UZGOJ KUNIA

Meso kunia je vrlo kvalitetno; sadri malu koliinu masti, malo kolesterola, a izvor je vrlo kvalitetnih bjelanevina. Iako je preko 90% kolesterola endogenog podrijetla, niska koncentracija kolesterola u mesu kunia se moe dobro iskoristiti u propagandne svrhe. Moderan nain proizvodnje kunia je mnotven i intenzivan. U vlastitoj proizvodnji u pravilu se izmjenjuju generacije tijekom bogatog vegetacijskog perioda jer se tada ne troi gotova hrana. Hrana za kunie se gotovo u potpunosti proizvodi u Hrvatskoj; uvoze se samo vitamini i mineralni dodaci. Intenzivna proizvodnja pretpostavlja i odreene pasmine. Pri odabiru pasmine uzima se u obzir: vanjski izgled; veliina i irina grudnog koa, irina zdjelice, irina lea priratanje; konzum - sa 9 tjedana ima oko 2 kg ive vage konverzija hrane; 3 kg izbalansiranog krmiva za 1 kg prirasta brzina rasta; 90 dana starosti 3 kg tjelesne mase, plodnost; 6-8 legala po kunici godinje, rodnost; minimalno 7 mladunaca u leglu nizak mortalitet mladunaca; 60 roenih 52 odgojena, dobra mlijenost; odgovarajua kvaliteta i kvantiteta mlijeka, dovoljno dug laktacijski period, otpornost; vrste i vitalne jedinke, visok randman mesa; minimalno 60% mesa koje mora biti bijelo i sono, krzno; odgovarajua boje i visoke kvalitete

Mijenjanje dlake, odnosno linjanje, se odvija kontinuirano tokom cijele godine, no zbog poveanog intenziteta uoljivo je pred zimu i pred ljeto. Tijekom proljetnog linjanja, koje nastupa tijekom oujka, mijenja se jesenska dlaka pa gubimo nusproizvod. Dlaka sadri i veliki udio bjelanevina i drugih visokovrijednih hranjivih tvari, to ide na tetu proizvodnje i zdravlja samog organizma. Jesensko linjanje omoguava stvaranje zimskog dlanog pokrivaa, a bre je kada je ivotinja boljeg zdravstvenog stanja. Na ivotinju, a samim time i na proces linjanja djeluju; duljina dana, vrijeme osvjetljenja, temperatura, vlaga, itd. 15-16 sati osvjetljenja dnevno odgovara uvjetima koji vladaju u prirodi tijekom najintenzivnije reprodukcije; od sredine travnja do sredine lipnja (4.-6. mjesec).

Krivulja plodnosti
Ljeti plodnost opada zbog visokih temperatura. Pritom je pad plodnosti linearan: Prilikom rasta temperature s 20C na 28C plodnost e se smanjivati obrnuto proporcionalno rastu temperature. Ve na temperaturi od 30C je mogua sterilnost mujaka. U uzgoju kunia se rabe 3 vrste usjemenjivanja: 1. 1. prirodan pripust 2. 2. forsirani pripust; enku drim da bi se parila iako se na tjera, 3. 3. umjetno usjemenjivanje

Graviditet
Embrionalni razvoj kunia traje 30-32 dana, odnosno 28-35 dana. Nakon ovulacija oslobaa se 8-20 jajnih stanica koje su sposobne za oplodnju narednih 6-8 sati. Ubrzo nakon isteka tog vremena jajne stanice propadaju. 12-16 sati nakon oplodnje poinje dioba oploenih jajnih stanica. Ta faza je iznimno kritina za plod jer moe doi do embrionalne smrtnosti poglavito uslijed stresa i infekcije... U loim uvjetima, prilikom stresa, ak 20-40% embrija se ne implantira u stjenku maternice. U procesu implantacije je vana uloga progesteron-a ije luenje induciraju i sami embryo-i, pa je ukoliko ih je manje vei je udio njihovog ugibanja. Ukoliko je broj oploenih jajaaca velik, ugiba samo 5-10% embryo-a (jajaaca).

Koenje
Neposredno prije koenja smanjuje se koliina progesterona, a raste koliina estrogena i oxitocin-a. enke se kote u kratkim intervalima i same si pomau ukoliko doe do zaostajanja ploda u poroajnom kanalu, zbog ega moe doi do samo-ozljeivanja. Jaki stres moe zaustaviti istiskivanje ploda, pa kroz otvoreni cervix moe doi do prodora mikroorganizama i posljedine infekcije.

Mladunci
Mladi kunii se kote s masom od 30-40 g, slijepi su i bez dlake. Mladunci nemaju razvijen sistem termoregulacije i stoga ih je potrebno grijati. Rast dlake poinje nekoliko dana nakon koenja. Za 10 dana mladi kunii progledaju, a ve za 15 dana zavren je rast dlake i mladi poinju izlaziti iz gnijezda. Za kvalitetan razvoj mladunaca je vano staviti dovoljno stelje.

