SVEUILITE U RIJECI Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji

Diplomski sveuilini studij: Meunarodni menadment u turizmu i ugostiteljstvu

SANDRA MOROIN Oblikovanje pisanog djela: Chicago stil; Autor-datum sustav citiranja i navoenja bibliografskih jedinica
Seminarski rad

Opatija, 2012.

SVEUILITE U RIJECI Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji

Diplomski sveuilini studij: Meunarodni menadment u turizmu i ugostiteljstvu

SANDRA MOROIN Banke i financijska trita

Seminarski rad

Kolegij: Mentor:

Metodologija znanstvenog istraivanja Prof.dr.sc. Zoran IVANOVI

Student: Matini broj:

Sandra Moroin 969d11

Opatija, oujak 2012.

Sadraj
UVOD ........................................................................................................................................1 1. Banke, financijsko trite.......................................................................................................2 2. Banke na financijskom tritu................................................................................................2 1. 3. 1. Banke na tritu novca i kapitala............................................................................4 1. 3. 2. Banke na tritu vrijednosnih papira.......................................................................4 2. PRIBAVLJANJE KAPITALA...............................................................................................4 2. 1. Pribavljanje putem dionica.................................................................................................6 2. 2. Pribavljanje putem obveznica.............................................................................................4 2. 3. Ostalo..................................................................................................................................4 3. MEUNARODNO FINANCIJSKO TRITE ...................................................................7 3. 1. Obiljeja funkcioniranja meunarodnog financijskog trita............................................8 ZAKLJUAK...........................................................................................................................12 BIBLIOGRAFIJA ......................................................................................................................1

Ilustracije

Uvod
U posljednjih dva desetljea meunarodni financijski sustav doivio je znaajne strukturne promjene. Snaan porast meunarodnih financijskih tokova u cijelom svijetu, prvenstveno potpomognut liberalizacijom i privatizacijom financijskih trita je potpuno promijenio okruenje i zakonitosti trita. U uvjetima globalizacije te razvoja raunalne tehnologije nestaju granice izmeu nacionalnog i svjetskog gospodarstva, to tvrtkama i financijskim institucijama otvara dosad nezamislive mogunosti poslovanja. Promjene u financijskim sustavima uoavaju se na primjenjivanim financijskim instrumentima, u tehnologijama i tehnikama financiranja, u pojavi novih financijskih institucija, te u velikim promjenama u regulaciji financijskih institucija. U svijetu je sve vie internacionalnih banaka. Meu financijskim institucijama, prednosti globalne orijentacije najvie su prepoznale i koriste ih banke koje danas posluju irom svijeta. Pojam internacionalna banka najee se definira bankom koji uz pomo podrunica ili tvrtki keri posluju i u drugim zemljama. Na meunarodnom tritu one ostvaruju velike prihode zbog nepostojanja ili blae kontrole (npr. neizdavanje obveznih rezervi, povoljniji porezni tretmana i sl.) u odnosu na matinu dravu. Uslijed izlaska na svjetsko trite internacionalne banke poveavaju likvidnost i cijenu vlastitih dionica. U ovome radu pokuati emo ukazati na sve prednosti i nedostatke financijskog trita i banaka koje izravno sudjeluju u njegovom radu. Metode koje emo upotrebljavati u izradi seminarskog rada temeljit e se na dostupnoj strunoj literaturi, zakonskim i planskim dokumentima sa podruja zadane nam teme. Metode rada e predstavljati kombinaciju: apstraktno-teorijskog dijela na osnovu prouavanja zadane teme, kritike analize postojeih dokumenata o zadanoj temi, te empirijskog dijela, kroz analizu postojeeg stanja meunarodnog financijskog trita i bankovnih sustava. Svrha ovog seminarskog rada je obraditi temu naina rada financijskog trita, te obiljeja funkcioniranja meunarodnog financijskog trita i rada prilikom kojih se vri niz kriminalnih radnji koje ukljuuju banke na meunarodnom tritu, tritu novca, kapitala i vrijednosnih papira. U prvom dijelu seminarskog rada upoznati emo se s ulogom i nainom rada banaka na financijskom tritu. U drugom dijelu obraditi emo banke na tritu novca, kapitala i vrijednosnih papira. U treem dijelu seminarskog rada obuhvatit emo prednosti pribavljanja kapitala putem dionica, te emo obuhvatiti samu profitabilnost i nain rada Hrvatskih banaka. U etvrtom dijelu obraditi emo glavna obiljeja funkioniranja meunarodnog financijskog trita, te primjer meunarodnog financijskog trita Forexa.

