AMERIKA MAFIJA

SEMINARSKI RAD

www.BesplatniSeminarskiRadovi.com

ISTORIJSKI ASPEKT RAZVOJA ORGANIZOVANOG KRIMINALITETA U SAD Pod organizovanim kriminalitetom podrazumeva se aktivnost grupa ili organizacija iji je cilj ostvarivanje profita preko ilegalnih ili protivzakonitih poslova. Kroz istoriju, definicija organizovanog kriminala se menjala, ali je njihova sutina ostala ista, da je to protivzakonito obavljanje poslova, tj vrenje krivinih dela radi sticanja profita ili prevlasti u odreenim oblastima drutvenog ivota. Organizovani kriminal se koristi razliitim i mnogobrojnim metodama od svog nastanka do dananjih dana, kao to su npr. pretnje, ucene, iznude, otmice, prevare itd. Izraz organizovani kriminalitet prvi put se pominje u Engleskoj poetkom XVIII veka kada je delatnost jedne bande kradljivaca na ijem se elu nalazio Jonathan Wild, nazvana upravo tim imenom.1 Pojava organizovanog kriminaliteta uoava se na tlu Evrope, najpre u Italiji krajem XIX veka u organizacionim oblicima mafije. Ve poetkom XX veka javljaju se i slinosti kriminalnih organizacija sa elementom organizovanog kriminala sa legitimnim poslovnim organizacijama. Ta slinost se posebno odnosila na njihovu strukturu, npr. izvrne organe, raunovodstvo, pomono osoblje itd. Kada se govori o istoriji organizovane kriminalne delatnosti uopte, onda je nesumnjivo re o mafiji. Mafija je terminoloki sinonim za sve vidove kriminalnog organizovanja. Na primer, Samuel Walker tvrdi da je kriminalitet imao crte organizovanosti na mnogim podrujima Amerike jo u XIX veku, posebno u urbanim centrima, koji su se naglo razvijali. Prema njegovom miljenju, postojala je stalna potreba za alkoholom, kockom i prostitucijom. Organizovane grupe koje su ih nudile bile su u poetku sastavljene od Iraca, zatim od Jevreja, da bi na kraju dominirali Italijani.2 Organizovani kriminalitet se u SAD najee vezuje za mafiju, za koju se danas moe rei da je tradicionalna, profesionalna i hijerarhijski ureena kriminalna organizacija koja planski, uz korienje nasilja i zastraivanja organizovano vri mnogobrojna krivina dela, ime ostvaruje veliku finansijsku dobit. Premda je tano poreklo rei "mafia" nepoznato, veruje se da potie jo iz devetog veka, kada su Sicilijom vladali Arapi. Ugnjetavano stanovnitvo je oajno bealo i u oblinjim brdima trailo utoite. Na arapskom re "mafia" znai utoite. Druga teorija datira iz 1282. i vremena invazije Francuske na Siciliju. Ponosno stanovnitvo Sicilije hrabro se borilo i "Morte Alla Francia Italia Anela" (Mafia), to u prevodu znai "Smrt Francuzima je italijanski pokli", postao je njihov ratni pokli. Vremenom je re "mafia" na Siciliji dobila znaenje "muevno". U Maloj prosvetnoj enciklopediji navodi se da je mafija prvo bio
1

Kriminalnih bandi je bilo i ranije, ali je ova pokazala odreene specifinosti: Wildovi ljudi su prvo krali stvari, da bi ih ,,gazda kasnije ,,pronalazio i vraao vlasnicima uz veliku naknadu. U protivnom, prodavao ih je preko svoje mree ne samo u Engleskoj nego i u Francuskoj, Holandiji i Belgiji. Wild je imao zatitu tadanjeg kralja Dorda I (George I) i tek kada je on umro, optuen je i obeen 24. maja 1725. godine. Tako je delatnost jedne bande koja je kriminalne delatnosti obavljala kao biznis, sa meunarodnim vezama i pod zatitom najvie vlasti, dobio naziv ,,organizovani kriminalitet.Vidi: Ignjatovi, . : Organizovani kriminalitet, drugi deo, Policijska akademija, Beograd, 1998, str. 13. 2 Ignjatovi, .: Organizovani kriminalitet, drugi deo, Policijska akademija, Beograd, 1998, str. 33.

