se rijeimo iskljuive i pompozne volje. Ve dvadeset jednu godinu dan za danom ne pijem. Nikad nisam prestao zauvijek. Upravo zato to ne moemo prestati zauvijek. Prestati zauvijek jest grandomanija. Paradoksalno jest da sam, postavi spreman prihvatiti svoju ogranienost, zapravo poeo upravljati vlastitim ivotom.

Programi u 12 koraka
Programi u 12 koraka zasad su nenadmana pomo u obuzdavanju kompulzivnih/ovisnikih ponaanja. Ukratko: U prva tri koraka: 1. Priznajemo da smo nemoni protiv kompulzivnog/ ovisnikog ponaanja bez obzira na koju se ovisnost odnosilo, te da vie nismo sposobni upravljati svojim ivotom. 2. Vjerujemo da bi nas neka sila koja je iznad nas samih, tj. neka via sila mogla opametiti, vratiti nam zdrav nazor.

3. Odluili smo prepustiti svoju volju i ivote Bojoj brizi, onako kako mi Boga shvaamo. Prva tri koraka sadre bezuvjetno prihvaanje ogranienosti. Kazuju da je jedini nain da se oslobodimo ovisnosti predaja. Zbog svih nastojanja i pokuaja da upravlja ovisnosnou ovisnik vie nije sposoban upravljati svojim ivotom. Ti koraci govore o duhovnom steaju prouzroenom internaliziranim stidom. Internalizirani stid je apsolutistika osobina. Ako sam ja po greka, ako sam kao ljudsko bie manjkav i nedostatan, tada popra vak nije mogu. To je beznae grandomanija. A grandomaniju je stvorio stid. Stid prijei sve osjeaje pa tako teti i razumu i mo gunosti prosuivanja. Ostaje samo slijepa snaga volje. Htjeti da hoemo znai glumiti Boga. Dakle, koraci odmah upuuju na idola triju i duhovnu prazninu prizivajui silu snaniju od nas samih i po tom tu silu nazivajui Bogom. Jasni su u pogledu toga da se pojam Boga ne namee nikome (kao da bismo mogli).

Dobiti gubljenjem
Koraci 1 i 3 daju nam priliku da prigrlimo svoj stid i ranjivost. Samo ako prigrlimo stid, moemo izai iz skrovita i okaniti se nas tojanja da nadziremo stid. Paradoksalno, no jedini nain da do bijemo jest izgubiti. Ti nam koraci takoer omoguuju ponovnu upostavu interpersonalnog mosta. Imajui na umu da osobe ute meljene na stidu ne vjeruju nikom (zato bih ikome vjerovao kad ne mogu ni vlastitom ocu), ti koraci od nas trae da svoje povjerenje damo nekome ili neemu to je od svega vee. Koracima 4, 5, 6 i 7 zapoinje proces pomicanja od stida prema krivnji. Ti koraci kau: 4. Bez straha smo proveli iscrpnu moralnu inventuru samih sebe.

5. Pravu narav poinjenih pogreaka priznali smo Bogu, sebi i drugom ljudskom biu. 6. Posve smo se spremni prepustiti Bogu da nam ukloni sve karakterne nedostatke. 7. Ponizno smo zamolili Boga da ukloni sve nae mane. Prigrlivi stid, moemo se suoiti sa stidom. Bez straha moemo obaviti moralnu (ne nemoralnu) inventuru samih sebe. Otvoreno i ravno moemo pogledati u lice svojemu ja. Pritom sam postao svjestan kako sam upotrijebio svoje karak terne nedostatke da bih prenio svoj stid na druge. Moj je perfekcionizam, primjerice, bio sjajan nain da ne osjetim stid. Kako sam mogao biti ranjiv ako nikad nisam grijeio. I budui da sam bio izni man, obino su ljudi oko mene bili manje od toga. Bijesom sam uspijevao ljude drati podalje od sebe. U bijesu se ud mijenja, pa nisam morao osjeati stid. No, iza svih tih karakter nih nedostataka krio se strah da u se razotkriti. I sve je to opet pot jecalo od stida. Priznanje sebi, drugima i Bogu iz koraka 5 jest nain da izaemo iz skrovita. Stid voli tajnovitost i mrak. Izai na svjetlo dana jest nain da prebrodimo stid. Koraci 6 i 7 bave se voljnou. Bio sam potpuno voljan. Bio sam ranjiv i molio pomo i oprotaj. Osoba ute meljena na stidu nikad ne bi traila pomo. Stid vjeruje da nema pravo osloniti se na druge pa tako niti traiti pomo. Koraci 8 i 9 su koraci djelovanja. Uvode nas u krivnju, savjest i popravak: 8. Sastavili smo popis svih osoba koje smo povrijedili i sprem ni smo se iskupiti. 9. Kad god je to bilo mogue, izravno smo se iskupili u tih ljudi, osim kada bismo tim iskupljenjem dodatno povrijedili njih ili nekoga drugog.

Internalizirani je stid nepopravljiv. Stoga se mora eksternalizirati. A to znai razotkriti svoje megalomanske prohtjeve. Upravo smo to uinili koracima od 1 do 7. Kad se eksternalizira i razotkrije, stid opet postaje osjeajem. Osjeam stid zbog onoga to sam uinio, ali pritom ne zakljuujem da sam kao osoba manjkav. Stid kao emocija potie me da u tom pogledu neto poduzmem. Stid potie krivnju, koja pak potie savjest. Dakle, mogu neto poduzeti da popravim tetu koju sam poinio. Da se iskupim. Prihvaanjem krivnje priznajem pogreke i nastojat u ih popraviti bude li mogu e. Koracima 8 i 9 opet postajem vrijedan potovanja. Osoba sam sa samopotovanjem i savjeu. Korak 10 kae: "Nastavili smo osobnu inventuru i odmah pri znajemo kad smo u krivu." To je korak odravanja. Od nas zahtijeva da i dalje budemo u do diru sa zdravim osjeajem stida, osjeajem po kojemu znamo da smo organieni, konani i ljudski. Taj nam osjeaj govori da emo grijeiti i da je pogreke zdravo priznati. Vraanjem zdravoga stida prihva amo svoju ljudskost i ogranienost. Moemo prestati izigravati Boga. Volja nam se vratila. Korake 11 i 12 obradit u u jedanaestom poglavlju. Uvjerenja sam, naime, da i nisu presudni u prvoj fazi oporavka. Ne elim nikome nametati vlastito iskustvo na putu prema cje lovitosti. Nitko nikome ne moe dati recept kako da pronae svoje najvjernije ja. Izvana se svaiji put doima drukijim izvana. Faze koje istiem vie spadaju u logini red. Stvarno iskustvo govori da nije ba sve tako isto i uredno. Kada sagledate cijelu sliku, siguran sam da ete prepoznati one koji u drugoj fazi ine ono to bi trebalo initi u treoj ili u prvoj fazi ono to se preporua u drugoj. Ljudi u razliite faze mogu ui u razliito vrijeme i na razliita vrata. I premda sam sve to izgovorio, ipak ima neto u tom poretku faza oporavka. Pratio sam neke ljude koji su skoili u treu fazu i radili na

savjesti, a da prije toga nisu poradili na egu. Vidio sam ljude koji su navodno izlijeili duh, a da nisu proli bolan put pretvorbe stida o emu je bilo rijei u ovome poglavlju. Vidio sam da su jedno vrijeme i odravali tu duhovnost, no vrlo brzo su se vratili svojem kompulzivno/ovisnikom nainu ivota. I vidio sam kako su postali duhovno ovisni. U samostan sam uao kad mi je bila 21 godina. Svako sam jutro meditirao. Provodio sam vrijeme u molitvi (katkad i po est sati) i postio. Vlastita je procjena tog iskustva da sam bio posve nespre man za duhovnu disciplinu koju zahtijeva takva duhovnost (nadam se da je Bog zasluio tih devet i pol godina celibata). ovjek mora imati vrste granice ega da bi potom bio spreman popustiti (III. faza). Odrasla djeca koja su doivjela naputanje kroz seksualno, tjelesno ili emocionalno nasilje, moraju najprije popra viti granice ega pa tek onda zajedriti u vii stupanj svijesti. O n o to sam opisao kao I. fazu ne bavi se jo popravkom granica ega. Do toga je jo daleko. Prvu bih fazu saeo u izrazu I. faza oporavka.

Saetak
Predati se boli Stei povjerenje i otkriti tajne Potrebe udruivanja Skupna potpora - pripadnost novoj obitelji Bespomonost i nemogunost upravljanja Promjena prvoga reda Relativiziranje apsolutne volje Doivljaj osjeaja Sruena grandomanija - prestati poricati Sloga sa samim sobom - prihvaanje samoga sebe Obnovljene vrijednosti Eksternalizacija stida Nepopustljiva iskrenost Ravnotea yina i yanga Predati se boli. Predati se znai prestati se truditi upravljati svojim kompulzivno/ovisnikim ponaanjem. Voljan sam dopustiti dru gima da mi pomognu i postupiti onako kako oni kau. Voljan sam poduzeti sve samo da se oporavim. Stei povjerenje i otkriti tajne. Budui da traite pomo, voljni ste priznati da ste alkoholiar, suovisnik, ovisnik o drogi, ovisnik o seksu itd. i dopustiti da vas takvim obiljee. Imate dovoljno povjerenja da zamolite za pomo. Priznanje je bitno. Neto to nema imena ne moe se izlijeiti. Stara uzreica iz Programa u 12 koraka glasi: "Bolesni smo koliko i nae tajne." Potrebe udruivanja. Predajom potpornoj skupini, izlazite iz izo lacije. Voljni ste dopustiti drugima da se za vas brinu. Uhvatili

ste nov izraz u njihovu zrcalu, okrueni ste toplinom i povjere njem. Vjerujete da se na tu skupinu moete osloniti. Skupna potpora. Sada pripadate novoj obitelji. Ovdje nalazite do bar uzor za va put prema cjelovitosti. Spoznajete narav ovis nosti i postajete svjesni. Birate nekoga tko e vas podupirati - tko e vam posluiti kao uzor da prijedete taj put. Bespomonost i nemogunost upravljanja. Osjeate jer jo niste odbolovali bol. Kad "rasteretite mozak" sve e vam biti jasnije. Promjena prvoga reda. Prva je faza promjena prvoga reda jer se jo niste pozabavili svojim obiteljskim sustavom. Promjena prvoga reda jest promjena ponaanja unutar poznatih oblika ponaanja. Vie ne izigravate, ali ste jo uvijek vrlo ovisni o skupini. Jo niste svoji. Morate biti oprezni da ne biste postali ovisni o oporavku. Upoznao sam ljude koji su se zanijeli duhovnim programima, od vjerskog voe stvorili boanstvo. Prestali su piti, drogirati se itd., ali su postali ovisni o duhovnom voi. ovjek moe biti trijezan, kloniti se pia, a ipak kompulzivan. To je takozvani trijezan pijanac. Na putu prema oporavku ljudi esto postanu ovisni o oporavku jer nisu obavili promjenu drugoga reda. Relativiziranje apsolutne volje. ivite dan za danom. Uite se od gaati uitak. Prihvaate ono to ne moete promijeniti i mije njate ono to moete. Polako razabirete razliku. Prihvaate ogra nienja. Doivljaj osjeaja. Vie niste duhovno tupi. Svoje emocije osjeate i proivljavate. Osjeate se nesigurno i nespretno - poput tinej dera koji prvi put neto proivljava. Ljuti se na svoju prolost. alite za dobrim vremenima. Osjeate stid i nelagodu. alite to ste izgubili kontrolu i to prije niste bili drukiji. Cesto vam se ini da ste potratili vrijeme. Da biste ozdravili, nuno je iskusiti emocije. Ne moe se izlijeiti ono to ne osjeate.

