You are on page 1of 49

1.

UVOD
1.1. Problem istraivanja
Sigurnost prometa na cestama dio je ope sigurnosti svake zemlje.Sigurnost prometa je prvenstveno drutvena, a potom gospodarska kategorija, koja je uvjetovana odnosima izmeu imbenika u sustavu sigurnosti prometa, tj. odnosima sudionika u prometu, vozila, prometne infrastrukture i suprastrukture te drugih imbenika u svom dinaminom sustavu. Gotovo nijedna ljudska aktivnost ne odvija se bez odreenog stupnja opasnosti. Cestovni motorni promet, u kojem svakodnevno sudjeluje praktino svatko, kudikamo je najopasniji oblik prometa. Stupanj cestovno prometne sigurnosti odraava prometnu kulturu i sloenost svekolikih odnosa u modernim drutvima. Prometnom nezgodom smatra se nezgoda na cesti u kojoj je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u pokretu, i u kojoj je poginula ili ranjena jedna osoba ili vie njih, ili je izazvana materijelna teta. Uvrijeeno je miljenje da je ljudska greka uzrok veine prometnih nezgoda, a da je vrlo malo nezgoda uzrokovano kvarovima vozila, nedostacima ceste ili nepredvidivim utjecajem okoline. U svezi s tim, nuno je istaknuti da se samo sloenim analizama moe doi do stvarnih uzroka, izravnih ili neizravnih utjecaja svih elemenata na sustav ovjek vozilo cesta okolina. Rezultat navedenih analiza trebao bi biti smanjivanje problema prometne sigurnosti na cestama, napretkom na svim podrujima sigurnosti: od ponaanja ovjeka (vozaa), preko tehnike projektiranja, graenja i koritenja cesta, inteligentnih sustava za upravljanje prometom, tehnikih propisa i normi, kvalitetnije konstrukcije vozila do primjene informatikih noviteta u cestovnom prometu kao sustavu. U tom sustavu posebno mjesto imaju cestovni objekti tuneli. To su graevinski zahtjevni objekti, a takoer su mjesta poveanog rizika zbog ega se u njima moraju primjenjivati posebno stroge mjere zatite. Oni su takoer posebne dionice ceste koje zahtjevaju velika ulaganja u njihovu gradnju, odravanje i rad. Nakon nekoliko katastrofalnih nesrea u tunelima zadnjih godina (Mount Blanc, Tauern, Gothard), posveuje se velika panja sigurnosnim mjerama kod gradnje i opremanja tunela.

1.2. Svrha i ciljevi istraivanja


Nastavno na problem i predmet istraivanja postavljeni su svrha i ciljevi istraivanja, koji bi trebali ukazati na odreene specifinosti odnosno problematiku koja karakterizira sigurnost prometa, a posebno prometne nesree, koje se negativno manifestiraju na stanje sigurnosti prometa te u konanici predstavljaju gospodarski problem i znaajno optereenje za dravni proraun. 1

Pored toga svrha i cilj ovog rada jest analiza tunela kao posebnih dionica ceste, sigurnost prometa u tunelima openito, kao i trenutna sigurnost tunela kao dijela cestovnog sustava kako bi se argumentirano utvrdio stupanj sigurnosti cestovnog prometa u Republici Hrvatskoj te prijedlog ili koncepcija za poveavanje uinkovitosti, ekonominosti te profitabilnosti cestovnog prometa i sveukupnog prometno-gospodarskog sustava u Republici Hrvatskoj. Loginim slijedom utvrenog problema, predmeta i cilja istraivanja postavljena je struna hipoteza. (koja je hipoteza???) ili napiite neku hipotezu ili ovaj dio jednostavvno izbacite.

1.3. Znanstvene metode


Diplomski rad je rezultat sustavnog prouavanja dostupne strune i znanstvene literature, istraivanja promatrane problematike te predstavlja sistematizaciju odgovarajue grae. U ovom diplomskom radu, koritene su, u odgovarajuim kombinacijama, slijedee znanstvene metode: analize i sinteze, deskriptivna i komparativna metoda, induktivna i deduktivna metoda, metode generalizacije i specijalizacije te metoda promatranja.

1.4. Struktura rada


Sveukupna graa, ovog diplomskog rada, prezentirana je u nekoliko meusobno interakcijski povezanih dijelova. U prvom djelu, Uvodu, formuliran je problem istraivanja, postavljena je radna hipoteza, navedeni su svrha i ciljevi, koji su istraivanjem ostvareni, obrazloena je struktura rada i navedene su koritene znanstvene metode. U drugom djelu, Osnovni imbenici prometne sigurnosti, navedeni su osnovni imbenici koji se javljaju u prometnom sustavu i utjeu na prometnu sigurnost openito. a koji bi se mogli i trebali koristiti kao input u kreiranje sustava prevencije prometnih nezgoda. U treem djelu, pod naslovom, Sigurnost prometa u tunelima, obraena je pojava opasnosti u tunelu, te je izvrena analiza najveih europskih nesrea, kao i tunelskih nesrea u Republici Hrvatskoj. U etvrtom djelu, pod naslovom, Sustavi za upravljanje prometom u tunelima, detaljno su obraeni svi dijelovi najmodernijih sustava za kontrolu i upravljanje tunelima. U petom dijelu, pod naslovom, Tuneli na hrvatskim autocestama, analizirani su hrvatski tuneli, te kategorizirani s obzirom na duljinu, te stupanj sigurnosti i opremljenosti. Na kraju rada u Zakljuku, dana je sinteza injenica i spoznaja do kojih se dolo u ovom istraivakom procesu, kojim je potvrena radna hipoteza.

2. OSNOVNI IMBENICI PROMETNE SIGURNOSTI


U globalnoj analizi dogaanja prometnih nesrea na cestama u pravilu se uvijek svrstavaju slijedei imbenici: ovjek kao sudionik u prometu vozilo cesta prometna okolina incidentni imbenici.

Jedan od najbitnijih imbenika sigurnosti je cesta koju obiljeavaju: trasa ceste, tehniki elementi, stanje kolnika, oprema, rasvjeta, krianja, odravanje ceste i sl. Prometno rjeenje ceste i njenog okolia moe znatno utjecati na sigurnost vonje, tako da su tehniki nedostaci ceste, koji nastaju pri projektiranju i izgradnji cesta, esto uzrok nastanka prometnih nezgoda. Jednako tako, za nesmetano odvijanje prometa na cestama bitni su radovi na redovitom, pojaanom i investicijskom odravanju cesta. Promet na cesti obuhvaa: organizaciju prometa prometne propise i tehnika sredstva za organizaciju prometa upravljanje prometom nain i tehniku upravljanja prometom i kontrolu prometa praenje prometnih tokova i optereenja, interveniranje u sluaju sloenih uvjeta, voenje i analizu statistike prometnih nezgoda.

2.1.Prometna signalizacija u funkciji sigurnosti prometa


Signalizacijom se obavjeuju i upozoravaju sudionici u prometu o stanju na prometnicama te se na taj nain postie sigurno i nesmetano odvijanje prometa. Za svakog sudionika u prometu prometna signalizacija je od posebne vanosti. o jasnoi primljenih obavijesti ovisi sigurnost, brzina i udobnost kretanja sudionika u prometu. Veza izmeu vozaa i prometne signalizacije obino se uspostavlja u nekoliko sekundi. Signalizacija u prometu mora biti jednostavna, jasna i itljiva, vidljiva, istoznana, univerzalna, kontinuirana, odgovarajueg dizajna i postavljena u odgovarajuem opsegu.

Prometne znakove, signalizaciju i opremu cesta ine: 1. prometni znakovi, i to: znakovi opasnosti; znakovi izriitih naredbi; znakovi obavijesti; znakovi obavijesti za voenje prometa; dopunske ploe; promjenjivi prometni znakovi; Znak A 36

2. prometna svjetla i svjetlosne oznake;

G01

G02

G03

G04

G 05 3. oznake na kolniku i drugim povrinama;

G 06

H 01

4. prometna oprema cesta, i to: oprema za oznaivanje ruba kolnika; oprema za oznaivanje vrha prometnog otoka; oprema, znakovi i oznake za oznaivanje radova, prepreka i oteenja kolnika; svjetlosni znakovi za oznaivanje radova, drugih zapreka i oteenja kolnika; oprema za voenje i usmjerivanje prometa u podruju radova na cesti, prepreka i oteenja kolnika; branici i polubranici; prometna zrcala; zatitne odbojne ograde; ograde protiv zasljepljivanja; zatitne iane ograde; pjeake ograde; ublaivai udara; oznake za runo upravljanje prometom;

K27

K28

K29

5. signalizacija i oprema za smirivanje prometa;

K50 6. turistika i ostala signalizacija propisana je posebnim propisima.

