Sveuilite u Zagrebu Pravni fakultet Studijski centar socijalnog rada

Andreja Bala

Istraivaki izvjetaj II

Povezanost obavljanja kuanskih poslova i brige o djeci sa stupnjem obrazovanja mukaraca

Kolegij: Metodologija istraivanja u socijalnom radu Nositelj kolegija: prof.dr.sc. Ivan Rimac Grupa: 3 Podgrupa: 1

Zagreb, 8. veljae, 2012.

Istraivaki izvjetaj II

Andreja Bala

Izjava o autorstvu rada

Ovime potvrujem da sam osobno napisao/la rad: Povezanost obavljanja kuanskih poslova i brige o djeci sa stupnjem obrazovanja mukaraca i da sam njegov autor/ica. Svi dijelovi rada, nalazi ili ideje koje su u radu citirane ili se temelje na drugim izvorima (bilo da su u pitanju mreni izvori, udbenici, knjige, znanstveni, struni ili popularni lanci) u radu su jasno oznaeni kao takvi te adekvatno navedeni u popisu literature.

Ime i prezime: Andreja Bala. Datum: 8. 2. 2012.

Istraivaki izvjetaj II

Andreja Bala

Sadraj:

1. Uvod..3 2. Problemi i hipoteze5 3. Metoda 3.1. Ispitanici................................6 3.2. Mjerenje.....8 3.3. Mjerni instrumenti.....................9 3.4. Nain provedbe istraivanja.............11 4. Rezultati i rasprava 4.1. Interpretacija rezultata......................................................................................11 4.2. Metodoloki osvrt 4.2.1. Osvrt na uzorkovanje.............................................................................14 4.2.2. Osvrt na mjerenje...................................................................................18 4.2.3. Osvrt na metodu i provedbu istraivanja...............................................19 5. Zakljuak.....23 6. Literatura.....24

Istraivaki izvjetaj II

Andreja Bala

1. Uvod Rodne uloge su sloeni koncept koji obuhvaa irok spektar obiljeja, od stavova i ponaanja do osobina linosti vezanih uz rod (ojat, 2007.). Stavovi prema rodnim ulogama odnose se na vjerovanja koja ljudi imaju o primjerenim ulogama i obvezama ena i mukaraca ( Frize i sur., 2003; prema Bartolac, 2011.). Prema Beckerovoj human capital teoriji, spolna podjela je vaan dobitak od braka i omogueje efikasnu raspodjelu vremena izmeu proizvodnje u kuanstvu i rada na tritu (Canabol, 1990; prema Topoli, 2001.). Rodne uloge se menifestiraju u psiholokim karakteristikama maskulinosti i femininosti tj oituju se u poimanju nekog pojedinca kao muevnog odnosno enstvene (Deaux i Lafrance, 1998; prema ojat, 2007.). Industrijsko drutvo donjelo je podjelu na ekonimske aktivnosti i kuanske poslove (Bumpass i sur., 2000.). Tradicionalna uloga izmeu suprunika podrazumjevala je da je mu glava kuanstva i da je odgovoran za uzdravanje obitelji a ena je odgovorna za posao u kuanstvu, njegu i odgoj djece te njegu bolesnih i starih lanova kuanstva (Topoli, 2001.). Patrijarhat se definira kao sistem utemeljen na moi oca, a patrijarhalnost kao niz znaajki toga toga sistema koji varira u prostorno-vremenskom i ideolokom kontinuumu (Kordnja, 2002.). Muka dominacija i dalje traje ali se istovremeno odreene grupe mukaraca suoavaju s promjenama u razliitim podrujima ivota (obitelj, kua, posao...). Hearn (1999.) primjeuje kako neke grupe mukaraca s manjkom moi, obrazovnim neuspjehom, manualnim poslom, izbjegavanjem enskog posla i njihovim rizinim ponaanjem mogu izazvati materijalnu krizu u njihovim ivotima i ivotima njihovih blinjih ( Bjeli, 2011.). Kao to je spomenuto, dok neki mukarci nastoje dominirati nad enama postoje i oni koji vjeruju kako i ene i mukarci imaju jednaka prava, protive se nasilju nad enama, zahtjevaju biti ukljueni u brigu za obitelj u smislu obavljanja kuanskih poslova i brige za djecu, a ne samo zadravati se na ekonomskoj odgovornosti (Bijeli, 2011.). Mukarac se brine za obitelj svojom zaradom, titi ju od siromatva, vodi brigu o odjei i hrani kao i drugim potreptinama. No, on takoer titi svoje lanove obitelji i od svakodnevnih prijetnji poput droge, kriminala, nasilja i raznih potencijalnih katastrofa koje proizilaze iz neiskustva i impulzivnih pogreki (Stanson, 2004.). Istraivanje naziva Rodne razlike u obiteljskim ulogama, zadovoljstvu i doivljaju pravednosti s obzirom na tradicionalnost stava ije su autorice Bartolac, Kamenov i Petrak (2011.) bavi se, izmeu ostalog, razlikama stavova o rodim ulogama u odnosu na sociodemografska obiljeja ispitanika, i upravo zbog toga e nam posluiti kao temelj za 3

Istraivaki izvjetaj II

Andreja Bala

istraivanje koje e se baviti slinom tematikom. Nae istraivanje e se baviti povezanou sociodemografskih obiljeja, tonije obrazovanja i participacije u kuanstvu. Obrazovanje ima kljunu ulogu u omoguavanju znanja, strunosti i sposobnisti potrebnih za uspjeno sudjelovanje u drutvu i gospodarstvu (Bejakovi, 2007.). Rezultati istraivanja pokazuju egalitarne stavove izmeu ena i mukaraca, ali ipak ene zastupaju stav prema kome bi trebala postojati vea ravnopravnost u rodnim ulogama. Takoer, ispitanici nieg stupnja obrazovanja, koji dulje ive s parnerom/ partnericom i koji su odrasli u manjim sredinama imaju tradicionalnije stavove, dok se egalitarni stavovi veu uz vii stupanj obrazovanja. No, nalaz koji nije bio oekivan govori da se stav prema tradicionalnosti ne razlikuje izmeu mlaih i starijih osoba, budui da neka istraivanja ukazuju na egalitarnije stavove prema rodnim ulogama kod mlaih sudionika (Carter i sur., 2007.; Brajdi-Vukovi i sur., 2007.; prema Bartolac i sur., 2011.). Drugo istraivanje koje e nam takoer sluiti kao teorijski okvir je istraivanje (Bijeli, 2011.) o Mukarcima i rodnoj ravnopravnosti u Hrvatskoj. Istraivanje potvruje kako na razini statistike znaajnosti, mlai mukarci u dobi do 35-te godine vie sudjeluju u obavljanju kuanskih poslova kao to su pranje odjee, ienje kue, ienje kupaonice i WC-a, pripremi hrane i kupovini namirnica. Mukarci vieg obrazovnog statusa statistiki znaajnije su skloniji izjaviti da sudjeluju u odreenim kuanskim poslovima kao npr. ienje kue, kupovanje namirnica i plaanje rauna. Radni status ispitanika takoer je povezan sa sudjelovanjem u kuanskim poslovima. Nezaposleni mukarci i oni koji nikada nisu radili, na razini statistike znaajnosti, izjavljuju da vie sudjeluju u nekim kuanskim poslovima kao to su: pranje odjee ienje kue, priprema hrane. Istraivanje Craiga (2006.) je pokazalo kako ene provode vei dio vremena u aktivnostima i brizi za djecu dok mukarci vrijeme koje provode s djecom koriste za igranje, edukaciju, prianje i slobodne aktivnosti. ene provedu 22% od svog ukupnog vremena provedenog s djecom u igranju, prii i edukaciji, dok mukarcima to ini ak duplo vie vremena ( 40%). Ve spomenuto istraivanje o Mukarcima i rodnoj ravnopravnosti u Hrvatskoj (Bijeli, 2011.) ukazuje kako su obrazovaniji mukarci i oni veih prihoda, ali i nezaposleni, skloniji vie sudjelovati u brizi o djeci. Obrazovaniji mukarci su skloniji igrati se s djecom kolskog uzrasta kod kue, u odnosu na one manje obrazovane (sa zavrenom Osnovnom kolom), koji izjavljuju da se rijetko ili nikada ne igraju s djecom. Jednako tako, obrazovaniji mukarci su

