SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

ELEKTROTEHNIKI FAKULTET

Kolegij: VOENJE EES-a

Odgovori na esto Postavljana Pitanja Sa Usmenog Ispita

(PPSUI)

Osijek, travanj 2011

SADRAJ:

1.) 2.) 3.) 4.) 5.) 6.)

funkcije diferencijalnih trokova za n agregata ................................................................... 1 Termoelektrane na mazut i ugljen ako imaju sigurnosnu opskrbu rade po mogunosti... ... 1 kod ispada vise generatora iz mree trenutno intervenira? - primarna regulacija ............... 2 utjecaj frek. karakteristike potroaa na reg. frek. Kar ........................................................ 2 Ocjena elektrana na bazi ekonominosti - protone HE ...................................................... 3 Ocjena elektrana na bazi ekonominosti razlika rada kod mazuta i ugljena ...................... 3

7.) to je karakteristino za temeljne, poluvrne i vrne elektrane u elektroenergetskom sustavu? ........................................................................................................................................... 3 8.) Koje se mjere provode djelovanjem brze automatike pri dispeerskom voenju pogona EES-a radi spreavanja raspada sustava u sluaju velikih i naglih promjena stanja u mrei? ....... 3 9.) Za sluaj odreivanja ekonomine razdiobe djelatnog optereenja u EES-u s n agregata uz zanemarene gubitake, napiite ekvivalentnu funkciju cilja, proirenu ogranienjem koje se odnosi na bilancu djelatnih snaga, pomnoenim Lagrange-ovim multiplikatorom. .................................. 4 10.) to se postie sekundarnom regulacijom kod: a) elektrana koje rade na vlastitu mreu; b) kod paralelno spojene elektrane ...................................................................................................... 4 11.) Regulacijska energija sustava .............................................................................................. 4

12.) Kako se i s kojim sredstvima svode u prihvatljive granice razmjerno mali i spori poremeaji, a kako se ograniavaju posljedice razmjerno velikih i naglih poremeaja u EES-u ... 4 13.) Fazorski dijagram regulacije uzbude pri promjeni struje optereenja uz cosp=const za elektranu spojenu na vl mreu ........................................................................................................ 5 14.) Pitanja za II. Kolokvij: ......................................................................................................... 6

1.) funkcije diferencijalnih trokova za n agregata

Opi izraz za diferencijalne trokove glasi:

U sluaju n agregata mora biti zadovoljeno n jednadbi tipa:

Uvjet optimalnosti raspodjele optereenja za n agregata:

Izraeni u n.j./h te su brojano jednaki Lagrange-ovom multiplikatoru . Izraavaju dodatne trokove ako se snaga agregata povea za 1 MW, odnosno utedu ako se smanji izlazna snaga.

2.) Termoelektrane na mazut i ugljen ako imaju sigurnosnu opskrbu rade po mogunosti... TE na ugljen i mazut, ukoliko im je opskrba gorivom osigurana, rade po mogunosti danonono punom snagom. Do smanjenja njihovog optereenja dolazi samo ako cjelokupno optereenje 1

koje treba pokriti iz domaih elektrana (razlika izmeu domae potronje i ugovorenog uvoza) padne za vrijeme nonog minimuma ispod zbroja razvijenih snaga u nuklearnim elektranama i termoelektranama na ugljen i mazut. Radi utede mazuta, esto puta pogon starijih termoelektrana na ugljen s loijim stupnjem djelovanja dobiva prednost u odnosu na angairanje termoelektrana na mazut s visokim stupnjem djelovanja.

3.) kod ispada vise generatora iz mree trenutno intervenira? - primarna regulacija Karakter takve promjene je iznenadni i trenutni te njezino djelovanje primarni regulator agregata, registrirajui znatnu promjenu frekvencije, ograniavaju prema rezultantnoj karakteristici primarne regulacije sustava. Takva uspostavljena frekvencija obino je izvan propisanih granica, zbog ega treba uslijediti runa ili automatska regulacija sekundarna za povratak na normalnu frekvenciju. 4.) utjecaj frek. karakteristike potroaa na reg. frek. Kar