2.2. Dinamika prometna signalizacija


Promjenjiva prometna signalizacija najprisutnija je kroz promjenjive prometne znakove i promjenjive znakove poruka. Primarno ispunjava dvije osnovne zadae : 1. Poveanje sigurnosti i 2. kvalitetu prometa. Dinamikom prometnom signalizacijom se sudionici u prometu pravovremeno izvjetavaju o svim bitnim promjenama i uvjetima odvijanja prometa, a po potrebi se kroz odreena ogranienja i upozorenja vri prevencija glede poveanja kvalitete odvijanja prometa i razine sigurnosti. Iako su u veini sluajeva sigurnost i kvaliteta prometa komplementarni, koritenjem dinamike signalizacije se odreuju uvjeti primarno za sigurno odvijanje prometa, to rezultira poveanom razinom uslunosti dionice ceste ili prometnog objekta. Sigurnost prometa promatra se kroz promjenu vremenskih uvjeta koji bitno utjeu na sigurnost prometa, kroz prometne procese koji mogu smanjiti sigurnost ili kao kombinacija ova dva imbenika. Koritenje dinamike signalizacije, osim osnovnih kriterija uoljivosti, itljivosti i razumljivosti, mora zadovoljiti i kriterij vjerodostojnosti. To znai da ogranienje ili upozorenje mora biti aktualno. Zastarjela ili netona informacija potaknut e korisnika da u budunosti ne prihvaa informacije ili ogranienja dinamike signalizacije. esto koritenje dinamike signalizacije smanjuje njezinu funkciju, jer je vozai poinju doivljavati i respektirati kao i statiku signalizaciju. Dinamika signalizacija nalazi se na portalima iznad voznih traka znakovi koji ograniavaju ili preusmjeravaju, a izmeu kao informacija su znakovi koji upozoravaju i informiraju na promijenjene uvjete sa dopunskom ploom udaljenosti ili pojmom koji poblie objanjava znaenje znaka (sl. 1).

Slika 1.Dinamika signalizacija na autocesti

2.2.1. Vremenski uvjeti i sigurnost prometa Vremenski uvjeti, odnosno meteoroloke prilike, svojim naglim promjenama mogu bitno utjecati na sigurnost prometa. Mjere se sljedee veliine: temperatura zraka temperatura kolnika vlanost kolnika stanje kolnika (suh ... snijeg) prisutnost soli i kemikalija vrsta padalina intenzitet padalina koliina padalina tlak zraka vlanost smjer vjetra brzina vjetra visina snijega zaleenost kolnika toka (temperatura) smrzavanja vidljivost osvijetljenost prometnice. Ovi uinci se obino promatraju i odreuju stupanj sigurnosti prometa kroz: vidljivost stanje kolnika padaline jainu i smjer vjetra.

Ovim veliinama se obino poklanja najvie panje.

2.2.2. Primjena dinamike signalizacije u nepovoljnim vremenskim uvjetima Ovisno o vidljivosti, promjenjivim prometnim znakom moe se ograniiti brzina kretanja na vrijednost pri kojima e se vozila moi sigurno zaustaviti u uvjetima forsiranog koenja. Na primjer pri brzini od 80 km/h granina vrijednost prihvatljive vidljivosti je 70 m. Pri ovoj vidljivosti za dobro stanje kolnika u uvjetima kie (mokar kolnik) put forsiranog koenja osobnog automobila iznosi 66 m. Suvremene meteoroloke stanice mogu definirati vrlo razliita stanja kolnika, od raznih razina vlanosti, prisutnosti snijega, pojave leda pa do prisutnosti kemijskih tvari koje smanjuju koeficijent prijanjanja. Ovisno o stanju kolnika, dinamikom signalizacijom moe se upozoriti vozae na opasnost, a ogranienjem brzine definirati brzinu kretanja pri kojoj je sigurnije upravljanje vozilom. Potencijalno su najopasnija stanja pojave leda. 7

Izrazito jake padaline takoer smanjuju vidljivost. Dinamikom signalizacijom se na ove pojave moe preventivno djelovati upozoravanjem prije podruja djelovanja padalina ili u podruju padalina ogranienjem. Vjetar je prirodna pojava koja moe imati znatan negativan uinak na odvijanje prometa. Vjetar svoje vrijednosti mijenja i kvalitativno (smjer puhanja) i kvantitativno (brzina). U Hrvatskoj je posebno poznata bura koja na Jadranskoj dionici svojim iznenadnim udarima bitno oteava promet. Stoga su upozorenja i ogranienja glede vjetra veinom preventivne prirode. Bilo kakva indikacija pojave vjetra kritinog smjera i brzine obino aktivira dinamiku signalizaciju u cilju upozoravanja i ograniavanja brzine (sl. 2), a u odreenim situacijama zabranjuje se daljnje prometovanje odreenim kategorijama vozila, ili se u potpunosti obustavlja promet na kritinom dijelu dionice. 2.2.3. Primjena dinamike signalizacije u funkciji poveanja sigurnosti prometa Primjena dinamike signalizacije na nain da se utjee na ponaanje prometnog toka, bilo bi u smislu poveanja kvalitete ili sigurnosti prometa, danas se obino naziva harmonizacija prometnog toka. Pod ovim se obino podrazumijevaju ogranienja i upozorenja kojima se djeluje na prometni tok prije problematine dionice. U sluaju zaguenja na odreenoj dionici, na prethodnim dionicama se ograniava brzina kretanja u cilju spreavanja dodatnog zaguenja ili incidentnih situacija zbog naleta na kolonu velikim brzinama. Ovako stvorena vremenska priuva omoguava eliminiranje i smanjivanje zastoja pa vozila koja nailaze mogu nastaviti putovanje prihvatljivom brzinom ili se sigurno zaustaviti u koloni. Brzina se uvijek spominje kao najei uzronik smanjenog stupanja sigurnosti prometa. Suvremeni ureaji za brojenje i mjerenje putem dinamike signalizacije omoguavaju operaterima sustava nadzor i kontrolu ponaanja prometnog toka. Upozoravanja i ogranienja glede brzine obino su uvjetovana promjenom vremenskih prilika ili prometnom situacijom na pojedinim dionicama ceste.

Slika 2.Dinamika signalizacija

2.3.Sustavi za kontrolu i upravljanje prometom


Paralelno uz intezivnu izgradnju suvremenih autocesta na cijelom podruji Republike Hrvatske, izgrauje se i komunikacijsko informacijski sustav za kontrolu i upravljenje prometom na tim prometnicama. Autocesta kao prometni sustav iziskuje stalni nadzor, upravljanje i informiranje korisnika, kako bi se i u tim trenucima incidentnih situacija, vrnog optereenja ili kod obavljanja radova na odravanju njome prometovalo sigurno. Radi toga se uz autoceste gradi sloena infrastruktura koju ini tehnologija poznata pod zajednikim nazivom Inteligentni transportni sustavi. Osim poboljanja sigurnosti na cestama, ova oprema pridonosi smanjenju zagaenja okolia, utedi vremena i poveanju mobilnosti. Dodatni razlozi za uvoenje sustava nadzora i upravljanja prometom proistjeu iz specifinosti mree. Oni se oituju kroz nepovoljne klimatske uvjete (utjecaj snijega i vjetra na pojedinim dionicama) i vei broj dugakih tunela. Stoga je za normalno funkcioniranje prometa na autocestama bilo nuno postaviti informacijsko komunikacijske sustave (sl. 3).

Slika 3.Centar za kontrolu prometa Sustavi za kontrolu i upravljanje prometom podjeljeni su u dvije skupine: 1.informacijski sustav autocesta koji obuhvaa prometni informacijski sustav, sustav daljinskog upravljanja (samo u tunelima), sustav videonadzora autoceste, sustav videodetekcije i sustav naplate, 2.komunikacijski sustav autocesta koji obuhvaa telefonsko-pozivni sustav, sustav ozvuenja tunela i sustav radiofuzije u tunelu. Ureaji prometnog informacijsklog sustava, koji se postavljaju neposredno uz autocestu su: stanice sustava videodetekcije, metereoloke mjerne stanice, promjenjivi prometni znakovi (svjetlosni i elektromehaniki), semafori te signali prometnog traka. 9

U sustavu daljinskog upravljanja krajnji se ureaji povezuju s daljinskom stanicama; krajnje ureaje ine elementi sustava ventilacije, vatrodojavnog sustava, rasvjetnog sustava elektroenergetskog sustava i elementi mjernog sustava. Sustav videonadzora ine CCTV kamere postavljene du autoceste i upravljaki dio sustava smjeten u centru za odravanje i kontrolu prometa. Sustav videodetekcije slui za brojenje i odreivanje brzine vozila te za detekciju prometnih incidenata. Komunikacijski sustav za SOS telekomunikacijske veze postavljen uz autocestu slui sudionicima u prometu kako bi u sluaju potrebe mogli uputiti nadlenim slubama pozive za hitnom pomoi na autocesti (npr. poziv za pruanjem medicinske pomoi, poziv vatrogasnim jedinicama i sl.). Telefonska SOS centrala smjetena je u zgradi centra za kontrolu prometa. Sustav radiofuzije u tunelu slui za ostvarivanje radioveza izmeu dvije ili vie radiostanica unutar tunela i vanjskih radiostanica kao i za prijenos jednog ili vie javnih radio programa, te davanje eventualnih obavijesti korisnicima, koji sluaju taj program unutar tunela. Sustav radiofuzije u tunelima ugrauje se u tunele dulje od 1000 m. Sustav ozvuenja u tunelu namijenjen je za davanje potrebnih informacija ili uputa korisnicima tunela, koji su zaustavljeni u tunelu zbog nekog prometnog incidenta. Tehnologija prijenosa informacija i izrade korisnikih aplikacija omoguuje objedivanje informacijsko-komunikacijskih sustava, te sredinju kontrolu Uprave poduzea.

