You are on page 1of 132

STVARNO (svojinsko) pravo

1. STVARNO PRAVO - je skup normi, koje ureuju odnose meu ljudima povodom

STVARI i PRAVA i LJUDSKIH PONAANJA (to su sve objekti stvarnih prava).

1.1. Norme o pripadanju (pitanje PRIPADANJA) da li je moje, tue, da li mi potpuno

pripada (svojinsko pripadanje) ili mi samo delimino pripada (zakup, zaloga...).


1.2. Prava i obaveze povodom stvari i drugih objekata ta ja mogu povodom

neke moje stvari, ili koje obaveze neko ima povodom moje stvari, npr. da se uzdri od stvari i bilo koje radnje povodom te moje stvari.
1.3. Norme o sticanju, promeni, prenosu i prestanku prava i obaveza povodom

stvari i drugih objekata.


1.4. Norme o povredi i zatiti stvarnih prava.

2. Ovo je potpuna lista stvarnih prava:

2.1. , , , , 2.2. ,

2.3. , , , 2.4. , - , , , 2.5. 2.6. , ,

2.7. , , - , , , , , 2.8. 2.9. , ,


1

2.10.

2.11. , , , , 2.12. .

3. OSNOVNI TIPOVI OVLAENJA KOD STVARNIH PRAVA (koji postoje zbog razliitih

potreba ljudi): 3.1. Prava pripadanja

3.2. Prava traenja (npr. da nam vrati stvar) 3.3. Prava preobraajna (ovlaen sam da izjavom volje promenim pravo, da nastane,

da nestane, ovde je isto pravo pree kupovine)


3.4. Prava uea (ovo kada imamo jedno pravo, a bar dva razliita titulara: susvojina,

etana prava. Tada sudelujemo u odluivanju u neemu.)


3.5. Prava vlasti (da prelazim preko livade, da uzimam vodu sa tueg bunara, tj. veina

jednoslonih prava; kod prava graenja imam pravo da izgradim objekat na tuem zemljitu i da na njemu imam pravo svojine pravo pripadanja)

4. PROSTA I SLOENA STVARNA PRAVA - stvarna prava su po sadrini razliitog tipa,

pa ih tako moemo i razlikovati. Dakle, razlikuju se po broju ovlaenja. Prosta prava imaju jedno jedino ovlaenje, a sloena prava imaju vie ovlaenja. Stvarna prava su sloena prava, sastoje se iz bar dva razliita ovlaenja.

Najsloenije je pravo svojine. Ona je maksimalno (aposolutno) pravo u pogledu broja i sadrine ovlaenja. Kako je rekao Baltazar Bogii, samo vlasnik moe da kae MOJE JE! Kod svojine su to: pripadanje, dranje, upotreba (prosta upotreba stvari), korienje (izvlaenje koristi iz stvari), faktiko ( i MENJANJE NAMENE) i pravno
2

raspolaganje, iskljuivanje svih 3. lica, traenje od svih kod kojih je neovlaeno, odrei se i ne initi nita od ovoga.

Stvarna pravu su dominantno sloena prava, a prostih stvarnih prava imamo u susedskim pravima i u slubenostima (tu je uvek skoro samo jedno ovlaenje u pitanju).

5. DEJSTVO STVARNIH PRAVA: erga omnes i inter partes! Objanjenje: npr.

poslugodavac trpi, a svi ostali moraju da se uzdre od meanja. Sva prava imaju apsolutno dejstvo da se svi ostali (itav svet) uzdre od meanja. Relativno dejstvo imaju i stvarna i obligaciona prava, pa ak i kod prava svojine, jer ako me neko spreava da piem mojom olovkom, ja stiem zahtev, pravo da traim da prestane to da radi i to od njega, a ne od celog sveta.

6. Stvarna prava delimo na SVOJINU i na SVA DRUGA STVARNA PRAVA (to su

ograniena, sektorska prava, jer su u odnosu na svojinu ograniena, dok je svojina MAKSIMALNO PRAVO).

7. STRUKTURA STVARNOPRAVNIH ODNOSA struktura svih stvarnopravnih odnosa

(osim svojine) jednaka je strukturi obligacionopravnih odnosa, jer imamo IMAOCA OVLAENJA, imamo DRUGO LICE i NJEGOVU OBAVEZU i imamo ITAV SVET (sa obavezom da se uzdrava od meanja, da povodom tog odnosa ne preduzima nita).

8. NUMERUS CLAUSUS (zatvoren broj) - to znai da zakonodavac odreuje ta e biti

stvarno pravo i iz ega e se ono sastojati, tj. drava ih popie, dok kod obligacionih odnosa postoji autonomija volje. Stvarno pravo sadri KOGENTNE NORME (norme, koje ne daju mogunost da bude drugaije, tj. imperativne nareuju i prohibitivne zabranjuju). Zato e neko pravo drava da propie kao stvarno pravo, zavisi od drave do drave. Npr., kada su zakupci bili jak sloj u dravi, teili su i uspeli da zakup ubace u stvarno pravo.

9. PRAVO SVOJINE moe postojati samo na STVARIMA (ne na PRAVU). OGRANIENA

STVARNA PRAVA mogu postojati i na stvarima i na pravima. Npr., plodouivanje moe i na pravu i na stvari, zaloga isto tako.
3

10. SAMOSTALNA PRAVA stvarna prava su redovno samostalna prava, tj. moete imati

samo ovo pravo bez potrebe da imate neko drugo prethodno pravo, a ATIPINA PRAVA (PRATEA, AKCESORNA PRAVA) ovde je sudbina prateeg prava vezana za glavno pravo. Mogu posedovati ovo pravo samo uz neko drugo pravo. Npr: slubenost je akcesorno pravo, jer ne moete biti imalac slubenosti, a nemati posluno dobro.

11. PRAVO PRVENSTVA STVARNIH PRAVA (KONKURENTNOST STVARNIH PRAVA) od

dva istovrsna stvarna prava, jae je ono ranijeg datuma (prior tempore, potior jure), a u konkurenciji sa obligacionim jae je stvarno pravo.

12. NAELO PUBLICITETA (obelodanjivanje postojanja stvarnih prava) njihovo

postojanje na nekom objektu se stavlja do znanja. tj. publikuje se. Mora biti objavljeno da na odreenoj stvari postoji stvarno pravo nekog subjekta da trea lica to pravo ne bi vreala. Publicitet stvarnih prava na pokretnim stvarima se izvodi iz dravine (faktike vlasti), koja je vidljiva. Ovo se postie predajom stvari drugom licu u posed. Kod nepokretnih stvati se publicitet postie upisom u javne knjige. Ove pretpostavke je dozvoljeno obarati.

13. NAELO SPECIJALNOSTI (odreenosti) stvarnih prava stvarna prava se, po pravilu,

konstituiu na INDIVIDUALNO odreenim stvarima, a izuzetno na PRAVIMA (npr. na potraivanjima). Ne postoji pravo svojine kao celina na stadu ovaca, predmetima domainstva, biblioteci, nego pravo svojine na svakoj ovci pojedinano, na svakom predmetu domainstva i na svakoj knjizi iz biblioteke.

14. SUPROTSTAVLJIVOST PRAVA ili SLEDOVANJE PRAVA (to su sinonimi) stvarna

prava su suprotstavljiva prava na stvarima i na pravima. Samo su stvarna prava suprotstavljiva. Ovo imamo kod svih stvarnih prava (univerzalno dejstvo) i samo kod stvarnih prava (specifino dejstvo). Zakonodavac je taj, koji snabdeva neko pravo ovom SUPROTSTAVLJIVOU, to se ne moe zakljuiti putem logike. To znai da imalac stvarnog prava ne gubi svoje pravo, ma gde god stvar bila, tj. stvarno pravo prati sleduje stvar. IUS IN REM = ovo je kod stvarnih prava i znai da je pravo ukorenjeno u samoj stvari na STVARI. IUS AD REM = ovo je kod drugih prava i znai prava povodom stvari, prava na stvar.

15. PRENOSIVA - skoro sva, NEPRENOSIVA (stanarsko pravo, koje vie ne postoji).

16. NEPOSREDNA FAKTIKA VLAST NA STVARI postoji kod veine, ali ne svih stvarnih

prava. Ne stoji ni to da je neko pravo stvarno pravo, ako titularu prua faktiku vlast na stvari, jer kod prava pree kupovine mi nemamo faktiku vlast, ali samo nama mora da proda stvar, tj. da nam je prvo ponudi ili kod hipoteke (kod nje nema fakt. vlasti).

OBJEKTI STVARNIH PRAVA Objekti stvarnih prava mogu biti: STVARI, PRAVA (pree kupovine, zaloga prava) i LJUDSKO PONAANJE. Stvar u pravnom smislu je ono to je materijalno (da je deo prirode) i da moe biti u ljudskoj vlasti (tj. da na stvari moe postojati svojina ili neko drugo pravo, dakle da moe potencijalno biti u vlasti, ne mora da jeste aktivno stanje). Ovo je defincija iz nacrta Zakonika o svojin i drugim stvarnim pravima: . TELESNE I BESTELESNE STVARI:
5

Ovo je istorijska podela i samo je informativnoga karaktera, informativne vrednosti. U naem pravu nisu pozitivnopravni pojmovi, dok su sve druge podele od praktinog znaaja. Telesna stvar je stvar onako kako smo je mi definisali, ali samo sa svojinom. Bestelesna stvar je stvar kako smo je mi definisali samo sa svim drugim (stvarnim) pravima. PROSTE I SLOENE STVARI:

Sve stvari se uvek sastoje iz delova (atoma, molekula), ali za ovu pravnu podelu je vano jesu li ti delovi vidljivi ili ne. Proste stvari delovi se ne vide. Sloene stvari delovi se vide. Sloene delimo na: o sloene stvari sa odvojenim delovima
o

sloene stvari sa spojenim delovima, a drugi kriterijum je kakva je vrsta veze izmeu spojenih delova i tu pricate o potpuno i nepotpuno inkorporisanim delovima, tj. onim iji su delovi ODVOJIVI (neutelovljeni, nepotpuno inokorporisani, tj. samo oni, koji ne gube svoju vrednost pri odvajanju, ne budu oteeni) i NEODVOJIVI (utelovljeni, potpuno inkorposrisani, tj. oni, koji gube vrednost odvajanjem, bivaju oteeni).