Sruena grandomanija - prestati poricati. Vie ne poriete kako niste u stanju svoje kompulzivno/ovisniko ponaanje drati pod nadzorom. Odrekli ste se Velikih nada i Brzog rjeenja. Reali stiniji ste i oekivanja su vam realistinija i u pogledu vas samih i u pogledu drugih. ee vas je mogue nasmijati. Nije sve tako dramatino i ozbiljno. Sloga sa samim sobom. U oima skupine ste vidjeli da ste prihvat ljivi. Polako poinjete prihvaati sami sebe. Prihvaate odgo vornost za svoj ivot i svjesni ste da vaa srea ovisi o vama samima. Stjeete povjerenje u svoje osjeaje, opaanja i elje. Obnovljene vrijednosti. ak i kad ste zbunjeni i kad vas mue bolni osjeaji stida, sa sobom ste naisto. Dugo ste bili podvojeni - ivjeli u opreci s vlastitim vrijednostima. ivite u skladu sa svojim vrijednostima i osjeate se dobro. Eksternalizacija stida. Izali ste iz skrovita. Ukljuili ste se u pro gram, traite pomo i ranjivi ste. Kada ste prigrlili stid, shvatili ste da i niste tako loi. Poeli ste uoavati da je za 95% vaega stida krivo ono to vam se dogodilo, vaa naputenost. Stid je sada osjeaj, a ne narav. Nepopustljiva iskrenost. Svojem se zatitniku ili ostalim lanovi ma skupine suprotstavljate zbog svojih karakternih nedostatka poput perfekcionizma, osuivanja, bijesa, kritinosti, manipu lacije i pohlepnou za vlau. Suprotstavljate se kada ste neis kreni. Svjesni ste kada ste neiskreni. Ravnotea yina i yanga. ivot vam se vraa u ranvoteu. Vie nije sve ili nita. Usponi i padovi nisu tako dramatini.

10
Putokaz za otkrivanje izgubljenoga JA
2. faza: Skidanje izvorne zaaranosti
"U kamenu vidjeh anela i samo sam klesao i klesao, sve dok ga nisam oslobodio." Michelangelo Odrasti znai napustiti dom i postati samostalan odrastao o vjek. Mislim da je to najtei zadatak s kojim se suoava svako ljud sko bie. To znai prekinuti nestvarnu vezu i suoiti se s odvojenou i samoom. Napustiti dom znai odrei se uloge u obiteljskom sustavu i usre dotoiti se na svoje prvotne obrambene mehanizme ega da bismo ih se mogli osloboditi. Ti obrambeni slojevi uvaju ono povrijeeno i osamljeno unutarnje dijete. A to je dijete odredilo nae odraslo do ba. Ti posljednji obrambeni ostaci skrivaju najdragocjenije - jezgru

naega ja. Uspjeno obavljanje toga posla povlai za sobom duboku emocionalnu bol. To je ona opravdana patnja koje smo se najvie bojali. To je dijete u nama bilo naputeno. Nastojali smo na sve mogue naine zadovoljiti njegove potrebe, no nijedan od nije bio uspjean. Zbog tog unutarnjeg djeteta naim je ivotima vladao beskrajan ne mir. Tu "nezasitnost beskunika" nalazimo i u knjievnoj simbolici. Wagnerov simbol bio je Letei Holandez, koji je morao lutati morima osudivi sam sebe na vjeno prokletstvo. Svakih sedam go dina bilo mu je doputeno iskrcati se na kopno u potrazi za nevinom djevojkom jer samo je ona mogla s njega skinuti to prokletstvo. Goetheova Fausta, Don Juana, Ahasuerusa (vjeni id) iskoris tili su pisci 19. stoljea kao simbol opih tema poput beskunitva, vjene udnje i nezasitnosti. Letei Holandez, Faust, Don Juan, Ahasuerus simboliziraju ovisnost, prodaju due i preputanja svo jega ja vanjskome svijetu. Izbavljenje/spas simbolizira slika vjene femine - ene koja svo jim njenim zagrljajem u tiini noi prima, tjei i obdaruje toplinom. Brojni su egzistencijalistiki pisci preuzeli ba te teme nemira i stalne enje. Svaki je na svoj stvaralaki nain intuitivno osjetio nevolje koje e nastupiti nakon doba racionalizma. Dostojevskijev junak iz podzemlja s prijezirom govori o gubitku osjeaja, spon tanosti i ivotne snage. Prorekao je na koji e se nain Hegelova savrena logika odraziti na Rusiju. Marx je tu logiku pretvorio u di jalektiki materijalizam. Kafka je ivopisno i intuitivno prorekao SS-ovca u svojoj kanjenikoj koloniji. Njihova potraga za enom koja donosi unutarnji mir, simbolizira na zadatak u drugoj fazi puta prema cjelovitosti. Prva je faza za opstanak sine qua non. Teko je zamisliti da itko moe ui u drugu fazu preskoivi prvu. U prvoj sam fazi naao novu obitelj i nove uzore zrelosti. Stekao sam povjerenje i poeo s dru-

gima dijeliti svoje ranjivo unutarnje ja. U oima drugih vidio sam da sam prihvaen i poeo sam sebe prihvaati. Osjeao sam da doista pripadam tome novome krugu. Okanio sam se pia i ovisnosti o piu te poeo uklanjati svoje obrambene karakterne nedostatke. Poeo sam osjeati. Okanio sam se nastojanja da upravljam osje ajima i vezama. Odrekao sam se velike pustolovine i skrasio se u "stranoj svakovnevnici" ivei dan za danom. Nestalo je svake svjesne elje za piem ili kemikalijama. Osposobio sam svoju one sposobljenu volju i vratio samopotovanje. Ustrajao sam u tome desetak godina. 1 kao to sam ve rekao, tada sam poeo bivati svjestan svoje suovisnosti. Ponaanjem sam preinaio alkoholizam. Daljnji razvitak bolesti bio je zaustavljen.

Kompulzivna jezgra suovisnosti

No, ono to jo nisam bio izlijeio, bila je bolest moje bolesti. Ver non Johnson je to nazvao izmom alkoholizma. A to je ono to ja na zivam suovisnou - jezgra i uzronik svakog oblika kompulzivnog/ovisnikog ponaanja. 1 nakon deset godina oporavka shvatio sam da sam jo uvijek izrazito kompulzivan. To je moda dobra smjernica za drugu fazu. Koliko ste jo kompulzivni? Moete li prihvatiti izazov prvoga ko raka protiv suovisnosti i iskreno sebi priznati da u njemu ne nalazite sebe? Ako moete, tada moete prijei na fazu III. Faza I. nam omoguuje da shvatimo to je to Michelangelo naz vao anelom u mramoru. I kad jednom prihvatimo da smo mi taj aneo, do izbavljenja nam jo uvijek preostaje klesati. Prva je faza bila promjena prvoga reda. Promijenili smo ponaanje. Okanili smo se jela, seksa, opsjednutosti vezama, kupovanja, kockanja, puenja, pia itd. i pridruili se ljudskome rodu. Prihvatili smo ogranienja.

Dva su sloja nae obrambene ljuske pala. No, jo smo bili ovisnici. Mnogi od nas prenijeli su svoju kompulzivnost na neto drugo. Ovisnici o radu prestali su raditi i poeli piti; puai su prestali puiti i poeli jesti; alkoholiari su prestali piti i ovisniki se predali radu. Vrlo esto prva faza oporavka preraste u ovisnost. Ovaj program slui da bismo izbjegli probleme onoga to Talijani nazivaju "stra nom svakidanjicom". Dok sam radio kao savjetnik u jednom programu protiv zlo porabe droga u Houstonu, sretao sam ljude za koje je program znaio izbjegavanje pravih odgovornosti. Gotovo svi su imali nov anih tekoa zbog ovisnosti o kupovanju iznad svojih mogunosti. Mnogi su od njih estoko radili na programu, ali su odbijali pravi po sao. Najbolji primjer za to bio je upravo osniva toga programa, ovisnik koji se oslobodio ovisnosti, ali je oajniki trebao lijeiti suovisnost. Suovisnost moramo lijeiti elimo li otkriti bit svojih problema. Moramo poeti klesati kako bismo stigli do anela zato enog u mramoru. Moramo zai dublje kako bismo zalijepili pu kotinu u svojoj dui.

Skidanje ARI
Za to je potrebno otkriti zablude transa izvorne obitelji - ZAARANOST. Faza II. je trijenjenje. Djeca su arobna i u svojim ro diteljima vide bogove. Otrenjenje je prirodan proces. Brojna primi tivna plemena u svojim obredima uprizoruju otrenjenje kojim obi ljeavaju ulazak u zrelo doba. Dobar primjer za to je obred ulanjenja djece Indijanaca iz ple mena Hopi. U sreditu obreda su Kachinasi, prerueni bogovi koji posjeuju selo. Tijekom obrednog prolaska kroz selo Kachinasi djeci

priaju tajnovite prie i pleu kako bi ih zabavili. Kachinasi ih strae ljudoderskim maskama. Kad obred dosegne vrhunac, djecu od vode u kolibu, gdje ekaju ples Kachinasa. Dok ekaju, uju uzvike pleuih bogova koji se pribliavaju. No, na zaprepatenje djece, Kachinasi ulaze bez maske. Tek tada djeci postaje jasno da su Kachinasi zapravo njihovi roditelji koji predstavljaju bogove. Doivljaj otrenjenja poetak je zrele vjerske svijesti. Trebamo se udaljiti od zabluda koje smo izgradili u mati svojega djetinjstva i krenuti trijezno u ivot odraslih. Jednom sam sluao velikog psihologa-teologa Sama Keena, koji je rekao: "Moramo se udaljiti od privida sigurnosti i krenuti putem sigurnosti privida." Obiteljska je ZAARANOST mona. Moj prijatelj Howard Trusch usporeuje je s ivotinjskim instinktom. Pie: "Naui se nesvjesno, postane nam drugom prirodom ba kao i govorni jezik." Close Encounters of an Intimate Kind (Bliski susreti intimne vrste) Faza II. podrazumijeva skidanje ARI. To je promjena drugoga reda. Promjena prvoga reda podrazumijeva zamjenu jednog oblika ponaanja drugim unutar poznatih naina ponaanja. Promjena drugoga reda podrazumijeva zamjenu naina ponaanja drugim. U promjeni drugoga reda oslobaamo se kompulzivnosti. To nikako ne znai da se u ovoj fazi moemo vratiti unatrag i opet upotreb ljavati kemikalije. Te se tvari odlikuju ovisnikim svojstvima. Neiz ljeive su. Faza II. jest proces povratka i otkrivanja izvorne boli koju je prouzroilo naputanje. Osjeaji kojima je povod naputanje mo raju postati stvarni. A to znai da se moramo odrei prvotnih o-

brambenih mehanizama ega - poricanja i zabluda o roditeljima i obitelji. Upamtite da u naputanje spadaju liavanje narcistikih osjeaja, zanemarivanje potreba za osloncem, stvarno tjelesno, emocionalno i seksualno zlostavljanje i zapletenost u potrebe obitelj skog sustava.