10

2.4.Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa


Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske, temeljni je dokument i platforma za podizanje sigurnosti cestovnog prometa u naoj dravi na viu, prihvatljiviju razinu od sadanje. On u svom operativnom dijelu obuhvaa sve subjekte kojima je djelokrug rada na neki nain vezan za sigurnost cestovnog prometa. To znai da u njegovom provoenju sudjeluju ministarstva, strune organizacije, strukovne udruge, udruge graana i svi ostali koji mogu dati doprinos postizanju spomenutog cilja. Nacionalni program na podruju nae drave postoji od 1994. godine, a najnoviji, sada aktualan, donijela je Vlada RH u veljai 2006 godine. Strateke aktivnosti Nacionalnog programa su: smanjenje brzina vozila i potivanje najviih doputenih brzina zatita djece, mladih i najranjivijih sudionika u prometu suzbijanje vonje pod utjecajem alkohola i opojnih droga u prometu saniranje opasnih mjesta na cestama.

11

3. SIGURNOST PROMETA U TUNELIMA


Vonja tunelom razlikuje se od vonje na otvorenoj cesti, ima svoje zakonitosti i zadanu dinamiku vonje (zabranjena je vonja unatrag, okretanje ili polukruno okretanje, zaustavljanje ili parkiranje na prometnim trakama, obvezna vonja s kratkim svjetlima, problem adaptacije oka na razinu osvjetljenja tunela pri ulasku ili izlasku, odravanje propisanog razmaka od vozila ispred, strogo pridravanje propisane brzine vonje koja je u pravilu nia od ogranienja brzine za cestu kojom vozite) (sl. 4.).

Slika 4.Ulazak u tunel

U jednocjevnim tunelima, odnosno u onima u kojima postoji samo po jedna prometna traka za svaki smjer vonje, najstroe je zabranjeno pretjecanje. U dvosmjernim tunelima s tri prometne trake (2+1), pretjecanje je dozvoljeno samo za onaj smjer u kojem postoje dvije usporedne prometne trake, ukoliko nije drugaije odreeno prometnim znakovima. U tunelima koji imaju dvije cijevi, svaka za svoj smjer, s po dvije ili vie prometnih traka u pravilu je pretjecanje dozvoljeno, ukoliko prometnim znakovima nije drugaije odreeno.

12

3.1. Oprema tunela u funkciji sigurnosti prometa


Suvremeni tuneli prije svega na autocestama, uglavnom su opremljeni sofisticiranom opremom koja osigurava najviu razinu sigurnosti pri vonji i prolasku kroz tunel. U skladu s europskim standardima o gradnji tunela opremljeni su video nadzorom prometa (za detektiranje eventualnih zastoja i njihova mjesta u tunelu), ureajima za nadzor prolazne brzine vonje tunelom, a i ureajima za pravodobno otkrivanje i dojavu o eventualnom poaru u cijevi tunela. Ureaji za provjetravanje i ubacivanje svjeega zraka osiguravaju normalne uvjete za odvijanje prometa. Ulazna i izlazna rasvjeta tunela, najintenzivnija je na ulasku u cijev tunela, a postupno se smanjuje do zadane razine u tunelu, odnosno postupno se pojaava na izlasku iz tunela gdje je najintenzivnija. Na taj se nain pomae adaptaciji vida na tamu pri ulasku u tunel i svjetlo na izlasku iz tunela. Tuneli su u cijeloj svojoj duljini (na odreenim razmacima) opremljeni komunikacijskom opremom s nadzornim centrom: telefonima za dojavu u nudi, dojavi nesrea, kvara ili zastoja. U niama za zaustavljanje u nudi su rasporeeni oprema, alarmi, protupoarni aparati i u pravilu sigurnosne kabine. Tuneli su obiljeeni oznakama udaljenosti od izlaza (obavijest o poloaju u tunelu za oba smjera), opremljeni signalizacijom i prometnim znakovima, stalnim ali i promjenjivima kojima se upravlja iz nadzornih centara Cijelom duljinom tunela je rasporeena sigurnosna rasvjeta (poglavito na izlazima za nudu i u sigurnosnim kabinama), a dvocijevni tuneli imaju meusobno povezane cijevi koji slue kao prolazi za eventualnu evakuaciju (osigurani su protupoarnim i protudimnim vratima) (sl. 5).

Slika 5.Unutranjost tunela

13

Rasvjeta tunela je jedan od najvanijih imbenika za sigurnost prometovanja u tunelima

Xxxxxxxx (ovdje sada moete dodati nekoliko pasusa iz knjige prof. Cerovac o rasvjeti u tunelima)

Svakako bi ovdje trebali spomenuti u par reenica one plave oznake u tunelu Sv. Rok koje su postavljene na svakih 100m i slue za orjentaciju vozaima kako bi odravali dovoljan sigurnosni razmak kao dodatnu opremu za poveaje sigurnosti vonje u tunelima.

14

3.2. Najvee tunelske nesree


U cestovnim je tunelima od 1949. godine do danas bilo 36 velikih nesrea, od ega najvie u europskim zemljama (31).U tim je nesreama lake ili tee ozlijeeno do 200 osoba, u veini sluajeva uslijed trovanja poarnim plinovima, dok je vie od 100 osoba smrtno stradalo.O visini ukupne materijalne tete govori injenica da je veina tunela nakon poara bila zatvorena za promet kroz due vremensko razdoblje (tab. 1). Nezgode u tunelima s najteim posljedicama dogodile su se 1999. godine u tunelima Mont Blanc u Francuskoj i u austrijskom Tauernu, a dvije godine kasnije u tunelu St. Gothard u vicarskoj. Poar u tunelu Mont Blanc, u kojemu je smrtno stradalo 39 osoba, a tunel potpuno uniten u duini veoj od 2000 metara, smatra se poarom u tunelu s najteim posljedicama. U Tauernu je smrtno stradalo 12 osoba, a tunel je u veoj duini bio teko oteen. Skoro iste posljedice bile su u tunelu St. Gothard. Sva tri poara su promijenila shvaanja o projektiranju, gradnji i odravanju tunela i poduzimanju ukupnih mjera sigurnosti. Tablica 1.

NAJVEE NESREE U TUNELIMA U POSLJEDNJIH 10 GODINA 1999. Tunel Mont Blanc (Francuska/Italija) poar, 39 poginulih. 2001. Tunel Tauern (Austrija) sudar i poar, 12 poginulih. 2001. Tunel Helbersberg (Austrija) lanani sudar, dvoje poginulih. 2001. Tunel Gleinalm (Austrija) sudar i poar, petero poginulih. 2001. Tunel Amberg (Austrija) lanani sudar, troje poginulih. 2001. Tunel Gotthard (vicarska) sudar i poar, 11 poginulih. 2006. Tunel Ledenik (Hrvatska) sudar, etvero poginulih.

15

16

3.3. Analiza prometnih nesrea u najduim hrvatskim tunelima


Prometne nesree na autocesti A1 od 01.01.2006. do 31.12.2006.godine. Dionica Tunel Sv.Rok Masleniki most Ukupan broj prometnih nesrea.............................................44 Prema grekama sudionika u prometu raspodjela je sljedea: nepropisna, odnosno brzina neprimjerena uvjetima...............22 nepropisno pretjecanje, obilaenje i mimoilaenje................03 vonja ne nedovoljnoj udaljenosti.........................................09 nepropisno prestrojavanje......................................................01 nepropisan teret na vozilu......................................................01 ostali uzroci............................................................................04 nepropisna vonja unazad......................................................01 neoekivana pojava opasnosti na cesti...................................03 POSLJEDICE PROMETNIH NESREA s materijalnom tetom............................................................34 s ozlijeenim osobama...........................................................09 s poginulim osobama..............................................................01 UGROENOST SUDIONIKA smrtno stradalo osoba.............................................................04 teko ozlijeeno osoba............................................................04 lake ozlijeeno osoba............................................................29

Na ovoj dionici, tijekom 2006. godine, od ukupne 44 nesree njih 38 dogodilo se u tunelima ili ispred njih. Najtea prometna nesrea u hrvatskim tunelima dogodila se u ljetu 2006. g. u tunelu Ledenik, kada su u naletu tegljaa na zaustavljenu kolonu vozila smrtno stradale etri osobe (sl. 6). U tunelu Mala Kapela u istoj godini dogodilo se 27 nesrea sa 8 povrijeenih.

