Univerzitet u Travniku Edukacijski fakultet Smjer: Matematika i informatika

Seminarski rad iz predmeta Umjetna inteligencija

Pravci umjetne inteligencije Analiza filma Odiseja u svemiru 2001 Analiza filma Terminator

Profesor: Doc. dr. Dobromir Bonacin

Student: Spahi Nirmana

Sadraj
Definicija umjetne inteligencije Sposobnosti stroja baziranog na AI Razdoblja razvoja AI Glavni pravci u razvoju vjetake inteligencije Umjetna inteligencija i nauna fantastika 2001: Odiseja u svemiru Terminator Zakljuak Literatura 2 2 3 5 6 8 11 13 14

Definicija umjetne inteligencije

Inteligencija je svojstvo uspjenog snalaenja jedinke u novim situacijama. Inteligencija je pojam iz humanistikih nauka. U tehnikim naukama se koristimo pojmom umjetna inteligencija UI. 1956. godine ameriki je naunik John McCarthy prvi put upotrijebio naziv "umjetna inteligencija" na konferenciji u Dartmouthu, koja je bila prva konferencija posveena ovom podruju. McCarthy govori da je umjetna inteligencija naziv za naunu disciplinu koja se bavi izgradnjom raunarskih sistema ije se ponaanje moe tumaiti kao inteligentno. Upravo je on stvorio naziv "umjetna inteligencija" u svome prijedlogu 1955. za Darthmouth konferenciju koja se odrala 1956. godine. Konferencija u Dartmouthu nije donijela spektakularne rezultate, ali je ustanovila novo podruje AI. Konferencija (Dartmouth Artificial Intelligence conference) je okupila veliki broj naunika u raspravi o novoj tematici umjetnoj inteligenciji. Utvreno je da se snaga raunara udvostruuje svakih osamnaest mjeseci i da kree prema tome da strojevi mogu postati inteligentni poput ljudi, samo je pitanje kada i na koji nain e se to desiti. Nema ope prihvaene definicije ta je to "umjetna inteligencija"; ona predstavlja svaki neivi sistem koji pokazuje sposobnost snalaenja u novim situacijama, odnosno pokazuje inteligenciju. Umjetna inteligencija kombinira nauku i inenjerstvo kako bi izradila strojeve sposobne za inteligentno ponaanje. "Umjetna inteligencija je grana raunarske nauke koja se bavi prouavanjem i oblikovanjem raunarskih sistema koji pokazuju neki oblik inteligencije. Takvi sistemi mogu uiti, mogu donositi zakljuke o svijetu koji ih okruuje, oni razumiju prirodni jezik te mogu spoznati i tumaiti sloene vizualne scene te obavljati druge vrste vjetina za koje se zahtijeva ovjekov tip inteligencije." D.W.Paterson, 1990. Osnovni zadatak istraivanja u podruju umjetne inteligencije je svojstvo ljudske inteligencije prenijeti stroju, a taj stroj je danas najee raunar. Izraz AI se neosnovano primjenjuje i na robote, budui da njihov sustav ne mora nuno biti inteligentan.

Sposobnosti stroja baziranog na AI

1. Sposobnost zakljuivanja 2. Sposobnost prikupljanja i uporabe znanja 3. Sposobnost baratanja znanjem i izmjenjivanja zamisli 4. Sposobnost postavljanja problema Podruja koja se bave istraivanjem umjetne inteligencije su raunarstvo, filozofija, ekonomija, matematika, lingvistika i psihologija. Umjetnu inteligenciju moemo podijeliti na:

slabu jaku.

Zagovornici slabe umjetne inteligencije razvijaju inteligentne sisteme kojima se dodaju samo odreena svojstva ljudskog ponaanja, dok zagovornici jake umjetne inteligencije smatraju da je mogue stvoriti sistem koji e u potpunosti moi replicirati sva svojstva ljudskog ponaanja koja se smatraju inteligentnim. Naalost (ili na sreu), takvi sistemi jo nisu stvoreni, barem ne u onom smislu da bi mogli djelovati bez ljudske tehnike podrke, programskih inputa i kontrole. Svaku raunarsku umjetnu inteligenciju namijenjenu rjeavanju problema nazivamo ogranienom UI. Svi dosadanji oblici umjetne inteligencije spadaju u ovu grupu jer su ogranieni na rjeavanje samo odreenih problema i nemaju vlastitu svijest niti razumijevanje. ovjek jo nije u stanju proizvesti umjetnu inteligenciju koja bi se pribliila ovjekovoj i svjesno razumijevala i rjeavala probleme. Mogunost izrade svjesne umjetne inteligencije je za sada predmet filozofskih rasprava.