Eksternalizirani stid
Prigrlivi duboko internalizirani stid, moemo ga poeti eksternalizirati. Proces eksternalizacije stida zapoeli smo u fazi I. A to je dug proces (neki e od nas moda prije umrijeti). Proces eksternali' zacije je proces s pomou kojega (a) stid opet pretvaramo u osjeaj (internalizacija je stid pretvorila u narav); (b) prebiremo stid; (c) vraamo stid drugima, onim "bestidnim" i nama vanim osobama koje su ga interpersonalno prenijele nama; (d) energiju stida pret varamo u revolucionarno djelo. Vratiti stid "bestidnim" skrbnicima podrazumijeva osloboditi se onoga to Pia Mellody naziva "potaknutim ili usaenim stidom". To je stid koji su nam svojim upravljanjem, perfekcionizmom, kri tikim prosudbama, zanesenou moi, prijezirom i bijesom istresle nama vane osobe. To je stid koji smo morali podnositi kad god bi se oni to su se o nama brinuli ponaali "bestidno" i glumili Boga. To je stid koji proizlazi iz otrovne pedagogije. Ne moe se rei da potaknuti stid nije na osjeaj stida. To jest na osjeaj stida. Ali je nastao zato to su oni koji su se za nas brinuli prikrivali svoj stid jednom od razraenih strategija obrane od stida. Primjerice, Mama se stidi zbog stanja u kojemu se nala, zbog patnje svoje djece i alkoholiarskog braka u kojem nema prisnosti. Kad je bol preestoka, vie na djecu neka pospreme sobu ili da operu sue. Verbalnim "treba", "mora" te proglaenjem da su nespo-

sobni, postiduje djecu. Postiuje djecu kako bi se obranila vlastitoga stida. Djeca prenose stid. Terapeuti to nazivaju "vraanjem vruega krumpira". Eksternalizacija stida jest proces prihvaanja stida te otkrivanja izvora iz kojih je potekao. Internalizirani stid ne pripada osobi koja ga u sebi nosi. Zato se stid mora prebrati pa vratiti. Spoznati na koji su nas nain napustili i pokazati to o tome osjeamo, poetak je faze II. Alice Miller pie: "Najtea od svih narcistikih rana - ne biti istinski voljen ne moe se izlijeiti bez alovanja." The Drama of the Gifted Child (Drama nadarenog djeteta) Zalovanje je temelj procesa ekternalizacije. Jedino alovanjem moemo zatvoriti pukotinu u dui. Budui da ne moemo vratiti vrijeme, ponovno biti djeca i od vlastitih roditelja zatraiti da nam zadovolje nezadovoljene potrebe, moramo aliti nad svojim ja i potre bama za osloncem koje smo izgubili u djetinjstvu. Tuga je, kao to su Lindemann i Kubler-Ross pokazali, proces. Prema tim istraivaima, tugovanje je sloen proces koji ukljuuje itav niz ljudskih emocija. Zalovanje poinje okom i poricanjem. Potom je to vrsta cjenj kanja, pa srdba, krivnja, grinja savjesti, tuga, povrijeenost i na pokon prihvaanje. Zapravo, veina od nas je zapela u tom procesu alovanja. Zapeli smo na razini oka i poricanja. Upravo zbog toga veina odrasle djece pati od kronine depresije niega stupnja. Zalovanje za voljenom osobom traje dugo. Jaina i trajanje alo vanja mjeri se emocionalnom vezanou. Kada kaem dugo, mislim godinama. Prosjeno razdoblje alovanja udovih suprunika koji su bili jako vezani jedno za drugo i dosegli visok stupanj ljubavi, traje od dvije do etiri godine. Zbog gubitka djeteta obino traje due, a nakon smrti jednog od roditelja krae.

Fazu II. mogue je prijei samo zato to je taj proces zapoeo jo u fazi I. Tada ste ponovno poeli osjeati. Ne moete odalovati ako ne osjeate. Ne moete osjeati ako ste duevno tupi. alovanjem katkad nazivamo "bolovanjem izvorne boli". Alice Miller pie: "Slobodu je teko postii ako nismo odtugovali. Ako smo sposobni tugovati, tj. osloboditi se iluzije sretnoga djetinj stva, moi emo obnoviti ivotnu snagu i stvaralaku spo sobnost ... Ako je osoba sposobna osjetiti da kao dijete nije bila voljena zbog sebe, nego samo zbog svojih postignua, uspjeha i dobrih osobina... te da je svoje djetinjstvo rtvo vala za tu ljubav, to e je duboko potresti..." Drama of the Gifted Child (Drama nadarenog djeteta) Bolan je to posao i ba zbog toga ustrajemo na poricanjima i zab ludama. Zato se vraati u prolost? Zato opet proivljavati svu tu bol? injenica jest da mi zapravo nikad i nismo tu bol proivjeli. Os mislili smo nestvarnu vezanost i upregnuli prvotne obrambene me hanizme ega kako bismo izbjegli srdbu, povrijeenost i bol prouz roene naputanjem. U presudnom smo trenutku propustili pokazati to osjeamo. Propustili smo to jer oni koji su se za nas brinuli nisu doputali da budemo srditi ili tuni. Opravdavali su svoje postupke otrovnom pedagogijom. Propustili smo to i zato to bi to bilo bolno. Sjetite se crtea iz 4. poglavlja (slike 4.4., 4.5., 4.6.). Na njima su zorno predoeni neizraeni osjeaji koji su prouzroili vae kompulzivne "ispade". Vae emocije mogu biti vae jedino ako ih pokaete. Pori canje emocija jest nain da nam one izmaknu kontroli. Ako emocije potisnemo i poreknemo, vie ih nemamo, one imaju nas.

Poricanje je laganje. Uspomena vie nema, a umjesto njih po tisnute emocije oblikuju jezgru zamrznute energije koja nesvjesno pokree va ivot. Kompulzivno/ovisniko ponaanje je po definiciji izvan dometa kontrole. No, emocionalna se energija mora negdje po troiti. Stoga osjeaje potiskujete (uvlaite ih u sebe); projicirate ih na druge (recimo da vam drugi izgledaju potrebiti kad osjetite stid zto to vam neto nedostaje) ili se pak njima "iivljavate". Moja je ovisnost bila iivljavanje stida. Svako pijanstvo, koje je i poelo kako bih se osjeao bolje i prevladao stid, eskaliralo je u ponaanje kojeg sam se stidio. Naginjui se nad zahodom nakon pi jana stanja (prikladno mjesto za svetkovine stida), osjeao sam dubok stid i grinju savjesti. Poelo je zato da prikrijem stid, a zavrilo je dodatnim stidom. Taj zaarani krug bilo je moje prisilno ponavljanje. Bio je to nain na koji sam izrazio "svoj neizraeni i nerazrijeeni stid". Alice Miller taj krug naziva "logikom apsurda". Jedini nain da izaemo iz tog samorazornog naina smrti jest da prihvatimo opravdanu patnju. Izlijeiti moe samo ono to osjea. Alice Miller pie: "Samo tugovanje za onim to je proputeno, proputeno u presudnom trenutku, (kurziv je moj) moe dovesti do pot punog izljeenja." Drama of the Gifted Child (Drama nadarenog djeteta) To je mogue provesti na brojne naine. Nijedan nije pravi. Go tovo sve velike terapeutske kole nude svojevrsnu pomo u skladu s ovim recima. Ovdje bih samo upozorio da se izbjegava terapija koja je na razini "kognitivne otroumnosti". Slaem se s Alice Miller kada kae: "... problemi se ne mogu rijeiti rijeima, nego samo iskust vom, i to ne pukim, korektivnim iskustvom odrasle osobe,

nego ... osloboenjem od ranoga straha (tuge, srdbe). Same rijei, ma kako vjeto izreene ... ostavit e pukoti nu iz koje jednako, pa ak i dublje pati." Drama of the Gifted Child (Drama nadarenog djeteta) Ne bih elio da pomislite kako kognitivna terapija nije uinko vita i korisna. Samo smatram da ne djeluje u ovoj fazi. Svoju sam bol skrivao kognitivnom otroumnou. Deset sam godina bio u fazi oporavka prije nego to sam ita poeo raditi na osjeajima. Vjerovao sam da sam zaustavio ovisnost zato to se vie nisam koristio nijednom kemikalijom koja bi mi mogla promijeniti svijest. injenica jest da sam jo uvijek bio strano ovisan. I dalje sam nastojao imati sve pod nadzorom, bio sam nepovezan sa svojim osjeajima, grandiozan i kompulzivan. Neprisnost mojega braka progresivno je bivala sve vea i zapravo nisam imao bliskih pri jatelja. Kada me brani savjetnik suoio s mojim "ponaanjem", mo jom grandomanijom i osamljenou, bio sam potresen. Biti uspjean predava, osoba s televizije i savjetnik, bilo je savrena obrana. Ula givali su mi se i hvalili me. "Pomagao" sam svakavim ljudima. Bio sam profesionalni suovisnik. Zaustavio sam bolest (uporabu kemika lija) , ali se nisam rijeio bolesti moje bolesti. Bolest moje bolesti bila je "rupa u mojoj dui", to nezasitno dijete koje mi je odreivalo ivot. Morao sam proivjeti bol toga djeteta. Miljenja sam da svaka osoba koja u sebi prepozna suovisnika mora proi taj proces eli li se osloboditi kompulzivnosti. Kada smo u vezi sa svojim pravim osjeajima, nestaje one energije koja im daje poticaj za iivljavanje. I opet Alice Miller pie: "Nevjerojatno, no ... iivljavanje prestaje im bolesnik pone proivljavati vlastite osjeaje."

Potreba za lijeenjem
Faza oporavka poinje im stupimo u vezu s vlastitim osjeajima. U fazi I. obino jo nismo spremni raditi na dubokim osjeajima. U toj je fazi obino potrebno pravo lijeenje. Da su nam obitelji bile zdravije, lijeenje ne bi bilo potrebno. Odvajanje i oblikovanje vlastite linosti trebali su se dogoditi pravodobno i pravim redom. Zdravi roditelji, zdrave osobnosti trebali bi biti uzorom odvajanja i eljeti to svojoj djeci vie od svega. Iako ne vjerujem da je ba svakome potrebno formalno lijeenje, vjerujem da mnogima jest. Terapija e se pobrinuti da naemo one uzore i odraze u oima drugih koje veina nas nije dobila od svojih glavnih skrbnika. Vrsta terapije manje je vana (sve dok radimo na osjeajima) od terapeuta koji s nama radi. Martin Buber, veliki idovski egzistencijalist, prouavao je sve dostupne terapije i zakljuio da to to lijei nisu toliko teorija ili po jedini postupak, nego odnos izmeu terapeuta i pacijenta. Naa je suovisnost proizala i zavrila u patolokim odnosima. Dakle, dobar od nos s primarnim njegovateljem ima ljekovita svojstva. Zapravo, do bar i ljubavi pun odnos bilo s kime ozdravljuje. Eric Berne, osniva transakcijske analize - individualne psihoterapije koja se temelji na drutvenim meuodnosima, jednom je rekao: "Ljubav je prirodna psihoterapija." Pri odabiru terapeuta imate potpuno pravo postavljati pitanja prije poetka lijeenja. Moete ih pitati tko je i kakav uspjeh posti gao u lijeenju suovisnosti. Moete pitati jesu li razmiljali o tome da su i oni suovisni, te ako jesu, to ine da bi razrijeili svoje probleme. Napokon, moete ih pitati vjeruju li u skupnu terapiju. Zato to pitanje? Vjerujem da e veina uinkovitih terapeuta koji se bave suovisnou, razmjestiti svoje pacijente u skupine. Te skupine mogu biti skupine Programa u 12 koraka, potporne skupine

ili interaktivne terapijske skupine (idealna bi bila kombinacija svih triju skupina). Suovisnosti su u osnovi problemi u odnosima. Dr. Timmen Cermak pie: "Primarna svrha dugorone interaktivne skupine jest osi gurati okruje u kojemu se pitanja suovisnosti spontano pojavljuju... Interaktivna skupna terapija je najuinko vitija kada lanovi otkriju da se u skupini ponaaju isto kao u stvarnome ivotu - da su nepovjerljivi, suzdravaju osjeaje, rtvuju vlastite potrebe kako bi osigurali da drugi budu zbrinuti, da otkrivaju samo brino izabrane djelie sebe... kad napokon spoznaju da ti oblici ponaanja odra avaju uobiajene i nesvjesne obrasce, onda ta skupina moe postati pokusnim laboratorijem za alternativne obli ke ponaanja." Diagnosing and Treating Co-Dependence (Dijagnoza i lijeenje suovisnosti) Pri izboru terapeuta ili skupine preporuujem da se vodite posve jednostavnim mjerilom. Osjeate li se sigurno s tom osobom ili skupinom? Moete li otkriti sebe, a da se pritom ne stidite? Poznajem mnogo ljudi u kojih su terapeuti i skupine poticali stid. Na osjeajima se moe raditi i u intenzivnim teajevima. A u SAD-u je takvih teajeva mnogo. Na teaju koji ja vodim sa svojim kolegom Kipom Flockom koristimo se ivotnim scenarijima i obitelj skim ulogama kako bismo prodrli do izvorne boli. Teaj smo zamislili na postupcima koji se temelje na radu Miltona Ericksona i gestalt psihologije. Osobito smo istaknuli osposobljavanje onesposobljene volje. Teaj se zove "Od prisile/kompulzivnosti do mogunosti izbora". Na svojim sam osjeajima radio uz pomo postupaka terapije ge stalt psihologije i bioenergetike. Preporuio bih takoer rad Boba i Mary Goulding, koji udruuju transakcijsku analizu s gestaltom. Nji hov je rad svuda prihvaen s oduevljenjem.