Podmetanje mladunaca
Podmetanje mladunaca je metoda tvorbe jednakobrojnih gnijezda s ciljem jednakog optereenja svih jedinki. Mlade provuemo po trbuhu enke primateljice i istrljamo dlakom iz gnijezda, a enku maehu odmaknemo. Pri koenju trebamo osigurati dovoljnu koliinu vode jer u protivnom e enke pregristi plodne ovojnice kako bi popile plodnu tekuinu. Pri tome mogu ozlijediti mladunce, ali u ekstremnim sluajevima i pojesti ih. Poveana potreba za vodom postoji i zbog poetka laktacije.

Luenje mlijeka
Poetna koliina mlijeka koju jedna kunica izlui je oko 100 g dnevno. Ta je koliina dostatna za 7-8 mladunaca (eventualno i do 12 mladunaca). Ta koliina (100g) odgovara 10-15% ukupne mase mladunaca. Dnevno se koliina izluenog mlijeka poveava za 10 g do 16-17. dana kada dostie maksimum (~260g) koji traje oko tjedan dana i zatim se postepeno smanjuje do 35. dana kada ponovno iznosi 100 g dnevno. Kunice u 20 dana pojedu 5.5-6 kg koncentrata, a proizvedu 3.5-5 kg mlijeka to je dovoljno za oko 2 kg prirasta. Tijekom prvih 20 dana ivota mladunci ovise iskljuivo o mlijeku. Od 28. dana trebaju 40-50% dodatne hrane, a od 35 dana prestaje sisanje i mladunci postaju iskljuivo biljoderi. Tijekom prvih tjedana su gubici najvei i to ponajvie zbog: loe majinske osobine enke, zanemarivanje legla, bolest ili smrt majke, loe odravano ili nedovoljno nastanjeno gnijezdo, infekcije i pothlaivanje mladunadi, loa higijena i neugoda miris gnijezda jer se ne isti, stres, kanibalizam, nedovoljna mlijenost.

Odbijanje
Mladi se klasino odbijaju sa 8, 10 ili 12 tjedana starosti. U intenzivnim uvjetima proizvodnje mladunci se odbijaju sa 4-8 tjedana starosti. Mladunce je poeljno pripremiti na odbie tako to emo im ponuditi gotovu hranu. Time emo im potaknuti probavni trakt da se prilagodi na nove hranidbene uvijete.

Tov kunia poinje sa 24-29 dana a traje 70-90 dana.

Koliina hrane ( u krobnim jedinicama ~ kg kroba) koja se daje tovljenicima u pojedinim mjesecima: mjesec 1. 2. 3. 4. krobnih jedinica / kilogramu prirasta 2.200 2.000 5.200 8.100

Do 4. mjeseca starosti tovljenika dobivamo ponajvie miinu masu, a nakon toga uglavnom mast. Idealna teina tovljenika je 2-2.8 kg.

OPREMA U OBJEKTIMA ZA UZGOJ KUNIA

U kuniarskim farmama kavezi mogu biti rasporeeni: 1. 1. flat deck, odnosno ravni sistem, 2. 2. Kalifornija tip (kavezi poslagani u obliku slova A) se rabi za dranje kunia za tov i remont stada, 3. 3. baterija tip se rabi za dranje kunia za tov i remont stada. Materijal od kojeg je izgraena oprema mora biti nekorozivan. Pojedini elementi opreme se moraju lako i jednostavno montirati, demontirati, istiti i prati. Povrede kunia uzrokovane opremom moraju biti minimalne.

Prednosti i mane pojedinog sistema dranja

1. 1. FLAT DECK; dobar pregled ivotinja, rad s ivotinjama se obavlja brzo i lagano, laka izmjena zraka, potreban je veliki prostor (skupo!$!$!), veliki izdaci za grijanje velikog objekta (skupo!$!$!). 2. 2. KALIFORNIJA TIP; dobra preglednost ivotinja , vrlo dobro iskoriten prostor, nuno je runo ienje ; 3. 3. BATERIJA TIP zahtijeva mala ulaganja, smanjena je upotreba grijanja, otean pregled ivotinja i uoavanje promjena/bolesti , obavezna ventilacija . za uzgoj kunia ovise o namjeni i spolu namjena i spol duina (cm) irina (cm) rasplodne enke; kotilice unutra 70-80 45-50 rasplodne enke; kotilice vani ne manje od 0.25m2 rasplodni mujaci 70-80 45-50 remont 30 40 tov 60 42 zadnja faza tova (2 jedinke na mjesto jedne) 30 42 kotilice; pocinani lim + plastika 50 27

Dimenzije kaveza

ivotinje. visina (cm) 35-40 35-40 45 31 31 29

Kod kotilica otvor treba biti uzdignut od gnijezda 12 cm. Gnijezdo treba biti suho i udobno. Ispod gnijezda treba biti reetkasti pod a u meuprostoru slama.

Hranilice za uzgoj kunia su kapaciteta 2 kg. Imaju perforirano dno kako se

praina i druge neistoe ne bi nakupljali u hranilici. Nagib dna hranilice treba biti takav da kunii mogu pojesti svu hranu bez problema i da omogui lako ienje same hranilice.