Istraivaki izvjetaj II

Andreja Bala

statistiki znaajnije skloniji pomagati djeci sa kolskim zadaama. Svakodnevna briga oko djeteta pokazala se povezana sa radnim statusom i prihodima ispitanika (Bijeli, 2011.). Budui da su prethodna istraivanja (Bijeli, 2011.; Craig, 2006.; Bartolac i sur., 2011.) pokazala kako postoje povezanosti izmeu sociodemografskih karakteristika ispitanika i njihova stava o rodnim ulogama i njihovoj participaciju u kuanstvu, nae istraivanje e takoer biti usmjereno u tom pravcu. Cilj naeg istraivanje je utvrditi postoji li povezanost izmeu obrazovanja mukaraca i obavljanja kuanskih poslova, kao i povezanost obrazovanja mukaraca sa njihovim sudjelovanjem u brizi o obrazovanju djece.

2. Problemi i hipoteze

P1: Postoji li povezanost izmeu obrazovanja mukaraca i obavljanja kuanskih poslova? H1: Oekuje se statistiki znaajna povezanost izmeu stupnja obrazovanja i uestalosti obavljanja kuanskih poslova gdje e vei stupanj obrazovanja znaiti uestalije obavljanje kuanskih poslova. Prethodna istraivanja (Bartolac i sur., 2011.) tvrde da e obrazovaniji mukarci ee obavljati kuanske poslove od onih mukaraca sa niim obrazovanjem. Istraivanje Ashuacha i sur. (2001.) takoer potvruje kako vii stupanj obrazovanja vodi ka egalitarnijim stavovima i veoj paticipaciji mukaraca u kuanskim poslovima.

P2: Postoji li povezanost izmedju obrazovanja mukaraca i brige o obrazovanju svoje djece? H2: Oekuje se statistiki znaajna povezanost izmeu obrazovanja mukaraca i brige o obrazovanju svoje djece gdje e mukarci veeg stupnja obrazovanja vie brinuti o obrazovanju djece. Prema istraivanjiu Bijeli (2011.) utvreno je kako su obrazovaniji mukarci ukljueniji u brigu o djeci, posebice u igranje s djecom, slobodne aktivnosti i brigu oko obrazovanja poput pisanja zadae. Bumpas (2000.) takoer potvruje kako mukarci sa zavrenim fakultetom vie sudjeluju u brizi za svoju djecu od mukaraca koji imaju nii stupanj obrazovanja.

Istraivaki izvjetaj II

Andreja Bala

3. Metoda 3.1. Ispitanici Populaciju za nae istraivanje inili su ene i mukarci koji su u braku i imaju najmanje jedno dijete. Populacija je ira zajednica ije miljenje elimo ispitati. Ona predstavlja skupinu svih osoba koje posjeduju odreeno svojstvo (Milas, 2005.). Metoda uzorkovanja kojom smo se koristili bila je neprobabilistika metoda uzorkovanja, tonije prigodni uzorakdio populacije koji nam je dostupan (Milas, 2005.). Iako prigodan uzorak nije tipian za kvantitativna istraivanja, mi smo se njime koristili iz ekonominih razloga. Na uzorak je inilo 182 brana para iz Zagreba i okolice do kojih su ispitivai dolazi preko poznanstava, rodbinskih veza i slino. Uzorak je podskup ili dio populacije izdvojen s ciljem njezina istraivanja i prouavanja (Milas, 2005.). Dob mukih ispitanika kretala se od 23 godine do 62 godine, pa bi prosjena dob ispitanika bila oko 41 godine. Najvie je bilo mukaraca koji su imali dvoje djece (41,9%), a po jedno dijete je imalo oko 36,3% ispitanika. Manje od 20% ispitanika je imao po troje djece dok je najmanje bilo s petero djece (0,6%) kao i sa etvero (2,2%). Veina naih ispitanika (42,5%) ima zavrenu tehniku kolu ili slinu srednju strukovnu kolu u trajanju od 4 godine. Takoer ima njih 26,8% sa zavrenim fakultetom. Najmanje je bilo ispitanika sa zavrenom Osnovnom kolom i sa zavrenim posljediplomskim studijem, dok nije bilo ispitanika bez zavrenog osnovnog obrazovanja. Preko 12% ispitanika je zavrilo industrijusku ili obrtniku kolu u trajanju od 1 do 3 godine, a priblino ima i ispitanika sa zavrenom Viom kolom (13,4%). Radni status naih mukih ispitanika kretao se tako da je veina njih bila zaposlena, tonije 91% od ukupnog broja, dok je ostatak bio nezaposlen. Prosjena dob ispitanica bila je oko 38 godina, a kretala se izmeu 20 i 58 godina. Oko 34,8% ena je imalo zavrenu srednju strukovnu kolu u trajanju od 4 godine, dok je 28,2% imalo zavreni fakultet. Najmanje je bilo ena sa zavrenim posljediplomskim studijem (0,6%), ba kao i u sluaju mukaraca. Odustajanja od sudjelovanja u istraivanju nije bilo, dok je osipanje rezultata bilo zastupljeno u manjoj mjeri jer je bilo ispitanika koji nisu odgovorili na neka od pitanja.

Istraivaki izvjetaj II

Andreja Bala

Tablica 1. Sociodemografska obiljeja ispitanika

M Najmlai ispitanik/ica Najstariji ispitanik/ica Dob Prosjena (srednja) dob Ukupno 23 62 41,03 179 20 58 38,46 180

f 1 2 3 Broj djece 4 5 Ukupno 65 75 34 4 1 179

%** 36,3 41,9 19,0 2,2 0,6 100

f M Da Zaposlenost Ne Ukupno Nezavrena osnovna kola Osnovna kola (8 razreda) Industrijske i obrtnike strukovne kole, kole za zanimanje u trajanju od 1 do 3 godine Tehnike i srodne strukovne kole, kole za zanimanje u trajanju od 4 godine ili vie Gimnazija Via kola Fakultet Poslijediplomski studij Ukupno 162 16 178 1 22 --* --* --* 7 24 M 91,0 9,0 100 0,6 12,3

% --* --* --* 3,9 13,3

76

63

42,5

34,8

Stupanj obrazovanja

5 24 48 3 179

20 15 51 1 181

2,8 13,4 26,8 1,7 100

11,0 8,3 28,2 0,6 100

Istraivaki izvjetaj II

Andreja Bala

* podaci nisu obraeni **Ukupan broj ispitanika je 364 (182 mukarca i 182 ene), ali u tablici su prikazane vrijednosti za pojedine varijable bez ispitanika koji nisu odgovorili na pojedina pitanja.