Pravni znaaj ovoga je u tome to kaemo da su sloene stvari sa neodvojivim delovima isto to i proste stvari, a to znai da kod takvih stvari moemo imati samo jedno pravo ta stvar moe biti jedan objekat prava!!! GLAVNA STVAR I PRIPADAK (sporedna stvar):

Ovde je vana FUNKCIONALNA VEZA (FUNKCIJA=SLUENJE), a ne samo fizika veza, tj. vano je da li jedna stvar SLUI drugoj. Funkcionalna veza postoji kada namenimo da jedna stvar slui drugoj. PRIPADAK = SPOREDNA STVAR je uvek POKRETNA STVAR. GLAVNA STVAR moe biti pokretna ili nepokretna. Moemo da imamo i dve stvari u FUNKCIONALNOJ VEZI, koji nije odnos GLAVNE STVARI i PRIPATKA. Dakle, nije svaka veza izmeu dve ili vie funkcionalno povezanih stvari, ba odnos GLAVNE i PRIPATKA. Odlike funkcionalne veze GLAVNE I PRIPATKA:

da su obe stvari, koje su funkcionalno povezane, od jednog istog vlasnika, tj. da na obe postoji pravo svojine istog lica. Dakle, to lice je moralo dovesti jednu svoju stvar u funkcionalnu vezu sa drugom, a ne da to uini neko drugi. to ne sme biti AD HOC veza, ve veza trajne prirode, tj. vlasnik je trajno namenio da ta stvar slui drugoj

o samo pokretna stvar moe biti pripadak Pravni znaaj ovoga je u tome kada imamo odnos GLAVNA STVAR I PRIPADAK, pripadak tada prati pravnu sudbinu glavne stvari. Ovo je za PRAVNI PROMET veoma vano, jer kada raspolaem glavnom stvari, raspolaem i pripatkom. Ovo da pripadak prati glavnu stvar je ureeno DISPOZITIVNO, to znai da ovo pravilo nee vaiti, ukoliko stranke odrede drugaije, ako se nita ne naglasi ostaje da idu glavna stvar i pripadak zajedno. PLODOVI I PROIZVODI STVARI:

Plodovi u naturalnom obliku su proizvodi, koje neka stvar daje periodino bez iscrpljivanja svoje supstancije, a namenjeni su za odvajanje. To su: voe; mladunci ivotinja; vuna i mleko ovaca; med, drvee koje se dobija povremenim proreivanjem ume da bi preostala stabla bolje napredovala. Do odvajanja plod je sastavni deo plodonosne stvari, na kojoj onda postoji jedno pravo svojine. Odvajanjem, plod postaje samostalna stvar. Plodovi u naturalnom obliku se dele na prirodne (kada ih stvar daje sama od sebe, bez ljudskog rada: divlje jagode i kupine) i vetake (za iji nastanak je potreban ljudski rad). Civilni plodovi su periodini prihodi, koje stvar daje na osnovu pravnog odnosa vlasnika sa drugim licem. Oni se pojavljuju najee u novanom obliku, a ree u obliku drugih stvari odreenih po radu. To su: kamata, kirija, zakupnina. PROIZVOD kako su i plodovi proizvod stvari, ovo moemo nazvati PROIZVODOM U UEM SMISLU, tehnikom smislu (produkt, prinos). To je ono to stvar da kao deo svoje supstancije i bez periodinosti (materijal od sruene zgrade, kamen ili pesak izvaen iz njive, poseena voka u vonjaku, poseeno stablo u umi). Pravni znaaj podele vlasniku pripadaju i plodovi i proizvodi stvari, dok je kod drugih pravnih odnosa: zakupac, plodouivalac, savesni dralac drugaije, jer oni svi prisvajaju plodove, ali nemaju pravo i na proizvod u uem smislu, jer supstancija ostaje vlasniku. MLADUNCI DOMAIH IVOTINJA (priplod) pripadaju vlasniku majke, a sve drugo moe biti dogovoreno.

STVARI VAN PROMETA (res extra commercium) I STVARI U PROMETU (res in commercio):
7

STVAR U PROMETU - znai da je u prometu pravo svojine na toj stvari (jer se svojina, kao najpotpunije pravo, moe izjednaiti sa samom stvari). STVARI VAN PROMETA su one na kojima postoji neprenosivo pravo svojine (npr. iz nekog razloga, tj. javnog interesa: narodno zdravlje; javni moral; potrebe odbrane i unutranje bezbednosti). Npr: nadgrobni spomenik nije stvar u prometu, ako je postavljen na grob u kome je sahranjen le. Postoji i pojam JAVNO DOBRO. To nisu stvari u graanskopravnom smislu i van prometa su. To su: stvari u optoj upotrebi, npr. ulice, trgovi, parkovi. STVARI U OGRANIENOM I NAROITO REGULISANOM PROMETU, npr: oruje, eksploziv, veina lekova, droge, plemeniti metali. Kod nas su verske organizacije GRAANSKO PRAVNA LICA, pa su i stvari u njihovoj svojini, koje slue religijskom kultu, zapravo stvari i to u graanskopravnom prometu.

ZBIRNA STVAR (universitas rerum) i KOMPLEMENTARNA STVAR i UNIVERSITAS IURIS: Zbirna stvar se moe sastojati iz istovrsnih stvari: stado ovaca, biblioteka, zbirka maraka ili iz raznovrsnih stvari: stovarite robe. Sa gledita prava svojine ZBIRNA STVAR nije nikakva nova stvar, razlilita od pojedinih stvari iz kojih se sastoji , jer i dalje postoji onoliko prava svojine koliko i knjiga u biblioteci, koliko ovaca u stadu ili maraka u zbirci. Meutim, iz razloga celishodnosti (opravdanja nekog cilja) kada treba da raspolaemo mnoinom ovih stvari odjednom, dolazi do izraaja pojam zbirne stvari, koji omoguava da se svim stvarima, koje ine celinu, raspolae jednim pravnim poslom, a nije potrebno zakljuiti onoliko posebnih pravnih poslova, koliko ima posebnih stvari. Komplementarna stvar ovo su stvari kod kojih su fiziki delovi odvojeni, ali nemaju nikakvu samostalnu upotrebnu vrednost, ve to imaju samo kao celina i u pravnom prometu se pojavljuju kao celina. Universitas iuris to je zbir stvari i prava, koji se u odreenim pravnim odnosima smatra kao celina (preduzee, steajna masa, miraz, zaostavtina jednog lica). Po onoj staroj podeli, ovo bi bio zbir telesnih i bestelesnih stvari. DELJIVE I NEDELJIVE STVARI:

Nije isto to i proste i sloene stvari! Ovde deljivost postoji kao pravna kategorija.

Deljive stvari kod njih je vana fizika deoba i ta e sa stvari biti kada je podelimo, da li e izgubiti vrednost ti delovi ili ostaju srazmeri. Dakle, ovde je kriterijum EKONOMSKI. Nedeljive stvari kod njih posle podele delovi ne mogu ouvati svoju vrednost. U pravu imamo dve podele stvari: o Fizika deoba stvari
o

Civilna deoba stvari (kod nje se ne dira u samu stvar, nije fizika deoba same stvari):

prodaja stvari, a podeli se cena civilna deoba prodajom deoba uz nadoplatu deoba preputanjem u svojinu uz isplatu

Pravni znaaj ovoga je, upravo u tome to primenjujemo razliite norme. Tako kod sudske deobe stvari (dolazi kada se stranke ne dogovore o deobi i sud se dri KOGENTNIH NORMI. Tada sud mora deljivu podeliti fiziki, ne sme je prodati, a ako ne moe fiziki, onda ide CIVILNA DEOBA. Ako je deljiva, mora ii fizika deoba!), a ako je re o VANSUDSKOJ DEOBI, onda je vano da li stvar unitavamo deobom ili joj smanjujemo vrednost tom podelom, jer tada vlada naelo autonomije volje. U ovoj VANSUDSKOJ DEOBI, je sve deljivo: krava, maka... PROCENJIVE I NEPROCENJIVE STVARI:

Procenjive su one stvari ija se vrednost moe odrediti uporeivanjem sa drugim stvarima u prometu. Dakle, to su stvari, koje imaju i PROMETNU i UPOTREBNU VREDNOST i mogu se izraziti u novcu. Neprocenjive su one stvari ija se vrednost ne moe odrediti nikakvim uporeivanjem sa drugim stvarima u prometu. One mogu imati AFEKCIONU VREDNOST (fotografija dragog pokojnika, koja je draga uspomena), mogu imati UPOTREBNU VREDNOST, ali nemaju PROMETNU VREDNOST. POTRONE I NEPOTRONE STVARI:

Svaka stvar moe da bude potrona ili nepotrona! Ovo zavisi od prve upotrebe (ovo zavisi od namene stvari), koja je proistekla nakon akta raspolaganja stvari. ta se deava posle raspolaganja stvari? To nas zanima! Stranke odreuju namenu stvari, ako joj to umanji vrednost - onda je potrona, ako ne onda je nepotrona! Zanima nas ako se namena ostvari, kakva je posledica po stvar, te od toga zavisi je li potrona ili nepotrona.
9

Jedno je kada mi neko da okoladu na poslugu, a drugo je kad mi proda, jer kad mi proda mogu da je pojedem. Posluga ne moe na potrone stvari. Zajam moe. Zaloga ne moe.

POJEDINANO (idividualno, specijalno) ODREENE STVARI I GENERINO (po vrsti, po rodu) ODREENE STVARI:

Ovde je kriterijum NAIN ODREENOSTI. Ova podela ne proistie iz prirode stvari, ve kako mi (stranke) odredimo stvari. POJEDINANO ODREENA STVAR - ako je odreena tako to je izdvojena od svih drugih stvari iste vrste. GENERINO ODREENE STVARI stvari su odreene pro vrsti, po rodu. Ovde je nama vano kada prelazimo generino odreenje, tj. putem ega izdvajamo? Sve to je u stanju da individualno odredi stvar. Tipino se individualizuju na osnovu broja ako stvari imaju broj (npr. dobri satovi na poleini uvek imaju svoj jedinstveni broj; registarske oznake kod automobila, asija, broja motora, tablice) ili se individualizuju putem svojine (prodajemo auto, koji se od drugih razlikuje po vlasniku).

ZAMENJIVE I NEZAMENJIVE STVARI:

Ovo u PRAVNOM PROMETU, ako jedna stvar moe biti zamenjena (umesto jedne doe druga) drugom u pravnom odnosu, onda je ZAMENJIVA. Dakle, ovo nema veze sa PROSTOROM, funkcijom stvari, ve u pravnom odnosu, tj. moe li stranka svoju obavezu izvriti nekom drugom stvari ili samo dotinom. Ukoliko ne moe imamo nezamenjivu stvar. ZAMENJIVA je ona, kojom se moe umesto prvom izvriti obaveza. POKRETNE I NEPOKRETNE STVARI:

Pokretne stvari su one koje se mogu premetati sa jednog mesta na drugo bez oteenja njihove sutine. Nepokretne stvari su one koje se ne mogu premetati sa jednog na drugo mesto bez oteenja njihove sutine: zgrade, stanovi (kao posebni delovi zgrade), poslovne
10

prostorije (kao posebni delovi zgrade) i zemljita (graevinska, poljoprivredna i umska). Vegetacija na nekom zemljitu se posmatra kao plod. Sve graevine trebalo bi da ispunjavaju dva uslova da bi bile nepokretne stvari: 1. da su inkorporirane u zemlji, a ne da lee na zemlji
2. da su zidane kao trajni objekti, a ne za neku privremenu upotrebu

Sastavni delovi zgrade su sve ono to zgradi trajno slui! Pa, tako i grejne, vodovodne, kanalizacione cevi sve do prikljuka na gradsku mreu, to je dobra stvar kod osiguranja, koje to mora da pokriva, ukoliko izriito nije dogovoreno da nee. Nepokretnosti po nameni ovde je pria kao o GLAVNOJ STVARI i PRIPATKU U FUNKCIONALNOJ VEZI SA ISPUNJENIM USLOVIMA. Pravni znaaj je veliki i sve se, zapravo svodi na ekonomsku istrajnost, stabilnost, po pravilu veu vrednost nepokretnih stvari u odnosu na pokretne stvari, to se ogleda u razliitim nainima sticanja, prenosa i gubitka prava na jednim ili drugim stvarima.

HARTIJE:

Imamo:
o o

OBINE HARTIJE (obian papir; to je stvar kao i cipele; samo je objekt prava) HARTIJE ISPRAVE, koje ne sadre neko subjektivno pravo, ve neko drugo pravo ili predstavljaju dokazno sredstvo ili su od znaaja za nastanak prava (isprave: indeks, paso, lina karta, izvod iz matine kjnige, uverenje o dravljanstvu, testament, pismeni kupoprodajni ugovor)

o VREDNOSNE HARTIJE

VREDNOSNE HARTIJE su bitne iz dva razloga. To je najpre STVAR, ali u tim hartijama je ukorenjeno = inkorporirano = utelovljeno neko pravo. Dakle, hartija sadri pravo.
11

Tu imamo neraskidivu vezu (ispoljava se tako to bez hartije nema ni prava, tj. bez njenog prenosa nema ni prenosa prava) izmeu PRAVA i HARTIJE, tj. pravo je sudbinski povezeno sa hartijom. Onda gubitak ili unitenje hartije povlai nemogunost ostvarenja prava (kod nekih hartija npr. lutrijskih lozova to povlai konaan gubitak prava iz hartije, dok je kod drugih dozvoljeno sudsko oglaavanje unitene /izgubljene, zaturene/ hartije nevaeom i izdavanje reenja koje zamenjuje hartiju. To je AMORTIZACIJA).