1. Banke, financijsko trite

Postoji li jednostavnija i jezgrovitija definicija financijskog trita od one koju u svojoj knjizi Ekonomija novca, bankarstva i financijskih trita donosi Frederic S. Mishkin: trita na kojima se sredstva prenose od ljudi koji posjeduju viak slobodnih sredstava, do ljudi kojima sredstva nedostaju (F. S. Mishkin 2010., str. 3.). Mnogo je raznovrsnih financijskih trita (primjerice trite kapitala, trite novca, trite vrijednosnih papira koji se potom dalje granaju na trite dionica, trite obveznica, terminskih ugovora, futures trite...), a na njemu sudjeluju (trguju) kako pojedinana kuanstva, tako i poduzea te financijske institucije. U emu je bit financijskog trita? Zato ona postoje, kako funkcioniraju i kakvo znaenje imaju za zemlje i njihovo gospodarstvo, pokuat emo objasniti na jednostavnom primjeru: Ivana je osmislila novu, poboljanu memorijsku karticu za mobitele i fotoaparate, ali nema sredstava za poetak proizvodnje svojeg izuma. S druge je strane privatni poduzetnik Andrej, koji ima dovoljno uteevine i spreman je financirati Ivanin izum. Kada se Ivana i Andrej spoje i zaponu suradnju, nova memorijska kartica ugledat e svjetlo dana te e posredno taj izum biti koristan i gospodarstvu imat emo bolje, funkcionalnije memorijske kartice. Dakle, Ivana i Andrej susreli su se na financijskom tritu, usmjerivi viak sredstava (Andrej), prema onome tko ima manjak sredstava (Ivana). Upravo takvo funkcioniranje financijskog trita i financijskih posrednika (u veem ili manjem obujmu), kljuni su za nesmetan rast i razvoj gospodarstva, ali u svojoj sutini i sam njegov opstanak. Financijska trita imaju bitnu ekonomsku funkciju usmjeravanje sredstava od kuanstava, poduzea i vlada koje su utedjele viak troei manje od svog dohotka ka onima kojima sredstva nedostaju zato to ele troiti vie od svog dohotka; pritom razlikujemo zajmodavce (tedite) i zajmoprimce (potroae). Kao najvaniji zajmodavci istiu se kuanstva, slijede poduzea, vlade i stranci dok se sa strane zajmoprimaca primarnom ulogom mogu pohvaliti poduzea, a slijede vlade, kuanstva i stranci. Od zajmodavaca prema zajmoprimcima sredstva (viak) mogu se kretati u dva smjera, odnosno puta. Izravnim financiranjem (sredstva se posuuju izravno na financijskim tritima, prodajom vrijednosnih papira kao prava na budue dohotke ili imovinu zajmoprimca pritom su za onoga tko ih kupuje vrijednosni papiri imovina, a za onoga tko ih prodaje/izdaje obveza ili dug. Primjer: Ukoliko Apple treba sredstva za proizvodnju novog Iphonea, moe ih pribaviti/posuditi prodajom dunikih vrijednosnih papira/obveznica, koji unutar odreenog vrijednosnog perioda garantiraju periodine isplate) te neizravnim financiranjem (sredstva se preko financijskih trita dobavljaju uz pomo financijskih posrednika institucija koje posuuju novac od zajmodavaca, a zatim drugima odobravaju kredite). U globalu, financijska trita u gospodarstvima svake zemlje imaju neizostavnu funkciju kretanja sredstava do osoba kojima su ona neophodna za produkciju investicije, ime se postiu mnogobrojni pozitivni uinci: rast gospodarstva, alokacija kapitala, ekonomska stabilnost, blagostanje naroda... Dva su naina na koja poduzee (ili pojedinac) na financijskom tritu mogu dobaviti sredstva: 1) izdavanjem dunikog instrumenta (najuobiajenija metoda) obveznice ili hipoteke: ugovorni pristanak zajmoprimca da imatelju instrumenta plaa fiksni iznos (glavnica + kamata) u redovitim intervalima, do odreenog datuma kada se obavlja zadnje plaanje i 2) izdavanjem vlasnikih vrijednosnih papira, primjerice obinih dionica koje predstavljaju potranju na udio u neto dohotku (dohodak nakon odbitka, trokova i poreza) i imovini poduzea. 7

Financijska trita mogu se kategorizirati na razne naine, a najopenitija je podjela na primarna i sekundarna, burzovna i izvanburzovna, trita novca i trita kapitala. Primarna su trita financijska trita na kojima se kupuju i prodaju novi vrijednosni papiri. Malo su poznata javnosti, jer se prodaja vrijednosnica esto odvija u tajnosti, iza zatvorenih vrata. Za ovo je trite bitna institucija investicijska banka, jer potpisivanjem izdavanja vrijednosnih papira (ime jami za cijenu korporacijskih vrijednosnica te ih zatim prodaje banci), pomae pri poetnoj prodaji vrijednosnih papira. Sekundarno trite Njujorka burza, Amerika burza, NASDAQ, devizna trita, terminska trita, trita opcija. Za kvalitetno funkcioniranje sekundardnog trita kljuno je postojanje brokera i dilera; broker povezuje kupce i prodavae istoga financijskog instrumenta, obino je specijaliziran za neko trite, a zarauje proviziju ili brokersku naknadu. Dileri povezuju kupce i prodavatelje kupujui i prodajui vrijednosne papire po zadanim cijenama. Sekundarna trita omoguuju laku i bru prodaju financijskih instrumenata radi podizanja gotovine (ine financijska sredstva likvidnijima) te odreuju cijenu vrijednosnice koju izdavatelj prodaje na primarnom tritu. U posljednjih petnaestak godina dolazi do proitenja sekundarnih trita za korporacijskim, dravnim i regionalnim obveznicama (prije je postojalo samo za dionice koje kotiraju na vanijim burzama). Sekundarno trite, nadalje, moe biti organizirano kao burzovno ili izvanburzovno trite. Na burzama se na nekoj centralnoj lokaciji sastaju kupci i prodavatelji vrijednosnih papira radi obavljanja trgovine, a na izvanburzovnom tritu (OTC tritu), popularnom preko altera tritu, ne postojfiziko mjesto susretanja kupca i prodavatelja, ve dileri na razliitim lokacijama posjeduju zalihe vrijednosnih papira i spremni su kupiti ili prodati vrijednosni papir bilo kome. Izvanburzovni dileri komuniciraju raunalnim putem; OTC trite jako je konkurentno i moe parirati klasinoj, organiziranoj burzi. Trite novca je financijsko trite na kojem se trguje samo kratkoronim dunikim instrumentima (obino se trguje kreditnim instrumentima koji se izdaju na razdoblje manje od jedne godine). Najvei sektor trita novca jest trite zapisa Ministarstva financija SADa za razdoblje krae od jedne godine T-zapisi. Trite kapitala je financijsko trite na kojem se trguje dugoronim dunikim i vlasnikim instrumentima (obino onima s rokom dospijea veim od jedne godine). Najvee trite kapitala uvjerljivo je trite dionica, slijede trite hipoteka te trite korporacijskih obveznica. Kratkoroni vrijednosni papiri, ipak, manje osciliraju u cijenama (u usporedbi s dugoronim) te su stoga i likvidniji, odnosno sigurnije investicije. Instrumenti finacijskog trita definiraju se kao vrijednosni papiri kojima se trguje na novanom tritu i(li) tritu kapitala tiskanice kojima se dokazuje vlasnitvo ili kreditni odnos s nekim poduzeem ili tijelom javne uprave (lokalna, dravna, vlada...); danas je poduzeima (ili pojedincima) na raspolaganju mnogo financijskih instrumenata. Instrumenti trita novca: trezorski zapis SAD-a, prenosivi certifikati o depozitu, komercijalni zapisi, bankovni akcepti, sporazumi o reotkupu, federalna sredstva, eurodolari. Instrumenti trita kapitala: korporacijske dionice, hipotekarni krediti, korporativne obveznice, vrijednosnice vlade, vrijednosnice vladinih agencija, obveznice dravne i lokalne vlasti, bankovni komercijalni krediti, potroaki krediti, komercijalni i poljoprivredni hipotekarni krediti.