3.2. Mjerenje Nae istraivanje se bavi sa tri konstrukta- rodne uloge, briga o obitelji i sociodemografska obiljeja. U prvom istraivakom problemu bavimo se povezanou izmeu obavljanja kuanskih poslova i obrazovanja mukaraca. Konstrukt rodne uloge istraili smo preko indikatora obavljanje kuanskih poslova iz prespektive mukaraca. S obzirom da se radi o povezanosti, podjela na zavisnu i nezavisnu varijablu ne postoji jer je nemogue utvrditi utjecaj jedne na drugu. Varijabla koja je ukazivala na indikator bila je uestalost obavljanja kuanskih poslova. Varijabla je mjerena preko intervalnog tipa mjerne skale u kojoj je definirana razlika meu brojevima na svakom djelu skale, odnosno intervali su raspona od 17, pri emu 1 znai ja (u potpunosti ja) a 7 znai supruga (u potpunosti moja supruga), to se vidi iz primjera 1. Primjer 1.
24. Tko ee obavlja kuanske poslove?

1 Ja

3 4 5 6 7 podjednako supruga

Obrazovanje je jedan od indikatora sociodemografskog obiljeja koja su bili ispitani, pored dobi, radnog statusa, dohotka i slino. Varijabla koja se mjerila bila je postignuto obrazovanje mukaraca. Postignuto obrazovanje je pitanje broj 3 iz mukog aketnog upitnika (to se vidi iz primjera 2.) koje se mjerilo ordinalnom skalom koja je sadravala 8 ponuenih odgovora koje se kretalo od nezavrene Osnovne kole, preko srednjeg obrazovanja pa sve do posljediplomskog studija. Pri emu je nezavrena Osnovna kola predstavljala najmanju vrijednost (1) a zavren posljediplomski studij navjiu vrijednost (8).

Istraivaki izvjetaj II

Andreja Bala

Primjer 2.
Postignuto obrazovanje: a) Nezavrena osnovna kola b) Osnovna kola (8 razreda) c) Industrijske i obrtnike strukovne kole, kole za zanimanje u trajanju od 1 do 3 godine d) Tehnike i srodne strukovne kole, kole za zanimanje u trajanju od 4 godine ili vie e) Gimnazija f) Via kola g) Fakultet h) Poslijediplomski studij

U drugom problemu istraivali smo povezanost obrazovanja i brige za djecu. Obrazovanje se mjerilo na prethodno navedeni nain dok nam je indikator za konstrukt briga o obitelji bio briga za djecu. Varijabla koja se mjerila bila je sudjeovanje u brizi o obrazovanju svoje djece poput pisanja zadae i slinog. Kao to se vidi iz primjera 3. koriena je intervalna skala od 1-5, gdje je broj 1 znaio da ispitanik nikad ne sudjeluje u brizi o obrazovanju svoje djece, a broj 5 znai stalno sudjelovanje. Primjer 3. 19. Koliko esto sudjelujete u brizi o obrazovanju vae djece( pisanje zadae i sl.)?
1-nikad 2-rijetko 3-povremeno 4-esto 5-stalno

3.3. Mjerni instrument

Nain na koji smo prikupljali podatka u svrhu istraivanja bila je anketa. Anketna metoda je poseban oblik ne-eksperimentalnog istraivanja koje kao osnovni izvor podataka koristi osobni iskaz o miljenjima, uvjerenjima, stavovima i ponaanju, pribavljen odgovarajuim standardiziranim nizom pitanja (Milas, 2005.). Anketu su sastavile studentice II. i III. godine socijalnog rada u skladu s prethodno provedenim kvalitativnim istraivanjima. Konstrukti koji su bili obuhvaeni su fizike i karakterne osobine, samoprocjena maskulinosti, rodne uloge, briga o obitelji kao i sociodemografska obiljeja. 9

Istraivaki izvjetaj II

Andreja Bala

Postojale su dva anketna upitnika, jedan namjenjen enama a drugi mukarcima kako bi se ispitala miljenja oba brana druga o identinim stvarima. Upitnici su sadravali po 32 pitanja od kojih je veina bila zatvorenog tipa (29 pitanja), odgovori su bili ponueni, ali je bilo zastupljeno i otvorenih pitanja (3 pitanja u mukom upitniku i 2 u enskom) gdje su ispitanici samo dopisali svoj odgovor. Primjer otvorenog pitanja je pitanje broj 6 iz mukog upitnika koje glasi Koliko ste visoki? ____cm, to je ujedino primjer omjerne mjerne skale za raunanje fizikih veliina poput visine. Primjer zatvorenog pitanja je pitanje broj 13 iz enskog upitnika. Pitanje je sadravalo tablicu u kojoj se nalazila inervalna mjerna ljestvica koja je mjerila slaganje s navedenm tvrdnjama iji se raspon kretao od 1-5. (primjer 4.) Od ispitanica se trailo da zaokrue jedan od brojeva koji najvie odgovara njihovom miljenju tj njihovo (ne)salganje sa navedenim izjavama.

Primjer 4. 13. Molimo vas da na skali od 1 do 5 oznaite svoj stupanj slaganja s navedenim tvrdnjama, pri emu odgovori imaju sljedee znaenje:
1-uope se ne slaem 2-ne slaem se 3-niti se slaem niti se ne slaem 4-slaem se 5-u potpunosti se slaem Mukarac se treba drati odluka koje donese. Mukarac treba biti samouvjeren. Mukarac treba biti uporan u namjeri da postigne svoje ciljeve. Mukarac treba redovito ispunjavati svoje obaveze. Mukarac treba veinu odluka u privatnom i poslovnom ivotu donositi sam. Neprihvatljivo je da mukarac plae. Mukarac treba biti u mogunosti s lakoom komunicirati s drugim ljudima. Mukarac treba biti autoritet u svojoj obitelji. 1 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 5 5 5 5 5

10

Istraivaki izvjetaj II

Andreja Bala

3.4. Nain provedbe istraivanja

Istraivanje su provele studentice II. i III. godine socijalnog rada u sklopu kolegija Metodologija istraivanja u socijalnom radu. Anketiranja su provoena na podruju Republike Hrvatske- u gradu Zagrebu i mjestima prebivalita anketara. Ankete su bile provoene u periodu od 19-25. sijenja 2012. godine. Mjesta na kojima su bila provoena anketiranja uglavnom su bili domovi ispitanika ili anketara, ali neka su provoeni i na drugim pogodnim mjestima. Vrlo je vano pridravati se etikih naela prilikom anketiranja ispitanika. Prije poetka anketiranja vano je upoznati ispitanika s temom i traiti pristanak za sudjelovanje koje je dobrovoljno. Nakon pristanka ispitanika potrebna je garancija anonimnosti i objanjenje kako se dobiveni podaci iz njihovog intimnog ivota koristite iskljuivo u svrhu navedenog istraivanja. Ispitanike takoer treba upoznati s tim da imaju pravo odbiti odgovoriti na pitanje na koje ne ele, kao i pravo odustajanja od anketiranja. Budui da se anketa provodila tehnikom lice u lice, izravnim razgovorom anketara i ispitanika (Milas, 2005.), ispitanici su mogli u bilo kojem trenutku zatraiti pomo anketara oko nejasnoa u upitniku. Po samom zavretku anketiranja postojala je mogunost ispitanika da svoje ankete stave u kovertu i zaljepe kako bi bili sigurni da neko drugi nee doi do njihovih intimnih podataka osim ispitivaa.