Izdaju se jednostranim pravnim poslovima. Ove hartije pojednostavljuju PRAVNE ODNOSE: berza, konosman i sl. Dakle, imamo PRAVO NA HARTIJI i PRAVO U HARTIJI. U hartiji moe biti neko:
o

obligaciono (sadre u sebi neko obligaciono pravo, koje po pravilu glasi na neku sumu novca. Npr: obveznice narodnih zajmova, menica, ek, kreditno pismo), stvarno (sadre neko stvarno pravo na pokretnim ili nepokretnim stvarima pravo svojine ili zalono pravo. Npr: konosman za pomorski prevoz robe), intelektualno, pravo uea (akcije= deonice koje izdaju akcionarska drutva. Ona sadre odreena lanska prava prava imaoca da uestvuju u radu organa drutva, a sa druge strane sadre pravo uea u dobiti pravo na dividendu).

Kod nekih hartija vidimo CAUSU (tj. zato je izdata hartija, vidi se razlog), a kod nekih ne. Prema tome, imamo KAUZALNE HARTIJE (konosman izdat povodom ugovora o pomorskom prevozu robe, tedna knjiica izdata povodom deponovanja tednog uloga) i APSTRAKTNE HARTIJE (menica, jer se iz nje ne vidi da li je izdata povodom zajma i ko je zajmodavac, a ko zajmoprimac ili poklona. Npr: mogue je da je menini dunik primio odreeni iznos novca na zajam od meninog poverioca i sada se menicom obavezuje da mu tu sumu vrati, zatim da se menini dunik menicom obavezuje meninom poveriocu da odreenu sumu novca da na zajam, ili da je menini dunik u stvari kupac koji se obavezuje da plati kupovnu cenu). Hartije delimo prema nainu prenoenja prava iz njih na druga lica i prema tome kako se imalac hartije od vrednosti legitimie pri ostvarenju prava iz hartije. Imamo 3 naina prenoenja i 3 vrste hartija. HARTIJE PO NAREDBI (franc. indosament, indosman) ovde putem izjave volje = naredbe, prenosimo nae pravo iz hartije. Izjava se satoji: Po mojoj naredbi platiti.... To su hartije iji je prvi imalac oznaen na samoj hartiji, a prenose se INDOSAMENTOM. To je jedna pismena klauzula, koja se stavlja na poleinu hartije, tako da se i kod ovih hartija formalna legitimacija za ostvarenje prava vidi iz same
12

hartije. Prenosilac hartije je INDOSANT, a onaj na kojeg je hartija preneta indosinirana jer INDOSATAR Imamo 3 vrste indosmana:
o

BLANKO (belo) sadri samo potpis INDOSANTA, ostaje prazno kome se prenosi, tu se samo plaa po mojoj naredbi. Ovde zavisi ta e u sledeem prenosu biti. INDOSAMENT NA DONOSIOCA ovde imamo da po mojoj naredbi treba platiti donosiocu, tj. umesto imena indosatara se stavlja re donosiocu. Ovde smo zapeatili prenoenje prava i sada moe samo ovim putem prenositi PREDAJOM. PUNI INDOSAMENT sadri izjavu o prenosu, ime onoga na koga se prenosi i potpis prenosioca. Npr: ako kaemo tano kome dati, tj. platiti (Petru Petroviu).

HARTIJE NA IME kada su izdate, izdate su licu ije je ime napisano (Petar Petrovi, firma X), tj. su hartije iji je imalac oznaen na samoj hartiji. Prenoenje: o esto se ne moe uopte prenositi
o

a, ako moe da se prenosi, onda to inimo CESIJOM (ustupanje potraivanja, dvostrani pravni posao, ja kaem prenosim, ti kae prima), ta cesija se oznaava na samoj hartiji unoenjem imena novog imaoca hartije CESIONARA i prenosioca CEDENTA, tako da se formalna legitimacija svakog novog imaoca takoe vidi iz same hartije.

HARTIJE NA DONOSIOCA npr. lutrijski lozovi; ona se prenosi kao i druge pokretne stvari PREDAJOM HARTIJE, dravine, dakle, potrebna su dva lica. Ovde obavezno lice (IZDAVALAC HARTIJE) je duno da postupa savesno, tj. ako je znalo ili moralo znati da donosilac nije zakoniti imalac hartije, ili nije ovlaen od strane zakonitog imaoca, ili zna da je pokrenut postupak za amortizaciju duno je da odbije ispunjenje, u protivnom odgovara za tetu. Naravno, ostaje da se prema obaveznom licu, IMALAC PRAVA IZ HARTIJE legitimie kao ovlaeno lice samim dranjem, tj. posedovanjem hartije (formalna legitimacija), a obavezno lice nije duno da ispituje njegovu materijalnu legitimaciju, tj. da li je dralac do hartije doao savesno.

Od hartija od vrednosti treba razlikovati legitimacione znake. To su garderobni ili slini znaci koji se sastoje od komada hartije, metala ili drugog materijala, na kojima je obino utisnut neki broj. Oni slue da pokau ko je poverilac u obligacionom odnosu. Za njih ne vai naelo inkorporisanosti. Zato u sluaju gubitka legitimacionog znaka potraivanje ne propada, ve se dokazuje drugim putem. Izdavalac legitimaciong znaka oslobaa se obaveze kada je u dobroj veri (savesnosti) izvri donosiocu, naravno, za donosioca ne vai
13

pretpostavka da je on pravi poverilac ili da je ovlaen zahtevati ispunjene, te u sluaju spora duan je to dokazati.

SUBJEKTI STVARNIH PRAVA To su svi subjekti prava (pravna i fizika lica), uz jedan izuzetak, koji se tie DRAVLJANSTVA. Naime, jako je vano da li je neko dravljanin ili ne. Ovo kod SVOJINE i to samo na nepokretnostima (jer njih ne moe posedovati stranac), a ne kod svih stvarnih prava. Ovo je iz pravno-politikih i bezbednosnih razloga. Na pokretnim stvarima moe i fiziko i pravno lice. Izjednaeni su sa domaim licem u sticanju. Na nepokretnim stvarima:

Strano fiziko lice moe na bilo kojoj nepokretnoj stvari stei svojinu ili neko drugo pravo, ako je to putem nasleivanja. Ovde je uslov UZAJAMNOST=RECIPROCITET i odnosi se na to da taj stranac dolazi iz neke drave u kojoj i na dravljanin moe da stekne isto nasleivanjem. Bilo koje strano fiziko ili pravno lice moe da stekne svojinu na bilo kojim nepokretnostima, ako mu je konkretna nepokretnost neophodna za obavljanje delatnosti u Srbiji + RECIPROCITET! Strano fiziko lice, koje ne obavlja nikakvu delatnost u Srbiji, moe da stekne svojinu samo na odreenim nepokretnostima (stan ili zgrada) + RECIPROCITET. Strane drave ili meunarodne organizacije, ako im je potrebna svojina za predstavnitva, mogu da steknu svojinu na stanovima, zgradama, graevinskom zemljitu i to poslovima INTER VIVOS.

Ovo reguliu lanovi 82. i 83. naeg zakona. to se reciprociteta tie, imamo:

Ugovoreni reciprocitet izmeu drava i to putem sporazuma. Faktiki reciprocitet dovoljno da ta neka drava dozovoljava to, bez sporazuma.
14

ZAJAMENOST PRAVA Sva prava se razlikuju po tome da li su OBINA ili GARANTOVANA (zajamena). Zajamenost postoji samo kada su prava garantovana USTAVOM ili MEUNARODNIM RATIFIKOVANIM AKTOM, a ne i zakonom. Dakle, treba da budu garantovana samo najjaim izvorima prava u formalnom smislu. Stvarna prava su zagarantovana Ustavom RS + Evropskom konvencijom za zatitu ljudskih prava (koju smo mi ratifikovali 2003.g.). PRAVNI ZNAAJ zajamenosti to znai da se ova prava ne mogu tek tako ukinuti ili im menjati sadrinu od strane zakonodavca, jer i kada bi dolo do ukidanju ili menjanja sadrine, momentalno sledi izbacivanje iz Saveta Evrope i niz drugih posledica. Dakle, postoji GARANTIJA SUTINE INSTITUTA! Svojina i druga stvarna prava se ograniavaju, ali ne proizvoljno, nego samo u sluaju opteg javnog interesa. Samo to moe biti opravdanje za ograniavanje prava. Naravno, i u sluaju da zakonodavac ima to opravdanja, ne moe na bilo koji nain da ogranii pravo, ve to mora da bude uraeno PROPORCIONALNO=SRAZMERNO javnom interesu:

Zaista potrebno za taj interes. Podesno za ostvarenje tog interesa. Ne sme biti prekomerno. Formalni uslov, tj. svako ograniavanje mora da bude LEGALNO = zasnovano na zakonu ili drugom izvoru prava. Postoje 3 merila legalnosti: o predvieno izriito u zakonu ili drugom izvoru prava
o

taj zakon ili drugi izvor prava mora da bude objavljen

o norma ogranienja mora da bude potpuno jasna, tj. da se razume u emu je ogranienje Sve ovo mora da bude ispunjeno kumulativno da bi to ograniavanje bilo opravdano. JEMSTVO obuhvata svojinu i druga stvarna prava. Nikada se ne moe ukidati, niti menjati sutina prava, ve samo ograniiti i to uslovno: legalno i proporcionalno! Nije nemogue da se nekom uzme pravo svojine (eskproprijacija), ali mora mu se nadoknaditi, kod nas TRINOM NAKNADOM, tj. punom naknadom. Na Ustavni sud, dok je jo radio (jer izbor novih sudija je tekao neobino dugo!), reavao je dva velika spora u vezi sa povredom GARANTIJE prava. Prvi je okonan, drugi eka formiranje suda.
15

1. Prvi sluaj: jedna odredba u Zakonu o nasleivanju je protivustavna. Naime, vojni

obveznik, koji napusti zemlju zbog neodazivanja vojnoj obavezi, a ne vrati se do smrti ostavioca, ne moe stei pravo svojine. Ovde je problem na planu SRAZMERNOSTI, jer zaista je legitiman interes da se brani zemlja u sluaju rata, ali sankcija je ovde loa - neprimerena, jer postoji i krivina odgovornost, koja je prava mera.
2. Drugi sluaj: se tie finansiranja politikih stranaka, gde se u zakonu kae da

ukoliko stranka ostvari prihod od imovine, koji je vei od 1/5 ukupnog prihoda stranke, mora taj viak pokloniti nekoj organizaciji, koja se bavi humanitarnim radom, tj. dobrotvornoj organizaciji. Ovde postoji viestruki napad na garantiju svojine, jer nikad se ne sme od svojine napraviti neto drugo, izvitoperiti njenu sutinu, a ovde se sutina pretvara u pravo i dunost da se neto pokloni. Svojina ne sme biti obaveza, ona je uvek korisna vlasniku! Dakle, ovde imamo atak na zajamenu sutinu svojine + neproporcionalnost! Ovde je cilj ostvarenje opteg dobra, tj. da se ogranii svemo stranaka, ali je samo lo nain za to. Ovo je de facto eksproprijacija, ali bez naknade. Dakle, postoji alternativa u strooj poreskoj politici, tj. da se stope poveavaju ukoliko se stie vie itd. Sve ovo do sada je bio OPTI DEO, a on se sastoji od uenja o samim stvarnim pravima + dravine + priteanja + javni registri. Tu je onda kraj opteg dela.

