Potrebno je opisati proceduru projektiranja cjevovoda za transport fluida s posebnim osvrtom na slijedee : podjela i pozicija cjevovoda konstrukcijske materijale

aterijale i mogunost izoliranja cjevovoda nain oznaavanja u odnosu na vrstu transportiranog medija oprema i instrumentacija izometrijski prikaz i naine spajanja ( shematski prikaz pojedinih spojeva ) izraunavanje pada tlaka u cjevovodima preporuljive brzine strujanja fluida metodu probe i pogreke pri dimenzioniranju cjevovoda praktina pravila pri projektiranju cjevovoda

Podjela i pozicija cjevovoda

Cjevovodi se dijele na energetske (para, rashladna voda) , vodove za sirovine, meuprodukte i za gotove proizvode. Prema poziciji razlikujemo unutarnje i vanjske. Vanjske dijelimo na podzemne ( betonirani kanali ) i nadzemne. Raspored cjevovoda ovisi : Zahtjevima procesa - ako nema posebnih procesnih razloga, ureaji se ne spajaju direktno jedan do drugog, nego se povezuju cjevovodima i to primjenjivanjem to pravilnijeg rasporeda, npr. svi paralelni cjevovodi se grupiraju na istoj visini, te pri promjeni smjera, mijenja se i visina; ostavlja se dovoljno prostora za ienje i odravanje ostale opreme, ventili, manometri i drugi dijelovi koji se koriste za vrijeme rada trebaju biti lako dostupni npr. na prizemnom nivou ili neposredno na nekoj platformi. Odravanje i zamjeni dijelova opreme- bitno kad se transportira jako agresivan materijal, laka izmjena dijelova koji se brzo troe. Prijenosu rastezanja od cjevovoda do aparata i prijenosu vibracija od aparata na cjevovod - postoje tri razloga koja uzrokuju naprezanje, djelovanje tlaka na stijenku cijevi, to se regulira izborom odgovarajueg materijala i debljine stijenke, naprezanje zaostalo u cijevi nakon proizvodnje ili postavljanja, to se regulira odgovarajuom proizvodnjom i postavljanjem, naprezanje zbog promjene temperature medija koji struji ili vanjske temperature, koje se rjeava ugradnjom odgovarajuih ekspanzijskih spojeva, regulacijom duine cjevovoda itd Trokovima

Konstrukcijski materijali i mogunosti izoliranja cjevovoda

U praksi se najvie koriste metali, i to ugljini elici ( dobra mehanika svojstva, loija korozijska svojstva, niska cijena ), ali se koriste i nehrajui elici, plastini materijali, staklo, Cu i legure. Nehrajui elici legure Fe, Cr i Ni, imaju posebnu vanost u prehrambenoj industriji, zbog dobrih mehanikih i korozijskih svojstava, netoksinosti, lakog ienja i odravanja, te velike trajnosti. Plastini materijali, staklo i keramika kao konstrukcijski materijali za cjevovode koriste se samo za manje pogone i rad u laboratoriju. Bor-silikatno staklo je pogodno za dovod destilirane vode u pogon. Cjevovode izoliramo da bi smanjili toplinske gubitke. Imamo gubitke topline kondukcijom, konvekcijom ,te zraenjem. To radimo odabirom optimalne debljine stijenke, te postavljanjem izolacionog materijala, mineralne vune sa Al limom, poliuretanske pjene itd

Nain oznaavanja cjevovoda u odnosu na vrstu transportiranog medija

Vrsta medija Vodena para Voda Kisik Komprimirani zrak Zapaljivi plinovi Nezapaljivi plinovi Kiseline Luine Zapaljive tekuine Nezapaljive tekuine

Boja medija po DIN 2403 Crvena Zelena Plava Siva uta/ uto-crvena uto-crna/ crna Naranasta Ljubiasta Smea/ smee-crvena Smea ili crna

Oprema i instrumentacija
Cjevovod se obino sastoji, osim od cijevnog voda i od armaturnih dijelova ventila, koljena, lukova, zasuna, slavina. Zbog tih dijelova dolazi do dodatnih lokalnih gubitaka.

Izrada projektnih nacrta obuhvaa etiri glavne kategorije projektiranja: Projektiranje cjevovoda Projektiranje elinih i drugih konstrukcija Projektiranje mree elektrine energije Projektiranje instrumentacijske instalacije

Za projektiranje cjevovoda potrebno je 40 60 % vremena potrebnog za detaljno projektiranje. Cjevovodi su usko vezani s procesnim projektiranjem procesne sheme sadre samo dijelove nune za razumijevanje procesa kao cjeline. Mehaniku izvedbu postrojenja omoguuju mehanike, tj. izvedbene sheme, kojima se prikazuju svi detalji vani za konstrukciju i funkciju postrojenja. Za polazite slui shema cjevovoda i instrumentacije. Shema cjevovoda i instrumentacije je sredinji izvor podataka za sve projektne grupe. Shema cjevovoda i instrumentacije treba sadravati slijedee : Sve vanije procesne jedinice s oznakom i identifikacijskim brojem Svaku cijev s oznakom i identifikacijskim brojem, oznakom konstrukcijskog materijala, tlakom i dimenzijama Sve ventile i zasune, po tipu i dimenzijama, prikazane simbolima Posebnu cijevnu opremu s oznakama, identifikacijskim brojem i dimenzijama Sve instrumente s oznakama i identifikacijskim brojem Plateve cijevi i ureaje za popratno grijanje