Razdoblja razvoja AI
1. Faza inkubacije (1943.- 1956.) 2. Faza ranog entuzijazma i velikih oekivanja (1952. - 1969.) 3. Faza sustava temeljenih na znanju (Knowledge-based Systems)(1969. - 1979.) 4. Faza kada AI postaje industrija (1980. do danas) 5. Faza povratka neuronskih mrea (1986. do danas) Matematiar Alan Turing obiljeio je prvu polovicu 20. stoljea i doprinio razvoju podruja umjetne inteligencije postavljenjem teorije poznate kao Turingov test. Turingov test koncipiran je kao igra u kojoj se provjerava teza mogu li raunari misliti. U igru su ukljuena tri sudionika: ispitanik A (ovjek), ispitanik B (raunar) te ispitiva (ovjek). Uloga je ispitivaa, koji se nalazi u odvojenoj prostoriji od ispitanika, da na temelju primljenih odgovora na pitanja koja je postavio procijeni je li ispitanik ovjek ili raunalo. Ako raunalo uspije zavarati ispitivaa, moe se tvrditi da je stroj inteligentan. Do danas ni jedan stroj nije proao Turingov test. 1958. godine John McCarthy kreirao je prvi programski jezik LISP, namijenjen izradi inteligentnih sistema. Allen Newell, J. C. Shaw i Herbert Simon 1956. godine kreirali su prvi raunalni program Logic Theorist (LT) koji ima svojstva inteligentnih sustava. Glavni zadatak toga programa bilo je dokazivanje teorema postavljenih u radu Principia Mathematica. Program je uspio dokazati 38 teorema. Godinu dana nakon toga kreirali su program GPS (engl. General Problem Solver), koji predstavlja prvi program koji replicira ljudski nain razmiljanja. 1960-te: dijaloki sustavi Joseph Weizenbaum autor je prvog dijalokog sustava (engl. dialogue system) poznatog pod nazivom ELIZA, koji nastaje 1967. godine. ELIZA predstavlja simulaciju Rogerovog psihoterapeuta koji postavlja pitanja i pokazuje empatiju s pomou kratkih iskaza, a zapravo ne daje savjete. Interakcija izmeu dijalokog sustava i ovjeka odvija se na sljedei nain: 1.) ovjek upisuje pitanje upueno dijalokom sustavu, 2.) dijaloki sustav odgovara na pitanje uporabom metode prepoznavanja uzoraka i odabira fraze spremeljene u njegovu bazu znanja. 1970-te i 1980-te: ekspertni sustavi i komercijalizacija 1970-ih godina kao podruja umjetne inteligencije razvijaju se struni ili ekspertni sistemi (engl. expert system). Glavne osobine tih sistema su da rjeavaju jednostavne probleme jednako dobro kao i ljudi koji su strunjaci u 4

odreenome podruju. Ekspertni sistemi sastoje se od baze znanja (injenica i pravila), mehanizma za zakljuivanje te korisnikog suelja koje slui za komunikaciju izmeu ovjeka i stroja. Svoju primjenu pronali su u matematici, pravu, vojnim i medicinskim znanostima te bankarstvu. Prvi ekspertni sistem bio je MYCIN (1976.), a primjena mu je bila vezana uz podruje medicinske dijagnostike i terapeutike. 1980-ih zapoinje razdoblje globalizacije, industrijalizacije i komercijalizacije podruja umjetne inteligencije, posebice na polju ekspertnih sistema. Danas: gdje smo? U dananje vrijeme nastaje, razvija se i prouava velik broj sistema koji pokazuju odreene znaajke ljudske inteligencije, kao to su razumijevanje i obradba prirodnog jezika, automatsko zakljuivanje, uenje pa ak i izraavanje osjeaja. Oni su i danas predmet istraivanja velikog broja podruja kao to su raunalna znanost, neurolingvistika, lingvistika, psihologija, filozofija i informacijske znanosti. Iako je zabiljeen velik napredak u razvoju inteligentnih sustava od samih poetaka do danas, ni jedan stroj jo uvijek nije u mogunosti replicirati sva svojstva ljudske inteligencije. Pitanje je hoe li to ikada biti mogue.

Glavni pravci u razvoju vjetake inteligencije

prouavanje prirodne inteligencije (spoznavanje funkcija mozga, modeliranje rada mozga, simuliranje ovjekovog ponaanja, reagovanja i rezonovanja) postizanje inteligentnog ponaanja primjenom drugaijih pristupa, kakvi se ne mogu sresti u prirodnim sredinama.