DRAVINA I PRITEANJE DRAVINA NIJE SUBJEKTIVNO PRAVO, VE FAKTIKA VLAST ILI NEKO STANJE KOJE ZAKONODAVAC IZJEDNAAVA SA FAKTIKOM VLAU! Dakle, da bismo dravinu mogli definisati kao faktiku vlast, onda pojam faktike vlasti moramo da proirimo. Draoci su svi oni koji nisu priteaoci. ***Razlika izmeu moderne i Aristotelove logike - kod ove moderne logike pojam FAKTIKA VLAST je tipoloko obeleje dravine, jer se ne javlja uvek (apsolutno), ve tipino. Kod Aristotela definicija bi bila da je to stalna odlika, a nije, jer nema uvek faktike vlasti kod dravine. Mnoge definicije u pravu nisu aristitotelovskog tipa. Faktika vlast nije pojmovno odreenje dravine, jer postoji dravina sa faktikom vlasti i bez faktike vlasti! ta je faktika vlast? Zakon nam to ne definie. To je neto to se vri u odnosu na samu stvar! Faktiku vlast ima onaj, koji ima STVARNU MOGUNOST da sprovede svoju
16

volju u pogledu stvari. Ko to moe, ko ima mogunost, taj ima faktiku vlast. To, dakle, ne sme biti hipotetika mogunost, ve realna=stvarna mogunost. Onda, mi testiramo da li neko ima tu STVARNU MOGUNOST da sprovede volju na stvari. Prema tome imamo nekoliko grupa draoca:
1. Prva grupa: to su lica koja vre APREHENZIJU (uzeli u ruke stvar), tj. ovde imamo

DIREKTAN FIZIKI DODIR SA STVARI!


2. Druga grupa: ovde postoji AKTUELNA MOGUNOST USPOSTAVLJANJA DIREKTNOG

KONTAKTA SA STVARI I SPROVOENJE VOLJE (npr: moja knjiga u mojoj vikendici na Tari).
3. Trea grupa: ovde NE POSTOJI AKTUELNA MOGUNOST uspostvaljanja veze, ali

je to PRIVREMENA SITUACIJA. Npr: zaturili smo stvar, ali ne i izgubili.


4. etvrta grupa: KADA JE USPOSTAVLJENO NEKO STANJE STVARI, neko je ve

sproveo svoju volju, a potom to stanje opstaje, pa ako nas to stanje upuuje na to da je neko uspostavio svoju volju, a njega nema na vidiku, znamo da je po sredi dravina. Npr: vidim poreanu grau u dubini ume, ili ispred podruma istovaren ugalj, neki traktor na polju, a nigde nikog; slikar je ostavio svoj tafelaj; u zamci uhvaena ivotinja... Dakle, neko je sproveo volju i nema ga trenutno tu.
5. Peta grupa: kada neko drugom zapoveda, a taj drugi radi sa tim, nalogodavac je

dralac, jer DAVANJE NALOGA je faktika vlast. Ovo je tzv. NAREDBODAVNA DRAVINA. Moda je ovo potpunija definicija: , .
6. esta grupa: kada smo nekome PREPUSTILI FAKTIKU VLAST. Npr: neko mi je

dao stvar na poslugu, dao stan u zakup, doneo materijal za ivenje odela. Svuda tu imamo POSREDNU DRAVINU.
7. Sedma grupa: dravina je i sluaj KADA SAM NASLEDIO DRAOCA, tada sam i ja

dralac, potrebno je samo da je dotini bio u asu smrti dralac, a ja i ne moram da znam da stvar postoji, ak ne moram da znam ni da je dralac umro, ja postajem po sili zakona dralac. To je NASLEDNIKA DRAVINA.
8. Osma grupa: kao dravina se prihvata kada je neko upisan u javnom registru kao

vlasnik stana, plodouivalac stana, da je nako upisan kao imalac nekog stvarnog prava u javnom registru. Ovo je TABULARNA DRAVINA = KNJINA DRAVINA. Sve ovo su tipini sluajevi dravine. Ovo su sve pravni pojmovi, koji su nam funkcionalni, korisni, jer da bismo ih mogli zatititi tubom (ili sprovesti odraj), sve ove situacije podvodimo pod isti pravni reim, iako su jako razliite. PRAVO NA DRAVINU je razliito od pojma DRAVINE!
17

PRAVO NA PRITEANJE je razliito od pojma PRITEANJA! Npr: lopov je dralac isto kao i vlasnik! PRAVO NA DRAVINU je OVLAENJE da budemo draoci, tj. pravno priznata mogunost na dravinu. OVO JE SUBJEKTIVNO PRAVO, a DRAVINA nije pravo! PRAVO NA DRAVINU je ovlaenje, koje moe biti u sadraju mnogih stvarnih i drugih prava (posluga u obligacionom). PRAVO NA DRAVINU je stvarno pravo iz kruga NUMERUS CLAUSUS, ali nije samostalno stvarno pravo, ve je sastavni deo drugih stvarnih prava. Npr: jedno od svojinskih, jedno od plodouivalakih ovlaenja! Kada je PRAVO NA DRAVINU u sastavu stvarnih prava, onda je to stvarno pravo, ali kad je u sastavu nekog drugog prava, onda nije stvarno pravo i nema SLEDOVANJA. PRAVO NA ZATITU DRAVINE moe postojati bez PRAVA NA DRAVINU, jer se izvlai iz tog to sam dralac (sa ili bez prava). Ovo pravo se sadri od prava=ovlaenja na sudsku i vansudsku zatitu. Povreda dravine se zove UZNEMIRAVANJE i ODUZIMANJE dravine. DAKLE, IMAMO TRI KATEGORIJE=POJMA (i kod dravine i kod priteanje):
1. DRAVINU - dravina nije subjektivno pravo, ve faktika vlast ili neko stanje koje

zakonodavac izjednaava sa faktikom vlau. 2. PRAVO NA DRAVINU 3. PRAVO NA ZATITU DRAVINE 1. i 3. imaju i lopovi! Dravina se nalazi u optem delu zato to se bez nje ne moe sastaviti pojedinano stvarno pravo. Dravina je jo u Rimu bila veoma razvijena. Danas je konstrukcija dravine razliita od zemlje do zemlje. Tako smo i mi imali jednu koncepciju dravine do Zakona o osnovnim svojinsko pravnim odnosima (1980.g.), a onda drugaiju. RS nema graanski zakonik ni dan danas. Do 1980.g. smo imali RIMSKU=SUBJEKTIVNU=KLASINU koncepciju dravine, a danas imamo OBJEKTIVNU=NEMAKU=MODERNU koncepciju dravine. Na ispitu moramo znati obe, jer sadre pojmove istog naziva, ali razliite sadrine.

18

RIMSKA KONCEPCIJA DRAVINE Poreklo joj kae naziv. Bila je izgraena u Rimu u potpunosti, a danas je sreemo u Austriji, Francuskoj... Klasina je zbog perioda u kome je nastala. Ona je doivela evoluciju, ali je ostala SUBJEKTIVNA, jer je jedan subjektivan element potreban za nju, a to je VOLJA, koja igra odluujuu ulogu.
19

Najpre su postojala dva pojma (jedan za dravinu = POSSESSIO, a drugi za priteanje = DETENTIO), dakle, svako je bio ili dralac ili pritealac, a kasnije imamo jo jedan pojam (KVAZI POSESIO = neprava dravina). Danas zemlje, koje nju imaju, imaju dravinu sa ova tri pojma. VOLJA je kljuni element sva tri pojma. Dakle, svaki ovaj pojam se sastoji iz dva elementa: KORPUS + ANIMUS (po ovoj sadrini volje zavisi rezultat) = POSESIO ili DETENCIO ili KVAZI POSESIO Tako imamo: 1. KORPUS (je dranje stvari, faktiki element, ono to radimo sa stvari, tj. bezbroj takvih radnji)

+
ANIMUS DOMINI (svojinska volja, tj. volja da stvar drim kao svoju, kao da je moja)

=
POSESIO (dralac) 2. KORPUS (isto to i gore)

+
ANIMUS DETENCIONIS (isto drim stvar, ali ne sa voljom da je drim kao svoju, nego kao tuu)

=
DETENCIO (pritealac) ZAKLJUAK: imamo uzak pojam dravine i irok pojam priteanja. Naime, nije potrebno da ste vlasnik ili zakupac da biste bili dralac ili pritealac, bitno je samo da se ponaamo kao takvi, pa i lopov je jednako dralac kao i vlasnik! NITA ZAJEDNIKO SVOJINA NEMA SA DRAVINOM, kau Rimljani, jer je bitna samo sadrina volje! Npr: zauzmem zemljite i ponem da gradim, dakle, ja sam dralac, jer se i ponaam kao da je moje. 3. KORPUS

+
ANIMUS (se ovde sastoji u tome da na stvari, koju drim kao tuu, vrim neko pravo kao svoje pravo, tj. volja da vrim neko pravo kao sopstveno pravo na tuoj stvari)
20

=
KVAZI POSESIO (je proizvod pretora) Broj KVAZI POSESORA u Rimu je bio jako mali i ogranien. To su bili subjekti, koje je sam pretor odredio: plodouivalac, zakupac, imalac stvarnih slubenosti... U savremenom pravu KVAZI POSESIO je izjednaen u zatiti sa draocem i kvazi posesio se iri na bilo koje pravo razliito od svojine! Zato je pretor obine detentore proizveo u kvazi posesore? Pa, da bi dobili dravinsku zatitu, jer pritealac nije imao zatitu drave! to je jedna velika praktina razlika. Izjednaavaju se sa draocem u pogedu zatite. Oni stvar dre kao tuu. Ova rimska koncepcija ivi do danas. Kod nas do Zakona iz 1980.g.

SAVREMENA KONCEPCIJA DRAVINE (od lana 70 Zakona) Ona vodi poreklo iz germanske pravne sfere. Modernom se naziva, jer je nastala 2000 godina posle ove prve. U njoj imamo iste izraze=pojmove=termine, a drugaije sadrine!!! Objektivna, jer se u definicije pojmova ne pojavljuje onaj subjektivni element, tj. nema volje u definiciji.
21

