SMJERNICE ZA DOBRU PELARSKU PRAKSU PREMA NAELIMA HACCP SUSTAVA

PROSINAC 2009.

SADRAJ: 1. UVOD 1.1 PODRUJE I ZAKONSKA OSNOVA 1.2 VANOST SMJERNICA DOBRE PELARSKE PRAKSE 1.3 NAMJENA SMJERNICA 1.4 KAKO KORISTITI SMJERNICE ? 1.5 DOBRA PELARSKA PRAKSA ( DPP) 1.6 SUSTAV ZA SIGURNOST PELINJIH PROIZVODA 1.7 OBRAZLOENJE POJMOVA 1.8 STRUNI POJMOVI 2. 2.1 2.2 2.3 2.4 SIGURNOST NAMIRNICA SUSTAV ZA SIGURNOST PELINJIH PROIZVODA ODGOVORNOSTI PODJELA MEDA I PELINJIH PROIZVODA S OBZIROM NA RIZIKE ZADACI PELARA OSPOSOBLJAVANJE

3. HIGIJENSKI I TEHNIKI UVJETI ZA RAD 3.1 OPREMA I POMAGALA, RADNE POVRINE I AMBALAA 3.2 HIGIJENSKI UVJETI U PROSTORIMA 3.3 OPSKRBA PITKOM VODOM 3.4 OSOBNA HIGIJENA PELARA I SVIH KOJI RUKUJU MEDOM I PELINJIM PROIZVODIMA 3.5 ZDRAVSTVENO STANJE PELARA I SVIH KOJI RUKUJU MEDOM I PELINJIM PROIZVODIMA 3.6 IENJE 3.7 NADZOR NAD TETOINAMA - GLODAVCIMA ZBOG OPASNOSTI OD PRENOENJA BOLESTI NA OVJEKA 4. HIGIJENSKI ZAHTJEVI ZA PRERADU PELINJIH PROIZVODA 4.1 UREENJE OKOLIA PELINJAKA I STAJALITA KONICA 4.2 OSNOVNI HIGIJENSKI UVJETI U PELINJAKU 4.3 HIGIJENA U KONICI 4.4 HIGIJENA I ZATITA SAA OD VOSKOVA MOLJCA 4.5 NAIN PELARENJA I HIGIJENA 5. HIGIJENSKI ZAHTJEVI ZA PRIPREMU PELINJIH PROIZVODA 5.1 DIJAGRAMI POSTUPAKA RADA 5.2 OBRADA MEDA 5.3 SKLADITENJE DODATAKA 5.4 DODAVANJE DODATAKA U MED 5.5 OSTALI PELINJI PROIZVODI I OD NJIH NAPRAVLJENI PROIZVODI 5.6 PAKIRANJE SAA S MEDOM I SAA S CVJETNIM PRAHOM 5.7 OTKUP MEDA IZMEU PELARA - RAZMJENA DOBARA 5.8 PUNJENJE MEDA U MALOPRODAJNU AMBALAU

5.9 SKLADITENJE PROIZVODA OD PELINJIH PROIZVODA 5.10 OZNAAVANJE 5.11 POMINI OBJEKTI (tandovi, kiosci...) 6. ZADACI ODGOVORNIH OSOBA ZA SIGURNOST NAMIRNICA 6.1 OSPOSOBLJAVANJE PELARA I SVIH KOJI RADE S MEDOM I PELINJIM PROIZVODIMA 6.2 PROVOENJE SMJERNICA I VERIFIKACIJA 6.3 MOGUNOST PRAENJA, IZDVAJANJA, POVLAENJA I OPOZIVA NAMIRNICA IZ PRODAJE 6.4 POHRANJIVANJE DOKUMENTACIJE 7. OBRASCI 8. DODATAK 8.1 IZVORI 8.2 INTERNETSKE ADRESE 8.3 ORGANIZACIJA I PROJEKTNA GRUPA

OSOBNI PODACI za godinu: _________ Ime i prezime pelara:

_________ _________

Adresa stanovanja/mjesto: ___________________________________________________________________________________ telefon:___________________________ mobitel:____________________________ Adresa pelinjaka: ___________________________________________________________________________________

Pelarska udruga:________________________________________ Broj pelinjih zajednica:___________________________________ Tip konica:_____________________________________________ Potpis pelara:__________________________________

Datum: _____ _____ ___________.

1. UVOD

1.1

PODRUJE I ZAKONSKA OSNOVA-

Smjernice dobrih higijenskih obiaja u pelarstvu pomo su pelarima u ispunjavanju zahtjeva Zakona o hrani (N.N. 46/07; 155/08), Pravilnik o medu (NN.93/2009), Pravilnik o uniflornom medu (NN. 122/2009) Zakon o veterinarstvu (NN 41/07; 155/08), Zakon o stoarstvu (NN 70/97), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stoarstvu (NN 36/98; 151/03; 132/06), Pravilnik o higijeni hrane (NN 99/07; 27/08; 118/09), Pravilnik o oznaavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane (NN 41/08), Pravilnik o higijeni hrane za ivotinje (NN 41/08), Pravilnik o dranju pela i katastru pelinje pae (NN 18/08), Pravilnik o voenju upisnika registriranih i odobrenih objekata te o postupcima registriranja i odobravanja objekata u poslovanju s hranom (NN 125/08; 55/09). 1.2 VANOST SMJERNICA DOBRE PELARSKE PRAKSE

Med i pelinji proizvodi zdrava hrana Moderno drutvo sve se vie zalae za veu brigu o ouvanju ovjekovog zdravlja uz pomo prirodnog i zdravog naina prehrane. Jesti manje, ali jesti bolje predstavlja mantru nutricionista i medicinara ve nekoliko godina. Prehrambene navike se mijenjaju, a potroa se sve vie aktivno ukljuuje u kontrolu hrane preko brojnih udruga za Zatitu potroaa. Moderni kupac u 21. stoljeu sve vie brine o kvaliteti hrane koju kupuje. eli biti siguran da ono to jede i pije odgovara kvaliteti , ali i da je sigurno za uporabu te da se uspostavi sljedivost hrane u lancu dobave. Valja podsjetiti da je priroda je oduvijek bila nepresuan izvor zdrave hrane. Med i ostali pelinji proizvodi (pelud, matina mlije, propolis, vosak i pelinji otrov) predstavljaju dragocjenu riznicu ljekovitih sastojaka koji se suvremenom ovjeku nude kao nezamjenjivi darovi prirode i prijatelji ovjekovog zdravlja. Meutim, pelarstvo veoma lako moe postati ugroena djelatnost ukoliko se narui ugled meda kao zdravog dodatka prehrani ljudi Stoga potroai s pravom zahtijevaju da med bude slobodan i od najmanje koliine tetnih tvari. Razvojem industrije i potroakog naina ivota koji neprekidno zagauju okoli, ovjek mora ulagati sve vie napora kako bi proizveo zdravu hranu. Kako bi se organizirala proizvodnja u kojoj bi se rizici od zagaenja tetnim tvarima pelinjih proizvoda sveli na najmanju moguu mjeru, potrebno je uvesti sustav samokontrole u lancu "od polja do stola". U ovom proizvodno potroakom lancu pelari sudjeluju uvoenjem smjernica Dobre pelarske prakse. Ovakav model potie tehnoloki razvoj i produktivnost pelarstva, a rezultat je povjerenje potroaa; temelj uspjeha na globalnom tritu. Takav model je u skladu s novim sustavom o sigurnosti hrane (tzv. higijenski paket), koji se u dravama lanicama Europske unije poeo primjenjivati od 01. sijenja 2006. godine gdje se u sredite odgovornosti za sigurnost hrane i hrane za ivotinje postavlja subjekt u poslovanju s hranom odnosno hranom za ivotinje i posjednike ivotinja.

1.3

NAMJENA SMJERNICA 5

Smjernice daju temeljne naputke pri uspostavi i odravanju unutarnjeg nadzora u pelarskoj proizvodnji po naelima HACCP sustava. A) KOME SU NAMIJENJENE? Smjernice su namijenjene svim pelarima koji uzgajaju pele i proizvode: med, druge pelinje proizvode (matina mlije, propolis, cvjetni prah, pelinji otrov i vosak)-primarna obrada i proizvode na bazi meda i drugih pelinjih proizvoda te ih prodaju na kunom pragu, trnicama, sajmovima, prigodnim izlobama i trgovinama. Pelar koji ima registriranu djelatnost trgovina na malo i/ili veliko i u okviru te djelatnosti prodaje i druge prehrambene proizvode, mora slijediti i druge smjernice za trgovaku djelatnost. B) KOGA ISKLJUUJE? Smjernice NISU NAMIJENJENE obrtnikim i industrijskim punionicama, odnosno onim fizikim i pravnim osobama koje ne uzgajaju pele i nemaju vlastitu proizvodnju pelinjih proizoda. Ukoliko vlasnici obrtnikih i industrijskih punionica imaju i vlastitu proizvodnju pelinjih proizvoda, koristiti e ove smjernice . Pelari koji med i druge pelinje proizvode proizvode samo za vlastitu uporabu nisu se duni pridravati smjernica. Meutim, preporuljivo je da ih slijede zbog vlastite sigurnosti. 1.4 KAKO KORISTITI SMJERNICE?

Smjernice su sastavljene od vie povezanih dijelova. U zasebnim poglavljima navedeni su imbenici rizika te opi zahtjevi koje pelar mora ispuniti. Dodane su i neke preporuke koje pelaru pomau u provoenju dobrih higijenskih postupaka. Pelar slijedi samo one dijelove smjernica koje se odnose na obavljanje njegove djelatnosti. Ako se pelar eli baviti proizvodnjom proizvoda koji nisu spomenuti u smjernicama, on mora uz zahtjeve opisane u smjernicama potivati i druge zakonske zahtjeve i dobiti sve potrebne dozvole od inspekcijskih slubi. 1.5 DOBRA PELARSKA PRAKSA (DPP)

TO JE DPP ? Temelj za odrivi razvoj pelarstva . To je skup pravila i uputa koje je potrebno potivati tijekom proizvodnog procesa. Podrazumijeva vei stupanj savjesnosti i odgovornosti pelara.

CILJ DPP-a ? Osigurati zdravstvenu ispravnost meda (primjerice odsustvo rezidua sredstava za zatitu bilja i ostalih tetnih kemijskih tvari iz okolia i odsustvo rezidua veterinarskih lijekova) te poboljati kvalitetu meda i zdravstveno stanje pelinjih zajednica. SVRHA DPP-a? Osigurati pouzdani sustav upravljanja pelinjim zajednicama te sveobuhvatni sustav upravljanja tetnicima pela. TKO JE ZADUEN NAPISATI SMJERNICE DOBRE PELARSKE PRAKSE? Hrvatski pelarski savez TKO PROCJENJUJE SMJERNICE DOBRE PELARSKE PRAKSE? Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja PREUDUVJETI ZA UVOENJE DPP-e? kvalificirani pelari i prijenos znanja , prikladni objekti za vrcanje meda, prikladni objekti za skladitenje pelarske opreme, pribora i meda, prikladni pelarski pribor i oprema te njihovo redovno odravanje, zdrave pelinje zajednice te zdravstveno ispravna hrana i voda za pele, IMBENICI KOJI UMANJUJEU ZDRAVSTVENU ISPRAVNOST MEDA? Prisutnost tetnih tvari u medu IZVOR TETNIH TVARI U MEDU? Zagaeni okoli i nepravilni postupci u pelarstvu KAKO UMANJITI TETNE TVARI U PELINJIM PROIZVODIMA? Najjednostavniji nain rjeavanja problema kontaminacije pelinjih proizvoda je uvoenje sustava samokontrole odnosno dobre pelarske prakse. KAKVA MORA BITI DPP-a? Mora biti prihvatljiva i provediva uzimajui u obzir dananje strukovne i financijske mogunosti hrvatskog pelara. . TO DPP-a MORA OSIGURATI ? DPP-a mora jamiti da su svi imbenici koji utjeu na zdravstvenu ispravnost i kvalitetu meda pod nadzorom i unutar zakonom propisanih granica. TO DPP-a UKLJUUJE ? Ukljuuje uvoenje standardnih operativnih postupaka (SOP) i standardnih sanitacijskih operativnih postupaka (SSOP).

TO SU TO STANDARDNI OPERATIVNI POSTUPCI ( SOP)? Standardni operativni postupci predstavljaju radne upute koje opisuju: tko, to, kako i zato radi odreeni postupak, u odreenom vremenskom periodu i na odreeni nain ? Sve standardne operativne postupke u pelarskoj proizvodnji potrebno je jasno definirati i sustavno nadzirati, voditi o tome dokumentaciju, utvrditi kritine postupke u proizvodnji meda i jasno definirati njihovu kontrolu. TO SU TO STANDARDNI SANITACIJSKO OPERATIVNI POSTUPCI (SSOP)? Standardni sanitacijski operativni postupci su pravila higijene: radnih povrina, opreme, pribora i prostorija osoblja i radnog okolia ZATO JE NUNO VOENJE VLASTITE DOKUMENTACIJE ? Voenjem vlastite dokumentacije (mora biti svima dostupna) pelari dokazuju da su proizvodnju meda obavljali po propisanim postupcima i uputama te da zdravstvena kvaliteta proizvoda odgovaraju oekivanom standardu. Svako odstupanje od zadanih standarda zdravstvene ispravnosti treba zapisati, istraiti i ukloniti njihove uzroke te poduzimati preventivne mjere da se vie ne ponavljaju odstupanja.

1.6

SUSTAV ZA SIGURNOST PELINJIH PROIZVODA

Budui da je svaki proizvoa/punitelj pelinjih proizvoda odgovoran za sigurnost hrane, u proizvodnji je uveden sustav za osiguranje i dokumentiranje svih bitnih elemenata sigurne proizvodnje i prerade. To je sustav koji putem ralanjivanja radnih postupaka omoguuje: odreivanje imbenika rizika za namirnice, odreuje mjere za njihovo uklanjanje, izvoenje mjera te provjeru samog sustava. 1.7 OBRAZLOENJE POJMOVA

Higijena namirnica je osiguravanje istoe proizvoda u svim fazama proizvodnje i prometa (primjerice pripreme, obrade, prerade, izrade, pakiranja, pohranjivanja, prijevoza, prodaje...) Sigurnost namirnica: jamstvo da namirnica nije tetna za zdravlje potroaa, ako je pripremljena odnosno konzumirana na predvieni nain.

Sigurna namirnica - med/proizvodi: su oni proizvodi gdje je u proizvodnji utvreno i dokumentirano da u njima nema tetnih tvari ili su one u granicama doputenih vrijednosti. Primarni proizvodi: oznaava proizvode primarne pelarske proizvodnje (med, propolis, cvjetni prah, matina mlije, vosak i pelinji otrov) Vlasnik pogona za preradu pelinjih proizvoda je svaki pelar proizvoa koji proizvede vie pelinjih proizvoda nego to treba za vlastite potrebe. Sustav HACCP (Hazard Analysis and Critical Control Point System - Analiza rizika i kritine kontrolne toke): preventivni sustav samokontrole koji omoguuje uspostavu i provoenje redovite kontrole higijenskih uvjeta proizvodnje u svakom objektu . Temelji se na sedam naela: 1. Provedba analize opasnosti 2. Odreivanje kritinih kontrolnih toaka 3. Uspostava kritinih granica 4. Uspostava nadzornih postupaka 5. Uspostava korektivnih mjera 6. Uspostava postupaka verifikacije 7. Uspostava zapisa i dokumenata

imbenici rizika su: bioloki (patogeni mikroorganizmi i nametnici), kemijski (tetne kemijske tvari), fizikalni imbenici (strana tijela), koja mogu ugroziti zdravlje ljudi. Krino kontaminiranje hrane je prijenos mikroorganizama, nametnika, kemijskih tvari i stranih tijela iz izvora kontaminacije kao to su sirove namirnice, osobe, oprema i okoli na namirnice i proizvode. Stupanj proizvodnje, prerade i distribucije: bilo koji dio ili faza rada koja ukljuuje uzgajanje pela, proizvodnju, obradu, skladitenje, transport i prodaju odnosno dostavu pelinjih proizvoda do konanog korisnika/kupca. Praenje: izvoenje planiranih promatranja ili mjerenja uvedenih nadzornih, odnosno sigurnosnih mjera kako bi utvrdili je li imbenik rizika pod nadzorom. Korekcijski postupak: postupak koji treba izvesti kada rezultati pokazuju da imbenik rizika nije bio pod nadzorom.