Za napajanje kunia se rabe nipl pojilice. Na farmi za proizvodnju kunia je potrebno osigurati prostor za karantenu.

Brzina strujanja zraka u objektu za proizvodnju kunia treba biti u skladu s

temperaturom. brzina strujanja zraka (m/s) 12C 0.1 m/s 15C 0.15 m/s 18C 0.2 m/s 22C 0.3 m/s 25C 0.4 m/s 3 Prikladna ventilacije iznosi 3-4 m zraka po satu i po kilogramu ivotinje ljeti i 1 m3 zraka po satu i po kilogramu ivotinje zimi (1 - 4 m3 kg-1 h-1= 500 - 2000 m3sj1 -1 h ). Zimi je ventilacije smanjena jer se na taj nain tede sredstva koja bi se trebala potroiti za grijanje velikih koliina hladnog zraka. Sa higijenskog stajalita to je donekle doputeno jer je zimi zbog nie temperature smanjena proizvodnja tetnih plinova (ekskrementi amonijak, sumporvodik). temperatura(C)

OKOLINI IMBENICI BITNI ZA RAZVOJ KUNIA

Linjanje i reprodukcija su ponajvie vezani za svjetlost i temperaturu.

Temperatura
Mladunad razvija termoregulacione sposobnosti za 10-12 ( u potpunosti 15) dana nakon koenja. Ukoliko je koa gole mladunadi roza boje (prokrvljena) i napeta, znai da su uvjeti dranja dobri. Ukoliko je koa naborana znai da neto nije u redu. Mladi kunii: nemaju razvijen mehanizam termoregulacije; mali su i goli, to znai da nemaju niti termoizolacije; energetske rezerve kunia se svode prvenstveno na vrlo ogranienu koliinu glikogena u jetri, to znai da im je sposobnost tvorbe topline vrlo ograniena. Zbog navedenih razloga u kotilitu je potrebna visoka temperatura (30-33C). Kunii vrlo teko odaju toplinu jer nemaju znojne lijezde. Toplinu odaju disanjem. Pri visokim temperaturama okolia ivotinje uzimaju manje hrane, ali zato piju vie vode. Ukoliko je poviena vlanost zraka kunii e tee odavati viak topline. Samim time e biti smanjena spermatogenesis-a i postotak koncepcije. Metabolizam mujaka (spermatogenesis) e se na temperaturi od 30C, pri poveanoj vlanosti zraka, toliko alterirati da je mogua sterilnost. Glavni uzrok sterilnosti je uslijed temperature povean metabolizam spermatozoon-a (spermatoid-a, spermija) unutar mujaka. Samim time spermatozoon-i potroe sav glikogen i podignu pH sperm-e jo prije ejakulacije. ivotinje odaju toplinu i zraenjem (periferna vazodilatacija).

Prilikom isparavanja jednog grama vode vee se 2.3 KJ toplinske energije. Pri niskim temperaturama potrebno je uvati energiju. Stoga je pri vanjskoj temperaturi zraka od 13 do 18C potrebno odravati temperaturu tovilita 1315C, odnosno 15-18 u reprodukciji. Pri temperaturama manjim od 10C ivotinje nastave proizvoditi, ali troe znatne energetske rezerve za proizvodnju topline. Uz to, sniene temperature dovode do pada otpornosti ivotinje. Kod visokih temperatura smanjuje se uzimanje hrane i prirast. Ve na temperaturi od 30 do 32C javljaju se simptomi: sterilitet, tahipnea (ubrzano disanje), este akutne smetnje gastrointestinal-nog trakta, trovanje hranom. Pri visokim temperaturama mikroorganizmi se bre razvijaju a ivotinje manje jedu pa hrana dulje stoji i samim time znatno je vea mogunost kvarenja hrame. Niske temperature ivotinje podnose lake od visokih. Pri niskim temperaturama dolazi do smetnji od strane dinog sustava (prehlada...) i poveava se mortalitet mladunca. Odrasle jedinke su manje osjetljive. Ipak, u svakoj varijanti sniene temperature dovode do poveane potronje hrane za kilogram prirasta. Temperatura koju pojedini razvojni stadiji zahtijevaju: vrijeme ivota prvih 10 dana od 10. dana do izlaska iz gnijezda nakon izlaska iz gnijezda enke u rasplodu mujaci u rasplodu tov optimalna temperatura/C 35C ~30C 18-20C 16-18C; osjetljivije na nie t 15-20C; osjetljiviji na vie t 13-15C

Vlaga
Preniska vlaga uvjetuje suenje sluznica i draenje, slabljenje sluznike barijere, upale, sekundarne infekcije. Oslabljeno je disanje, poremeena je izmjena plinova i ventilacija plua. U uvjetima preniske vlage zraka ivotinje su loijeg zdravstvenog stanja (slabiji apetit, bolest...). Previsoka vlaga dovodi do promjena u kvaliteti krzna jer se dlaka sljepljuje, ali i promjena u kvaliteti dlake (svrbe, nemir, ispadanje dlake). Ukoliko je uz poveanu vlanost poviena i temperatura znatno e biti intenziviran razvoj mikroorganizama i samim time e uestati infekcije. Visoka vlaga i ekstremna temperatura, bilo visoka, bilo niska, su najgori mogui spoj imbenika mikroklime. Vlaga u zrak dolazi: 1. 1. disanjem; 10-20% = 200g dan-1kuni-1, 2. 2. isparavanjem urina i izmeta, 3. 3. prolivena isparavanjem voda za pie, 4. 4. zrakom dovedenim iz vana.