naziv za tajno razbojniko udruenje na ostrvu Siciliji 1860. godine, da bi kasnije ovaj termin bio korien za oznaavanje svake opasne, kriminalno organizovane grupe. Meutim, u Etimolokom reniku italijanskoga renika istie se da je ova re nastala ranih ezdesetih godina XIX veka i da je oznaavala neto armantno, milo, drago i tome slino.3 Bez obzira na poreklo rei, Sicilija je tokom istorije preivela bezbroj invazija i njen narod se esto udruivao u tajne organizacije. Njihova struktura bila je zasnovana na porodici i imala je strog hijerarhijski sastav. Glave porodica zvali su se donovi i bili su zadueni za mafiju u svakom selu. Do 19. veka mafija je za ljude postala neka vrsta religije, "potovano drutvo". Poveala se i prerasla u monu frakciju orijentisanu ka kriminalu. Imala je sopstvena pravila i ovlaenja, i ignorisala je sve druge oblike nareenja. Ubistvo je bilo krajnja cena izdaje. Enciklopedija Britannica ne dijeli njihovo miljenje, objanjavajui da se radilo o malim, privatnim vojskama zvanim mafie. U New Orleansu, s druge strane Atlantika se stvarao najjai ameriki mafijaki ogranak. Istraujui ubojstvo talijanskog imigranta, policijski detektiv David Hennessey otkrio je aktivnost tajnog drutva. Ubijen je, meutim, prije nego to je sluaj doao pred istranog suca. Don Vito, Vito Cascio Ferro, prvi sicilijanski Capo di tutti Capi, 1901. godine bjei u Ameriku, pred uhienjem i osudom zbog otmice, iznude i prijetnje, gdje osniva organizaciju Black Hand. lanovi su uglavnom bili okorjeli kriminalci pobjegli sa Sicilije, a Don Vito postaje poznat kao otac amerike mafije i kao osoba zasluna za povezivanje sicilijanskog i amerikog klana. Poetkom dvadesetih Mussolini je odluio oistiti Italiju od mafije. Diljem zemlje, posebno na jugu, uzastopna uhienja i nemilosrdna suenja, zbog kojih je i sam Ferro zavrio u zatvoru, dovode do irenja amerikog ogranka, jer Talijani masovno bjee pred progonima preko bare. Osim toga, Ameriku su vidjeli kao potencijalnu zemlju za dobru zaradu putem ucjene, prostitucije, kockanja i verca. Prvo vrlo vano ime, koje se nikako ne smije izostaviti u ovom kontekstu, je Charles Luciano. Roen je 1897. na Siciliji, a u Ameriku dolazi na samom poetku 20. stoljea da bi u vrlo kratkom roku u New Yorku ustoliio carstvo prostitucije. Bio je poznat kao novi Capo di tutti Capi i kao prvi mafijaki kum. Unutar organizacije Five Points Gang koju je vodio John Torrio, a gdje e upoznati Al Caponea, Frankieja Yalea i druge, najvie je potovanje zadobio kad je, nakon sukoba u kojem je izvukao krai kraj, zavrio na suenju i ostao vjeran omerti. Osim njega, ameriki su klan predvodili Myer Lansky, koji nikad nije postao punopravni lan zbog netalijanskog porijekla, inae specijaliziran za kocku; Benjamin Bugsy Siegel, profesionalni ubojica koji je otvorio prvi casino/hotel u Las Vegasu, a ije je ubojstvo na koncu naruio sam Luciano; te Dutch Schultz glavni akter za vrijeme prohibicije. Ne smijemo zaboraviti ni Alphonsea Scarface Caponea ija je veza s mafijom poela kad je imao
3

U drami Mafijuzi iz Viktorije, autora G. Rizotoa napisane 1863. godine, mafija dobija negativno znaenje i prema tvrdnji autora navedenog renika, Zaniketija, re mafija se od tada koristi za oznaavanje socijalnih grupa koje se organizuju radi zatite svojih interesa. U pojedinim napisima tvrdi se da je mafija u stvari organizacija osnovana u borbi protiv francuskog okupatora i da poetna slova naziva ove organizacije daju re mafija, koja u prevodu znai smrt svim Francuzima.

samo 11 godina. 1925. godine Torrio mu preputa kontrolu nad Chicagom i godinjom zaradom od 50 milijuna dolara! Nakon nekoliko pokuaja atentata i njegove osvete poznate pod nazivom Bloody Valentine, osuen je zbog neplaanja poreza na 11 godina u Alcatrazu.

Cilj mafije bio je tititi njene lanove i njihove interese u zamjenu za apsolutnu odanost i podinjenost obitelji. Osim toga, smatrali su da su pravda, ast i osveta neto o emu se mora brinuti pojedinac, a ne vlast pri emu je najvaniji zakon bio omerta, zakon utnje. Pridravajui se tog zakona mafija je ostala tajno drutvo, otvoreno samo za one sicilijanske krvi. S druge strane, amerika se mafija pokazala kao potpuno hladnokrvna i na kraju krajeva nedosljedna. Sastojala se od gomile proslavljenih lopova, depara i ubojica (dobro, ovdje ba ne vidimo razliku), iji je jedini cilj bio zaraivanje novca svim moguim ilegalnim sredstvima. Mafija se smatra klasinim fenomenom organizovanog kriminaliteta uopte, a u Italiji poprima neka od dananjih obeleja organizovanog kriminaliteta ve krajem XIX veka. Poetak i razlog stvaranja mafije kriminoloka nauka nalazi u otporu seljakog stanovnitva Sicilije surovom vlastodrju, krajem XIII veka. To je tada bio fenomen organizacije drave u dravi, podeljene na porodice, kojima je rukovodio Padrone, iji su lanovi bili podvrgnuti vrstoj disciplini, slepoj poslunosti i utanju. Poetkom XX veka mafija je proirila svoju delatnost i u SAD, kao tajna organizacija kriminalaca, formirana meu italijanskim imigrantima, prvobitno za ilegalnu proizvodnju i trgovinu alkoholom, a zatim za kontrolu reketa, kao i za poslove ilegalne trgovine narkotika, organizovanje kocke i prostitucije. Najvei talas italijanskih imigranata zapljusnuo je Ameriku izmeu 1890. i 1910. godine i upravo u takvim zajednicama doseljenika pojavilo se iznuivanje novca reket, od bogatih sunarodnika, koji je u poetku organizovala tajna organizacija La Mano Nera Crna ruka. Istorijski gledano, o nastanku i razvoju organizovanog kriminaliteta u SAD postoje dva shvatanja. Prema prvom shvatanju, on se vee za period prohibicije, a prema drugom, koreni ove pojave postojali su u mnogim amerikim gradovima mnogo pre nego to je Kongres 1919. godine usvojio poznati XVIII amandman, koji daje pravni osnov da za godinu dana od donoenja, protivzakonitim bude proglaena prodaja i distribucija alkohola. ini se da veina istraivaa prihvata ovo drugo shvatanje. Poetkom tridesetih godina prolog veka, sva mafijaka udruenja u Americi prihvatila su jedinstven naziv Koza Nostra (Cosa Nostra) Naa stvar ili Nai interesi.