Slika 6. Nesrea u tunelu Ledenik 2006. godine 17

3.4. Postupanje u sluaju opasnosti u tunelu


Razinu ugroenosti u prometu, svih nas, teko je izraziti stoga to ne moemo spoznati sve vanjske imbenike te ugroze, odnosno varijable koje nas izravno i neizravno ugroavaju u odreenoj situaciji. Bez obzira na nae odgovorno ponaanje tijekom vonje, esto smo ugroeni zbog ponaanja i naina vonje nekog drugog sudionika prometa ili zbog vie sile. Materijalni ekvivalent iliti posljedica te ugroze prometne su nesree na cestama. irina i preglednost prometnica daju nama vozaima odreenu prividnu sigurnost i osjeaj kako nesreu moemo izbjei naom tehnikom i nainom vonje. Oko nas postoji uvijek neki prostor sigurnosti koji omoguuje bijeg iz incidentne, jako opasne situacije. Jedna je okolnost u prometu posve drugaija. Vonja tunelom! Sam ulazak u crnu rupu djeluje zastraujue, impresionira graevinski pothvat prolaska kroz planinu, duljina tunela i osjeaj bespomonosti u utrobi zemlje pomalo jei kou, strah od zatvorenog prostora nastupa trenutno. Malo nas je vozaa koji pri ulasku u tunel ne pomisle: Samo da se nita ne dogodi i da sigurno napustim tunel. Naravno, sve to kod veine vozaa, no ima i onih koji olako podcjenjuju vonju tunelom. Postoji niz realno opasnih situacija i problema koji se vozaima mogu dogoditi u tunelu, a nema se kuda pobjei. Zato i jesu posljedice takvih dogaanja, ali i ponaanja koja su do njih dovela - strane. Potencijalno su opasni i bezazleni zastoji u tunelima, kvarovi na vozilu, a da o opasnoj vonji, sudarima ili poarima u tunelima i ne govorimo. U svim tim situacijama od vozaa se trai izuzetna ozbiljnost, pribranost i propisno reagiranje kako bi se izbjegle neeljene posljedice (nalijetanja vozila iza, u sluaju zastoja ili kvara na vozilu) ili ako je ve do tragedije dolo, da se umanje posljedice (kod sudara ili poara). Kako postupiti u sluaju zastoja u tunelu? Ako vozite prema tunelu u kojemu se dogodio zastoj prometnim e vam svjetlom na semaforu biti zabranjen ulazak. To je dakako najsretnija varijanta. Naalost, zastoj vozila moe se dogoditi u dugakom tunelu upravo kada njime vozite. im ugledate kolonu zaustavljenih vozila ili kolonu koja se jako sporo kree ukljuite sve pokazivae smjera, usporavanje prilagodite situaciji iza vaega vozila i udaljenosti od kolone zaustavljenih vozila. Odravajte sigurnosni razmak do zadnjeg zaustavljenog vozila (najmanje pet do est metara to je duljina jednoga vozila), a ako se kolona polako pomie razmak odravajte kao da vozite doputenom brzinom. Ako kolona stoji, prije nego to stanete na zaelju, vozilo pomaknite to blie desnoj strani tunela, kako biste u duljim ekanjima osigurali dovoljno prostora s vae lijeve strane. Iskljuite motor. Sluajte poruke preko radija. Slijedite upute od djelatnika koji obavljaju nadzor tunela i koji su zadueni za sigurnost u njemu. Ni u kojem sluaju ne izlazite iz vozila. 18

Kako postupiti u sluaju kvara vaega vozila u tunelu? Ukoliko za vonje tunelom doe do kvara na vaem vozilu i prisiljeni ste prekinuti vonju, uinite to tako da osigurate maksimalnu sigurnost. Odmah ukljuite sve pokazivae smjera. Dok vozilo nije potpuno stalo, usmjerite ga, po mogunosti, do ugibalita ili stanite desno na prometnu traku za zaustavljanje vozila u nudi, a ukoliko nemate niti te mogunosti to je mogue vie udesno. Tako ste osigurali eventualnu mogunost prolaska vozila iza, a i mogunost prolaska interventnim vozilima. Iskljuite motor, klju ostavite u kontakt bravi kako bi osobe iz slube pomoi mogle pokretati vozilo (pazite - uzrujani uvijek moete zaboraviti gdje vam je klju, ukoliko ga vadite iz kontakt brave). Ostavite ukljuena pozicijska svjetla. Vozilo napustite kroz desna vrata. Ako to nije mogue prije izlaenja obavite potrebne provjere situacije iza i oko vaega vozila, pogledom u ogledala, okretom glave preko desnoga ramena. Lijeva vrata otvarajte, iskljuivo, desnom rukom, jer je to garancija okreta tijela i zahvaanja pogledom najveega prostora lijevo-iza. Obucite reflektirajui prsluk. Oznaite vozilo sigurnosnim trokutom na propisnoj udaljenosti. Uinite sve to je u vaoj moi da ne doe do nalijetanja drugih vozila. Uputite se prema SOS telefonu zatraiti pomo od tunelskog nadzornog centra. Ne koristite svoj mobilni ureaj, jer mobilni ureaj ne pokazuje va poloaj u tunelu, nadzornom osoblju. Ako u blizini nema SOS telefona zovite mobitelom 92 ili 112, ali tada morate rei priblino tono gdje se nalazite (gledajte oznake na stjenkama tunela koliko metara do jednog od izlaza). Pazite kako hodate tunelom. Koristite za hodanje predvien prostor ili idite uz rub zida tunela. Korisno je baterijskom svjetiljkom upozoravati na svoj poloaj. Slijedite upute osoba iz nadzornog centra. Pomo priekajte kod svoga automobila.

Slika 7. Znak za ugibalite za sluaj nude 19

Kako postupiti u sluaju prometne nesree u tunelu? Postupak je gotovo identian prethodnom, samo to je vaa obveza pruiti prvu pomo osobama koje su ozlijeene u nesrei ako ih ima, a osim brojeva 92 ili 112 moete zvati i 94.

Slika 8. Znak za SOS telefon

Kako postupiti u sluaju poara u tunelu? Zapali li se vae vozilo, pokuajte se ako je to mogue s obziru na situaciju - izvesti iz tunela. Ako to nije mogue, odmah ukljuite sve pokazivae smjera. Odmah stanite vozilom to vie udesno, u ugibalite ili desno na prometnu traku za zaustavljanje vozila u nudi. Tako omoguujete prilazak i prolazak vozilima vatrogasaca i pomoi. Iskljuite sva svjetla. Iskljuite motor, i napustite vozilo. Ostanite prisebni. Svaka sekunda vremena je dragocjena. Ne paniarite i na taj nain bespotrebno gubite vrijeme. Poar na vozilu gasite u poetnoj fazi prirunim aparatom za gaenje. Ako nemate aparat za gaenje poara, uputite se prema oznaenom mjestu na kojem se nalazi aparat za gaenje. Aparati za gaenje se u pravilu nalaze na mjestima gdje i SOS telefon. Za svaku sigurnost, ako bi vatra izmakla kontroli, aktivirajte alarm i pozovite pomo. Ukljuivanjem alarma automatski se aktiviraju kamere, ulaz u tunel se zatvara, a brzina se u tunelu ograniuje. Ako naputate vozilo i sami odlazite po aparat za gaenje, klju ostavite u kontakt bravi kako bi vatrogasci i spasioci mogli pokretati vozilo. Ako imate suputnika, bolje je ostati uz vatru i pokuati ju drati pod kontrolom, a suputnika ili vozaa koji naie, poaljite po aparat za gaenje i po pomo, odnosno ukljuivanje alarma. Pazite kako hodate tunelom. Slijedite upute osoba iz nadzornog centra. Ako vatra izmakne kontroli, uputite se prema izlazu iz tunela ili izlazu za nudu. Pomozite suputnicima i drugima da to prije napuste mjesto poara. 20

Spasite sebe i svoje putnike, jer vae vozilo je ve vjerojatno izgubljeno.

Slika 9. Poar u tunelu Ako pak naiete na zapaljeno vozilo ili poar u tunelu, ako je ikako mogue izvezite automobil iz tunela. Ako to nije mogue, poduzmite potrebne sigurnosne mjere sa svojim vozilom: Prekinite vonju na dovoljno sigurnoj udaljenosti od poara kako biste to manje ugrozili svoje vozilo. Neka je to po mogunosti u ugibalitu ili stanite desno na prometnu traku za zaustavljanje vozila u nudi ili to je mogue vie udesno. Tako ste osigurali mogunost prilaska i prolaska vozilima vatrogasaca i pomoi. Iskljuite svjetla, ukljuite samo pozicijska, ugasite motor, klju ostavite u kontakt bravi i brzo napustite automobil. U takvoj situaciji vani su ivoti ljudi. Pomozite i drugima, ako je to ikako mogue. Budite prisebni. Ne dajte mjesta panici. Pozovite pomo SOS telefonom. Ukoliko to nije mogue koristite mobitel. Ako su dim ili vatra u tunelu, maknite se od vatre i poite to bre prema izlazu za nudu ili ka izlazu iz tunela. Hodajte uzdu zida tunela. Pazite na dolazea interventna vozila, vatrogasce ili druga vozila. Vodite se svjetlima za nudu ili crtom na zidu tunela.

