Refentni Modeli

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE - SARAJEVO
1. REFENTNI MODELI ZA SLOJEVITE (LAYERD) KOMUNIKACIJE KOMUNIKACIJE ZA GOVOR I PODATKE ZAHTIJEVAJU PROTOKOLE Govorne komunikacije preko telekomunikacijske mree slijede izvjesna pravila. Protokoli - pravila u smislu rijei koritenih u telekomunikacijama slijede vie faza. Procedura predstavljanja (handshaking procedure), je davanje imena ili broja kod uspostavljanja komunikacije; ukoliko doe do prekida procedura se ponavlja; konverzacija se zakljuuje poslije pauze; na kraju zavretka konverzacije slijedi zakljuna fraza. Kod tipa tele-servisa telefonije PSTN se javlja kao nosilac servisa. Nosilac servisa trai komunikaciju izmeu terminala i vora, odnosno izmeu vie vorova, kada se uspostavlja komunikacija. Drugi protokoli primijenjeni na ovu komunikaciju tipa za prenoenje podataka (data communication) se nazivaju signalizacija. Funkcija signalizacije prima ulazne podatke od strane A korisnika u obliku biranog broja B- korisnika. Na ovaj nain, ovjek i nosilac servisa su povezani zajedno u kompletan tele-servis poznat kao telefonija. Ovaj pristup ini lakim poreenje telefonije i komunikacije za prijenosa podataka. Jedan od zahtijeva za komunikaciju prijenosa podataka (data communications) je protokol za aplikaciju, procedure predstavljanja, kontrolu komunikacije, i detekciju greke, koje zamjenjuju ljudski protokol koji smo pojasnili u funkciji predstavljanja. PSTN nosilac servisa, moe dakle biti koritena kao jedan od nekoliko alternativnih nosilaca komunikacije za prijenos podataka.
mr. Nedad Reidbegovi: TEHNIKA TELEKOMUNIKACIJA 1
1.1
1.2
POSLJEDICE MIGRACIJE I INTEGRACIJE SERVISA
Mreni operatori nastoje da imaju jednostavnu i jeftinu mreu koja moe vriti sve servise, fiksne kao i mobilne, govorne, prijenos podataka ili videa. Jasno da nosioci servisa kao to su PLMN ili ISDN nee se samo razvijati ve e i migrirati, to znai da e sve vie i vie postajati slini. Nadalje, kapacitet procesora se poveava iz dana u dan, to zahtijeva i bri rast komunikacija za prijenos podataka. Poveanjem integracije, migracije i zahtijeva procesorskih komunikacija, razmatran je i usvojen jedan novi prilaz ovoj temi, od strane onih faktora koji ele da razumiju dananje i budue telekomunikacije. Taj pristup se ne smije bazirati na tradicionalnoj telefoniji, ve na komunikaciji kroz vie funkcionalnih nivoa i referentnih modela koje opisuju komunikaciju za prijenos podataka. 1.3 ZAHTIJEVI KOMUNIKACIJA ZA PRIJENOS PODATAKA (data communications)
U namjeri da se omogui komunikacija izmeu dva kompjutera, vie uslova se mora ostvariti: - koji servis (file transfer, e-mail, faks, itd.) kao i koji jezik e se koristiti, - kako e se informacija kodirati? Kako je A strana alje u mreu? - Kako e se dijalog nadgledati? Kako e dijalog zapoeti?, mijenjati se i zavriti? - Koje funkcije mora korisnik da provjeri smetnje prijenosa? - Koje metode e se koristiti za prilog i za adresne oznake? - Kako e se mrea nadzirati u smislu smetnji prijenosa? - Kako su terminali spojeni na mreu naponski nivoi, mehaniki spojevi itd. Razni funkcionalni nivoi mogu se grupirati na vie naina. Jedan nain je podjela u sedam slojeva kako je prikazano na slici 1.3.1.
mr. Nedad Reidbegovi: TEHNIKA TELEKOMUNIKACIJA
DATA
No 1 2 3 4 5 6 7
Funkcija Komunikacijski program Kodiranje Kontrola dijaloga Korisnika kontrola prijenosa Adresiranje i izbor rute u mrei Zahtjev za prijenos u mrei Interfejs pretplatnike mree, (fiziki, elektrini, logiki) Fizika konekcija Slika 1.3.1 Funkcionalno raslojavanje u sedam nivoa
1.4. STANDARDIZACIJA U OBLASTI KOMUNIKACIJA ZA PRIJENOS PODATAKA Kada su se komunikacije za prijenos podataka postavile pred kompjuterske proizvoae kao problem 1970 tih postojala su dva velika sistema IBM koji su razvili nezavisno dva razliita standarda SNA - (system network architecture) i Digital Equipment iji je standard bio DNA (digital network architecture). Tako je nedostajao zajedniki standard jer su ove dvije arhitekture bile inkopatibilne jer nije bilo mogua komunikacija jedne sa drugom. Kako bi se eliminisao ovaj problem ISO - (International Organization for Standardization), je 1977 godine pokrenuo proces za razvoj modela koji e omoguiti da sistemi raznih proizvoaa mogu komunicirati. Ve 1983 godine ISO je predstavio OSI modelOpen System Interconnection refernce model. Ovaj model je usvojen 1984 i objavljen kao Recommendation X.200 u CCITT-u Red Book.
OSI model ja baziran na podjeli procesa u sedam funkcionalnih nivoa kako je prikazano na slici 1.3.1. Kako izgleda komunikacija kompjutera saglasno OSI modelu, vidi se na slici 1.4.1.
communication
se s ces pro 7 6comunnication
info
5 4
s es comunnication7
i
pro
ces
rm at i o
3 2 1
6 45 n 2 3 a t io rm 1 nfo
Computer communication according to the OSI model
Slika 1.4.1 Kompjuterska komunikacija prema OSI modelu OSI model sa sedam funkcionalnih slojeva objedinjuje slijedee funkcijske grupe: 1. Svaka komunikacija pretpostavlja medij za prijenos podataka. Fiziki sloj (physical layer) prua jednoliki protok bita za prijenos podataka, u odnosu na tip medija. Uloga mu obuhvata elektromehaniki interfejs i nadgledanje prijenosa. 2. Greke tj. ukupni odnos greke u prijenosu podataka mora biti vrlo nizak! Sloj za povezivanje (link layer) sadri funkciju koja kompenzira greke nastale prilikom organizacije protoka bita tako omoguava link za linkom (link by link) provjeru da li je ili nije
prenesena informacija korektno primljena. Uloga prijenosa, sastavljanje podataka i kontrola greke. 3. U mreama za prijenos podataka izvjesni tip opreme je na predajnoj odnosno na prijemnoj strani korisnika informacija, dok druga oprema samo slui za komutiranje. Funkcija mrenog sloja (network layer) slui za protokole i usmjeravanje rutiranja informacije. Uloga da osigura prijenos kroz mreu neovisno o topologiji i stanju mree. 4. Transportni sloj (transport layer) osigurava siguran prijenos podataka identificirajui prave uesnike u komunikaciji i rjeavajui druge probleme koji mogu nastati za vrijeme prijenosa podataka, a koji nisu pod nadzorom niih slojeva. Gornji slojevi su potpuno nezavisni od tehnikih pitanja koji se odnose na prijenos podataka. Uloga da osigura transport podataka kroz mreu. 5. Dijalog izmeu uesnika mora biti organiziran i sinhroniziran. Sloj za sesiju (session layer) ima tu ulogu da osigura dijalog izmeu strana koje uestvuju u procesu. Uloga da kontrolira mehanizam kod razmijene podataka. 6. Funkcija koja prilagoava prenesenu informaciju aplikativnim programima sadri se u sloju za predstavljanje (presentation layer). Uloga mu je da osigura prikaz podataka koji se razmijenjuju. 7. Posljednji u hijerarhiji sloj je sloj koji zahtijevan za komunikaciju kao rezultat funkcioniranja i odgovarajuih podataka korisnike administracije i tehnikog procesa. Pitanje izvora i krajnjeg koritenja podataka informacije se upravlja slojem za primjenu (application layer). Uloga upravljanje komunikacijom izmeu aplikacija. U sedam slojeva OSI modela, razne komunikacijske funkcije su grupirane u logiku strukturu, bez da je potreban standard ili posebna preporuka kako e oni biti primijenjeni. Na slici 1.4.2 su pokazane od komunikacijskih funkcija.
Svaki sloj izvodi samo dio od ukupne funkcije prijenosa. Model je okvir za koordinaciju sadanjih i buduih standarda, druge preporuke odreuju standarde koji se primjenjuju na odreene slojeve. Neki primjer takvih standarda su: connection of data terminals to modems (V.24) link protcol (LAPB) addressing (Q.931) itd.
No. No. 7 No. 6 No. 5 No. 4 No. 3 No. 2 No. 1
Layer Application layer Presentation layer Session layer Transport layer Network layer Link layer Physical layer
Functions OSI model User applications Encryption/ decryption Session Session control synch. Layer and flow control Connection control Data link establishment Access to transmission media Compression/ expansion Session to transport mapping Error recovery Routing Choice of syntax Session management Multiplexing Addressing
Error Flow Synch. Frami control control ng Physical and Activation/deactiv electrical interface ation of connection
Slika 1.4.2 Komunikacijske funkcije prema OSI modelu 1.5 ANALOGIJA OSI - MODELA
Za bolje razumijevanje OSI modela napraviti emo analogiju sa dogaajima u stvarnosti. Uzmimo primjer da dva projekt menadera X i Y treba da komuniciraju jedan sa drugim u vezi tajnog projekta.
Projekt menader X je iz Energoinvest ureda u Sarajevu, a Projekt menader Y iz Ericsson-ovog ureda u Stockholm-u. Kako je razgovor povjerljive prirode, dogovoreno je da se komunicira pismima i sva pisma e biti ifrirana (enciphered). Protokoli koje su usaglasili da e se primijeniti kod pisanja pisama su slijedei: - jezik e biti Engleski, - eksperti za ifriranje i deifriranje teksta usaglasili su se dogovorenim kodom, - sekretari su dogovorili adrese i oblike pisama. Ova tri dogovora, odnose se na ono to se zove krajnji protokoli (peer protocols) za korespondenciju. To su dogovori izmeu dvije komunikacijske jedinice na istom nivou krajnjih korisnika (peer entities). Analogiju dva menadera i prevodioca nalazimo u sloju 7., (layer-7.) OSI - modela, premda u razliitim uredima, eksperti za ifriranje su u sloju 6. (layer-6.). Sekretari su u sloju 5. (layer 5.). Svaki sloj prua servise za vii sloj saglasno prethodno definiranom interfejsu (Slika 1.5.1.).
X
Project manager English Translator Project office Cryptographic language agreed on Cipher expert Acknowledgement required Secretary Acknowledgement
Post messanger
Y
Project manager
Translator
Cipher expert Secretary Address of Ericsson
Postmaster
Postmaster
addressing
Sorting packing
Sorting packing
addressing
Transporter
check Car
check
check Postman
check
transport
transport
Air
transport
transport Project office in Stocholm
Project office in Post office in Post office mr. Nedad Reidbegovi: TEHNIKA TELEKOMUNIKACIJA in Sarajevo Sarajevo Stocholm
Slika 1.5.1 OSI analogije Projekt menaderi piu tekst na svojim jezicima (bosanski ili vedski) i predaju ih na prevoenje usvojim uredima. Tako, kada Projekt menader X, odlui da tekst pisma treba biti poslan u Ericsson-ov ured u Stockholm-u. (layer 7.) pokree se procedura. Prevodioci prevode tekst na engleski i predaju ga ekspertima na ifriranje uz prateu napomenu da je informacija za projekt menadera Y u Ericsson-ovom uredu u Stockholm-u. Eksperti (layer 6.) za ifriranje, ifriraju tekst i predaju ga sekretarima. Sekretari pismo (layer 5.) pakiraju u kuvertu i stave poruku za Projekt menadera Y ured Ericsson, Stockholm. Pri tome se dodaje tekst ifrirano i broj protokola ureda Ericsson u Stocholmu za potvrdu. Tada se koverta stavlja u potu za otpremu i napie na njoj Pota za Ercisson-ov ured. Glavni rukovodilac za otpremu pote iz ureda (layer 4.), Projekt menadera X u Sarajevu, kako nije imao poruku da pismo ide standardnom potom, stavlja ga na odjel za otpremu u Ercisson-ov ured u Stocholm-u. Na kraju dana se isprazni odjeljak i stavlja pismo u veliku kuvertu sa natpisom pota za Ericsson-ov ured Stocholm Poiljalac (otpravnik) pote napie na kuverti, adresu pote Ericssonovog ureda u Stockholm-u i predaje je prenosiocu (layer 3.&2.). Transporter (prenosilac) preuzima potu u Sarajevu (layer 1.) Koverta postaje vlana u prijenosu i adresa neitka. Ured za sortiranje vraa kovertu transporteru, koji je alje natrag glasniku (poiljaocu) pote (layer 1.). Poiljalac (otpravnik) pote pismo stavlja u novu kovertu i ponovo stavlja natpis adrese na nju predajui je transporteru (layer 2.).
Koverta sada moe biti sortirana u svenju sa drugom potom za Stocholm-u. Potanski ured (layer 3.) izabira transportno sredstvo, u ovom sluaju to je zrana pota (air-mail). Potar u Stocholm-u isporuuje potu projektnom uredu, gdje se skree na sto otpravnika pote (layer 1-3). Izmeu ostatka pote u velikoj koverti, otpravnik pote nalazi da je pismo adresirano na Ericsson-ov ured. On ga predaje odjeljenju sekretaru Ericsson-ovog ureda (layer 4.) Sekretar potpisuje prijem pisma i konstatuje da je pismo ifrirani i da se treba deifrirati, pa ga predaje ekspertima za deifriranje (layer 5.) u svom uredu. Eksperti za deifriranje otvaraju pismo i deifriraju tekst. Kako je tekst na engleskom ona ga predaje prevodiocu (layer 6.). Prevodilac prevodi tekst na vedski jezik i predaje ga konano Projekt menaderu Y (layer 7.). U Ercisson-ovom uredu u Stcholm-u svaki nivo prima informaciju koja je dodavana u odgovarajuem nivou ureda Energoinvest u Sarajevu. Kada eksperti za ifriranje/deifriranje deifriraju poruku, ona je identina sa onom to je poslana od prevodioca u Sarajevu. Komunikacija izmeu dva projekt menadera, izmeu dva eksperta za ifriranje i dva sekretara je logina. Komunikacija izmeu projekt menadera i eksperata za ifriranje kao i izmeu ostalih razliitih slojeva je fizika. 1.6. OSI MODEL U PRAKSI Dva kompjuterska sistema komuniciraju na nain da korespondiraju analogijom kako je opisano na slici 1.6.1.
Prijenosni proces generira podatke koje se koriste od procesa prijema. U svakom sloju OSI modela du datog modela, podaci treba da se dodaju i posljedino koriste u odgovarajuim slojevima na kraju prijema. Ovi podaci su normalno u obliku zaglavlja na poetku paketa podataka, koji stie iz gornjeg sloja. U sloju linka (link layer) podaci se obino dodaju na kraju paketa u obliku kompozicije vagona. Ekstra biti se ak dodaju u fiziki sloj (u mnogim sluajevima u regularan uzorak) koji radi digitalno. Svaki sloj OSI modela ima svoj vlastiti format protokola podataka.
Transmitting process
Receiving process
Application Presentation Session Transport Network Data link Physical
Data
PH
Data Data Data