Premda je posve zamislivo da je mogue na osjeajima raditi i bez primjene formalne terapije, ili bez sueljavanja u skupini, ipak je to malo vjerojatno. Potekoe nalazimo u injenici da je sustav poricanja, u koji treba prodrijeti i prekinuti ga, zapravo primarni sustav obrambenih mehanizama ega. Primarni obrambeni mehanizmi ega su aktivirani u ranom djetinjstvu i djeluju automatski i nesvjesno. Ne moemo znati ono to ne znamo. Tim obrambenim mehanizmima potrebna su zrcala za suelja vanje. U fazi I. bila su nam potrebna zrcala za odraavanje; u fazi II. trebamo zrcala za sueljavanje. Potrebna nam je povratna sprega koja e istaknuti i odraziti kako izbjegavamo ili poriemo svoje osje aje. "Obuzdavanje" je terapijski izraz kojim oznaavamo zadravanje osjeaja. Obuzdavanje se postie sueljavanjem i usporedbom. Su eljavanje je oblik praenja odraza/ogledanja. Pokazujemo osobi kako izgleda u naim oima ili kako nam zvui. Primjerice, jedan je ovjek u mojoj skupini opisivao kako je posve prihvatio nedavnu eninu nevjeru. Dok je govorio, stiskao je ake, a glas mu je podrhtavao. Samo sam mu rekao: "Herkamer, kad si rekao da si prihvatio eninu nevjeru, ruka ti se stisnula i glas ti se raspuknuo." To je sueljavanje. Mogao je iskoristiti ono to se uk lapa u tu povratnu spregu ili odbaciti. Druga dva ovjeka u naoj skupini odgovorila su mu slinom povratnom spregom. Na taj je nain dobio priliku postati svjestan onoga ega nije bio svjestan. Sjeam se zgode u svom procesu otkrivanja. Priao sam o nekim pojedinostima moga samorazornog ponaanja u doba opijanja. Oito mi je na licu bio osmijeh dok sam govorio o nekim vrlo bolnim situacijama. (Sada to nazivam stidnim osmijehom.) Jedan od lanova skupine zamolio me da ponovno ispriam taj doivljaj, ali da se svjesno suzdrim smijeka. Poeo sam ponovno priati bez osmijeha i za nekoliko minuta briznuo sam u pla. Miii lica bili su moj

obrambeni mehanizam koji sam izgradio da bih izbjegao tugu. Bez odraza u oima drugih koji mi je omoguio da vidim ono to nisam mogao vidjeti, ni na koji se nain ne bih mogao suprotstaviti svojim nesvjesnim obrambenim mehanizmima.

Korektivno iskustvo
U fazi II. nastoji se potaknuti ponovno proivljavanje ranih osje aja. To je nuan korak i dio rada na prebiranju stida. No, potrebno je korektivno iskustvo. To podrazumijeva otkrivanje izgubljenog dje teta koje se u nama krije. Kad odrastemo, prua nam se bezbroj prilika da prigrlimo to dijete u nama i da sebe preodgojimo. Kao odrasli moemo, takoer, nauiti doputati da nam odgoj i njenost koje primamo od drugih zamijeni roditeljski odgoj. Vaan izraz koji ovdje elim istaknuti jest "kao odrasla osoba". Rad na alovanju nije bilo "korektivno iskustvo". Bilo je to ponovno proivljavanje onoga to sam osjeao na poetku i tijekom svoga napu tanja. Rjeenje za "provedbeno" ponaanje jest doivjeti ono to "provodimo". To, eto, postiemo alovanjem. Kad jednom "odradimo alovanje", mogue je primijeniti "korektivna iskustva". Sve nae iskustvo pohranjeno je i zabiljeeno u bankama naih uspomena. Nae su razvojne faze poput godova u deblu stabla. Svaka je razvojna faza ostala netaknuta. Na slici 10.1. ugrubo vidimo kako to izgleda. Hipnoza koja nas vraa u ranije godine jasno pokazuje da je svaka razvojna faza ostala netaknuta. U svakome od nas je no voroene, dijete koje je propuzalo, predkolsko i kolsko dijete, koji osjeaju i doivljavaju onako kako smo to mi inili kad smo bili djeca. U nama je i mlad ovjek koji osjea i razmilja ba onako kako smo mi osjeali i razmiljali u mladosti. Neurokirurg Wilder Penfield potkrijepio je neke hipnoze poku sima koje je obavljao tijekom otvorene operacije mozga. Dok je

stimulirao dijelove mozga, pacijent bi doivljavao iste osjete i pro ivljavao iste uspomene stanovitog razvojnog razdoblja. Taj je rad posluio kao temelj Ericu Berneu za uveni model linosti kad je sastavljao tri razliita stanja ega.

Slika 10.1. Razvojne faze Berne je razvio teoriju triju razliitih stanja ega: stanje odrasloga ega (na sadanji misaoni ivot); roditeljski ego (zabiljeeni, ali neis traeni ivot - identina kopija vlastitih roditelja); i stanje djejeg ega (na osjetilni ivot, osobito kako smo ga doivjeli kao dijete). Mnogi se posve slau da djeca to smo neko bili ive u nama u stanju energije koja proizvodi osjeaje, misli i elje. Ako nae razvo jne potrebe za osloncem nisu zadovoljene, energija koja bi se na-

kupljala u otopini svakog razvojnog stanja biva blokirana. Bloki ranu energiju uglavnom ine blokirane emocije. "Korektivno iskustvo" koje se upotrebljava u radu na unutarn jem djetetu poiva na injenici da tu blokiranu energiju moemo vratiti u vremenu i preraditi. Druga pretpostavka za "rad na unu tarnjem djetetu" jest da se nae razvojne potrebe tijekom cijeloga i vota uvijek iznova prerauju i opet iskoritavaju. Emocionalna potreba u najranijem djetinjstvu jest, primjerice, osnovno povjerenje. Ako ta potreba nije zadovoljena, u sljedeu fazu prelazimo povrijeeni. Bit e mnogo tee iskuavati i odvojiti se od majke u doba puzanja ako nemamo osnovno povjerenje. Poslije u ivotu, svaki put kada se naemo u posve novoj situaciji, pojavit e se nerazrijeena pitanja iz najranijeg djetinjstva. Osmislio sam teaj koji trenutano provodim na nekoliko mje sta u zemlji. Posluio sam se s nekoliko izvora (najistaknutiji je svakako onaj Parna Levina koji e uskoro biti objavljen u Zdravst venim priopenjima (Health Communications) pod naslovom Ciklusi moi (Cycles of Power). Teaj omoguuje polaznicima da rasprave razvojne faze djetinjstva te im nudi korektivna iskustva za svaku raz vojnu fazu. To se postie u malim skupinama koje su osmiljenje poput odgojnih malih obitelji. Svaka osoba prima od skupine razno like odraze i povratne odgovore primjerene razvojnoj potrebi po jedinog ivotnog razdoblja. Primjerice, u najranijem djetinjstvu svima nam je bio potreban dodir i maenje. Potrebno nam je bilo osjetiti toplinu i osjeati da u nekoga moemo imati povjerenja. Trebale su nam rijei poput: "Do bro doao na svijet." "Sretan sam to si tu." "Moe se pouzdati, tu sam zbog tebe." "Ima na raspolaganju vremena koliko god ti je potrebno da zadovolji svoje potrebe, neu te pourivati." "Sretan sam to si djeak." "Sretan sam to si djevojica." "elim te dodir-

nuti, elim te zagrliti." "Prihvatit u te upravo onakvog kakav jesi." "Prihvaam sve tvoje osobine." Tijekom teaja zamolim jednu po jednu osobu da doe u sre dinu. Skupina se tada primie toj osobi onoliko koliko to doputaju njezine granice. Svaka osoba u skupini izgovara jednu od verbalnih potvrda dok istodobno gladi, miluje ili samo blago dodiruje osobu u sredini. Svaka osoba nekoliko puta krui oko skupine uz taktove us pavanke. Osoba u sredini slua zatvorenih oiju. Kad sam prvi provodio tu vjebu, zapanjila me jaina osjeaja koji su se pojavili. Nekoliko trenutaka nakon poetka neki su ljudi u sredini poeli gorko jecati. Budui da su mnogi od njih bili moji pa cijenti, odjednom mi je sinulo da su gotovo svi oni koji su tako jako jecali imali u obiteljskom sustavu ulogu Izgubljenog djeteta. Nisu bili eljeni i nikad nisu osjetili osnovno povjerenje koje malo dijete treba osjeati. Kada dirnemo u mjesta na kojima je u naim duama pukotina, to duboko osjeamo. Svaki put kad vidim oca i sina u zagrljaju, os jetim okus boli i tuge. U mojem teaju prolazimo sve razvojne faze djetinjstva omogu ujui svakome da provjeri je li te potrebe zadovoljio ili nije. Omo guujemo korektivna iskustva i pokazujemo druge naine na koje je mogue zadovoljiti te potrebe. Primjerice, izgubljeno dijete koje zapoinje bilo to novo, treba prijatelja, zatitnika ili potpornu skupinu koji e mu laskati, stati uz njega, pa ak ga moda i pozvati na veeru (u figurativnom ga smislu hraniti). Dan prije negoli zapone neto novo, moe se zamo tati u deku, pojesti nekoliko zalogaja na brzinu (hranjivih, narav no). Masaa i miriljava kupka s pjenom takoer mogu dobro po sluiti. To su naini da se, kao odrasla osoba, pobrine za dijete u sebi. No, ima jo naina.