Tipina podruja primjene: raunarski programi za ah (najpoznatiji je Deep Blue koji je pobijedio Kasparova 1997. godine), raunarska lingvistika, ekspertni sistemi, neuronske mree, robotika, raunarski vid, raunarske igre. Raunarska lingvistika je nauna disciplina koja se bavi razvojem kompjuterskih programa koji omoguavaju raunsku obradu prirodnog jezika. Pod obradom prirodnog jezika se podrazumijeva ispravljanje tekstova, ekstrakcija informacija, prijevod, interakcija izmeu ovjeka i raunala itd. Ekspertni sistemi su raunalni programi koji sadre odreena specifina znanja iz jednog ili vie odreenih podruja znanosti. Najei oblik ekspertnih sistema sastoji se od seta pravila po kojima se analiziraju informacije (koje su najee pruene od strane korisnika) o specifinoj vrsti problema, ali i pruanja matematike analize problema. Ovisno o njihovom dizajnu tj izvedbi, pruaju korisniku odreene povratne informacije koje je potrebno poduzeti da bi se rijeio zadani problem. Ekspertni sistemi kao najzastupljenije podruje umjetne inteligencije definiraju se na razliite naine, jedna od najjednostavnijih definicija je: Ekspertni sistemi su sistemi koji oponaaju znanje eksperta. Robotika je nauka povezana sa dizajnom, proizvodnjom, teoretskim prouavanjem i upotrebom robota. Neki autori smatraju da se ne radi o zasebnoj nauci nego o disciplini u sklopu umjetne inteligencije. Obuhvata polja informatike, elektotehnike i mainstva. Rije "robot" je ula u javnost od strane ekog pisca Karela apeka, u njegovom djelu R.U.R. (Rossumovi univerzalni roboti), izdanom 1920. Termin "robotika" je skovao Isaac Asimov u svom kratkom SF radu iz 1941 "Liar!" Raunarski vid je podruje umjetne inteligencije koje se bavi prepoznavanjem dvodimenzionalnih i/ili trodimenzionalnih predmeta na primjer, ljudskog lica. Bez razvijenog raunalnog vida robot se ne moe snalaziti u prostoru, to znai da moe biti potencijalno opasan u sluaju ljudske prisutnosti u istom podruju. Optiko prepoznavanje znakova (engleski Optical Character Recognition, OCR) ukljuuje raunalni softver koji je dizajniran tako da prevodi sliku otisnutog teksta s papira (koju obino uitamo sa skenera) u editabilni tekst. OCR je zapoeo kao polje u istraivanju umjetne inteligencije i strojnog gledanja. Neuronske mree Kako bi otkrili je li projekt kreiranja stroja koji e replicirati sva svojstva ljudske inteligencije uope izvediv, znanstvenici su se u novije vrijeme dali na razvoj umjetnih neuronskih mrea. Neuronska mrea je zbir neurona koji su meusobno povezani i interaktivni kroz operacije obrade signala. Tradicionalno se taj pojam odnosio na bioloku mreu, dok se u suvremenom znanstvenom jeziku taj izraz rabi i za umjetne mree.

Danas se pod umjetnom neuronskom mreom podrazumijeva sistem graen od meusobno povezanih umjetnih neurona ili programskih konstrukta sa svojstvima biolokih neurona. Umjetne mree se koriste kako za rjeavanje problema za koje je nuna umjetna inteligencija tako i za razumijevanje rada biolokih neuronskih mrea. I obratno, to vie doznajemo o radu biolokih mrea sposobniji smo razvijati sve kvalitetnije umjetne mree. U tom kontekstu suvremeni se razvoj umjetne inteligencije razdvojio u dva uzajamno podupirua smjera: neuropsiholokom prouavanju ljudskog uma i tehnolokom razvoju sofisticiranih kompjuterskih sistema. Vrtoglavi razvoj i otkria suvremene znanosti na oba ta polja daju nadu mnogim istraivaima da emo uskoro biti u stanju stvarati inteligentne robote koji e imati ugraenu sposobnost samostalnog uenja. Meutim, njima nasuprot stoje uvjerenja dijela znanstvene zajednice da istinska umjetna inteligencija nalik na ljudsku nikad nee biti u cijelosti ostvarena jer je ljudski um previe kompliciran sistem koji jo nedovoljno poznajemo a da bismo ga mogli uvjerljivo iskopirati. S druge strane, kad bi nam to jednom i uspjelo takav tehnoloki skok stavio bi pred ovjeka jo nezamisliva pitanja i nesagledive situacije kakve su nam proteklih desetljea dijelom pokuali doarati filmovi i autori naune fantastike. Kako ve postoje znanstvena predvianja da e ovjeka do 2025. na mnogim poslovima i funkcijama zamijeniti umjetne neuronske mree moda zaista nije daleko dan kad e od stresa ubrzanog ivotnog tempa premoreni Homo sapiens na posao ili u oping, na spoj ili veernje tranje (ili barem da mu proee kunog ljubimca) poslati svog neuronskog dvojnika. Samo ni tada neemo svi biti u istom poloaju: jer i na surogat bit e slika i prilika (bolje rei replika) naih sposobnosti, mogunosti i konta na tekuem raunu.