DT
SH DH
NH
Data Bitar
DH
Application Presentation Session Transport Network Data link Physical
Data transmission in OSI
Slika 1.6.1 Prijenos podataka po OSI modelu Dobro definirana struktura kreira modularnost, koja znai da protokol u sloju moe biti zamijenjen bez utjecaja na druge slojeve. To meutim podrazumijeva da obje strane i poiljalac i primalac su saglasni sa zamjenom.
10
OSI model opisuje ulogu razliitih slojeva. Drugi standardi definiraju koji servisi i protokoli treba da budu ukljueni u odgovarajue slojeve. Slojevi 1-3 su funkcionalno ekvivalentni mrenim vorovima, kako je prikazano na slici 1.6.2. Sa aspekta implementacije, vorovi mogu biti predstavljeni niim slojevima, ako su funkcije objedinjene u vie slojeva. O ovome e biti vie rijei u dijelu prijenosa.
Sender 7 6 5 4 3 2 1 Application Presentation Session Transport Network Data link Physical Recipient Application Presentation Session Transport Network Data link Physical 7 6 5 4 3 2 1
Network nodes
Network
Telecommunications network nodes in OSI
Slika 1.6.2. vorovi telekomunikacijske mree prema OSI Ciljevi OSI modela ukljuuju slijedee: - ustanoviti zajednike osnove za razvoj standarda, - kvalificiranje proizvoda prema OSI modelu, - ustaniviti zajednike refernce za standarde, - osigurati standarde za komunikaciju meu sistemima, - ukloniti tehnike smetnje kao i interne radnje za pojedine sisteme, - odrediti take interkonekcije za razmijenu podataka izmeu sistema,
11
OSI model prema ITU-T 200 standardu, sadri principe koji ukljuuju slijedee: - sauvati ogranien broj slojeva, - minimizirati interakciju izmeu slojeva, - razdijeliti slojeve po funkcijama, - odrediti veze meu slojevima na osnovu iskustva, - promjene na jednom sloju ne utiu na promjene u drugom sloju, - standardizirani interfejsi izmeu slojeva, - sueliti svaki sloj sa susjednim gornjim i donjim slojem, - kreirati podslojeve unutar sloja, ako je potrebno, - kreirati zasebne slojeve, ako je potrebno premostiti slojeve. 1.7. REFERENCE PREMA OSI - MODELU OSI model protee se kroz sve segmente telekomunikacijskog sistema, pa e tako biti dat osvrt kroz odgovarajue dijelove predmeta Tehnika telekomunikacija. Tako na primjer: - sadri se u opisu naina prenoenja (Transfer modes); - zatim u opisu TCP/IP protokola; - kao i opisu funkcionalnih standarda za nadzor i upravljanje mreom (TMN); - u dijelu IN arhitekture kada se govori o komunikaciji izmeu procesora i mrea; - kao i za opis javnih mrea za prijenos podataka (Data networks), - N-ISDN, B-ISDN i - PLMN mrea. 2. NAIN PRENOENJA (TRANSFER MODES) Pojam transfer modes oznaava prenoenje informacije od jednog korisnika (pretplatnika) do drugog. Koncept se odnosi na metode pakovanja informacije, multipleksiranje i komutiranje preko mrenih nosilaca.
12
Treba uoiti razliku izmeu pojma Transfer i pojma Transmission. Pojam transfer je u logikom smislu prenoenje informacije od predaje do prijema, dok pojam transmission je pojam za primijenjeni sistem prijenosa. Ovo se sve odnosi na opisane mree oblika krugova (circuit mode), paketskog moda (packet mode) (X.25), frejm moda (frame mode) i elijskog moda (cell mode). Svi ovi oblici prijenosa su standardizirani od ITU-T ( koji odgovaraju OSI slojevima 1-3). Drugi paketski oblici su tipa IP (Internet Protocol) i MTP (Message Transfer Part). Neki dodatni oblici prenoenja e vjerovatno biti standardizirani i poeti da se natjeu sa ve spomenuta etiri oblika prijenosa. Odnos izmeu pojedinog oblika prenoenja i zahtijeva raznih servisa (usluga) je vrlo jasan. Ve due vrijeme, telekomunikacijske mree su projektirane za prijenos govora, ali se stanje promijenilo, kada je javna komunikacija podacima doivjela bum. Kako je opisano u ranijem poglavlju, prijenos podataka je uzrokovao druge zahtjeve na prijenosu i to je rezultiralo razvojem raznih oblika prenoenja (transfer modes), koje su pojedinano odgovarale za prijenos podataka. Video prijenos je slijedei korak, u mnogim sluajevima i to u multimedija formi. 2.1 OSOBINE TRANSFER OBLIKA Idealno rjeenje bi bilo definirati oblik prenoenja koji odgovara za sve servise, ne uzimajui u obzir ni najmanjem dijelu multimedija saobraaj. Ustvari, to bi trebalo da bude slino standardizaciji elijskog oblika. Odijeljeno od pakiranja, aspekt multipleksiranja i komutacija, za razne oblike prenoenja, sadre njihove vlastite osobine u obliku detekcije greaka i korekcije greaka. Ovo tim vie, to se to odnosi na izvedbu i implementacija u komutacijskim vorovima, koja se ini
kljunim faktorom. Openito govorei, komutacijska logika primijenjene opreme je ta koja omoguava vee brzine. Prijenosni sistem se moe dizajnirati pomou raznih struktura okvira (frames), na bazi odgovarajueg oblika prenoenja informacije. Na primjer, PDH (plesiochronous digital hierarchy) i SDH (sinchronous digital hierarchy) su oblici prilagoivanja oblika prenoenja (transfer modes). Sistemi zasnovani na ovim hijerarhijama mogu nositi sve tipove oblika prenoenja (transfer modes), ali meutim vano je razlikovati dva navedena koncepta, oblika prenoenja transfer modes i prijenosnog sistema transmission system. 2.2 PAKOVANJE INFORMACIJE 2.2.1. Oblik prenoenja informacije na bazi krugova (circuit mode) Na poetku informacija se prenosila kao kontinuirani signal cijelim putem od jednog pretplatnika do drugog. Kada je digitalna tehnika poela da se razvija u kasnim 1960-tim, PCM sistemi su se poeli primjenjivati u telefoniji. Ovi sistemi su projektirani za oblik mree komutacije krugova (circuit mode) i za prijenos sa vremenskim odsjecima (time slots). Podjela na vremenske odsjeke zahtjeva da informacija bude podijeljena u blokove iste duine kao to su vremenski odsjeci. Ako je blok potekao iz telefonije, on predstavlja uzorak (primjer uzorkovanja signala), ali mora takoer sadrati i saobraajni podatak, telex ili alarmni signal. Komutacijski oblik ne proizvodi viak bita uz informaciju. Blok se administrira pomou signalizacije. 2.2.2. Paketski / frejm oblik (packet / frame mode) Paketski / frejm oblik znai da je informacija podijeljena u pakete, koji mogu imati razne duine i koji su opremljeni sa oznakama (labels) za prijenos kroz mreu. Oznake odgovaraju zaglavljima i mogue, kompoziciji vagona iz sloja 2 i 3 OSI modela, koji slue za multipleksiranje, komutaciju i detekciju greke.
Posebno detekcija greke e se kasnije razmatrati u daljnjim opisima raznih mrenih nosioca. Sistem paketskog moda se optimizira za prenoenje podataka, koji je esto izdijeljen na male sadraje (bursty). 2.2.3. elijski oblik (cell mode) elijski oblik predstavlja kompromis izmeu oblika krugova (circuit mode) i paketskog oblika (packet mode). Razvijen je sa namjerom da bude univerzalni oblik. elije imaju fiksne duine isto kao i vremenski odsjeci kod mrea sa krugovima (circuit mode), premda elija je mnogo dua nego to je vremenski odsjeak. Kao i paketi u paketskom obliku (packet mode), svaka elija ima oznaku (label), i koja je fiksne duine, to znai da nije potrebna forma kompozicije (trailer) vagoneta. 2.2.4 Promjena pakovanja Bilo bi znaajno zajedniko za informaciju da se promijeni transfer mode na svom putu kroz mreu. To zahtijeva prepakiranje. Kada se koristi elijski oblik za prijenos saobraaja, tada treba da se generira u sistemu oblika krugova, gdje se onda primjenjuje emulation (natjecanje) krugova. Drugi tehniki termin je stratification koji se odnosi na koritenje vie tipova mrea za komunikaciju. 3. MULTIPLEKSIRANJE 3.1 Multipleksiranje labela (packet, frame & cell mode)
Kod multipleksiranja labela, raspoloivi prijenosni kapacitet se moe zajedniki dijeliti od vie prikljuaka, bez da i jedan od njih ima rezerviran kapacitet. Labela, koja pripada svakom paketu informacija identificira vezu (konekciju). elije ili paketi koje pripadaju istoj vezi nisu potrebni da budu u pravilnim intervalima. Ova karakteristika oblikuje osnovu za dinamiki (statiki) multipleks.
15
Najznaajnija osobina label-multipleks moda je njegova sposobnost da upravlja izdijeljenim (bursty) saobraajem efikasno. Mora se imati na umu da je komunikacija za prijenos podataka tipina bursty saobraaj. Moe se rei, da u multipleksu labela, raspoloiva irina pojasa je onolika, koliko je potrebno.
MUX
PAYLOAD
header
Labelled multiplex
Slika 3.1.1 Multipleks labela
3.2
Pozicioni multipleks (Position multiplex - circuit mode)
Pozicioni multipleks znai da informacija ne sadri labele i da svaka veza se mora identificirati na neki drugi nain. Konekcija je jednostavno povezana na izvjesni vremenski odsjeak u prijenosnom sistemu. Odnos izmeu konekcije i broja vremenskog odsjeka se vodi sistemom signalizacije. Pozicioni multipleks je suvie krut u odnosu na multipleks labela, poto vremenski odsjeci e biti rezervirani za posebne konekcije toliko dugo koliko one ostaju uspostavljene.
16
MUX
P o sitio n m u ltip lex
Slika 3.2.1. Pozicioni multipleks 4. KOMUTIRANJE 4.1 KOMUTIRANJE KRUGOVA (CIRCUIT SWITCHING) u komutacijama krugova, konekcija je identificarana pomou njene pozicije u prijenosnom sistemu. Vremenski odsjeak na ulazu je povezan na vremenski odsjeak na izlazu. Broj biran od strane pretplatnika (koji je prenoen sistemom signalizacije) odreuje rutu ili put poziva. Svaki vremenski odsjeak nastaje kao dogaaj intervala toliko dugih koliko je poziv u toku i u istim intervalima, konekcija mora biti uspostavljena na centrali. Nema konekcije u odnosu na nastali prijenos izmeu vremenskih odsjeaka. 4.2 KOMUTACIJA PAKETA (PACKET, FRAME &CELL SWITCING)
u komutaciji paketa, frejm releja i elijskoj komutaciji, put ili ruta kroz centralu se odabira pomou labela. Informacija paketa se pomjera od ulaznog bufera do izlaznog bufera.
17
5. PRIJENOSNI SISTEM (TRANSMISSION SYSTEMS) Prijenosni sistemi su razvijeni prema PDH i SDH hijerarhijama (koje e detaljno biti kasnije objanjene) zasnivane na principu vremenskih odsjeaka na isti nain kao oblik na bazi krugova (circuit mode). ak i elije se mogu promatrati kao vremenski odsjeci sa odreenom duinom. Prijenos zasnovan na elijskom prijenosnom sistemu (transmission system) e vjerovatno biti mnogo ee koriten, ako elijski oblik uspije kao nain prenoenja (transfer mode). 5.1 PRIJENOSNI OBLIK NA BAZI KRUGOVA (CIRCUIT MODE)
Prijenosni oblik na bazi krugova ukljuuje na normalni digitalni prijenos govornog saobraaja. Tradicionalno, termin circuit switching je koriten za oznaavanje prijenosne tehnike. Poto, se razumije da metoda multipleksiranja se takoer mora uzeti u obzir, odgovarajui pojam circuit mode je nain prijenosa na bazi krugova. Ovaj termin je usvojen od ITU-T kao Recommendation I.231 Circuit mode bearer service categories. Circuit mode je orijentiran konekcijom (connected oriented). To znai da komunikacijska faza je realizirana u stepenima pojedinih faza, kada je signalizacije provedena. Temeljac javne mree na bazi krugova je njena brzina bita od 64 kbit/s, u svakom kanalu. To je lako objasniti, jer je tehnika razvijena za govornu uslugu. Multipleksiranje 64 kbit/s se izvodi u posebnim stepenima. Slijedea tri obiljeja se moraju naglasiti kada je u pitanju govorna usluga: - Kako je govor isochrona usluga, vrlo mala varijacija kanjenja je prihvatljiva. Prijenos zahtijeva rezerviranu irinu opsega. - Poveanje koritenja prijenosnog kapaciteta postie se kroz multipleksiranje.
- Odnos nastanka greke bita (BER) mora biti manji od 10, uz minorne smetnje koje se mogu prihvatiti. Po pravilu, circuit mode se takoer koristi i za video prijenos. Velika razlika izmeu prijenosa govora i video prijenosa je u potrebnoj pojasnoj irini. Vea kvaliteta prijenosa je takoer veoma vana u video prijenosu, zato to efektivno kodiranje slike moe poveati njenu osjetljivost na greke. Video servis se openito moe pokazati na slijedei nain: - irina pojasa prelazi 64 kbit/s, to znai pojasnu irinu komutiranja 2Mbit/s, ili ak irokopojasna komutacija >2Mbit/s. - Zahtjev za odnos greke bita (BER) nii nego u govornim komunikacijama je dostignut koritenjem optikih i linijskih kodera. ITU-T ove Preporuke H.200 i H.300, se odnose na infrastrukturu audiovizualnih usluga. Drugi uslovi se odnose na prijenos podataka. Kako je circuit mode razvijen za govorne usluge, tehnika kompjuterske komunikacije, ako je koriten taj oblik prijenosa, morala se prilagoditi mrei oblika krugova. Prijenos podataka u PSTN mrei je vrlo uobiajen i u nekim zemljama gdje su razvijene posebne mree za prijenos podataka bazirane na obliku mree tipa circuit mode. Takva je na primjer, mrea CSPDN (the circuit-switched public data network). Slijedee ITU-T preporuke koje se odnose na prijenos podataka komutacijom krugova (circuit-switched data transmission) su: - serija V Preporuka Data communication over the telephone network (V.24 je jedna od poznatih preporuka)
- Preporuka X.21 je za javnu mreu za prijenos podataka komutacijom krugova. Zakljuimo da oblik prijenosa na bazi krugova karakteriziraju osobine: 5.2 informacija se prenosi u vremenskim odsjecima, nefleksibilno koritenje pojasne irine, komutacija pozicioniranjem vremenskog odsjeka u PCM okviru. Nema detekcije greke i Odgovarajua za govor, video i podatke preko modema. PAKETSKI OBLIK PRIJENOSA (PACKET MODE, X.25)