Koliina vlage nastale disanjem i isparavanjem urina i izmeta priblino odgovara koliini konzumirane vode. Kuni dnevno popije u prosjeku 200g vode, a enke koje doje mogu popiti i do 1kg vode. Vlaenje zraka se moe smanjiti, a higijena znatno popraviti adekvatnim uklanjanjem fekalija i mokrae. Ukoliko je loa termoizolacija zidova i stropa dolazi do kondenzacije vlage na nutarnjim povrinama. Samim time stvara se 'rezerva' vlage koja e odravati vlanost zraka konstantno na visokom nivou. Potrebna relativna vlaga iznosi 60-70%, odnosno prihvatljivo je 55-70%. Ukoliko je relativna vlaga preniska, a ujedno je poveana koncentracija amonijaka u zraku i prisutan je (pogodovni faktor) propuh, doi e do oboljenja dinog sustava. Pri visokoj vlazi krzno se vlai, a vlano krzno skuplja prainu. Samim time dlaka postaje ljepljiva i prilijee uz tijelo. Volumen dlanog pokrivaa je smanjen, a voda koje ima u krznu jako je dobar termo-vodi. Rezultat toga je znatno smanjena mogunost odravanje potrebne tjelesne topline. Pri tome valja naglasiti da izrazito vlaan zrak ima poveani toplinski kapacitet, to znai da e hladni vlani zrak lake odvoditi toplinu nego hladni suhi zraka. U sluaju toplog vlanog zraka vrijedi obrnuto. Topli zrak prima vee koliine vlage od hladnog. Zagrijavanjem zraka apsolutna vlaga ostaje ista, ali se relativna vlaga smanjuje. Od toga emo imati koristi zimi kada je vanjski zrak hladan, i kada taj zrak, naravno, zagrijavamo. Uopeno: pri konstantnom tlaku povienje temperature zraka e povisiti apsolutnu vlagu koju zrak moe primiti. Proporcionalno poveanju apsolutne vlage bit e smanjena relativna vlaga. Promjer: m3 zraka pri vlanosti od 70% i temperaturi od 1C e moi prihvatiti 3 g vode, a pri istim uvjetima ali temperaturi od 10C 6 g vode. Ako pretpostavimo da u m3 zraka ima 2 g vode. To je 66% pri 1C. Taj zrak zagrijemo na 10C. I dalje ima 2 g vode, to je 33%. Pri snienju temperature slabi vitalnost ponajvie mladih organizama. Odrasle jedinke e patiti od smanjene ili izostale reprodukcijske sposobnosti. Ukoliko preniske temperature dugo potraju mogu je i trajan sterilitet. Rasplodnu sposobnost e smanjiti i temperature vie od 20C.

Zrak u nastambi
Zrak gubi na kvaliteti gomilanjem vodene pare, ugljinog dioksida, amonijaka, sumporvodika, ugljinog monoksida. Kako se ti plinovi u odreenoj koliini konstantno proizvode u staji (feces, disanje, crijevni plinovi...) nuna je ventilacija. Zimi je svjei zrak hladniji od unutranjeg. Stoga je potrebno zagrijavati zrak. Kako bi se smanjili izdaci na zagrijavanje, zimi je ventilacije smanjena na donju granicu prihvatljivoga. U tu raunicu valja ubrojiti i to da je zimi zbog nie temperature sniena aktivnost mikroorganizama koji razgraujui feces i urin tvore tetne plinove. Ljeti je situacija obrnuta jer vanjski zrak je

hladniji i njime se intenzivno ventilira staja kako bi se smanjila temperatura u staji. Stoga je brzina strujanja zraka zimi maksimalno 0.2m/s, a ljeti maksimalno 0.4-0.5 m/s. Ventilacija moe biti: statika (prirodna), dinamika (forsirana); 1. 1. na podtlak 2. 2. na nadtlak 3. 3. mjeovita