4. Rezultati i rasprava 4.1. Interpretacija rezultata

U dijelu koji slijedi obraene podatke, koji se odnose na navedene probleme i hipoteze, tablino smo prikazli. Budui da smo nastojali utvrditi postoji li sklad izmeu naih hipoteza i dobivenih rezultata, za obradu podataka koristili smo Pearsonovim koeficijentom korelacije (r) za mjerenje povezanosti izmeu varijabli.

11

Istraivaki izvjetaj II

Andreja Bala

U naem prvom problemu ispitali smo postoji li povezanost izmeu obrazovanja mukaraca i obavljanja kuanskih poslova. Dobiveni rezultati su prikazni u tablici 2., i opisani u tekstu koji slijedi. Tablica 2. Pearsonov koeficijent korelacije (r) - povezanost obrazovanja mukaraca i obavljanja kuanskih poslova
Obrazovanje mukaraca r Obavljanje kuanskih poslova p -,168 ,025

** p < 0,05

Rezultati iz tablice 2. pokazuju kako je obrazovanje povezano sa obavljenjem kuanskih poslova (p=0,025; p<0,05), ali ta povezanost je neznatna (r=-0,168). Smjer povezanosti je negativan to znai da to je vei stupanj obrazovanja mukarca to mukarci vie sudjeluju u kuanskim poslovima, budui da nam je manji broj na skali, koja je mjerila obavljanje kuanskih poslova, znaio vee sudjelovanje. Rezultati su u skladu s hipotezom jer se oekivala povezanost varijabli i to da e vii stupanj obrazovanja znaiti i vee sudjelovanje u kuanskim poslovima, stoga je afirmativa hipoteza prihvaena. Istraivanje koje su proveli Bartolac, Kamenov i Petrak (2011.) se bavi razlikom osoba u tradicionalnijim ili egalitarnijim stavovima u odnosu na sociodemografska obiljeja. U istraivanjuje je sudjelovalo 117 parova koji su bar godinu dana u braku ili izvanbranoj zajednici i imaju minimalno jedno dijete. Parovi su razliite dobi, iz razliizog mjesta stanovanja kao i obrazovne razine, stoga je uzorak identian s uzorkom naeg istraivanja pa smo se i iz tih razloga oslanjali na rezultate istraivanja. Pokazalo se da tradicionlanije stavove imaju osobe nieg stupnja obrazovanja, oni koji dulje ive s partnerom i koji su odrasli u manjem mjestu. Vii stupanj obrazovanja zaista se povezuje s egalitarnijim stavovima sudionika prema rodnim ulogama koje obuhvaaju podjelu obveza unutar kuanstva (Spence i Halm, 1997; Carter i sur., 2007.), s obzirom na to da su pojedinci tjekom socijalizacije i procesa edukacije izloeni raznim saznanjima i socijalnim utjecajima koji se mogu razlikovati od onih koje su primili u vlastitome domu tjekom odrastanja (Bartolac i sur.,

12

Istraivaki izvjetaj II

Andreja Bala

2011.).

Brynt (2003; prema Bartolac i sur., 2011.) potvruje kako edukacija utjee na

formiranje ili mjenjanje djevojakih i momakih stavova tjekom studija. Istraivanje Ashuacha i suradnika (2001.) takoer istie kako mukarci s viim stupnjem obrazovanja imaju pozitivniji stav o sudjelovanju u kuanskim poslovima od onih sa niim stupnejm obrazovanja. Mogue je da obrazovanje doprinosi fleksibilnosti stavova prema drugima, to su rezultati studije Podjela kuanskih poslova i drutveno osuivanje u Izraelu: Utjecaj roda i obrazovanja (Ashuach i sur., 2001.) i pokazali. Rezultati pokazuju da mukarci sa visokim stupnjem obrazovanja smatraju da mukarci trebaju sudjelovati u kuanskim poslovima pa makar davali i minimalni doprinos. Bijeli (2011.) tvrdi kako je je podjela kuanskih poslova podruje u kome preovladava rodno stereotipna podjela posla, pa je na enama ostavljen vei teret poslova koji se obavljaju svakodnevno. Mukarci mlai (do 35-e godine), obrazovaniji i nezaposleni vie sudjeluju u obavljanju kuanskih poslova. Mukarci vieg obrazovnog statusa statistiki znaajnije su skloniji izjaviti da sudjeluju u odreenim kuanskim poslovima kao npr. ienje kue (hikvadrat=6.7, df=2, p<0.05), kupovanje namirnica (hi kvadrat=13, df=2, p<0.05), plaanje rauna (hi kvadrat=8.9, df=2,p<0.05). Obrazovanje se pokazalo kao vaan faktor koji doprinosi rodno ravnopravnim normama i praksi. (Bijeli, 2011.). Drugi problem kojim smo se bavili u istraivanju bio je povezanost obrazovanja mukaraca i sudjelovanje u brizi o obrazovanju djece. Rezultati su prikazani u tablici i objanjeni u tekstu koji slijedi. Tablica 3. Pearsonov koeficijent korelacije (r) - povezanost obrazovanja mukaraca i sudjelovanja u brizi o obrazovanju svoje djece
Obrazovanje mukaraca r Sudjelovanje u brizi o obrazovanju svoje djece p ,159 ,040

** p < 0,05

13

Istraivaki izvjetaj II

Andreja Bala

Rezultati iz tablice 3. pokazuju kako postoji povezanost (p=0,040; p<0,05) izmeu obrazovanja i sudjelovanja u brizi o obrazovanju djece, ali je neznatna (r=0,159). Kao to je pretpostavljano u hipotezi, smijer korelacije je pozitivan. to su mukarci obrazovaniji to vie sudjeluju u brizi o obrazovanju svoje djece, to znai da je afirmativna hipoteza prihvaena. Istraivanje Mukarci i rodna ravnopravnost u Hrvatskoj (Bijeli, 2011.) navodi kako su rodne razlike vidiljive u brizi za djecu, s tim da majke provode vie vremena u brizi nego oevi. Razultati istraivanja govore kako 42% mukaraca vidi najee svoju ulogu u brizi o djeci kao pomagaa, a njih 47% ne slae se s ovom tvrdnjom to se moe tumaiti da ovi mukarci doivljavaju svoju ulogu puno irom od iskljuivo pomagake ili je pak njihov angaman puno manji i ogranieniji. Mukarci s viim stupnjem obrazovanja su ukljueniji u brigu o djeci. Mukarci koji imaju djecu u dobi od 6 do 13 godina izjavljuju da je njih 5% ukljueno u fizike vjebe ili igre s djecom izvan kue, 47% ponekad priprema hranu za djecu, 43% ponekad pomae djeci sa kolskim zadaama, 41% ih ponekad razgovara s djecom o osobnim stvarima, dok se 39% mukaraca ponekad igra s djecom, dok samo 1/5 mukaraca koja imaju djecu kolske dobi svakodnevno pomau djeci oko pisanja zadae i uenja. Bumpas (2000.) tvrdi kako obrazovanje i dob imaju znaajnu ulogu u podjeli kuanskih obaveza pa samim time i u brizi o djeci. Obrazovaniji mukarci sa zavrenim fakultetom ili Viom kolom vie sudjeluju u odgoju svoje djece i njihovom obrazovanju. Smatra se da vii stupanj obrazovanja ima utjecaja na egalitarnost stavova koja dovodi do vee ukljuenosti mukaraca u kuanstvu (Bumpas, 2000.).