Umjetna inteligencija i nauna fantastika

Nauna fantastika (en. science fiction) je umjetniki anr, oblik spekulativne fikcije koji se prvenstveno bavi uticajem izmiljene nauke i/ili tehnologije na drutvo ili pojedince. Pojam naune fantastike vezuje se prije svega za knjievna, televizijska i filmska djela, ali nauna fantastika utie i na likovnu i muziku umjetnost. Roman Frankenstein objavljen 1918. g., engleske knjievnice Mary Shelly smatra se izvoritem naune fantastike kao anra. Nauna fantastika bavi se razmatranjem uticaja napretka nauke i tehnologije na drutvo i osobe, predvianjem razvoja ovjeanstva ili ak govori o otkrivanju i zamiljanju novih pojava i tehnologija. Motiv umjetne inteligencije u umjetnosti je vrlo star i ima korijene u davnim legendama. Pisci raspravljaju o uticaju robota i razvoja umjetne inteligencije na ljudsko drutvo. O robotima je u knjievnosti prvi raspravljao Karel apek. Klasik motiva robotike je Asimovljem roman Ja, robot koji je bio temelj za cijeli serijal romana o robotima gdje su postavljeni i poznati Zakoni robotike. Motiv robotike esto se prikazuje u apokaliptinom okruju gdje roboti i umjetna inteligencija nastoje istisnuti ljude, npr. u filmu Terminator. Vedriji prikaz razvoja robota i umjetne inteligencije vidljiv je u Spielbergovu filmu A.I. te likovima Data i Doktora iz Zvjezdanih staza. Tvrda SF je vrsta naune fantastike koja opisuje svijet konzistentan s poznatim prirodnim zakonima. To znai da se u takvoj vrsti SF-a radnja dogaa u okruju gdje postoje razne pojave, ak i kontroverzne ili danas samo teorijske (nepotvrene opaanjem ili eksperimentom), ali iji opis moe biti sukladan s poznatim fizikalnim zakonima. Drugim rijeima, tvrda SF moe obuhvaati pojave i tehnologije koje ne postoje, ali spadaju u "granice moguega". Moe se i rei da tvrda SF opisuje svijet u

kojemu postoje pojave i tehnologije koje nisu dokazano nemogue. Pred tvrdu SF postavlja se i zahtjev realnog i konzistentnog oslikavanja zamiljenog drutva, pojedinaca ili stvorenja (Arthur C. Clarke, serijal Odiseja u svemiru). Umjetna inteligencija je esta tema kako u naunoj fantastici tako i u predvianjima budunosti tehnologije i drutva. U filmu se umjetna inteligencija javljala u razliitim ulogama: sluga (R2D2 u Ratovi zvijezda), primjenitelj zakona (K.I.T.T. "Knight Rider"), drug (Commander Data in Star Trek: The Next Generation), osvaja (The Matrix), ubica (Terminator), spasilac ljudske vrste i druge. Javljaju se pojmovi kao to su robot (mehaniko bie), kiborg (pola maina pola ovjek) i android (dizajniran da izgleda i da se ponaa kao ovjek). Postojanje umjetne inteligencije koja se sukobi sa ljudskom inteligencijom i potencijalna mo tehnologije donosi istovremeno i nadu i strah. Umjetna inteligencija je bila inspiracija za neke vrlo mone prie. Destruktivni aspekt UI i rekacija ljudi, Frankentajnov kompleks, glavna je vodilja u nauno fantastinim djelima. S druge, pozitivne strane pisci poput Isaac Asimov a istraivali su potencijal UI u pruanju usluga ljudima i njihovoj produktivnoj integraciji u drutvo. U apokaliptinim djelima dolazi do najgoreg mogueg scenarija, UI kreirana od strane ovjeka postaje samosvjesna i okree se protiv ljudskog autoriteta te pokuava unititi ovjeanstvo (npr. u Terminatoru UI smatra da su ljudi prijetnja njihovoj egzistenciji; Matrix i mnogi drugi). Umjetna inteligencija kao prijetnja je esta tema u naunoj fantastici, robot kao prijetnja, gdje se kreacija okree protiv svog kreatora i ljudska reakcija Frankentajnov kompleks (strah od umjetnih ljudskih bia, od mehanikog ovjeka). (U 2001: Odiseja u svemiru, HAL se naao u poziciji podijeljene lojalnosti, to je i dovelo do njegove ludosti). Jo jedna esta tema je odbijanje robota od strane ovjeka i borba UI za prihvatanje. U mnogim priama UI eli da postane ovjek iako je poznato da je to nemogue (npr. Data iz Zvjezdanih staza eli da postane ovjek, nedostaje mu humor i emocije u cijeloj seriji ali on se trudi da ih razumije kao uope ovjekovu prirodu). Jednakost ovjeka i umjetne inteligencije, u ovakvim priama ovjek i UI dijele odgovornost (kao primjer opet u navesti Data koji radi u sklopu ljudske hijerarhije, ima i nadreene i podreene i njegovi ljudski saradnici ga smatraju jednakim).