Saobraajna uzorak prijenosa podataka uglavnom zavisi od primjene. Postoje dvije glavne grupe naina saobraaja: - interaktivna primjena (pitanja odgovori) i - grupna batch aplikacija (jedno-smjerni prijenos velikog fajla podataka. Prva aplikacija trai kratko vrijeme odgovora ili podeeno vrijeme, ako je konekcija uspostavljena za svaku sesiju. U ranijim godinama telefonska linija na bazi komutacije krugova se stalno iznajmljivala u poslovne svrhe, kako bi se imalo dovoljno vremena za dobivanje odgovora. Ovo je neekonomino rjeenje, poto prijenos podataka nije kontinuiran i posljedica toga je, da je pojasna irina bila slabo iskoritena. Druga aplikacija paketskog oblika je razvijena da omogui korisnicima da zauzmu mreni kanal samo za vrijeme trajanja prijenosa. 5.2.1 Principi paketske komutacije Informacija koja se prenosi, dijeli se u pakete (razliite duine), koji kada stignu u mreni vor se pohranjuju u spremnike (buffers).
Adresa ukljuena u svaki paket, se ita i paket se prosljeuje na slijedei vor ili na kraj do prijema. Openito, paketska komutacija je tehnika primijenjena u javnim komutiranim podatkovnim mreama X.25 mrea saglasno ITU-T-vom X.25 protokolu. Paketi se sadre od broja okteta (grupa od 8 bita). Najmanji paket sadri 16 okteta, a najvei sadri 1,024 okteta. Dodatno se moe dodati paketu informacija za adresu, kontrolu, upravljanje, i informaciju za daljnji prijenos. Ova informacija se upravlja u slojevima 1-3 OSI modela. Nema namijenjenih (dodijeljenih) kanala svakom korisniku. Prijenos informacije uzima prostor pojasne irine koliko je neophodno. Ako pojasna irina nije raspoloiva u danom momentu, informacije ostaje u buferu vora, sve dok se ne stvori dovoljna pojasna irina za prijenos. Ovo rezultira kanjenjem u prijenosu. Ako brzinom bita upravljana sa prijenosnom opremom pree vrijednost koju je prijemnik sposoban da prihvati, vor bufera e uskoro biti pun. Prijemnik e onda poslati poruku predajniku da je prijenos privremeno zaustavljen. Ovo je specifina funkcija paketskog moda koja ini moguim da korisnici sa raznim brzinama prijenosa komuniciraju jedni sa drugim. Ona predstavlja znaajnu prednost u odnosu na mree sa komutacijom krugova. 5.2.2. Konekcijski orijentiran i bez-konekcijski prijenos Aplikacije paketske mrea mogu biti i konekcijski orijentirane i bezkonekcije. U konekcijski-orijentiranom prijenosu svi paketi prelaze isti put kroz mreu. Prijenosni proces je podijeljen u tri faze: - uspostavljanje konekcije: prvi paket, paket za uspostavljanje konekcije, je poslan sa kompletnom adresom. Informacija adrese, u obliku broja logikog kanala LCN - (Logical Channel Number) je pohranjena u svakom voru koji prolazi. To je virtualno (ligiki) uspostavljena konekcija.
- Prijenos podataka: samo LCN (ne kompletna adresa) je poslana sa svakim paketom podataka. vorovi poto proitaju LCN znaju gdje paket treba poslati. - Zavretak konekcije (Release): paket za zavretak se alje sa namjerom ponitavanja adresne informacije na vorovima i tako se zavrava konekcija. Kada je prijenos bez konekcije postavljen, paketi e uvijek koristiti odgovarajui put kroz mreu. Prijenos, u tom sluaju je proces od jedne faze. - prijenos podataka: svaki paket podataka sadri kompletnu adresu. U bez-konekcijskom prijenosu, paketi ne moraju stizati na odredite po utvrenom redu, zato to razne staze kroz mreu ine da su vremena dolaska razliita. Prijemna stanica mora drati red paketa to moe biti komplicirano. Jedan nain opisa konekcijski orijentiranog i bez-konekcijskog prijenosa moe se komparirati na dva naina orijentiranja. Za pojednostavljenje i ne realistino, konekcijski orijentiranog prijenosa moe se posluiti ilustracijom da jedan tim vodi prvi trka stavljajui svoju zastavu kao znak na putu do cilja koji slijede ostali trkai. Posljednji trka e ukloniti znak. U drugom timu svaki trka treba da nae najbolji put u datom trenutku. Ovo bi odgovaralo bez-konekcijskom prijenosu. Relevantna preporuka za paketski nain prijenosa bi bila: - Recommendation I.232: Packet mode-bearer services - Recomendation X.25: for Public packet mode data netwoks
22
Connected oriented
LCN = y LCN = x LCN = x LCN = z
Connectionless
Slika 5.2.1. Konekcijski orijentiran i bez-konekcije prijenos Zakljuimo za paketski oblik (packet mode, X.25) ima slijedee karakteristike: varijabilna duina paketa dobro iskoritenje kapaciteta dijeljenjem pojasne irine, konekcijski orijentiran i bez-konekcije prijenos, softver implementirano komutiranje zasnovano na adresnom polju paketa, dobra raspoloivost izvedbe prijenos link za linkom, ista bitska brzina nije potrebna za prijenos i prijem, ograniena pojasna irina 64 kbit/s 2Mbit/s, korisno za podatke i mirovanje.
5.3 FREJM OBLIK (FRAME MODE) Frejm relej je razvijen da omogui najbolje koritenje dijeljene pojasne irine frejm ili oblika okvira (Frame mode). Takoer svrha mu je jo
23
da skrati dugo kanjenje u mrei. Frejm relej primjenjuje tehniku komutiranja koja je razmjerno mnogo bra nego ona koja se koristi u paketskom nainu saglasno X.25 protokolu. Frejm relej je tehnika orijentirana konekcijom (connected oriented) i ima promjenljivu duinu paketa slino kao i packet mode. Paketi su pod minimalnim nadzorom na putu kroz mreu. Ako je paket sa grekom, ponovni prijenos se ne zahtijeva. Oprema na prijemu treba da otkrije greku. To znai, da se brzina kroz mreu, moe znaajno poveati. Mrea Frejm releja trai vrlo kvalitetne linkove, u suprotnom prijenos od kraja do kraja (end-to-end retransmission) e rezultirati dugim prijenosom i vremenom odgovara na prijemu. ITU-T preporuke za Frejm relej su: - Recomendation I.233 & I.122: Frame relay bearer services Ova vrsta mrea se uglavnom koristi za interkonekciju (LAN) lokalnih prostornih mrea. Saobraaj unutar i izmeu LAN-ova sadri kratke, ali vrlo intenzivne (bursty) podatke koji zahtijevaju vee brzine prijenosa. Primjer za bitske brzine LAN mrea su do 10 Mbit/s u Ethernet i 4-16 Mbit/s u Toking-ring tehnici. Kao pravilo, ove brzine su dovoljne, ali ima LAN-ova koja zahtijevaju brzine bita i od 100 Mbit/s (unutar LAN-a). Prije nego to je razvijen Frejm relej, bilo je, i jo uvijek su, dvije alternative za interkonekciju LAN-ova. Iznajmljeni vodovi se koriste u velikom broju sluajeva, premda to predstavlja slabo iskoritenje kapaciteta, jer vodovi se dimenzioniraju za maksimalni saobraaj (bursty) podataka.
24
Drugi nain je da se koristi paketski oblik mree X.25 za prijenos podataka izmeu raznih LAN-ova. Ova metoda u drugu ruku je sporija /64 kbit/s, mogue do 2 Mbit/s).
L e a s e d li n e s
X .2 5 LAN F r a m e r e la y LAN
L A N s i n te r c o n n e c t io n
Slika 5.3.1. Razni naini interkonekcije LAN mrea
5.3.1. Razliitosti i slinosti izmeu X.25 i frejm releja U osnovi frejm relej radi na isti nain kao i X.25. mnogi korisnici dijele mrene resurse, i podaci su podijeljeni na male pakete. Kako je X.25 razvijen u vrijeme kada je kvalitet prijenosnog linka bio veoma slab, to je bila neophodna osobina razumijevanja greke i funkcije kontrole protoka. Na primjer, vor alje etiri paketa i eka potvrdu njihovog dolaska na prijemnom voru prije nego e poslati slijedea etiri paketa. Ova procedura pokazuje zato X.25 troi vrijeme i trai vie snage za obradu (procesuiranje). Najbolji nain za opisivanje glavne razlike izmeu X.25 i frejm releja je mogue pomou OSI modela. X.25 protokol se sadri u slojevima 13 OSI modela. Sloj 3 opisuje kako nekoliko logikih kanala se mogu uspostaviti na istoj fizikoj konekciji i kako se virtualni krugovi uspostavljaju i razdvajaju.
25
Sloj 2 opisuje kako se podaci ureuju u pakete, kako se ti paketi ureuju u okvire te kako se korigira greka bita nastale u prijenosu. Oba sloja i 2 i 3, ukljuuju procedure za kontrolu protoka, za potvrdu, i za provjeru da okviri i paketi su isporueni u pravom redoslijedu. Sloj 1, ukratko opisuje kakvu treba uspostaviti fiziku konekciju. Danas se samo sloj1, i pojednostavljeni sloj 2, koriste u mrei frejm releja. Umjesto da se ima komplicirani protokol za detekciju i korekciju greaka, samo se predvia jednostavna korekcija da osigura da podaci sa grekama budu odstranjeni. Oprema sa viim slojevima kod krajnjeg korisnika je odgovorna da ispuni svaki zahtjev za ponovni prijenos. Razlog zato sloj 3 se ne koristi je u tome to su krugovi podeeni od strane mrenog operatora, to znai da nema potrebne funkcije za podeavanje i raskidanje veze pojedinih virtualnih krugova u ovom sloju (layer 3) kao kod X.25. Jedino je potrebno adresiranje iz sloja 2. Mana rada ovog metoda je da prijenos treba da proe kroz cijelu mreu, a ne samo kroz link gdje nastaje greka. Slaba kvaliteta linka e meutim rezultirati velikim brojem ponovljenih prijenosa i posljedino neeljenim kanjenjem. Odnos greke bita (BER) < (10) se esto spominje kao granina prihvatljiva vrijednost, gdje frejm relej poinje da nadmauje metodu X.25! Kontrola protoka kod frejm releja je prilino jednostavna u odnosu na X.25. Umjesto da se koristi metoda potvrde za verifikaciju prijema podataka, korisnici uzimaju kao poklon da je prijenos podataka funkcionirao kako treba. Ako je mrea preoptereena, vor frejm relej e poslati znak upozorenja prema LAN-u sa efektom da odlazni protok saobraaja treba da se ogranii. 5.3.2. Frejm format (frame format) Kako se odvija saobraaj u mrei frejm releja pokazano je na slici 5.3.2. Sadrana su oba i korisniki podaci i adrese slino kao LCN u
mrei X.25. Adrese se zovu DLCI ( Data Link Connection Identifier), oznaavaju na koji LAN aktualni okvir treba biti transportiran. Finalna adresa odreenih radnih stanica u LAN-u se ostvaruje pomou korisnikih podataka (user data). Pridruujui razne DLCI vrijednosti za razne okvire, vie simultanih virtualnih krugova se moe napraviti na istoj fizikoj liniji. Kako DLCI vrijednost ima jedino lokalno znaenje (izmeu vorova) to se moe ukazati potreba da se promijeni na njegovu putu kroz mreu. DLCI vrijednosti se mijenjaju u prijenosnoj tabeli u voru frejm releja. Okvir (frame) je ogranien pomou dvije zastavice (flags) koje su poseban uzorak bita. Izmeu ovih znakova nalazi se adresno polje, biti za kontrolu protoka, korisniki podaci i funkcija zvana provjera sekvence (FCS - Function Check Sequences). Svrha FCS je da slui za detekciju greaka. Isto kao kod X.25, polja za korisnike podatke u okviru frejm releja imaju promjenljivu duinu. Kanjenje kroz vorove je nepredvidivo. Moe varirati od jednog do drugog vora. To znai da frejm relej nije dobro prilagoen za prijenos isochronih usluga, kao to je telefonija, koje trae da kanjenje bude to je mogue krae i iznad svega mora biti konstantno. Meutim, daljnji razvoj frejm releja e moda rijeiti ovaj problem. Sadanji frejm relej je jedino standardiziran za stalne virtualne krugove (PVC - Permanent Virtual Circuits). Podeavanje se vri od strane operatora i korisnici u povezanim LAN mreama ne mogu kontrolirati podeenje ili raskid krugova. Pomou signalizacije korisnik LAN-a moe podesiti tzv. komutirane virtualne krugove (SVC - Switched Virtual Circuits) prema drugom LAN korisniku. Rad na standardizaciji frejm releja za SVC je u toku i kada bude na raspolaganju korisnici e moi uz podrku SVC-a sami podeavati i raskidati frejm releja krugove sa drugim korisnicima.
27
DLCI = 16
20 DLCI =
FCS
DATA
Address, etc
Slika 5.3.2 Korisniki podaci poslani u okviru kroz mreu Zakljuno frejm relej karakterizira: konekcijski orijentirana tehnika, promjenljiva duina paketa velike brzine prijenosa od 2-50 Mbit/s nema prijenosa od linka do linka, ve samo end-to-end, zahtijeva dobar kvalitet prijenosa (optika)
Frejm relej se uglavnom koristi za interkonekciju LAN-ova. 5.4. ELIJSKI OBLIK (CELL MODE)
elijski oblik (mode) podrazumijeva asinhroni prijenosni oblik ATM (Asynchronous Transfer Mode) i distribuirani red dvojnih sabirnica DQDB (Distributed Queue Dual Bus). Kako je korisniki interes u fokusu za ATM prijenos on e biti posebno obraen u nastavku. Jedan opti pogled na DQDB e takoer biti dat kasnije.
28
5.4.1. ATM opte osobine irokopojasna komunikacija e vjerovatno igrati vanu ulogu ubudue, na poslu kao kod kue. Bie mogue pruati razliite usluge kroz istu mreu, nezavisno od pojasne irine i bez obzira da li je informacija poslana kontinuirano ili u kratkim paketima (bursty). ATM moda e biti prvi prijenosni oblik sposoban da daje sve servise., to znai da mora biti mogue da se prenese govor isto kao i podaci ili video informacija u elijama fiksne duine od 53 bajta. Intenzitet elija koje pripadaju jednom krugu zavisi od trenutne raspoloivosti pojasne irine (slika 5.4.1.).
channel 1 channel 5 channel 2 empty cell channel 7 channel 1
Slika 5.4.1. Multipleks labela u ATM prijenosu Multipleks oznaka omoguava fleksibilno koritenje pojasne irine. U ATM mrei sadre se ATM vorovi i linkovi. Konstantan tok ATM elija koje nose informaciju odreenog servisa je prenoena u svakom linku. Neiskoriteni prostor u toku elija predstavlja praznu eliju. 5.4.2. Rijeenje ATM elije Temeljni kamen ovog prenosnog sistema je ATM-a elija. Informacija tee, sa raznim i promjenljivim bitskim brzinama, jednoliko organiziranim u elije koje se sadre od elijskog zaglavlja od pet okteta i korisnikog dijela od 48 okteta, to ukupno predstavlja 53 okteta. ATM je tehnika paketskog oblika, ali kanjenje u mrei se moe drati na minimumu, zato to elije imaju fiksnu duinu. Zaglavlje elije je podijeljeno na razna polja. Najvanije polje je adresno polje, koje u obliku logikog broja kanala (VPI i VCI) identificira krug i omoguava jedinstvenu adresu veze (linka) izmeu dva mrena vora. Moe se porediti slinost sa LCN-om u paketskoj X.25 tehnici.
NNI - Network Node Interface