Ovde je kljuna re FAKTIKA VLAST, te se i u ZOSPO pominje faktiki kao pojam. Ona je sloenija od rimske. Vrste dravine ovde su brojnije, jer imamo 4 dravine i jedno priteanje. Moemo pojmove ove dravine da posmatrama kao pojmovne parove, sa imenom i prezimenom, nikako samo sa jednim ili drugim! Imamo tako dve podele: dralac je ili STVARI ili PRAVA, ali ne samo to, ve moe biti NEPOSREDNI ili POSREDNI! Ne moe se rei samo DRALAC STVARI, jer mora jo jedno, ili POSREDNI ili NEPOSREDNI, tj. mora i ime i prezime. Dakle, SVOJINSKI DRALAC=DRALAC STVARI moe biti: 1. NEPOSREDNI 2. POSREDNI DRALAC PRAVA=UPOTREBNI DRALAC moe biti: 1. NEPOSREDNI 2. POSREDNI Ko je DRALAC STVARI=SVOJINSKI DRALAC, ta je kriterijum? NAIN NJEGOVOG PONAANJA je kriterijum! emu taj nain ponaanja odgovara? Odgovara svojini (to je najira mogua faktika vlast), tj. ako se ponaa kao vlasnik onda je svojinski dralac. Ko je DRALAC PRAVA=UPOTREBNI DRALAC? Onaj koji se ponaa kao imalac nekog ueg prava od prava svojine Dralac jesam, iako nemam pravo, a ponaam se tako, jer jedno je pitanje DRAVINE, a drugo PRAVA!!! NEPOSREDNA DRAVINA direktan dodir sa stvari i faktika vlast vri se na samoj stvari, sa ili bez priteaoca, tj. vrim je sam ili preko priteaoca. POSREDNA DRAVINA to je onaj draalac, koji posredstvom neposrednog vri faktiku vlast i to onda kada je posredni prepustio neposrednom faktiku vlast. Dakle, ovde je kriterijum BLIZINA FAKTIKE VLASTI. PRITEALAC Ovde je pojam priteanja jako suen. Ovde je kljuna re PONAANJE PREMA STVARI po tuim uputstvima. Tada ste pritealac. Pritealac je opisan u lanu 71. Zakona. Ovo je definicija iz ZOSPO: Lice koje po osnovu radnog ili slinog odnosa, ili u domainstvu vri faktiku vlast na stvari za drugo lice, a
22

duno je da postupa po uputstvima ovog drugog lica, nema dravinu. Npr: konobar, voza, svi zaposleni, kuna pomonica... Ovo gore je jedna vrsta pritealaca opisana u zakonu, A OVO JE pun spisak situacija kada se radi o priteanju, tj. LICE koje: 1. ; 2. ; 3. , , ; 4. , ; 5. ; 6. . PRAVNA DEJSTVA (pravne posledice) DRAVINE I PRITEANJA SU RAZLIITE! PRAVNI REIM PRITEANJA:

Pravna dejstva su ograniena i ima ih manje od dravine. Tako imamo pravo na vansudsku zatitu samopomo. To je kada neko svoju faktiku vlast titi da ukloni stanje povrede. Npr: ofera neko izbaci iz auta, a on ga brani! PRAVNI REIM DRAVINE (dravina ima mnogo pravnih posledica):

Imamo pravo na kompletnu zatitu, koju poznaje pravni poredak: SAMOPOMO i SUDSKU ZATITU (dravinsku tubu). Vezano za MODUS AKVIRENDI, jer na masi stvari moemo stei svojinu samo putem dravine. Dakle, iustus titulus + modus (kod derivatnog sticanja je to predaja stvari, tj. prenos dravine). ORIGINERNI NAIN STICANJA podrazumeva izmeu ostaloga i dravinu. Npr: kod sticanja od nevlasnika ili odraja! Ako smo dralac odgovorni smo za tetu objektivna odgovornost. Prate nas presumcije (pretpostavke), dakle, uzima se da je tako, nema tereta dokazivanja. Ako se ponaam kao da je moja stvar, uzima se da je stvar moja. Dobija se pravo na PUBLICIJANSKU TUBU. Putem dravine se u svojoj veini vre stvarna prava. Ako sam dralac imau odreene zahteve prema onome kome moram da predam stvar: da uberem plodove...
23

Dakle, dravina je multifunkcionalna, jer slui raznim svrhama. SVOJSTVA, KVALITETI DRAVINE - kvaliteti dravine ne zavise od koncepcije dravine, bilo rimska, bilo nemaka, uvek su isti. Imamo 3 pozitivna i 3 negativna kvaliteta, u 3 pojmovna para, tzv. zakonski parovi (imena su im odreena u zakonu). PRVI POJMOVNI PAR: je zasnovan na tome (osnov pribavljanja dravine, objektivni element) da li je neka dravina ZAKONITA ILI NEZAKONITA. DRUGI POJMOVNI PAR: je zasnovan na tome (nain pribavljanja dravine, objektivni element) da li je dravina PRAVA (ISPRAVNA) ili MANJIVA (NEISPRAVNA). TREI POJMOBNI PAR: je zasnovan na tome (stanje draoeve svesti, subjektivni element) da li je neka dravina SAVESNA ili NESAVESNA. Moramo da imamo 3 elementa ZA ZAKONITU DRAVINU i to kumulativno: 1. OSNOV za sticanje dravine. To su osnovi za sticanje prava, tzv. pravni osnovi: ugovori; zakoni; sudske odluke; upravni akti. 2. PUNOVANOST pravnog osnova, tj. to kod ugovora znai da nije nevaei: nitav ili ruljiv; kod presude i upravnog akta da postane punovaan i punovana.
3. PODESNOST pravnog osnova, tj. pravni osnov je podesan za pribavljanje one vrste

dravine, koju neko vri. Ovo zavisi od vrste dravine (ovde je bitna podela da li dravina stvari ili dravina prava). Npr: ako se ponaam kao vlasnik, onda moj pravni osnov treba da bude uperen = primeren sticanju svojine ili nekog drugog prava za dravinu prava. Osnov pribavljanja dravine treba razlikovati od same faktike vlasti na stvari, jer se punovanim pravnim osnovom dobija samo PRAVO NA DRAVINU, a ne sama dravina. Ko ima PRAVO NA DRAVINU ne sme, ako mu se uzimanje stvari uskrauje, uzeti stvar u dravinu samovlasno, ve je mora traiti zakonskim putem kod redovnog suda, pokazavi svoj osnov. Tako, ako je stvar zaredom nekolicini prodata, svi oni imaju zakonite OSNOVE da zahtevaju predaju stvari, ali e zakonitu dravinu imati onaj kome stvar bude predata. Dravina moe biti ZAKONITA, a MANJIVA (kupac silom uzme prodatu, a jo nepredatu stvar). Da li je PRAVA ILI MANJIVA DRAVINA ocenjujemo po nainu pribavljanja dravine (tako imamo one naine koji valjaju i one koji nevaljaju). Ispravan je onaj koji nije NEISPRAVAN. Ovako kaemo, jer imamo taksativno navedene NEVALJANE naine pribavljanja dravine:
24

1. putem sile 2. prinude 3. prevare 4. pretnje


5. zloupotrebe poverenja (doao sam do stvari zloupotrebom poverenja, npr: da mi

stvar, a ja je ne vratim, jer sam doao do stvari na izmoljen nain)


6. potajno (da onaj iji je stvar ne zna da sam postao dralac)

7. samovlasnim zauzecem SAVESNI ILI NESAVESNI DRALAC, ovde je u pitanju subjektivni element, tj. stanje draoeve svesti u smislu: zna ili ne zna, ako ne zna da li je mogao znati?! Savestan je onaj, koji ne zna i nije ni mogao znati! ta ne zna i nije mogao znati? SAVESNA DRAVINA postoji kada dralac nije znao, niti je mogao znati da nije imalac prava iju sadrinu vri, tj. savesni dralac opravdano veruje da mu pripada pravo iju sadrinu vri. Npr: savesni dralac prava ploduivanja je onaj ko opravdano veruje (dok ne dokaemo suprotno) da ima pravo plodouivanja; savesni svojinski dralac je onaj ko opravdano veruje da ima pravo svojine. PRETPOSTAVLJA SE DA JE DRAVINA SAVESNA, DOK SE SUPROTNO NE DOKAE. Ovo sve postoji zbog razliitih dejstava razliitih dralaca, tj. razliitih pravnih reima. PRAVNA DEJSTVA: savesna dravina ima posledice na odraj! savesna dravina ima posledice na sticanje svojine!

KAKO SUDIMO O SAVESNOSTI KOD PRAVNIH LICA? Ovde imamo pravnu prazninu, pa odgovori mogu biti razni, to daje pravnu nesigurnost! Imamo nekoliko dogovora: Odreuje se prema savesnosti ili nesavesnosti organa (to su fizika lica iz sastava pravnog lica, koja vre pravne poslove, izjavljuju volju na osnovu ovlaenja). Meutim, ova se definicija proiruje i vezuje se ne za svaki organ, ve samo za organ relevantan za odreeni posao. Pitamo se ta emo kod kolegijalnih organa, kod punomonika? Sve su to pravne praznine.
1. Dravina poslovno nesposobnog lica, koje nije sposobno za rasuivanje, je

savesna ako je savestan njegov zakonski zastupnik.


25

2. Dravina poslovno nesposobnog lica, koje jeste sposobno za rasuivanje, je

savesna ako su savesni i to lice i njegov zakonski zastupnik. 3. Kada se stie preko ugovornog zastupnika, dravina je savesna ako su savesni i vlastodavac i punomonik.
4. Savesnost naslednikove dravine se ceni nezavisno od savesnosti dekujusove

dravine.

26

KAKO SE STIE, PRENOSI I PRESTAJE DRAVINA Biti dralac je poeti vriti faktiku vlast ili imati mogunost vrenja faktike vlasti (kao da sam vlasnik ili imalac nekog 2. prava prema stvari). STICANJE Imamo IZVORNO=NEPOSREDNO STICANJE DRAVINE je uspostavljanje faktike vlasti na stvari koja se uopte ne nalazi u neijoj dravini (zauzimanjem naputenih pokretnih stvari, hvatanje odbeglog roja pela, ulovljena divlja, uhvaena riba). POSREDNO STICANJE DRAVINE je zasnivanje faktike vlasti na stvari koja se ve nalazi u neijoj dravini:

Samovlasno. Po sili zakona (naslednik stie dravinu u trenutku smrti ostavioca, bez obzira na to kada je stekao faktiku vlast na stvari). Da nam se dravina prenese na osnovu obostrane izjave volje (jer ako mi neko na silu da stvar ili ugura u ruku nisam dralac ). Ugovor je dominantan oblik.

Vrlo je vano upamtiti da je za PRENOS SVOJINE potreban i PRAVNI OSNOV i MODUS, koji je na POKRETNIM STVARIMA predaja, a za prenos svojine na NEPOKRETNIM stvarima modus akvirendi upis u zemlj. knjige. Ako imamo samo MODUS ili samo OSNOV nema prenosa svojine. predaja1PRENOS DRAVINE (translativan ili konstitutivan) se vri predajom stvari, gde nije bitno uzimanje stvari u ruke ili neki simbolian gest dodirivanja stvari, ve je bitno dovoenje pribavioca u mogunost da vri faktiku vlast na stvari. Imamo vie vrsta predaje stvari :
1. Iz ruke u ruku=fizika predaja (tradicija, realna predaja) stvari (sama stvar se zaista

predaje). Ovo je kod manjih stvari, gde to moe da se uradi, a kod veih redovno ostavljanjem stvari na mesti koje je oznaio pribavilac, to sve znai da je ovde bitno dovoenje pribavioca u mogunost da vri faktiku vlast = to je prenoenje dravine kao faktike vlasti. Ovo kod veih i kabastijih stvari je zato to je predaja u bukvalnom smislu nemogua (ugalj e se istovariti ispred posruma; cigla na gradilite...).
2. Simbolina predaja je predaja znacima i imamo nekoliko sluajeva:

Predaja isprava na osnovu kojih sticalac moe raspolagati sa stvari: prenos konosmana, tovarnog lista, zalonice. U Uporednom pravo u sluaju sukoba
27

izmeu savesnog imaoca isprave koji nema faktiku vlast na stvari i savesnog imaoca faktike vlasti na stvari, prednost ima ovaj drugi.

Uruenje nekog dela stvari ili predaja sredstava koja omoguavaju faktiku vlast: predaja kljueva od prostorija u kojoj se nalazi prodata stvar, kljueva od auta. Izdavajanje = obeleavanje stvari (individualizacija stvari se izdvoje od drugih istovrsnih).