2001: Odiseja u svemiru

2001: Odiseja u svemiru (eng. 2001: A Space Odyssey) je slavni britanski SF film iz 1968. kojeg je reirao Stanley Kubrick po istoimenoj knjizi Arthura C. Clarkea. To je jedan od najslavnijih i najutjecajnijih SF filmova u kinematografiji koji obrauje teme umjetne inteligencije, ljudske evolucije i vanzemaljskog utjecaja na ivot na zemlji. Film je znan po svom znanstvenom realizmu, revolucionarnim specijalnim efektima i simbolinoj prii. Film poinje prije etiri milijuna godina sa susretom izmeu skupine majmuna i misterioznog crnog monolita, za koji se ini kako u njima budi sposobnost da koriste kost kao orue i oruje. Monolit im omoguuje da oduzmu izvor vode drugom oporu koji se jo nije nauio rabiti orue. Majmun u zanosu baci kost u zrak nakon ega se film prebacuje u svemirsku orbitu oko 2000. godine. U tom vremenu skupina Amerikanaca na bazi na Mjesecu otkriva slian monolit koji alje signal na Jupiter. Osamnaest mjeseci kasnije, Amerikanci alju grupu astronauta u svemirskom brodu Discovery na misiju prema Jupiteru, ija je svrha istraiti signal monolita iako se to krije od same posade. U 2000. godini, putovanje svemirom ve je normalna stvar i vre ga obine avio kompanije (npr. Pan American). Glavni problem pri ovakvim putovanjima je nedostatak gravitacije. Zbog toga su odjea, obua, hrana, pa ak i toalet prilagoeni novim uvjetima. Znanstvenici pronalaze monolit na Mjesecu, no ne znaju mu svrhu niti tko ga je postavio, a kamoli zato alje radio signal prema Jupiteru. 2001. godine letjelica Discovery sa pet, tj. est lanova posade, poslana je prema Jupiteru kako bi otkrila uzrok i svrhu signala s Mjeseca. Posadu ine dr. Frank Poolman i dr.Dave Bowman a tri lana posade u stanju su hibernacije kako bi se utedjelo na hrani i njihovoj energiji. Rad njihovih organa nadgleda H.A.L. 9000 (ili jednostavno Hal), esti lan posade. Hal je ultraraunalo koje je u stanju reproducirati i obavljati veinu funkcija ljudskog mozga, no puno bre i sofisticiranije. Nepogreiv je i ujedno najvaniji faktor cijele misije. Za vrijeme razgovora s dr. Bowmanom, Hal uoava greku na vanjskom dijelu letjelice. Nakon inspekcije, Bowman i Poole otkriju da je Hal u krivu i posumnjaju u njegove namjere. Za jednog od njih ovo putovanje biti e posljednje. Brodsko raunalo HAL 9000 se nakon kvara odupire svom iskljuenju vjerujui kako je njegova uloga kljuna za uspjeh misije. Raunalo poludi i skida veinu posade s aparata za odravanje ivota prije nego to biva konano iskljueno. Preivjeli astronaut David Bowman u maloj svemirskoj kapsuli susree drugi monolit u orbiti oko Jupitera gdje biva usisan u svemirski portal pri velikoj brzini svjedoei tako mnogim astronomskim fenomenima. Bowman se nae u jednoj prostoriji. U njoj ostari te ga onda monolit transformira u vie bie, "dijete zvijezda", koje se vrati u orbitu Zemlje. Njegovo meuzvjezdano putovanje zavrava u misterioznom novom biu koje podsjea na fetus zatvorenom u svjetlosnom nebeskom tijelu, a koje u posljednjem kadru uri prema Zemlji. HAL 9000 je ultraraunalo na svemirskom brodu Discovery One i glavni protivnik likovima u Odiseji. HAL (Heuristically programmed ALgorithmic computer) je umjetna inteligencija koja komunicira sa posadom a predstavljen je kao crveno oko. Osim to moe govoriti HAL moe i

prepoznati govor, lice, itati sa usana, interpretirati i proizvoditi emotivno ponaanje, razumijevati, igrati ah kao i odravati cijeli sistem na meuplanetarnoj misiji. Look Dave, I can see you're really upset about this. I honestly think you ought to sit down calmly, take a stress pill, and think things over. I'm afraid. I'm afraid, Dave. Dave, my mind is going. I can feel it. I can feel it. My mind is going. There is no question about it. I can feel it. I can feel it. I can feel it. I'm a... fraid. Good afternoon, gentlemen. I am a HAL 9000 computer. I became operational at the H.A.L. plant in Urbana, Illinois on the 12th of January 1992. My instructor was Mr. Langley, and he taught me to sing a song.