Pri radu treba voditi rauna o smjetaju instrumentacije, broju varijabli, mogunost manipulacije instrumenta, sustave za hitno zaustavljanje ureaja i postrojenja, te broj i mjesta ugradnje sigurnosnih ventila. Kod cjevovoda u pravilu mjerimo temperaturu , tlak i protok. Instrumenti su termometri i manometri. Instrumenti upravljaju procesnim pokazateljima preko izvrnih ureaja. Kao takvi mogu biti dio sustava kojim se upravlja automatski, putem raunala ili runo. Glavni im je zadatak da preko odgovarajueg osjetila prepoznaju poremeaj i poduzmu odgovarajue mjere. Pretpostavlja se postojanje alarma za sve opasne situacije i automatsko zaustavljanje procesa.

Izometrijski prikaz i naini spajanja

Izometrijski - gr. (izo, jednak, isti; metron, mjera ) koji je iste mjere, istih proporcija

Princip spajanja Varenje Prirubnica

Simbol

Otpornost Za sve tlakove i temperature Visoki tlak i temperatura

Navojno

Srednji tlak i temperatura

Cijev u cijev

Niski tlak i temperatura

Izraunavanje pada tlaka u cjevovodima

Proraun strujanja u cjevovodima provodi se empirijskim metodama. Strujanje realnih fluida je vrlo sloeno. Sile trenja izmeu estica fluida i stijenki, kao i izmeu samih estica fluida uzrokuju gubitak energije. Gubici mehanike energije koji nastaju zbog trenja izraunavaju se bilo kao visina gubitka, bilo kao pad tlaka p. Pri izraunavanju gubitka vano je znati radi li se o laminarnom ili turbulentnom strujanju. Gubici u ravnim cijevima

Rc =

l 2 D 2

Darcy Weissbachova jednadba

koeficijent otpora trenja

l duljina cijevi D promjer cijevi

- gustoa - prosjena brzina strujanja

Koeficijent otpora trenja ovisi o Reynoldsovom broju Re, relativnoj hrapavosti k / D, gdje je K visina neravnine cijevi, a D promjer cijevi. Za vrijednosti Re do 2320 strujanje je laminarno, a iznad te vrijednosti turbulentno. Ako cijevni vod naglo mijenja smjer ili presjek, te ako ima ventila i drugih fazonskih dijelova, svaki takav dio uzrokovat e daljnji gubitak energije trenjem, tj. pad tlaka. Znai fazonski dijelovi ima jednak uinak kao neravnine u ravnoj cijevi, te moemo pretpostaviti da je ovisan samo o nekoj veliini koja je karakteristina za utjecaj tog dijela na strujanje. Tu veliinu nazivamo mjesni otpor i oznaavamo sa .

= f ( )
Gubitak u fazonskom dijelu
Rf =

2
2

Za mjesne otpore vrlo se esto koristi ekvivalentna duina cijevi, to oznaava duinu ravne cijevi istog presjeka koji ima jednak otpor kao i odreeni fazonski dio. l ekv = D

= konst. = n, pa imamo :

Ako se radi o turbulentnom strujanju u podruju potpune hrapavosti, gdje je = f ( ) , pa je prema tome i za odreeni sluaj = konst., te je izraz
l ekv = n D

Ukupni gubici su gubici u ravnoj cijevi plus gubici u fazonskim dijelovima.

Rc + R f = Ruk
n l 2 Ruk = + i , a ako mjesne otpore izraavamo kao ekvivalentne duine cijevi : D i =1 2

Ruk =

l + l ekv 2 2 D

Koeficijenti mjesnih otpora su empirijski odreeni i nalaze se u tablicama. Za presjeke koji nisu kruni vrijede iste formule, ali se umjesto promjera uvrtava ekvivalenti promjer koji je odreen formulom : Dekv = 4* povrina presjeka / nakvaeni perimetar Nakvaeni perimetar je duljina onog dijela opsega presjeka, koji je nakvaen tekuinom.