3. Predaja putem transporta (reeno u ZOO: kada je potrebno prevesti stvar, a

ugovorom nije odreeno mesto ispunjenja, predaja je izvrena uruenjem stvari prevoziocu. Ako je mesto ispunjenja odreeno, rizik sluajne propasti stvari u prevozu do tog mesta snosi prodavac. Mesto ispunjenja moe biti bilo koje dogovoreno mesto.)
4. Fiktivna predaja stvari - sa stvari se nita ne radi (do prenosa dravine dolazi samom

saglasnom izjavom volja, tj. ugovorom, pri emu se fingira=izmilja, uzima da je izvrena fizika predaja, a nje nema, jer bi s obzirom na okolnosti sluaja, bila bez smisla). Tu sama saglasna izjava volja prenosi svojinu, tj. tu imamo translativno dejstvo ugovora na mala vrata:

cesio vindikacionis (tu imamo ustupanje zahteva za predaju stvari, jer se stvar ne nalazi ni kod prenosioca, ni kod pribavioca, ve kod treeg lica u dravini prava ili priteanju, ali taj 3. mora da bude obaveten o tome) ovde imamo tri lica: vlasnik stvari koji nema neposrednu, ve samo posrednu dravinu, pribavilac stvari, koji nema nikakvu dravinu i tree lice, kod kojeg se stvar nalazi (npr: poslugoprimac, plodouivalac). Tree lice ima pravo prema novom vlasniku da istakne sve prigovore koje je imao i prema ranijem vlasniku. Ovo je, zapravo, prenos posredne svojinske dravine. tradicio brevi manu (predaja kratkom rukom, 2 lica, a stvar je kod pribavioca, pa tu samo imamo irenje faktike vlasti pribavioca, putem saglasnosti volja) neko dri stvar sa ili bez pravnog osnova (kao uvar, poslugoprimac), pa kupi stvar i stekne svojinu momentom zakljuenja ugovora, jer bi bilo besmisleno da dralac prvo vrati stvar vlasniku, tj, prodavcu, du bi mu ovaj predao i tako preneo dravinu. konsitutum posesorium (ustanovljavanje, tj. neko nekom ustanovljava. Imamo: 2 lica + ustanovljavanje dravine prava, a prenos dravine stvari uz prostu saglasnost) - ovde isto imamo prenos posredne svojinske dravine, jer vlasnik je mogao biti posredni svojinski dralac, a sada postaje neposredni upotrebni dralac, a sticalac postaje posredni svojinski. Vlasnik sam i prodajem stvar i imam i dalje neko pravo manje od svojine

5. Prenos neposredne svojinske dravine na nepokretnostima zavisi od vrste

nepokretnosti:
28

Na stanovima, zgradama, poslovnim prostorijama, garaama, ograenim zemljinim parcelama sa kapijom - se dravina prenosi ispranjenjem ovih prostorija i predajom kljueva. Na zemljinim parcelama - prenos dravina na osnovu samog ugovora, a u momentu kada su to same stranke odredile, ili ako to nisu odredile, onda samim asom nastanka ugovora, jer je vrlo teko odrediti to na osnovu poetka vrenja aprehenzionih radnji.

6. Naslednik stie dravinu u trenutku smrti ostavioca, bez obzira kada je stekao

faktiku vlast na stvari. Ovo je tzv. spiritualizovana dravina, koja postoji zbog imanja dravinske zatite i rokova za odraj.
7. Dravina se moe stei i preko ZASTUPNIKA, zastupnitvo moe biti UGOVORENO

ili ZAKONSKO. Ugovorni zastupnik (punomonik) moe imati dve uloge. Da samo zakljui posao u ime i za raun drugog lica ili da samo izvri aprehenzione radnje kojima se uspostavlja faktika vlast ili i jedno i drugo. Kada izvri ove aprehenzione radnje, vlastodavac postaje dralac, a punomonik postaje pritealac. Zakonski zastupnik poslovno nesposobnog lica ima skoro uvek obe uloge: zastupnik pri zakljuenju pravnog posla i zastupnik pri preduzimanju aprehenzionih radnji. Naravno, i ovde uloge mogu biti odvojene, pa ak i samo poslovno nesposobno lice moe, ako je za to fiziki sposobno, preduzeti aprehenzione radnje. PACTUM RESERVATI DOMINI = zadravanje prava svojine i pored predaje stvari Ovo treba napisati!!! Paktum rezervati domini (zadrana i oekivana svojina) ovo je obezbedjujue pravo, npr: ja zakljuim ugovor o kupoprodaji, ali tek po isplati poslednje rate postajem vlasnik (kao lizing). Ovde prepoznajemo dva ugovora: zakup i zajam. PRIMERI: Neko nae zlatnu narukvicu u WC-u nekog bioskopa, frizerskog salona, radnje itd. ija je dravina, vlasnika objekta ili nalazaa? Odgovor je vlasnika objekta, a ne nalazaa, jer on je organizovao prostor. Po aprehenzionom shvatanju bi bio onaj ko je uzeo stvar, ali se obino reava po NAELU PRAVDE, dakle odstupa se od APREHENZIJE, ve se sledi logika kako bi se stvari dogodile po redovnom toku stvari? Na taj nain reavamo sve konkurentne sluajeve! Tu je vano da je dralac onaj ko je organizovao celu stvar (bioskop, radnju...). Ovde se pitamo ko je izvrio okupaciju na toj stvari? Firma, bioskop ili posetilac, kao nalaza.

29

Dakle, ne po apreheniziji, ve po organizaciji PO REDOVNOM TOKU STVARI (onaj ko je po tom toku mogao da doe do aprehenzije, a nije uspeo).

GUBITAK = PRESTANAK DRAVINE Kako je dravina faktika vlast na stvari, ona se gubi prestankom te faktike vlasti, a to je jedno faktiko pitanje koje u sluaju spora ceni sud vodei rauna o svim okolnostima sluaja. Nekoliko prestanaka dravine po razliitim kriterijuma:
1. Relativni prestanak (ovo ako je prestala dravina samo za dosadanjeg draoca: razni

sluajevi prenosa dravine na drugo lice).


2. Apsolutni prestanak (ovo ako je prestala svaka dravina na stvari: zbog propasti,

stavljanja stvari pod upravni reim drave, naputanje stvari).


3. Prestanak dravine sa voljom (kad se zasniva na volji dosadanjeg draoca). 4. Prestanak dravine protiv volje (kad je protivan volji dosadanjeg draoca: kraa,

gubitak, propadne stvar). DRAVINA SE NE GUBI:


30

Na zaturenim stvarima. Ako je dralac privremeno spreen da vri faktiku vlast i to nezavisno od svoje volje, pa tako dravina koja je uspostavljena u dravinskom sporu ili dozvoljenom samopomoi, nije ni prestajala, tj. nije prekidana. Dravina se ne gubi prostom izmenom volje detentora da ubudue stvar dri za sebe, jer za onoga ko je poeo da dri kao pritealac, vai oboriva pretpostavka da i dalje dri stvar kao pritealac, dok suprotno ne dokae ponaanjem koje bi po redovnom toku stvari bilo kvalifikovano kao dravina.

Ova gore pravila imaju praktine posledice kod odraja. Naime, ko se poziva na odreeno trajanje dravine, ne mora dokazivati da je bio dralac svakoga dana u itavom periodu, ve dokazuje samo poetak i kraj dravine, a onda vai zakonska pretpostavka da je bio dralac i u meuvremenu.

ZATITA DRAVINE = PRAVO NA ZATITU DRAVINE Dravina nije subjektivno pravo, ve faktika vlast ili neko stanje koje zakonodavac izjednaava sa faktikom vlau i ona PRAVNO moe biti povreena kroz PROTIVPRAVNO SMETANJE DRAVINE. U sluaju smetanja dravine dobijamo PRAVO NA ZATITU DRAVINE, po sili zakona. Imamo nekoliko vidova smetanja dravine (ova podela je INFORMATIVNOG ZNAAJA i vrednosti, jer pravno je potpuno svejedno):
1. ODUZIMANJE DRAVINE (ovde je dralac lien faktike vlasti) 2. UZNEMIRAVANJE DRAVINE (ukoliko je draoevo stanje ogranieno, to se pravno

naziva UZNEMIRAVANJE)
31

Dravina se ne sme povreivati, iako nije subjektivno pravo, ona je pravno zatiena. Ona se titi bez obzira da li postoji PRAVO NA DRAVINU! Koja se dravina titi? SVAKA DRAVINA SE TITI, SVAKA UIVA ZATITU! Mi znamo za VRSTE DRAVINE: dravina stvari, dravina prava i posredna ili neposredna! Mi znamo i za SVOJSTVA DRAVINE: zakonita - nezakonita, prava manjiva i savesna nesavesna. Kod svih ovih se titi svaka, osim jedne NEISPRAVNE=MANJIVE DRAVINE, a ak se i ova pod odreenim uslovima iti. TU VAM JE VAZAN CLAN 78, STAV 2: I dralac koji je dravinu stekao silom, potajno ili zloupotrebom poverenja ima pravo na zatitu, osim prema licu od koga je na takav nain doao do dravine, ako od nastalog smetanja nisu protekli rokovi iz lana 77. ovog zakona. Dakle, skoro se svaka dravina titi. VRSTA POVREDE ODREUJE VRSTU ZATITE! Smetanje nije svako oduzimanje faktike vlasti ili stanja! Smetanje nije svako ograniavanje faktike vlasti ili stanja! Ve, to liavanje ili ograniavanje mora da bude PROTIVPRAVNO! Tek ako je protivpravno, nastaje PRAVO NA ZATITU DRAVINE! Meutim, ovde je vaan vremenski faktor, rok je ovde veoma vaan, jer je ovde re o oroenom pravu (pravo ije je trajanje vremenski ogranieno). Oroenost je vana, jer titimo FAKTIKU VLAST, a ne pravo, jer kod prava nema oroenosti u zatiti! Rok je PREKLUZIVAN (ako ga ne vrimo u roku to pravo prestaje, tzv. FATALNI ROK, to se tie prava). Rok je dvojak: SUBJEKTIVAN (poinje da tee od dana kada je zasmetani dralac saznao za dve injenice: da je saznao za smetanje i da je saznao za smetaoca. Ovo kumulativno! 30 dana!) i OBJEKTIVAN (ovaj vezujemo za injenicu smetanja, poinje samim izvrenjem smetanja i traje godinu dana). Oba su prekluzivna, tj. istek roka daje gubitak prava, a subjektivan se kree u granicama objektivnog roka. Na ovaj prekluzivni rok se pazi ex officio i nema zastoja! Kod uznemiravanja kao vrste smetanja dravine je teko odrediti poetak roka (to kada se radnje ponavljaju, a ograniavaju = uznemiravaju dravinu).
32

Ovde imamo PRAVNU PRAZNINU! Imamo dva stava:


1. stav iz knjige: u sluaju ponavljanja rok poinje od onoga dana kada je postalo izvesno

da e se to smetanje nastaviti! Praktino je teko razumeti ovo izvesno!