COSA NOSTRA, NASTANAK I RAZVOJ

Veruje se da je amerika grana mafije, poznata kao La Cosa Nostra, zaeta 1893. kada je don Vito Cascio Ferro pobegao u Njujork nakon to je na Siciliji ubio bankara Emanuelea Notarbartoloa. Smatra se da je prvenstveno on odgovoran za uspostavljanje komunikacije izmeu sicilijanske i amerike mafije (ili "Crne ruke", pod kojim imenom je bila poznata poetkom dvadesetog veka).

Mafija je postala apsolutni gospodar Sicilije u 19. veku. Ekonomska zaostalost Sicilije je svakako jedan od uzroka nastanka mafije i njene vladavine do dananjih dana. Nemogunost legalne zarade novca, nepotovanje vlasti i njenih zakona, enormni porast populacije doveli su do toga da mafija postane dominantna figura na Siciliji, ali pre svega zahvaljujui staroj slavi. Meutim, mafija postaje eksploatator naroda (izmeu ostalog zahvaljujui savezu sa gabelotima kmetovima) i postaje dominantan faktor pogotovu u junom delu Italije. Odranje tajnosti kod mafije bazira se na injenici da nijedan izdajnik nije preiveo. Na Sicilijanskom ostrvu mafija je ostvarila odreeni normativni zakonski poredak konkurencija nije postojala, privatni preduzetnici plaali su dvostruki porez, jedan za dravnu kasu a drugi za mafiju, ucene su postale jedno od najaih oruja mafije. Oni koji su odbili zatitu mafije prolazili su sa visokim materijalnim posledicama, a platie su imale razne benificije. to se tie organizacione strukture mafije i njene ekskluzivnosti po pitanju prijema lanstva nije bilo striktnih pravila. lan mafije je mogao da postane i neki hrabri pojedinac, a ne samo lan porodice, pod uslovom da nikad ne oda tajnu (to je najee i uspevalo zbog straha za sopstveni ivot). Porodice su imale svog poglavara - kapo familije. On je postajao vladar odreene oblasti koja se sainjavala od ljudi iz susednih mesta, koji su vezani rodbinskim ili statusnim vezama. Morao je da sarauje sa ostalim efovima porodica i da bude podreen najviem efu koji se zove Kapo di tuti kapi (ef svih efova). Po svedoenju jednog od uhapenih mafijaa mafija je posedovala odreene kodove i lozinke na osnovu kojih su se prepoznavali, to su uglavnom bile maramice razliitih boja. Opisao je i inicijaciju u mafiju, ritualom gde su mu iglom proboli srednji prst i malo krvi nacedili na sliku nekog sveca, nakon ega je slika bila spaljena a pepeo stavljen iniciranom u ruku. Nakon toga je izgovorio zakletvu: ''Kunem se da u biti veran svojoj brai i nikada ih neu izdati, a ako pokleknem neka i ja izgorim kao ova slika''. Saveznitvo porodica je ugroavalo kodeks osvete. Tako zbog zakona krvne osvete esto je i cela porodica bila likvidirana. Za vreme vladavine porodice Korleone mafija je poinila 153 ubistva meu lanovima. Poto je Sicilija bila opustoena i siromana zemlja mafiozi su trbuhom za kruhom krenuki put Amerike. U Americi je poetkom 20. veka bio vii ivotni standard no na Siciliji tako da se do zarade moglo lake doi. Meutim, nelegalnim putem se bre i lake stizalo do materijalnog bogatstva i uzdizanja na drutvenoj lestvici. Zbog toga su se mnoge porodice Sicilijanaca obrele u mafiji iako je veina njih u poetku radila na dokovima u priokeanskim gradovima. Javnost SAD za pojavu mafije prvi put je saznala 1890. godine, nakon sukoba dve sicilijanske porodice u Nju Orleansu. Nakon toga javlja se serija zloina i u prvi plan dolaze napolijanci braa Provencano. Ono to je tada ozbiljno uzdrmalo SAD je ubistvo Irca Henesija efa lokalne policije koji je eleo da istrai zloine i na neki nain sprei meusobno ubijanje Italijana. Meutim, optuenih 17 Sicilijanaca je bilo osloboeno zahvaljujui korumpiranosti porote.

Zakon Koze nostre (Nae stvari) zavladao je amerikim podzemljem. To je dovelo ak i do pogoravanja diplomatskih odnosa izmeu SAD i Italije. Mafija je preuzela saradnju sa vlastima zahvaljujui irskom kriminalnom modelu. Mafija je bila jako rigorozna prema svima onima koji su joj stajali na put. ak je i jedna amerika kriminogena organizacija ''Crna ruka'' preuzela u potpunosti novoformirane metode delovanja mafije. Bavila se kidnapovanjem dece i otkupom koji sledi posle toga, a Do Petrosino ef policije i Italijan poreklom je bio ubijen nakon dueg istraivanja ove organizacije. Ubijen je u Palermu od strane Don Vita Fera.