Zadaci ventilacije
Glavni zadaci ventilacije su dovoenje svjeeg zraka i odvoenje ustajalog zraka (u kojem su tetni plinovi) i regulacije temperature i vlage u objektu. Dobra ventilacija osigurava: dovoljno svjeeg zraka, zrak bez mirisa i plinova, brz izlaz tetnih plinova, ventilacija svakog mjesta u biozoni nema mrtvih kutova, relativnu vlagu koja ne odstupa vie od 5% od granine vrijednosti, temperaturu i vlanost koje ljeti nisu vie od 10% vei od vlanosti i temperature vanjskog zraka. niski stupanj oroavanja smanjenje K faktor-a K faktor predstavlja gubitak topline kroz izloene plohe (zidove, strop, pod i prozore). Poeljno je da su ljeti temperatura i vlaga nii u staji no izvan nje. Prirast u dobro ventiliranom objektu je vei za 20%, a konverzija hrane za 10%. Ukoliko se povea koncentracija amonijaka* u zraku, doi e do nadraaja sluznica i njihove manje otpornosti. Stoga se javljaju; kaalj, bronhopneumonije, konjuktivitis, pad otpornosti, anemije... *Osim to direktno iritira sluznicu, velika koliina amonijaka zaustavlja ciklus limunske kiseline. Stoga stanicama intoksiciranim amonijakom nedostaje energije kojom bi se oduprijeli vanjskim utjecajima. Istovremeno je, kako bi se kompenzirao manjak ATP-a, anaerobna glikoliza znatno intenzivirana. Rezultat toga je tvorba velike koliine mlijene kiseline (nizak pH!). Loe provjetravanje ima za posljedicu poveanu vlagu u zraku. To se moe rijeit odvoenjem toplog zraka (topli zrak vee velike koliine vode). To ljeti nije problem, no zimi je potrebno uloiti dodatnu energiju (koja kota) za zagrijavanje zraka.

PRIRIDNO PROVJETRAVANJE je najjednostavnije i najjeftinije ali ne i najuinkovitije. Zasniva se na principu razlike u tlakova. Razlika u tlakovima se potencira odgovarajuim rasporedom dovodnih i odvodnih otvora. Hladniji i samim time tei zrak potiskuje topliji, 'potroeni' zrak iz prostorije. Ovakav nain provjetravanja je nedostatan u nastambama s vrlo gustom populacijom ivotinja. Zbog odranja razlika u temperaturi zraka unutar i izvan staje, kao i

zbog ne-zagrijavanja (u ventilatorima) zraka nastambe s prirodnim provjetravanjem moraju biti jako dobro izolirane. Ovakav nain ventilacije preporua se za manje i nie objekte kod kojih su prozori okomito postavljeni na bone zidove, a ravnomjeran je raspored vrata. Odgovarajui odnos povrine poda i ukupne povrine prozora u nastambi za uzgoj kunia treba iznositi 5:3 u korist poda. Dovod i odvod zraka u stajama za kunie koje rabe prirodno provjetravanje se omoguava: deflektorima, prozorima, upljim ciglama i reetkama. Deflektori su odvodne cijevi na sljemenu krova (kao dimnjaci) koje imaju nastavak protiv ulaenja vjetra. Ulaz vjetra se u pravilu onemoguava koso postavljenim ploicama sa strane. Povrina otvora deflektora valja iznositi 2-3% povrine poda staje. temperatu ra (C) 12-15 16-18 19-22 22-25 relativna vlaga (%) 60-65 70-75 75-80 80-85 brzina strujanja zraka (m/s) 0.1-0.15 0.15-0.2 0.2-0.3 0.3-0.4 dovod zraka m3kg-1h-1 1-1.5 2-2.5 3-3.5 3.5-4

Normativi za brzinu strujanja zraka ovisno o temperaturi. temperatura (C) brzina strujanja zraka (m/s) 12 0.1 15 0.15 18 0.2 22 0.3 25 0.4

ventilator dovoljan za 100 m2 poda. Uz uvjete da smo dobro postavili ventilatore i dovode, odnosno odvode zraka, umjetno ventiliranje e omoguiti dobru izmjenu zraka. Dobar ventilacijski sistem bi trebao osigurati 8-10 izmjena zraka na sat. Povrine poprenog presjeka otvora za ulazni i izlazni zrak trebali biti minimalno 6.5 cm2 po kuniu. Umjetno provjetravane NA NADTLAK: zrak se ventilatorima ubacuje u prostoriju. Zbog povienog tlaka u prostoriji potroeni zrak se istiskuje dok se ne izjednae tlakovi. Zrak koji se ubacuje u nastambu se prethodno dezinficira i zagrijava. Umjetno provjetravanje NA POTLAK: zrak se ventilatorima izbacuje iz nastambe. Zbog snienog tlaka u prostoriji svjei zrak ulazi dok se ne izjednae tlakovi. Otvori za ulaz zraka trebaju biti pravilno razmjeteni kako bi omoguili provjetravanje cijelog objekta. Zrak ne smije ulaziti kroz neplanirane otvore;