4.2. Metodoloki osvrt

4.2.1. Osvrt na uzorkovanje U istraivanju smo se koristili prigodnim uzorkom iako ono nije karakteristino za kvantitativna istraivanja. Uzorke dijelimo u dvije grupe- neprobabilistike i probabilistike. Prigodni uzorak spada u grupu neprobabilistikih uzoraka koji poivaju na prosudbama istraivaa i specifinim potrebama koje istraivanja nameu (Milas, 2005.). Prigodni uzorak se sastoji iz elemanata (predmeta, situacija, ljudi..) koji su nam pri ruci. Strune publikacije 14

Istraivaki izvjetaj II

Andreja Bala

pridaju dosta kritike na prigodno uzorkovanje jer on moe biti pristran uzorak. Pristranost uzorka zavisi o toga to se ispituje. Da ne bi dolo do pristranosti vano je da razmotrimo postoji li neka povezanost (socijalne, intelektualne, starosne karakteristike..) izmeu nezavisne varijable koju pokusno manipuliramo i zavisne varijable (uz pomo koje mjerimo uinak nezavisne varijable). Ako takvu vezu ne moemo nai onda ne postoji opasnost od pristranosti, tj sluajnost odabira je potivana (Kolesari i Petz, 1999.). Kako bismo poboljali reprezentativnost dobivenih podataka uzorci kojima smo se mogli koristiti u naem istraivanju su probabilistiki uzorci- jednostavni sluajni uzorak, sustavni uzorak, stratificirani uzorak, uzorak klastera i stupnjeviti (vieetapni) uzorak. Probabilistilki uzorci se temelje na vjerojatnosti tako da svaki od lanove populacije ima jednaku mogunost biti dio uzorka, podazumjevaju sluajan izbor kojim se eleiminira subjektivnost i pristranost (Milas, 2005.). Jednostavni sluajni uzorak najbolje reprezentira populaciju a bira se po storgim principa sukladno njihovoj definiciji. Nain na koji bismo mogli doi do uzorka je upotreba tablice sluajnih brojeva ili pomou generiranih brojeva pomou raunala. Tablice sluajnih brojeva najvie se koriste kod biranja sluajnog uzorka iz brojano relativno ogranienih populacije a radi se tako da se i tablice ita onoliko znamenki od koliko se sastoji populacija (Kolesari i Petz, 1999.). Kako bismo izabrali populaciju za nae istarivanje mogli smo se posluiti popisom svih branih parova, koji su ujedino i roditelji, na podruju grada Zagreba. Do popisa bismo mogli doi na osnovu matica, evidencija stanja graana u kojima se biljee injenice rodjenja, sklapanja braka, roditeljstva... S popisa gdje smo svakom branom paru dodjelili jedinstveni broj, tablicom sluajnih brojeva odabiremo par iji je broj identian broju iz tablice, i taj postupak ponavljamo sve dok ne popunimo broj koji smo odredili kao uzorak. Sluajni sustavni uzorak je slian jednostavnom sluajnom uzorku, ali ima prednosti prilikom odabira ispitanika. Kod ovog uzorka ne postojanje potrebe za tablicom sluajnih brojeva. Nain izabiranja ispitanika je odabir svakog i-tog ispitanika s popisa gdje je interval izmeu dva susjedna ispitanika konstantan i iznosi: i=N/n. N predstavlja ukupan broj populacije, a n broj osoba ije smo miljenje eljeli ispitati (Milas, 2005.). I u ovom sluaju bismo se koristili popisom, izabrali bismo poetni broj iz tablice sliajnog odabira koji je u rasponu od 1-20 i nakon toga odabirali svaki i-ti brani par s popisa (u zavisnosti kolika nam je populacija i koliki smo odredili broj uzorka).

15

Istraivaki izvjetaj II

Andreja Bala

Stratificirni uzorak je vrsta sluajnog uzorka koji odraava postotak pojedinih slojevastratuma populacije (Kolesari i Petz, 1999.). Stratificirani uzorak zahtjeva da, prije poetka samog uzorkovanja populacija bude razdjeljena u skupine nazvane strate. Svaki se lan na temelju vlastitih odlika onda razvrstava u jedan i samo jedan stratum (Milas, 2005.). U naem sluaju mogli smo odrediti karakteristiku poput duljine trajanja braka, na osnovu koje emo razvrstati nau populaciju u dvije skupine na primjer (one koji su manje od 20 godina u braku i one koji su vie od 20 godina). Kad bismo dobili po dvije skupine, dolazak do naeg uzorka bi iao po principu sluajnog odabira i ponavljao bi se onoliko puta koliki nam je broj uzorka (npr po 100 branih parova iz svakog stratuma). Razlozi stratifikacije su smanjenje standardne greke, smanjenje trokova istraivanja, upotreba razliitih tehnika uzorkovanja na stratumima kao i odreen broj lanova koji bi inili pod-populaciju za zasebnu analizu (Milas, 2005.). Uzorak klastera je probabilistika tehnika uzorkovanja kod koje jedinice odabira nisu pojedinci, ve skupine ili gvozdovi (klasteri) elemenata. U takvom se nainu uzorkovanja sluajno biraju skupine unutar kojih se potom ispitaju svi lanovi (Milas, 2005.). Klaster uzorak je loija varijanta sluajog uzorka, a ako se radi o jednosuptnjskom onda on donekle moe sliiti stratifikacijskom uzorku jer je broj ljudi u svakome sektoru nejednak pa on moe odraavati startume stanovnitva. Koristivi klaster uzorak mogli smo s popisa svih matinih ureda na podruju grada Zagreba odabrati primjerice 5 od ukupnog broja koristei se metodom sluajnog odabira. Kada bismo dobili odabrane matine urede iz svakog od njih bismo uzeli popis branih parova ija bismo miljenja ispitali naim anketnim upitnicima. Stupnjeviti, vieetapni ili viekorani uzorak po svemu nalikuje uzorkovanju klastera, ali se osnovni postupci pri izboru klastera ponavljaju dva ili vie puta do konanog odabira jedinice u uzorak. Taj je tip uzorkovanja vrlo uinkovit, ekonomian i praktian, ali manje precizan od jednostavnog sluajnog i stratificiranog uzorka (Milas, 2005.). U ovom sluaju bismo isto odabrali prvo matine urede u gradu Zagrebu, ali nakon toga bismo iz dobivenih popisa iz svakog od njih odabrali, metodom sluajnog odabira, brane parove i ispitali njihova miljenja o problemima s kojim se bavimo u naem istraivanju. Kao to smo i naveli, u istraivanju smo se koristili prigodnom uzorkom iz ekonominih razloga a posebno zbog toga to ne bismo mogli doi do popisa branih parova koji nam je kljuan za korienje propabilistiih metoda uzorkovanja. Ogranienja naeg uzorka je i broj uzorka. U veini sluajeva teko je govoriti o veliini uzorka jer ona prevenstveno zavisi o 16