Don Vito Fero je uhapen od strane vlade na ijem je elu bio Musolini i u zatvoru je okonao svoj ivot. Rat napolitanskih i sicilijanskih bandi u Njujorku bio je prekretnica kojom je Ignjacio Sajeto (poznatiji kao Lupo ili Vuk) postao ef Sicilijanske mafije. Bavio se prodajom i vercom droge, iznuivanjem novca, a i drao je nekoliko ilegalnih kockarnica. Uhapen je zbog stvaranja fabrike novca, nakon ega je njegovo mesto nasledio uzepe Maserija, poznatiji kao Do bos. Posle nekog perioda bezvlaa na mafijakoj sceni i smrti Donija Torija efa njujorke mafije, Alfonso Kapone, telohranitelj preminulog, postao je ef nad efovima. On je mafiju nainio jednom od najmonijih organizacija na svetu.

generacija mafijaa sistematskom porodica. izraena pohlepa.

Al Kapone je 1929. godine sazvao nacionalnu konferenciju za efove mafije u Atlantik Sitiju, gde je teritorija SAD podeljena na teritorije na kojima su delovale razliite bande. Mlada predvoena Laki Luanom poela je sa eliminacijom starijih mafijaa i njihovih Karakteristika mlade generacije mafije je

Mafija je upravljala itavim gradovima, posedovala monopol nad carstvom poroka, saraivala sa kljunim ljudima u izvrnoj zakonodavnoj vlasti, bavila se ucenama i svirepim ubistvima... U svim navedenim funkcijama i aktivnostima bila je jako efikasna. Tome je doprinela omerta i pre svega zakon utanja kojim je uvana tajna. U velikim gradovima SAD ona je predstavljala nereivu enigmu. Socijalno patoloke pojave prouzrukovane dejstvom mafije nagrizale su tkivo tada ne tako mone Amerike. Upravo zbog neiskustva u obraunu sa ovakvim vidom organizacije, amerike vlasti dugo nisu mogle da suzbiju samu mafiju i devijantne posledice koje je ona prouzrokovala.

Salvatore Maranzano, Capo di mafia

Amerika mafija nastala je krajem 19. i poetkom 20. veka kad su u SAD u veem broju stigli pripadnici sicilijanske mafije. Prvo njihovo sredite bila je njujorka luka, potom se 20-ih godina preselilo u Chicago, ali se nakon hapenja Al Caponea ponovno preselilo u New York. Tamo su se vodili stalni krvavi ratovi konkurentskih gangsterskih bandi. Jedan od najmonijih gangsterskih voa Salvatore Maranzano 1931. je poeo likvidirati svoje konkurente. Ubijali su ih njegovi najblii suradnici Lucky Luciano, Vito Genovese, Tommy Lucchese, Albert Anastasia, Bugsy Siegel, Joe Adonis, Joe Bonnano. U samo dva dana 1931. je ubijeno 40 gangstera s jedne i druge strane. Maranzano je pobijedio i svoje najblie saradnike poetkom septembra 1931. pozvao na sastanak u klub u Brooklynu. Objavio je da e on odsad biti boss bossova, da e u New Yorku biti osnovano pet porodica. Svaka porodica na elu e imati efa bossa, i podefa underbossa. U svakoj e biti i savjetnik (consigliere) i manje podgranizacije, kojima e na elu biti kapetani, a ispod njih obini mafijai, tzv. vojnici. Stalno je govorio da e tako biti organizovana ta naa stvar (la cosa nostra) pa je od tada to ime organizacije. Spominjao je unutranju disciplinu, obaveznu utnju, odredio smrtnu kaznu za izdajice (omerta), naredio da se svi lanovi moralno ponaaju prema enama, zabranio preljub sa enom drugog lana organizacije pod prijetnjom smru. Iako je sebe proglasio bossom bossova, obznanio je da e se zajedniki poslovi razmatrati i na zajednikim sastancima efova i podefova obitelji, koji e tvoriti tzv. Komisiju. Tim planom htio je okonati ratove meu lanovima Cosa Nostre, a eventualne sporove rjeavat e Maranzano ili Komisija. Njegovim saradnicima jedino se nije svidjelo da Maranzano bude boss bossova. Zato su 10. septembra 1931. njegovi bliski suradnici Siegel, Anastasia i Lucchese, odjeveni kao policajci, doli pred njegov ured, a kad je Maranzano izaao iz svog ureda da razgovara s policajcima, ubili su ga. Take nastalo pet newyorkih obitelji, koje su dobile imena po pet svojih prvih efova, a to su bili Vito Genovese, Joe Bonnano, Thomas Lucchese, Philip Mangano i Joe Profaci. Ona koju je 30-ih vodio Mangano danas nosi ime po kasnijem voi Carlu Gambinu, a ona koju je vodio Profaci po Joeu Colombu. Maranzanovim ubojstvom funkcija bossa bossova formalno je ukinuta, ali je faktiki uskoro iznova uspostavljena. Tridesetih i etrdesetih to je bio Lucky Luciano, sve dok nije morao otii u izgnanstvo u Italiju, potom Vito Genovese, a kad se on naao u zatvoru, to je postao Carlo Gambino. U Gambinovo doba amerika je mafija svoju hijerarhiju proirila po cijelom SADu. Danas u toj zemlji ima 24 mafijake obitelji s ukupno 1700 mafijaa, koji se, nakon to su poloili zakletvu, smatraju lanovima Cosa nostre. Kad je Gotti poetkom 60-ih postao lanom porodice Gambino, Carlo Gambino je bio boss bossova. Gotti je vrlo revno obavljao gangsterske dunosti. Prvi je put zbog manjeg kanjivog djela uhapen 1963. i proveo dvadeset dana u zatvoru, zatim je 1965. zbog pokuaja provale proveo godinu dana u zatvoru, a 1967 je uhien nakon to je ukrao kamion pun robe na aerodromu