UMJETNO PROVJETRAVANJE se provodi ventilatorima. U pravilu je jedan

posebno ne u blizini ventilatora, jer e ventilatori taj zrak izbaciti van prije no to on proe biozonu ivotinje. Umjetno provjetravanje S JEDNAKIM TLAKOM: na jednoj strani ventilatori ubacuju zrak (kroz otvor, kanale ili cijevi), a na drugoj strani ventilatori izvlae zrak vani jednakim intenzitetom. Ventilatori mogu biti jednobrzinski i viebrzinski. Viebrzinski su bolji jer ovisno o brzini kojom se vrte, moe se mijenjati koliina zraka koja u jedinici vremena proventilira prostoriju. Ukljuivanje ventilatora moe biti runo ili na termostat. Termostat varijanta je znatno prikladnija jer je njome mogue odrati temperaturu u granicama +/1C. Termostat ukljuuje ventilatore nakon povienja temperature, a iskljuuje ih nakon pada temperature. Ovisno o godinjem dobu ventilacije se prilagoava. Tako je: zimi minimalno 380m3s.j-1h-1 ljeti minimalno 1800-2200 m3s.j-1h-1 s.j stona (stajska) jedinica iznosi 500 kg ivotinja/e. Dovodni zrak ne smije padati direktno na ivotinju. Otvori trebaju biti minimalno 1.5-2 m udaljeni od ivotinje. Time se onemoguava djelovanje propuha i direktno djelovanje hladnog zraka. Kako bi se onemoguilo pothlaivanje odnosno pregrijavanje, zimi se zrak istiskuje kroz otvore blie podu, a ljeti kroz otvore blie stropu. Vano je i nuno redovito ienje otvora i ventilatora jer prljavtina moe znatno smanjiti kapacitet ventilatora i oteati otklanjanje kvarova. Buka i umovi koje neispravni ventilatori proizvode su stresni faktori pa je neistoa ventilatora i zbog toga nepoeljna. Zagrijavanje nastambe treba rijeiti na najekonominiji, ali nedvojbeno djelotvoran nain. Ukoliko se ukae potreba, treba postaviti i dodatnu termoizolaciju. Time e se smanjiti toplina koja se gubi kroz povrine zidova, stropa i poda. U klimatiziranom objektu temperatura nikada, pa ni zimi, ne bi smjela pasti ispod 10C. U objektima gdje se vri tov velikih ivotinja valja osigurati manji izvor topline koji e se aktivirati kada temperatura padne ispod 0C. Za stalno zagrijavanje se rabe uljene pei, plinske grijalice i elektrine grijalice. Regulacija sistema grijanja moe biti runa ili automatska (termostat). Grijanje kod ventilacije na nadtlak: kalorifer se postavlja s unutarnje strane ventilatora. Grijanje kod ventilacije na podtlak: kalorifer se stavlja ispod otvora na krovu. Otvor treba biti prekriven perforiranim folijama. Centralno grijanje predstavlja klasian sistem radijatora i cijevi. Klimatizacija pretpostavlja grijanje zraka zimi i hlaenje zraka ljeti. Klimatizacijom se troi energija koja iz sustava izlazi: gubitak toplinske energije 1. 1. K faktor predstavlja gubitak topline kroz izloene plohe (zidove, strop, pod i prozore).

2. 2. ventilacijom (grijanjem svjeeg zraka i radom ventilatora), koliinom energije potrebnom za snienje relativne vlage koliinom energije potrebnom za hlaenje. Znatnu koliinu toplinske energije odaju ivotinje u obliku tzv. 'senzibilne topline'.

OSVJETLJENOST
U prirodi je najvea proizvodnja u proljee jer se produenjem dana i bujanjem vegetacije otvaraju mogunosti za othranu mladunaca. Stoga je u ivotinja razvijen cijeli mehanizam koji e u prikladnom godinjem dobu potaknuti plodnost. Taj isti mehanizam se rabi i u intenzivnoj proizvodnji kako bi se plodnost dovela i odrala na maksimumu. Glavni pobuiva je odgovarajua duina osvjetljenja (poput dana u proljee). Svjetlo ne smije bljetati niti padati direktno na kunie. Svjetlosna tijela se postavljaju iznad hodnika. Mogue je i prirodno osvjetljenje. Za rasvjetu se rabe neonska rasvjetna tijela (reprodukcija) ili obine volfram arulje (tov i reprodukcija). Duina i intenzitet osvjetljenja se automatski regulira tajmerima. Za enke u reprodukciji odgovarajue osvjetljenje arulje je 3-4W/m2 tijekom 14-16 sati. 3-4W/m2 odgovara jednoj arulji od 40W na 10m2. Za tov se koristi 10-12 satno osvjetljenje intenziteta 1-2W/m2, odnosno arulja od 40W na 2040m2. Kako je intenzitet osvjetljenja konstantno kao to bi u prirodnim uvjetima bio u proljee, kunii su konstantno u fazi intenzivne plodnosti. U tovu se tako dugo osvjetljenje izbjegava jer izaziva stres za ivotinju. se mijenja ovisno o tipu uzgoja; da li je uzgoj intenzivan ili ekstenzivan, volumenu objekta (duina x irina x visina), uklanjanju fecesa, kvaliteti ventilacije... U objektu bez ventilacije gustoe ne smije prei jednu ensku ivotinju na 22.5 m3 volumena tale. Taj volumen (kubatura) po jedinici ivotinje moe biti manji kod baterijskog naina dranja, no tada se javlja problem s odreivanjem mikroklimatskih parametara pa je proizvodnja neto sablja.