Higijenski programi za praenje: higijenski programi i djelatnosti potrebni za uspjenu uspostavu i pridravanje smjernica HACCP-a u unutarnjem nadzoru u svim fazama rada ( od konice do finalnog proizvoda, kao to su: osiguravanje zdravstvene zatite pela i uporaba sredstava za suzbijanje pelinjih bolesti i tetoina, osiguravanje higijene u konici, higijene opreme i orua te drugih pomagala, proizvodnja i obrada meda i drugih pelinjih proizvoda, njihovo pravilno skladitenje te prijevoz i promet, dezinfekcija konice, ienje, izvoenje programa obrazovanja i osposobljavanja u vezi s higijenom pelinjih proizvoda, osobna higijena, zdravstveno stanje pelara-punitelja). Naelo potiskivanja (First In First Out - prvi unutra-prvi van): naelo potiskivanja namirnica u skladitima, s obzirom na rok upotrebe. Raskuivanje: (dezinfekcija) je postupak kojim uklanjamo mikroorganizme. Verifikacija unutarnjeg nadzora uspostavljenog na temelju smjernica: uporaba postupaka, metoda, testova i drugih vrednovanja kojima se mjeri i provjerava provoenje smjernica. Unutarnji nadzor izvodi sam pelar ili uz pomo savjeta struno osposobljenih savjetnika HPS-a. Dokumentacija: ureen sustav pohranjivanja dokumenata i podataka u vezi s izvoenjem unutarnjeg nadzora zbog zdravstvene ispravnosti namirnica. MRL: maximal residual limit = maksimalan dozvoljeni udio ostataka sredstava za unitavanje tetoina i uzronika bolesti u namirnici. isto/ureeno: stanje bez vidne prljavtine i praine; uspostavljen je red. uvanje na hladnom: uvanje na rashladnoj temperaturi hladnjaka (od 2 do 7C). Higijenski i tehniki uvjeti za rad: ukljuuju preporuke i uvjete koje se moraju ispuniti. Praenje namirnica je sustav koji u svim fazama proizvodnje i prometa osigurava slijedivost namirnica ( od poetka do kraja prehrambenog lanca). Ako je neka namirnica tetna za zdravlje potroaa, pomou sustava praenja brzo i uinkovito moemo ukloniti ili opozvati tu namirnicu s trita. Izdvajanje namirnice iz uporabe u domu pelara izdvajanje namirnice pelar obavlja kad sam u unutranjem nadzoru utvrdi da namirnica nije zdravstveno ispravna. Tada pelar tu namirnicu (med i/ili druge pelinje proizvode) mora nekodljivo ukloniti. Povlaenje namirnice znai povlaenje namirnice koja nije ispravna iz prometa, kad namirnica jo nije dola do potroaa. O tome mora biti obavijetena odgovorna osoba nositelja djelatnosti, svi sudionici u distribucijskom lancu i inspekcijska sluba. O povlaenju ne treba obavijestiti potroae, odnosno javnost. Povlaenje se izvodi kad je dokazano da je namirnica, koja nije ispravna, jo u cijeloj koliini u distribucijskom lancu i jo nije dola do potroaa. Kad nositelj povlaenja iz bilo kojeg razloga ne moe uspostaviti kontakt sa svim poslovnim partnerima, povlaenje treba proiriti u opoziv. Opoziv se izvodi kad je namirnica, koja nije ispravna, ve dola do potroaa. U tim sluajevima izvodi se postupak opozivanja, a istodobno se obavijeste potroai, odnosno javnost putem svih raspoloivih medija.

10

1.8 STRUNI POJMOVI: Pelinji proizvodi su med, cvjetni prah, propolis, matina mlije, vosak. Med je prirodna slatka tvar koju pele izrauju tako da skupljaju : sokove lijezda nektarija ili/ i druge slatke sokove koji se nau na ivim dijelovima biljki i izluevinu insekata (koji siu na ivim dijelovima bilja). Pri tome tu slatku tvar obogate tvarima svoga tijela, u tijelu je prerade, spreme u sae i puste da dozori. Cvjetni prah pelud. Cvjetni prah su peludna zrnca, koja pele prikupljaju na cvijeu i u koaricama zadnjih nogu donose u konicu (skidani pelud) te ga djelomino prerauju pomou izluevina lijezda i pohranjuju u stanice saa . Matina mlije je izluevina mlijene lijezda pela. Propolis ili pelinja ljepilo je aromatina tvar koju pele prikupljaju na smolastim dijelovima raznog bilja i prerauju ih pomou izluevina lijezda. Pelinjak je stacionarni ili pomini objekt u kojem su postavljene konice i/ili oprema. Stajalite je prostor na kojem su postavljene konice. Konica je nastamba u kojem obitava pelinja zajednica . Pelinja zajednica je bioloka cjelina koja se sastoji od matice, trutova i radilica. Sae je skup stanica koje su pele izgradile od voska voskovnih lijezda. Koriste ga za odlaganje jaja i uzgajanje liinki i kukuljica ;odlaganje meda i cvjetnog praha. Pelar je uzgajatelj pela. Ta rije u daljnjem tekstu obuhvaa i pelara proizvoaa koji uzgaja pele i proizvodi pelinje proizvode kao i pelara punitelja - osoba koja med i druge pelinje proizvode obrauje i puni za prodaju. Punitelj je pravna i/ili fizika osoba koja otkupljuje i obrauje te puni med i druge pelinje proizvode . Prostor za vrcanje je prostor u kojem se vrca med iz saa. Punionica je prostor u kojem se pelinji prinosi ili proizvodi pune za prodaju. Dobra pelarska praksa je nain pelarenja koji osigurava kvalitetne i sigurne pelinje proizvode. Varoa je parazit koji se hrani hemolimfom pela i pelinjeg legla.

11

Otklapanje mednih poklopaca- kad je med u sau zreo, pele ga pokrivaju votanim poklopcima. Prije vrcanja (odvajanje meda od saa) treba prvo runo ( vilica, no) ili strojno ukloniti medne poklopce. Vrcanje meda je postupak pranjenje saa s medom pomou vrcaljke. Ispranjeno( izvrcano) sae moe se vratiti pelama. Procjeivanje meda - Izvrcani med sadri dijelove voska i eventualne druge neistoe koje su prilikom vrcanja meda dole u med. Kod manjih koliina se grubo cijeenje obavlja tijekom samog vrcanja meda pomou cjedila Obiranje meda - nekoliko dana nakon cijeenja zrani mjehurii i manji dijelovi voska (i eventualno druge neistoe koje su lake od meda) podiu se na povrinu. Zato med treba obrati. Postupak se treba ponoviti vie puta, sve dok povrina meda ne bude potpuno ista i bez mjehuria. Punjenje meda (u maloprodajnu ambalau). Punjenje meda je obino sastavljeno od postupaka zagrijavanja meda, procjeivanja i toenja meda u maloprodajnu ambalau. Prerada je postupak rukovanja s pelinjim proizvodima u skladu s recepturama do maloprodajne ambalae.

12

2. SIGURNOST NAMIRNICA

2.1

SUSTAV ZA SIGURNOST PELINJIH PROIZVODA ODGOVORNOSTI

Svaki pelar odgovoran je za sigurnost pelinjih proizvoda. Pelar mora uspostaviti, odravati i dokumentirati uinkovit sustav sigurnosti pelinjih proizvoda . Pelar se mora odluiti za smjernice Kodeksa Dobre pelarske prakse prema naelima HACCP sustava ili vlastiti HACCP sustav za sigurnost pelinjih proizvoda. Kad su utvrena odstupanja od propisanih smjernica, pelar se sam odluuje za odgovarajui korekcijski postupak koji mora dokumentirati. Za strunu pomo moe se obratiti savjetnicima unutar Hrvatskog pelarskog saveza. Sukladno odredbi l. 86. Zakona o hrani za obavljanje slubenih kontrola nadleni su: - na razini proizvodnje i stavljanja na trite Uprava za veterinarske inspekcije Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja - na razini maloprodaje Uprava za sanitarnu inspekciju Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, te gospodarski inspektori Draavnog inspektorata RH.

2.2

RAZVRSTAVANJE MEDA I PELINJIH PROIZVODA S OBZIROM NA RIZIK

S mikrobiolokog gledita rizika med i pelinje proizvode razvrstavamo u: 2.2.1 NAMIRNICE SREDNJEG RIZIKA svjea matina mlije svjei cvjetni prah Te namirnice mogu sadravati patogene mikroorganizme i obino zahtijevaju uvanje na temperaturi hladnjaka (od 3 do 5 C). 2.2.2 NAMIRNICA NISKOG RIZIKA med Namirnice niskog rizika nije potrebno uvati na hladnom jer ne omoguuju rast mikroorganizama. 2.3 ZADACI PELARA

uvesti unutarnji nadzor,

13

osigurati sljedivost pelinjeg proizvoda ( od konice do stola ) voditi propisanu dokumentaciju, uvati dokumentaciju i po potrebi je dopunjavati 2.4 OSPOSOBLJAVANJE

Svaki pelar se mora sam pobrinuti za vlastito osposobljavanje i obrazovanje. Osoblje koje pomae pelaru u radu mora sudjelovati u osposobljavanju o osnovama higijene namirnica. Dokumentaciju o osposobljavanjima koja se odnose na sigurnost pelnjih proizvoda treba evidentirati i uvati. Hrvatski pelarski savez e pomoi pelarima kod uvoenja smjernica putem godinjih planiranih edukacija za pelare te redovito dopunjavati smjernice.

3. HIGIJENSKI I TEHNIKI UVJETI RADA U pelarskom poslu javljaju se imbenici rizika koji mogu biti mikrobioloki, kemijski i fizikalni. Takoer se esto moe pojaviti i krina kontaminacija pelinjih proizvoda . Kao fizikalno oneienje namirnica javlja se prijenos raznih stranih tijela s izvora, kao to su osoblje, oprema i okoli na/u namirnice. (Npr. fizikalni imbenik rizika moe biti hra, koja se nalazi na zahraloj vrcaljki za med ili opremi ili oruu, koje tijekom rada dolazi u dodir s medom i oneisti ga). U sluaju kemijskog unakrinog oneienja kao primjer navodimo nestruno suzbijanje pelinjih bolesti (opasnost od ostataka lijekova u pelinjim proizvodima). Oneienje namirnica moe se pojaviti i zbog neodgovarajue osobne higijene. (nedovoljno pranja ruku pelara prije i tijekom rada ili ako je pelar prenositelj zaraznih bolesti).

Ambalaa: Mora biti od materijala prikladnih za namirnice (plastika za namirnice s certifikatom, nehrajui metal (INOX), staklo, PVC folija za namirnice,)

3.2. 3.2.1

HIGIJENSKI UVJETI U PROSTORIMA ZA VRCANJE MEDA

Prostor za vrcanje meda je ist i odgovarajue ureen prostor; moe biti i pelinjak.

14

OPI ZAHTJEVI ZA PROSTOR: Izgled, veliina, raspored, izvedba i oprema prostora moraju: omoguavati uinkovito ienje, sprjeavati dodir s otrovnim tvarima i unos stranih tijela u pelinje proizvode sprjeavati nastanak kondenzacije i plijesni na povrinama, osiguravati odgovarajua mjesta za pranje (moe biti susjedni prostor). ZA MJESTA ZA PRANJE: Potrebno je omoguiti pranje ruku. Mjesto za pranje mora imati vodu za pie (topla i hladna), tekui sapun i runike za jednokratnu uporabu. Potrebno je omoguiti pranje posua i drugih pomonih sredstava; moe biti i druga prostorija. Za ienje, pranje i/ili raskuivanje radne opreme i pelarskih pomagala treba osigurati prostor za dranje sredstava za ienje i pomagala za ienje. (to moe biti i mali ormar, ).

PREPORUKE ZA PROSTOR: Podne povrine neka budu tvrde i izdrljive te otporne na vanjske utjecaje (keramike ploice, smole, prirodni minerali). Stropovi i stropne obloge moraju biti dobro odravane i iste, ne smiju se ljutiti (otpadanje buke) Prostori moraju biti uinkovito prozraeni. Ako postoji opasnost oneienje izvana, prozori trebaju biti zatvoreni i treba se koristiti drugi nain prozraivanja. U vrijeme vrcanja se za sprjeavanje ulaska insekata (pele, ose, ) preporuuje stavljanje mrea za zatitu od insekata na prozore i pred ventilacijske otvore.

3. 2.2 ZA PUNJENJE MEDA Punionice su odgovarajui namjenski prostori. Za manja pelarstva registrirana kao OPG koja prodaju svoju cjelokupnu godinju proizvodnju na kunom pragu, trnicama, sajmovima i izlobama to moe odgovarajui prostor(primjerice kuhinja) gdje su zadovoljeni dolje navedeni opi zahtjevi. Postupci, naini koritenja prava , te nain registracije , propisani su odredbama Pravilnika o voenju upisnika registriranih i odobrenih objekata te o postupcima registriranja i odobravanja objekata u poslovanju s hranom (NN 125/2008). Rjeenja izdaje Uprava za veterinarstvo pri Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. OPI ZAHTJEVI Za manja pelarstva: Mora biti omogueno pranje ruku. Umivaonik mora imati vruu i hladnu vodu za pie, tekui sapun i runike za jednokratnu uporabu; to moe biti susjedni prostor.

15

Mora biti omogueno pranje posua i ostalih pomonih sredstava u sudoperu ili perilici posua. U vrijeme punjenja meda u tom prostoru se ne smiju obavljati druge djelatnosti. Namjenski prostor (punionica) mora ispunjavati jo: Smjetaj umivaonika mora sprjeavati krianje istih i neistih putova i omoguavati pranje ruku svaki put kad se prelazi s neistih na iste poslove. Umivaonici za pranje ruku moraju biti odvojeni od sudopera za ienje i pranje pelarske opreme, ambalae itd. Za ienje, pranje i/ili raskuivanje radne opreme i pelarskih pomagala treba osigurati prostor za uvanje sredstava za ienje i pomagala za ienje. (to moe biti ormar,) Prilikom konstruiranja unutarnje opreme i njenog postavljanja (punionica, prostora za vrcanje) svakako se mora paziti na njeno funkcionalno postavljanje s obzirom na negativne unutarnje i vanjske utjecaje (klima, prozori, osvjetljenje, vlaga, svjetla, izolacija) i na obim proizvodnje. Povrina tla mora se jednostavno istiti (mora biti glatka,periva, neokrnjena i bez pukotina). Oprema mora biti postavljena tako da se redovito moe istiti i odravati i okolni prostor.