Kennedy. Za to je 1969. osuen na tri godine zatvora. Izaao je 1972., a 1973. je ponovo u zatvoru. Malo-pomalo Gotti je od sitnog kradljivca, provalnika i varalice postajao opasan ubica i mafijaki monik. On je godinama bio vjeran underbossu Aniellu Dellacroceu, vjerujui da e on naslijediti ostarjelog Gambina. Irski gangster James McBratney oteo je 1972. Gambinovog sestria Manna Gambina radi ucjene. Iako je porodica platila 350.000 dolara, Irac je ubio Gambinovog sestria. Gambino je naredio osvetu, a Gotti je ubio McBratneyja 1973. na Staten Islandu. Uhvaen je i izveden pred sud. Njegovi advokati uspjeli su dokazati da je to bila samoobrana pa je dobio sedam godina zatvora. Dok je Gotti bio u zatvoru, 74-godinji Gambino je 1976. umro od sranog udara, a po Gambinovim uputama naslijedio ga je urak Paul Castellano, a Aniello Dellacroce ostao je underboss. Nakon to je krajem 70-ih izaao iz zatvora, Gotti je krvavo irio svoju mo, postao voom ire grupe nezadovoljnika unutar porodice i dobio i titulu kapetana. Gotti se volio pojavljivati u javnosti, kontaktirao je s raznim javnim osobama, ak i s nekim novinarima, jer je smatrao da mu publicitet moe koristiti. Nije se ljutio kad su u novinama o njemu pisali kao o mafijakom efu, dajui mu mafijaku titulu Don. Gotti se uvijek pojavljivao besprijekorno odjeven, elegantan, s bujnom frizurom, osunana lica, pa je dobio nadimak Dapper Don (Gizdavi Don). U javnosti se elio prikazati kao poslovni ovjek koji nema veze sa zloinima. Iza kulisa bio je krvavi, beskrupulozni zloinac. Gotti i Castellano Gotti je 1959. upoznao Victoriju DiGiorgio, ker italijanskog zidara, i njome se sljedee godine oenio. Dobili su 1961. ker Angelu, koja je poslije postala poznata po spektakularnom braku s jednim mafijaem, a potom jer je pisala knjige i kolumnu u visokotiranom dnevniku New York Post, a potom jo etvoro djece, ker Victoriju, te sinove Johna, Franka i Petera. U oujku 1980. Gottijev dvanaestogodinji sin Frank vozio se motociklom nedaleko od njihove kue, kad je na njega naletio njihov 51-godinji susjed John Favara. U srpnju 1980. Favara je nestao zauvijek. Prialo se da su ga Gottijevi ljudi oteli, muili, ubili i njegovo tijelo rastopili u kiselini.

Gotti je postao suparnik Castellanu, koji je poetkom 80-ih imao problema s pravosuem. FBI je u Castellanovu okruenju naao informatore, postavljeni su mu mikrofoni u kui i uredu pa je priveden i potom puten. Gottijev nekadanji zatitnik, underboss Dellacroce, kojeg je Gotti sada ve nadmaio u moi, razbolio se od raka i umro 2. decembra 1985. Gotti je raunao da e postati underboss, no Castellano je na to mjesto imenovao svojeg vozaa i uvara Thomasa Bilottija. Predvee 16. decembra 1985. Bilotti je Castellana vozio crnim lincolnom iz Brooklyna na Manhattan u restoran Sparks na uglu Tree avenije i 46. ulice. Kad su pred restoranom izili iz automobila, prila su im dvojica mukaraca: Castellano je pogoen sa est metaka u glavu i prsa, pao je na lea, a iz ruke mu je ispala cigara. Nakon to je pao, ubojica je, za svaki sluaj, ispalio jo jedan metak u glavu. Bilotti je takoer izreetan pao licem prema ploniku. Ubojice u uli u automobil koji ih je ekao i zaputili se Treom avenijom prema jugu. Primeeno je da je jo nekoliko parkiranih automobila naglo otilo s mjesta dogaaja. U jednom od njih, kako se poslije doznalo, bio je i Gotti, koji je to ubistvo naredio, organizovao i nadgledao. Tim ubistvom Gotti je postao bossom porodice Gambino i boss bossova. Kao najmoniji ameriki mafija postao je predmet zanimanja amerikih istraitelja. Mlada dravna advokatica Diane Giacalone, koja je djetinjstvo provela u istom dijelu Queensa kao i Gotti, poela je istraivati njegove zloine, odluna da ga izvede pred sud i strpa u zatvor. Na prvom suenju 1986. optuila ga je da je s jo jednim mafijaem fiziki napao Romuala Piecyka, koji je isprva bio spreman optuiti Gottija, ali je, kad se suenje pribliilo, odjednom zaboravio ko ga je napao pa je Gotti osloboen.