2. Banke na financijskom tritu

Budui da smo financijsko trite ve ranije odredili kao mjesto na kojem se susreu ponuda i potranja za financijskim instrumentima, jasno je da ono pripada financijskom sustavu svake zemlje, uz njezinu valutu, platni sustav, financijske institucije te institucije koje reguliraju i nadziru njihov rad. Globalni financijski sustav moemo podijeliti na dva "modela" - anglosaksonski i kontinentalni. Anglosaksonski financijski sustav velik znaaj daje financijskim tritima i nebankarskim financijskim institucijama na tetu banaka, dok kontinentalni financijski sustav manji znaaj pridaje financijskim tritima i financijskim instrumentima te stoga banke imaju veu ulogu kao temeljne financijske institucije u sustavu. Banke su u kontinentalnom sustavu univerzalnog tipa - nude mnotvo usluga, ukljuujui emitiranje i prodaju vrijednosnih papira, financiranje i financijsko upravljanje. U zadnjih dvadesetak godina anglosaksonski sustav promovirao se u najrazvijeniji, a sve bitniju ulogu na financijskim tritima imaju nebankarske financijske institucije, osobito trita kapitala, do ega se dolo zahvaljujui novim globalnim trendovima deregulacije i internacionalizacije. Hrvatski je bankovni sustav kontinentalnog tipa; sve su banke univerzalnog karaktera, a veina ih se nalazi u privatnom vlasnitvu. Na hrvatskom bankarskom tritu trenutano posluje 31 banka, jedna tedna banka, Hrvatska banka za obnovu i razvitak te pet stambenih tedionica. Predstavnitva imaju i pet inozemnih banaka. Nadzorne institucije u financijskom sektoru jesu Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Dravna agencija za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka, Ured za sprjeavanje pranja novca i Financijski inspektorat. Najaktivnije institucije na financijskim tritima jesu poslovne banke, a to se odnosi i na platni sustav te sva tri financijska trita: novano, devizno i trite kapitala. Fizike i pravne osobe u platnom sustavu obavljaju kompletne transakcije (gotovinske, bezgotovinske) i tuzemno i inozemno preko poslovnih banaka, a one svoje meusobne platne transakcije preko Hrvatske narodne banke. HNB ima zadatak regulacije i nadziranja funkcioniranja platnog sustava te preko poslovnih banaka regulira koliinu gotova novca u optjecaju. Na tritu novca situacija je sljedea: poslovne banke pozajmljuju prikupljena novana sredstva fizikim i pravnim osobama, a na meubankovnom tritu i likvidnost. To mogu initi neposredno ili posredno (Trite novca i kratkoronih vrijednosnica d. d. Trite novca Zagreb TNZ). Na tritu kapitala banke se pojavljuju u dvostrukoj ulozi, neposredno pozajmljujui kapital fizikim osobama te pravnim osobama koje nemaju neposredan pristup tritu kapitala, i ulaui u instrumente trita kapitala koje su izdale pravne osobe koje imaju neposredan pristup tom tritu. Ulagati u instrumente trita kapitala mogu i sve druge pravne i fizike osobe, uz posredovanje licenciranih brokera, koji tim instrumentima trguju preko Zagrebake burze (ZB ili, engleskom kraticom, ZSE). Za urednu namirbu transakcija kupnje i prodaje vrijednosnih papira na domaem tritu kapitala zadueno je Sredinje klirinko depozitarno drutvo (SKDD). Na deviznom tritu banke zadovoljavaju domau potranju za stranom valutom, kao i obrnuto - inozemnu potranju za domaom valutom. Na deviznom tritu, osim banaka, djeluju i "ovlateni mjenjai" (njihovo poslovanje takoer regulira HNB, a nadzor obavlja Devizni inspektorat Ministarstva financija), ija je uloga odvijanje trgovine fizikih osoba stranom gotovinom i ekovima. Banke ponekad trguju stranom valutom i s Hrvatskom narodnom bankom (neposredno ili na deviznim aukcijama), a HNB kroz te transakcije regulira cijenu domae valute na deviznom tritu.