HEC Header error control Cell loss priority Payload type id. VCI virtual channel identifier VCI VPI VCP virtual path identifier
Payload
header
HEC Header error control
Cell loss priority
Payload type id.
VCI virtual channel identifier
VCI
VPI
VCP virtual path identifier
UNI -User Network Interface
Slika 5.4.2. Sadraj ATM zaglavlja elije Identifikator tipa sadraja PTI (Payload Type Identifier) odreuje da li elija sadri korisniku informaciju ili informaciju koja slui samo za rad i odravanje same mree. Prioritet kod gubitka elije CLP (Cell Loss Priority) odreuje nivo prioriteta elija, ako nema dovoljno prostora za sve elije (dva su mogua nivoa). Zaglavlje kontrole greke HEC (Header Error Control) sadri vrijednost provjere, koja se koristi kod vorova u mrei kao i na kraju prijema za detekciju bilo koje smetnje zaglavlja (bit error). Kod interfejsa korisnilke mree UNI (User Network Interface), etiri bita VPI-(Virtual Channel Identifier) polja se mijenjaju sa poljem za kontrolu toka GFC (Generic Flow Control), koji je zaduen za kontrolu koritenja kapaciteta mree izmeu terminala i mree.
30
5.4.3. Klasifikacija servisa ITU-T je standardizirao protokole referentnih modela, koji pokazuju slinosti sa OSI modelom. Tri najnia sloja u referentnom modelu protokola su: - layer 1, fiziki sloj (phisical layer) - layer 2, ATM sloj (ATM layer) i - layer 3, AAL sloj (ATM Adaptation Layer). Za omoguavanje prijenosa podataka i isochronih usluga, informacija se mora prilagoditi mrei na razne naine. ATM je podijeljen na bazi tri parametra u etiri servisa i to A, B, C i D. etiri protokola (AAL 1, AAL 2, AAL , AAL 5.) su definirani za svaku od klasa (Slika 5.4.3.). Cell header 5 octets AAL 1-5 Remaining Information fields 44-47 octets Class A AAL 1 Class B AAL 2 Class C Class D
Isochronous services Constant bit rate Connection-oriented transfer
AAL AAL AAL 5 Asynchronous services Variable bit rate Connection -less
Slika 5.4.3 AAL - ATM Adaptation Layer Slijedea tri parametra se koriste za klasifikaciju: - isochroni (isochronous) ili asinhroni (asynchronous) servisi, - konstantna ili promjenljiva bitska brzina, - konekcijski orjentiran ili bez konekcije prijenos.
31
Primjer kako informacije tee odgovarajui na razliite servise koji su segmentirani i pakovani u informacijsko polje raznih ATM elija u namjeri da se multipleksiraju u zajedniku eliju sa veom pojasnom irinom (Slika 5.4.3.).
Services Constant bit rate D ata bursts V ariable bit rate
Segm entation of cells
m ultiplexing
Slika 5.4.4. Segmentacija i multipleksiranje razliitih irokopojasnih servisa Ovaj proces je jedan od zadataka AAL sloja, koji se na primjer, moe nalaziti u terminalnom adapteru. Odgovarujui tok informacije je demultipleksiran i raspakovan kod drugog korisnikog adaptera. U pakovanju servisa, govor ima najvii prioritet, zato to je najosjetljiviji na kanjenje. Glavni zadatci svakog od tri spomenuta sloja u poglavlju klasifikacija servisa data su na slici 5.4.4.: Fiziki sloj, ATM sloj, i AAL sloj. U fizikom sloju ATM elije se pakiraju u SDH ili PDH okvire. SDH i PDH je transportna tehnika koja je ve spomenuta ali e detaljnije biti kasnije obraena.
32
User data Data packets