21

Slika 10. Znak za aparat za gaenje poara

22

4. SUSTAVI ZA UPRAVLJANJE PROMETOM U TUNELIMA


4.1. Openito o tunelima
Tuneli su sastavni dijelovi cesta. Stoga prometni uvjeti u tunelima naelno trebaju odgovarati onima za cestu. Tuneli su, meutim, posebne dionice ceste koje zahtijevaju velika ulaganja u njihovu gradnju, odravanje i rad (sl. 11.). Tuneli moraju ispunjavati posebne zahtjeve glede prometne i radne sigurnosti. Kod odabira izmeu aspekta kakvoe odvijanja prometa i ekonominosti, u mnogim je sluajevima preporuljivo i opravdano da se proraunska brzina smanji u odnosu na otvoreni pravac. Naelno se ne bi trebala prekoraiti najvea doputena brzina od 80 km/h. Tehnika oprema cestovnog tunela slui tome da se vozau pri normalnom odvijanju prometa osigura siguran prolaz koji je usporediv s onim u normalnoj cestovnoj mrei, te da se kod smetnji u najveoj moguoj mjeri iskljui, odnosno svede na najmanju mjeru ugroavanje osoba. Da bi takve zadatke mogli trajno ispunjavati, elementi tehnike opreme s jedne strane moraju biti tako ureeni da informacije vode ka usklaenom ponaanju meu korisnicima tunela, a s druge strane moraju biti robusni, sigurni i jednostavni za odravanje. Tuneli se openito trebaju opremiti umjetnom rasvjetom kako bi se osiguralo sigurno odvijanje prometa i sigurnost za sudionike u prometu. Sudioniku u prometu se u itavom podruju tunela mora dati najmanje jednak osjeaj sigurnosti kao i na nastavnim dijelovima otvorenoga pravca, u suprotnom se moe oekivati da e uslijed toga iznenada doi do usporavanja prometa i do izazivanja opasnih situacija.

Slika 11. Tunel u fazi izgradnje

23

Ventilacija u tunelima mora zadovoljavati slijedee zahtjeve : Kod standardnog rada - vozaima (i osoblju zaposlenom na odravanju tunela) osigurati dovoljnu koliinu istog zraka za disanje; - osigurati dostatnu vidljivost u tunelskom zraku zagaenom ispunim plinovima i prainom; - sprijeiti nedozvoljeno isputanje tetnih tvari kroz tunelski odvod zraka u okolinu tunela. U sluaju zapaljenja vozila - smanjiti utjecaj dima i topline na izlazima za sluaj opasnosti u voznom prostoru i na izlazima za spaavanje. Primarni cilj je pritom osigurati samospaavanje korisnika tunela kroz izlaze za spaavanje; - oistiti tunel od dima nakon faze spaavanja. Odgovarajui sustav ventilacije i njegove dimenzije utvruju se na temelju prorauna optimalnih vrijednosti.

Slika 12. Ventilacija tunela

24

4.2. Presjek tunela


Presjek tunela ovisi o intenzitetu prometa i o geolokim uvjetima. Presjek tunela mora sadravati dimenzije koje e omoguiti da se oprema poput rasvjete, ventilacije, prometnih i sigurnosnih ureaja u pravilu smjesti izvan podruja slobodnog prostora. Posebno ureaji ventilacije i putokazi u odreenim okolnostima zahtijevaju dodatni prostor. Presjek tunela koji obuhvaa slobodni profil, a pored toga nudi i mjesta za sve elemente opreme ini osnovni presjek tunela. Da bi se mnotvo moguih presjeka ograniilo i zbog ekonomskih razloga, osnovnim su presjecima otvorenog pravca pridrueni tipovi cestovnih presjeka u tunelu (sl.13.). Odabir presjeka tunela treba obaviti sukladno Postupku za odabir cestovnih presjeka u tunelima.

Slika 13.Presjek tunela 4.2.1. Slobodni profil tunela Slobodni profil je onaj prostor presjeka ceste koji se mora drati slobodnim od vrstih prepreka. Sastoji se od prometnog profila te od gornjih i bonih sigurnosnih prostora. Potrebna povrina presjeka tunela za slobodni profil proizlazi iz prometnog zadatka tunela. Ona se izvodi iz osnovnog presjeka slobodnog pravca pri emu se uzimaju u obzir doputena ogranienja presjeka u podruju graevina. Ukupna irina slobodnog profila proizlazi iz zbroja irina bonih sigurnosnih prostora i kolnika. Potrebna visina za teretni promet iznosi 4,50 m. Zbog ekonomskih kalkulacija, bone granine linije u pravilu stoje okomito, tako da su kod veih poprenih nagiba kolnika potrebna proirenja sigurnosnog prostora. U mnogim se sluajevima prometni znakovi mogu svrhovito postaviti na eonim zidovima proirenja za sluaj tehnikog kvara i sl. U iznimnim sluajevima na visini veoj od 2,50 m iznad putova za nudu prometni znakovi mogu sezati do 30 cm od prometnog profila. To ne vrijedi ako je predvieno proirenje putova za nudu zbog ventilatora. 25

Rasvjetna tijela takoer samo u iznimnim sluajevima smiju sezati do 30 cm od prometnog profila ako je zajameno da slobodna visina izmeu gornjeg ruba puta za nudu i donjeg ruba rasvjetnog tijela na svakom mjestu iznosi najmanje 4,10 m. Mlazni ventilatori s promjerima manjim od 70 cm smiju se u iznimnim sluajevima postaviti u gornjim kutovima sigurnosnog prostora s najmanjim bonim razmakom veim od 30 cm od prometnog profila.

4.2.2. Prometni profil tunela Prometni .profil osigurava nesmetano odvijanje prometa. irina prometnog profila za vozila obuhvaa prometne trakove, rubne trakove te dodatne i zaustavne trakove. Visina prometnog profila za vozila je 4,20 m. U prometni profil ne smije zadirati nikakva zapreka.

Slika 14.Prometni i slobodni profil u tunelu (Izvor: Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajalita sigurnosti prometa NN 110/01) Z= 0.85 kod autocesta i cesta 1. i 2.kategorije Z= 0.75 kod ostalih cesta Ovako utvrenezatitne irine predstavljaju minimalnu irinu revizione staze, ukoliko ona ne treba biti ira iz drugih razloga (instalacije, oprema, prometna signalizacija).

26

4.3. Rad i odravanje


Nain projektiranja i konstrukcije tunela, koriteni graevinski elementi, materijali i oprema imat e utjecaj na kasniji rad tunela tijekom itavog vijeka koritenja tunelskog sustava. Operator tunela, stoga, mora sudjelovati pri planiranju i projektiranju tunela. Tehniki se sustavi moraju koncipirati tako da se zajami rad uz sigurno rukovanje i niske trokove odravanja. Da bi se to postiglo, treba koordinirano planirati sve sustave. Za siguran rad i odravanje tunela potrebno je osigurati slijedee : - nadzor, upravljanje i osiguranje prometa u normalnim uvjetima te u sluaju kvara ili nude, - nadzor, upravljanje i reguliranje tehnikih pogonskih sustava u normalnim uvjetima te u sluaju kvara ili nude, - ienje pogonskih sustava i graevine, - odravanje, servisiranje i obnavljanje tehnikih pogonskih sustava, - organizacijski planovi za sluaj nude (kvar na vozilu, nezgoda, poar). Tehnika se oprema tunela mora automatski upravljati, regulirati i nadzirati. To uvjetuje sveobuhvatno zajedniko djelovanje svih sustava. Ono je zajameno centralnom tehnikom upravljanja.

4.3.1. Sustav dojave opasnosti Dojave opasnosti se aktiviraju u slijedeim sluajevima: - poziv u sluaju nude, - rune i automatske dojave poara, - otvaranje nia za poziv u sluaju nude, - vaenje aparata za gaenje poara, - otvaranje vrata za sluaj nude. Dojave opasnosti se optiki i akustiki dalje prenose do nadzornog mjesta odakle se potvruju. Sukladno radnim planovima suzbijanja alarma i opasnosti treba aktivirati odgovarajue mjere za sluaj nude. Automatska dojava poara aktivira sustav za alarmiranje vatrogasne slube, sustav za zatvaranje tunela i ventilaciju za sluaj poara. Kod dojava opasnosti treba razlikovati uvodne i glavne alarme.

