HRVATSKI ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU SAVJETODAVNU SLUBU

Andrije Kaia Mioia 9/III, 10000 ZAGREB

mr. sc. Marija evar, dipl. ing. agr. naelnik Odjela za odrivu i ekoloku poljoprivredu
tel. 01/4882 712, e-mail: Marija.Sevar@hzpss.hr
HZPSS - Zagreb, rujan 2004.

UPOZNAJMO KORISNE KUKCE! OUVAJMO BIOLOKU RAVNOTEU!

ZLATOOKA
O ouvanju bioloke ravnotee toliko se govori, ali ne ini se dovoljno. Osim vrsta koje nestaju valja zatititi i vrste koje su tu kraj nas, ali u nedostatnom broju. Razvojem poljoprivredne proizvodnje, poveanjem posjeda, nestajanjem remiza, stanita za korisne kukce i ivotinje, sadnjom ili sjetvom veih povrina istog usjeva ugroavamo bioloku ravnoteu. Svjedoci smo i poveanog broja pojedinih vrsta tetoinja, a naalost u rjeavanju takvih problema esto se rabe pesticidi. Ouvanjem samo jedne korisne vrste bez ouvanja drugih u biolokom lancu ne postie se mnogo. Korisni kukci i njihove male, rune, esto neobine liinke od velike su vanosti za ovjeka, ali nemaju svoj lobby. Boljim poznavanjem ivotnog ciklusa korisnih kukaca moemo pomoi njihovu ouvanju, ali i pribliiti ih ili unijeti u svoj vrt, vonjak ...
Mreasta krila, zlatne oi i duga ticala, prepoznajete, to je zlatooka

Meu brojnim korisnim kukcima koji pomau u borbi protiv tetnih upoznajmo zlatooku. Zlatooka ili mreokrilka (Crysoperla carnea) prava je ljepotica meu kukcima: ima vitko zeleno tijelo, dva para mreastih krila, velike, zlatne, sjajne oi i duga ticala. I upravo zato je prijatelji prirode esto spominju i smatraju biserom prirode, jer se svjetlost prilikom prolaska kroz njezina tanka krila prelijeva u paletu duginih boja. Odrasle jedinke hrane se peludom, nektarom i mednom rosom. enka zlatooke poloi do 350 jaja, koja na dugim nosaima postavi uvijek na nalije lista, najee u blizini kolonije biljnih ui. Jaja rado odlae na grmovima divljih rua ipka, ali i na drugim vrstama gdje ima biljnih ui. U svakom sluaju prema jajima i liinkama postupaju paljivo. Iz jaja se razviju liinke, osobito korisne u vrtu jer se hrane biljnim uima, jajima leptira i grinja, te titastim uima i resiarima. Tijelo je liinke crvenkastosmee, duljine 7-8 mm, a na bokovima ima dlake. Liinka se intenzivno hrani i jaa tijekom dva tjedna svoga razvoja i u tom razdoblju pojede izmeu 200 do 500 biljnih ui, 500 jaja leptira ili 12000 jaja grinja. U potrazi za hranom izravno kree u "pljakaki pohod", zabadajui svoje eljusti u tijelo rtve, od koje na kraju ostaje samo prazna kouljica. Tijekom razvoja liinka zlatooke skuplja svoje neistoe u tijelu i iz tog "graevinskog materijala" ispreda kokon koji priljepi na list. Preobraaj liinke u kukuljicu, ovisno o temperaturi, traje 10 do 20 dana.
Liinka zlatooke Jaja odlae na dugim nosaima

Godinje ima dvije generacije: nakon prezimljavanja enke zlatooke polau jaja u svibnju i lipnju. Iz njih se razviju jedinke prve generacije, koje se u kolovozu mnoe, a nakon toga uginu. Mlade jedinke druge generacije u rujnu i listopadu trae zatieno mjesto za prezimljavanje. Nalazimo ih u pukotinama kore drveta, na krovitu, u taglju ali i u stanovima. Naalost, tijekom zimskog razdoblja zbog hladnoe vani ili topline u modernim stanovima ugiba do 90 % jedinki zlatooke. U proljee se moe dogoditi da nedostatna brojnost biljnih ui ugrozi opstanak zlatooka. Zbog toga u vrtu treba njegovati bilje koje pomae opstanku zlatooke: kamilicu, stolisnik, kopar i druge cvijetne vrste koje biljne ui rado
eljusti liinkama slue za napad

nastanjuju. Zlatooke oslobaaju biljke od biljnih ui napasnika. Obitavaju u ivicama, odakle polijeu u povrtnjak ili vonjak. Tijekom hladnog zimskog razdoblja za zimsku zatitu potrebna su im stanita, primjerice sloena drva, vrtna kua ili kuica za zlatooke. Odjel entomologije i zatite bilja Instituta za biljne bolesti Univerziteta u Bonnu, svojim je istraivanjem uspjeno razvio drvene kuice za prezimljavanje zlatooke. Postavljanjem takvih kuica povean je broj prezimjelih jedinki za 5 %. Kuice treba obojiti u crvenkastosmee tonove jer oni privlae zlatooke. U takvim

Kokon iz kojeg izlazi zlatooka

kuicama mogu prezimjeti boje ovice (postoje i posebne kuice za njih) i drugi korisni letai, da bi u proljee smanjili prvi napad biljnih ui.

Izgled kuice
Kuicu treba izgraditi od drvenih dasaka, oblika kocke, s povienom prednjom stranom. Vrata i donji dio lamelarni su, a lamele su postavljene pod kutom od 45 stupnjeva. Krov je na jednu vodu, neto produen da bi titio vrata. Unutranjost kuice treba ispuniti slamom: peninom, jemenom, sijenom ili pak suhim liem. Kuica za zlatooke je tijekom cijele godine vani u vrtu, vonjaku ili povrtnjaku i ne treba je istiti. Slamu treba zamijeniti tijekom ljeta svake etvrte godine.

Gdje i kako postaviti kuicu za zlatooke?

Novu kuicu za zlatooke treba postaviti sredinom rujna uz rub livade ili neobraenog zemljita na 1,7 do 2 m visine, tako da lamele na vratima budu zatiene od strujanja jakih vjetrova. Nakon prvih mrazova kuicu treba preseliti u vrt i postaviti je u blizini voaka ili ukrasnoga grmlja. Stajanjem u vrtu u kuici se tijekom godine poveava brojnost zlatooka. Meutim, zbog nedostatne koliine hrane (biljnih ui, jaja leptira ili grinja) ili nekih drugih nepovoljnosti, kuica moe ostati i prazna. Osim zimske zatite kuica ima i ulogu unoenja i ouvanja korisnih kukaca u vrt.

Literatura
! Kraut&Rben (2002.): broj 9 ! Biologische Schdlingsbekmpfung (2003.): Bekmpfung von Blattlusen mit der Florfliege Chrysoperla carnea, broj 1030 ! http://www.arthropods.de/Crysoperla ! http://www.jacobijayne.com ! http://www.netzpflege.net/ullmann/wyss/florfliege.html