Tematika filma je beskrajna, govori o utjecaju tehnologije na ovjeka, o tome kako ovjek postaje rob vlastitim pomagalima i o tome kako ovjek mora evoluirati kako bi mogao upoznati, istraiti i osvojiti svemir. ovjek je dosegao maksimum evolucije na Zemlji, a da bi stupio u svemir, mora ponovno nauiti hodati, jesti i pa ak i vriti nudu. Hal je pak olienje stroja kojem ljudi postaju robovi. Time prelazi granice ljudskog morala i glavna ideja kojom Hal nastaje automatski pada u vodu. Izostanak dijaloga (40 minuta dijaloga u 140 minuta filma) dodatno istie vizualni ugoaj filma. Kubrick takoer ini prekretnicu u uporabi muzike u filmu i podie je na novi nivo. Umjesto da muzikom popunjava tiinu, muzikom stvara ambijent i koristi je za prianje prie. Najupeatljiviji dijalozi pripadaju raunalu HAL 9000 i njegovim razgovorima s Daveom Bowmanom. Neki tvrde kako Kubrick prikazuje ljudsku budunost s velikim odmakom ljudi od svog okruenja. Pria nema prave radnje i kada i ima dijaloga oni su trivijalni to je Kubrick namjerno napravio kako bi svaki gledatelj izvukao svoj zakljuak oko toga to se dogodilo. U toj prii ovjek

10

pokuava dosei i otkriti svoj smisao i bit postojanja. Monolit je simbol za najvii ljudski ideal ije su granice uvijek izvan dosega ali koji uvijek inspirira ovjeka da se razvija i da sve od sebe da bi ga dosegnuo; on predstavlja monumentalnu tranziciju u ljudskoj evoluciji, od praovjeka do nadovjeka u zavrnici. Prva pojava monolita javlja u prethistorijskoj Africi, kada praovjek nije znao inteligenciju nego je bio obina ivotinja. No pojavom monolita praovjek otkriva da se kost moe upotrijebiti kao orue - po prvi put je otkrivena inteligencija i pleme koje ju je otkrilo zagospodarilo je svijetom. Zanimljivo, dominacija plemena je popraena nasiljem i ubojstvom lanova nerazvijenog plemena, to odraava Kubrickovu stalnu mranu viziju ovjeanstva koje se ne moe rijeiti nagona. Druga pojava monolita javlja se u budunosti, u 2001. godini. Iako se ovjek do tada jako razvio, jo uvijek ne moe niim objasniti tajnoviti monolit i njegovu svrhu. ovjek je u meuvremenu otkrio najsavrenije orue, inteligentni kompjuter HAL, koji je toliko sposoban da prijeti zasjeniti i samog ovjeka. ovjek je postao rob vlastitog orua. No kada astronaut Bowman iskljui HAL-a i stigne do monolita, postane nadovjek, savreno bie. Kao i na poetku filma, ovjeka se stavlja na viu evolucijsku razinu. Osvrt na kritiku Iako je s vremenom doivio veliki uspjeh, film nije bio trenutni hit. Prve kritiarske reakcije bile su estoke, ponajvie zbog nedostatka dijaloga, sporog ritma i naizgled nedokuive prie. Publika je zavoljela film, pogotovo pripadnici kontra kulture ezdesetih. Posebno im se svidjela "Star Gate" sekvenca, koja se inila kao psihodelino putovanje u beskonana prostranstva svemira. Unato nominacijama za reiju, scenarij i u raznim producentskim kategorijama, jedini Oscar koji je Kubrick ikad dobio bio je onaj za specijalne efekte za ovaj film. Leonard F. Wheat je u svojoj knjizi "Kubrick's 2001: A Triple Allegory" zakljuio kako je cijela pria jedna ogromna, trostruka alegorija. Tri alegorije su: 1. Parafraza Nietzscheove knjige "Tako je govorio Zaratustra". Najoitija referenca je upotreba glazbe; vie puta se uje "Also sprach Zarathustra" Richarda Straussa. Nietzsche u toj knjizi raspravlja o tome kako je ovjek neto izmeu majmuna i nadovjeka. Nadovjek je bie koje je "iznad morala", stanje koje ovjek dosee vlastitim kultiviranjem i kontroliranjem, vladanjem nad sobom i svojom okolinom. 2. Homerova "Odiseja", vidljiva i po naslovu. 3. Clakova vlastita teorija da e se ovjek i stroj jednog dana spojiti u jedno, vidjivo i po ponaanju HAL-a koji razvije emocije straha. "2001: Odiseja u svemiru" pri premijeri nije doivjela osobite pohvale kritiara, no u meuvremenu je njena reputacija prerasla u jedan u najhvaljenjijih filmova 20. stoljea. Kritiari danas osobito hvale moderan dizajn "prole" budunosti i kompleksnu priu. Kritar David Elliott u svojoj je recenziji filma napisao: "Ako se moete predati k njoj, "2001: Odiseja u svemiru" e vam proiriti razum" dok je Dan Jardine zakljuio: "Kako drugaije nazvati ovaj film nego ista umjetnost?". Damir Radi, kritiar Nacionala, ga je ak stavio na 1. mjesto svojih najdraih filmova svih vremena (Nacional broj 526); "Velianstvena poema o kozmikim proporcijama ovjekove potrage za nespoznatljivim smislom, monumentalna meditativno-metafizika slika iracionalne enje za nedosezivim beskrajem". Ipak, jo uvijek ima kritiara koji filmu zamjeraju da je predugaak, ukoen, dosadan i da su mu svi likovi jednodimenzionalni jer je Kubrickova 11