27

4.3.2. Nadzor tunela Nadzor tunela, uklanjanje smetnji i odravanje treba povjeriti odgovarajuoj slubi (slubi za odravanje autocesta i cesta ili nekoj drugoj nadlenoj slubi). Ovi se zadaci mogu u potpunosti ili djelomino prenijeti na tree strane, kao to su poduzea za odravanje. Osoblje tunela: Osoblje nadlene slube u komandnom prostoru u tunelu, Osoblje nadlene slube u centrali izvan tunela (nadzire dojave smetnji, pozive u sluaju nude), Osoblje centrale za upravljanje prometom takoer nadzire dojave smetnji, pozive u sluaju nude i odvijanje prometa u tunelu, Osoblje druge slube zaduene za sigurnost koja je imenovana od strane regionalne uprave, Osoblje za uklanjanje smetnji i odravanje koje se moe povjeriti tehnikom osoblju nadlene slube ili poduzeima za odravanje ili pak oni meusobno mogu podijeliti zadatke.

Slika 14. Nadzor ulaza u tunel

28

4.3.3. Odravanje tunela Odvod Ako je kroz tunel doputen prijevoz opasnog tereta, mora se izvesti odvod zapaljivih i otrovnih tekuina pomou dobro projektiranih ljebova i uskih otvora ili drugih mjera unutar tunelskih presjeka. Sustav odvoda mora se projektirati i odravati tako da se sprijei irenje vatre te zapaljivih i otrovnih tekuina unutar i izmeu cijevi tunela. Ako se u postojeim uvjetima taj zahtjev ne moe ispuniti ili se moe ispuniti samo uz nesrazmjeran troak, to se na temelju analize odgovarajuih rizika mora uzeti u razmatranje pri odluivanju moe li se dopustiti prijevoz opasnih tereta.

Otpornost na vatru Glavni ustroj svih tunela ije lokalno uruavanje moe imati katastrofalne posljedice, npr. kod podvodnih tunela ili tunela koji mogu prouzroiti uruavanje vanih susjednih graevina, mora osiguravati dovoljnu razinu otpornosti na vatru.

Rasvjeta U svim se tunelima mora se predvidjeti normalna rasvjeta da bi se danju i nou osigurala primjerena vidljivost za vozae u podruju ulaza kao i u unutranjosti tunela. Mora se predvidjeti sigurnosna nuna rasvjeta da bi se omoguila najmanja vidljivost za korisnike tunela koji u svojim vozilima evakuiraju tunel u sluaju prekida energetskog napajanja (sl. 15.).

Slika 15. Standardna rasvjeta tunela 29

Evakuacijska rasvjeta kao to su evakuacijska svjetla za oznaivanje, mora biti postavljena na visini ne veoj od 1,5 m za upuivanje korisnika tunela koji u sluaju opasnosti pjeke naputaju tunel.

Slika 16. Evakuacijska rasvjeta tunela Prozraivanje U projektiranju, izgradnji i pogonu sustava za prozraivanje mora se voditi rauna o : kontroli oneienja koja isputaju cestovna vozila u normalnome i vrnome toku prometa, kontroli oneienja koja isputaju cestovna vozila u prometu zaustavljenome zbog izvanrednog sluaja ili nesree, kontroli topline i dima u sluaju poara. Mehaniki sustav za prozraivanje mora se postaviti u svim tunelima duljim od 1000 m s koliinom prometa veom od 2000 vozila po voznom traku. U tunelima s dvosmjernim ili zakrenim jednosmjernim prometom uzduno prozraivanje se doputa samo onda ako analiza rizika pokae da je ono prihvatljivo i ako su poduzete posebne mjere, kao to su primjereno upravljanje prometom, krai razmaci izmeu izlaza za sluaj opasnosti i usisavanje dima u pravilnim razmacima. Popreni ili polupopreni sustavi za prozraivanje se moraju upotrebljavati u tunelima gdje je potreban mehaniki sustav prozraivanja, a uzduno prozraivanje nije doputeno. Ti sustavi moraju imati mogunost usisavanja dima u sluaju poara.

30

Kod tunela s dvosmjernim prometom s koliinom prometa veom od 2000 vozila po voznom traku, duljim od 3000 m te sa sreditem za upravljanje i poprenim ili polupoprenim prozraivanjem, moraju se primijeniti slijedee mjere u pogledu prozraivanja : - moraju se postaviti priguivai isisavanja zraka (demperi) koji mogu raditi zasebno ili u skupinama, - uzduna brzina zraka se mora stalno nadgledati i postupak upravljanja sustavom za prozraivanje (priguivai, ventilatori itd.) mora se postaviti na odgovarajui nain.

Postaje za sluaj opasnosti Postaje za sluaj opasnosti namijenjene su pruanju razliitih sredstava sigurnosne opreme, a posebno telefona za sluaj opasnosti i aparata za gaenje poara, ali nisu namijenjene zatiti korisnika ceste od vatre. One se mogu sastojati od kabine na bonome zidu, ili bolje, udubine u bonome zidu i moraju biti opremljene barem telefonom za sluaj opasnosti i s dva aparata za gaenje poara. Takoer moraju biti predviene blizu ulaza i u unutar tunela na razmacima koji za nove tunele ne smiju biti vei od 150 m, dok u postojeim (starijim) razmaci ne smiju biti vei od 250 m. Izvor napajanja vodom Izvor napajanja vodom se mora predvidjeti za sve tunele. Hidranti moraju biti postavljeni blizu ulaza i unutar tunela na razmacima koji ne smiju biti vei od 250 m. Ako izvor napajanja vodom nije raspoloiv, obavezno se mora utvrditi da je dovoljna koliina vode osigurana na neki drugi nain.

Cestovni znakovi Projektirani i utvreni znakovi se moraju upotrebljavati za sva sigurnosna sredstva postavljena za korisnike tunela.

Sredite za upravljanje Sredite za upravljanje se mora predvidjeti za sve tunele dulje od 3000 m s koliinom prometa veom od 2000 vozila po voznom traku, s tim da nadzor nekoliko tunela moe biti centraliziran u jednom sreditu za upravljanje, tj.u jednom tunelu.

Sustavi nadzora Sustavi videonadzora i sustav koji moe automatski otkriti prometne nezgode (kao to je zaustavljanje vozila) ili poare moraju biti postavljeni u svim tunelima sa sreditem za upravljanje. Sustavi za automatsko otkrivanje poara moraju biti postavljeni u svim tunelima koji nemaju sredite za upravljanje, a gdje je rad mehanikoga prozraivanja za odstranjivanje dima razliit od automatskog rada prozraivanja za kontrolu oneienja. 31

Oprema za zatvaranje tunela U svim tunelima duljim od 1000 m prometna signalizacija se mora postaviti pred ulazima, tako da se u sluaju opasnosti tunel moe zatvoriti. Za osiguranje da se upute izvravaju, mogu se i predvidjeti dodatna sredstva zatite kao to su promjenjivi obavijesni znakovi i zapreke. Unutar svih tunela duljih od 3000 m sa sreditem za upravljanje i s koliinom prometa veom od 2000 vozila po voznom traku, preporuuje se na razmacima ne veim od 1000 m postavljanje opreme za zaustavljanje vozila u sluaju opasnosti. Ta se oprema treba sastojati od prometnih signala i moguih dodatnih sredstava, kao to su zvunici, promjenjivi obavijesni znakovi i zapreke.

Komunikacijski sustavi Radijska oprema za reemitiranje za uporabu hitne slube mora se postaviti u svim tunelima duljim od 1000 m s koliinom veom od 2000 vozila po voznom traku. Gdje postoji sredite za upravljanje, mora biti mogue prekinuti radijsko reemitiranje kanala, ako postoji, namijenjenih korisnicima tunela da bi se dale poruke upozorenja u sluaju opasnosti. Sklonita i drugi prostori, gdje korisnici tunela koji se evakuiraju moraju ekati prije mogunosti izlaska iz tunela, moraju biti opremljeni zvunicima za davanje obavijesti korisnicima.

Energetsko napajanje i elektrini krugovi Svi tuneli moraju imati energetsko napajanje za sluaj opasnosti koje je u stanju osigurati da sigurnosna oprema prijeko potrebna za evakuaciju radi dok se ne evakuiraju svi korisnici iz tunela. Elektrini, mjerni i upravljaki krugovi moraju biti projektirani na takav nain da lokalni kvar, kao to je onaj nastao zbog poara, ne utjee na krugove nenaete tim kvarom. Otpornost opreme na vatru Razina otpornosti na vatru za svu tunelsku opremu mora biti takva da uzima u obzir tehnike mogunosti i cilj odravanja potrebnih sigurnosnih funkcija u sluaju poara.