Istraivaki izvjetaj II

Andreja Bala

varijabilnosti pojave koju ispitujemo, a potom o povezanosti koju elimo izmjeriti. U sluaju da je pojava malo varijabilna bit e dovoljan i manji uzorak, dok je velik uzorak potreban kod jako varijabilne pojave. Isto, ako elimo veu preciznost za to nam treba vei uzorak (Petz, 2007.). Nije pouzdano rezultate dobivene ispitujui 182 brana para generalizirati na itavu populaciju, na sve brane parove na podruju Republike Hrvatske. Znaajnije podatke bismo dobili da smo bili u mogunosti poveati broj uzorka (na primjer 2000 branih parova sa podruja R. Hrvatske) jer bismo obuhvatili vei broj branih parova ija bismo miljenja ispitivali i obraivali. Kako bismo doli do relavantnih podataka koje bismo mogli generalizirati na podruje cijele Republike, bitno je da uzorak bude ravnomjerno raporeen po svim dijelovima drave, jer postoji mogunost u razlikovanja stavova ljudi iz razliitih sredina. Za uzorak je mnogo vanije da bude reprezentativan nego da bude velik a reprezantativnost se postie paljivo skupljenim sluajnim uzorkom, s kojim se mi nismo koristili. Mi se po planu svakako nismo drali ideje da ispitamo brane parove diljem Hrvatske nego smo se trebali koncentrirati ne jedno podruje koje e nam sluiti kao okvir nalaenja uzorka- grad Zagreb, ali i tu je dolo do promjena i nismo se pridravala plana. Budui da se do ispitanika dolazilo preko poznanstava, rodbinskih odnosa i slino, studentice se nisu koncentrirale na podruje grada Zagreba nego su ankete bile provedene i po njihovim mjestima prebivalita jer su tako lake nale ispitanike. Ciljnu populaciju treba razliku od populacije dostupne eksperimentu. Ciljna populacija je ona na koju se rezultati nastoje uopiti, dok je populacija dostupna eksperimentu ona koja je istraivau stajala na raspolaganju (Milas, 2005.). U istraivanj je dolo i do osipanja rezultata jer neki od ispitanika nisu odgovorili na neka postavljena pitanja iz upitnika. Vanjska valjanost je stupanj u kojem se nalazi nekog eksperimenta mogu proiriti na populacije, okolnosti i uvjete drugaije od onih pod kojima su dobiveni, a pretpostavlja se da je bilo i fabrikacije podataka od strane ispitanika. Vanjsku valjanost ugroavaju razliite vrste interakcija tretmana s nainom odabira ispitanika ili uvjetima kakvi vladaju u eksperimentu (Milas, 2005.). Vanjsku valjanost dijelimo na populacijsku, ekoloku i temporalnu. Populacijska valjanost oznaava to da utvrene zakonitosti u eksperimentu u podjednakoj mjeri odgovaraju svim osobama razliite dobi, spola, obrazovanja, nacionalnosti i slino. Kao to je ve pomenuto, zbog korienja prigodnim uzorkom sociodemografska obiljeja naih ispitanika su varirala i to na nain da je ispitanika s odreenim karakteristikama bilo znaajno vie od drugih. Uzmimo primjerice radni status ispitanika gdje je 90% bilo zaposlenih i samo 17

Istraivaki izvjetaj II

Andreja Bala

10% naezaposlenih. Ista stvar se opaa i kod obrazovanja gdje je koncentracija ispitanika uglavnom na srednjim etvorogodinjim kolama a mala zastupljenost osoba koje su zavrili posljediplomski studij ili onih samo s Osnovnom kolom. Ekoloka valjanost se odnosi na problem uopavanja nalaza s obzirom na drukije okolnosti od onih koje su bile zastupljene u eksperimentu (Milas, 2005.). Odlike situacije se odnose na interakciju okolnosti pod kojima su provedena anketiranja. Veina anketiranja je obavljana po kuama ispitanika ili anketara tako da je bila mogunost ometanja od strane drugih ukuana, kao i ispunjavanje ankete istovremeno s branim drugom. U sluaju anketiranja na mjestim poput kafia, buka jedan od faktora koji je ometao anketiranje. Temporalna valjanost odnosi se na vrijeme kada je proveden eksperiment, gdje razlikujemo ciklike i sezonske promjene. Sezonske promjene se odnose na razlike do kojih dolazi u pravilnim i predvidljivim vremenskim intervalima, a zahvaaju cijelu populaciju, dok se druge odnose na promjene unutar organizma (Milas, 2005.). Sezonske promjene nisu utjecale na rezultate naih istraivanja dok je utjecaj promjena ciklikih mogu. Budui da smo ispitivali stvari koje su vezane za osobni ivot, stavove i njihova miljenja, zasigurno bi dolo do promjene u istima nakon odreenog perioda.

4.2.2. Osvrt na mjerenje

Briga za konstruktnu valjanost zapoinje onog trenutka kad se prestanemo baviti pitanjem unutarnje valjanosti. Unutarnja valjanost nam omoguava da sa sigurnou zakljuujemo kako se promjene opaenog ponaanja (zavisne varijable) odvijaju zbog eksperimentalne manipulacije nezavisnom varijablom a ne zbog drugih initelja koji mogu dovesti do takvih promnejna. Konstruktna valjanost se odnosi na tumaenje biti uzrone veze utvrene eksperimentom. Pitanje koje je kljuno za konstruktnu valjanost- emu zapravo pripisati promjenu (Milas, 2005.). Svaka operacionalizacija je donekle manjkava u odnosu na konstrukt to ga predstavlja, a istodobno je i preiroka jer moe sadrati neke nebitne stavri za konstrukt. Pitanje konstruktne valjanosti povezano je s pojmom artefakta- krivo protumaen nalaz eksperimenta u kojem agens projene nije izuavani konstrukt ve nebitna sastavnica tretmana koja nije u dovoljnoj mjeri kontrolirana. Prijetnje konstruktnoj valjanosti mogu biti 18

Istraivaki izvjetaj II

Andreja Bala

pristranost zbog jednostruke operacionalizacije, viestruki tretmani, odnosno preiroko odreenje nezavisne varijable koja sadri teorijski suviak, kao i prijetnje vezane uz sudionike (Milas, 2005.). U istraivanju je bila zastupljena jednostruka operacinalizacija gdje su naa tri konstrukta odreivali indikatori sa pojednom varijablom. Varijable se mogu podjeliti na kvalitativne koje se ne mogu brojano izraziti i kvantitativne koje imaju brojano svojstvo i dijele se na diskretne i kontinuirane varijable. Tako je konstrukt rodnih uloga bio mjeren uestalou obavljanja kuanskih poslova, odnos prema obitelji je mjerilo sudjelovanje u brizi o obrazovanju svoje djece i sociodemografska obiljeja su mjerena kroz postignuto obrazovanje. Kako bismo dobili pouzdanije rezultate bilo bi potrebno obraditi vie pitanja vezana za svaki od konstrukata kako bismo uvidjeli da li se rezultati podudaraju ili odstupaju, i na osnovu toga donjeti zakljuke. Sami sudionici takoer mogu utjecati na (ne)valjanost rezultata. Na to esto utjee sama injenica da sudjeluju u anketiranju pa se zbog toga znaju ponaati neprirodno i davati neistinite informacije. Isto tako postoje situacije kada oekivanja anketara (promjenom glasa, izraza lica i sl.) utjeu na ponaanje ispitanika pa se i na taj nain ugroava konstruktna valjanost.