PREPORUKE ZA OPREMU I POMAGALA, RADNE POVRINE I RADNU OPREMU ZA PROSTOR ZA VRCANJE I PUNIONICU: Sva oprema koja nije namijenjena punjenju treba se primjereno pohraniti i ukloniti iz prostora u kojem se radi. Svu opremu i pomagala treba odravati u istom i dobrom stanju, u skladu s uputama proizvoaa i dobrom pelarskom praksom. U radnom prostoru treba biti postavljen ormari za prvu pomo. Koevi pored umivaonika za ruke mogu biti otkriti. Nije dozvoljeno u njih odlagati organske otpatke. U njih moraju biti stavljene plastine vreice. Vreice moraju biti namjenske, za otpatke i NE SMIJU se koristiti za namirnice.

3.3

OPSKRBA PITKOM VODOM

OPI ZAHTJEVI Moraju biti osigurane dovoljne koliine zdravstveno ispravne vode za pie za ienje i proizvodnju . Sistem za tehnoloku vodu, koji se upotrebljava za dobivanje pare, hlaenje, gaenje poara i druge sline namjene, mora biti odvojen od sustava za opskrbu pitkom vodom i vidno oznaenprepoznatljiv. Nepitka voda ne smije doi u dodir s pitkom vodom. Reciklirana voda, koritena kao sastojak ili dio proizvodnog postupka, ne smije biti izvor zagaenja. Za ienje, pranje ruku i opreme za ienje, smije se koristiti samo pitka voda ili pitka voda iz cisterni. Odmah nakon punjenja cisterne mora se priekati nekoliko sati da se talog iz cisterne slegne. Cisterne namijenjene pohranjivanju vode, trebaju biti u cijelosti zatiene i redovito odravane. Ovaj zahtjev ne odnosi se na cisterne s vodom namijenjenom gaenju poara. PREPORUKE:

16

Objekt treba biti prikljuen na javni i/ili lokalni vodovod i/ili vodovodni sustav. Ako to nije mogue, neka pelar osigura zdravstvenu ispravnost pitke vode u skladu sa zahtjevima zakonodavstva. Voda iz javnog vodovoda smatra se pitkom vodom, osim ako nije izdano javno upozorenje rukovoditelja da voda iz tog vodovoda nije pitka. Voda iz bunara ili cisterne smatra se pitkom vodom samo ako je redovito nadzirana na mjestu uporabe u skladu sa zahtjevima zakonodavstva. U objektima u kojima se koristi i voda koja nije pitka, cijevi i pipe trebaju biti jasno oznaene; time e biti sprijeena mogunost zamjene uporabe pitke i nepitke vode. Ako je u unutarnjoj mrei postavljen filtar za ienje vode, preporuljivo ga je redovito i vrlo paljivo odravati, istiti i mijenjati te provjeravati njegovo djelovanje. Uspjenost djelovanja filtera moemo provjeriti mikrobiolokim ispitivanjima uzoraka pitke vode nakon filtracije. Neodravan filtar moe postati izvor zagaenja vode. U sluaju da pelar proizvodi i napitke od meda i prikljuen je na vodovodnu mreu kojim upravlja komunalno poduzee, preporuujemo da od distributera vode povremeno zatrai informacije o zdravstvenoj ispravnosti vode u svom naselju. Ukoliko pelar za svoje proizvode koristi vodu iz drugih izvora (bunar, kinica) on mora sam u okviru vlastitog unutarnjeg nadzora utvrditi i pratiti zdravstvenu ispravnost te vode. Povremeno (npr. 1-2 dana prije poetka rada) treba na svim slavnima koje pelar koristi za svoj rad pregledati i oistiti mreice. Prije poetka rada trebaju se otvoriti slavine u prostorima koji se ne koriste svakodnevno i voda treba tei barem 10-15 minuta (voda ne smije biti mutna niti imati promijenjenu boju , okus i miris) OSOBNA HIGIJENA PELARA I SVIH KOJI RUKUJU MEDOM I DRUGIM PELINJIM PRINOSIMA/PROIZVODIMA Zahtjevi se odnose na pelare i osobe koje se bave i rukuju medom, proizvodima od meda i ostalim pelinjim proizvodima. Meu osoblje koje radi s medom/namirnicama ubrajaju se svi koji pripremaju razne proizvode namijenjene za javnu potronju . Posebnu pozornost moraju posvetiti uputama za osobnu higijenu.

OPI ZAHTJEVI Pelar i osoba koja radi s namirnicama/proizvodima mora odravati visoku razinu osobne higijene. Pelar u vrijeme rukovanja medom i ostalim pelinjim proizvodima mora biti odjeven u prikladnu istu radnu (pelarsku) odjeu. Moe koristiti i istu radnu kutu (na primjer bijelu) ili istu pregau i mora po potrebi imati svezanu kosu. Svatko tko ue u prostor tijekom rukovanja pelinjim proizvodima mora se pridravati pravila dobre higijenske prakse, da ne bi ugrozio ispravnost namirnica. Tijekom rukovanja medom i pelinjim proizvodima puenje i konzumiranje hrane nije doputeno. Ruke i koa ruku tijekom rada moraju biti: iste i bez gnojnih rana i dr. patolokih promjena koje mogu utjecati na zdravstvenu ispravnost pelinjih proizvoda nokti moraju biti isti, ureeni (podrezani) i nelakirani, bez runih satova i bez nakita

17

Ruke moramo oprati: uvijek prije poetka rada, tijekom rada kad se ruke zaprljaju prije rukovanja ambalaom i poslije toga, nakon to odnesemo otpatke u kontejner i vratimo se, nakon upotrebe sanitarnog vora nakon ienja, odnosno nakon rukovanja sredstvima za ienje. PREPORUKE: Osoblje ponaanje Osobe/posjetitelji/pomonici moraju potivati iste, gore navedene upute za odravanje osobne higijene tijekom rada. Za brisanje nosa svi moraju upotrebljavati rupi za jednokratnu upotrebu i odmah ga baciti i oprati ruke. 3.5. ZDRAVSTVENO STANJE PELARA I SVIH KOJI RUKUJU MEDOM I DRUGIM PELINJIM PROIZVODIMA Za sigurnost pelinjih proizvoda vano je zdravstveno stanje pelara i svih osoba koje rukuju medom i drugim pelinjim proizvodima. Sanitarni pregledi nisu obvezni. Stoga je potrebno da pelar/vlasnik/nositelj djelatnosti redovito izvjetava o vlastitim zdravstvenom stanju. Za tu svrhu ispunjavaju se obrasci-evidencije 1 i 2. Ukoliko zbog zdravstvenih problema, opisanih u evidenciji obrascu 2 osoba posjeti lijenika ili se pelar sam uputi lijeniku, lijenik popunjava i evidenciju-obrazac iz pravilnika. Isto tako pelar je duan sam sebi ispuniti evidenciju obrasce 1 i 2.

OPI ZAHTJEVI Osoba (pelar i svi oni koji rukuju medom i drugim pelinjim proizvodima), za koju se zna ili sumnja da se razboljela od zarazne bolesti ili da je prenositelj uzronika bolesti koja se moe prenositi namirnicama, da ima zaraenu ranu ili ozlijede ruku, konu bolest ili proljev, ne smije raditi s pelinjim proizvodima.. U sluajevima iz prethodnog stavka osoba mora o tome bez odlaganja obavijestiti pelara/nositelja prehrambene djelatnosti. Pelar mora osigurati da oboljela osoba ne zarazi pelinje proizvode i druge osobe. Pelar mora voditi dokumentaciju, koja sadri popis osoba koje mu pomau ili su zaposlene kod njega, odnosno ima pohranjene obrasce (obrazac br. 1 i 2 koje su svi potpisali i ispunili). Osoba je odgovorna da u obrascu br. 2 navede istinite podatke. Redovni pregledi za sanitarnu knjiicu

Obrazac 1: SUGLASNOST OSOBE O OBVEZI PRIJAVLJIVANJA BOLESTI KOJE SE MOGU PRENIJETI RADOM Obrazac 2: IZJAVA POJEDINCA O ZNAKOVIMA BOLESTI

18

3.6

IENJE

OPI ZAHTJEVI Prostori moraju biti isti i dobro odravani. Predmeti, pomagala, pribor i oprema, brtve s kojima su namirnice u dodiru moraju biti isti. Oprema i pomagala za ienje moraju biti pohranjeni na odgovarajui nain i odvojeni od namirnica. Oprema i pomona sredstva za ienje moraju se koristiti odvojeno s obzirom na namjenu. (Na primjer krpe i spuvice koje koristimo za vlastitu kunu uporabu ne smijemo koristiti za ienje pomonih sredstava i opreme za vrcanje meda itd. Za njihovo ienje uvijek koristimo nove iste krpe/spuvice). Oprema i pomona sredstva koja se koriste za ienje sanitarija, ne smiju se koristiti za ienje ostalih prostora. PREPORUKE Pelar mora imati napravljen PLAN IENJA. Pelar mora odrediti sva mjesta i predmete koji zahtijevaju ienje: povrine, oprema, pomona sredstva, orua itd., koja dolaze u dodir s namirnicama, zidovi, podovi, odvodi, vrata, prozori itd., gdje se odvijaju postupci rukovanja medom i ostalim pelinjim proizvodima i upisuje ih u plan ienja. Savjete u vezi ienja, postupaka ienja i sigurne uporabe sredstava za ienje pelar mora zatraiti kod pouzdanog dobavljaa sredstava za ienje, ukoliko ne koristi uobiajena kuanska sredstva za ienje, koji su na raspolaganju u svakoj trgovini. Za sva sredstva za ienje i raskuivanje, koja nisu na raspolaganju u svakoj trgovini, preporuljivo je nabaviti sigurnosnu i tehniku dokumentaciju. Prilikom koritenja sredstava za ienje treba se pridravati uputa proizvoaa koje su otisnute na etiketi proizvoda. Za ienje tee dostupnih mjesta preporuljivo je osigurati da se pojedini dijelovi opreme mogu premjestiti. Voditi evidencije o ienju i odrediti odgovornu osobu za ienje Obrazac 5: PRIMJER EVIDENCIJE IENJA

19

3.7 NADZOR NAD TETOINAMA - GLODAVCIMA ZBOG OPASNOSTI PRIJENOSA BOLESTI NA OVJEKA

OPI ZAHTJEVI Za preventivno suzbijanje glodavaca moraju se koristiti mehanika sredstva (miolovke i/ili karton s ljepilom) umjesto kemijskih sredstava (otrova). Tako nee biti problema s njihovim uklanjanjem. Ako se pojave glodavci pelar ocjenjuje da je nuna deratizacija uz pomo strune slube, upotrebljavaju se sredstva za suzbijanje glodavaca (rodenticidi) odnosno mamci za glodavce, koje smije postavljati samo pravna ili fizika osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti suzbijanja tetoina. Svi postavljeni mamci (otrovi) moraju biti jasno oznaeni numerirani i datirani te zatieni (na primjer u plastinoj deratizacijskoj kutiji). Vanjski ovlateni izvoa o svojim konstatacijama sastavlja pismeni izvjetaj. Prilikom izvoenja nadzora nad tetoinama-glodavcima potrebno je imati evidenciju (rauni i/ili poruke ovlatene slube za suzbijanje tetoina). PREPORUKA Pelar mora bar dva puta godinje (sezonski - proljee, jesen) pregledati pelinjak/stajalite i njihovu okolicu, skladita, prostor za vrcanje, da utvrdi ima li gdje tragova glodavaca. Prostori moraju biti isti i pospremljeni. Najuinkovitija zatita od tetoina (insekata/glodavaca) je sprjeavanje njihova ulaska zatvaranjem vrata i prozora. U sluaju prodora mrava preporuujemo postavljanje i redovito mijenjanje mamaca za mrave.

20

4. HIGIJENSKI ZAHTJEVI ZA PROIZVODNJU PELINJIH PROIZVODA I u proizvodnji pelinjih proizvoda javljaju se imbenici rizika, koji mogu biti mikrobioloki, kemijski i fizikalni. Skoro posvuda se mogu pojaviti i unakrsni oneiivai meda i pelinjih prinosa (namirnica). Oneienje moe biti fizikalno, kemijsko, bioloko. Pelinji proizvodi mogu se oneistiti u postupku punjenja u odgovarajuu ambalau za skladitenje ili prodaju. Do fizikalnog rizika moe doi zbog neodgovarajuih pomonih sredstava(primjerice opreme) i neodgovarajue ambalae. Do kemijskog oneienja moe doi zbog uporabe neodgovarajuih sredstava za ienje ili neodgovarajue izvedenog ienja (loe ispiranje, izluivanje tvari iz neodgovarajue ambalae, ), rezidua lijekova Do biolokog rizika moe doi zbog neprimjerene temperature ili zbog nepravilnog obrtanja zaliha, jer se neki pelinji proizvodi mogu brzo pokvariti. Oneienje namirnica moe se javiti i zbog neodgovarajue osobne higijene. (Npr. zbog nepranja ruku pelara prije i tijekom rada ili ako je pelar prenosilac zaraznih bolesti). U nastavku emo se ograniiti na naine sprjeavanja gore spomenutog oneienja pelinjih prinosa.

21

1a. KONICA PELINJI PROZVODI (med, cvjetni prah, matina mlije, propolis, vosak, pelinji otrov)
1. FAZA KONICA(PELE)

PELE SIROVINE: Skupljaju sirovine u prirodi (nektar, medljika, cvjetni prah, propolis)

PELE MED: Dozrijevanje meda: sirovini dodaju za njih karakteristine tvari i smanjuju sadraj vode
Jo nije zreo

PELAR: Kontrola zdravstvenog stanja pela i uporaba sredstava za suzbijanje bolesti i tetoina (ostaci kemijskih sredstava i antibiotika), umjetna promjena kiselosti meda i okusa. PELAR: hranjenje pela samo PO POTREBI, i ne tijekom ispae.

kontrola zrelosti meda

UZIMANJE MEDNIH NASTAVAKA ILI VAENJE MEDNIH OKVIRA PELAR: smirivanje pela; uporaba repelenata ili prevelike koliine dima (njihovi tragovi u medu)

2. FAZA KONICA(MED)

zreli med = med (pelinji proizvodi)

PRENOENJE saa s medom u

prostor za vrcanje
VRCANJE CIJEENJE I OBIRANJE

SKLADITENJE u odgovarajuoj

ambalai i odgovarajuem prostoru

22

1b. KONICA MEDNI OKVIRI ILI NASTAVCI

1. FAZA KONICA(PELE)

PELE SIROVINE: Skupljaju sirovine u prirodi (nektar, medljika)

PELE MED: Dozrijevanje meda: sirovini dodaju za njih karakteristine tvari i smanjuju sadraj vode
jo nije zreo kontrola zrelosti meda

PELAR: Kontrola zdravstvenog stanja pela i uporaba sredstava za suzbijanje bolesti i tetoina (ostaci kemijskih sredstava i antibiotika), umjetna promjena kiselosti meda i okusa. PELAR: hranjenje pela samo PO POTREBI

UZIMANJE MEDNIH NASTAVAKA ILI VAENJE MEDNIH OKVIRA

2. FAZA KONICA(MED)

PELAR: smirivanje pela; uporaba repelenata ili prevelike koliine dima (njihovi tragovi u medu)

zreli med = med (pelinji proizvodi)

djevianskog saa i/ili okvira s mednim saemom u prostor za vrcanje za pripremu proizvoda med u sau
PRENOENJE PAKIRANJE I/ILI UMOTAVANJE

REZANJE SAA

po potrebi

ODGOVARAJUA FOLIJA ZA NAMIRNICE

ODGOVARAJUA AMBALAA POSUDICA SA MEDOM

u odgovarajuoj ambalai i odgovarajuem

SKLADITENJE ODGOVARAJUE OZNAAVANJE

23

4. 1

UREENJE OKOLICE PELINJAKA, STAJALITA KONICA

PREPORUKE: Okolica pelinjaka i/ili stajalita konica mora uvijek biti ureena, bez nepotrebnih stvari i u odgovarajuem okoliu, bez opasnih tvari u blizini. Opasne tvari u okoliu mogu biti: zagaena voda, zagaeni zrak, zagaena hrana, otvorene/prolivene kemikalije itd. 4.2 OSNOVNI HIGIJENSKI UVJETI U PELINJAKU

PREPORUKE: Pelinjak mora biti ist i ureen. U pelinjaku mora biti pohranjeno samo pelarski alat i oprema.

