Znanost

eks je pokretaka snaga drutvenog ivota izmeu bonoba, primata koji su genetski i drutvenim vezama najblii ovjeku. Bonobo (Pan paniscus) ivi je primjer kako inteligentnim biima, meu koja esto ubrajamo i Homo sapiensa, seksualnost ne slui samo produetku vrste, nego je i dio nadgradnje u obrascima drutvenog ophoenja, psiholoko uporite zajednice, pa i element onog "suvinog", nadgradnje osnovnih ivotnih potreba koje je ljudska vrsta donedavna smatrala svojom ekskluzivnom domenom - kulturom. STUDIJA PSIHOLOGA dr. Zanne Clay sa Sveuilita Emory u Atlanti i Klausa Zuberbhlera sa Sveuilita St. Andrews iz Fifea u kotskoj, objavljena 1. oujka u Natureu, novim pitanjima to ih otvara trebala bi privui pozornost i jedne i druge psihologijske kole. Ali ne samo domae, samonikle s Filozofskog fakulteta ili moderne s Hrvatskih studija, nego i sociopsihologa, seksologa, antropologa, barem onoliko koliko je

Bonobi seksom ublauju stres i natjecateljstvo, razvijaju naklonost, izraavaju i provjeravaju drutvene veze, rjeavaju sukobe i tjee rtvu
privukla pozornost tih komparativnih primatologa. U frivolnim rubrikama suvremenih medija bonobo se povremeno pojavi u kakvoj anegdotalnoj priici kao vrsta primata koja sukobe rjeava seksom. Radoznalost koja je malo naprednija od zabave promatranja ovjekolikih majmuna u zoolokom vrtu otkriva mnoge druge slinosti s ljudskom vrstom, ali i razlike, meu kojima bi ovjek na nekima majmunima mogao pozavidjeti. ZA RAZLIKU OD drutvenih piramida impanza temeljenih na patrijarhatu, koje najira javnost doivljava kao ovjeku najslinije i najinteligentnije "nie" primate, drutvenost bonoba temelji se na matrijarhatu. Uzruja li se neim kakva alfa-enka, pri ruci se odmah nae neki mujak voljan da je utjei. I utjeha seksom u tom drutvu podosta pridonosi njegovoj oputenosti, za razliku od estih muiavo agresivnih ispada impanza. Jedinke bonoba bave se seksualnim aktivnostima u prosjeku svaka dva sata.
46

Strast i udnja impanza

Lezbijski seks alfa-enki bonoba

Seksualni ivot ovih malih primata je pametna lekcija za ljudsku rasu: spolni odnosi im jaaju zajednicu, a raznoliki enski seks je vrh emocionalnog odnosa
tekst MIROSLAV AMBRU KI foto NCL

enke bonoba na seks ee pozivaju pripadnice istog spola, a veliina njihove vulve potie na matovite seksi igre

2 7/3/2 0 1 2

47

Znanost

Clay i Zuberbrhler su, promatrajui pet godina skupine bonoba u rezervatu Lola Ya Bonobo u DR Kongu, zamijetili i neto novo. enke na seks ee pozivaju pripadnice istoga spola od svojih mukih suplemenika. I glasanje nie rangiranih enki za istospolnoga ina znatno je glasnije od seksa u drukijim spolnim i statusnim relacijama. enke iz plemenskog nieg hijerarhijskog reda sa enkom viega reda kao da ostalima u drutvu oglaavaju svoje postignue kako bi unaprijedile svoj status. Posebno ako je u blizini i dominantna enka, kao publika kojoj se iz seksualnog klina upuuju posebne poruke. Seks je u bonoba uvijek, pa i u tim istospolnim injenjima, javni iskaz tjenje povezanosti izmeu jedinki. One su vlastitog drutvenog statusa iznimno svjesne. "ONI SEKSOM ublauju stres i natjecateljstvo, razvijaju uzajamnu naklonost, izraavaju i provjeravaju drutvene veze, rjeavaju sukobe i tjee rtvu upalu u kakvu nevolju", saela je BBC-ju Zanna Grey zapaanja

Gey zajednice svoju seksualnost predstavljaju kao nadogradnju drutvene zajednice

Bonobo je evolucijski klju odgovora na pitanje zato su kod ena glavne seksualne osjetilne toke pomaknute od organa za izravnu reprodukciju
i zakljuke petogodinjeg terenskog rada nakon objavljivanja lanka u Natureu. Temeljni trenutak za takvu udnju za vlastitim drutvenim priznanjem jest u tome to mlade enke naputaju vlastitu obiteljsku i plemensku zajednicu pa same biraju neku drugu, obino nepoznatu obitelj u kojoj trae podudarne partnerske veze. Novopridolica je u tom trenutku na samom poetku stvaranja svog drutvenog okolia, vlastite uloge i afirmacije u njemu. Kad nisu u kolektivnoj potrazi za hranom, koju nesebino dijele, ili na kakvoj drugoj dunosti vanoj za zajednicu, poput straarenja, bonobi se posveuju osnaivanju uzajamnih veza. Vano im je da vrijeme provode zajedno. Uobiajene razmjene drutvene trpeljivosti i naklonosti kao to su uzajamno ureivanje, ienje od nametnika i igra. Igranje genitalijama na svim dostupnim razinama preferirana je nadogradnja takve drutvenosti. Poinje dodirivanjima i drugim izrazima njenosti, a zavrava strasnim grevima, vritanjem i zadovoljnim oputanjem.
48