2. stav profesora Vodinelia: rauna se rok od 1. smetanja, ili da rok poinje svakim novim

smetanjem. SADRINA PRAVA NA ZATITU DRAVINE Imamo dve vrste zatite prava: VANSUDSKA ZATITA (samozatita objanjena u UUGP) i SUDSKA ZATITA (putem tube: dravinske tube; tu nas drava titi). Povreeni dralac bira, koju zatitu eli od ove dve. Dakle, ima pravo na direktnu tubu. Meutim, negde je obavezno prvo probati vansudsku, pa tek ako ne uspe onda sudsku zatitu. Npr: za klevetu ja moram prvo da se obratim uredniku, a ako on ne objavi moj odgovor, onda idem na sud. Oni prekluzivni rokovi su jednaki i za SAMOPOMO i za SUDSKU ZATITU! Postoje odreeni uslovi da bi samopomo bila vrenje prava na samopomo, a ne da zavrimo na sudu zbog SAMOVLAA (pogledati jo uslove iz UUGP): 1. poetna u trenutku napada ili odmah posle njega 2. naknadna samopomo sve vreme dok imamo one rokove 3. vrei samopomo ne smemo povrediti tua lina prava i to zbog procene da su lina dobra vanija od interesa
4. ne sme se upotrebiti veu silu nego to je dovoljno da zatitimo nau naruenu

dravinu 5. mora da bude u ovkiru onih rokova

SUDSKA ZATITA CILJ POSESORNOG SPORA JE USPOSTAVLJANJE POSLEDNJE MIRNE DRAVINE! Moe odmah ova zatita. Specifina je zbog toga to ona titi neto posebno, a to je dravinu, a ne pravo!
33

To je poseban postupak ureen Zakonom o parninom postupku, tj. POSESORNI POSTUPAK i moramo da ga razlikujemo od svih drugih postupaka - PETITORNIH POSTUPAKA! Razlika je u predmetu spora (tema spora). Kod POSESORNIH se spori o FAKTIKIM PITANJIMA! Sud se ne bavi pravnim pitanjima. Ovde je ak zabranjeno reavanje pravnih pitanja. Kod PETITORNIH se spori i oko PRAVNIH PITANJA (da li neko ima pravo ili ne; da li tueni ima pravo da to ini ili nema). Za sve POSESORNE zaduen je uvek OPTINSKI SUD, a za PETITORNE i drugi sudovi (nekad i okruni, to zavisi od teine spora). KOJA SE PITANJA REAVAJU U POSESORNIM? Dva faktika pitanja, dva predmeta spora:
1. Da li je tuilac bio (tj. tuio zbog oduzimanja) ili je sada (tj. tuio zbog uznemiravanja)

dralac?
2. Da li ga je tueni smetao (oduzeo ili uznemiravao)?

Dakle, pitanja o kojima se raspravlja i sam proces su drugaiji kod posesornih sporova, nego kod petitornih. Lice, kojem je dravina naruena ima pravo na pokretanje tube. To je TUBA ZBOG SMETANJA DRAVINE! IZGLED TUBE:

Prvo ide NADLENI SUD (npr: III Optinski) Tuilac, adresa, punomonik (prilaem punomoje) + Tueni, adresa, punomonik Onda ide vrednost spora: uglavnom nije vezano za dravinu. Onda ide UTVRIVANJE (UTVRENJE). Tu se piu injenice iz kojih izvodimo TUBENI ZAHTEV: o Da li tueni izvrio to smetanje dravine? U nastavku opis, sa dokazima, svedocima, plus obavezno datum zbog prekluzivnog roka. o Da li je tuilac dralac? U nastavku opis, eventualno pozivanje svedoka...

Zatim sledi: TUBENI ZAHTEV to je moje traenje u sluaju da je dolo do smetanja dravine. Tu traim DRAVINSKU ZATITU, zbog one dve gore navedene injenice. Ovde PREDLAEM
34

SUDU da posle rasprave donese REENJE (jer, nema presude u ovom sporu). To REENJE, koje elim je moj tubeni zahtev. REENJEM SE TRAI: PRIVREMENA MERA (odmah) ili KONANO REENJE. Onda traim:
o

Da sud utvrdi da je tueni smetao draoca u dravini.

o Ukoliko mi je neko oduzeo stvar da mi je vrati.


o

Ukoliko me samo uznemirava da mu sud naredi, tj. zabrani dalje ponavljanje radnje, a ako je re o USPOSTAVLJANJU STANJA, onda da mu sud naredi novu radnju kojom e otkloniti uspostavljeno stanje od neke ranije radnje (npr: istovario ugalj ispred vrata moje kuce). Dakle, imamo dva naina UZNEMIRAVANJA (1. ponavljanjem odreene radnje; 2. radnjom sam stvorio stanje koje smeta, dakle imamo jednu radnju koja je ostavila posledicu uspostavljanja odreenog stanje).

o Dalje, traimo da sud zabrani tuenom da u budue uznemirava ili oduzima dravinu na ovaj ili slian nain.
o

Dalje, traimo da sud zapreti tuenom PRINUDNIM IZVRENJEM, u sluaju da tueni ne ispuni ZAHTEV. Ovo je PRETNJA sudom! PARICIONI ROK je onaj rok kojim se omoguava dobrovoljno izvrenje sudskog naloga, tj. dobrovoljno postupanje po sudskoj odluci. Tek po isteku se trai prinudno izvrenje.

o Na sve ovo se trai jo i NAKNADA PARNINIH TROKOVA, jer postoje trokovi donoenja sudske odluke. Dakle, ni sud, ni advokati, ni eventualni vetaci, a moda ni svedoci, ne ele i nee dzabe da rade. Dakle, sud naredi nadoknaivanje parnikog troka. Npr: po tarifnom pravilniku Advokatske komore RS se plaaju advokati, to znai da ne mogu da traim milijarde za njihove usluge. Naravno, naknadu ovih trokova mogu, ali i ne moram da traim. Ko ne trai ne moe ni dobiti.
o

Na kraju dole desno POTPIS!

Ako tuilac uspe, kaemo da SUD USVAJA TUBENI ZAHTEV, a ako ne uspe, sud ga odbija, tj. sud se izjanjava da li je tubeni zahtev osnovan ili neosnovan. Zato je ovo REENJE, a ne PRESUDA? Zato to se sud ovde bavi samo injeninim pitanjima (faktikim pitanjima), a ne bavi se O PRAVU! Dakle, nije PRESUDA O PRAVIMA. REENJE ima odgovarajuu formu. Tu imamo:

IZREKU ili TENOR ODLUKE sud ovde izrie ta misli o zahtevu (Sud usvaja ili odbija tubeni zhatev... pa se prepie ceo tubeni zahtev...)
35

OBRAZLOENJE sud navodi razloge zbog kojih je doneo reenje. POUKA O PRAVNOM LEKU da nezadovoljna stranka moe uloiti albu.

REZIME: da li je tuilac dralac i da li je tueni smetalac! Ovo su osnovna pitanja! MEDJUTIM, nekad se i u dravinskoj parnici uputa u pravna pitanja!!! Treba napomenuti da su TUBE ofanzivna sredstva, PRIGOVORI su defanzivna, odbrambena sredstva tuenoga, s tim to im je vanost podjednaka! Ovde je vano kakvi prigovori se mogu upotrebiti, s obzirom da postoje brojni prigovori uopte. Prigovor je obina tvrdnja, koja moe biti osnovana ili neosnovana. TUBA SE PODNOSI, PRIGOVORI SE ISTIU, A ALBE SE ULAU! To su glagoli, koje treba upotrebljavati. U petitornom sporu se mogu istai bilo koji PRIGOVORI, a u posesornom samo ogranien arsenal, broj prigovora:
1. Prigovor nedostatka aktivne legitimacije (tuilac nije akt. legitimisan) onaj ko

ima pravo na dravinsku zatitu, taj ima akt. legitimaciju. Dakle, ako jeste dralac ima akt. leg., ako nije dralac nema akt. leg. Npr: tuilac je bio dralac, ali vie nije ili nije uopte bio. Bitno je da sam ja u asu smetanja dralac stvari. Ovde tueni tvrdi da nisam bio dralac u asu smetanja.
2. Prigovor promaene pasivne legitimacije (tueni nije pas. legitimisan) ovde

tueni kae da on nije smetalac, da ta radnja uopte nije izvrena, on osporava da je on to uradio, to smetanje. NA KOME JE TERET DOKAZIVANJA? Na onome ko neto tvrdi, na njemu je da i dokae. Ako ja kaem da sam dralac, moram to i da dokaem.
1. ZBOG SLEDOVANJA se na strani tuioca moe nai i onaj ko nije bio u asu smetanja

dralac. Npr: naslednik, koji nasledi i dravinu. U ovom sluaju tueni moe da osporava da ovaj uopte nije naslednik i tako da ospori akt. legitimaciju. 2. Na pasivnoj strani isto moe da bude drugo lice! Npr: ja poaljem moje radnike da izvre smetanje; ako neko otme bicikl i da meni taj bicikl, ja u biti tueni, jer imam korist. Naime, samo NESAVESNO lice koje primi korist od lica koje je izrilo smetanje, tj. primi korist usled smetanja dravine, koje izvri neko drugo lice. 3. Naslednik smetaoca je pasivno legitimisan! Ovo su tri sluaja, koje treba znati! Zatim, nastavljamo dalje sa PRIGOVORIMA:

36

3. Prigovor PREKLUZIJE neblagovremeno podnoenje tube. Ovde se ne osporava da sam uradio to to sam uradio, ve samo da nije blagovremena tuba! 4. Prigovor MANJIVOSTI dravine: 1. tueni kae da tuilac jeste manjiv dralac u odnosu na njega, tj. tueni kae tuiocu ti si manjiv dralac u odnosu na mene. Dakle, manjvost znai da je tuilac stvar uzeo od tuenoga putem sile, pretnje, prinude... Manjiv dralac nema zatitu samo prema onome u odnosu na koga je on lino manjiv!!!
2. tueni kae ja sam povratio tu dravinu na neki nain putem samopomoi

(moda ak i manjiv nain)


3. tueni kae da je to uradio u roku za samopomo (30 dana od kada je ovaj prvi

izvrio smetanje) 5. Prigovori APSORPCIJE da petitorni spor upija posesorni. Tueni kae dobio sam petitorni spor protiv tuioca, gde smo se sporili oko toga imam li ja pravo da inim ono zata me je tuio. Dakle, poziva se na presudu iz PETITORNOG SPORA i to na PRAVOSNANU ODLUKU (kad je ceo spor zavren i kad alba prodje, to je pravnosnano). Tueni se poziva na pravo da ini ono zata je tuen. Lista prigovora, koji ukljuuju i ispitivanje pravnih pitanja ili samo faktikih pitanja: 1. Faktika: prigovor prekluzije; akt. i pas. legitimacija.
2. I pravna pitanja: akt. leg. samo u sluaju nasleivanja; pas. leg. samo u sluaju

nasleivanja; prigovor manjivosti; prigovor apsorpcije + PRIGOVOR JAEG PRAVA (tek e biti novim propisima uveden, a ima izuzetan pravno-politiki znaaj, s obzirom da laici ne razumeju kako neko ko je lopov dobije posesorni spor! O ovome neto malo vie u knjizi na strani 51. taka 175. ). DRAVINA NIJE SUBJEKTIVNO PRAVO, VE FAKTIKA VLAST ILI NEKO STANJE KOJE ZAKONODAVAC IZJEDNAAVA SA FAKTIKOM VLAU! emu slui dravinska zatita? Zato se titi faktika vlast?
1. Dravina se titi, jer se time titi pravo (u ijem je sastavu i dravina), jer najvei

broj dralaca ima i pravo da budu draoci! Lopovi su u manjini! Ovde se titi veina sluajeva! 2. Dravina se titi zbog zatite linosti draoca, tj. zbog volje! Onaj ko smeta dravinu, smeta, naruava, napada na moju volju! To je deo moje linosti, znai napada moju linost. To je nepotovanje linosti, jer ne potuje volju te linosti. 3. CILJ POSESORNOG SPORA JE USPOSTAVLJANJE POSLEDNJE MIRNE DRAVINE!
37

NEPOSREDNI DRALAC uiva zatitu u donosu NA SVA LICA (npr: plodouivalac moe dravinskom tubom tuiti vlasnika koji mu je oduzeo stvar ili ga ometa u upotrebi stvari, odnosno pribiranju plodova). POSREDNI DRALAC moe traiti zatitu, ako je neposredni dralac pravno nezainteresovan (npr: ako zakupac ne preduzima nita protiv smetanja koje je izvrio sused). Smatra se da je u redu da POSREDNI DRALAC uiva dravinsku zatitu i u odnosu NA NEPOSREDNOG DRAOCA, u sluaju da neposredni prekorai granice svoje neposredne dravine (npr: plodouivalac menja sutinu stvari, zakupac vri prepravke u stanu, podstanar bez saglanosti vlasnika stana, primi nekoga u stan). CILJ POSESORNOG SPORA JE USPOSTAVLJANJE POSLEDNJE MIRNE DRAVINE! ta se deava sa dravinskom zatitom kada tabularna dravina nije praena faktikom vlau? Imamo nekoliko situacija. Sticalac se uknjiio, ali nije jo uao u posed, tj. nema NEPOSREDNU DRAVINU: 1. Prenosilac je prodao stan, ali nee da se iseli. Ovde nema dravinske tube, jer nema ni poslednje mirne dravine. Ovde ide PETITORNA tuba. 2. Sluaj KONSTITUTUM POSESORIUM sledi dravinska zatita.
3. Sluaj CESIO VINDIKACIONIS sledi dravinska zatita.