4.3

HIGIJENA U KONICI

OPI ZAHTJEVI Sae namijenjeno dobivanju meda moe se tretirati samo sredstvima koja su slubeno odobrena i ne ostavljaju tragove. Za dobivanje meda nije primjereno: staro crno sae sae koje je otetio voskov moljac ili druge tetoine, pljesnivo sae sae uginulih pelinjih zajednica

PREPORUKE: Za dobivanje meda koristimo isto sae svijetle boje (djeviansko i/ili ono koje je to manje puta zaleeno). Redovno obnavljanje saa (kompletna zamjena/obnova u 2-3 godine). Sae mora biti pohranjeno u odgovarajuem prostoru ili prostoriji koja mora biti suha, zatiena od praine, glodavaca i insekata.

4.4

HIGIJENA I ZATITA SAA OD VOSKOVA MOLJCA

Voskov moljac nalazi u sau odgovarajue uvjete za vlastito razmnoavanje te tako oteuje i zagauje sae.

24

OPI ZAHTJEVI Ne smiju se koristiti sredstva koja ostavljaju tragove u vosku (npr. PARADIKLOR BENZOL, NAFTALIN ) PREPORUKE: U konici: Pelar mora osigurati jake pelinje zajednice koje se same bore protiv moljaca. U skladitu, gdje se uva sae preporuuju se sredstva i naini suzbijanja koji ne ostavljaju tragove u vosku i kasnije u medu. U obzir dolazi primjena : octene kiseline, mravlje kiseline, dubokog zamrzavanja,

4. 5

NAIN PELARENJA I HIGIJENA

4. 5. 1 PELINJE BOLESTI I TETOINE Za suzbijanje tetoina i bolesti pela, mogu se koristiti samo doputena i/ili registrirana sredstva. OPI ZAHTJEVI Zabranjeno je primjenjivati sredstva za zatitu pela prije i tijekom medenja. Sredstva za zatitu pela smijemo koristiti tek nakon vrcanja. Zabranjeno je koritenje antibiotika za lijeenje pela. Kod uporabe doputenih i/ili registriranih sredstava pelar se mora dosljedno pridravati uputa proizvoaa sredstava. Pelinje bolesti, koje po zakonu moramo suzbijati (npr. amerika gnjiloa) tono po uputama nadlenih slubi. Sredstva za suzbijanje bolesti pela ne smiju ostavljati u medu i drugim pelinjim proizvodima nikakve strane okuse, mirise, boju i ostatke lijekova. Prilikom uporabe organskih kiselina moramo se drati preporuenih uputa proizvoaa. PREPORUKE: Svaki pelar mora voditi evidenciju o upotrebljenim sredstvima.

4.5.2 HRANJENJE PELA

25

Prirodna hrana za pele su nektar, med i cvjetni prah. Pelar se mora pobrinuti da pele uvijek imaju na raspolaganju dovoljno prirodne hrane. Ali u izvanrednim uvjetima (priprema za zimsko doba, nepovoljne vremenske prilike) pelama je potrebno dodati, odnosno dopuniti njihove zalihe. U sluaju pomanjkanja hrane pelama pomognemo tako da im dodamo med, cvjetni prah i eer u raznim oblicima ( otopina ili pogaa). OPI ZAHTJEVI Pele je doputeno hraniti samo medom,cvjetnim prahom i eerom. Med i cvjetni prah za hranjene pela ne smiju sadravati spore uzronika amerike gnjiloe pelinjeg legla, Paenibacillus larvae. Svaku pelinju zajednicu hranimo zasebno Pelar se mora pobrinuti da u med ne dospije preraena eerna otopina Netom prije i tijekom ispae pelinje zajednice nije doputeno hraniti. Pele se ne smiju hraniti ukiseljenim ili pokvarenim medom, medom uginulih pelinjih zajednica i medom s dodatkom lijekova Hranilica mora biti ista. istimo je prije i po zavretku hranjenja. Hranilice moraju biti napravljene tako da se pele, u sluaju hranjenja tekuom hranom, u njoj ne utope. PREPORUKE: Pele hranimo samo u sluaju potrebe za dopunjavanjem zalihe hrane za njihove potrebe. Pelar prije ispae mora urediti konicu, tako da u meditima ne bude saa s preraenom eernom otopinom. Pelar izmeu dvije pae ili u razdoblju kad nema ispae mora hraniti pele (ako je to potrebno) samo onolikom koliinom hrane koju pele mogu odmah iskoristiti. U ekolokom pelarstvu se za dohranjivanje pela preporuuje uporaba njihove prirodne hrane meda, ili u sluaju kad to predvia pravilnik o ekolokom pelarstvu, eerom ekoloke proizvodnje.

4. 5. 3 PRIPREMA HRANE ZA PELE Pele moemo hraniti: medom: nema pripreme. eerom: u obliku eerne otopine ili eerne pogae, a moe i suhi eer. eerna otopina moe se kupiti, ili se priprema od eera otopljenog u pitkoj vodi. Koncentracija otopine je odluka pelara i ne utjee na zdravlje pela. Uz pridravanje kodeksa dobre pelarske prakse otopina ne dospijeva u med. Pogae mogu biti samo eerne ili eerno-medne, a moemo im dodati i vlastiti cvjetni prah. OPI ZAHTJEVI Nije doputeno dodavanje razliitih ekstrakata, dodataka i lijekova u hranu za pele. Za pripremu pelinje hrane smije se koristiti samo pitka voda. Posuda, pomona sredstva za pripremu i skladitenje pelinje hrane moraju biti odgovarajua (vidi poglavlje Higijensko-tehniki uvjeti za rad).

26

Prostor za pripremu hrane mora biti prikladan, moe biti pelinjak (vidi poglavlje Higijensko-tehniki uvjeti za rad). Prostor za uvanje eera i ostale hrane za pele mora biti prikladan, suh i ist, to vrijedi i za skladitenje meda i drugih proizvoda (Vidi poglavlje Higijenski zahtjevi za proizvodnju pelinjih proizvoda). Pelar mora voditi evidenciju o nabavljenim koliinama hrane za pele (eer, eerno-medne pogae, eerni sirupi), uvati raune, tako da ima osiguranu sljedivost prema unatrag (Vidi poglavlje Zadaci odgovornih osoba za sigurnost namirnica). Pelar se mora drati eventualnog uklanjanja ili opoziva eera i ostale hrane (Vidi poglavlje Zadaci odgovornih osoba za sigurnost namirnica). Hrana u tekuem obliku ili u obliku pogae prenosi se u odgovarajuoj zatvorenoj ambalai.

PREPORUKE: Ukoliko se u eerno-medne pogae dodaje cvjetni prah, mora se dodati vlastiti cvjetni prah.

4. 5.4. ZRENJE MEDA U KONICI OPI ZAHTJEVI Med je zreo kad sadraj vode dosee 20 % ili manje. PREPORUKE: Vrcati samo poklopljene medne okvire. 4. 5. 5. UZIMANJE MEDNIH NASTAVAKA ILI OKVIRA IZ KONICE PREPORUKE: Za smirivanje pela preporuuje se uporaba i sredstava koji ne ostavljaju tragove.

4. 5. 6 PRENOENJE MEDNIH NASTAVAKA I OKVIRA U PROSTOR ZA VRCANJE OPI ZAHTJEVI Med ne smije biti izloen fizikalnim, biolokim i kemijskim rizicima.

27

PREPORUKE: Medne nastavke i okvire NE POSTAVLJAMO direktno na tlo, Ukoliko se transportiraju dalje, preporuljivo ih je zatititi (na primjer folijom za namirnice) od praine, raznih neistoa, mikroorganizama, insekata i njihovih komadia, izmeta raznih ivotinja Takva zatita nije potrebna ako pelar ima odgovarajuu podnicu i pokrov. Isto tako treba paziti na odgovarajuu higijenu vozila, da ne doe do zagaenja saa raznim stranim tijelima (prainom, komadiima drva).

4. 5. 7 OTKLAPANJE MEDNIH POKLOPACA Otklapanje mednih poklopca se obavlja u istom prostoru gdje i vrcanje meda. OPI ZAHTJEVI Med ne smije biti izloen fizikalnom, kemijskom i biolokom oneienju. Prilikom otklapanja mednih poklopca pele/insekti ne smiju doi u dodir s medom. Nakon dovravanja posla pele/insekti ne smiju dospjeti u posudu s menim poklopcima Ako med iz ednih poklopca istiskujemo preama, on ne smije promijeniti boju, miris ili okus, ukoliko ga prodajemo kao konzumni med. PREPORUKE: Otklapaju se samo medni okviri bez legla. Med treba procijediti u to kraem vremenu. Vrijede iste preporuke kao kod vrcanja meda vidi nastavak. 4. 5. 8 VRCANJE MEDA I PRETAKANJE U VEE TRANSPORTNE/SKLADINE POSUDE OPI ZAHTJEVI Med ne smije biti izloen fizikalnom, kemijskom i biolokom oneienju. Vrcaljke, posude, oprema moraju biti od odgovarajuih materijala ( isto, glatko, perivo, nehrajue). Prije poetka vrcanja prostor, orue i opremu treba temeljito oistiti. Tijekom vrcanja meda u tom prostoru ne smijemo obavljati nita drugo. Tijekom vrcanja domae ivotinje nemaju pristupa u prostor. Tijekom vrcanja, pelar i osobe koje mu pomau nose istu odjeu. Tijekom cijelog procesa vrcanja meda u tom se prostoru ne pui i ne jede! Treba osigurati mogunost pranja ruku tekuim sapunom i runicima za jednokratnu upotrebu. U med ne smiju dospjeti tvari za smanjenje trenja u vrcaljki za med. PREPORUKE: Prije poetka iz prostora treba ukloniti sve to bi moglo predstavljati opasnost za vrcanje meda Treba osigurati mogunost ienja opreme i pribora. Po mogunosti uspostaviti zatvoren sustav istjecanja meda iz vrcaljke u posudu .

28

Pokrov na vrcaljki tijekom rada treba biti zatvoren. 4. 5. 9 UKLANJANJE KOMADIA VOSKA IZ MEDA OBIRANJE/CIJEENJE MEDA Votani komadii su prilikom otklapanja mednh poklopaca i tijekom vrcanja dospjeli u med. Zato taj vosak obino ne predstavlja opasnost oneienja meda, a uklanjamo ga zato to vosak nije prirodan sastojak meda. OPI ZAHTJEVI Ako za ienje meda ne koristimo cjedila, tad moramo prvo obiranje obaviti najkasnije u roku od 3 dana nakon vrcanja. Prije cijeenja/obiranja pelar uvijek mora vizualno pregledati sva radna pomagala i sva koji su oteena, ukloniti ili zamijeniti (npr. cjedila). Materijal (ambalaa, naprave za vrcanje meda, sita) koji dolazi u dodir s medom i drugim pelinjim proizvodima, mora biti odgovarajui(periv, gladak, neokrnjen, bez pukotina) PREPORUKE: Preporuuje se cijeene meda 1-2 puta, razliito gustim cjedilima, a potom med mora mirovati/odleati jo dan ili dva, da bi se komadii voska i ostale primjese te mjehurii zraka podigli na povrinu. Ako obiremo, preporuuje se drugo obiranje 14 dana nakon vrcanja. Postupak se po potrebi ponavlja dok povrina meda nije posve ista i bez mjehuria.) Pelar mora napraviti i dopunjavati popis izabranih materijala i uvati dokaze o zdravstvenoj ispravnosti nabavnog materijala (skladina ambalaa). 4.5.10 DOBIVANJE MATINE MLIJEI U veim koliinama je dobivamo tako da pola dana stare liinke presadimo u matine osnove. Oduzimanje mlijei obavlja se tri dana nakon presaivanja liinki. Tada je mlije najkvalitetnija (i ima je najvie). Prekasno oduzimanje smanjuje kvalitetu same matine mlijei, a istodobno je ima manje. OPI ZAHTJEVI U vrijeme dobivanja ne smiju se koristiti kemijska sredstva za suzbijanje bolesti. Matine osnove od voska ne smiju u sebi sadrava ostatke lijekova za suzbijanje bolesti Obavezno je treba uvati u tamnom i hladnom prostoru jer je osjetljiva na svjetlost. PREPORUKE: Za suzbijanje pelinjih bolesti treba koristiti sredstva koja ne ostavljaju tragove u matinoj mlijei Dobivanje mlijei od zajednica koje su u dobrom bioloko-uzgonom stanju i imaju stalan dotok prirodne hrane meda i cvjetnog praha. Hranimo samo po potrebi Uklanjanje liinki i oduzimanje mlijei obavlja se na dostatnoj svjetlosti. liica za uzimanje mlijei mora biti drvena/plastina/staklena (metalna mijenja kvalitetu mlijei) ili se mora koristiti metoda sisanja staklenom kapaljkom, sisaljkom Uporaba tamnih aica.

29

Prilikom punjenja mlijei u aice one se moraju to vie napuniti (da nema previe zraka u aici). Za prenoenje do hladnjaka, odnosno zamrzivaa trebaju se koristiti rashladne torbe. NAPOMENA: Kod matine mlijei zagaenje moe biti kemijsko zbog prelaska kemijskih sredstava iz voska u mlije (kemijska sredstava za suzbijanje pelinjih bolesti koji se veu u vosku itd.) ili fizikalno zbog uporabe neistog orua i/ili neodgovarajue ambalae (prljave matine osnove), odnosno bioloko, ako je mlije predugo izloena zraku u razdoblju od uzimanja do pakiranja u ambalau i ako je prilikom uzimanja mlijei liinka oteena.

4.5.11 DOBIVANJE CVJETNOG PRAHA A) CVJETNI PRAH SKIDANI Pelar ga uzima pelama prilikom ulaska pela u konicu (skidani pelud). Skidani pelud je cvjetni prah slijepljen u grudicu pelinjom slinom i nektarom. OPI ZAHTJEVI Obvezno dnevno skupljanje cvjetnog praha iz ladica. Obavezno dnevno ienje ladica. Zatita ladica/spremnika od kie. Izabrati ispae i vrijeme kad se na biljkama (poljske biljke, drvee, grmlje) ne provodi agrotehniki tretman. PREPORUKE: Dobivanje cvjetnog praha u vrijeme obilne peludne pae (primjerice kesten i amorfa) B) CVJETNI PRAH - VAENI Pele su ga nakon unoenja u konice pohranile u stanice saa i fermentirale (konzervirale mlijenom kiselinom). Pelar liicom vadi cvjetni prah iz stanica. OPI ZAHTJEVI U razdoblju dobivanja ne smiju se koristiti kemijska sredstva za suzbijanje bolesti i tetoina. PREPORUKE: Mora se koristiti mlado, nezaleano sae. Za suzbijanje pelinjih bolesti i tetoina moraju se koristiti samo ona sredstva koja ne ostavljaju tragove u vosku.