Uz poslovne banke, bankarski sektor financijskih posrednika u Republici Hrvatskoj ine jo stambene tedionice te tedne banke i kreditne unije. Stambene tedionice potiu nacionalnu tednju i stambeno zbrinjavanje tako to prikupljaju tednju fizikih osoba s ciljem da je nakon zakonski propisanog roka plasiraju tim istim osobama u obliku povoljnih stambenih kredita. tedne banke i kreditne unije nastale su transformacijom tedno-kreditnih zadruga, a njihovo poslovanje regulira i nadzire HNB. Hrvatska banka za obnovu i razvitak ima ulogu razvojne i izvozne banke osnovane sa svrhom kreditiranja obnove i razvoja hrvatskoga gospodarstva. Interese bankarskog sektora kod nadzorno-regulatornih institucija i u javnosti zastupaju Hrvatska udruga banaka (HUB) i Udruenje banaka pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (KGK). Nebankarski sektor financijskih posrednika ine drutva za osiguranje, drutva za leasing, drutva za upravljanje mirovinskim fondovima i drutva za upravljanje investicijskim fondovima, ije poslovanje regulira i nadzire Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA). HANFA regulira i nadizre i poslovanje pomonih financijskih institucija kao to su brokerska drutva, drutva za investicijsko savjetovanje, ureene burze, posrednici u osiguranju... Uz aktivnosti HNB-a i HANFA-e, glatko funkcioniranje hrvatskoga financijskog sustava ovisi i o aktivnostima nekih drugih nadzorno-regulatornih i pomonih financijskih institucija. To su, primjerice, Dravna agencija za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka (DAB), koja nadzire sustav zatite depozita kod bankarskih financijskih posrednika, i Uprava za financijski sustav Ministarstva financija RH, koja u suradnji s drugim institucijama priprema zakonske prijedloge iz sfere financijskog poslovanja. Tu su takoer Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK), Sredinji registar osiguranika (Regos) i Financijska agencija (Fina), institucije koje pruaju specifine pomone uloge ostalim sudionicima na domaem financijskom tritu. (www.hnb.hr)

2. 1. Banke na tritu novca, kapitala i vrijednosnih papira

Trite novca (engl. money market, njem. Geldmarkt) apstraktni je pojam koji ugrubo znai "sveukupni kratkoroni novani poslovi, kojima financijske institucije - uglavnom banke dolaze do dodatnih likvidnih sredstava, pozajmljuju svoje vikove rezervi ili trguju kratkoronim vrijednosnim papirima". (Rjenik osiguranja, 1997. str. 398) Pod ovim pojmom, dakle, podrazumijevaju se trite novca i trite kratkoronih dunikih instrumenata. Na tritu novca trguje se bankovnim likvidnim rezervama koje se pozajmljuju i kratkoronim vrijednosnim papirima trita novca, a temeljni zadatak mu je trajna i svakodnevna opskrba banaka novcem kao prometnim i platnim sredstvom (one tako postiu likvidnost kojom se omoguuju tekua plaanja njihovih komitenata). Moda i najbitniji sudionici nacionalnog, ali i svjetskog trita novca svakako su sredinje ili centralne banke. One promjenom eskontnih i lombardnih stopa (po kojima odobravaju kredite) te operacijama na otvorenom tritu u velikoj mjeri utjeu na promjenu ponude, potranje i kamatnjaka (cijene novca) na tritu novca. Bankovne likvidne rezerve sredinje ili poslovnih banaka na tritu novca pozajmljuju se na kratke rokove od etiri, sedam dana do opoziva, na jedan, tri ili vie mjeseci ili na izrazito kratke rokove (daily money, overnighty money). Sredinje banke u pozajmljivanju novca ak i ne moraju sudjelovati - banke novac pozajmljuju meusobnim kontaktom, a na tritu ponekad sudjeluju i nebankovni subjekti. Trite kapitala (engl. capital market, njem. Kapitalmarkt) oznaava zajedniki pojam za ponudu i potranju vrijednosnih papira, ali u irem smislu moe znaiti i trite za svaku vrstu srednjorono i dugorono na raspolaganje stavljenih novanih sredstava. (Leksikon menadmenta, , str. ???) Na ovome tritu javljaju se i sredinje banke, i poslovne banke te burze, hipotekarne institucije osiguravajue kompanije i druge posrednike i investicijske institucije. Kao glavni zadatak povjereno im je izravno povezivanje i suoavanje interesa zajmodavaca (tedita) s potencijalnim investitorima (deficitarnim subjektima), o kojima je u ovome radu bilo rijei u prvoj cjelini. Razlikujemo stoga dogovorno trite ili trite kredita te trite vrijednosnih papira, koje se smatra i tritem kapitala u uem smislu. Na tritu kapitala i vrijednosnih papira kao dominantan financijski instrument istiu se dionice i obveznice, a shodno tome uvrijeeno je miljenje da je sigurnije ulagati novac u banke (jer je manje rizino), negoli u vrijednosne papire (rizinije, ali profitabilnije). "Kao rezultat te diobe, neka se nacionalna trita smatraju bankocentrinima, dok se kod drugih uoava orijentacija na trite vrijednosnih papira" (Orsag 1997, str. 7). Primjer, svojevrsno objanjenje ovome citatu moemo nai u dvjema jakim gospodarskim silama Njemakoj i SAD-u. Nijemci, primjerice nisu "avanturisti", ne ele mnogo riskirati pa je na njihovu prostoru daleko jae razvijeno ulaganje u bankarski sustav, negoli trgovanje na burzama, odnosno poslovanje vrijednosnim papirima; u Sjedinjenim Amerikim Dravama, pak, situacija je potpuno obrnuta.