AAL layer
Segmentation data packets (lenght of segment: 48 octets)

ATM layer
ATM cells
Physical layer
ATM cells in an SDH frame
Slika 5.4.5. Fiziki sloj, ATM sloj i AAL sloj 5.4.4. ATM veze (ATM links) U ATM-u adresno polje se dijeli na polje VCI field (virtual Circuit Identifier) i VPI (Virtual Path Identifier), koji ine moguim podjelu da elija teku u dva nivoa: VC-Virtual Channel i VP-Virtual Path, nivoi (Slika 5.4.6.). Grupa kanala sa istim VPI vrijednostima, ali sa razliitim VCI vrijednostima, rutiraju preko istih vorova u mrei. Ovo omoguava korisniku da kreira VPN (Virtual Private Networks) tip mree. Svaka konekcija predstavljena sa jednim VPom, koja sadri nekoliko VC-a, koji korisnik sam moe koristiti. Relevantne preporuke za ATM su: - Recomendation I.150 B-ISDN, ATM: functional characteristics, Recomendation I.361 I.363 B-ISDN, ATM: specifications of - layers.
33
VC VC VC
VP
VP
VP Transmission link (e.g. 155 Mbit/s) VP VP
VC VC VC
VP
Relationship between VC and VP
Slika 5.4.6. Odnos izmeu VP i VC Zakljuno elijski oblik sa ATM karakterizira: - elije sa fiksnom duinom - Svaki elijski sadraj ima zaglavlje od 5 okteta i 48 okteta korisnikih podataka, - Fleksibilna pojasna irina, - Vrlo visoke bitske brzine, - Odgovara za sve servise. 6. PRIMJERI OBLIKA PRENOENJA U OSI - Modelu
OSI model se moe koristiti da opie implementaciju oblika prenoenja (transfer), i da poredi njihove razne naine prenoenja. Razne faze predstavlja su: uspostavljanje konekcije ili sesije (vrijeme i trajanje komunikacije u radu). Za telefonski poziv faza sesije je identina sa vremenom voenja razgovora. U drugim tipovima
34
komunikacija, faza sesije predstavlja prenoenje podataka izmeu korisnika. Prije nego to sesija moe zapoeti, mora se podesiti konekcija izmeu dva korisnika. Za vrijeme faze uspostavljanja, pretplatnik A bira broj (adresu) pretplatnika B. Fokusirajmo panju na sloj 1-3 OSI modela. Sloj 1. , je kako smo ve naglasili, fiziki sloj, zajedno sa slojevima 2 i 3 predstavlja infrastrukturu na kojoj se grade nae nosee mree. Korisniki slojevi od 4-7 OSI modela, su samo povrno pojanjeni, da li jesu ili nisu koriteni u specifinim konfiguracijama. Naglasimo da su krajnje take one na strani korisnika, gdje spadaju i korisniki slojevi, kao i odgovarajui slojevi koji se odnose na mreu.
Transfer mode Circuit mode Circuit mode Circuit mode Packet mode Frame relay ATM B-ISDN
Type of services voice voice data data data integrated integrated
Phase session (conversation) connection set-up session session session session connection set-up
Slika 6.1. Primjeri raznih oblika prenoenja u OSI modelu Veliki broj razliitih zadataka mogu se nai u svakom mrenom sloju. Na primjer, za pojednastavljenu sliku uzmimo tri zadatka: - adresiranje (korisnikog broja), - detekcija greke i korekcija greke, - prijenos bita.
35
Izmeu krajnjih taaka ukljuimo dva mrena vora koji se koriste za komutaciju. Oni se sastoje od tri sloja. U jednoj situaciji, zamislimo slijedeu javnu mreu u kojoj se koristi odgovarajui oblik prenoenja: - PSTN Public Switched Telephone Network, - CSPDN - Circuit Switched Public Data Network (X.21) i - PSPDN Packet Switched Public Data Network (X.25). Normalno ne koristimo OSI model za konekciju koja data na slici 6.2., poto je to isto telefonska usluga. Analogna kriva govornog signala u prijenosu kroz telefonsku centralu se konvertira u bite koji se alju preko linije.
Speech Recipient
Network
7 6 5 4 3 2 1
Not used Not used Speech
speech bits bits speech
Not used Not used Speech
7 6 5 4 3 2 1
User layers
OSI - Circuit mode, session phase (PSTN)
Slika 6.2 OSI oblik krugova, faza sesije govora (PSTN) Sloj 1, se jedini odnosi na mreni sloj koriten u ovom sluaju. Nije potrebna adresa u fazi sesije, poto konekcija ostaje trajno uspostavljena za vrijeme konverzacije. Takoer nema nikakvog protokola za korekciju greke.
36
Sloj 2, se ne koristi u ovoj konfiguraciji: odgovarajue funkcije se mogu upravljati od strane samog korisnika. Ako jedna od strana koja uestvuje u konverzaciji ne uje ta je reeno, traiti e da se ponovi jednostavnim zahtjevom Oprostite, moete li ponoviti, nisam vas dobro razumio. Na suprot, nekoliko slojeva je koriteno za uspostavljanje govorne konekcije. Pretplatniki signal (puls ili ton) se alje preko pretplatnike linije. Pretplatniki broj je adresa birana od strane koja zove drugu stranu, koristei brojanik za pulsno biranje ili tastaturu za tonsko biranje. Adresa se alje telefonskoj centrali pomou koje se pozvana strana signalizira (Slika 6.3.).
Speech
Network User layers
Recipient
7 6 5 4 3 2 1
signalling Not used Puls/tone
4-7 4-7
signalling Not used Ringing signal
7 6 5 4 3 2 1
Subscriber signal
SS no 7 signal
Subscriber signal
OSI - Circuit mode, connection set-up (PSTN)
Slika 6.3 Oblik krugova, faza uspostavljanja konekcije (PSTN) U centrali pretplatniki signali se konvertiraju u SS-7 signale koji se alju preko njihove mree na odredinu centralu. Signali se primaju kao signali zvona na pretplatnikom telefonu.
37
Sistem signalizacije SS-7 ili No. 7 signalizacija se esto opisuje pomou posebnog etvero slojnog modela prikazanog na slici 6.3. Model odgovara slojevima 1-7 OSI modela. Slojevi 1-3 upravljaju prijenosom signalne poruke, a slojevi 4-7 su za aktualnu poruku.
Data
Recipient
Network
7 6 5 4 3 2 1
Not used Not used Bits
Not used Not used bots
7 6 5 4 3 2 1
User layers
OSI - Circuit mode, session phase (PSTN)
Slika 6.4 OSI Oblik krugova, faza sesije za prijenos podataka (PSTN) to se tie detekcije greke, prijenos podataka preko mree sa komutacijom krugova circuit switched, ovdje prijemnici nemaju podrku od mree i jedina funkcija mrenog dijela je da alje bite na prijemnik (Slika 6.4.). Svako otklanjanje greaka i upravljanje grekama se deava na korisnikim slojevima 4-7. Prijemnik mora traiti ponovni prijenos ukoliko prenoeni biti nisu oni koji se oekuju. Krajnja taka prijema moe biti PC ili baza podataka.
38
Na slici 6.5 prikazano je tradicionalno polje aplikacije OSI modela. Podjela X.25 mree paketskog oblika na slojeve je jedna od najvanijih osobina od kada je razvijen OSI model. Podaci se alju paketima, i svaki paket je adresiran u namjeri da bude poslan na pravi nain kroz mreu. Paketi su takoer snabdjeveni sa brojem bita za detekciju greke - bita koje se provjeravaju u svakom voru na putu do prijemnika. Za omoguavanje itanja adrese i za funkciju provjere greke, paketi moraju biti raspakovani i spakovani u svakom voru.
Data
Network User layers
Recipient
7 6 5 4 3 2 1
address Error check Bits
address Error check Bits
7 6 5 4 3 2 1
OSI - Packet mode, session phase (PSPDN)
Slika 6.5 Oblik kruga, faza uspostava konekcije (PSTN) Ako je neka greka detektirana, raspakivanje paketa sa grekom u sloju 2, e biti dovoljno, poto se adresa prijemnika ne treba da provjerava. Paket je oznaen sa grekom i kada prijenosni vor primi tu informaciju on mora ponoviti prijenos paketa.
39
Procedura se naziva korekcija greke od linka do linka (link by link). Krajnja taka nije osjetila greke koje se javljaju u prijenosu veze koja povezuje dvije krajnje stanice. Korekcija greke link-by-link" je veoma vana funkcija kada je kvaliteta linije niska. Jedina razlika izmeu frejm releja i paketskog oblika X.25 mree je da u frejm releju korisnici mogu sami uspostaviti konekciju za ogranien broj adresa ( na primjer, u okviru korporacijske grupe korisnika). To je zato to korisnik ima na raspolaganju sloj 3, (Slika 6.6.). Detekcija greke u sloju 2., pojednostavljeno, da se greke ustanovljavaju, ali se ne ispravljaju. Paket sa grekom se odstranjuje od strane vora koji ustanovljava greku, a oprema kod krajnjeg korisnika mora voditi rauna da ispravku greke.
Data Recipient
7 6 5 4 3 Not used 2 Address check 1 Bits
7 6 5 4 3 Not used Address check 2 1 Bits
Network User layers
OSI - Frame mode, session phase
Slika 6.6 Frame relej, faza sesije - OSI Ako se koristi mrea frejm relej korisniki sloj 4., je opremljen sa funkcijom za korekciju greke. Krajnja taka mora u tom sluaju zahtijevati ponovni prijenos ako je neophodno. Ova funkcija se naziva od kraja do kraja (end-to-end) korekcija greke.
Korekcija greke od kraja do kraja (end-to-end) se koristi kada su linije vrlo visokog kvaliteta. Ogranienje provjere greke i korekcija u sloj 2., ide na raun znaajnog poveanja brzine prijenosa kod frejm releja. Kod ATM mree prvi sloj ne podrazumijeva fazu uspostave. Uspostava izmeu krajnjih taaka koja je stalna i napravljena od mrenog operatora se zove virtualni stalni krug VPC (Virtual Permanent Circuit). Korisnik ne moe uspostaviti konekciju i ne postoji signalizacija izmeu korisnika i mrenog vora (Slika 6.7.). Danas, je to takoer sluaj sa frejm relejem.
Data, voice, video Recipient
7 6 5 4 adapt. 3 Not used 2 Address check 1 Bits
7 6 5 4 adapt. 3 Not used Address check 2 1 Bits
Network User layers
OSI - ATM, session phase
Slika 6.7. ATM, session phase - OSI Krajnja taka moe biti privatna LAN mrea. Svi tipovi servisa se mogu prenijeti. Paketi su fiksne duine i kanjenje je kratko i konstantno, to je zato to se mogu prenijeti ne samo podaci ve i glas
41
i video. Paketi u mrei X.25 i frejm relej mrei su promjenljive duine i kanjenje moe varirati. Prijenosna tehnika koritena u sloju 1, moe biti SDH. Kao i kod frejm releja, funkcija upravljanja grekama u sloju 2, je vrlo ograniena. Model dat na slici 6.8. pokazuje da ATM je bez korisnike signalizacije i saglasno tome, sloj 3, se ne koristi. Sloj 4. (AAL), meutim je koriten za prilagoavanje raznih servisa mrei (Voice, Video, Data). Sloj 4, je implementiran na krajnjoj taki, ali ne u vorovima unutar mree. U drugu ruku on je implementiran u vorovima koji slue kao interfejs za druge mree. B-ISDN sesija je slina ATM sesiji, ali u B-ISDN postoji takoer faza uspostave konekcije kad korisnik izvodi signalizaciji. Signalizacija znai da pretplatnik A bira broj (adresu) pretplatnika B. Funkcija pretplatnike signalizacije se nalazi u sloju 3. Za vrijeme faze uspostave konekcije, sloj 3, je takoer aktivan u mrenim vorovima.
Network User layers
7 6 5 4 3 2 1
adapt. address Error check Bits
adapt. address Error check Bits
7 6 5 4 3 2 1
B-ISDN, connection set-up phase - OSI
Slika 6.8. B-ISDN, Faza uspostave konekcije - OSI
42
U sloju 2. dodatno provjeri greke i korekciji greke adresa iz sloja 3, se prenosi u broj logikog kanala LCN koji postaje dio zaglavlja elije koja se alje izmeu vorova (Slika 6.8.). 7. REFERENTNI STRATIFIKACIJSKI MODEL (STRATIFIED REFERNCE MODEL)
Teko je na konzistentan nain opisati kako vie raznih mrea uestvuju u uspostavljanju konekcije izmeu dvaju korisnika. OSI model se za to pokazao neadekvatnim. U slijedeem primjeru e se opisati, sa pet taaka, uspostava konekcije uz uee nekoliko razliitih mrea. - dva personalna kompjutera su povezana svaki na jednu LAN mreu. - Ove LAN mree (TCP/IP na primjer) su prikljuene na interkonekciju pomou X.25 mree. - X.25 paketi se transportuju pomou ATM mree. - ATM elije se transportuju preko SDH. - SDH sadri infrastrukturu za ATM. - SDH i ATM zajedno sainjavaju infrastrukturu za X.25 mreu. Normalno, to mi podrazumijevamo pod pojmom infrastruktura je fizika mrea. Ali to i nije uvijek istina. Kada nekoliko mrea uestvuje, gdje jedna ili vie tih mrea moe graditi infrastrukturu za jednu rasprostranjenu mreu, kao to je pokazano na slici 7.1.. Jedna osobina infrastrukture je da informacija u rasprostranjenoj mrei se prenosi kao posebni biti bez provjera adresa i korekcije greke. Razlog za prijenos, recimo X.25 u ATM-u je zato to elimo da prenesemo to efikasnije informaciju na veliku udaljenost.
43
LAN/MAN/WAN layer
Router X.25 layer
Router
ATM layer
SDH /Physical layer
Network stratification
Slika 7.1. Stratifikacija mree Da bi se ovo opisalo u znaenju OSI modela, posluiti emo se SRM stratificiranim referentnim modelom - (Stratified Refernce Model). Ovaj SRM model proiruje tradicionalni OSI model na nain da nam omogui opis kako jedna mrea pravi infrastrukturu za drugu mreu. Na slici 7.2., je pokazano kako mrea B se koristi kao infrastruktura za mreu A. Ovdje mrea A koristi nosioce servisa ponuene od strane mree B za interkonekciju njenih vlastitih vorova. Mrea A prihvata mreu B kao sloj 1., kao njenu vlastitu slojevitu strukture. Tada mrea A dodaje svoje vlastite slojeve 2 (ako su od mree B slabog kvaliteta) kao i sloj 3., te uspostavlja konekcije izmeu korisnika mree A.
44
N etw ork A 7 6 5 4 3 2 1 User layers
N etw ork B 7 6 5 4 3 2 1
User layers Network
Network
A ddresss A Error check Infrastruct. A
A ddress B Error check Infrastruct. B
Transport in a stratified netw ork
Slika 7.2. Prijenos u stratificiranoj mrei Kombinacija slojeva iz razliitih mrea se naziva strata to ima znaenje layer ili sloj. Rije stratum to znai slojevito, se takoer moe koristiti kao generiki izraz. 8. 8.1 PREGLED PROTOKOLA TCP/IP OSNOVA ZA PRIMJENU NOVIH TEHNOLOGIJA
U periodu brzog razvoja raunarskih tehnologija i velikog broja proizvoaa raunarske opreme pojavila se potreba: - da nove telekomunikacijske usluge koriste postojeu mreu, - da se te usluge mogu prenositi preko razliitih tipova mrea, - da korisnici tih usluga mogu da komuniciraju meusobno bez obzira na vrste mrea na kojima su prikljueni, - da se metodikim pristupom povea efikasnost mree, - da zahtjevi, koje usluge postavljaju pred mreu, kao i ogranienja koja su uvjetovana tehnolokim stupnje razvoja mree, treba da budu rijeeni kroz analizu usluga i funkcija mree. itd.
45