Nakon toga na teaju vezu s djetetom u nama uspostavljamo putem unutarnjih slika i meditacije. Svatko donese svoju sliku na kojoj jo nije navrio osam godina. Veza se uspostavlja doivljavan jem djeteta s pomou unutarnjih slika. Sudionike teaja navedem da svatko djetetu kae kako je on njegova budunost, te da bolje nego itko drugi shvaa to je sve to dijete prolo. Potom im navedem redak iz Coudertove knjige Advice From a Failure (Savjeti jednog gu bitnika) . Predlaem da svatko svom unutarnjem djetetu kae: "Od svih ljudi koje e ikad u ivotu upoznati, ti si jedini ovjek kojega nikad nee napustiti ili izgubiti." Zatim svakoga upitam je li voljan dodati "a ja u sve uiniti da te nikad ne napustim." Ovo potonje je vano jer smo se zbog stida odrekli sebe i napustili svoje unutarnje dijete. To je iskustvo jedno od najdjelotvornijih to sam ikad doivio. Poeo sam ga provoditi na svojim pacijentima prije otprilike dvana est godina i tijekom godina sam ga prilagodio. arko savjetujem svakom odraslom djetetu da odvoji nekoliko minuta na dan za razmiljanje i ostvarenje veze sa svojim jedin stvenim unutarnjim djetetom. Preporuujem da svatko u lisnici ili na radnom stolu dri svoju sliku kad je bio mali. Kad sam razoaran ili u fazi preopreznosti, volim pogledati u sliku na kojoj su mi etiri godine i razgovarati s tim malim prestraenim djeakom u sebi. Nevjerojatno koliko to moe pomoi. Jo se mnogo toga moe rei o radu na unutarnjem djetetu. Upravo piem knjigu pod naslovom Healing the Shame that Binds You (Oslobodite se stida koji vas sputava). U toj u knjizi potanko predsta viti oblik rada na pretvaranju stida u neto drugo. Moj rad nije nita originalno. Jednostavno sam spojio brojne vrste terapija s toga podruja koje se sada provode. Osobito bih pre poruio djelo dr. Charlesa Whitfielda pod naslovom Healing the Child Within (Oslobodite unutarnje dijete). Rokelle Lerner i Wayne

Kritsberg provode slino. Pia Mellody je u terapijskom centru "The Meadows" osmislila teaj koji ljudima pomoe da uspostave vezu sa svojim dragocjenim djetetom. Hvala Bogu, krenulo je. Dok ne uspostavimo vezu sa ivotvornim, spontanim i prirod nim djetetom koje je naputeno s pomou pravila otrovne peda gogije, ne moemo poeti obnavljati svoj unutarnji ivot. Obnova unutarnjeg ivota je temelj faze III., procesa otkrivanja. Moramo se vratiti i stupiti u vezu sa svojim izgubljenim ja elimo li otkriti koje je nae pravo ja.

Naputanje doma
Ne moemo nai svoje izgubljeno ja ako ne napustimo dom. Dom naputamo tako da odbacimo scenarije i krute uloge. S pomou njih uskratili su nam izvornost/autentinost. Te smo krute uloge igrali iz odanosti prema svojim disfunkconalnim obiteljskim sustavima. Te su nam uloge ulijevale snagu i mo, no skupo su nas stajale. Jo Courdet kae: "Ne treba biti voljen, ne na tetu samoga sebe." Svatko je od nas neponovljivo i jedinstveno Boje dijete. Roeni smo da budemo to to jesmo. A to je mogue postii samo ako se odvojimo od odreenja naih obiteljskih sustava te uvjerenja i miljenja koje nai roditelji imaju o nama. Isus Krist je bio nepok olebljiv posvjedoivi da je Boga nemogue nai, a kamoli sebe, ako ne napustimo dom. Matej citira Isusa: "Nisam doao da donesem mir, nego ma. Jer doao da sina rastavim od njegova oca, a ker od njezine majke ... I ovjeku e neprijatelji biti njegovi ukuani." (Mt. 10:34-36) Napustiti dom znai odvojiti se od obiteljskog sustava. Znai prestati idealizirati i matati o svojoj vezanosti za roditelje. Samo

ako odemo i odvojimo se, moi emo birati vezu sa svojim roditel jima. Za vezu je potrebno odvajanje i samostalnost. Kada to obavimo, na poetku e nam moda biti potrebna velika udaljenost. Jer oni koji su bili teko zlostavljani, morat e doista oprezno procijeniti koliko se ele pribliiti svojoj izvornoj obitelji. Neki e smatrati preopasnim da se ikad vrate roditeljima. Sve u svemu, faza II. je faza opratanja. Pratamo sebi i pratamo svojim roditeljima. Oprostiti znai davati kao prije. To znai da odu stajemo od ljutnje i oslobaamo energiju koja nas je sputavala. Mo emo voljeti svoje roditelje kao stvarne ranjene ljude kakvi i jesu, a ne kao arobne, apsolutizirane i mitologizirane bogove iz djeje perspektive. Samo ako se odvojimo, moi emo s njima uspostavti vezu. Samo ako se oslobodimo ZAARANOSTI svoje izvorne obitelji, moi emo ivjeti ivot po vlastitom izboru. Ako se ta ZAARANOST ne prekine, na e ivot biti samo puka medunaratajna ne sretna sluajnost. Tijekom faze II. esto emo osjetiti ono to nazivamo "krivnjom preivjeloga". Sjeam se da sam tijekom te faze terapeutu rekao da se osjeam poput takora koji naputa brod to tone. Majka, brat, sestra i ja bili smo izloeni duevnom oku, a ja sam se spaavao. Dugo sam se trudio i utroio mnogo energije poku avajui lanove svoje izvorne obitelji ukljuiti u terapiju. Osjeao sam se krivim za svaki djeli sree koji bi me snaao. Osjeao sam da ga moram podijeliti na etvero. Tek nakon dugotrajnog lijeenja shvatio sam da imam pravo na vlastiti ivot. Uvidio sam da imam pravo ostvariti sebe i postati jedinstveno svoj. Krivnja je znak disfunkcionalnosti obiteljskog sustava. U disfunkcionalnim sustavima krivnjom prikrivamo suovisnost. Krivnja je znak obiteljske zapletenosti. Kao zamrznuti neizdiferencirani ego, nitko u disfunkcionalnoj obitelji nema pravo ni na kakvu samostal nost i odvojenost. Nerazlikovnost - neizdiferenciranost znai da se

nitko nema pravo razlikovati. Dakle, biti samosvojan i razliit znai osjeati krivnju. S vremena na vrijeme jo je uvijek osjeam. Nema nita loeg u tome da se pomogne obitelji pod pretpo stavkom da je to na izbor, ne dunost koju namee obiteljski sustav. Volim svoju mamu. Drao sam oca za ruku na samrtnoj postelji i rekao mu da ga volim. Nisam imao nedovrenih poslova s njim. Vo lim svoju sestru i brata i zbog toga odbijam s njima igrati ulogu uvara, Malog roditelja ili Junaka. Ne mogu ih pravo voljeti ako ne volim sebe. Igrati te uloge a da se ne uspostavi pravi odnos, samo bi nastavilo onu istu staru obiteljsku disfunkcionalnost. Jedan mi je pacijent rekao kako je Renee Fredrickson, koja je strunjakinja za inceste, bila upitana koje bi darove dala svojim pa cijentima kad bi bila u mogunosti darovati im sve. Renee je, prema njegovim rijeima, odgovorila kako bi im darovala hrabrost da pre stanu nastojati popraviti svoj obiteljski sustav i hrabrost, ako im je potrebna, da napuste svoje roditelje i prepuste se svojoj sudbini. To moda nije posve toan citat, ali je svakako dobar nain da se usredotoimo na oporovak iz faze II. Prekinuti obiteljsku ZAARANOST znai prekinuti isprepletenost. To znai odvojiti se i en ergiju usmjeriti na vlastite ivotne probleme (presudno za suovisnike). Neki roditelji nikad nisu razrijeili svoju potrebitost, nikad nisu za dovoljili svoje potrebe. Nikad nisu preuzeli odgovornost za vlastite ivote. Nakon to se netko odrekao djetinjstva da bi se brinuo o za dovoljenju potreba svojih roditelja, ima pravo (rekao bih - to mu je od Boga dana dunost) da se usredotoi na vlastiti ivot. To moe znaiti prepustiti roditelje njihovoj sudbini. Ponovno proivljavanje izvorne boli i prihvaanje izgubljenog djeteta u sreditu su faze II. Rezultate postignute u toj fazi moramo i dalje odravati kako bismo ih osigurali i poboljali.

Odravanje stida
Odravanje je osobito vano s obzirom na stid. Posao odravanja na stidu zahtijeva stalno praenje unutarnjih roditeljskih glasova. Ti se glasovi javljaju u obliku pokretaa poput Budi savren, Budi jak, Ugodi mi, Trudi se i Pouri. Javljaju se i kao Zaustavljai i Smutljivci. Zaustavljai i Smutljivci su introjektirani kritiki i prijezirni glasovi iz prolih postiujuih dogaaja. Moramo nauiti kako te glasove staviti u kontekst i odgovoriti im. Takoer moramo nauiti kako stvoriti nove pozitivne stavove kojima emo se suprot staviti glasovima stida. Stid se takoer odrava s pomou unutarnjih slika. Slike na ko jima smo mi kao manjkave osobe i stvarne uspomene na posui vanje, ucrtane su u naim neurolokim dojmovima. Postoje djelotvorne metode i postupci za preureenje osobnosti kojima je mogue ozdraviti uspomene. Tim je postupcima mogue ak i promijeniti unutarnje slike. Kanim ih poblie predstaviti u svo joj knjizi Healing the Shame Which Binds You (Oslobodite se stida koji vas sputava). U zakljuku bih vas jo jednom podsjetio da je oporavak proces, a ne dogaaj. "Traje dok traje," kau da je rekao sljedbenik sustava yoga, imenom Berra. Rad na alovanju moe se zapoeti u nekoj terapijskoj skupini ili teaju, no katkad e potrajati godinama. Jed nom kad smo se povezali sa svojim unutarnjim djetetom i obeali da emo biti uz njega, treba jo tota obaviti. Ljubav je rad na svlada vanju tromosti i hrabrost koja oduzima vrijeme i panju. Prihva anje svojeg izgubljenog djeteta poetak je tog rada i hrabrosti da iskaemo ljubav prema samome sebi. To je doivotna obveza. Zapam tite, od svih ljudi koje e ikad u ivotu upoznati ti si jedini ovjek kojega nikad nee napustiti ili izgubiti! Saeo bih fazu II. vrlo kratko. Dovoljno sam o svemu govorio pa nee biti potrebno tumaiti svaku natuknicu posebno.