Tokom srednjovjekovnih napada na Siciliju koji su vodili Saraceni i Normani, otoani su se povlaili u brda i utemeljili su tajno drutvo za odbranu. Ime mafija nastalo je prema arapskoj rijei za izbjeglicu. Ispoetka je svrha mafije bila stvoriti vezu izmeu obiteljske bliskosti i sicilijanskog nasljea. Tek u 18. veku zabeleeni su sluajevi da su bogate porodice dobivale sliku crne ruke, koja je znaila zahtjev za novac u zamjenu za zatitu. Vek kasnije organizacija se proirila i od obrambene sile prerasla u kriminalnu. Istovremeno se u New Orleansu, stvarao najjai ameriki mafijaki ogranak, za koji se tek saznalo kada je istraujui ubistvo talijanskog imigranta, policijski detektiv David Hennessey otkrio tajno drutvo. Don Vito, Vito Cascio Ferro, prvi sicilijanski Capo di tutti Capi, 1901. bjei u Ameriku, pre hapenja i osude zbog otmice, iznude i prijetnje, gdje osniva organizaciju Black Hand. lanovi su uglavnom bili okorjeli kriminalci pobjegli sa Sicilije, a Don Vito postaje poznat kao otac amerike mafije i kao osoba zasluna za povezivanje sicilijanskog i amerikog klana. Osobito je plodno tlo za razvoj mafije napravila prohibicija, koja je pokrenula lavinu ilegalnih aktivnosti te stvaranje jakog podzemlja. U tom su se razdoblju gangsteri zaraivali kao nikada prije ili poslije. Najvei Capo di tutti Capi u povijesti mafije u Sjedinjenim Dravama je Charles Luciano. Unutar organizacije Five Points Gang koju je vodio John Torrio, a gdje e upoznati Al Caponea, Frankieja Yalea i druge, najvie je potovanje zadobio kad je, nakon sukoba u kojem je izvukao krai kraj, zavrio na suenju, ali ostao vjeran omerti. Luciano je nadimak "Lucky", Sreko, dobio kada je preivio napad suparnike obitelji u ratu izmeu dva velika bosa, Maranzana i Maseria. Na kraju rata oba su dona bila mrtva, a Lucky je ustrojio mafiju kao kompaniju na ije su elu bosovi pet njujorkih porodica. Posao se tada rascvao, prostitucija i kockanje proirila se na oblinju Kubu gdje i dan danas hoteli koje je izgradila mafija ne samo da stoje nego su jo uvijek najljepe graevine na otoku. Osim njega, u to vrijeme bitni su bili i Meyer Lansky, koji nikad nije postao punopravni lan zbog netalijanskog porijekla, Benjamin Bugsy Siegel, profesionalni ubojica koji je otvorio prvi kasino u Las Vegasu, a ije je ubojstvo naruio sam Luciano, te "Dutch" Schultz glavni akter za vrijeme prohibicije. I on je nastradao od iste grupacije. Vjerojatno najpoznatiji gangster je Alphonso Capone koji je kontrolirao Chicago i godinjom zaraivao pedeset miliona dolara.

Kratka istorija mafije: Kriminal organizovan kao poslovna kompanija

Nedostatak dokaza Nije uspjela ni njena sljedea optunica protiv Gottija zbog iznuivanja novca od trgovaca i organizovanja ilegalnih kockarnica. To drugo suenje u jesen 1986. izazvalo je veliko zanimanje medija. Gotti je i na sudu elio izgledati kao moderan energini, uspjeni poslovni ovjek, pa se na suenje dovozio u najmodernijem mercedesu, odjeven u superluksuzna odijela vrijedna 2000 dolara. Istodobno se u drugoj newyorkoj sudnici vodio proces protiv etvorice preostalih efova newyorkih porodica: Anthonyja Salerna, bossa porodice Genovese, Anthonyja Coralla, bossa porodice Lucchese, Philipa Rastellija, bossa porodice Bonanno i Carminea Persica, bossa porodice Colombo. Osueni su na ukupno vie od stotinu godinu zatvora. Oekivalo se da e i Gotti biti osuen. Ali poetkom 1987. Gotti je osloboen zbog nedostatka dokaza pa je dobio novi nadimak Teflon Don (Neljepljivi Don). Jo dva puta bio je osloboen zbog nedostatka dokaza. U veljai 1990. bio je optuen da je organizirao pokuaj ubojstva jednog sindikalnog aktivista. Taj je ovjek pred sudom promijenio iskaz. No, nakon to je ponovno uhien u drugoj polovini 1990. tuiteljstvo se jako dobro pripremilo za suenje koje je poelo tek poetkom 1992. Kljuni trenutak na suenju bio je kad su tuitelji pred porotu doveli jednog od najbliih Gottijevih suradnika, koji je pristao saraivati s tuiteljima i ispriati sve to zna. Bio je to mafijaki ubojica Sammy The Bull Gravano, jedan od najbliih Gottijevih pomonika. On je znao sve pojedinosti o brojnim ubojstvima i drugim zloinima, jer ih je on poinio po naredbi svog efa.