Pretp da frekventno optereenje PtA(f) agregat zadovoljava na frekvenciji fA (koja odgovara fn) uz proizvedenu snagu PpA. Radna toka A tada se nazali u presjecitu karakteristike primarnog regulatora agregata frekv. karakt. potroaa PtA(f). Neka se tada opt. povea na iznos koji odgovara frekv. karakt. potroaa PtB(f). To bi na prvobitnoj frekvenciji fA odgovaralo proizvedenoj snazi agregata P''pB. Zbog statinosti primarnog regulatora nova radna toka biti e B', snaga P'pB, a frekvencija f'B. Na taj nain agregat nije u stanju preuzeti sav porast snage opt. uz prvobitnu frekvenciju fA. Ako se sekundarnom regulacijom karakt. regulatora toliko pomakne udesno da se ponovno uspostavi prvobitna frekvencija fA, snaga agregata porasti e na P''pB, a radna toka u B''. 2

5.) Ocjena elektrana na bazi ekonominosti - protone HE Protonoj HE raspoloiva snaga svakog trenutka ovisi o promjenjivom dotoku, slikno kao termoelektrani o dovoenju primarne energije. Stoga se takva elektrana angaira kao temeljna uz diferencijalne trokove za gorivo jednake nuli. 6.) Ocjena elektrana na bazi ekonominosti razlika rada kod mazuta i ugljena TE na ugljen i mazut, ukoliko im je opskrba gorivom osigurana, rade po mogunosti danonono punom snagom. Do smanjenja njihovog optereenja dolazi samo ako cjelokupno optereenje koje treba pokriti iz domaih elektrana (razlika izmeu domae potronje i ugovorenog uvoza) padne za vrijeme nonog minimuma ispod zbroja razvijenih snaga u nuklearnim elektranama i termoelektranama na ugljen i mazut. Radi utede mazuta, esto puta pogon starijih termoelektrana na ugljen s loijim stupnjem djelovanja dobiva prednost u odnosu na angairanje termoelektrana na mazut s visokim stupnjem djelovanja. 7.) to je karakteristino za temeljne, poluvrne i vrne elektrane u elektroenergetskom sustavu? Najekonominije (temeljne) elektrane dre se u pogonu tijekom cijeloga dana s maksimalnim optereenjem. Slijedeu kategoriju predstavljaju poluvrne elektrane za pokrivanje srednje, trapezoidne povrine ispod krivulje optereenja. Agregati takve elektrane su u pogonu tijekom najveeg dijela dana, ali se ukupnom promjenjivom optereenju prilagoavaju iz sata u sat. U treu skupinu spadaju vrne elektrane koje su u pogonu samo u vrijeme jutarnjih i veernjih velikih optereenja pokrivajui onaj dio povrine ispod krivulje trajanja optereenja koji se iz temeljnih i poluvrnih elektrana ne moe pokriti. 8.) Koje se mjere provode djelovanjem brze automatike pri dispeerskom voenju pogona EES-a radi spreavanja raspada sustava u sluaju velikih i naglih promjena stanja u mrei? Posljedice velikih i naglih promjena stanja u mrei (npr ispad elektrane velike snage, rasklapanje kooperacijskih sustava) mogu se ograniiti samo uz pomo djelotvorne automatike s brzim djelovanjem. Takvi ureaji omoguuju npr automatsko upravljanje optereenjem elektrana, naglo poveanje uzbude generatora, otvaranje mree u najpogodnijoj toki te u krajnjem sluaju i automatsko odbacivanje dijela optereenja - cilj mjera je sprjeavanje raspada sustava.

9.) Za sluaj odreivanja ekonomine razdiobe djelatnog optereenja u EES-u s n agregata uz zanemarene gubitake, napiite ekvivalentnu funkciju cilja, proirenu ogranienjem koje se odnosi na bilancu djelatnih snaga, pomnoenim Lagrange-ovim multiplikatorom. ( (knjiga str 37) ) ( ) ( ) ( ) ( )

10.) to se postie sekundarnom regulacijom kod: a) elektrana koje rade na vlastitu mreu; b) kod paralelno spojene elektrane a. Sekundarna regulacija znai da karakteristiku primarnog regulatora prikazanu na slici pomie paralelno lijevo desno tako da se u danom stanju optereenja iznos frekvencije priblii to blie nazivnoj vrijednosti. Njome se ne izjednaavaju trenutne oscilacije nego korigiraju odstupanja frekvencije od normalne vrijednosti te odreuje frekvencija praznog hoda f0 b. u sluaju velikog broja elektrana, promjena jednog regulatora ima zanemariv utjecaj na ukupnu karakteristiku sustava, ipak sekundarna regulacija svih (ili velikog broja) elektrana u sustavu moe promijeniti frekvenciju u sustavu. Uz pomo sekundarne regulacije pogonsko osoblje elektrane moe mijenjati optereenje agregata na osnovu uputa iz dispeerskog centra.