Proces odvajanja - naputanje doma Otrenjenje - skidanje ARI Rad na ljutnji i zlovolji Skupna terapija Prihvaanje svoga jedinstvenog, unutarnjeg djeteta Promjena drugoga reda - naputanje prvotnih obrambenih mehanizama i krutih uloga - obuzdavanje kompulzivnosti Otkrivanje interpersonalno prenesenog "usaenog stida" Normalnost i prosjenost Korektiva iskustva s obzirom na osnovne potrebe Izvorna bol - alovanje zbog naputanja Odreivanje vrijednosti Popravak ega i rad na granicama Recikliranje potreba iz djetinjstva kao odrastao ovjek Zabrinutost zbog obiteljskog zdravlja - "krivnja preivjelog"

11
Putokaz za pronalazak pravoga JA
Faza III. - Duhovno buenje i ovrsnue
"Ako moe biti, budi, ako ne, glavu gore i nastavi se brinuti za tue stvari, petljati i otpeljavati za druge sve dok se ne srui." E. E. Cummings Kraj ivota donosi mudrost pod pretpostavkom da smo tijekom svojega puta obavili i prebrodili raznovrsne zadae od odluujue vanosti. Mudrost se moe definirati kao raspoznavanje vanog od nevanog. Mudrost ne omoguuje sagledavanje cjelovite sliku. Zato je potrebno mnogo, mnogo vremena dok ne postanemo istinski mu dri. Jedino naveer moemo procijeniti cijeli dan. Mudrost znai vidjeti sve. Mudrou spoznajemo dijelove jer poznajemo cjelinu. Trea faza naega putovanja prema cjelovitosti otvara nam nove vidike na sve ono to se prije dogodilo. Faza III. vodi u cjelovitost. Postavi potpuni, moemo jasnije sagledati to je bio sredinji prob lem u naem ovisnikom nainu ivota. Posljednji od 12 koraka kae:

12."Nakon to su nas ovi koraci duhovno probudili, trudili smo se tu poruku prenijeti drugim ovisnicima i slijediti ova naela u svakom naem inu." Ovaj korak razjanjava da je upravo duhovna smrt sr naeg ovisnikog ponaanja. Suovisnost je duhovni problem. Izljeenjem ovisnosti duhovno se budimo. No, krajnji cilj nije samo duhovno buenje. To mora biti stalno stanje koje podravamo svakodnev nom vjebom. Duhovno buenje podrazumijeva nov nain gleda nja i vienja i nov nain postojanja. Faza III. je duhovno buenje. U fazi III. poinje pravo putovanje prema otkriu. Zai emo na mjesta na kojima nikada dosada nismo bili. Prije smo smisao naeg ega pronalazili u naim postupcima i po stignuima. U fazi III. izdiemo se iznad ega i takve vrste procjene ega. Novi se smisao odnosi manje na djelovanje, a vie na bivanje. Spoznajemo svoje bie - svoje pravo ja. Ta je svijest nepovijesna. Ona je beskonana i izvire iz nas. U treem sam poglavlju pregledno prikazao osnovne ljudske potrebe. Posluio sam se djelom dr. Abrahama Maslowa. Maslow je cijeli ivot prouavao najvie dosege ljudske naravi. elio je spo znati ljudsku veliinu. Dugo je istraivao ljude koji su, kako je to ob jasnio, ostvarili sebe i vrhunska ljudska iskustva. Na temelju tih is traivanja Maslow je zakljuio kako su potrebe nas, ljudskih bia, poredane po hijerarhiji. Nae osnovne potrebe on naziva potrebama zbog nestaice. Ja sam ih nazvao potrebama za osloncem i govorio o problemima koji nastaju ako one nisu zadovoljene. Maslow je vjerovao da moemo, kad zadovoljimo potrebe za osloncem, prijei na vii stupanj potreba koje je nazvao potrebama bivanja. Potrebe bivanja odnose se na osobnost, individualnost, pravdu, istinu, dobrotu, ljepotu, konaan smisao i mudrost. Te su dvije skupine potreba povezane. Teko je zamisliti da netko trai

pravdu i istinu ako gladuje, ili da je zaokupljen osobnim osamostalji vanjem i vlastitom osobnou ako udi za ljubavlju i njenou. Maslow je nadalje vjerovao kako se svaka od tih dviju skupina potreba vodi stanovitom vrstom svijesti ili spoznaje. Potrebe niega reda su podruje ega. Potrebe viega reda su podruje vie svijesti ili svjesnosti jedinstva. Via je svijest carstvo naega pravog ja. Tu teo riju ljudske svijesti zorno sam predoio u 4. poglavlju. Na crteima odmah uoavamo da put do pravoga ja poiva na razrjeenju pitanja ega. To su ve prije mene rekli brojni duhovni pisci. U svojoj knjizi Transformers (Preobrazitelji) Jacquelyn Small iz javljuje:
"Ego e nas stalno vui natrag, do razine nezadovoljenih po treba, sve dok te potrebe ne zadovoljimo."

Neispunjenje potreba za osloncem u djetinjstvu nazvao sam problemom odrasloga djeteta. Kao odrasli ljudi s nezadovoljenim djejim potrebama za osloncem, stalno se vraamo natrag u nasto janju da te potrebe zadovoljimo. Faza II. otkriva nezadovoljene potrebe i stvara okruje za njihovo zadovoljenje u odrasloj dobi. Budui da je ego obnovljen, slobodni smo izdii se iznad njega. Na putu prema vlastitom upotpunjenju i cjelovitosti ego treba nadmaiti. Ego predstavlja nau ogranienu ili suenu svijest. Ego je pravome ja isto to i signalno svjetlo sjaju reflektora. Svrha ega je pri lagodba, borba i opstanak. S pomou ega hvatamo se u kotac sa svijetom i zadovoljavamo svoje osnovne potrebe za osloncem. Za prikladan ivot potrebne su vrste granice ega. Preoprezan suovisnik uvijek osjea prijetnju i nevolje. Ne moemo niti pomisliti na fazu III., a njezina je zadaa otkriti pravo ja, sve dok su nam granice slabe.

Unutarnje putovanje
Ne moemo zapoeti putovanje prema unutra sve dok se ne prekine ZAARANOST izvorne obitelji i ne odtugujemo svoje. Kad su granice naeg ega vrste, svijet nije tako zastraujui. Znamo da se moemo za sebe brinuti. Znamo da za to posjedujemo unutarnje sposobnosti. Ne trebamo vie biti preoprezni. Na je ego sada sposoban iriti vidike i izdii se iznad sebe. Izdii se iznad sebe zapravo je putovanje prema unutra. Unutarnji su pomaci putovanje prema duhovnosti. Bez toga putovanja ni na koji nain ne mogu saznati tko sam zapravo ja. Moje bivanje, moje prvobitno jastvo nalazi se u podruju koje je iznad obiteljskih i drutveno zadanih te po spolu rasporeenih ulo ga. Moje pravo ja nije mogue otkriti gledajui izvana. Moje se bi vanje moe otkriti jedino u tiini mog unutarnjeg ivota.

ivot iznad ega

Abraham Maslow je vjerovao da posjeduje na iskustvu utemel jene podatke koji potvruju postojanje vie svijesti. Kao psiholog vjerovao je da je duhovni ivot bit ljudskoga ivota. Pie: "Duhovni je ivot... dio ljudskog bivstva. On je odreujua osobina ljudske naravi. Bez njega ljudska narav nije potpuna ljudska narav." The Farther Reaches of Human Nature (Dalji dosezi ljudske naravi) Odnedavno brojni znanstvenici istrauju fenomen vie svijesti. Ljudi poput Kena Pelletiera, Elmera i Alice Green, Russela Targa, Geralda Putoffa, dr. Brugha Jova, Karla Pribrima i Fritza Caprae jed-

noduno su se sloili o sposobnostima kojima raspolaemo na visi nama svijesti. Greenovi i Pelletier su znanstveni psiholozi. Karl Pribrim je fiziolog, i bavi se mozgom. Targ, Putoff i Capra su fiziari. Brugh Joy je lijenik. Fiziari poput Olge Worrell i mog prijatelja Jacka Schwarza do kazima su potkrijepili neke od velikih mogunosti koje prua via sila. Ve 32 godine Jack jede samo tri obroka na tjedan. Spava samo dva sata na dan. Dok je u alfa-valnoj modanoj svijesti, kroz vene moe provui 30 cm duge pletae igle. Potom zacjeljuje rane. Jack voljom upravlja takozvanim nehotinim procesima.

Nadmaiti ego
Glavni zakljuak svih tih znanstvenika jest da je potpuna ljudska svijest mnogo vie od suene svijesti ega. Svi se slau kako postoji via svijest koja nadmauje ego. Dokazano je da je ta svijest povezana sa svom stvorenom svi jeu. Rano djelo J. B. Rhinea pruilo je o tome jasne naznake. Neto noviji rad Putoffa i Targa o daljinskom gledanju ponudio je vane nove podatke koji pokazuju da, kad zaemo u viu svijest, ra spolaemo viom silom. Oni su uvjereni da je ta sila nastala zbog povezanosti sa svom ostalom stvorenom svijeu. I neki stari obiaji podupiru postojanje vie sile putem proirene svijesti. Indijanski su iscjelitelji vjerovali da se via sila postie medi tacijom i sjedinjenjem s monim ivotinjama. Isus je svojim sljedbe nicima govorio da raspolau silama koje su jae od sila koje su u njega vidjeli. Jasno je da su ljudske sposbnosti koje je imao Isus bile psihokineza, vidovitost, telepatija i znanje. Pokusi na daljinskom gledanju potkrijepili su neke zakljuke kvantne fizike. Ti pokusi pokazuju da nismo ogranieni vremenom i prostorom. Ljudi u hermetiki zatvorenim prostorijama mogu vid jeti ono to u tom trenutku gleda netko drugi udaljen od njih 50

kilometara. Neki pak osobito daroviti ljudi mogu unaprijed znati to e drugi vidjeti prije nego to im se pokae kamo da gledaju. To je is traivanje prikazano u knjigama The Silent Pause (Tihi odmor) Georgea Leonarda i Mind Reach (Doseg uma) Putoffa i Targa. Krajnji je zakljuak da se u najviim trenucima svijesti sjedinju jemo sa svemirom. Mi smo hologram svijeta. Svijet je sustav, a mi smo dijelom cijelo i u cijelosti dio. Svatko je od nas svemir na svoj nain. To je ono emu su nas stoljeima uili svi veliki duhovni uitelji. Ego stvara odvajanje i iluziju. Jednom kad nadmaimo ego, nema odvajanja. Svi smo mi jedno. Suvremena se znanost pribli ava prastaroj mudrosti. Suvremena znanost jasno kae da um i tijelo nisu protivnici. Um i tijelo su dva razliita oblika energije. Naa se svijest sada shvaa kao visokofrekventna energija. Budui da su oblici energije, um i tijelo utjeu jedno na drugo. Dosta je bilo govora o emocionalnoj energiji i kako ona utjee na um. Jasno je da brige i uznemirenost mogu utjecati na tijelo. U svo joj knjizi Mind as Healer, Mind as Slayer (Um - iscjelitelj, um - ubojica) Pelletier navodi da je oko 60% bolesti zbog kojih se obraamo lijeniku povezano sa stresom i moe se lijeiti postupcima za sprje avanje stresa.

Ostaviti na miru
Ako su um i tvar iste grae, moemo nauiti iskoristiti tvar na dojmljiviji i misaoniji nain. Uiti se izmicati nadzoru ega i okretati se vioj svijesti nain je kojim se postiu silni rezultati. Uzreica kae: "Pusti i dopusti Bogu." Ljudi govore o dojmljivim stvarima koje im se u ivotu dogaaju kad se okrenu svojoj Vioj sili. To to opisujem moe se saeti u: Mi smo vie od priproste svijesti ega. Kako bismo otkrili svoje pravo ja, moramo nadmaiti obinu svijest ega. Zakljuak:

1. U skladu sa sve veim brojem podataka iz bihevioristike znanosti. 2. Sastavni dio gotovo svih vjerskih predaja. 3. Kad bismo do kraja u to vjerovali na osobnoj razini, ivot bi nam se posve promijenio. Tvrdnje iz kojih smo izveli taj glavni zakljuak glase: 1. Velik dio mentalne aktivnosti otpada na nesvjesnu svjes nost, npr. na snove, intuitivne spoznaje, obiteljske sustave, uloge i obrambene mehanizme ega. 2. Sugestija i autosugestija imaju mnogo veu mo od one koju im obino pripisujemo. Svi mi djelujemo u posthipnotikoj (posueno postojanje/egzistencija) ZAARANOSTI potaknutoj u najranijem djetinjstvu. Glavne sastavnice te ZAARANOSTI potjeu iz izvorne obitelji i kulture u kojoj smo roeni. Ta ZAARANOST djeluje nesvjesno. 3. Odolijevat emo spoznaji koju arko elimo. Jezik kojim se ego brani, poricanja, zablude, obiteljski sustav i kulturne uloge prijee nam da dosegnemo viu svijest. 4. Svakome od nas dostupan je nadsvjestan, kreativan, inte grativan, i intutivan um ije su sposobnosti, po svemu sude i, neograniene. To je dio nae svijesti po kojoj smo nalik na Boga. 5. Danas raspolaemo mnotvom podataka koji pokazuju da je ta via svijest povezana sa svim ostalim oblicima svijesti (pokusi s telepatijom koje je proveo J. B. Rhine; pokusi s daljinskim gledanjem koje su izveli Putoff i Targ na Insti tutu za istraivanja sveuilita Stanford u Californiji). 6. Nemam razloga dvojiti da je moj kreativan/nesvjestan um za mene naumio plan. Ako se osvrnemo na svoj ivot, esto

7.