Ove potrebe uoila je meunarodna organizacija za standardizaciju (ISO International Standards Organization) i pokuala ih rijeiti razvojem mrenog modela koji bi pomogao u realizaciji kompatibilnih proizvoda i rjeenja. Kao rezultat predstavljen je Open System Interconnection odnosno OSI- model. OSI -model je dakle, meunarodni standard koji omoguava povezivanje u mreu opreme razliitih proizvoaa i obezbjeuje realizaciju novih telekomunikacionih usluga koje u svojoj osnovi imaju prijenos podataka. Anailza usluga i funkcija mree treba da vodi univerzalno primjenjenoj logikoj strukturi, koja e dalje biti koritena pri razvoju kompatibilnih usluga, interfejsa i definicija procedura (protokola). Ta struktura treba da osigura evoluciju novih usluga. To se pokualo sa uspostavljanjem OSI modela na osnovu kojega je razvijen protokol za kontrolu prijenosa TCP/IP. 8.2 POGLED NA INTERNET
Postoji vie definicija Interneta, ali je najbolja da je to platforma za komunikaciju kompjutor-kompjutor, koju ine i mrea i informacijski sadraj. U cilju provoenja standardizacije u januaru 1992 godine formirano je Internet udruenje ISOC - (Internet SOCiety) koje sarauje sa IETF-Internet Enginering Task Force i koordinira rad udruenja IAB- Internet Architecture Board. IAB je grupa za tehnike savjete ISOC, iji je zadatak da proslijedi zahtijeve prema IESG koja je uvezana sa ITU-T i ATM Forumom. IETF, iako nije dio ISOC-a surauje sa njom i predstavlja otvoren tip organizacije za unapreenje razvoja i primjene Interneta. Internet se moe promatrati kao paket-orijentirana mrea, mrea! Ime Internet je nastalo od rijei internetworking. U internet mogu biti ukljuene kako javne mree kao to je X.25 tako i privatne mree kao
46
to su Ethernet ili Token ring. Znaenje izraza za LAN mreu Token ring ima kao izraz obiljeje prstena. Ako se primjeni princip stratifikacije opisan u prethodnom poglavlju, tada Ethernet / Token ring / X.25, oblikuju slojeve koji, sa take gledita Interneta, predstavljaju osnovne slojeve u vlastitoj Internet strukturi. Tri Internet specifina protokola su dodana na toj osnovi. - IP: Internet Protocol, koji odgovara sloju 3, OSI- modela, koji se upravo koristi za rutiranje u Internetu. - TCP: Transmission Control Protocol, koji odgovara sloju 4. OSImodela, i - Application protocol, koji odgovara slojevima 5-7 OSI- modela. OSI model ima predvienih sedam nivoa koji opisuju nain na koji podatak/informacija putuje od aplikacije sa jednog raunara do aplikacije koja se izvrava na drugom, umreenom, raunaru. Nivoi 7 do 4 bave se problemima komunikacije s kraja na kraj, dok se nivoi 3 do 1 bave problemima pristupa mrei. Svi nivoi, osim fizikog nivoa, izvedeni su samo u softverskom obliku. Na osnovi OSI modela razvijen je i TCP/IP (Transmission Control Protocol/ Intrernet Protocol) Protokol za kontrolu prenosa/Internet protokol. Na slici 8.2.1. prikazan je model TCP/IP protokola koji se sastoji od etri nivoa, i njegov odnos prema OSI modelu.
Slika 8.2.1. Poreenje OSI i TCP/IP modela
47
Internet uspjeno se takmii sa OSI modelom. Njegovi protokoli su esto jednostavniji i prema tome manje skupi nego protokoli za odgovarajue slojeve u OSI-modelu. Postoji takoer veliki broj korisnih protokola aplikacija u Internetu.
T C P /IP m o d e l
A p p lic a tio n la y e r T r a n s p o r ta tio n la y e r In te rn e t la y e r N e tw o rk la y e r
S o ftw a re a p p lic a tio n s
IP a d d ress M A C ad d ress
S o ftw a r e o p e r a tio n sy stem
Slika 8.2.2 TCP/IP model Uoljivo je sa slike 8.2.2. da Internet nema implementirane sve slojeve referentnog OSI modela. Izostavljeni su slojevi sesije i prezentacije, kako se u praksi pokazalo da ti slojevi nisu neophodni. Usporedbom OSI modela, sa sedam slojeva i TCP/IP modela sa etiri sloja, da se zakljuiti slijedee: - TCP/IP model u svom mrenom sloju (Network layer), kombinira fiziki i sloj podataka OSI modela. On ne pravi razliku izmeu fizikog ureaja i njihovih upravljakih programa, to omoguava da TCP/IP bude primijenjen u bilo kojoj mrenoj topologiji. - Internet sloj (Internet layer) TCP/IP modela, odgovara mrenom sloju OSI modela. Oba osiguravaju adresiranje, pakovanje i usmjeravanje u okviru TCP/IP skupa protokola. - Transportni sloj (Transport layer), kod obadva modela, osigurava komunikaciju izmeu krajnjih taaka u mrei. - Aplikacijski sloj (Application layer) u TCP/IP modelu definira nain, na koji su podaci predstavljeni i kako se odrava sesija.
to se tie objedinjavanja dva najnia sloja, oni predstavljaju veliku slabost Interneta, to se rjeavalo na razliite naine. Promjene su ile na razvoj standarda od Ipv2, preko IP v4 do IPv6, to je pomoglo u rjeavanju broja IP adresa. Pristup Internetu je mogu preko druge mree ili kroz stalni pristup. Oni koje ele da prue informaciju na Internetu, preko World Wide Web a, skraeno WWW, imaju stalnu konekciju ili X.25 ili Frame relay konekciju. Institucija IETF (the Internet Engineering Ttask Force) najvanija je danas institucija u SAD, odgovorna za standardizaciju Internet protokola. Odgovornost za razvoj WWW-a, je na drugoj amerikoj instituciji, a to je organizacija W3C. Svi protokoli, koji se nalaze u transportnom i Internet sloju (Transport & Internet layer), su sastavni dio operativnog sistema. Aplikacija ne mora da posjeduje protokole za transport, to olakava njezin prijenos na drugi operativni sistem. Svi protokoli i softver, koji se koriste u aplikacijskom sloju (Application layer), su specifini za samu aplikaciju. U tom smislu mogue je zamijeniti protokole, koji se nalaze ispod, a pri tome aplikacije nastavljaju nesmetano funkcionirati. Bitno je da svaki novi protokol, koji funkcionira u jednom od etiri sloja TCP/IP modela, mora da ispuni uvjet da moe komunicirati sa slojevima ispod i iznad njega. Mreni sloj (Network layer) predaje pakete na prijenosni put u mrei i takoer, preuzima prispjele pakete sa mree. Ovaj sloj dodaje zaglavlje na poetku paketa, te ciklino provjerava kompletnost, redundantnost (CRC-Cyclic Redundancy Check), radi provjere integriteta paketa u sluaju oteenja paketa u prijenosu. Ukoliko je paket neoteen predaje se mrenom sloju, a ukoliko je oteen trai se ponovno slanje paketa.
49
Internet sloj (Internet layer) prua ve spomenute tri osnovne funkcije iji su protokoli u interakciji sa fizikim dijelom mrenog sloja ili osiguravaju adresiranje transportnom sloju. Protokoli Internet sloja su: - ARP-TCP/IP protokol razluivanja, slui za odreivanje fizike adrese vora u LAN mrei, koja je prikljuena na Internet, kada je poznata samo logika (IP) adresa. U mreu se alje zahtjev ARP(Address Resolution Protocol) i vor, koji ima IP adresu, odgovara svojom fizikom adresom. - ICMP-(Internet Control Message Protocol) Internet protokol za kontrolu poruka, osigurava mehanizam prijave greke i kontrolnih poruka TCP/IP protokolu. Izvorno je kreiran za popravak greke u toku rutiranja paketa kroz mreu. - Protokol iz skupa TCP/IP, upravlja rastavljanjem poruka na pakete, usmjeravanjem paketa od izvorne do odredine mree i vorita, te ponovnim sastavljanjem paketa na odreditu u prvobitni oblik. - IGMP (Internet Group Managment Protocol) protokol upravljanja Internet grupom, koji koriste raunari za informiranje lokalnih rutera o lanstvu u svojim matinim grupama, kako bi primili sve pakete poslane na te rutere i usmjerene na grupe sa odreenom IP adresom za viestruko usmjeravanje. 8.3 INTERNET PROTOKOL (IP-INTERNET PROTOCOL)
Jedan od glavnih zadataka Internet Protokola (IP) je adresiranje, koje zahtijeva rjeenje adresa, koje odgovaraju mrenoj strukturi. IP protokol osigurava sve logike adrese ureajima u mrei. Svakom ureaju se dodjeljuje jedinstvena IP adresa. Na taj nain, IP protokol omoguava isporuku informacije preko vodova pridruenih vorovima (connectionless), tako da dva raunara, koji komuniciraju ne moraju uspostaviti sesiju. Osnovni mreni elementi u Internet strukturi je broj stalno prikljuenih kompjutora (host) ili hostova sa razliitim protokolima aplikacija (na primjer za WWW) i komunikacijskih kompjutora
(routers) zvanih ruteri. Svaki takav mreni element ima najmanje jednu adresu. Ruter ima adrese u nekoliko mrea, koje se javljaju kao brojke (Slika 8.3.1.). Kod slojeva TCP/IP modela veoma su vana granina podruja. U sloju mrenog interfejsa, samo se fizike adrese za kontrolu pristupa MAC (Media Access Control), koriste za adresiranje. ak i u sluaju da interfejs ne posjeduje MAC adresu (generiranu od strane proizvoaa) mora mu se dodijeliti logika fizika adresa. Na primjer, kada se modem povee na mreu njemu se dodjeljuje logika adresa, tako da se moe uspostaviti komunikacija. Na Internet sloju, logike IP adrese prevode fizike MAC adrese. Svaki raunar i mreni ureaj u TCP/IP mrei posjeduje jedinstvenu IP adresu. Ova adresa identificira raunar ili pod-mreu u kojoj se raunar nalazi.
10.0.0.3 12.0.0.2 10.0.0.2 10.0.0.1 17.0.0.2 12.0.0.3 17.0.0.3
Host
17.0.0.1
Network 10
.1 10.0.0
1 2 .0 .0 .4
Network 12
12 . 0.0
Router
Network 17
17 .0 .
17 .0 .0 2
.7
IP addressing on the Internet
Slika 8.3.1. IP adresiranje u Internetu Jedna IP adresa sadri etiri broja izmeu 1 i 255. Na primjer, 130.237.21.10. Aplikacije imaju njihov vlastiti nain adresiranja prijemnika. U takvoj adresi za e-mail, server primaoca pote se identificira pomou njegovog imena oznaenog iza znaka @.
0 .2
51
Na primjer, ime.korisnika@ ime.domena to jest: nedzad@telecom.ba Ovdje je ime domena prevedeno u IP adresu. Broj strukture u IP adresi predstavlja globalnu hijerarhijsku mrenu strukturu, gdje prvi broj oznaava najvii i najvaniji mreni nivo. Usporedbom IP adrese odredinog raunara sa izvornom IP adresom, IP moe utvrditi da li se paket moe direktno poslati raunaru ili se mora nai odgovarajui put (put). U sluaju da ne postoji odreena ruta puta, paket se alje direktno na gateway (kapiju). Gateway je mreni element - ruterpreko kojeg se usmjerava promet na druge mrene segmente. Procesi fragmentiranja i defragmentiranja spadaju takoer u funkciju IP protokola. Moe se desiti na strani primaoca, da se ne moe operirati sa paketima odreene veliine, koji se koriste u mrei poiljaoca. Tada IP rastavlja podatke u manje dijelove i kada podaci stignu na odredite, oni se ponovno sklapaju u jednu cjelinu.
V E R Z IJA IH L T IP U S L U G E D U IN A P A K E T A
ID E N T IF IK A C IJA ID E N T IF IK A T O R F R A G M E N T O F S E T R O K T R A JA N JA PROTOK OL K O N T R . Z B IR Z A G L .
IZ V O R N A A D R E S A O D R E D I N A A D R E S A O P C IJE PODACI P O V E A N JE
Slika 8.3.2 Format IP paketa Na slici 8.3.2. prikazana su pojedina polja formata IP paketa. Polje - verzija ukazuje na verziju IP protokola, koji se koristi za kreiranje IP paketa. Trenutno se koristi verzija 4, mada je i verzija 6, ve u upotrebi. Duina polja je etiri (4) bita.
52
IHL- polje ukazuje na duinu zaglavlja. Sva polja u IP paketu, osim opcije i poveanja imaju fiksnu duinu. Ovo polje odreuje granicu izmeu zaglavlja i samih podataka u okviru paketa. Duina i ovog paketa je etiri (4) bita. ToS - polje ili TIP USLUGE, ukazuje IP protokolu kako da upravlja paketom. Ovo polje je duine osam (8) bita i posjeduje pet polja (Slika 8.3.3). Polje IP prioriteta, ima duinu 3 bita i uzima vrijednost od 0 (normalan paket) do 7 zavisno od prioriteta gdje vei broj znai vei prioritet. Ostala tri polja su kanjenje, propusnost i pouzdanost odreuju eljene parametre pri prijenosu. Vrijednosti ovih polja za kontrolu mree obino su 0 ili 1 ukazuju na mala kanjenja, iroki propusni pojas i visoku pouzdanost veze. Posljednja dva bita u verziji 4 se ne koriste.
Slika 8.3.3. Pod-polja ToS-TIP USLUGA Polje Duina paketa oznaava vrijednost ukupne duine IP paketa i sastoji se od 16 bita. Polje Identifikacije sadri jedinstven identifikator, koji markira originalni paket. Ako se paket rastavi na nekoliko dijelova (fragmenata), svaki tako dobiveni novi paket ima isto polje za identifikaciju. Polje Indikator (Flag) kontrolira fragmentaciju ija je duina polja je tri (3) bita. Polje Fragment Offset koristi se zajedno sa poljem indikator ili identifikator, pri obratnom procesu sjedinjavanja fragmentiranih paketa na odreditu. Duina ovog polja je 13 bita.
53
Polje -TTL Rok trajanja ukazuje na period egzistencije paketa u mrei. Kada vrijednost TTL postane nula, paket se odbacuje na ruteru, pri emu se raunaru koji je poslao taj paket alje poruka o odbacivanju. Tako raunar moe ponoviti slanje paketa. Polje Protokol ukazuje na protokol vieg sloja, koji se koristi za kreiranje podataka smjetenih u dijelu paketa. Ova informacija je od znaaja pri prolasku paketa kroz slojeve TCP/IP modela, a ovim se definira i format paketa. Identifikacijski broj protokola za TCP je 6. Polje-Kontrolni zbir zaglavlja osigurava informaciju o integritetu zaglavlja paketa, odnosno o tome da li je zaglavlje oteeno pri prijenosu. Ovaj zbir odnosi se na zaglavlje, a ne na cijeli paket, ime je smanjeno vrijeme potrebno za analizu svakog paketa, kada se nae na ruteru. Polje -Izvorna i odredina adresa sadri 32 bitne IP adrese odredinog i izvornog raunara, koje se ne mijenja u toku prijenosa. Polje -Opcije moe biti sastavljeno od nekoliko kodova promjenljive duine. U IP paketu se moe koristiti vie opcija, pri emu se njihova polja u nizu nalaze u zagkavlju. Polje Poveanje ima sadraj koji zavisi od opcije, koja se odabere za IP paket. Ova vrijednost osigurava da je veliina zaglavlja zaokruena na paran broj. Glavne karakteristike IP su: - Rutiranje uspostavljene konekcije prema aplikacijskom kompjutoru pomou opisanog plana numeracije. - Segmentacija podataka, upravljanje IP zaglavljem i provjera greke i korekcija greke u zaglavlju. IP ima otprilike istu strukturu kao MTP (Message Transfer Part) u protokolu za SS-7 signalizaciju i takoer protokol za bezkonekcijski prijenos.
Jedna vana razlika u odnosu na MTP je da IP moe koristiti komutacijsku pod-mreu i prijenosne mree, dok MTP moe jedino raditi koristei prijenosne mree (Slika 8.3.3.).
User Application TCP I.P. Token ring
IP
token ring X.25 FR ATM X.25 FR ATM
Connectionless IP packets
Router and/or switch depending on active transfer mode(s)
User Application TCP