11.)

Regulacijska energija sustava

12.) Kako se i s kojim sredstvima svode u prihvatljive granice razmjerno mali i spori poremeaji, a kako se ograniavaju posljedice razmjerno velikih i naglih poremeaja u EES-u Razmjerno spori i mali poremeaji ravnotee povezanog EES-a mogu se svesti u prihvatljive granice dijelom intervencijom ovjeka (dispeersko upravljanje), a dijelom pomou automatskih regulacijskih ureaja, s tim to je tehnikim napretkom automatizacija ve prevagnula Posljedice velikih i naglih promjena stanja u mrei (npr ispad elektrane velike snage, rasklapanje kooperacijskih sustava) mogu se ograniiti samo uz pomo djelotvorne automatike s brzim djelovanjem. Takvi ureaji omoguuju npr automatsko upravljanje optereenjem elektrana, 4

naglo poveanje uzbude generatora, otvaranje mree u najpogodnijoj toki te u krajnjem sluaju i automatsko odbacivanje dijela optereenja- cilj mjera je sprjeavanje raspada sustava.

13.) Fazorski dijagram regulacije uzbude pri promjeni struje optereenja uz cosp=const za elektranu spojenu na vl mreu

14.) to se ukratko moe rei o potrebama, proizvodnji, prijenosu, ravnotei i regulaciji jalovih snaga u elektroenergetskom sustavu? Znatan dio potroaa pored djelatne zahtjeva i jalovu snagu koju takoer treba prenositi. Djelatnu snagu proizvode turbine u elektranama, a jalovu snagu proizvode sinkroni generatori, kapaciteti mree, sinkroni kompenzatori (preuzbueni ili poduzbueni sinkroni gen u ph) te kondenzatorske baterije. Prijenos jalove snage stvara znatno vei pad napona od prijenosa djelatne snage. Proizvodnja i potronja (+ gubitci prijenosa) jalove snage moraju biti u ravnotei ne samo na razini sustava ve i na razini geografskih podruja unutar sustava. Manjak jalove snage rezultira snienim naponom. Regulacija jalovih snaga i regulacija napona predstavljaju povezani pogonski zadatak. Potreba za jalovom snagom se mijenja u vremenu te se tako slino voznom redu djelatne, moe postaviti i vozni red jalove snage

15.) Pitanja za II. Kolokvij: skica razdoblja velikih i malih optereenja podjela na varijabilni i konstantni dio potpuno kompaundiranje princip (regulator uzbude generatora) na poloaj TE u dijagramu trajanja optereenja imaju utjecaj samo trokovi za gorivo... operativno upravljanje pogonom je skup zadataka koji se non-stop izvravaju... regulacija uzbude skica za otoki i usmjereni pogon osnovne funkcije i zadaa SCADA sustava potpuna kompaundacija zato se provodi kompaundiranje sinkronih generatora kratko opiite znaajke ugroenog stanja pogona EES-a za krivulju trajanja optereenja koja je aproksimirana sa 3 pravca, napiite izraz pomou kojeg se ta krivulja odreuje upravljanje pogonom opiite strukturu dispeerskog upravljanja EES-om RH Nacrtajte shemu pseudo-sinkronog preklapanja potroakog podruja ili elektrane s jednog sustava na drugi i objasnite princip njegovog djelovanja. Kada su tiristori regulatora napona vezani u punovalno upravljivi most prua se mogunost za promjenu polariteta uzbudnog napona i struje, a to se iskoritava pri brzoj razbudi generatora. Nacrtajte i objasnite dijagram vremenske promjene struje uzbude pri brzoj razbudi. Opiite znaajke ugroenog stanja (alert state) pogona elektroenergetskog sustava. Nacrtajte shemu i vektorski dijagram potpunog kompaundiranja. Nacrtajte podjelu krivulje trajanja optereenja: na razdoblje velikih i malih optereenja.na varijabilni i konstantni dio. shema i fazorski dijagram potpune kompaundacije to dispeeri rade kad je sustav u opadanju i koje su mogunosti vraanja kako se reguliraju generatori u te zadace operativnog upravljanja str 92 nacrtati shemu otonog i usmjerenog pogona u sklopu asinkrone razmjene snage izmeu eesa te dati kratko objasnjenje za obje vrste pogona shema klasine uzbude sink. gen s glavnim i pomonim uzbudnikom