3. Prednosti pribavljanja kapitala putem dionica

11

Za uspjeh poslovnog pothvata nekog poduzea, ali i biznisa u cjelini, esto je kljuan pravovremeni pristup kapitalu, neovisno o izvoru financiranja. Broj moguih vrsta i instrumenta financiranja pritom je praktiki neogranien, a instrument je lako kreirati ako se za njega moe pronai investitor. Najjednostavniji, a shodno tomu i najjefitniji nain dugoronog financiranja jesu obveznice (investicijski fondovi, osiguravajua drutva, mirovinski fondovi, komercijalne banke) te kolateralizirani i neosigurani krediti (komercijalne banke), a slijede subordinirani dug, dug konvertibilan u vlasnike udjele te naposljetku izvor financiranja koji je najskuplji, ali i najuinkovitiji, odnosno naprofitabilniji - financiranje izdajom dionica. Dionica je vlasniki vrijednosni papir, koji predstavlja idealan udio u vlasnitvu kompanije izdavatelja (izdaje ju dioniko drutvo). Njome uplatitelj dokazuje svoj ulog u temeljnom kapitalu dionikog drutva te je temelj vlasnitva nad dijelom trgovakog drutva koje je registirano kao dioniko drutvo. Dionica je u pravilu nasljedna, ali postoji mogunost da se u odnosu na nasljeivanje i trgovanje u aktu o osnivanju predvide i odreena ogranienja. Mogu glasiti na ime ili na donositelja. Na ime mora glasiti ako se izdaje prije uplate punog nominalnog iznosa ili iznosa koji je vii od nominalnog. Iznos djelomine uplate, pak, mora biti naznaen na dionici. U statutu dionikog drutva moe se odrediti da se dioniaru na njegov zahtjev dionica koja glasi na ime zamijeni dionicom koja glasi na donositelja i obrnuto. Obavezno je prije potpune uplate dionice dioniarima izdati potvrdu o udjelima, koja se u financijskom argonu naziva i privremenica. One moraju glasiti na ime. Koliki udio predstavlja dionica? To prvenstveno ovisi o ukupnom broju izdanih dionica. Dvije su temeljne vrste dionica: redovne dionice i povlatene dionice. Redovne dionice imatelju daju pravo glasa u glavnoj skuptini dioniara, pravo na isplatu dijela dobiti drutva - dividenda (moe, ali i ne mora biti isplaena; to ovisi o odluci dionikog drutva, odnosno godinje skuptine izdavatelja glasanjem prisutnih dioniara, vlasnika), te pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske, steajne mase drutva. Povlatene dionice jesu dionice koje njenom imatelju daju neka povlatena prava, poput prava na dividendu u unaprijed utvrenom iznosu ili postotku od nominalnog iznosa dionice, prava prvenstva pri isplati dividende, prvenstva pri isplati ostatka likvidacijske, steajne mase i druga prava koja su usklaena sa statutom drutva. Povlatena dionica, pak moe biti kumulativna (u skladu s odlukom o izdavanju dionica, imatelju dionice daje pravo naplate kumuliranih neisplaenih dividendi prije isplate imateljima redovnih dionica) te participativna (u skladu s odlukom o izdavanju dionica, imatelju daje pravo da pored odreene dividende naplati i dividendu koja pripada imateljima redovnih dionica). Vlasnik dionice stjee i neka takozvana vlasnika prava - pravo glasa na godinjoj skuptini drutva, udio u dobiti isplativ u obliku dividende, ogranienu odgovornost u sluaju likvidacije drutva, proporcionalni udio u imovini drutva u sluaju likvidacije (nakon namirenja potraivanja vjerovnka), pravo prvokupa u sluaju novog izdavanja dionica te ogranieni pristup poslovnim knjigama dionikog drutva. Izdavanje dionica dionikom drutvu moe biti vrlo rizian posao jer trite ne prima uvijek dobro nove dionice. Ako se to dogodi, poveat e se trokovi izdavanja dionica i samo prodano izdanje, poveat e se pritisak dioniarskih oekivanja redovnih i rastuih dividendi, a kada dionice budu uvrtene na burzu, izdatnik e morati burzu izvjetavati o svim znaajnim poslovnim promjenama koje mogu utjecati na cijenu dionica. Usto, svako drutvo mora se nositi s rizikom da e netko nagomilati vlasnitvo, sve dok u pogodnom trenutku ne otkupi sve dionice trgovakoga drutva. Rizici za ulagatelja takoer su brojni: vrijednost dionica nije stalna i konstantno fluktuira, budui da postoji niz razliitih uzroka koji utjeu na cijene. Takoer, burza ima ovlast suspendirati uvrtenje i trgovanje dionica te