8.

9.

10.

imamo dojam da je takav plan postojao. Moemo ga provo diti ili zanemariti. Ponaam li se prema planu vie sile, mogu oekivati da e moja djela biti u skladu s konanom dobrobiti svih oko mene. Izgleda da nema mjesta dvojbi da e nam sredstva nuna za ostvarenje toga plana biti na raspolaganju kad god ih zatrebamo. Einstein je pokazao da su i um i tvar energija. Brojna su svjedoanstva koja dokazuju da je umna energija iznad tvarne energije (psihokineza itd.). Pokazalo se da je staloen onaj ivot u kojemu je izbor preputen kreativnom/intuitivnom umu. To postiemo svje snom uspostavom odnosa putem molitve i meditacije. Jedan od uvjeta da ujemo neiskrivljeni unutarnji glas jest spremnost na drukije opaanje. To zahtijeva disciplinirani pristup molitvi i meditaciji u kojima zaobilazimo ego.

Nezadovoljene potrebe ega

Druga je vana stvar da se ego ne moe zaobii na putovanju prema cjelovitosti ako se jo uvijek bavi nerazrijeenim pitanjima iz prolosti. Svakome od nas potreban je vrst i zdrav ego. Jacquely Small pie: "Na putu stvaranja sebe treba nadmaiti ego. No, mogue ga je nadmaiti samo ako se pozabavimo njegovim potre bama na osobnoj i meuljudskoj razini - ne poricanjem ili nastojanjem da ih zaobiemo." Transformers (Preobrazitelji)

esto prebrzo uronimo u molitvu, meditaciju, sanjarenje, prebi ranje dana i ostale duhovne discipline, mnogo prije nego to su strukture ega dovoljno ovrsnule da budu odskona daska za ire nje. Vidio sam mnoge koji se sjedinjuju s duhovnou (neki su je ak i poduavali), a jo su uvijek krajnje suovisni. Duhovnost tako postaje vrlo varavim oblikom zablude i poricanja. Lako se postaje ovisnikom o "visovima" promijenjenih stanja svijesti. Takva je du hovnost krajnje opasna i primjerena je kompluzivnom/ovisnikom ponaanju. S druge je pak strane osobito vano istaknuti da ima i onih koji se na razini vie svijesti esto doimaju kao neurotine osobe. Djelo vati na razini jedinstvene svijesti ega esto izgleda udno. Primjerice, ego ne moe razumjeti jezik snova. Ljudi esto go vore: "Noas sam sanjao udan san." San je egu udan - no, ne i jedinstvenoj svijesti koja razmilja u simbolima i cjelovitim slikama. Isus, Franjo Asiki, Gandi, Ivana Orleanska, Schweitzer, Majka Tereza, doista e se materijalistikom egu doimati kao udaci. Du hovna se osoba esto prikazuje kao klaun ili budala. "Boju glupost" esto je vrlo teko razlikovati od ovisnosti. Veini ipak, velianstvena svetost ne zadaje brige. Dakle, ope nito govorei, trebamo obaviti posao na egu prije negoli se vinemo prema jedinstvenoj svijesti. Ovime sam htio rei da su za rad u fazi III. potrebni vrsti temelji faze I. i II. Faza III. je preobrazbeno putovanje. Nai svoje pravo ja znai vidjeti svoj ivot potpuno drukije. Ovisniki nain ivota temel jio se na uvjerenju da neto izvan nas samih moe donijeti spas. Jedinstvena svijest razjanjava da nas nita izvan nas samih ne moe usreiti. Naa srea poiva na unutarnjem ivotu, "tom kraljevstvu u nama". Kada sretnemo svoje pravo ja, znat emo da je to nae ja stvo reno na sliku i priliku Boju. Nae je pravo ja nae Boje ja (nalik na

Krista, ako ste krani). Duboka svijest o sebi koja je povezana sa svim ostalim svijestima, dio je naega ivota koji sudjeluje u Bojem ivotu. To je uistinu via sila. To ne znai nuno da je nae ja postalo bolje, nego da je drukije. Promjenom miljenja mijenjamo svoj ivot. Upravo to je presudno.

Mo miljenja
Na je ivot ogranien miljenjima. Dok sam bio aktivni ovisnik, vjerovao sam da moj ivot i srea ovise o izvanjskim silama. Svoje sam odluke donosio prema tom uvjerenju. Moje me je pogreno miljenje navelo na pogrean izbor. I na kraju sam stvorio svijet u koji sam vjerovao. Dogaaj prolog Boia odlian je primjer za to kako uvjerenja oblikuju na svjetonazor. S jednim svojim prijateljem i njegovim stricem otiao sam u Galleriju. Galleria je, naime, tijekom blagdana najnapueniji trgovaki centar u Houstonu. Promet je straan. Da bih u te dane tamo stigao, treba mi 40 minuta, a udaljenost od moje kue je samo desetak kilometara. Moj je prijatelj vrlo ugodna osoba - vrlo ljubazan i topao. Njegov je osmijeh zarazan. Voli ljude i vjeruje u ljudsku dobrotu. On je vozio i do Gallerije nam je trebalo 20 minuta. Plijenio je osmijehom dok je ljude molio da nas puste ispred. Stvorio je onakav svijet u kakav je vjerovao. Njegov je stric htio voziti natrag. Stric mu je prilino mraan, uvjeren da su ljudi "vraga dobri". Trebalo nam je 20 minuta da iza emo iz parkiralita! Njegov se stric ljudima beljio i izderavao se na ostale vozae. Nitko ga nije htio pustiti. Napokon mu je jedna draga stariica dala znak da se ubaci ispred nje. Pokazao joj je srednji prst! Ne samo da je stvorio onakav svijet u kakav je vjerovao, nego kad je

naiao na primjer koji mu je pruio priliku da promijeni miljenje, nije ga ak niti pogledao. Naa uvjerenja stvaraju onakav svijet u kakav vjerujemo. Svoje osjeaje, misli i gledita neprestano projiciramo na svijet oko nas. Mogu stvoriti drukiji svijet ako promijenim svoje miljenje o nje mu. Nae unutarnje stanje stvara vanjsko, i obratno. Trebalo mi je 42 godine da shvatim to prilino jednostavno duhovno naelo. Suovisnost je u biti duhovna bolest jer vjeruje upravo u suprotno. Suovisnost u biti vjeruje da moje unutarnje stanje ovisi o onome to je izvan mene. U fazi III. kreemo na putovanje na kojem otkrivamo to unu tarnje kraljevstvo. Za to je potrebno primijeniti duhovne discipline. Za takve je discipline potreban isti stav kao u prethodnim fazama: razrijei, budi predan i radi dan za danom. Na nekoliko naina moemo pristupiti radu na snovima. Slino je i s molitvom i medita cijom. Jednako kao to smo trebali zatitnika u fazi I., potpornu skupinu ili terapeuta u fazi II., u fazi III. nam treba duhovni dirigent. Takvu je osobu mogue nai u novoj obitelji kojoj smo se pridruili. Moda ste uli za nekog duhovnog uitelja kojem biste se eljeli obratiti i zamoliti ga da vam bude zatitnik ili vodi. Moda znate pastora, sveenika, rabina, duhovnog prijatelja koji vam se ini prikladnim. Za poetak je vodstvo jako vano. Malo ljudi ista zna o tumaenju snova ili povezivanju snova u cjelinu. Gotovo nikog od nas nisu uili kako meditirati. Veina ljudi i dalje moli kao u djetinjstvu i nema pojma kako proiriti svoj svijet molitve. Veina ljudi ne pie ni duhovni ni svakidanji dnevnik. U fazi III. najkorisniji je duhovni dirigent. Programi u 12 koraka izravno nas vode u unutarnje kraljevstvo. Programi od 12 koraka izrasli su iz est vjerskih postavki Oxfordskog pokreta. Tih je pak est vjerskih postavki proizalo iz duhovnog

iskustva koje se pripisuje sveeniku Francku Buckneru. Osnivai Programa sudjelovali su u Oxfordskom pokretu u Sjedinjenim Amerikim Dravama i na vjerskim su postavkama Oxfordskog pok reta osmislili Program u 12 koraka. Jedna je stvar od poetka bila jasna - pravi oporavak slijedi tek nakon duhovnog buenja. Bill W. i dr. Bob jasno su se odredili o glavnom problemu alkoholizma. Za njih je to "duhovni steaj". Duhovna je pusto bolest nad bolestima. To je ono to sam opisao kao pukotinu, rupu u dui - problem suovisnosti. Taj izam alkohololizma ili bilo koje druge ovisnosti, to je rastrganost unutarnjeg ja koju razliito nazivamo - internalizirani stid, raspojasana samo volja ili suovisnost. Svaki na svoj nain opisuje duhovni steaj. Dvanaesti korak je govorio o duhovnom buenju. Jedanaesti korak govori izravno o molitvi i meditaciji, a on glasi: 11. "Molitvom i meditacijom nastojali smo poboljati svoj osobni odnos s Bogom, onako kako Ga mi shvaamo, molei jedino da spoznamo to je Bog nakanio s nama i da nam da snage da to provedemo" I molitvi i meditaciji moe se pristupiti na bezbroj naina. Nije dan nije pravi i nijedna metoda nije ono pravo. A ono pravo jest stvaran neposredni doivljaj zajednitva s Bogom. To je naa sud bina i bez nje lutamo. Jako je vano istaknuti da ta duhovna potraga nije neka dodatna blagodat naemu ivotu, neto ega se prihva amo ako imamo vremena i sklonosti. Mi smo duhovna bia na zemaljskom putovanju. Duhovnost upotpunjuje bivanje. Mi smo vrsta duhovnih bia koja, da bi bila dorasla duha, trebaju tijela. Mi nismo zemaljska bia koja pokua vaju postati duhovna. Naa je bit duhovna. Zbog toga je naputanje o kojemu sam govorio duhovni problem.

Ako smo mi ljudi u biti duhovna bia, tada imati umorenu duu znai trpjeti duhovno nasilje. Kad su se nai brinici bestidno pona ali, oni su glumili Boga. Zdrav stid nam govori da smo konani, ogranieni i skloni grijeiti. Zbog bestidnog ponaanja naih skrb nika prisiljeni smo mi nositi njihov stid. Taj nam je stid ubio duu. Suovisnost je posljedica te zloupotrebe.

Lani bogovi ovisnosti

Budui da je duh u steaju, suovisnost nam namjeta lane bogove. tovie, suovisnost je sukob bogova. Ovisnosti, a one su bole sti suovisnosti, jesu idolopoklonstva u malom. One su arheoloke ruevine na koje nailazimo u potrazi za nadilaenjem, nadmaenou. One su prekinute potrage za Bogom. Svaka ovisnost je izjalovljenja duhovnost. Svaki ovisnik ima svoga boga, bilo da je to posao, novac, cuga, kokain, ljubavnik/ca, suprug/a, dijete, kocka, nikotin, seks, hrana itd. ... Nijedan bog nije imao vjernijega i odanijega sljedbenika. Ovisnici su doslovno spremni i voljni dati ivot za svoga Boga. Svaka ovisnost ima svoje molitve, svoje mantre i svoju medita ciju koja opsjeda um. Svaka ovisnost ima svoje tumaenje i svoje ceremonije. I svaka ovisnost ima svoj tobonji trenutak spasa, svoje iskupljenje. Promjena raspoloenja i uzbuenje priskrbljuju trenu tak u kojemu svladavamo svoju rastrganost i otuenje. "Dobre smo volje", ushieni. Ujedinjeni smo sa sobom. Taj pla, ta osamljenost, bol i stid trenutano su svladani. Zaneseni smo, entuzijastiki ras poloeni (en- theos) - ujednjeni s naim Bogom. No, za razliku od vjenog blaenstva o kojem nas ue duhovni uitelji, to je uzvienje jalovo.