Gustoa naseljenosti

Potrebe za volumenom staje u pojedinih dobnih skupina su:

dobna skupina rasplodne enke rasplodni mujaci tov leglo rasplodni podmladak potreban volumen staje u m3/ivotinji 3 1.7-3 m 0.17-0.2 m3 0.25 m3 0.15 m3 0.15 m3

Uklanjanje fecesa
Kuni dnevno proizvede znatnu koliinu fecesa koji je krut i u obliku kuglica. pH fecesa se kree od 7.2-7.9. Feces kunia je vrlo bogat vitaminima i mineralima; izvanredno je gnojivo. Od ukupne koliine ekskremenata feces ini 1/3. Preostale 2/3 otpadaju na mokrau. 100 kunia (mujaka i enki) dnevno proizvede 35-40 kg fecesa i 75-80 kg mokrae; ukupno 110-120 kg ekskremenata na 100 kunia. U izluenom fecesu se odvijaju aerobna i anaerobna fermentacija. Tvore se tetni amonijak, sumpor dioksid...

UKLANJANJE FEKALNE TVARI IZ OBJEKTA ZA UZGOJ KUNIA

1. 1. USKLADITENJE U SAMOM OBJEKTU; Fekalna tvar konstantno pada u dublji ili plii kanal ispod kaveza nazvan kineta (gr. kinetos pokret, micanje). Kineta se izgnojava jednom ili vie puta 'godinje'. Gnoj se deponira u izgraenu gnojnicu (gnojite) ili se distribuira direktno na oranicama. Urin valja odmah odvojiti u poseban bazen kako bi se zatitili od produkata fermentacije urina; prvenstveno od amonijaka. Prilikom fermentacije se u gnoju oslobaa toplinska energija koja zagrijava prostor. To je tijekom hladnog razdoblja korisno, no ljeti to dodatno povisuje temperaturu i osim to tako teti direktno kuniima, pogoduje razvoju patogenih mikroorganizama. 2. 2. SVAKODNEVNO ODVOENJE GNOJA se rabi u veim objektima. Pri tome se koriste sistemi: gnoj pada na plastificirane valjke ili trake koje ga odnose van, gnoj moe klizati po nagnutim povrinama ispod kanala i sakupljati se u gnojnici gnoj moe padati direktno u plii kanal; iz kanala ga izbacuje strugaica van objekta.

PREVENTIVNE MJERE U KUNIARSTVU

Kako bi se sprijeilo irenje razliitih infektivnih i nametnikih bolesti u kuniarstvu se rabe brojne mjere prevencije.

Najvanije preventivne mjere u kuniarstvu su:

DEZINFEKCIJSKE BARIJERE predstavljaju bazeni u kojima je otopljena natrijeva luina (NaOH, eng. caustic soda, sodium hydroxide, natrijev hidroksid) u koncentraciji od 1-2% ili Izosan-G (400ppm). Kako se vremenom kaustina svojstva otopine gube, potrebno je novu otopinu postavljati svaki dan. Pri ulazu i izlazu iz farme potrebno je dezinficirati hodne i vozne povrine u dezinfekcijskoj barijeri. DEZINFEKCIJA PODOVA se, u pravilu, vri otopinom izosan-G; 200ppm. Dezinfekcija poda se treba provoditi jedanput tjedno, DEZINFEKCIJA OPREME (hranilice, kotilice...) se vri 3 promilnom otopinom Jodogala i 1 promilnom otopinom Omnisana. Kotilice se peru poslije upotrebe, a neposredno prije ponovne uporabe se dezinficiraju plamenikom.

SUSTAVI ZA NAPAJANJE (vodokotlii, cijevi) se dezinficiraju s otopinom Jodogala(500 ppm). Kako se sustavi za napajanje 'sami peru vodom' njih je dovoljno jednom mjeseno prati. UZGOJNI PROSTOR se naizmjenino dezinficira otopinom Jodogala (1.25% ili 50 ml/l) i sumpora (2% ili 20g/l).

AZICID je insekticid s produenim djelovanjem. Vrlo kvalitetno unitava gotovo sve vrste insekata. Prilikom upotrebe treba paziti da ne doe u dodir s kuniima, hranom i opremom koja je ili koja e biti dostupna kuniima.

Azicid se primjenjuje:
premazivanje izloenih povrina; zidova, nosaa kaveza, vrata, prozorskih okvira i drugih mjesta gdje se insekti zadravaju; 100 g praka + 50 g vode u kojoj se praak razmuti je dovoljno za 3m2 povrine. prskanje; 100 g praka se razmuti u litri vode i to je dovoljna koliina za 10 m2. Prednost prskanja je lake nanoenje, no stvara se vrlo tanki sloj. Iako se povrine prskaju 2 puta trajnost je samo 4-6 tjedana. Pripremljenu otopinu valja potroiti u roku od nekoliko dana.

DEZINFEKCIJA BUNARSKE VODE ili cisterni se provodi ukoliko vodu za pie

dobivamo iz bunara ili cisterne. Za dezinfekciju se rabi najee Izosan-G. Pri radu s preparatom (preparatima) se treba strogo pridravati uputa proizvoaa.