ulagatelju bitno oteati prodaju svoje dionice (ili dionica), a vlasnici redovnih dionica, primjerice, posljednji su u redu prilikom raspodjele imove u sluaju likvidacije drutva (poslije namiranje vjerovnika). to, pak, oznaavaju pojmovi "nominalna" i "trina" vrijednost dionica? Nominalna vrijednost jest iznos naznaen na dionici i prvenstveno je raunovodstvena kategorija; oznaava raunovodstvenu vrijednost dionice u trenutku izdavanja pa se prema nominalnoj vrijednosti dionica rauna udjel pojedinog dioniara, kao i broj glasova koji on posjeduje. Trina vrijednost dionice zapravo je njezina cijena. Nastaje odnosom ponude i potranje na burzi i ne utvruje se jednom (te ostaje zauvijek), ve se, prema zakonu trita i njegove nestabilnosti te zbog stalnih promjena, stalno mijenja i uvijek iznova odreuje. Trina e cijena dionice rasti proporcionalno s brojem ljudi koji ju eli kupiti, bez obzira na njezinu nominalnu vrijednost, ali i obrnuto. Ako nema interesa za kupnju dionice, ili je on slab, stagnirat e ili padati njena trina vrijednost. Na ponudu i potranju utjeu pak razni initelji (tuzemni i inozemni), primjerice sadanje poslovanje drutva i oekivanja o buduem poslovanju, kao najznaajniji. Zato trgovako drutvo izdaje dionice? Izdavanje dionica dionikom drutvu omoguuje dugorono financiranje - nain prikupljanja kapitala bez kreditnog zaduivanja. Drutvo se, tako, izdavanjem dionica ne optereuje s financijske strane, jer kapital koji je tim putem pribavila ne mora vraati, kao to bi morala uz kamatu u sluaju uzimanja kredita kod banaka. Usto, ako se dionicama aktivno trguje i traene su na burzi, mogu privui druga drutva te olakati razvoj i financiranje novih projekata, proiriti proizvodnju, omoguiti nove poslovne kombinacije... Koje su dakle osnovne prednosi financiranja putem dionica? (Myftari 2000., str. 20 40) Prvenstveno, oni poduzeu nisu fiksni troak jer se dividende ne moraju isplatiti na odreeni datum, a ne moraju se uope isplatiti, ako se tako odlui na skuptini. Troak se samo javlja ako kompanija ostvaruje profit i to u obliku raspodjele. Zbog toga je financiranje dionicama mnogo stabilnije i za drutvo manje rizino. Nadalje, ne postoji razdoblje dospijea; nepisano je pravilo da je investirati u dionice, investirati u stalni kapital koji se ne moe povui i od kompanije se ne moe zahtijevati povrat. Tako drutvo ima prednost jer nema obavezu da plati ili vrati ako se nalazi u poslovnim problemima ili nie negativne financijske rezultate. Dioniko financiranje, takoer, u drutvo donosi svje kapital koji popravlja rejting trgovakog drutva; emitiranjem dionica drutvo stjee novi kapital koji ojaava njenu poslovnu poziciju, inei je stabilnom. Popravlja se kreditni rejting i otvaraju nove mogunosti financiranja dunikim instrumentima. Pribaviti kapital vrlo je lako dobroj, stabilnoj i poznatoj kompaniji, a u svakom sluaju mnogo lake i sigurnije nego izdavanjem obveznica (dioniko je trite ire i vee). Zbog veeg rizika investiranja, pak, investitori postiu vii prinos; on je ipak manje povoljan emitentu, s obzirom da ima vee trokove financiranja. Investiranje u vlasnike instrumente investitoru omoguuje aktivno sudjelovanje u upravljanju drutvom, glasaka prava na godinjoj skuptini. Sa stanovitva izdavatelja, to je ipak nedostatak jer predstavlja uplitanje u odluivanje, takozvano razvodnjavanje. U zapadnom svijetu mnogo se vie koristi pribavljanje kapitala kotiranjem na burzi, i to unato tomu to imaju manju razliku troka izmeu kapitala pribavljenog emitiranjem dionica i kapitala pribavljenog putem zajmova kod komercijalnih banaka. Ako izdavatelj dionica posluje s uspjehom i njegovo se poslovanje odlikuje transparentnou, investitori e vjerovati drutvu i menadmentu drutva te e se moi krenuti i u novo izdavanje, nove emisije dionica.

13

4. Meunarodno financijsko trite

Rastua internacionalizacija financijskih trita postala je vaan trend. Izvanredan rast stranih financijskih trita bio je istovremeno rezultat velikog poveanja fonda tednje u stranim zemljama poput Japana i deregulacije stranih financijskih trita, to je omoguilo stranim tritima da proire svoje aktivnosti. (F. S. Mishkin 2010., str. 33) Tako primjerice ak i Sjedinjene Amerike Drave, koje slove kao velika gospodarska sila (premda ih posljednjih godina silovito prestiu), u potrazi za sredstvima kojima e financirati poslovanje prije e se okrenuti meunarodnim financijskim tritima, negoli svojem. Isto e tako i investitori traiti prigode za investiranje u inozemstvu. Stranci su svugdje u svijetu danas vrlo vani i cijenjeni ulagai; odvila se, dakle, bitna globalizacija financijskih trita. Primarni zadatak banke u meunarodnim transakcijama jest praenje klijenta i pomaganje u situacijama u kojima mu je financijska pomo potrebna i neophodna. Tradicionalni poslovi kojima se bavi jesu financiranje izvoza i uvoza, posredovanje u plaanjima uz proviziju, financiranje inozemnih investicija, transakcije na deviznim tritima, informativno-savjetodavni poslovi, kreditiranje inozemnih vlada i kompanija... Meunarodno bankarstvo takoer biljei strelovit uspon jer se sve vie tei izbjegavanju domae stroge regulacije sredinje banke (obvezna rezerva), pokuava se izbjei porez na odreene transakcije i porez na profite. Stoga su se, na temelju tih tenji, razvili off shore bankarstvo i IBF centri pa openito meunarodna financijska trita moemo podijeliti na 1. eurotrite, 2. off shore financijske zone i 2. zone financijskih povlastica. Kada se govori o financijskim instrumentima koja se koriste na meunarodnim financijskim tritima, razlikujemo i trita internacionalnih kredita, trita vrijednosnica, trita osiguranja, trita hipoteka, trita deviza...