Unutarnji ivot
Jednom kad krenemo na putovanje iznutra, dogodit e se go leme preobrazbe. Najprije emo doivjeti neku novu vrstu mira i spokoja. Na unutarnji ivot pripada samo nama. On ovisi o nama, a ne o neemu to je izvan nas. Na taj se unutarnji svijet moemo osloniti jer ga stvarno doivljavamo. Nikad nee nestati. Budui da imamo svoj unutarnji ivot, nai dobri osjeaji vie ne ovise o vanjskome, moemo ih iznutra probuditi. Kako napredujemo u meditaciji, upoznajemo novu mentalnu sposobnost. Duhovni uitelji je nazivaju intuicijom ili prosvjeenjem. Nije poput perceptualne/opaajne intuicije ili poput intelektu alne/umne intuicije. Pojavljuje se u miru i tiini. Sve se duhovne discipline bave prelaskom u tiinu. Da bismo nauili kako stiati svjesni um (to neprestano brbljanje ega i razgo vor sa samim sobom), potrebna je vjeba. Ta se vjeba provodi dan za danom. Moramo izbjegavati grandomaniju dok nastojimo stei vjetinu u meditaciji. Grandomanija tei velikom doivljaju, Bojem pohodu. Uiti meditirati vie je poput kapanja vode po stijeni. Tije kom vremena stijena e se istroiti. Suovisnici te kapi ele pretvoriti u jaki mlaz. No, to nee utjecati na stijenu. Kako napredujemo prema tiini, sve nam je vea i vea intui tivna sposobnost. Intuitivna je sposobnost mo da neposredno doi vimo Boga. "Utihni i spoznaj u meni Boga," kae Biblija. Doivjeti neposredan svjestan dodir znai doivjeti blaenstvo. Kad se jednom doivi, blaenstvu nema premca. ovjek eli sve vie i vie. Gladuje i ea za takvim mirom i jedinstvom sa svime. Zelja i enja za blaenstvom jesu znaci da smo na putu prema unutarnjem kraljevstvu. Duboki mir i spokoj koji donosi svjestan dodir, mijenja viziju cijeloga naeg ivota. Budui da je novo ja u novome stanju svijesti, poinjemo cijeli ivot sagledavati s novoga gledita.

Kako sam doao tamo gdje sam sad

U mojemu sluaju, ja sam poeo uviati da je sve to je bilo moralo biti. Iz perspektive moje jedinstvene svijesti vidim da su moji roditelji bili savreni. Morao sam postati pijanac kako bih mogao doivjeti pa potom razumjeti onu vrstu patnje koju donosi ovisnost. Potekavi iz disfunkcionalne obitelji, imao sam prigodu nauiti o pravilima koja obitelji ine disfunkcionalnima. Sve to je dijelom namjera mojega ja da bude tu. Da moj otac nije bio pijanac, te da moj sustav nije bio disfunkcionalan, ne bih mogao osmisliti televizijsku seriju o disfunkcionalnim obiteljima i ne bih pisao ovu knjigu. Moj je ivot bio upravo ono to je trebao biti da bih se ja mogao razvijati i iriti svoju svijest putem patnje. Leon Bloy je jednom rekao: "Postoje mjesta u srcu koja jo ne postoje: boli mora biti da bi ona bila." Bez svoje patnje ne bih mogao biti svjedokom ovisnikog drut va i svjedokom boli koje ono zadaje svojim ljudima. Ne bih mogao ui u sustav tako duboko da ga shvatim, istodobno se lijeiti i ostati izvan i postrani, a suprotstaviti se pravilima otrovne pedagogije koju potiu i nae drutvo i nae vlasti. S gledita mojega pravog ja moj je ivot savren. Kad sam ostvario dodir sa svojim izgubljenim djetetom, krenuo sam na putovanje da pronaem svoje pravo ja. Moja se samosvijest razvija zato to sam sve vie i vie onaj tko jesam. Sve manje i manje vodim bitku sa sobom. A ona se sve manje i manje odnosi na to to inim. Jedino se vie ne moram boriti s time da budem tko jesam. Za preobrazbu ne treba napora jer, kako kae Jacquelyn Small: "Nita se ne mora uiniti - samo treba biti." Duh se razvija produbljivanjem uvida u moje bie. To produblji vanje uvida uistinu preobraava. To vie nije mozaik miljenja koja imam o sebi, a temelji se na miljenjima koja drugi ljudi imaju o

meni. Samospoznaja dolazi iz neposrednog svjesnog dodira s Bo gom. Iz toga se svjesnog dodira rada neposredna svjesnost o mojemu pravom biu. To nema nikakve veze sa spolnim ulogama, ulogama obiteljskog sustava ili ma kojim mojim postignuem. Moja je prava osobnost iznad bilo ega to je izvan mene. Prije mnogo godina bio sam u samostanu, itao sam i uio stvari o kojima sada piem. Bio sam jako preplaen. Sjeam se da sam itao opis Abea Maslowa o tome kako ljude koji su ostvarili sebe vie ne zanima kakav dojam ostavljaju, i kako vole svoju osamu. Ljude koji su ostvarili sebe zanima uti to drugi misle o njima, ali ih se ta miljenja vrlo malo tiu. Maslowljevi ljudi koji su ostvarili sebe, nadili su podvojenost. Oni vie nita ne vide u suprotnostima. Njihova je svijest jedinstvena. Rad i igra za njih se stapaju. Sto su neviniji i naivniji, to su zreliji. to su se vie individualno osa mostalili, to vie pripadaju skupini. Biti malenkost koja ugaa ljudima, sve je to izgledalo strano sebino i bezobrazno. Sjeam se da sam, kad sam itao velikog filo zofa, mistika Krishnamurtija, bio strano zbunjen njegovom izja vom: "Moramo biti iznimno sposobni da bismo stajali sami." "Biti sam" - pokrenulo je pitanja moje naputenosti. Suovisnici se uasa vaju biti sami. Danas mi polako svie to sve to znai. Danas pripadam sebi, i spreman sam prihvatiti svu odgovornost za svoj ivot i svoje radnje. Ono to inim, to sam ja - zato sam i doao. A bio je to dug put do ci lja - od leanja na nosilima u dravnoj bolnici do prekapanja po vioj svijesti. Dug je put do cilja, pa ipak sve je bilo tu u mojim kompulzivnostima i ovisnostima. Traio sam Boga, ali to nisam znao. elio sam zanos, jedinstvo sa samim sobom, jedinstvo sa svijetom i preobraaj. Obuzdavanje i samovoljni napor davali su mi privid cjelovitosti. Sretan sam da Bog pie ravno po iskrivljenim crtama. Strah da u izgubiti prijatelja ako se okrenem unutra, potpuno me napustio.

Doivio sam prave bljeskove blaenstva koje je tako dobro opisao Thomas Wolfe rijeima: "Izgubiti svijet koji poznaje, zbog vee spoznaje; izgubiti ivot koji ivi, zbog veega ivota; ostaviti prijatelje koje si volio, zbog vee ljubavi; otkriti domovinu njeniju od doma, i prostraniju od svijeta." A ja bih dodao: Nai mjesto gdje nikad nisi naputen i sam; mjesto kojim ne upravljaju perfekcionistika pravila.

Saetak
Duhovno buenje - zen Transpersonalno - iznad ega Samoa i osama Boja svijest Proirena svijest - drukije vienje svijeta Promjena treega reda - preobraaj Razlikovanje - individualno osamostaljenje Intuitivna vizija - Bog - ja Duhovne discipline - molitva, meditacija Kreativnost - kreativna ljubav Jedinstvo - stapanje polarnosti Vrijednosti bivanja - istina - dobrota - ljepota Osnaeni i ovrsnuti Oboavanje ivota - mirotvorstvo Tenja za blaenstvom Duhovno buenje. Vidite stvari s Bojeg stajalita. Vie niste groz niava aka jada. elite biti sila prirode i jedno sa svojim stvo riteljem. Transpersonalno - iznad ega. Izmaknuli ste se nadzoru. Vjerujete da ete iz vlastitih izvora i u krugu prijatelja zadovoljiti potrebe. Samoa i osama. Prihvatili ste biti sami i u tome uivate. Veza sa samim sobom traje i vi u njoj uivate. U osami pronalazite i otkrivate sebe. Boja svijest. Svakoga dana molite i/ili meditirate. Uspostavljate svjesni dodir vie puta na dan. Rijetko se osjeate osamljeni i prestraeni.

Proirena svijest - drukije vienje svijeta. Cijeli svoj ivot vidite drukije. Povezani ste sa svojim smislom preko Boga. Svoj obi teljski sustav vidite iz perspektive viega smisla. Razvijate se, a ne vrtite se u krugu. Promjena treega reda. Preobraavate se. Ne postajete bolji; samo ste drukija osoba. Otkrivate sebe iznutra. Nadvisili ste sva pra vila. Razlikovanje - osobno osamostaljenje. Poinjete shvaati razliku koja ini razliku. Razumijevate sebe. Znate da nikad nitko prije vas nije bio poput vas i da nikad nikoga takvog poslije vas nee biti. Volite sebe. Intuitivna vizija. Doivljavate trenutke prosvjeenja. Katkada ste svjesni neposredne Boje nazonosti. Poznajete sebe u dodiru s Bogom. Duhovne discipline. Meditirate. Svakoga dana ostavljate malo vremena da biste uspostavili svjestan dodir s Bogom. Molitvom slavite Boga. Provodite vrijeme u duhovnom ivotu. Prouavate duhovnost. Kreativnost - kreativna ljubav. Kreativniji ste nego ikad prije. Imate povjerenja u svoje osjete, osjeaje i misli. Putate mati na volju. Kreativniji ste u ljubavi. Izdiete se iznad svakog davanja da biste dobili. Predano sluite. inite stvari o kojima nitko nee znati. Jedinstvo - stapanje suprotnosti. Ne gledate svijet crno-bijelo. Svjesni ste da nema radosti bez tuge; zadovoljstva bez boli; ni svjetla bez tame; ni ivota bez smrti. Sto ste se vie osamostalili, to ste postali prisniji; to ste zreliji, to ste naivniji. Vrijednosti bivanja. Najvie vas zaokuplja istina i potenje. Lje potu vidite tamo gdje je prije nikad niste vidjeli. Dobrotu vidite

tamo gdje je prije niste primjeivali. Manje ste posesivni i vezani. ivot vam vie nije tako zamren, sve je mnogo jednostavnije. Osnaeni i ovrsnuti. Imate vie energije nego ikada dosad. Postigli ste jedinstvo sa samim sobom i ne troite energiju na unutarnje ratove. Jaka ste osoba. Oboavanje ivota * mirotvorstvo. Zaokupljeni ste stvaranjem zbog ivota. elite ostaviti bolji svijet od onoga kakav je bio kad se vi doli na svijet. Radite za mir meu ljudima i za mir u svijetu. Tenja za Bogom - blaenstvo. Doivjeli ste ushitne trenutke je dinstva s Bogom i sa svime to vas okruuje. Osjetili ste jedinstvo i prozreli iluziju odvajanja. Zagovarate vie mira, ljubavi, istine, dobrote i ljepote. udite za ljubavlju prema sebi i ujedinjenju s Bogom.