Preporuljive brzine strujanja fluida

Prijelaz iz laminarnog u turbulentno strujanje dogodit e se kod odreene vrijednosti Reynolds-ovog broja ( Re = vD / ). Pri kojem e Re laminarno strujanje prijei u turbulentno ovisi o stupnju nesmetanosti ili uznemirenosti strujanja. Ako se laminarno strujanje uznemiruje izvana ( otri rubovi pri prijelazu iz posude u cijev ), ono prijelazi kod niih vrijednosti Re broja u turbulentno, a ako nije uznemireno kod viih vrijednosti Re broja. Jednom uznemireno, turbulentno staje vraa se u laminarno ( stabilno ) tek ispod neke odreene vrijednosti Re. Ta vrijednost naziva se kritini Reynoldsov broj i iznosi 2320. Kad se govori o prijelazu laminarnog u turbulentno, kae se da laminarno prijelazi u turbulentno kada brzina strujanja bude vea od odreene kritine brzina. Kritina brzina je ona koja zadovoljava jednadbu :
D

Re krit =

krit

Iznos kritine brzine ovisi o viskozitetu i gustoi fluida i promjeru cijevi .

Metoda probe i pogreke pri dimenzioniranju cjevovoda

Primjer : Koliki mora biti promjer horizontalnog cjevovoda izraenog od elinih cijevi, da bi kroz njega moglo protjecati 2250 m3 h-1 vode temperature 25 C na udaljenosti 2 km uz dozvoljeni pad tlaka od 1,75 bara ? Q = 2250 m3 / h = 0,625 m3 / s T = 25 C ; = 997,1 kg / m3 = 0,884 * 10-6 m2 / s L = 2000 m k = 0,05 * 10-3 m p = 1,75 bar = 1,75 * 105 Pa

Do rjeenja dolazimo tako da odabiremo po elji brzinu strujanja, zatim iz zadanog protoka i te pretpostavljene brzine strujanja po jednadbi kontinuiteta izraunamo promjer, pa Reynoldsov broj i iz Re dijagrama oitamo pripadajui . Zatim po Darcy Weissbachovoj jednadbi izraunamo p, izraunatu vrijednost p oduzmemo od zadane vrijednosti i dobivenu razliku ucrtamo u dijagram v - . Iz niza toaka vi , i dobijamo krivulju = f (v) koja u svom sjecitu sa apcisom ( = 0 ) daje traenu vrijednost za v iz koje se prema jednadbi kontinuiteta izraunava D. Na isti nain iz dobivenog v moe se izraunati i protok Q. Pretpostavka 1 v=1m/s
D= 4Q = v 4 0,625 = 0,8921 m 1 3,14

= 5,6 10 5

Re =

vD

1 0,8921 = 1,00 10 6 0,884 10 6

= 0,0128

p =

l v2 = 1,42 10 4 Pa D 2

= 1,75 10 5 1,42 10 4 = 1,59 10 5 Pa

Pretpostavka 2 v=2m/s D = 0,6308 m p = 8,05 10 4 Pa = 9,5 10 4 Pa Re = 1,41 10 6 = 0,0127

Pretpostavka 3 v=3m/s D = 0,5150 m p = 2,24 10 5 Pa = -4,89 10 4 Pa Re = 1,73 10 6 = 0,0129

Praktina pravila pri projektiranju cjevovoda

U praksi se prilikom projektiranja cjevovoda obino koriste iskustvene veliine koje daju najpovoljnije rezultate. One se uzimaju kao polazna osnova. Ti podaci su sadrani u tablicama i /ili dijagramima. Kriteriji su maksimalni dozvoljeni protok, pad tlaka i brzina strujanja. Pri projektiranju treba se voditi rauna o vrsti tvari koja se transportira ( korozivnost, visoznost), temperaturi na kojoj se transportira, vanjskim uvjetima ( vanjski, unutarnji cjevovodi ). S obzirom na visoku cijenu kotanja cjevovoda treba se nai optimalni presjek cijevi. Cijevi veeg presjeka zahtijevaju vee investicijske trokove, ali podrazumijevaju i manje pogonske, dok je kod manjih promjera obratno. Za vee cjevovode je stoga nuno izraditi matematiki model, koji e osim tehnikih parametra obuhvatiti i ekonomski, pa na osnovi toga odrediti optimalni promjer cijevi koji e osigurati transport fluida uz minimalne trokove. Princip takvog odreivanja optimalnog promjera cijevi prikazan je na slici.

Za manje cjevovode, pri transportu fluida unutar tvornice ili pogona, nee se odreivati optimalni promjer na gore opisani nain, nego e se odabrati promjer cjevovod tako da brzina strujanja fluida iznosi: Brzina strujanja w / ms-1
Kapljevine voda i sl. viskozne 1-3 0.3 - 2 Plinovi Para zasiena pregrijana 20 - 40 30 - 50

8 - 25

LITERATURA : 1.E. Beer, Prirunik za dimenzioniranje ureaja kemijske procesne industrije, SKTH/ Kemija u industriji, Zagreb, 1985. 2.F. ef, . Oluji, Projektiranje procesnih postrojenja, SKTH / Kemija u industriji, Zagreb, 1988 3.E. Sokele, Transport fluida, Interna skripta, Osijek,1987. 4. M.Bili, D. Veli , Radni materijali za kolegij Projektiranje ureaja u procesnoj industriji Osijek,2003.