4. 1. Obiljeje funkcioniranja meunarodnog financijskog trita

Mnogi strunjaci smatraju kako su financijske krize u jednu ruku odraz nesavrenosti funkcioniranja meunarodnih financijskih trita te ih je, stoga, vrlo teko, kako predvidjeti, tako i rjeavati. Veliko je pitanje koliko meunarodni standardi zapravo pomau stabilnosti, a koliko predstavljaju regulatorne distorzije? Koliko likvidnost financijskih trita u nastajanju pomae, a koliko odmae financijskoj stabilnosti te u kojoj mjeri postojanje nacionalnih valuta s malom zalihom povjerenja pomae, a koliko odmae financijskoj stabilnosti i gospodarskom napretku? Na meunarodnom financijskom tritu prije tridesetak godina bile su prisutne samo najjae i najrazvijenije banke, dok su danas prednosti meunarodnog poslovanja prepoznale i u njega se ukljuile i mnoge druge banke, ak i one regionalne. Prije 80-ih godina 20. stoljea financijska trita SAD-a bila su mnogo vea negoli financijska trita izvan SAD-a, no posljednjih godina ta dominacija postpuno nestaje i primat preuzimaju neka druga trita. Meunarodno je poslovanje ekspanziju doivjelo posebno 80-ih godina 20. stoljea, no nakon toga je pomalo ipak poela slabjeti prisutnost stranih banaka u inozemstvu jer su mnoge zapale u duniku krizu. Posebno se to odnosi na amerike banke, koje su morale smanjiti svoju inozemnu aktivnost u pogledu ukupnih plasmana stranim osobama te broja poslovnica u inozemstvu. Desetak godina kasnije "trend" internacionalizacije financijskih trita vraa se na mala vrata i proces globalizacije uzima zamah i u Europi i u Aziji. Jaa prisutost globalnih banaka u offshore sreditima, strane banke ulaze na podruje SAD-a, jaa prisutnost japanskih banaka na amerikom i meunarodnom tritu...

Pojave koje obiljeavaju dananje meunarodne financije i podstiu globalizaciju bankarstva jesu sekuritizacija, disintermedijacija, internacionalizacija financija, politika javnog duga. Disintermedijacija (engl. disintermediation) jest pojava premjetanja novanih sredstava s posredovanog (indirektnog medijacijskog) trita na neposredovano (direktno) financijsko trite. Glavni posrednici (intermedijari) su banke i ostale financijske institucije preko kojih se u pojedinim zemljama gotovo sva novana sredstva premjetaju s osoba financijskog suficita na mjesto osobe financijskog deficita. Uzroci pojave disintermedijacije su: 1) kod disintermedijarnog trita kamatna se stopa neposredno ugovara te ne postoje dravni limiti, to rezultira time da depoziti u bankama padaju, a rastu depoziti u moneymarket fondovima; 2) mnoge korporacije imaju bolji bonitet od banaka i novana se potraivanja prema njima na tritu prihvaaju bez rezervi. Prednost disintermedijacije jest mogunost "krojenja" duga. Internacionalizacija financija: nakon 70-ih godina nastupa razdoblje naglog rasta meunarodnog financiranja. Zbog nacionalnih interesa, sporazumijevanja u trokutu SAD, Europska Unija, Japan, dolazi do liberalizacije propisa i omoguavanja slobodnog meunarodnog kolanja novca i kapitala, a razvoj tehnologije istie se kao jedan od najvanijih imbenika u snanoj internacionalizaciji. Svjetsko trite malo po malo postaje sloeni spoj nacionalih i posebnih meunarodnih financijskih trita (eurotrita, offshore trita, trita dravnog duga, devizna trita), a nacionalna su trita internacionalizirana. Dionice i obveznice kotiraju i na vie burzi u inozemstvu, kamate i dividende isplauju se u vie valuta i u vie zemalja za istu vrijednosnicu. Nacionalna OTC trita uvrtavaju i inozemne vrijednosnice, a instrumentima dravnog duga trguje se na svim vanijim tritima. Svaki subjekt u skladu s vlastitim motivima premjeta se s trita na trite, a osnovni pokretaki initelj im je razlika u prinosima. Meunarodni sustav financiranja donosi rizike teajnih razlika, likvidnosti i promjena kamatnih stopa, ali je ve stvorio i zatitne mehanizme. Meunarodno financijsko trite je veleprodajno trite. Off-shore kompanije osnivaju svoje podrunice koje nisu zahvaene strogim propisima koji za osnivae vrijede u njihovim sjeditima. Uvoenje jedinstvene europske valute jo je jedan znaajan korak ka integraciji i internacionalizaciji financijskih trita. Sekuritizacija jest pozajmljivanje na otvorenom tritu putem vrijednosnih papira proces kreiranja utrivih vrijednosnica na temelju neutrive aktive. Takvo financiranje naziva se i "financiranje na osnovi aktive", a takve su vrijednosnice vrijednosnice osigurane aktivom. Sekuritizaciju su razvile financijske organizacije i velike korporacije da bi iz bilance izvukle potraivanja podlona promjenama kamatnih stopa, kreditnom riziku... U voenju ukupne ekonomske politike vrlo je bitno odreenu pozornost posvetiti politici javnog duga. Javni ili dravni dug ine iznosi koje je drava pozajmljivala kako bi financirala prole deficite. Javni dug je instrument ekonomske politike koji ima svoju fiskalnu i monetarnu funkciju i kao takav ima odreeni utjecaj i na gospodarski razvoj, a koristi se i za financiranje deficita dravnog prorauna. Javni dug ima svoje pozitivne i negativne konotacije na ukupni gospodarski razvoj, a koje e od njih prevladati ovisi o visini duga, njegovoj strukturi, udjelu inozemne i domae komponente te ronosti javnoga duga. Kako bi se maksimizirali pozitivni, a minimizirali negativni uinci javnog duga na razvoj gospodarstva, potrebno je organizirati vrlo dobar sustav upravljanja javnim dugom.