IP
token ring
I.P. Token ring
LAN
Leased line
WAN BB network
Connection-oriented base-layer stratum
OSI - Circuit mode, connection set-up (PSTN)
Slika 8.3.3 Promjer organizacije Internet rada Transportni slojosigurava krajnju komunikaciju izmeu ureaja u mrei. TCP/IP posjeduje dva protokola, kojima se ostvaruje prijenos podataka: - protokol za kontrolu prijenosa TCP - protokol za korisnike datagrame UDP 8.4 KONTROLNI PROTOKOL PRIJENOSA (TCP-TRANSMISSION CONTROL PROTOCOL)
TCP osigurava konekcijski orijentiranu komunikaciju na TCP/IP mrei. Kada dva ureaja koriste ovaj protokol za komunikaciju, sesija mora biti uspostavljena izmeu njih.
55
U prijenosu se koriste brojevi sekvencija i poruke, potvrde, da bi se utvrdilo da je paket uspjeno primljen. TCP protokol funkcionira na slijedei nain: po slanju paketa, eka se odgovor, koji odredini ureaj treba da poalje, pa tek nakon primljenog odgovora, alje se slijedei paket. Odredini raunar alje paket sa potvrdom, a koja ukazuje da se oekuje slijedei paket. Ukoliko odredini raunar ne primi specifian paket, on moe da zatrai ponovno slanje tog paketa. TCP kontrolni protokol prijenosa ima nekoliko vanih zadataka kao to su: - Sekvencioniranje: koje osigurava da paketi stignu u pravilnom redoslijedu na strani prijema, - Provjera greke i korekcija greke kod korisnikih podataka, - Kontrola protoka izmeu host kompjutora i - Segmentacija. Jedan vaan zadatak mehanizma sekvencioniranja jeste da omogui konekcijski orijentiranu komunikaciju. 8.5 KORISNIKI DATAGRAM PROTOKOL (UDP-USER DATAGRAM PROTOCOL)
UDP protokol osigurava bezkonekcijskog tipa(connectionless), neorijentiranu vezu. U ovom sluaju se ne garantira da e odredini raunar primiti informaciju. Aplikacije, koje koriste UDP moraju same osigurati mehanizam, koji e omoguiti uspjenost prijema. Jedini vid kontrole, koji posjeduje UDP je kontrolni zbir koji postoji u zaglavlju paketa. Korisniku se ne prua mogunost izbora transportnog protokola. Ovaj izbor je na viim slojevima mrenih aplikacija, koje koriste transportni protokol. Veliki broj aplikacija koristi TCP protokol, tako da ne postoji potreba da se poklanja posebna panja pouzdanosti prijenosa.
8.6
APLIKACIJSKI PROTOKOL (APPLIACTION PROTOCOLS)
Mrene aplikacije smjetene su u aplikacijskom sloju TCP/IP modela. Mrene aplikacije su aplikacije koje putem mree komuniciraju sa drugim mrenim ureajima. Tu spadaju protokol za prijenos datotekea FTP, Telnet, serveri za elektronsku potu i slino. Aplikacijski protokoli podravaju Internet servise kao to su na primjer: 9. Telnet: pristup bazi podataka terminala, FTP (File Transfer Protocol): fajl transfer, Archive: sistem pretraivanja za FTP arhive, Internet mail: Internet pota, The news confernce system, WAIS, Gopher: WWW: za pretraivanje informacija. KOMUTACIJA LABELIRANIH PAKETA MPLS MULTI PROTOCOL LABEL SWITCH
U procesu stalnog usavravanja komutacijsko-ruterskih tehnika, znaajno je spomenuti MPLS koja e imati velikog utjecaja na stvaranje univerzalne vieuslune irokopojasne mree slojevite strukture. Ova mrea nije samo pitanje pogodnosti i komfora, ve stvaranje mogunosti efikasnog prijenosa informacija, bez obzira na tip usluge (glas, podatak, video, multimedija).
57