4. 5. 12 DOBIVANJE PROPOLISA

30

Propolis pele koriste za odravanje higijene u konici, tako da njime presvuku svu unutranjost konice. Time sprjeavaju razvoj razliitih mikroorganizama. Propolisom zatvaraju razne pukotine u konici itd. OPI ZAHTJEVI U vrijeme dobivanja ne smiju se koristiti kemijska sredstva za suzbijanje bolesti i tetoina, koja ostavljaju tragove u propolisu. PREPORUKE: Za suzbijanje bolesti i tetoina moraju se koristiti samo sredstva koja ne ostavljaju nikakve tragove u propolisu. Mree moraju biti od odgovarajuih materijala. Za skladitenje propolisa mora se koristiti tamna, dobro zatvorena posuda (ambalaa) i hladan prostor.

4.5.13 SKLADITENJE PROIZVODA OPI ZAHTJEVI Moramo se pobrinuti da nam u skladitu ne ostaju proizvodi iz prijanjih sezona, ve ih koristimo u skladu s naelom potiskivanja (First in First Out prvi unutraprvi van). Zalihe moramo koristiti/prodavati u skladu s rokovima uporabe namirnica i u skladu s naelom potiskivanja. A) MED Med ne smije biti izloen stranim mirisima, insektima, praini, tekim metalima. Za skladitenje meda mora se koristiti odgovarajua posuda namijenjena za namirnice (isto, glatko, perivo). Prostor mora biti taman i suh. Poklopci posuda moraju se dobro zatvarati. uvanje meda na temperaturi od -5 do + 30 C, a optimalna tempertura je od 10 20 C B) MED U SAU Med u sau se uva u zatvorenim plastinim posudama ili kutijama, koje s spremaju u plastine vreice i tako skladite na hladnom . Med u sau uva se na temperaturi optimalne vrijednosti do 15 C C) PROPOLIS Sirovi propolis skladitimo zamrznut u zatvorenim plastinim posudama ili kutijama, koje s spremaju u plastine vreice i tako skladite na hladnom . Propolis se uva na hladnom, na optimalnoj temperaturi od 10 15 C, u tamnoj prostoriji, D) CVJETNI PRAH Svjei cvjetni prah skladitimo zamrznut ili u hladnjaku. Temperaturu sredstava za zamrzavanje, u kojima pohranjujemo svjei cvjetni prah moramo redovito kontrolirati.

31

Svjei cvjetni prah uvamo u hladnjaku do pola godine. Vrijeme uvanja svjeeg cvjetnog praha u zamrzivau na temperaturi od -18 C jedna godina. uvati smrznutog u frizeru ili uvati steriliziranog u komorama Odmrznuti cvjetni prah NE SMIJE SE PONOVNO ZAMRZNUTI! Zahtijevani temperaturni lanac u pravilu mora biti neprekinut, osim kratkotrajnih razdoblja prekida, kad se temperatura ne kontrolira zbog izvoenja potrebnih postupaka punjenja, koji moraju biti to krai. Svje cvjetni prah mora se to prije konzervirati, na primjer suenjem, mijeanjem s medom, odnosno zamrzavanjem. Osueni cvjetni prah skladitimo u nepropusno zatvorenim posudama u hladnom i suhom prostoru, na temperaturi oko 14C do tri mjeseca. Kod duljeg skladitenja od tri mjeseca moramo ga premjestiti u hladnjak na temperaturu od 2-7 C. E) MATINA MLIJE Obavezno se uva u tamnom prostoru, jer je osjetljiva na svjetlost. Svjea matina mlije uva se na hladnom, moe se i zamrznuti ili se uva u kontroliranoj atmosferi. Vrijeme uvanja u hladnjaku je do pola godine. Vrijeme uvanja u zamrzivau je od jedne godine na temperaturi od 18 C. Temperaturu sredstava za hlaenje ili zamrzavanje, u kojima pohranjujemo svjeu matinu mlije moramo kontrolirati i zapisivati. Odmrznutu matinu mlije NE SMIJEMO PONOVNO ZAMRZAVATI! Zahtijevani temperaturni lanac u pravilu mora biti neprekinut, osim kratkotrajnih razdoblja prekida, kad se temperatura ne kontrolira zbog izvoenja potrebnih postupaka punjenja, koji moraju biti to krai. PRAENJE TEMPERATURE ZRAKA U RASHLADNIM SREDSTVIMA ZA POHRANJIVANJE. Temperaturu u rashladnim sredstvima za pohranjivanje pelinjih proizvoda (matina mlije i cvjetni prah, te nepasterizirani medni napici) pratimo i dokumentiramo 1 x na dan. Temperaturu krinje za zamrzavanje oitavamo i biljeimo 1 x tjedno. Temperaturu ureaja za rashlaivanje pratimo do iskoritavanja zalihe. KOREKCIJSKI POSTUPCI KOD UTVRENIH ODSTUPANJA OD PROPISANE TEMPERATURE: Kod odstupanja temperature zraka u hladnjaku od definirane temperature( 2-7 C) odmah se izmjeri i temperatura cvjetnog praha i/ili matine mlijei. Ako i temperatura svjeeg cvjetnog praha i/ili matine mlijei odstupa, pelar odmah mora izmjeriti srednju temperaturu. Ako prelazi za vie od +3C (iznad +7C) odmah se cvjetni prah i matina mlije stavljaju u drugi hladnjak. Mjere i uzorke odstupanja potrebno je odmah utvrditi i dokumentirati. Otopljene namirnice ne smijemo ponovno zamrznuti! Obrazac 7: NADZOR TEMPERATURE U HLADNJACIMA I ZAMRZIVAIMA PREPORUKE: Prostor za skladite mora biti suh, taman, hladan. Posude po mogunosti moraju biti podignute od tla. Proizvode u oteenoj ambalai (vanjska ambalaa, koja ne utjee na proizvod) i/ili s nepravilnom ili nepotpunom oznakom premjetamo u drugu neoteenu i pravilno oznaenu ambalau.

32

5. HIGIJENSKI ZAHTJEVI ZA PRIPREMU PELINJIH PROIZVODA Kod proizvodnje pelinjih proizvoda se javljaju imbenici rizika, koji mogu biti mikrobioloki, kemijski i fizikalni. Pelinji proizvodi mogu se oneistiti tijekom postupka pripreme, obrade i punjenja u odgovarajuu ambalau za skladitenje ili prodaju. Moe se pojaviti i zbog neodgovarajue osobne higijene. Proizvodi se mogu oneistiti tijekom samih postupaka pripreme: zbog neodgovarajuih prostora, pomagala za rad i neprikladne ambalae (prisutnost stranih tijela i primjesa neistoe kao to su komadii metala, drva, kukaca, u namirnici to je fizikalno oneienje), zbog neodgovarajuih sredstava za ienje ili neprikladno obavljenog ienja (slabo ispiranje), neodgovarajue ambalae (prisutnost kemijskih tvari u namirnici to je kemijsko oneienje), namirnice se mogu pokvariti na primjer zbog neprimjerene temperature tijekom pripreme proizvoda ili zbog neodgovarajue higijene prostora i opreme, odnosno neodgovarajue osobne higijene pelara ili pak zbog nepravilnog obrtanja zaliha (rastu i razmnoavaju se neeljeni mikroorganizmi koji kvare namirnice to je mikrobioloko oneienje). U nastavku emo se ograniiti na naine sprjeavanja gore spomenutog oneienja pelinjih proizvoda. 5.1 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) DIJAGRAMI POSTUPAKA RADA Obrada punjenje meda u maloprodajnu ambalau Punjenje meda u maloprodajnu ambalau Med s dodacima Cvjetni prah Matina mlije Propolis Medni napitak Medica, rakija od meda, ocat od meda Medni liker

33

1. OBRADA PUNJENJE U MALOPRODAJNU AMBALAU

3. FAZA SKLADITENJE MEDA

SKALADITENJE MEDA

4 a. FAZA SLANJE MEDA

SLANJE meda puniteljima (isti ili filtrirani med)

TRANSPORT i PREUZIMANJE meda

kod punitelja

OBRADA istog procijeenog meda

4 b. FAZA OBRADA MEDA

PRETVARANJE kristaliziranog meda u tekui dekristalizacija

KONTROLIRANA KRISTALIZACIJA (priprema kremastog meda)

HOMOGENIZACIJA meda

(mijeanje meda do jedinstvenog eljenog sastava meda)

OBIRANJE pjene preko

finog filtera DODAVANJE DODATAKA U med (cvjetni prah,suho voe, jezgre oraia, bilje, )

5. FAZA PUNJENJE MEDA u posude

B
34

2. PUNJENJE MEDA U MALOPRODAJNU AMBALAU

5. FAZA PUNJENJE MEDA

OZNAAVANJE (obvezne i korisne informacije) i ETIKETIRANJE (etikete, trakice ) To se moe napraviti i na zatvorenim punim teglicama

ODABIR odgovarajue

opremljenih etiketa

PRIPREMA ambalae PUNJENJE meda u istu

maloprodajnu ambalau (teglice i drugo)

(pranje, ispiranje, suenje) i vizualni pregled pregled teglica IZBOR odgovarajuih poklopaca (vizualni pregled poklopaca)

ZATVARANJE poklopcima

SKLADITENJE maloprodajnih

jedinica/teglica

PUNJENJE u transportnu ambalau i oznaavanje transportne ambalae

6. FAZA PRODAJA MEDA

35

3. MED S DODACIMA

B
odgovarajue skladiten med

dodaci za KREMASTI MED

CVJETNI PRAH suhi uvanje u hladnjaku na optimalnoj temp. od +5C ili svje (pohranjivanje u zamrzivau) PROPOLIS ekstrahiran uvanje na sobnoj temperaturi MATINA MLIJE uvanje u hladnjaku Na optimalnoj temp. od + 4C

dodaci za TEKUI MED VONI DODACI (suhe marelice, ljive, ) ORAASTI PLODOVI ljenjaci, orasi, bademi, pistacija, ... (bez crva, bez ueglosti, bez plijesni, ...) uvati u suhom prostoru paziti na VLAGU!

dodata k medu

umjeavanje u med

5. FAZA PUNJENJE MEDA

36

4. CVJETNI PRAH

cvjetni prah

SKIDANI

VAENI

CVJETNI PRAH U SAU

grubo ienje cvjetnog praha - mehaniko

VAENJE pomou liica

SUENJE toplim zrakom, toliko dugo da se grudice vie ne lijepe meusobno

SKLADITENJE uvanje na temp. do - 18C u zamrzivau

fino ienje cvjetnog praha

dodata k medu

5. FAZA PUNJENJE

37

5. MATINA MLIJE

matina mlije

SKLADITENJE uvanje u hladnjaku na temp. od +4C ili u zamrzivau na -18C

dodata k medu

neposredna uporaba za razliite proizvode

5. FAZA PUNJENJE U POSUDE

38

6. PROPOLIS

propolis mehaniko uklanjanje neistoa iz sirovog propolisa

mljevenje zamrznutog propolisa

rastapanje propolisa (u alkoholu)

taloenje/filtriranje otopine

OTOPINA PROPOLISA
dodata k medu

dodatak drugim neprehrambeni m proizvodima kao to su amponi, kreme itd.

uporaba za propolis kapljice

punjenje rastopljenog propolisa u tamne boice

5. FAZA PUNJENJE U POSUDE

39

7. MEDNI NAPITAK (mjeavina meda i vode bezalkoholno pie)

ista pitka voda

med

mijeanje

BEZ pasterizacije

pasterizacija na temp. od 63 C (25 minuta) do 95C ( 5 min)

PUNJENJE u staklenke i zatvaranjeepovima

NEpasteriziran proizvod

pasteriziran proizvod

skladitenje u hladnjaku (temp. do +4C)

skladitenje na sobnoj temperaturi i u odgovarajuem prostoru

40

8. MEDICA (medno vino alkoholno vrenje) MEDNA RAKIJA (medni brandy destilacija medice) OCAT OD MEDA (octenokiselinsko vrenje medice) ista pitka voda i/ili voni sok med

med

mijeanje dodavanje kvasaca za vrenje kontrolirano ALKOHOLNO VRENJE do postotka alkohola max 14 vol %, u posudama broj pretakanja s obzirom na tijek procesa vrenja

dodaci: cimet, mukatni orai, karanfili, melisa, umbir,

KRAJ ALKOHOLNOG VRENJA

ZRENJE medice (1 godina ili vie) max 14 vol % alkohola

MEDICA

DESTILACIJA do min 32 vol % alkohola MEDNA RAKIJA

OCTENOKISELIN SKO VRENJE vrenje alkohola do octene kiseline

OCAT OD MEDA

dodavanje octenih bakterija

PUNJENJE toenje u boce i zatvaranje boca

41

9. MEDNI LIKER (mjeavina meda i vone rakije - alkoholno pie)

Voda za pie , vona rakija

med

priprema mjeavine od 15 vol% alkohola navie

talog

bistrenje

PUNJENJE medenog likera u boce i zatvaranje boca

42

5.2

OBRADA MEDA

Ako med aljemo u punionicu, ne smijemo ga obraivati (zagrijavati,), MOE BITI KRISTALIZIRAN jer ga punitelji sami na odgovarajui nain i pod nadzorom pretvaraju u tekui. A za vlastitu prodaju, pelar ga po potrebi sam na odgovarajui nain obrauje (pretvaranje u tekui, homogenizacija, obiranje, voena kristalizacija, dodavanje dodataka). 5.2. 1 OBRADA MEDA PRETVARANJE MEDA U TEKUI/OBIRANJE OPI ZAHTJEVI Posuda i prostor moraju biti odgovarajui (vidi poglavlje Higijenski i tehniki uvjeti za rad) Med se pretvara u tekui zagrijavanjem na temperaturi do maximalno 40 C. Pelar mora nadzirati tijek zagrijavanja Vrijeme pretvaranja meda u tekui ovisi o temperaturi, veliini posude te o nainu i sredstvu za zagrijavanje. Obrazac 9: PRIMJER OBRASCA ZA SLJEDIVOST MEDA PREPORUKE: Koristimo takva pomona sredstva i naine zagrijavanja koja nee dovesti do naruavanja kvalitete meda. NAPOMENE: Sredstva za zagrijavanje meda: Grijai koji se mogu uroniti (tapni grijai zahtijevaju obavezno mijeanje meda da ne doe do pregrijavanja meda na mjestu dodira s grijaem. Spiralni grija se pomie prema dolje sam pa mijeanje nije obavezno, ali je preporuljivo). Vodena kupelj. Komora za topljenje sa zagrijanim zrakom (obavezno mora biti ugraen termostat). Komora za topljenje s ugraenim cijevima sa zagrijanom vodom. Zagrijavanje se odvija ravnomjerno. Pretvaranje meda u tekui pomou mikrovalova uzrokuje oteenja meda (unitavanje enzima ) i postoji velika mogunost pregrijavanja meda. Stoga se taj nain ne preporuuje. 5. 2. 2 OBRADA MEDA HOMOGENIZACIJA Pelar moe na elju i zahtjeve trgovca/korisnika ili po vlastitoj odluci koristiti postupak homogenizacije s ciljem da se vie vrsta meda pomijea i tako se dobije med jednakih organoleptikih i fizikalnokemijskih osobina ( boja, okus, elektrolitska provodljivost, konzistencija, sadraj vode).

OPI ZAHTJEVI Pelar mora osigurati sljedivost meda preko odgovarajuih oznaka i dokumentacije.