Glava amerike mafijake obitelji Gambino John Gotti roen je 27. studenog 1940. u Bronxu (New York) kao jedno od 13 djece siromanih talijanskih useljenika iz Napulja. Kada mu je bilo 16 godina napustio je kolu i poeo se baviti sitnim kriminalom. Jednom je prilikom pokuao ukrasti mjealicu za beton koja mu je pala na nogu i zbog toga je kasnije cijeli ivot bio hrom. Kreui se u njujorkom kriminalnom krugu stekao je poznanstva u mafiji i obavljao sitnije poslove za lokalne mafijake monike. Prvi je puta u zatvoru1969. zbog krae tereta u zranoj luci Kennedy. Nakon to je odluio kaznu i izaao iz zatvora upoznaje Aniella Dellacrocea (zvanog Neil Jaganjac) koji mu povjerava prvi veliki zadatak. Neak mafijakog kuma Carla Gambina otet je i ubijen te je mafijaki kum udio za osvetom. Gotti je odabaran za taj zadatak. S dvojicom suradnika u jednom kafiu pred mnotvom svjedoka ubio je otmiara Jamesa McBratneyja. Policija ga je uhvatila i za taj je zloin proveo samo etiri godine u zatvoru. Po izlasku iz zatvora, zbog poinjenog ubojstva, imao je velik ugled u mafijakim krugovima. Taj je ugled doao u pitanje kada je nakon smrti mafijkog kuma Carla Gambina novi kum postao Gambinov zet Paul Castellano. Prve su iskre sjevnule kada je Castellano zabranio trgovanje drogom, a ime su se ve bavili Dellacroce i Gotti te jo neki mlai mafijai. Za Dellarcroceova ivota Gotti je imao zatitnika, ali kada je on 1985. preminuo Gottijeva se mafijaka stolica opasno zaljuljala.Postojala je opasnost da bude ubijen i odluio je brzo reagovati te je organizovao Castellanovo ubistvo. Pred restoranom Sparks 16. decembra 1985. ubijeni su Paul Castellano i njegov voza. Nakon ovoga ubistva Gotti preuzima vodstvo obitelji Gambino. Kako je ta obitelj bila i najjaa mafijaka obitelj u Sjedinjenim Dravama Gotti (znan i kao Deko Johnny) postao je efom cjelokupne mafije u Sjedinjenim Dravama. Zbog njegovih zlodjela policija mu je stalno bila za petama to je rezultiralo i s dva neuspjela sudska procesa (1984. i 1987.). Uvijek u skupocjenim Brioni odijelima vrijednim i po 2000 dolara Gotti je rado pozirao pred novinskim fotografima i davao izjave novinarima. Do tada to je bilo posve nezamislivo za jedno mafijakog kuma jer su u pravilu mafijaki kumovi izbjegavali bilo kakav publicitet. No, u zatvoru je proveo tek 23 sata.Ponovno na slobodi razbacivao se izjavama i smijuljio se u novinarske objektive ne slutei da su agenti FBI-ja postavili prislune ureaje kako bi ga lake nadzirali. Mukotrpno prislukivanje najmonijeg amerikog mafijaa urodilo je plodom te su Gotti i njegov savjetnik Sammy Gravano (zvani Bik) te Frank Locascio pritvoreni zbog optubi za reketarenje i ubojstva. Prijelomnica se dogodila kada je Sammy Gravano odluio suraivati s FBI-jem i tako postao najvie rangirani mafija u povijesti koji je postao FBI-jev svjedok. Uslijedilo je suenje na kojem je Gotti proglaen krivim po svih 14 toaka optunice koje su izmeu ostalog sadravale optube za ubojstva, udruivanje zbog kriminalne djelatnosti, iznude te izbjegavanje plaanja poreza. Osuen je na 100 godina zatvora bez mogunosti pomilovanja i poslan u strogo uvani zatvor Marion u saveznoj dravi Illinois. Iako u zatvoru Gotti je pokuavao upravljati prljavim poslovima mafijake obitelji Gambino preko svog sina Johna Gottija mlaeg. Meutim, Gotti mlai pokazao se nesposobnim za voenje mafijakih poslova te je i sam uskoro zavrio u zatvoru osuen na est godina. John Gotti umro je 10. lipnja 2002. od raka grla u zatvorskoj bolnici u Missouriju.

Gravano je pristao svjedoiti protiv Gottija nakon to mu je policija obeala da zbog svojih zloina nee biti osuen na smrt, nego na blau zatvorsku kaznu od 20 godina robije. Gravano je priznao pred porotom da je poinio 19 ubojstava po Gottijevoj naredbi, a najtee je optuivao Gottija upravo za ubojstvo Paula Castellana. Gravano je opisao kako je Gotti pripremio i naredio ubojstvo te potvrdio da je bio blizu mjesta dogaaja da provjeri je li Castellano stvarno mrtav. Gravanove rijei potvrivale su i tajne video i audio snimke, to ih je snimio FBI koji je ozvuio prostore gdje se Gotti kretao. Po tim se snimkama takoer vidjelo da je Gotti naredio ubojstvo, nakon to se Castellano bunio jer su neki Gottijevi suradnici mimo njegove volje krijumarili vee koliine droge na newyorkom podruju. U travnju 1992. Gotti je osuen na doivotni zatvor i otpremljen u Marion u Illinoisu. No on je i dalje iz zatvora rukovodio svojom mafijakom porodicom preko svojeg sina Johna Gottija mlaeg i brata Paula Gottija. No policija je zatvorila Paula Gottija, pa je porodicom potom upravljao John Gotti sin kojem je 1996. stariji Gotti i slubeno predao vlast. No 1999. uhapen je i John Gotti jr. i osuen zbog reketa i drugih kriminalnih nedjela na est godina zatvora. On u mafijakim redovima nije bio osobito cijenjen pa je dobio nadimak Dumb Don (Glupi Don). Kada mu je i sin zavrio u zatvoru, Gotti je vlast u porodici Gambino 1999. prebacio na svog starijeg brata Petera Gottija. No 4. lipnja ove godine i Peter Gotti naao se u zatvoru, jer je samo nekoliko dana prije Gottijeve smrti newyorko tuiteljstvo podignulo optunicu protiv 17 lanova porodice Gambino pa su oni pohapeni. U zatvoru su se nali i Gottijev brat Richard i jedan Gottijev sestri. ini se da je tuiteljstvo to uhienje izvelo upravo da se poklopi s Gottijevom smru, kako bi porodica Gambino u tom osjetljivom trenutku bila potpuno obezglavljena. Novinari tvrde da porodicu sada preuzima Nicholas Mali Nick Corozzo, 59-godinji Gottijev bliski saradnik iz Brooklyna, ali on nema snage da preuzme i titulu bossa bossova. Nakon Gottija, ini se, nema ni jednog tako monog mafijaa koji bi u ovom trenutku mogao postati boss bossova. Talijansko-amerika mafija I pored razvikane reputacije kao opasne mafije, amerika verzija Cosa Nostre nije ni do koljena onoj italijanskoj. Nekada ih je bilo po cijeloj Americi, a danas je to ogranieno na gradove New York i Chicago. Danas nemaju velikih igraa uz sebe. Ipak, imena predsjednikog kandidata i biveg gradonaelnika New Yorka, Rudyja Giuliania te dravnog sekretara Unutranje bezbjednosti Michaela Chertoffa povlaila su se po sudnicama u vrijeme suenja velikim mafijakim bosovima 80-ih i 90-ih godina prolog vijeka. Pet poznatih mafijakih porodica iz New Yorka: Gambino, Genovese, Lucchese, Colombo i Bonanno, jo uvijek postoje. No, nakon godina bespotednih progona i tubi, nijedna od njih nema lako prepoznatljivog i istaknutog dona (bosa, kuma). to se omerte u Americi tie, s tim su se davno pozdravili. Nelojalnost je postala jedna od osobina te mafije. Nakon usvajanja federalnog RICO statuta, koji je izmijenio zakon o prislukivanju, javni tuioci su dobili ono to im je trebalo. Hiljade lanova je pogazilo omertu zbog suoavanja sa dugotrajnim zatvorskim kaznama, te postali dravni "dokazni materijal".