32

4.3.4. Organizacija za sluaj nude Organizacija za sluaj nude mora ponajprije zajamiti sigurnost osoba u tunelu. U sluajeve nude se ubrajaju kvarovi na vozilima, nezgode i poari. Nadlene slube su dune izraditi planove suzbijanja alarma i opasnosti. Naini dojave se moraju usuglasiti s policijom, vatrogasnom slubom i spasilakim slubama. U dogovoru sa slubom nadlenom za zatitu od poara treba izraditi i aurirati protupoarne planove u skladu sa standardima propisanim za iste. Protupoarne planove treba staviti na raspolaganje vatrogasnoj slubi. Takoer treba osigurati da pozivi u sluaju nude i video nadzor budu povjereni stalno zauzetom radnom mjestu. Odatle mora biti omoguena barem runa regulacija ventilacije, rasvjete i sustava za zatvaranje tunela, te informiranje i upozoravanje korisnika tunela preko razglasa i prometne radio-stanice. Prve mjere koje osoblje mora poduzeti u sluaju nude su slijedee : brza detekcija i registriranje opasne situacije, aktiviranje, odnosno nadzor sigurnosnih ureaja i sustava, hitno alarmiranje policije, vatrogasne i spasilake slube u skladu s pogonskim planovima alarmiranja, informiranje i upozoravanje ugroenih osoba, provedba, odnosno zapoinjanje evakuacije. Radnje definirane u planovima za suzbijanje alarma i opasnosti za razliite sluajeve nude treba svakodnevno uiti, uvjebavati i provjeravati. Operator tunela, u tu svrhu, mora odrediti osobu nadlenu za zatitu od poara. Osoba nadlena za zatitu od poara ima zadau nadzirati potivanje mjera u sluaju nude i radne zahtjeve koji iz njih proizlaze te o utvrenim nedostacima obavijestili operatora. Zadae osobe nadlene za zatitu od poara se moraju detaljno definirati u pismenom obliku. Nadlenoj se slubi na njen zahtjev mora dostaviti obavijest o imenu osobe zaduene za zatitu od poara te o svakoj drugoj promjeni.

33

4.4. Sustavi za upravljanje i regulaciju prometa u tunelima


Sustavi za upravljanje i regulaciju prometa u tunelima moraju osigurati to je mogue sigurniji protok prometa kako u normalnom sluaju, tako i u sluaju smetnji. Cilj je taj da se uz pomo unificirane tunelske opreme vozau olaka orijentacija ispred i u tunelu, te da se na taj nain povea i sigurnost. Ako se tunel nalazi unutar podruja na kojemu se primjenjuju sustavi za upravljanje prometom, kao to su promjenjivi prometni znakovi i utjecanje na dionicu, to treba uzeti u obzir kod upravljanja tunelom.

4.4.1. Uvjeti odvijanja prometa u tunelima Voza motornog vozila se, prilikom prolaska kroz tunel, nalazi u posebnoj situaciji, zato to pritom u prvom redu dolazi do ogranienja njegove sposobnosti procjene odstojanja i brzine. Minimalna oprema tunela, sustavima za utjecanje na promet mora zajamiti slijedee: sprjeavanje nezgoda (prilikom graevinskih radova ili radova na odravanju), sprjeavanje posljedine nezgode, olakavanje mogunosti pristupa spasilakih slubi u sluaju nezgode. Uz pomo prometno-tehnikih naprava, dodatno treba zajamiti to je mogue sigurniji tok prometa kako u normalnom sluaju, tako i u sluaju smetnji.

U tunelima su mogue slijedee posebne situacije: kvar na ventilaciji, poplava, odravanje / ienje, previsoko vozilo i teret, preveliko prometno optereenje, kvar na rasvjeti, poar, vozilo koje je ostalo u kvaru na kolniku, nesrea.

U naelu valja potovati slijedee zahtjeve: U sluaju normalnog odvijanja prometa, treba odrati sigurnost i uinkovitost prometa primjenom mjera stabilizacije toka prometa. U sluaju planiranih zastoja npr. zbog radova na odravanju, tok prometa treba osigurati jasnim voenjem. 34

U sluaju neplaniranih smetnji npr. zbog nezgode, kvara na vozilu, poara, treba brzo osigurati mjesto smetnje, promet treba pripremiti na smetnju ili preusmjeriti, te smetnju ukloniti. Ako se oekuju esti zastoji, potrebno je provjeriti primjenu sustava za utjecanje na promet za itavu dionicu. Vrsta i opseg koritenih sustava za utjecanje na promet ovisi o konstrukcijskim i prometno-tehnikim valjanostima kao i o odabranom stupnju automatizacije sustava za voenje prometa. Pritom su osobito mjerodavni slijedei parametri: duljina tunela, prometno optereenje i sastav (udio teretnih vozila), popreni presjek ceste unutar i izvan tunela, postojanje trake za stajanje, reim rada (jednosmjerni promet / dvosmjerni promet), poloaj tunela u cestovnoj mrei, struktura prometa (meugradski promet, regionalni promet, gradski promet), doputena maksimalna brzina.

4.4.2. Prometna signalizacija i oprema tunela Razlikujemo tri varijante opreme: minimalna oprema, osnovna oprema, proirena oprema. Minimalnu opremu treba predvidjeti za sve tunele, ona obuhvaa opremu statinim znakovima kao to su: ogranienje brzine, zabrana pretjecanja, kraj zabrana na dionici, piktogram (ukljuiti/iskljuiti svjetla).

Osnovnu opremu treba predvidjeti u tunelima do 2000 m duljine ili kod prometnog optereenja izmeu 7500 i 15000 vozila na dan po voznom traku. Ona se sastoji od multifunkcionalnih prometnih znakova, uz pomo kojih se, u sluaju smetnji, moe reducirati brzina, ili, po potrebi, dati razliita upozorenja (opi znakovi upozorenja, piktogrami koji ukazuju na zastoj ili upozorenja na zatvaranje tunela). Kod dugih tunela, multifunkcionalne prometne znakove valja ponavljati u razmacima od 600 do 800 m.

35

Proirena oprema moe sadravati: prikazivanje ploa za preusmjeravanje prometa i oznaavanje prometnog traka, signalizaciju voznog traka, sustave za voenje i zaustavljanje u podrujima preusmjeravanja. Nadalje, proirena oprema moe biti potrebna i na temelju lokalnih posebnosti kao to je: utjecanje na promet du itave dionice, krianja u blizini ulaza u tunel koja su regulirana svjetlosnim signalima, posebni uvjeti u prometu, posebni uvjeti trase.

U Prilogu 1 prikazana je shema standardne prometne signalizacije i opremeu tunelu.

36

5. TUNELI NA HRVATSKIM AUTOCESTAMA

Hrvatska ima ukupno 42 kilometara tunela na autocestama, od toga ih je 11 due od jednog kilometra. U sljedeoj tablici prikazano je stanje izgraenosti cestovne i tunelske mree u Republici Hrvatskoj (tab. 2.). Tablica 2.

Slika 17. Prikaz stanja cestovne i tunelske mree u RH Na naim je autocestama, zbog konfiguracije terena izveden vei broj tunela, meu kojima se duljinom istiu tunel Uka, Mala Kapela i Sveti Rok.

37

Godine 1981. puten je u promet tunel Uka, tada najdulji cestovni tunel u Hrvatskoj (i u bivoj Jugoslaviji), duine 5 062 m (sl. 18). U jednocjevnom tunelu izveden je odreen broj nia, odnosno proirenja za uklanjanje vozila, kao i tri okretnice za vozila, u sredini i etvrtinama duljine.Ventilacija je rjeena po sustavu uzdune ventilacije s ventilatorima ovjeenim o strop tunela.

Slika 18.Tunel Uka Tunel Mala Kapela, duljine 5780 m, najdulji je tunel u Republici Hrvatskoj. Tunel povezuje dvije dionice autoceste Zagreb-Split, dionicu Josipdol-Tunel Mala Kapela i dionicu Tunel Mala Kapela-uta Lokva (sl. 19). Kroz desnu (zapadna) tunelsku cijev, od lipnja 2005 godine, promet se dovija dvosmjerno, a lijeva (istona) tunelska cijev izvest e se u ROHBAU izvedbi (iskop i zatita iskopa), a koristi se za servisne i sigurnosne potrebe. Sjeverni portal tunela nalazi se na nadmorskoj visini od 562 m.n.m., a juni na 573 m.n.m..

Slika 19.Tunel Mala Kapela 38

Tunel Sveti Rok nalazi se na dionici vor Sveti Rok-Maslenica, autoceste Zagreb-Split. Sveti Rok je dvocijevni tunel, duljine 5686,90 metara (sl. 20). Kroz desnu (zapadnu) tunelsku cijev, od lipnja 2003 g., promet se odvija dvosmjerno, a lijeva cijev planira se dovriti i pustiti u promet do srpnja 2009. godine. Dozvoljena brzina vonje kroz tunel iznosi 80 km.