SANITARNE MJERE U OBJEKTU ZA UZGOJ KUNIA

Kako bi se postiglo odgovarajue sanitarno stanje, u objektu za uzgoj kunia se primjenjuju mjere: ienje, pranje, i dezinfekcija svih gnijezda i kotilica u trenutku pranjenja, permanentna deratizacija u, ali i izvan objekta, povremeno unitavanje muha, muica, komaraca; insekti ubodima uznemiruju ivotinje, iscrpljuju i prenose bolesti - prvenstveno miksomatozu kunia (Myxomatosis cuniculi, infectious myxomatosis); redovita dezinsekcija nastambi se vri 1-2 puta tjedno, ienje i dezinfekcija praznih kaveza, kvalitetno zbrinjavanje drugih oneienja; praina, mikroorganizmi i druga zrana oneienja ovise o napuenosti, godinjem dobu, kvaliteti zraka, kvaliteti provjetravanja, istoi... Higijena je najbolja obrana od subklinikih (subclinical) infekcija. Kako su subklinike infekcije jedan od najeih razloga nedovoljnom iskoritenju

hrane, slabom prirastu, slaboj produktivnosti, viskokom mortalitetu i sl., ulaganje u higijenu je nedvojbeno preduvjet kvalitetne proizvodnje.

KEMISKI PREPARATI U NASTAMBI

Raskuiva bi trebao biti: 1. 1. irokog spektra djelovanja; istovremeno bi trebao unitavati i viruse, bakterije (G+& G-) i parazite, 2. 2. ne smije dovesti do rezistencije mikroorganizma, 3. 3. ne smije biti korozivan jer su baterije od pocinane ice, 4. 4. ekonomian; mnogi preparati se, iako imaju savrene osobine, ne rabe zbog izrazito visoke cijene; uinak treba opravdati cijenu! Svakoj uporabi dezinficijensa treba prethoditi mehaniko ienje. JODOFORM (iodophor) u prevelikoj koncentraciji dovodi do upala sluznica. SINTETSKI FENOL (phenol) je dobar raskuiva. Vrlo je otporan. Neeljene osobine su mu djelomina korozivnost i izrazita toksinost za ljude. DERIVATI KLORA su manje uinkoviti od fenola i relativno su skupi, no znatno su manje toksini.

NUTRIJA
Nutrija je glodavac, biljoder prilagoen ivotu na kopnu i u vodi. Duljina trupa nutrije je 50-60 cm, a repa 30-40 cm. Odrasla nutrija tei 5-6 kg. U obitelji na jednog mujaka ide 2-5 enki. Obor za nutriju se sastoji od gnijezda, bazena i ispusta. Voda u bazenu ne smije biti klorirana. Takoer, nije pogodna niti tvrda voda. U kavezu valja biti 2-3 nutrije. Nutrija spolnu zrelost postie s 4 mjeseca, a u rasplod ulazi s 7-14 mjeseci. Graviditet nutrije traje oko 130 dana. Ukoliko se nutrija uznemiri tijekom poroaja, moe pojesti i posteljicu i mladunce.

KUNA ZLATICA I BJLICA

Kune su mesoderi. U kaveze se smjetaju 3-4 enke. Mujaci se smjetaju odvojeno. Duina trupa je oko 50 cm, a repa 25 cm. Odrasla kuna tei 1-1.6 kg. Graviditet traje oko 90 dana. U leglu ima 2-5 mladih.

BIZAMSKI TAKOR
Bizamski takor (Ondatra zibenthicus, amerika ondatra) ivi uz vodu. Boravi u rovovima (gnijezdima) koje kopa u nasipima. Cijeni se zbog skupocjenog krzna 'bizam'. Duina tijela mu je 30-40 cm, a repa 28-30 cm. Mase je 500-800 g. Intenzivno se razmnoava u toplijem razdoblju. Godinje se koti 3-6 puta. Mladih ima 4-5 u leglu. Graviditet traje 28-30 dana. Bizamski takor je primarno biljoder, no jede sve to nae u vodi; rakove, pueve, koljke...

INILA
inila je glodavac porijeklom iz juna Amerike. Masa odrasle jedinke je 400-700 g. Prikladni kavezi za inilu su 40x40x40 cm. U pravilu su poslagani 5-7

kaveza u nizu; po jedna enka u kavezu. Kavezi su povezani hodnikom kojim se kree mujak. Kavezi su od pocinane ice sa ianim podom. Za uzgoj inila je potrebna prozrana prostorija. Optimalna temperatura je 18C, a ne bi smjela biti nia od 6C. Spolnu zrelost inile dostiu s 7 mjeseci. Graviditet im traje 111 dana. Okote 6-7 mladih od oko 50 g. Potrebno je osigurati sanduk s gnijezdom.

VIDRA
Vidra je mesoder. Mujaci su 35-50 cm dugi. enke su 30-40 cm duge. Vidre se dre u kavezima pod nadstrenicom. Valja paziti na vruinu jer visoka temperatura moe izazvati toplotni udar. Prikladna nadstrenica je dimenzija 25 x 3.5 m. Napravljana je od salonit ploa. Ispod nadstrenice su dva niza od 62 kaveza. Kavezi su 65 cm iznad tla. Nainjeni su od pocinane ice. Kavez za dvije vidre je 41 x 35 x 82 cm. Razmak izmeu nizova je 1.4 m. Gnijezdo je 37 x 26 x 23 x cm. Graviditet vidre traje 70 dana.