vizija bila usredotoena previe na ljudski rod, a premalo na pojedinca. Tako je Renata Adler napisala: "Pria se nalazi negdje izmeu hipnotinog i dosadnog". Kad je kritiar Joseph Gelmis upitao Kubricka o znaenju filma, redatelj je odgovorio: O nekim podrujima ne elim razgovarati jer su jako subjektivne i razlikuju se od gledatelja do gledatelja. U tom smislu, postaje bilo to od onoga to gledatelj u njemu vidi. Ako film izaziva emocije i prodire u podsvijest gledatelja, ako stimulira, dodue nepotpuno, njegove mitoloke i religiozne enje, tada je uspio.

Terminator
Jedne noi u jednoj uliici pojavi se bljesak, i strana eksplozija. Nakon tog bljeska pojavi se mukarac, potpuno gol, polako se digne i pogleda panoramu grada koji e noas biti njegovo bojite. Taj mukarac zapravo nije ovjek, barem ne u potpunosti, on je naime cyborg, pola ovjek, pola stroj. Njegov zadatak je da ubije Saru Connor, majku Johna Connora, jo neroenog voe pobunjenika iz budunosti gdje vladaju strojevi Terminatori. Za njim iz budunosti stie jo jedan mukarac, koji je za razliku od njega u potpunosti ovjek, vojnik iz budunosti Kyle Reese. On pak dolazi sa zadatkom da zatiti Saru od tog nezaustavljivog stroja, a poslao ga je sam John. Obojica se daju u potragu za njom, svaki sa svojim ciljem i namjerom, no pitanje je tko e stii prvi... Zanimljiva, u ono doba, ak i originalna pria, prva je takve vrste. Roboti ali i tema propasti svijeta su se i prije pojavljivali na filmu, ali redatelj James Cameron je po prvi puta predstavio Cyborga - metalni endo skelet "presvuen" ivim tkivom - pola ovjek, pola stroj, koji dolazi iz budunosti kako bi ubio spasitelja ovjeanstva prije njegovog roenja. Prema opisu Kylea Reesa saznajemo: "There was a war. A few years from now. Nuclear war. The whole thing. All this everything ... is gone. Just gone. There were survivors. Here. There. Nobody knew who started it. It was the Machines Defense network computer. New. Powerful. Hooked into everything. Trusted to run it all. They say It got smart... a new order of intelligence. Then It saw all people as a threat, not just the ones on the other side. Decided our fate in a microsecond... extermination." The Terminator is an infiltration unit, part man-part machine. Underneath it's a hyperalloy combat chassis, microprocessor controlled, fully armored, very tough. But outside it's living human tissue. Flesh, skin, hair, blood, grown for the cyborgs. U izmiljenom Terminator univerzumu, terminator je opasni robot ubica i vojnik, dizajniran od strane vojnog superkompjutera Skajnet (Skynet) za infiltraciju i borbene zadatke, radi ostvarenja krajnjeg cilja istrebljenja ljudskog pokreta otpora. Moe teno da govori, kopira tue glasove, ita ljudski rukopis pa ak i da se znoji, isputa miris i krvari. Kako bi detektovali terminatore, koji se inae ne razlikuju od ljudi, pokret otpora koristi pse koji ih upozoravaju na njihovo prisustvo. Kao to je prikazano u filmovima, u stanju je da izdri vatru iz malokalibarskog oruja iz XX

12

vijeka, proleti kroz zid i ostane itav i preivi eksploziju odreenog stepena, mada neprestana paljba moe da ga obori i privremeno onesposobi.