43

Posuda i prostor moraju biti prikladni (vidi poglavlje Higijenski i tehniki uvjeti za rad). PREPORUKE: Za osiguravanje sljedivosti pelar mora voditi evidenciju sljedivosti (otkud je med, gdje je bila ispaa pani okoli, vrijeme vrcanja meda, koliina meda, gdje ga je umijeao, kome ga je dao i/ili prodao ) Obrazac 9: PRIMJER OBRASCA ZA SLJEDIVOST MEDA

5.2.3

OBRADA MEDA PASTERIZACIJA

Pasterizacija meda znai zagrijavanje meda do temperature +78C, emu slijedi brzo hlaenje na temperaturu skladitenja. Pasterizacija se izvodi s ciljem da se unite kvasci. Time se sprjeava vrenje meda. Pasteriziran med ostaje dulje vrijeme tekui. Pasterizacija unitava u medu vei dio enzima invertaze, koji je jedan od parametara kvalitete meda. To znai da je izvoenje pasterizacije SAMO POPRAVLJANJE GREAKA i NIJE U SKLADU S DOBROM PELARSKOM PRAKSOM. Takav med moe se koristiti samo kao PEKARSKI MED. 5.2.4 OBRADA MEDA KONTROLRANA KRISTALIZACIJA

Kristalizacija meda je prirodan proces, koji ne utjee na kakvou meda. Kontroliranu kristalizaciju koristimo za dobivanje kremastog meda. Kremasti med je pogodan za potroaa zbog lake mazivosti kroz dulje vrijeme. Za kontroliranu kristalizaciju najee se koriste dva mehanika postupka. Kod prvog mehaniki zdrobimo nastale kristale i umijeamo ih u med, a kod drugog u med umijeamo 5-10 % sitno kristaliziranog meda. OPI ZAHTJEVI Posuda i prostor moraju biti prikladni (vidi poglavlje Higijenski i tehniki uvjeti rada). Ako se mijea vie vrsta meda, potrebno je voditi evidenciju o sljedivosti meda. Obrazac 9: PRIMJER OBRASCA ZA SLJEDIVOST MEDA

PREPORUKE: Mijeanje se mora obavljati postepeno tako da se na kraju postigne jedinstvena konzistencija meda koja se dulje vrijeme ne mijenja med ostane maziv. Treba se pridravati uputa proizvoaa pomonih sredstava za mijeanje meda.

44

5. 3

SKLADITENJE DODATAKA

OPI ZAHTJEVI Posuda i prostor moraju biti prikladni (vidi poglavlje Higijenski i tehniki uvjeti rada). Uzima se i pohranjuje samo isto i suho voe (ne gnjilo i pljesnivo voe). Oraasti plodovi moraju se uvati tako da se ne uplijesne i ne oksidiraju (ueglost). Moramo voditi evidenciju o kupnji svih dodataka (od koga, kad i koju seriju smo kupili). 5. 4 DODAVANJE DODATAKA U MED

Neki pelari zbog raznolikosti ponude i elje korisnika dodaju medu razliite dodatke, kao to su cvjetni prah, propolis, matina mlije, suho voe, oraasti plodovi, med u sau itd. OPI ZAHTJEVI Posuda i prostor moraju biti prikladni (vidi poglavlje Higijenski i tehniki uvjeti rada). Dodaje se samo suho, nepljesnivo voe. Oraasti plodovi moraju biti zdravstveno besprijekorni bez plijesni Dodaje se samo na prikladan nain dobiven i oien cvjetni prah, propolis, matina mlije. PREPORUKE: Od dobavljaa dodataka preporuljivo je dobiti oznake i/ili certifikate i/ili analize dodataka koji jame da su primjereni kao dodaci medu i drugim pelinjim proizvodima. Pelar mora napraviti i dopunjavati popis izabranih dobavljaa dodataka te uva raune o nabavljenim dodacima. Med s dodacima treba paziti na sadraj vode u dodacima.

5.5

OSTALI PELINJI PROIZVODI I OD NJIH NAPRAVLJENI PROIZVODI

5.5.1. MED U SAU Med u sau moemo razrezati na komade i staviti : samostalno u posude pomijeati s medom i staviti ga u posudu umotati u prozirni papir OPI ZAHTJEVI

45

Ambalaa za umotavanje mora biti od materijala primjerenih za prehranu. 5.5.2 MATINA MLIJE PREPORUKE: Za konzerviranje matine mlijei preporuuje se osim zamrzavanja i liofilizacija ( postupak zamrzavanja na 60 C pod vakuumom). Odmrznutu matinu mlije NE SMIJEMO PONOVNO ZAMRZNUTI! 5.5.3 CVJETNI PRAH

A) CVJETNI PRAH SKIDANI OPI ZAHTJEVI Cvjetni prah mora biti bez stranih tijela. Suimo ga toplim zrakom ( do 40C). B) CVJETNI PRAH - VAENI, CVJETNI PRAH U SAU OPI ZAHTJEVI Cvjetni prah mora biti bez stranih tijela.

5.5.4

PROPOLIS I PROIZVODI OD PROPOLISA

OPI ZAHTJEVI Uporaba odgovarajueg alkohola ili drugih otapala za otapanje propolisa. Potrebno je osigurati odgovarajue dokumente o alkoholu ili drugim otapalima koji dokazuju da su primjereni za uporabu u prehrambenoj industriji. Punjenje u tamne boice. 5.5.5 PROIZVODI OD PELINJIH PROIZVODA - PIA A) MEDICA (medno vino), MEDNA RAKIJA (medni brandy) i OCAT OD MEDA Medica ili takozvano medno vino je alkoholno pie koje nastaje u procesu alkoholnog vrenja uz prethodni dodatak kvasca za vrenje. Alkoholno vrenje zaustavimo kad je postignut postotak alkohola do

46

14 vol % alkohola. Zatim se medica pretae i dozrijeva u bavama. U medno vino moe se dodati i razno bilje ili zaini. Medna rakija je nastavak postupka dobivanja medice tako da zrelu medicu destiliramo te potom destilat rijedimo do postotka alkohola s najmanje 32 vol % alkohola. Medna rakija je prozirna i bistra tekuina. Ocat od meda je nastavak postupka dobivanja mednog vina (medice) s kontroliranim postupkom octenokiselinskog vrenja. U medicu se dodaju octeno-kiselinske bakterije koje alkohol pretvaraju u octenu kiselinu. B) MEDNI LIKER Medeni liker je mjeavina meda, vone rakije i vode. To je razrijeena vona rakija, zaslaena medom koja sadri najmanje 15 vol% alkohola ili vie. C) MEDNI NAPITCI Medni napitci su uglavnom bezalkoholne mjeavine meda i vode, a moe im se jo dodati, na primjer, sok od limuna i dobivamo mednu limunadu. Rok trajanja im je kratak jer se bez postupaka pasterizacije brzo pokvare. Stoga ih je potrebno uvati u tamnom i hladnom prostoru optimalna temperatura 4C.. Pasterizacija znai zagrijavanje proizvoda na temperaturu veu od 63C za 25-30 minuta i toplo punjenje u iste staklenke te istovremeno zatvaranje epovima. Tim postupkom produljujemo rok uporabe proizvoda. OPI ZAHTJEVI Nadzor nad dobavljaima rakije (izjave i/ili potvrde i/ili analize,). Prostor i radna pomagala moraju biti isti. (vidi poglavlje Higijenski i tehniki uvjeti rada). Voda (vidi poglavlje Higijenski i tehniki uvjeti rada). 5.6 UMOTAVANJE SAA S MEDOM I SAA S CVJETNIM PRAHOM

OPI ZAHTJEVI Umotavanje i pakiranje moramo obaviti tako da se sprijei oneienje proizvoda. Mora se osigurati istoa i neoteenost ambalae. Materijal koji se koristi za umotavanje mora biti primjeren. Od dobavljaa je potrebno dobiti oznake, certifikate i analize materijala koji dolazi u dodir s namirnicama. PREPORUKE: Namirnica mora biti dobro umotana i zatvorena da ne doe do naknadnog oneienja. Svaki omot neka bude opremljen oznakom etiketom s odgovarajuim oznakama.

5.7

OTKUP MEDA MEU PELARIMA RAZMJENA DOBARA

47

OPI ZAHTJEVI Med otkupljujemo samo od pelara koji nam izdaju uvjerenje/potvrdu da pelare u skladu s ovim smjernicama ili imaju uveden vlastiti HACCP sustav. Time pelar prodava zadrava proizvodnu odgovornost do faze punjenje, a pelar koji je med otkupio, preuzima odgovornost za daljnje faze od punjenja nadalje. Pelar kupac mora taj med kasnije oznaiti na odgovarajui nain i voditi evidenciju.

5. 8

PUNJENJE MEDA U MALOPRODAJNU AMBALAU

OPI ZAHTJEVI Posuda, ambalaa i prostor moraju biti prikladni (vidi poglavlje Higijenski i tehniki uvjeti rada). Prije punjenja ambalaa (teglice, boice, lonii, poklopci ) mora biti pregledana i ista te neoteena. Obavezno je oznaavanje u skladu sa zakonskim zahtjevima. Etikete moraju sadravati zahtijevane oznake. Mora biti osigurano praenje korak naprijed evidencija o tome kojim veim kupcima (puniteljima) je prodan med. PREPORUKE: Maloprodajna ambalaa mora biti zatiena i mora se skladititi u odgovarajuim prostorima. Preporuuje se i oznaavanje na etiketama s doputenim dodatnim oznakama (upute i informacije za potroaa - vidi Oznaavanje). 5.9 SKLADITENJE PROIZVODA OD PELINJIH PROIZVODA

OPI ZAHTJEVI Nepasteriziran medni napitak uva se na hladnom. Med s dodacima mora se uvati u odgovarajuoj ambalai (ista, glatka, periva,neoteena). Odmrznuta matina mlije NE SMIJE SE PONOVNO ZAMRZNUTI! Zalihe moramo koristiti/prodavati u skladu s rokovima uporabe namirnica i u skladu s naelom istiskivanja. PREPORUKE: Veinu proizvoda skladitimo na sobnoj temperaturi. Med s dodanim cvjetnim prahom i/ili matinom mlijei preporuljivo je do prodaje uvati u hladnom. Med u prodajnoj ambalai i/ili kartonu uva se podignuto od tla, izuzetak su skupne ambalae za vee koliine meda. Proizvode s oteenom ambalaom (vanjska ambalaa koja ne utjee na proizvod) i/ili s nepravilnom ili nepotpunom oznakom na ambalai premjetamo u drugu neoteenu i pravilno oznaimo ambalau.

48

5.10

OZNAAVANJE

Pravilno oznaavanje prehrambenih proizvoda zadatak je i dunost svakog pelara. Pritom treba potivati sve vaee propise. Obavezni podaci na oznaci za med i sve ostale proizvode opisane u smjernicama Kod oznaavanja predpakirnih namirnica obavezno treba navesti sljedee podatke: ime, pod kojim se namirnica daje u promet (prodajno ime); popis sastojaka i koliina sastojaka ili kategorije sastojaka (iznimka, kad to nije potrebno je samo pakirani med, cvjetni prah, matina mlije). neto koliina; rok uporabe za med, cvjetni prah i ostale proizvode koristi se oznaka upotrebljivo do kraja: (slijedi mjesec, godina) ili upotrebljivo do: . (slijedi dan, mjesec godina)); za matinu mlije i nepasterizirane medene napitke upotrijebiti do (slijedi dan, mjesec, godina) roka upotrebljivosti nije obavezno za pia koja sadre 10 % vol alkohola i vie. serija (lot) namirnice; posebni uvjeti pohranjivanja ili uvjeti uporabe (to nije potrebno navesti u sluaju oznaavanja matine mlijei, cvjetnog praha i nepasteriziranih mednih napitaka); ime i adresa ili poduzee i sjedite proizvoaa ili onog koji namirnicu pakira ili prodavaa koji mora imati adresu, odnosno sjedite u EU; podatak o dravi porijekla, ako bi isputanje takvog podatka moglo obmanuti konanog potroaa u pogledu pravog porijekla namirnice; uputa za uporabu kad namirnicu ne bi bilo mogue prikladno upotrijebiti bez tih uputa; kod pia koja sadre vie od 1,2 % vol. alkohola, stvarni sadraj alkohola u volumenskim postotcima. Nain oznaavanja: Oznake na namirnici moraju biti na hrvatskom jeziku, na uoljivom mjestu ambalae, tako da su lako vidljive, razumljive, nedvosmislene, jasno itljive i neizbrisive Ime namirnice, neto koliina, rok upotrebljivosti i postotak alkohola moraju biti oznaeni u istom vidnom polju. Sve namirnice koje sadre genetski modificirane organizme (GMO), moraju biti vidljivo oznaene (oznaka na ambalai). Uvjeti za navoenje serije/lota: Svaka namirnica koja je u prometu mora imati navedenu oznaku serije (lot). Serija (lot) je broj jedinica namirnice u prometu, koja je preraena, proizvedena ili pakirana pod jednakim uvjetima. Serija (lot) mora biti oznaena jasno i vidljivo slovom L i brojem serije, to skupa omoguuje identifikaciju namirnice. Neobvezno navoenje serije/lota Navoenje serije (lota) nije obavezno:

49

ako je na ambalai naveden rok upotrebljivosti, koji ukljuuje u datumu najmanje dan i mjesec, tim redom; za poljoprivredne proizvode, koji se prodaju ili dostavljaju na privremeno skladitenje, pripremu ili pakiranje, odnosno dostavljaju se do proizvoaa ili se skupljaju za neposrednu uporabu u tehnolokoj pripremi, odnosno preradi; za namirnice, koje prilikom prodaje konanom potroau nisu predpakirane ili su zapakirane na zahtjev konanog potroaa, odnosno predpakirane su za neposrednu prodaju; za ambalau ija je najvea povrina manja od 10 cm. Oznake za med: Med mora biti oznaen u skladu s propisom koji ureuje ope oznaavanje predpakirnih namirnica, i u skladu sa sljedeim uvjetima: izraz med koristi se samo za med iz definicije o medu; u prometu se mogu koristiti samo imena vrsta meda. Ta imena mogu se nadomjestiti opim imenom med, osim za med u sau, med s komadima saa u medu i pekarski med, pod uvjetom da je kod pekarskog meda na oznaci navedeno samo za kuhanje i peenje u neposrednoj blizini imena. Osim kod pekarskog meda, ime moe biti nadomjeteno navoenjem oznake koja se odnosi na: navoenje cvjetova ili biljaka, ako med u cijelosti ili djelomino potjee iz navedenog izvora i ima njegove senzorske, fizikalno-kemijske i mikroskopske osobine,regionalno, teritorijalno ili topografsko porijeklo, ako je med u cijelosti navedenog porijekla, posebne kriterije kakvoe, ako je pekarski med bio upotrijebljen kao sastojak u sloenoj namirnici, moe se u imenu sloene namirnice umjesto imena pekarski med upotrijebiti openito ime med, pod uvjetom da se u popisu sastojaka sastavljene namirnice upotrijebi ime pekarski med; a) drava, odnosno drave porijekla ili izvora gdje je med proizveden moraju biti navedene na oznaci. b) ako med potjee iz vie od jedne drave lanice Europske unije ili drave koja nije lanica Europske unije, navod iz prethodnog stavka nadomjeta se jednom od sljedeih oznaka, i to: mjeavina meda iz drava lanica EU; mjeavina meda iz drava koje nisu lanice EU; mjeavina meda iz drava lanica EU i drava, koje nisu lanice EU. Oznake za pekarski med: U sluaju pekarskog meda, na transportnim kontejnerima, pojedinim jedinicama pakiranja i u trgovakim dokumentima mora biti jasno navedeno puno ime meda. Med mora odgovarati kriterijima sastava kakvoe meda iz Pravilnika o medu. Zabranjene oznake (zdravlje) Oznake na namirnici ne smiju biti takve da bi mogle obmanuti konanog potroaa, posebno u pogledu: njegovih karakteristika, prirode, osobina, porijekla, sastava, koliine, roka upotrebljivosti, naina proizvodnje; pripisivanja uinaka ili osobina koje nema; Odgovornost za oznaavanje Za oznaavanje namirnica je odgovorna osoba koja je navedena na oznaci namirnice (vidi obvezne podatke na namirnici).