4.2.3. Osvrt na provedbu istraivanja Metode istraivanja dijelimo na eksperimentalne metode u koje ubrajamo sam eksperimenti kvazi-ekepriment i na ne-eksperimentalne metode u koje ubrajamo opaanje, anketno i korelacijsko istraivanje te nenametljivo istraivanje ponaanja. U naem istraivanju koristili smo anketnu metodu koja je poseban oblik ne-eksperimentalnog istraivanja i koja kao osnovni izvor podataka koristi osobni iskaz o miljenjima, uvjerenjima, stavovima i ponaanju, pribavljen odgovarajuim standardiziranim nizom pitanja (Milas, 2005.). Osnovne izvore greke anketnih upitnika dijelimo na one koje poveavaju nesustavnan varijabilitet (koje smanjuju pouzdanost) i one koje vode sustavno iskrivljavanju odgovora (pristranost koja dovodi do nevaljanosti). Najei izvor nepoudzanosti anketnih upitnika proizilazi iz razliitih greaka u postavljanju pitanja (Milas, 2005.). U naem upitniku imali smo vie pitanja u jednom, tj tablicu s izjavama gdje su ispitanici zaokruili stupanj slaganja s navedenom izjavom. U pitanju broj 13. zadnja izjava u tablici bila je da Muevan je mukarac uredan da bi naredno, 14. pitanje bila ponovno tablica gdje se 19

Istraivaki izvjetaj II

Andreja Bala

trailo od ispitanika stupanj slaganja s izjavama o urednosti mukarca. Smatram da je besmisleno 14. pitanje jer bismo na taj nain mogli svaku tvrdnju iz pitanja broj 13. razloiti na manje komponente i vrtjeti se oko iste stvari kroz par pitanja. Ako ispitanici dozivljavaju jedno te isto pitanje na razliite naine to moe dovesti do razliitog razumjevanja pitanja pa samim time i razlike u rezulatima (Milas, 2005.). Takav primjer imamo kod (ne)slaganja s tvrdjom vezanu za muskulinost- Neprihvatljivo je da mukarac plae. Postoje razne situacije i ivotne tragedije u kojima se osoba moe nai pa samim time pla ne bi u ovom sluaju bio pouzdan indikator maskulinosti. Radi boljeg smisla i razumjevanja ispitanika, bilo bi bolje da smo dali konkretnu situaciju u kojoj je neprihvatljivo da mukarac plae. Izbor rijei je takoe vrlo bitan u anketnim upitnicima. Potrebno je sluiti se sa to jednostavnijim i nedvosmislenim pitanjima kao i da to pitanje bude jasno i saeto (Milas, 2005.). Dvosmislenost se mogla nai kod pitanja o duini kose mukarca. Ponueni odgovori su bili kratka kosa, dua kosa i elav. Konfuzija je nastala oko razgraniavanja izmeu kratke i due kose (jer nije u pitanju rije dugaka) jer se percepcije duine razlikuju od osobe do osobe. Iako smo se trudili da izbjegnemo sugestivna pitanja u naem upitniku su se nala takva dva. Oba su bila vezana sa konstrukt samoprocjene maskulinosti- Smatrate li da ste emocionalna podrka svojoj obitelji? i Izvravate li odgovrono svoje obaveze u obitelji?. Pitanja u upitniku su uglavnom bila zatvorenog tipa gdje su ispitanici birali jedan od ponuenih odgovora. Na taj nain nam je omuguena laka klasifikacija i usporedba rezultata kao i kompjutorska obrada, iako smo samim time smanjili spektar moguih odgovora naih ispitanika. Izravno anketiranje licem u lice pored svoje mogunosti pruanja boljeg razumjevanja pitanja ispitanicima ima i nedostatke. Kao prvo, zahtjeva veliki materijalni troak kao i vremenski jer takve ankete mogu potrajati sasvim dugo. Iako je na plan bio raditi anketiraje licem u lice, to nismo svi uspijeli napraviti iz privatnih razloga. Neki od nas nisu u tom perodu ili doma pa su slali po svojim poznanicima ankete da ih podjele i vrate, stoga je bilo izostavljeno izravno anketiranje. Anketari koji su bili dosljedni, imali su prilike susresti se s ispitanicima koji nisu bili sasvim iskreni, ba iz tog razloga to je anketar prisutan za vrijeme ispunjavanja upitnika. Takoer, izravno anketiranje nije mogue odlagati, pa ako sadri veliki broj pitanja, ispitanici se mogu zamoriti pa na pitanja poeti nasumice odgovarati i tako nas dovesti do potpuno pogrenih podataka. Takoer je vrlo vano da anketar ne pravi greke poput izostavljanja pitanja, postavljanja nevanih i neprimjerenih potpitanja, da ne pravi greke pri biljeenju ako ni da izmilja podatke.

20

Istraivaki izvjetaj II

Andreja Bala

Metode prikupljanja podataka moemo podjeliti na eksepimentalne i ne-eksperimentalne metode. Metoda eksperimenta podrazumijeva provoenje istraivanja u kontroliranim uvjetima zbog unutarnje valjanosti istraivanja. Smatra se da je eksperiment jedino istinsko znanstveno istraivako sredstvo prilagoeno uspostavljanju uzrono-posljedinih veza (Milas, 2005.). Eksperimentala metoda ne bi bila pogodna za nae istraivanje jer je ljudsko ponaanje uvjetovano velikim brojem imbenika pa je metoda eksperimenta za ovo podruje vrlo spora i neekonomina. Jedna od ne-eksperimentalnih metoda koje smo mogli koristiti je metoda opaanja. Metoda opaanja je znanstvena metoda koja se provodi sustavno i objektivno. Obavlja se u jasno odreenim uvjetima, a rezultati se pomno biljee prema unaprijed odreenim pravilima, planski, na nain da se izdvoje odreena ponaanja. Metodu opaanja moemo podijeliti na opaanje s ukljuivanjem i bez ukljuivanja. Obzirom na nain biljeenja opaenog ponaanja, razlikujemo ono koje obuhvaa cjelokupno ponaanje odnosno samo neke njegove izdvojene jedinice (Milas, 2005.). Kad bismo se koristili ovom metodom bilo bi potrebno da svaki od parova promatramo unutar njihovih obiteljskih domova i na osnovu toga donosimo zakljuke vezano za temu koju ispitujemo. Svakako da nam je ova metoda nedostupna i da bi zahtjevala jako puno vremena, no u okviru nae ankete su se traile i samoprocjene kao i miljenja, pa bismo imali potekoa doi do takvih informacija. Korelacijsko istraivanje je takoer jedno od ne-eksperimentalnih metoda iji je cilj utvrivanje povezanosti izmeu razliitih varijabli znaajnih za izuavan problem. Pri tome se istraiva ne slui manipulacijom kako bi proizveo variranje odreene varijable, ve prouava vezu meu pojavama u njihovom prirodnom javljanju. U tome se korelacijsko istraivanje razlikuje od eksperimentalnih istraivanja u kojima kontroliramo uvjete. Korelacijsko istraivanje jedino omoguuje predvianje jednih varijabli na temelju drugih tako da se njime ostvaruju dva vana cilja, opisivanje i predikcija (Milas, 2005.). Korelacijsko istraivanje istrauje povezanost, ono nam ne govori u kojem smjeru ta povezanost ide pa tako ne moemo na primjer zakljuiti da vii stupanj obrazovanja vodi veem sudjelovanju u kuanskim poslovim. Korelacijsko istraivanje omoguuje utvrivanje povezanosti velikog broja varijabli u kratkom vremenu, uz mali utroak novaca (Milas, 2005.), ali zbog nemogunosti kontrole, ne dajemo joj prednost pred eksperimentalnim istraivanjem ve sugeriramo kao izvrsnu nadopunu eksperimentanoj metodi.