Slika 20. Tunel Sveti Rok Mala Kapela i Sveti Rok opremljeni su najmodernijim sustavima nadzora i zatite od svih predvidljivih, neeljenih situacija, a upravljanje i nadzor vri se svakodnevno 24 sata iz centara za upravljanje i kontrolu prometa. SOS nie nalaze se na svakih 300 m, sigurnosni evakuacijski pjeaki prolazi na svakih 300 do 400 m sa sigurnosnim vratima koja vode u drugu servisnu cijev tunela, a zaustavne nie na svakih 800 m. U tunelima preko 2000 m duljine postoje jo i prolazi za preusmjeravanje vozila, semafori, te sustav razglasa. U tunelima su oborena svjetla obvezna, a pretjecanje je najstroe zabranjeno, to je naglaeno znakovima i dvostrukom punom crtom. Svi Centri za odravanje i kontrolu prometa opremljeni su vozilima za gaenje poara. Za sve krizne situacije detaljno su razraeni scenariji. Koritenje mobilnih ureaja osigurano je na frekvencijama CRONET-a i VIPNET-a, a obavjeivanje putnika vri se putem radio prijemnika i to na frekvenciji HR 2 - 98.2 Mhz. U Prilogu 2 prikazana je karta autocestovne mree Republike A1 Zagreb-Split sa pozicijama najduih tunela na trasi, Mala Kapela i Sveti Rok. U Prilogu 3 prikazano je vertikalno voenje trase na dionici autoceste A1 Bosiljevo Dugopolje.

39

5.1.Tunel Brinje najsigurniji tunel u Europi 2007


Euro TAP (European Tunnel Assesment Proramme) testirao je ove godine 51 tunel minimalne duine 1000 m u 13 europskih zemalja, 18 tunela ocijenjeno je vrlo dobrim, 11 dobrim, 12 prihvatljivim, a 10 ih nije prolo test. Tunel Brinje na autocesti A1 Zagreb-Split osvojio je prvo mjesto po sigurnosti. Tunel Brinje je dvocjevni tunel, koji se nalazi na dionici tunel Mala Kapela uta Lokva, autoceste A1 Zagreb Split Dubrovnik (sl. 21). Duljina lijeve tunelske cijevi iznosi 1542 m, a desne 1540 m. Za promet je otvoren od 2004.godine, a u funkciji su obje tunelske cijevi. Maksimalna doputena brzina vonje iznosi 100 km/h. Sjeverni portal nalazi se na nadmorskoj visini od 496 m, a juni na nadmorskoj visini od 495 m. U poprenom presjeku nalaze se dva vozna traka irine 3,5 m, dva rubna traka od 0,35 m te revizijske staze 0,9 m.

Slika 21.Tunel Brinje Tunel je graen Novom austrijskom metodom (NAMT), koja se pokazala prilagodljivom za razliite geoloke uvjete, koji se javljaju du trase tunela. Tunel je opremljen najmodernijim sustavom za nadzor i upravljanje prometom. Nadzor se provodi svakodnevno, 24 sata iz Centra za odravanje i kontrolu prometa (COKP) Brinje. Opremljen je video kamerama, koje omoguavaju prikaz situacije na monitorima u COKP-u, a imaju i mogunost automatske detekcije zastoja, vonje u suprotnom smjeru, oitovanja broja, vrste kretanja vozila i daju potpune podatke prometnoj centrali u cilju prevencije zastoja. Kroz sustav svjetlosne promjenjive signalizacije provodi se informiranje u vidu upozorenja, ili ogranienja vozaima. Korisnicima je na raspolaganju komunikacijski sustav za SOS intervencije, putem kojih se u sluaju kvara, ili nezgode obavjetava i poziva u pomo operatera u COKP-u. 40

U tunelu se nalazi 10 SOS nia opremljenih telefonskim ureajima za poziv u pomo. U svakoj tunelskoj cijevi postoji po jedno ugibalite za vozila duljine 40 m i irine 3,5 m. Pjeaki prolazi za nudu projektirani su kao veza izmeu dviju tunelskih cijevi, na svakih 240 300 m, a ukupno ih je 3. Tunel Brinje ima automatski sustav za otkrivanje poara i vatrodojavu du cijelog tunela, kao i rune dojavljivae poara na portalima, opremljen je i hidrantskom mreom te runim vatrogasnim aparatima. Osigurano je 24-satno deurstvo vatrogasne postrojbe HAC-a, smjetene na junom portalu tunela Mala Kapela. Sustavom radiofuzije osigurano je ostvarivanje radioveza izmeu radiostanica unutar tunela i vanjskih radiostanica, kao i za prijenos jednog, ili vie javnih radio programa te davanje eventualnih obavijesti korisnicima koji sluaju program unutar tunela. Putnici se izvjetavaju putem radio-prijamnika i to na frekvenciji HR 1 102,3 MHz i HR 2 97,5 MHz. U tunelu je omogueno i koritenje mobilnim telefonima.

Slika 22.Karakteristini popreni presjek

Slika 24.Pogled na sjeverni portal tunela

41

6. ZAKLJUAK

Promet na cestama ima vanu ulogu i jedan je od glavnih imbenika u suvremenom ivotu ovjeka. Dakle, kao to smo ve naveli u ovom diplomskom radu, sigurnost prometa na cestama dio je ope sigurnosti svake zemlje. Da bi se stanje sigurnosti u cestovnom prometu podignulo na viu razinu, drutvo bi moralo stalno ulagati znatne napore u poboljanje prometne infrastrukture, a svi mjerodavni subjekti i sudionici u prometu sustavno razvijati prometnu kulturu. Dananja tehnoloka i informatika rjeenja omoguavaju upuivanje veeg broja informacija i sadraja korisnicima sustava, a sve u cilju jasnijeg i boljeg informiranja o stvarnom stanju odreenog dijela prometne mree. Komplementarnost izmeu sigurnosti i kvalitete u suvremenom prometu prua dinamikom voenju i upravljanju prometom istovremenu mogunost poveanja sigurnosti i razine uslunosti dijela prometne mree. Nekoliko katastrofalnih poara u tunelima u zadnjih par godina na dramatian nain su upozorili kako tuneli predstavljaju izrazito rizina mjesta u cestovnom prometu. Vonja tunelom razlikuje se od vonje na otvorenoj cesti, ima svoje zakonitosti i zadanu dinamiku vonje, to znai da tuneli moraju ispunjavati posebne zahtjeve glede prometne sigurnosti. Analizirajui tunelsku mreu u Republici Hrvatskoj, dolazimo do zakljuka da nai tuneli posjeduju zadovoljavajuu razinu sigurnosti. Opremljeni su najmodernijim sustavima vatrodojave i vatrozatite, dinamike signalizacije, video nadzora i ostalim sustavima za kontrolu i upravljanje tunelima koji znatno doprinose poveanju stupnja prometne sigurnosti. Prisutnost ovakvih informatikih upravljakih sustava u hrvatskom prometu je potrebna i nuna, kako u cilju poveanja sigurnosti i kvalitete prometa na naim cestama i u tunelima, tako i u cilju razvoja jedinstvenog prometnog sustava zemlje kao preduvjeta za uklapanje u europsku prometnu mreu.

42

7. LITERATURA
Knjige:
Cerovac, V.: Tehnika i sigurnost prometa, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2001. Divi, A.: Saobraajna tehnika, Via kola za cestovni saobraaj Zagreb, Zagreb 1977. Rotim, F.: Elementi sigurnosti cestovnog prometa, Zagreb, 1989.

lanci u asopisima, zbornicima


Cerovac,V. ,Rotim,F. Mihoci,F.: Stanje sigurnosti i mjere za smanjivanje ugroenosti sudionika u cestovnom prometu. Suvremeni promet, 1997. Happ,Z. ,Rotim,F. ,Mihoci,F.: Sigurnosni aspekti hrvatskog cestovnog prometa. Suvremeni promet, 1996. Iz hrvatskih autocesta, Graevinar 58 (2006) Zatita od poara, Graevinar 59 (2007)

Zakoni i pravilnici
Zakon o javnim cestama NN 180/04 Zakon o sigurnosti prometa na cestama NN 105/04 Pravilniko osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajalita sigurnosti prometa NN 110/01 Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama NN 33/05

Ostali izvori:
Drutvo za istraivanje cesta i prometa: Smjernice za opremanje i rad cestovnih tunela, RABT - Izdanje 2001. Opi tehniki uvjeti za radove na cestama,Institut Graevinarstva Hrvatske, 2001 Autocesta Zagreb Split,Hrvatske autoceste d.o.o., 2004 Autoceste u Hrvatskoj, Hrvatske autoceste d.o.o., 2005 Bilten o sigurnosti cestovnog prometa 2005, MUP 2006.

Izvori sa interneta:
www.hac.hr www.hak.hr www.huka.hr www.hrvatske-ceste.hr 43

www.mup.hr

44

8. PRILOZI

Prilog 1: Shema standardne prometne signalizacije i opreme u tunelu Prilog 2. . Karta autocestovne mree Republike Hrvatske - autocesta A1 Zagreb-Split sa pozicijama najduih tunela na trasi, Mala Kapela i Sveti Rok. Prilog 3 : Autocesta Zagreb Split, dionica Bosiljevo Dugopolje, vertikalno voenje trase

45

Prilog 1: Shema standardne prometne signalizacije i opreme u tunelu

46

Prilog 2. . Karta autocestovne mree Republike Hrvatske - autocesta A1 Zagreb-Split sa pozicijama najduih tunela na trasi, Mala Kapela i Sveti Rok.

47

Prilog 3 : Autocesta Zagreb Split, dionica Bosiljevo Dugopolje, vertikalno voenje trase

48

49

You might also like