50

Preporuljiva je priprema informativnog naputka za kupce kao na primjer: namirnica je namijenjena za osvjeenje, namirnica je namijenjena za zaslaivanje umjesto bijelog eera, namirnica je namijenjena za kulinarski dodatak mesu, povru, vou. uvati na hladnom, suhom i tamnom mjestu, neki kratki recept itd. Informativne upute za kupca na ambalai i/ili etiketi, reklamnom materijalu itd., moraju biti jasne, kratke i razumljive.

51

RAZVRSTAVANJE I OZNAAVANJE MEDA a) RAZVRSTAVANJE MEDA s obzirom na izvor to su oznake s obzirom na izvor gdje pele nalaze sirovinu

CVJETNI MED ili NEKTARNI MED

MED OD MEDLJIKE

b) oznaavanje MEDA

MED U SAU

MED SA SAEM ili DIJELOVI SAA U MEDU

MED

PEKARSKI MED

za svih tih est oznaka (osim MULJANI VRCANI pekarskog te tri oznake MED MED meda) moemo moemo dodati zamijeniti SAMOTOK sljedeu samo dodatnu rijeju MED oznaku* OZNAKE* DODATNE OBVEZNE dodatne oznake -oznaku cvjetni ili biljni, ako med u cijelosti ili djelomino proizlazi iz (a) drava, odnosno drave porijekla ili navedenog izvora i ima njegove izvora, gdje je med bio proizveden, senzorske, fizikalno-kemijske i moraju biti navedene na oznaci. mikroskopske osobine (npr. lipov, (b) Ako med potjee iz vie od jedne bagremov, kaduljin ) lanice Europske unije ili drave koja -regionalno (na primjer: zagrebako, nije lanica Europske unije, oznaka iz slavonsko, dalmatinsko,liko,istarsko), prethodnog stavka zamjenjuje se jednom teritorijalno (npr. hrvatsko) ili od sljedeih oznaka i to: topografsko porijeklo (na primjer: - mjeavina meda iz drava lanica planinsko, nizinsko,primorsko ) ako je EU; med u cijelosti - mjeavina meda iz drava koje nisu navedenog porijekla lanice EU; - posebne kategorije kakvoe (na primjer: - mjeavina meda iz drava lanica EU med kontrolirane proizvodnje) i drava koje nisu lanice EU.

52

5.11

POMINI OBJEKTI (tandovi, kiosci)

Pomini i privremeni obrti za obavljanje prehrambene djelatnosti su kiosci, prodajni tandovi i pokretna prodajna vozila, koji se koriste samo povremeno za prodaju meda i drugih pelinjih proizvoda. OPI ZAHTJEVI Koriste se Smjernice dobrih higijenskih navika na naelima sustava HACCP u trgovakoj djelatnosti ili se uspostavlja vlastiti unutarnji nadzor na temelju HACCP sustava za trgovine. U tom sluaju nadzor nad rukovanjem pelinjim proizvodima preuzima Ministarstvo zdravstva i soc. skrbi RH

6. ZADACI ODGOVORNIH OSOBA ZA OSIGURAVANJE SIGURNIH NAMIRNICA OSPOSOBLJAVANJE PELARA I SVIH ONIH KOJI RUKUJU MEDOM I PELINJIM PROIZVODIMA Uinkovito izvoenje dobre higijenske prakse i/ili djelovanje HACCP-sustava temelji se i na osposobljavanju pelara i svih ostalih koji rukuju medom i drugim pelinjim proizvodima. Mogue je oneienje namirnica zbog neodgovarajueg osposobljavanja pelara i svih onih koji rukuju medom i pelinjim proizvodima. OPI ZAHTJEVI U preradi, proizvodnji ili prometu pelinjim proizvodima smiju raditi samo osobe koje imaju znanje o higijeni namirnica. Pelar mora za sebe i svoje djelatnike prirediti OKVIRNI PLAN RAZLIITIH OSPOSOBLJAVANJA ZA RAD U PELARSTVU, koji je sastavni dio dokumentacije o prateim higijenskim programima Pelar mora za sebe i za osobe koje mu pomau u proizvodnji meda i pelinjih proizvoda uvati dokumentaciju o obavljenim osposobljavanjima koja sadri sljedee podatke:

53

vrijeme, mjesto i trajanje osposobljavanja, sadraj osposobljavanja, ime i prezime predavaa, obavljena testiranja znanja o higijeni i sigurnosti namirnica. Odgovorna osoba za unutarnji nadzor je sam pelar! PREPORUKE: Opseg i sadraji osposobljavanja moraju biti prilagoeni i usmjereni s obzirom na potrebe pelara i/ili zakonske zahtjeve. Preporuujemo precizno usmjerena osposobljavanja o tono odreenim temama pod otkriljem nadlenog tijela Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Dodatno osposobljavanje na razliitim podrujima preporuuje se pelarima koji proizvode vee koliine meda i ostalih pelinjih prinosa i zatim ih prerauju u razliite druge proizvode. Obrazac 3: PLAN OSPOSOBLJAVANJA

6.2 PROVOENJE SMJERNICA I VERIFIKACIJA Svaki pelar odgovoran je za redovito i korektno provoenje zahtjeva i preporuka ovih Smjernica ili vlastitog HACCP sustava. Svaki pelar mora jednom godinje napraviti snimku svog pelarstva prema priloenom upitniku kako bi djelovao preventivno. Mora uvesti korekcijske postupke za imbenike koji odstupaju i/ili ne udovoljavaju minimalnim standardima. Prije svakog posla duan je provjeriti jesu li uvjeti za rad ispunjeni (Obrazac 4). Ako se pojave odstupanja mora opisati i dokumentirati korekcijske postupke koje je napravio. Pelar je odgovoran za redovito praenje i izvoenje svih promjena i dopuna koje mu daje MPRiR RH. Pelaru e u praenju promjena i dopuna pomoi Hrvatski pelarski savez Hrvatski pelarski savez e omoguiti preko Savjetodavne slube pomo u provoenju Smjernica i/ili HACCP- sustava svakom zainteresiranom pelaru. Preporuujemo da uinkovitost djelovanja unutarnjeg nadzora u sigurnosti namirnica u praksi pelar provjerava nasumino uzetim uzorcima namirnica (meda i drugih pelinjih proizvoda) koje alje u laboratorij na analizu te da rezultate analize i svu potrebnu evidenciju uva. PREPORUKE: pelar mora redovito provoditi zahtjeve iz smjernica i to i zapisati;

54

pelar mora sam u okviru unutarnje kontrole (samokontrole), uzimati uzorke meda i ostalih pelinjih prinosa/proizvoda i dati ih na analizu prema donjem prijedlogu OKVIRNI PLAN VLASTITE KONTROLE. TAB.: 1. Prijedlog uzimanja uzoraka meda i proizvoda u sklopu provjeravanja sigurnosti* i kvalitete**

Pelari koji imaju Do 50 zajednica

Uestalost kontrole

Minimalan broj uzoraka za analizu 1 uzorak meda i po prosudbi/potrebi i 2 uzorka proizvoda 2 uzorka meda i po prosudbi/potrebi i 2 uzorka proizvoda
3 uzorka meda i po prosudbi/potrebi i 2 uzorka proizvoda

Svake 2 - 3 godine 1x Od 50 do 100 zajednica Svake 1 2 godine 1x Iznad 100 zajednica Svake godine 1 x

Sigurnost-analize uzoraka* : analize se izvode u skladu s odgovarajuim EU i RH zakonodavstvom. Analize se s obzirom na ocjenu rizika izvode bilo na: prisutnost tragova u medu kao to su: tragovi kemijskih sredstava i antibiotika koje pelari koriste za suzbijanje pelinih bolesti i tetoina, i tekih metala Analiza kvalitete uzoraka**: analize se izvode u skladu s skladu s odgovarajuim EU i RH zakonodavstvom Izvode se analize s obzirom na ocjenu rizika bilo na: sadraj vode u medu sadraj HMF-a i dijastaznog broja prisutnost preraene eerne otopine (patvorenje meda) senzorske osobine meda (fizikalno oneienje, neodgovarajui miris i okus).

6. 3

PRAENJE, IZDVAJANJE, POVLAENJE I OPOZIV NAMIRNICE IZ PRODAJE

Pelar mora osigurati praenje namirnica, to omoguuje brzo i uinkovito iskljuivanje, povlaenje, odnosno opoziv namirnice.

55

Ako pelar utvrdi da namirnica ne odgovara uvjetima sigurne hrane, obavi iskljuivanje namirnice iz uporabe i nekodljivo je ukloniti. Ako je nesigurna namirnica ve u distribucijskoj mrei, ali jo nije dola do potroaa obavlja se povlaenje namirnice. O tome moraju biti obavijeteni: odgovorna osoba nositelja djelatnosti, svi sudionici u distribucijskom lancu i inspekcijska sluba. O povlaenju ne treba obavjetavati potroae, odnosno javnost. Povlai se kad je dokazano da je namirnica, koja nije sigurna, jo u cijeloj koliini u distribucijskom lancu i jo nije dola do potroaa. Kad nositelj povlaenja iz bilo kojeg razloga ne moe uspostaviti kontakt sa svi poslovnim partnerima, povlaenje treba prijei u opoziv. Ako je namirnica, koja nije sigurna, ve dosegla potroae, izvodi se opoziv. U takvim sluajevima izvede se postupak povlaenja, ali se istodobno obavijeste potroai, odnosno javnost uporabom svih raspoloivih medija. Nositelji prehrambenih djelatnosti (pelari) moraju, kad su na bilo koji nain obavijeteni da su proizveli i/ili pustili u prodaju proizvod koji nije siguran, o tome bez odlaganja obavijestiti organ koji je nadlean za slubeni nadzor, te istodobno odmah poduzeti mjere iskljuivanja, povlaenja ili opoziva. Pelar mora imati pripremljen pisani dokument, plan povlaenja i opoziva proizvoda zbog uinkovitog povlaenja, odnosno opoziva proizvoda koji nije siguran. Taj obrazac definira ulogu, zadatke i odgovornosti pelara kod povlaenja/opoziva. Takoer definira nain i oblik komuniciranja s javnou te daje smjernice za komunikaciju s organima slubenog nadzora. Kod utemeljene sumnje ili utvrene zdravstvene neprikladnosti proizvoda mogua su dva postupka, i to: O odluci za povlaenje/opoziv proizvoda pelar mora najbrim putem (telefonom, elektronskom potom) i zatim jo dopisom obavijestiti sve sudionike u distribucijskom lancu i nadlene organe slubenog nadzora. Priopenje mora biti jasno, nedvosmisleno i obavljeno tako da informacije stvarno dou do potencijalnih potroaa proizvoda koji nije siguran (nacionalni ili regionalni radio, novine, televizija, a moe i na prodajnim mjestima). Podaci u priopenju moraju obuhvaati vrstu i trgovako ime proizvoda, naziv proizvoaa ili uvoznika, opis i vrstu pakiranja, podatke o datumu proizvodnje roku uporabe, seriji LOT, o dijelu ambalae na kojem su ti podaci otisnuti. Moraju biti navedeni razlozi za zdravstvenu neprikladnost proizvoda, upute za postupanje potroaa te adresa i ime pelara kojem se potroai mogu u vezi toga obratiti. U tiskanim medijima preporuljivo je uz priopenje dodati i sliku proizvoda. Obrazac 8: POVLAENJE/OPOZIV 6.4 POHRANJIVANJE DOKUMENTACIJE

Dokumentacija mora biti dostupna i na raspolaganju organima koji obavljaju inspekcijski nadzor. Svi koji pomau pelaru moraju biti upoznati s tim gdje se nalazi ta dokumentacija i gdje se arhivira.

56

Treba evidentirati i uvati zapise i dokumente o provoenju u smjernicama navedenih prateih programa (nadzor nad tetoinama, osposobljavanje, mjere, povlaenje/opoziv, nalazi laboratorijskih pretraga, zapisnici unutarnjih prosudbi ) te ostale dokumente i zapise. Pelar mora obavezno uvati dokumentaciju o: zapisima o obavljenim osposobljavanjima pelara i/ili zaposlenih koji mu pomau (Obrazac 3), korekcijskim mjerama (Obrazac 6), izvjetajima o zdravstvenom stanju pelara i/ili zaposlenih koji mu pomau (Obrazac 1, 2). VRIJEME UVANJA DOKUMENTACIJE odgovara roku uporabe proizvoda plus 6 mjeseci, odnosno najmanje do sljedee slubene verifikacije koju obavlja ovlatena institucija i ista dozvoli unitenje arhivirane dokumentacije.

7. OBRASCI Obrazac 1: SUGLASNOST OSOBE (pelara) O OBVEZI PRIJAVLJIVANJA BOLESTI KOJE SE MOGU PRENIJETI RADOM Potpisani______________________________suglasan sam da u odmah obavijestiti nositelja prehrambene djelatnosti i, ako bude potrebno, obaviti zdravstvene preglede i/ili prekinuti rad u sluaju sljedeih zdravstvenih problema: 1. povraanja, proljeva, gnojnih promjena na koi (irevi, gnojne rane, potkoni irevi itd.) iscjetka iz uiju, nosa; 2. svaki put nakon preboljene zarazne bolesti, prije povratka na posao; 3. kod proljeva i/ili povraanja u obitelji; Potpis osobe:__________________ Datum:_______________________ Obrazac 2: IZJAVA POJEDINCA (pelara) O ZNAKOVIMA BOLESTI Ime i prezime:_________________________________________________ Adresa prebivalita:_____________________________________________ Radno mjesto:__________________________________________________ Opis znakova bolesti: ZNAK BOLESTI Poviena temperatura Proljev DA NE POJAVLJIVANJE

57

Povraanje utica Gnojne promjene na koi, oko noktiju, povremeni jemenac, gnojne rane Iscjedak iz oiju, uiju, nosa Boravak u inozemstvu Proljev i/ili povraanje u obitelji Ako ste na neko pitanje odgovorili sa DA, molimo da dodatno opiete svoje probleme: ___________________________________________________________________________________ Potvrujem da su odgovori na pitanja i dodatne informacije istiniti. Potpis osobe:___________________ Datum:__________________________

Uputnica za lijeniki pregled da ne Potpis nositelja prehrambene djelatnosti, odnosno odgovorne osobe:___________________ Datum:_______________________ Obrazac 3: NACRT/PLAN I REALIZACIJA OSPOSOBLJAVANJA PELARA TEMA OBRAZOVANJA/ OSPOSOBLJAVANJA ORGANIZATOR / PREDVIENO IZVOA VRIJEME (mjesec) HPS 2008 2009 2010 2011 2008 2009 2010 2011 2008 2009 2010 2011 2008 2009 2010 2011 ............ ............ ............ ........... DATUM Sudjelovanju na Ospospbljavanju / obrazovanu Peat Hrvatskog pelarskog saveza

Upoznavanje sa smjernicama i osnovama HACCP u pelarstvu Program Varooza pela

HPS

Tehnologija dobivanja meda i pelinjih prinosa Tehnologija dobivanja meda i pelinjih prinosa