21

Istraivaki izvjetaj II

Andreja Bala

Nenametljivim istraivakim nam omoguuju posredno donoenje stanovitih zakljuaka o ljudskom ponaanju na temelju dostupne grae. To su fiziki tragovi ili arhivska graa (sekundarni podaci). Analiza sadraja je takoer vrsta nenametljive metode izuavanja ljudskog ponaanja kojom se na objektivan i sustavan nain kvantitativno opisuje sadraj nekog aspekta komunikacije. Objektivnost podrazumijeva nezavisnost rezultata od istraivaa koji ih je dobio, dok sustavnost se oituje pravilima prema kojima se izvaci materijala ukljuuju ili iskljuuju iz analize. Ova metoda se pokazuje korisnom u sluaju kada opsenost ili brojnost materijala ne doputa cjelovitu analizu na svoj dostupnoj grai i kada istraivau nisu dostupni nikakvi drugi podaci osim zabiljeenih poruka (Milas, 2005.). U naem istraivanju se takoer ne bismo mogli sluiti arhivskom graom jer konsrukti kojima smo se mi bavili tiu se osobnog ivota, navika, miljenja i stavova koji se razlikuju se od obitelji do obitelji, pa je teko doi do takvih informacija bez da se ispita sama osoba.

22

Istraivaki izvjetaj II

Andreja Bala

5. Zakljuak Cilj ovog istraivanja bio je utvrditi postoji li povezanost izmeu stupnja obrazovanja mukaraca i uestalosti obavljanja kuanskih poslova, kao i izmeu obrazovanja i brige o obrazovanju svoje djece. Iz rezultata istraivanja vidimo kako postoji povezanost izmeu obrazovanja mukaraca sa obavljanjem kuanskih poslova i brigom o obrazovanja djece, pri emu vei stupanj obrazovanja ukazuje na vee angaovanje u kuanskim posovima kao i brigu za djecu. Nae hipoteze su potvrene prethodnim istraivanjima koja su dola do identinih rezultata. Bjeli (2011.) navodi kako obrazovni status utjee na razinu participacije u kuanstvu. Obrazovaniji mukarci vie angairani u kuasnkim poslovima poput pranje odjee, ienje kue, wc-a i kupaonice, priprmi hrane i kupovini namirnica kao i brige za djecu koja ukljuuje svakodnevno igranje, prianje i pomo oko zadae i slino. Iz prethodnog kvalitativnog istraivanja koje se bavilo rodnim ulogama, iz tvrdnji ispitanika se vidi kako oni doprinose kuanskim poslovima, ali opet oni bivaju u ulozi pomonika. Dakle, i kad podiu razinu svoje participacije u kuanskim poslovima mukarci obino ostaju samo pomagai (Bala, 2011.). Nae kvantitativno istraivanje, budui da je u skladu s mnogim prethodnim istraivanjima (Bartolac, 2011.; Bijeli, 2011.; Craig, 2006.; Ashvach, 2001.) moe posluiti kao osnova za dalja i opirnija istraivanja na ovu i slinu tematiku.

23

Istraivaki izvjetaj II

Andreja Bala

6. Literatura

1. Ashuach Y., Lobel, T., Slone, M., Revach I. (2001). Division of Household Labor and Social Judgments in Israel: The Influence of Gender and Education. Journal of Marriage and Family, 63 (3) , 829-839. 2. Bala, A. (2011). Mukarci i podjela ronih uloga u kuanstvu. Istraivaki izvjetaj. Zagreb: Studijski centar socijalnog rada, Pravni fakultet, Svauilite u Zagrebu. 3. Bartolac, A., Kamenov, . & Petrak, O. (2011). Rodne razlike u obiteljskim ulogama, zadovoljstvu i doivljaju pravednosti s obzirom na tradicionalnost stava. Revija za socijalnu politiku 18 (2), 175-194. 4. Bejakovi, P. (2007). Obrazovanje u zemljama lanicama OECD-a i Hrvatskoj. Revija za socijalnu politiku 14 (3-4), 415-439. 5. Bijeli, N. (2011). Mukarci i rodna ravnopravnost u Hrvatskoj. Rezultati istraivanja IMAGES- International Man I Gender Equality Survey. Posjeeno 4.12.2011. na mrenim stranicama CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraivanje: http://www.cesi.hr/attach/_i/istrazivanje_muskarci_i_rodna_ravnopravnost_u_hrvatsk oj.pdf 6. Bumpass, L. L., Choe, M.K. & Tsuya, N.O. (2000). Gender, Employment, and Housework in Japan, South Korea, and the United States. Review of Population and Social Policy 9, 195220. 7. Craig, L. (2006). Does Father Care Mean Fathers Share? A Comparison of How Mothers and Fathers in Intact Families Spend Time with Children. Gender & Society, 20 (2), 259-281. 8. Kolesari, V. I Petz, B. (1999). Statistiki rijenik. Jestrebarsko: Naklada Slap. 9. Kodrnja, J. (2002). Patrijarhalnost u hrvatskoj obitelji: briga ili dominacija. Sociologija sela: asopis za istraivanje prostornoga i sociokulturnog razvoja 40 (12), 155-180. 10. Milas, G. (2005). Znanost i znanstvene metode u psihologiji i drugim drutvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap. 11. Petz, B. (2007). Osnove statistike metode za nematematiare. Jastrebarsko: Naklada Slap. 24

Istraivaki izvjetaj II

Andreja Bala

12. James B. Stenson, "How Does a Father Protect His Family?", dostupno na http://www.parentleadership.com/protect.html; citirano iz James B. Stenson

(2004), Father, the Family Protector (Scepter Publishers).

13. ojat, A. (2007). Traenje uzbuenja i rodna uloga. Diplomski rad. Zagreb: Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet, Sveuilite u Zagrebu. 14. Topoli, D. (2001). Mukarci to ne rade: rodno segregirana podjela rada u obitelji. Drutvena istraivanja, 10 (4-5), 767-789.

25

Istraivaki izvjetaj II

Andreja Bala

Dijelovi izvjetaja Naslov rada

Osvrt korektora

Uvod

Cilj istraivanja

Problemi i hipoteze Metoda: Ispitanici Metoda: Mjerenje Metoda: Mjerni instrument Metoda: Postupak istraivanja Interpretacija podataka i rasprava o rezultatima Zakljuak

Literatura

26