Endoskelet pokree mrea isprepletanih kablova, hidraulinih cilindara i servomehanizama, koji Terminatora ine veoma snanim. U filmu, vatra potpuno unitava Terminatorove organske elemente. Ono to ostaje je sama maina, "hromirani skelet". U kasnijim filmovima vidimo armije terminatora koji su samo endoskeleti. Oni su vizuelno identini onom iz prvog filma, i povremeno se pojavljuju u scenama "budueg rata" u drugom i treem filmu. Njegov procesor ini vjetaka neuronska mrea sa sposobnou uenja. Terminator objanjava da to vie stupa u kontakt sa ljudima, vie ui. Kae da im Skajnet iskljuuje opciju za uenje kada idu sami na zadatke, kako bi ih sprijeio da "previe razmiljaju". Sara i Don mu ukljuuju opciju za uenje, nakon ega postaje znatieljniji i pokuava da shvati i oponaa ljudsko ponaanje. To naposljetku dovodi do njegove upotrebe uzreice Hasta la vista, baby. Reenica izgovorena na kraju filma nagovjetava da terminatori imaju potencijal da razumiju emocije: "Sada znam zato plaete. Ali to je neto to ja nikada neu moi." U zavrnoj naraciji Sara konstatuje kako Terminator "shvata vrijednost ljudskog ivota". Cyberdyne Systems Model 101 Terminator, koga glumi Arnold varceneger je glavni negativac u originalnom filmu Terminator. Identini Model 101, preprogramiran je u budunosti od strane pokreta otpora i jedan je od glavnih protagonista u filmu Terminator 2: Sudnji dan. Slinog Terminatora varceneger glumi i u sledeem filmu Terminator 3: Pobuna maina. Na kraju svakog od ovih filmova, lik Terminatora koga glumi varceneger biva uniten. Prvobitni Terminator je poslat da uniti Saru Konor, 1984. godine, kako bi se time sprijeilo roenje njenog sina, Dona, budueg voe ljudskog pokreta otpora. Sara ga je na kraju filma unitila hidraulinom presom. Meutim, Cyberdyne je pronaao jednu njegovu ruku i oteen procesor. Ovi ostaci posluili su da Cyberdyne drastino ubrza nivo tehnolokog istraivanja, to je ironino vodilo ka stvaranju Skajneta. Na kraju drugog filma, oba nova terminatora i preostali delovi prvog terminatora uniteni su u kazanu topljenog elika.

13

Zakljuak
Umjetna inteligencija (UI) je naziv koji pridajemo svakom neivom sustavu koji pokazuje sposobnost snalaenja u novim situacijama (inteligenciju). Engleski naziv za umjetnu inteligenciju je artificial intelligence skraeno AI. Osnovni zadatak istraivanja u podruju umjetne inteligencije je svojstvo ljudske inteligencije prenijeti stroju, a taj stroj je danas najee raunar. Izraz AI se neosnovano primjenjuje i na robote, budui da njihov sustav ne mora nuno biti inteligentan. Svaku raunarsku umjetnu inteligenciju namijenjenu rjeavanju problema nazivamo ogranienom UI. Svi dosadanji oblici umjetne inteligencije spadaju u ovu grupu jer su ogranieni na rjeavanje samo odreenih problema i nemaju vlastitu svijest niti razumijevanje. ovjek jo nije u stanju proizvesti umjetnu inteligenciju koja bi se pribliila ovjekovoj i svjesno razumijevala i rjeavala probleme. Meutim ono to jo uvijek nije mogue u nauci i tehnologiji mogue je u naunoj fantastici (SF). Motiv umjetne inteligencije u umjetnosti je vrlo star i ima korijene u davnim legendama. Knjievnici, redatelji, scenaristi oduvijek su bili inspirisani budunou, tehnologijama budunosti, umjetnom inteligencijom. Nauna fantastika bavi se razmatranjem uticaja napretka nauke i tehnologije na drutvo i osobe, predvianjem razvoja ovjeanstva ili ak govori o otkrivanju i zamiljanju novih pojava i tehnologija. Tvrda SF je vrsta naune fantastike koja obuhvata pojave i tehnologije koje ne postoje, ali spadaju u granice moguega, tvrda SF opisuje svijet u kojemu postoje pojave i tehnologije koje nisu dokazano nemogue, npr. 2001: Odiseja u svemiru, to je jedan od najslavnijih i najutjecajnijih SF filmova koji obrauje teme umjetne inteligencije, ljudske evolucije i vanzemaljskog utjecaja na ivot na zemlji. Umjetna inteligencija se esto prikazuje u apokaliptinom okruenju gdje roboti i umjetna inteligencija nastoje istisnuti ljude, npr. u filmu Terminator - robot bez emocija, bez aljenja, bez straha, maina koja ne staje dok ne obavi zadani zadatak, nezaustavljiva ubilaka sila bez imalo savjesti. U dananje vrijeme naunici su se pribliili stvaranju humanoidnog robota s umjetnom inteligencijom; pomisao da samo jedan takav robot postane svjestan i krene u ubilaki pohod, a nezaustavljiv je, je zastraujua.

14

Literatura
Internet: http://www.mensa.hr/glavna/misli-21-stoljeca/479-umjetna-inteligencija-uvod http://www.etf.ac.me/materijal/1190371410ES.pdf http://en.wikipedia.org/wiki/Artificial_intelligence http://en.wikipedia.org/wiki/Artificial_intelligence_in_fiction
http://sh.wikipedia.org/wiki/Umjetna_inteligencija#Pona.C5.A1anje_nasuprot_rezonovanju

http://en.wikipedia.org/wiki/Ethics_of_artificial_intelligence http://www.scribd.com/doc/24023358/Seminar-Stanley-Kubrick http://en.wikipedia.org/wiki/HAL_9000 http://en.wikipedia.org/wiki/Terminator_%28character%29

15