enke bonoba fizioloki su obdarene reproduktivnim organima pa potiu uzajamnost. Za razliku od ostalih primata, kod kojih je prilaz spolnom inu s lea ravnopravan onome sprijeda pa i tehniki zgodniji, u enki bonoba iroka povrina vulve izrazito je sprijeda. On kao da poziva na misionarski spolni kontakt u kojemu jedinke ne izbjegavaju kontakt pogledima. Ista ta fizioloka posebnost omoguuje da uzajamno spolno zadovoljstvo postiu i enke bez posebnog napora da priljube kontaktne povrine. I zagrljaj nogama omoguuje im da dugo ostanu tijesno priljubljene, u emu nema razlike izmeu mujaka i enki. Matovite igre ne iskljuuju ni druge poloaje, od stranjega, preko poloaja 69 do raznih naina bonih prepletanja koji omoguuju i njena uzajamna stimuliranja rukom. Da ne bude zabune, seksualne igre s mujacima zbog fiziolokih razliBiologinja Joan Roughgarden kae da kad se enka bonoba eli dodvoriti drugoj kakvim darom, one najprije taj odnos potvrde seksom

ka pruaju jo vie mogunosti za varijacije, od uzajamnog njenog oralnog zadovoljavanja do enkina zakljuavanja penisa u vagini sve dok ne iscijedi i posljednju kap sperme orgazmom izluenoga mujaka. Biologinja sa Stanforda Joan Roughgarden, koja nije autorski sudjelovala u spomenutoj najnovijoj studiji, napominje u knjizi "Evolucijska duga" da seks u socijalizaciji ima toliko vanu prednost pred ostalim iskazima naklonosti da, i kad se nepoznata jedinka eli dodvoriti drugoj kakvim darom, poput slasnoga zalogaja, oni najprije taj odnos potvrde seksom. DAKAKO, U SEKSU se primjenjuju svi elementi drugih oblika igre koji potiu radost, a poslije postizanja orgazma meu bonobima ne nastaje nagla ravnodunost meu partnerima. Meutim, oni u seksu vide mnogo vie od utjehe, zabave, oputanja i hedonistikog provoenja slobodnog vremena, tvrdi nova studija iji su nalazi podudarni iz promatranja triju zajednica koje zbog udaljenosti ne mogu meusobno prenositi iskustva.
2 7/3/2 0 1 2

ini se da je bonobo zapravo evolucijski klju odgovora na pitanje zato su u humanoj enskoj fiziologiji glavne seksualne osjetilne toke poneto dislocirane od organa za izravne reproduktivne funkcije. Kod mukaraca je taj centar posve funk-

Igranje genitalijama na svim dostupnim razinama je nadogradnja drutvenih odnosa, a njeni dodiri zavravaju strasnim grevima
cionalan, na glaviu penisa, i zbog toga mukarci nastoje da ga uguraju u svaku dostupnu upljinu, a posebno cijene toplinu i vlanost vaginine dobrodolice. U ena je klitoris drugdje, a i eluzivna G-toka nije ba posve u ulozi radiofara za navo-

enje mlaza sperme na sredite reproduktivne mete. Ti nalazi poprilino se protive koncepcijama zagovornika antievolucijskog inteligentnog dizajna. Inteligentni bi dizajn ili trebao svakoj biolokoj funkciji namijeniti svrhu, a esta je aprioristika tvrdnja iz toga tabora da je to iskljuivo stvaranje potomstva, ili - ako je svrha jo neto, poput nadgradnje puke reproduktivnosti u neto to je moda nedovoljno osvijeten element vlastite ovjekove biti - to je onda kulturna i drutvena funkcija seksa u ljudskom ivotu koja nadilazi puko razmnoavanje. AKO BONOBA i smatramo biem "niim"od ovjeka, on je ovjeku zorno upozorenje koliko je sklon zapostaviti puninu svog ljudskog, drutvenog i kulturnog potencijala. Naznaka da bi se odreeni studiji Hrvatskih studija mogli fuzionirati s (uglavnom) istovrsnima na Filozofskom fakultetu u Zagrebu digla je prologa tjedna poneto praine. Ne ulazei u jezgru kontroverzi, ini nam se izazovnom pomisao da bi, na primjer, studij psihologije bio prilino obogaen kad bi se tradicija empirijski temeljenih studija psihologije s Filozofskoga fakulteta, na temeljima koje je postavio Ramiro Bujas, obogatila pogledima evolucijske psihologije, iji je protagonist na Hrvatskim studijima Igor Mikloui. Objektivno, humanistike znanosti tee sintezama i komparativistikom proimanju znanja s istodobnom kritikom disciplina koje zapravo tee vlastitoj autistinoj zatvorenosti. Povremeno u javnosti zna izbiti dojam da izmeu dva studija psihologije postoji toliki jaz kao da se odvijaju na razliitim planetima, a ne na istome kontinentu, u istoj dravi, istom gradu ili, nedajboe, u istoj struci. Toliko se uzajamno ignoriraju ili u boljem sluaju tek sijevne povremea iskrica na raun "onog drugog" - tek toliko da se uzajamno verificiraju kako postoje. Moda ta nesnoljivost i nije puno suptilnija od razloga zato je bonobo rijetka i ugroena vrsta. Fiziki su osjetno sitne grae pa ih zovu i patuljastim impanzama. Osim to im je lake prii, donedavno su bili omiljena hrana plemena Bantu iz ijega je izumrlog jezika derivirano ime za tu vrstu: "bolobo" je bila rije za "predak". Oni koji su i iz ritualnih razloga prestali jesti "pretke", jer su primatolozi akcijama uvjeravanja uspjeli u njih stvoriti predodbu o tome da bonobu prijeti izumiranje, moda su u razvoju drutvene svijesti napravili iskorak od polukoraka napredniji izmeu dviju zagrebakih kola psihologije.
49

Snimio: ELJKO LUKUNI/PIXSELL