ini se da italijansko-amerika mafija propada. Jo uvijek uspjevaju dobiti neto novca od korumpiranih sindikata, graevinskih firmi, kockanja, droga i zelenakih kredita. No nekadanji glamur je nestao, ba zbog toga se neki pribojavaju krvavog kraja nekad velike italiansko-amerike mafije.

BORBA PROTIV ORGANIZOVANOG KRIMINALA U SAD Federalni istrani biro (FBI), u sklopu Amerikog ministarstva pravosua, organizacija je s najveom federalnom odgovornou za sprovoenje federalnih zakona i suzbijanja organizovanog kriminala u SAD, iji su nosioci razliita mafijaka udruenja, pre svega Cosa nostra, ali i druga kriminalna udruenja. Ove zadatke FBI izvrava uz pomo drugih specijalizovanih agencija za borbu protiv pojedinih vrsta kriminala u Americi, kao to su Drug Enforcment Administration (DEA), specijalizovana za borbu protiv droge, Carinska sluba SAD, BUREAU of Alcohol, Tobako and Firearms, a u suzbijanju privrednog kriminala jurisdikcija FBI preklapa se s Tajnom policijom SAD i FINCEN-om. Temelj za suzbijanje organizovanog kriminala nalazi se u RICO zakonu (Racketeer Influenced and Corrupt Organizations Statute), ali i drugim, poput Zakona o pranju novca, Zakona o opojnim sredstvima, Zakona o zatiti svedoka... Istrage se temelje na podacima prikupljenim: tajnim posmatranjem, korienjem dounika, prikrivenim istraiteljima, simuliranim otkupom, elektronskim prislukivanjem,svedoenjem krunskih svedoka i njihovom zatitom. Korienjem ovih sredstava i metoda za deset godina, do 1996. otkriveno je i osueno na dugogodinju robiju 27 najvanijih voa Koza nostre, 14 bosova i njihovih zamenika, pet consiglier-a i 70 capos-a, to je imalo za posledicu ruenje ili delimino raspadanje pojedinih kriminalnih udruenja u nekim gradovima SAD. SARADNJOM italijanske i amerike policije, februara 2008. godine u najveoj akciji protiv mafije u posljednjih 20 godina uhieno je 90 mafijaa iz tri porodice. Operacija FBI-ja i talijanske policije kodnog imena "Old Bridge" trajala je dvije godine i rezultirala uhienjima 90 lanova mafijakih porodica Gambino, Di Maggio i Inzerillo koji su pokuavali ponovo uspostaviti monopol nad narko tritem. Operacija u kojoj su uhapeni nasljednici nekadanjih efova Cosa nostre paralelno je voena u sicilijanskom gradu Palermu i njujorkim etvrtima Brooklyn i Cherry Hill. Policija u New Yorku je rano ujutro provela raciju u kojoj je uhieno vie od pedeset lanova obitelji Gambino, meu kojima su i "capo" obitelji, te njegov zamjenik. Osim za verc droge, neki su lanovi obitelji Gambino izmeu ostalog osumnjieni i za reketarenje te pet ubojstava. U akciji je uhien i Francesco Paolo Augusto Cali, kojeg je cijeli Brooklyn poznavao kao Fraky Boyja, koordinator poslova izmeu amerike Cosa nostre i mafijakih obitelji u Palermu. Franky

Boyja su o poslovima obavjetavali brojni sicilijanski mafijai koji su posljednjih pet godina ordinirali na relaciji SAD - Italija. Istovremeno je u Palermu uhien Giovanni Inzerillo, sin jednog od glavnih efova sicilijanske mafije, a u Napulju je uhien vodei ovjek napuljske mafije "camorra" i jedan od najtraenijih talijanskih kriminalaca Vincenzo Licciardi. Strani mediji javljaju kako je ovo samo prva koordinirana akcija u borbi protiv mafije.

Literatura

Abadinski, H.: Organised crime, Boston, 1981 Argentine di A.: The Mafias in Italy u: Mafia Issues: Analyses and proposals for combatting the mafia today (ed. Savona E. ), Milano, 1993. Bokovi, Mio: Organizovani kriminalitet, Policijska akademija, Beograd, 1998. Internet

www.BesplatniSeminarskiRadovi.com