15

Zakljuak
Ukoliko je financijski sustav razvijeniji i vie diversificiran utoliko je gospodarstvo djelotvornije, jer je irem krugu osoba pruena prilika u efikasnoj upotrebi oskudnih resursa. Iako u Hrvatskoj djeluju raznovrsne nebankarske financijske institucije, financijski sustav je i dalje bankocentrian. U strukturi tednje dominiraju depoziti, a u strukturi plasmana krediti. Osim dravnih vrijednosnica imovina banaka neznatno ukljuuje dionice i obveznice poduzea, dok s druge strane biljei koncentraciju kredita, posebice onih stanovnitvu. Depozitno-kreditna aktivnost banaka direktna je konkurencija razvoju instrumenata i institucija trita kapitala, a ona je i tim vea uzmemo li u obzir vlasniku povezanost banaka s institucijama trita kapitala, ukljuujui mirovinske i investicijske fondove. Danas pak svojevrsni monopol banaka, naroito uz sadanju koncentraciju, zapravo koi razvoj trita kapitala i kanalizira stvari u smjeru zarada banaka. Osim razvoja trita dravnih obveznica u proteklom smo razdoblju malo uinili za razvoj trita ostalih vrijednosnica. Umjesto toga razvili smo sustav u kojemu se poduzea kratkorono zaduuju kod domaih banaka, a dugorono u inozemstvu. U isto vrijeme drava crpi, trenutano ionako smanjen, kreditni potencijal banaka. Domaa tednja je niska, a graani openito neskloni rizinim i novim instrumentima, kakve su za nas jo uvijek dionice ili obveznice. U strukturi njihove imovine dominiraju devizni depoziti te zaleeni kapital u stambenim i drugim nekretninama. Naglo buenje 2008. te sve oitiji globalni karakter postojee krize prekinuli su tek zapoeti razvoj hrvatskog trita kapitala, a euforiju optimizma zamijenio pesimizam. U zaaranom krugu gdje pad cijena dionica uzrokuje povlaenje udjela, a povlaenje udjela i pad likvidnosti jo vie obaraju cijene na tritu, neto imovina dionikih fondova bitno je smanjena. Glavne institucije na tritu kapitala postali su obvezni mirovinski fondovi, koji su zajedno s bankama najvei ulagai u dravne obveznice te vrlo znaajni ulagai u domae dionice. Istodobno je njihova ulagaka aktivnost popraena pekulacijama ostalih sudionika o uvrtavanju dionica na Slubeno trite te o visini trine kapitalizacije za pojedine dionice koje oni mogu kupovati ili ih moraju prodavati. Nae financijsko trite je izrazito bankovno orijentirano, a obzirom da je usvojen koncept tzv. univerzalnog bankarstva, banke su jednako kao i brokerska drutva sudionici na tritu kapitala. Ulaganje u dionice, odnosno u druge vrijednosne papire izdavatelja na tritu vrijednosnih papira tek je u zaetku. Taj se oblik ulaganja nedavno pokuao potaknuti uvoenjem obveze prisilnog uvrtavanja tzv. javnih dionikih drutava na burze, kako bi proirio spektar ulaganja investicijskih odnosno mirovinskih fondova. Ipak dominantan oblik ulaganja ostaje ulaganje u banke.

17

Reference
Coakley, J. "Regulation and deregulation: Policy and practice in the utilities and financial services industry", Colorado, University of Colorado, 1999. Houpt, J.V. "International activities of U.S. banks and in U.S. Banking Markets, Federal Reserve Bulletin", Michigan, University of Michigan, 1999. Klamer, M. "Financijske institucije i trite kapitala,. Varadin, TIVA; Fakultet organizacije i informatike, 2009. Leko, V., Boina, L. "Novac, bankarstvo i financijska trita" . Zagreb: Adverta, 2005. Madura, J. "International markets and institutions, Commercial bank operations", Ohio, Addison Wesley, 2003. Maek, A. "Meunarodni financijski management", Osijek, Ekonomski fakultet, Grafika, 2005. Mishkin, F. S. "Ekonomija novca, bankarstva i financijskih trita", Zagreb: Mate, 2010. Myftari, I. "Dionice i dioniarski kapita", Poslovna analiza i upravljanje; asopis za menadment i njegovu strunu potporu, 13. July 2000. Orsag, S. "Financiranje emisijom vrijednosnih papira", Zagreb: EEZ, 1997. ager, K. ager, L. "Analiza financijskih rezultata", Zagreb: Masmedia, 1999. OSTALE REFERENCE Banka, Hrvatska Narodna. Hrvatska Narodna Banka. 20. January 2011. http://www.hnb.hr/ (pokuaj pristupa 13. March 2012.) Fund, International monetary. The Financial Soundness Indicators. 14. June 2011. http://fsi.imf.org (pokuaj pristupa 13. March 2011

19