HPS

HPS

58

Ostala osposobljavanja upisuje sam pelar. NAPOMENE: ___________________________________________________________________________ Obrazac 4: SAMOKONTROLA Pelar:___________________________________za godinu_______________________ Adresa:___________________________________Mjesto:_________________________ Br. Pelinjaka:______________________________ 1. HRANJENJE Jesu li se na proljee pele hranile tekuom hranom? da ne Jesu li hranjene izmeu dvije ispae? da ne Ako da, Je li bio uklonjeno medno sae? da ne Razlog hranjenja_______________________ Jesam li vrcao med nakon hranjenja? da ne Jesu li pele iskoristile tu hranu do poetka medenja? da ne ime su pele hranjene? 2. BOLESTI Koristim li za suzbijanje vapnenastog legla kemijska sredstva? da ne Ako da, koja? ___________________ Je li u pelarstvu ve bila otkrivena europska gnjiloa? da ne Ako da, koja sam sredstva koristio za suzbijanje? _____________ Je li u pelarstvu ikad bila otkrivena amerika gnjiloa? da ne Ako da, kada? _________________i kako je bila suzbijena? Opiite postupke:

59

3. SUZBIJANJE VAROE Kojim sam sredstvima suzbijao varou u posljednje tri (3) godine? 1. godina 200_ ____________________________________ 2. godina 200 _ ____________________________________ 3. godina 200_ ____________________________________ uvaju li se rauni za nabavljena sredstava? Za godinu __________da Za godinu __________da Za godinu __________da 4. SUZBIJANJE VOSKOVA MOLJCA Kojim sam sredstvima suzbijao voskov moljac? 1. godine 200_ ___________________________________________ 2. godine 200 _ _________________________________________ uvaju li se rauni za nabavljena sredstava? Za godinu __________da Za godinu __________da ne ne ne ne ne

5. UPORABA SREDSTAVA ZA SMIRIVANJE Jesu li koritena kemijska sredstava za smirivanje pela? Godina _______da ne Ako jest, koja sredstva? 6._________________________________________ 7._________________________________________ uvaju li se rauni za nabavljena sredstava? Godina 200_ da ne 6. SAE Je li sae mijenjano u redovitim razmaku (max. na tri (3) godine u zajednicama)? da Je li vrcano saa s leglom? Godina 200_ da ne 7. PROSTORI ZA VRCANJE Prije vrcanja sam oistio prostor? da ne Imam osigurana odgovarajua mjesta za pranje (za osoblje, posudu i pomagala)? da ne

ne

8. RUKOVANJE NAMIRNICAMA Jesu li pelari i osobe koje rukuju namirnicama, na odgovarajui nain odjeveni i imaju po potrebi vezanu kosu? da ne Da li tijekom rukovanja namirnicama u prostor mogu ui ivotinje? da ne Je li tijekom rukovanja namirnicama omogueno pranje ruku? da ne Jesu li na raspolaganju runici za jednokratnu uporabu i tekui sapun? da ne Jesu li osobe koje rukuju namirnicama u odgovarajuem zdravstvenom stanju? da ne 9. VRCANJE MEDA Od kojeg je materijala vrcaljka za med? nehrajui elik Koji drugi materijal_____________________ Je li vrcaljka ista? da ne drugo

60

 Je li osigurano da tvari za smanjenje trenja (maziva) vrcaljke na dospiju u med? da ne Ako ne: Jesam li vrcalicu prvo oistio, a zatim vrcao med? da ne Je li oprema za otklapanje mednog saa zahrala? da ne Je li bio sadraj vode u medu prilikom vrcanja odgovarajui? da ne Prilikom vrcanja koristim cjedila? da ne Ako ne : U koliko dana nakon vrcanja obavljam prvo obiranje meda? _______________ Istiskujem li med iz mednih poklopac preama? da ne Ako da: Je li med promijenio boju i okus? da ne Prodaje li se kao konzumni med? da ne 10. POSUDE ZA MED Od kojeg su materijala posude za med? nehrajui lim umjetna masa prikladna za namirnice drugo bijeli lim aluminij (ova dva materijala su neprikladna) Jesu li posude oiene? da ne 11. PROSTORI ZA PUNJENJE Prije punjenja sam oistio prostor na odgovarajui nain? da ne Je li omogueno pranje posua i ostalih pomagala? da ne Je li umivaonik za pranje ruku odvojen od sudopera za pranje opreme? da ne Imam osiguran prostor za uvanje sredstava za ienje ? da ne Moe li se pod jednostavno oistiti? da ne Imam li uspostavljen nadzor nad tetoinama-glodavcima? da ne, kako________________ 12. OPSKRBA PITKOM VODOM Imam li osiguranu zdravstveno prikladnu pitku vodu iz javnog vodovoda? da ne Ako ne: Tko kontrolira kakvou pitke vode? ___________________________________ Koju vodu koristim za ienje opreme i pranje ruku? kinica vodovod bunar cisterna bava drugo Jesu li cisterne namijenjene uvanju vode i za vau vlastitu uporabu? da ne Jesu li cisterne u cijelosti zatiene i redovito odravane? da ne Kad je cisterna posljednji put oiena? Datum_______________________ Postoji li potvrda, odn. raun o ienju cisterni? da ne, za koju godinu _________ Koliko ima toionih mjesta __________. 13. KAKVO JE SKLADITE ZA MED? Skladite je: tamno, svijetlo, suho, vlano hladno i bez stranih mirisa, toplo. Kako uvate med u sau? u zatvorenim posudama zamotan u foliju Je li osigurano praenje dodataka u medu? da ne. Kako? Opiite 14. MATINA MLIJE Od kojeg su materijala matine osnove? votani plastini Ako su votani: Je li poznato porijeklo voska? da ne Je li osiguran vosak baz tragova kemijskih sredstava? da Gdje uvam matinu mlije? u hladnjaku u zamrzivau

ne

61

 Na kojoj temperaturi je uvam? ___________________________ Kako konzerviram matinu mlije? zamrzavanjem liofilizacijom medom 15. CVJETNI PRAH Jesam li osigurao da su ladice za skidani pelud prije prve uporabe oieni? da ne Skupljam li svakodnevno cvjetni prah iz ladica? da ne Jesu li ladice zatiene od kie? da ne Jesam li za dobivanje cvjetnog praha u sau (vaeni pelud) osigurao djeviansko sae bez legla? da ne Jesam li osigurao pelama skupljanje cvjetnog praha na biljkama koje nisu bile prskane pesticidima? da ne Kako uvam cvjetni prah? a) smrznutog u frizeru b) steriliziranog u komorama Kako suim cvjetni prah? Opiite! ___________________________________________________________________________________ 16. PROPOLIS Jesam li osigurao da propolis namijenjen izradi tinktura ili krema nema tragova kemijskih sredstava (akaricida, )? da ne Kako uvam propolis? Opiite! ____________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________ Imam li odgovarajue dokumente o alkoholu ili drugim otapalima za pripremu proizvoda od propolisa? da ne U kakve boice punim propolis? tamne svijetle staklene plastine Obrazac 5: PRIMJER EVIDENCIJE IENJA (pelar ispunjava nakon ienja) PROSTOR:______________________RAZDOBLJE: - godina/mjesec:_________________ TO Naprava, odnosno povrina ienje pretinaca/spremnika za cvjetni prah Posude/hranilita za hranjenje pela Prostor za skladitenje saa Prostor za vrcanje (podovi, radne povrine, zidovi, strop) GDJE gdje IME naziv sredstva za ienje koje se koristi KAKO nain ienja KADA TKO

62

Kontrola ili zamjena leajeva, brtvi Radna pomagala, orue (cjedila, noevi, vilice, kapaljke) Posude za med Vrcaljke za med ae i poklopci (ambalaa) Naprave za topljenje/mijeanje meda Umivaonici/sudoperi Potpis: Obrazac 6: PRIMJER OBRASCA ZA KOREKCIJSKE POSTUPKE (ispunjava pelar) OPIS ODSTUPANJA: ____________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________ OPIS KOREKCIJSKOG POSTUPKA: ____________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________

KOREKCIJSKI POSTUPAK ISPISAO/LA: potpis_______________________________________ KOREKCIJSKI POSTUPAK ISPITAO/LA: potpis_______________________________________ Poslano na znanje: Datum:_____________________

63

Jedan primjerak korekcijskog postupka uva se u arhivu s preostalim obrascima.

Obrazac 7: NADZOR TEMPERATURE U HLADNJACIMA I ZAMRZIVAIMA Oznaka hladnjaka/zamrzivaa ili prostora gdje se nalazi:_____________________________ DATUM TEMPERATURA u C za hladnjak (+4C) +2C TEMPERATURA u C za zamrziva (-18C) +2C KOREKCIJSKI POSTUPAK (a, b, c) POTPIS pelara ili pomonika

64

Korekcijski postupak* Kod odstupanja temperature zraka u hladnjaku od propisane temperature odmah se a) izmjeri i temperatura cvjetnog praha i/ili matine mlijei. Ako odstupa i temperatura svjeeg cvjetnog praha i/ili matine mlijei, pelar se odluuje za sljedee korake: b)izmjeri srednju temperaturu i ako prelazi temperaturu za vie od +3C (iznad +7C) odmah ih c)premjesti u drugi hladnjak.

Obrazac 8: POVLAENJE/OPOZIV (primjer obrasca)

UPOZORENJE Opoziv proizvoda (ili povlaenje) Slika ili crte proizvoda: Ime proizvoaa (pelara): ________________________________________________ Vrsta i trgovako ime proizvoda: ___________________________________________ Opis, vrsta i veliina pakiranja: _____________________________________________ Identifikacijski podaci (datum proizvodnje ili rok uporabe, serija LOT, mjesto otiskivanja tih podataka na pakiranju): _________________________________________________________________________ Upute za postupanje potroaa: _______________________________________________ _________________________________________________________________________ Adresa i telefonski broj poduzea: _________________________________________________________________________ Osoba kojoj se potroai mogu obratiti: _________________________________________________________________________

65

Obrazac 9: PRIMJER OBRASCA ZA PRAENJE MEDA Pelar:__________________________za godinu_____________________ Br. pelinjaka:___________________________ 1. Mjesto i/ili lokacija ispae: ____________________________________ _____________________________________ _____________________________________ Datum i mjesto vrcanja meda:__________________________________ KOLIINA meda:_____________kg VRSTA meda (miljenje pelara) _______________ Obavljena analiza na botaniko porijeklo da ne , BOTANIKO porijeklo:___________ Kupnja meda

2. 3. 4. 5. 6.

Je li med bio dokupljen? da ne Ako da, od koga? ___________________________________ Ako da, je li na raspolaganju izvjetaj laboratorija i analiza cvjetnog praha? da ne 7. Oznaka serije/lot (L)______________ili broj posude (bave)________________. Ta oznaka (L) navodi se kasnije na svakoj maloprodajnoj ambalai. 8. 8. Datum pretvaranja meda u tekui i punjenje meda! (nije obavezan podatak) ________________. 9. Pretvaranje meda u tekui Proizvodnja meda u sau? da ne Je li med pretvoren u tekui termikom obradom? da ne Ako da, kako: Toplinska komora da ne

66

10.

Zagrijavanje ne dulje od 3 dana? da ne Postignuta temperatura max. 40C? da ne odnosno vie od_____________C Drugo? da Opii kako_____________________________________________ Homogenizacija meda:

Upotrijebljeni Loti_____________________ili brojevi baava_________________za homogenizaciju. 11. Broj lota na maloprodajnoj ambalai_____________________________ 12. Datum roka uporabe oznaenog na maloprodajnoj ambalai_______________________________ 13. Kome ste prodali med?

8. DODATAK LITERATURA Buar,B. : Med - proizvod zdravlja i dobrog raspoloenja, Znanstveno-struni skup 2. Meunarodni pelarski sajam, Zbornik radova, 36 - 40, Bjelovarski sajam i Hrvatski pelarski savez, Gudovac, 2006. asopis Hrvatska pela, Zagreb, od 1970. do 2007.. Gaparac, N.: EU zakonodavstvo u podruju sigurnosti hrane - to nas oekuje? Znanstveno - struni skup 2. Meunarodni pelarski sajam, Zbornik radova, 30 - 31, Bjelovarski sajam i Hrvatski pelarski savez, Gudovac, 2006. Nedi-Tiban, Nela: Med - kvaliteta,sigurnost i patvorenje, Znanstveno - struni skup skup 3. Meunarodni pelarski sajam, Zbornik radova, 32. Bjelovarski sajam i Hrvatski pelarski savez, Gudovac, 2007. Skup autora: Pelarstvo, Zagreb,1990. Skup autora: The hive and the Honey Bee, Hamilton,1993. Tomljanovi, Z.: Moe li pelar zatiti svoje pelinje zajednice od sredstava za zatitu bilja, Hrvatska pela 125, 2006. Tomljanovi, Z. i N. Car: Pelar unutar Zakona o hrani, Znanstveno - struni skup 2. Meunarodni pelarski sajam, Zbornik radova, 32 - 35, Bjelovarski sajam i Hrvatski pelarski savez, Gudovac, 2006. Vidalina, H.: Trendovi u sigurnosti hrane, Znanstveno - struni skup 3. Meunarodni pelarski sajam, Zbornik radova, 20 - 23, Bjelovarski sajam i Hrvatski pelarski savez, Gudovac, 2007. Odobrene Europske Smjernice dobre higijenske prakse za pelare prijavljene od strane Danske. Odobrene Europske Smjernice dobre higijenske prakse za pelare prijavljene od strane Slovenije. Odobrene Europske Smjernice dobre higijenske prakse za pelare prijavljene od strane Belgije

Zakona o hrani (N.N. 46/07; 155/08),

67

Zakon o veterinarstvu (NN 41/07; 155/08), Zakon o stoarstvu (NN 70/97; ) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stoarstvu (NN. 36/98; 151/2003; 132/06) Zakon o sanitarnoj inspekciji (NN 27/99) Pravilnik o medu (NN. 93/2009). Pravilnik o kakvoi uniflornog meda (NN. 122/2009) Pravilnik o voenju upisnika registriranih i odobrenih objekata te o postupcima registriranja i odobravanja objekata u poslovanju s hranom (NN 125/08; 55/09). Pravilnik o oznaavanju , reklamiranju i prezentiranju hrane (NN 41/08) Pravilnik o dranju pela i katastru pelinje pae (NN 18/08) Pravilnik o higijeni hrane (NN 99/07;27/08; 118/09).

. 8.2 INTERNETSKE ADRESE http://www.pcela.hr Hrvatski pelarski savez http:// www.mps.hr Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja http://www.mzss.hr Ministarsvo zdravstva i socijalne skrbi http://www.hah.hr Hrvatska agencija za hranu http://www.hpa.hr/ Hrvatska poljoprivredna agencija http://www.hzjz.hr Hrvatski zavod za javno zdravstvo http://www.huzp.hr Hrvatska udruga za zatitu potroaa http://www.nn.hr Narodne novine http://europa.eu.int Portal Europske unije http://www.foodlaw.rdg.ac.uk Europsko zakonodavstvo http://www.efsa.eu.int EFSA (European Food Safety Authority) ORGANIZACIJA Smjernice za Dobru pelarsku praksu prema naelima HACCP sustava nastale su na poticaj Hrvatskog pelarskog saveza . Hrvatski pelarski savez zahvaljuje svima koji su sudjelovali u nastanku ovog projekta. HRVATSKI PELARSKI SAVEZ PREDSJEDNIK v. r. MARTIN KRANJEC

68