Refentni Modeli

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Refentni Modeli

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE - SARAJEVO

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE - SARAJEVO

POSLJEDICE MIGRACIJE I INTEGRACIJE SERVISA

mr. Nedad Reidbegovi: TEHNIKA TELEKOMUNIKACIJA

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE - SARAJEVO

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE - SARAJEVO

se s ces pro 7 6comunnication

Computer communication according to the OSI model

mr. Nedad Reidbegovi: TEHNIKA TELEKOMUNIKACIJA

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE - SARAJEVO

mr. Nedad Reidbegovi: TEHNIKA TELEKOMUNIKACIJA

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE - SARAJEVO

No. No. 7 No. 6 No. 5 No. 4 No. 3 No. 2 No. 1

mr. Nedad Reidbegovi: TEHNIKA TELEKOMUNIKACIJA

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE - SARAJEVO

Cipher expert Secretary Address of Ericsson

transport Project office in Stocholm

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE - SARAJEVO

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE - SARAJEVO

mr. Nedad Reidbegovi: TEHNIKA TELEKOMUNIKACIJA

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE - SARAJEVO

Application Presentation Session Transport Network Data link Physical

Data Data Data

Application Presentation Session Transport Network Data link Physical

Data transmission in OSI

mr. Nedad Reidbegovi: TEHNIKA TELEKOMUNIKACIJA

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE - SARAJEVO

Telecommunications network nodes in OSI

mr. Nedad Reidbegovi: TEHNIKA TELEKOMUNIKACIJA

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE - SARAJEVO

mr. Nedad Reidbegovi: TEHNIKA TELEKOMUNIKACIJA

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE - SARAJEVO

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE - SARAJEVO

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE - SARAJEVO

mr. Nedad Reidbegovi: TEHNIKA TELEKOMUNIKACIJA

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE - SARAJEVO

Slika 3.1.1 Multipleks labela

Pozicioni multipleks (Position multiplex - circuit mode)

mr. Nedad Reidbegovi: TEHNIKA TELEKOMUNIKACIJA

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE - SARAJEVO

P o sitio n m u ltip lex

mr. Nedad Reidbegovi: TEHNIKA TELEKOMUNIKACIJA

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE - SARAJEVO

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE - SARAJEVO

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE - SARAJEVO

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE - SARAJEVO

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE - SARAJEVO

mr. Nedad Reidbegovi: TEHNIKA TELEKOMUNIKACIJA

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE - SARAJEVO

mr. Nedad Reidbegovi: TEHNIKA TELEKOMUNIKACIJA

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE - SARAJEVO

mr. Nedad Reidbegovi: TEHNIKA TELEKOMUNIKACIJA

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE - SARAJEVO

Slika 5.3.1. Razni naini interkonekcije LAN mrea

mr. Nedad Reidbegovi: TEHNIKA TELEKOMUNIKACIJA

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE - SARAJEVO

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE - SARAJEVO

mr. Nedad Reidbegovi: TEHNIKA TELEKOMUNIKACIJA

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE - SARAJEVO

mr. Nedad Reidbegovi: TEHNIKA TELEKOMUNIKACIJA

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE - SARAJEVO

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE - SARAJEVO

NNI - Network Node Interface