ZATITA SUDRAVINE ZOSPO odreeno je da sudralac uiva zatitu i u meusobnim odnosima sa drugim sudraocima, ako jedan od njih onemoguava drugoga u dotadanjem nainu vrenja faktike vlasti na stvari koja je u njihovoj dravini. Ovo podrazumeva i potpuno istiskivanje jednog sudraoca iz dravine, kao i suavanje obima njegove faktike vlasti ili njeno oteanje. PRIVREMENE MERE U DRAVINSKOM SPORU U toku dravinskog spora sud moe odrediti privremen mere, tj. NAREDBE koje se primenjuju u IZVRNOM POSTUPKU radi otklanjanja = spreavanja nasilja ili nenaknadive tete, ime se ne prejudicira reenje dravinskog spora (npr: u sluaju smetanja dravine prolaza, sud moe dozovoliti tuiocu prolaz preko tuenikove njive da ne bi propala tuioeva letina na susednoj njivi, ne prejudicirajui time ishod spora). Rok za podnoenje albe je 8 dana.

38

Iz vanih razloga konkretnog sluaja, sud moe odluiti da alba ne odlae izvrenje REENJA. Protiv reenja donetih u parnici smetanja dravine revizija nije dozvoljena, tako da se postupak konano zavrava pred drugostepenim sudom. Izvrenje reenja kojim se tuenome nalae izvrenje odreene radnje, moe se zahtevati u izvrnom postupku u roku od trideset dana po proteku roka (paricionog) koji je reenjem odreen za izvrenje te radnje. Ako tueni ne izvri predaju stvari, pristupa se prinudnom oduzimanju stvari i predaji tuiocu, a ako ne izvri odgovarajue radnje, angauje se 3. lice, koje e na teret dunika da ih izvri. Kada je u pitanju radnja koju tueni mora lino izvriti, a on to nee, naplatie mu se kazna koja je zapreena reenjem. Ako tueni prekri zabranu ponovnog smetanja, pristupa se naplati novane kazne kojom mu je zapreeno i zapretie se novom kaznom. Dakle, u sluaju ponovnog smetanja dravine, ne podie se nova tuba, nego se zahteva izvrenje ranije donetog reenja, ma koliko se puta smetanje ponovilo. Smisao dravinske zatite Pre svega u tome to je to brza zatita onih, koji su najverovatnije u pravu, tj. onih koji su imaoci prava koja ih ovlauju na dravinu. Spreava se da eventualni akt neprava izazove seriju takvih akata, jer dolo bi do toga da nezakonit i nesavestan dralac ne bi bio zatien u odnosu na novog nezakonitog i nesavesnog draoca, a ovaj u ondosu na sledeeg itd. . .

39

ODAVDE IDE SVOJINA IZ POWER POINT PREZENTACIJE PROFESORKE CHAVOSHKI + OVAJ MALI DODATAK KOJI SAM UHVATIO NA VEZBAMA!!! Sledi mali dodatak: Ovlaenja kod svojine: 1. ovlaenje (pravo) dranja (ius possidendi) 2. ovlaenje upotrebe (ius utendi) stvar se upotrebljava, prosto sluenje sa stvari 3. ovlaenje korienja (ius fruendi) izvlaimo korist, plodove iz neke stvari 4. ovlaenje raspolaganja (ius dispodendi): a. faktiko = zadiranje u samu supstancu stvari, ak i stvar unititi (ius abusus) b. pravno 5. ovlaenje vlasnika da ne vri ovlaenja (da ne koristi stvar) 6. pravo suprotstavljivosti 7. ovlaenje iskljuivanja svih treih lica Ogranienje mora biti:
40

legitimno legalno proporacijalno neophodno susedska prava zloupotreba prava (to je nedoputeno vrenje prava. Jedan vid je predvien ZOO i ZOSPO i to je PROTIVCILJNO VRENJE PRAVA, npr: sklapanje braka radi dobijanja dravljanstva).

Imamo jos ukupno 8 vidova zloupotrebe prava iz uporednog prava: 1. ikanozno (kodljivo): tu imamo subjektivni element nameru koenja i objektivni element nastalo koenje. 2. beskorisno koristiti pravo bez koristi 3. protivreno npr: neko upotrebljava moj ig 10 godina, ja to znam, ali onda iznenada pokreem tubu
4. nemoralno

5. nepravino 6. nesrazmerno tu je interes nesrazmerno mani od tete, npr: komija mi ue jedan do 5 cm u dvorite svojom gradnjom i ja mu traim restituciju 7. neprimereno kada imamo dve solucije, a mi biramo goru opciju
8. protivciljno

STICANJE PRAVA SVOJINE za sticanje prava svojine, kao i svakog drugog subjektivnog prava, potrebno je postojanje odreenih pravnih injenica, koje nazivamo OSNOVIMA = NAINIMA STICANJA SVOJINE (postoji i pojam nain sticanja u uem smislu = modus acquirendi, a to je samo jedna pravna injenica kod sticanja na osnovu pravnog posla sa vlasnikom). NAINI STICANJA SVOJINE mogu biti apsolutni ili relativni. APSOLUTNO STICANJE svojine kada zasnivamo pravo svojine na stvarima koje nisu objekt prava svojine, ali to mogu biti. Ovo moe kada su u pitanju RES NULLIUS (niije stvari), gde nemamo prethodnika ili sluaj kada zasnivamo pravo svojine na stvarima u drutvenoj
41

svojini, gde imamo prethodnika, ali on nema pravo svojine, ve neko drugo pravo izvedeno iz drutvene svojine. RELATIVNO STICANJE svojine zasnivanje prava svojine na stvari koje ima vlasnika, tj. ve je objekt neijeg prava svojine. Ovde imamo mogunost: 1. STICANJA PRAVA SVOJINE NEZAVISNO OD VOLJE PRETHODNIKA
2. STICANJE PRAVA SVOJINE NA OSNOVU VOLJE PRETHODNIKA - je sticanje na osnovu

pravnog posla, iji je jedini tvorac prethodni vlasnik (jednostrani pravni poslovi: testament, javno obeanje nagrade) ili jedan od tvoraca prethodni vlasnik (dvostrani pravni poslovi, tj. ugovori: o poklonu, o trampi, o kupoprodaji). NAINI STICANJA PRAVA SVOJINE su redom:
1. pravni posao

2. nasleivanje 3. na osnovu odluke dravnog organa: i. sudski organ ii. upravni organ (konfiskacija, eksproprijacija) 4. na osnovu samog zakona (skup pravnih injenica kojim se prenosi svojina, npr: odraj) STICANJE SVOJINE NA OSNOVU UGOVORA (pravnog posla) SA PRETHODNIKOM (prethodnim vlasnikom) Postoje 3 sistema, tj. tri razliita skupa pravnih injenica za prenos svojine: 1. FRANCUSKI 2. NEMAKI 3. RIMSKI (na sistem)

FRANCUSKI On je najprostiji. Trai se svojina prethodnika.


42

Translativno je dejstvo ugovora (u trenutku zakljuenja ugovora svojina prelazi na pribavioca). Ovo je ureeno dispozitivnom normom, dakle, ugovornici mogu drugaije da dogovore. Kada ne vai translativno dejstvo ugovora (odredbe o ovome u Franc. gra. zakoniku): 1. dispozitivna je odredba, dakle kad ugovornici drugaije odrede 2. kad su u pitanju generino odreene stvari
3. kada imamo viestruko otuenje, npr: vlasnik A sa licem B, C i D napravi ugovor o

kupoprodaji, ali samo licu D preda stvar. D postaje vlasnik samo ako je savestan. U Francuskoj upis u javne knjige nema konstitutivno dejstvo, ve je to samo zatita 3. lica. NEMAKI SISTEM je najsloeniji u pogledu injenica koje su vane ili ne. Uslovi:
1. svojina prethodnika, tj. da je prethodnik vlasnik + jo tri pravne injenice (nisu uvek

sve tri potrebne za prenos svojine)


2. obligacionopravni ugovor = kauzalni ugovor = osnovni ugovor = ugovor obvezivanja

pravni osnov, tj. saglasna izjava volja


3. stvarnopravni ugovor = apstraktan ugovor = izvrni ugovor = ugovor raspolaganja,

kojim se izvrava obaveza koju smo prihvatili


4. predaja (kod pokretne, tj. manipulacija kod nepokretne stvari = upis u javni registar)

1., 3. i 4. su dovoljne za prenos svojine. Sve ovo potie od uvanog pravnika Savinjija iz 19. veka. On je video u kupoprodajnom ugovoru 2 ugovora, tj. dve izjave volje, tj. dva puta po dve izjave volje. Po dve na svakoj strani. Prvi sporazum je obligacionopravni ugovor da e predati stvar i preneti svojinu. Ovo je ugovor obvezivanja. Drugim sporazumom se obaveza izvrava, tj. to je saglasnost obojce o prenoenju i primanju prava svojine prenosim svojinu i primam svojinu. To je ugovor raspolaganja. Ovde se vidi CAUSA, a stvarnopravni ugovor ima causu! Da li je pravno vano za pravni odnos da li su svega 3 ili etiri injenice? Jeste, jer kakva e biti dalja pravna sudbina te stvari. To je pravni znaaj ovoga da li su 3 ili 4 injenice, tj. svojina je prela, prodavac nema svojinu vie, hoe li pribavilac ostati vlasnik?! E, to zavisi od toga da li je 3 ili etiri injenice. Ako je dolo do prenosa bez te jedne injenice, tj. bez punovanog ugovora, onda prethodnik ima PREOBRAAJNO PRAVO, njegov prenos nema causu, nema osnova. Dolo je do neosnovanog obogaenja, tj. bez valjanog osnova je prela svojina. Zato moe stvar da
43

trai nazad putem ovog instituta neosnovanog obogacenja i da uspostavi preanje imovinsko stanje. Traie i stvar i dravinu i da mu se vrati pravo svojine. Ponovno sticanje svojine. Ako stvar vie nije kod pribavioca, jer je poklonio dalje, onda je taj trei stekao svojinu. Mogu da traim i od njega stvar, ali samo ako je nesavestan, a ostaje mi naknada tete od onog drugog. Kod nas su isto potrebne 3 injenice za prenos svojine, s tim to kod nas traim stvar kao vlasnik, a tamo kao neko ko nema svojinu. Razlog tome je to stvarnopravni zahtevi ne zastarevaju - ovo u Srbiji, dok obligacionopravni zahtevi stare ovo u Nemakoj. Posledice po 3. lica: Kod nas mogu i da traim od svih 3. lica, jer sam vlasnik, dok u nemakom sistemu mogu da traim, ali pod oteanim uslovima. Nemaki sistem vodi vie rauna o PRAVNOM SAOBRAAJU, a kod nas je vaniji INTERES VLASNIKA. to se zemljinjih knjiga tie, one su najbolje i najpedantnije u Nemakoj i vajcarskoj, dok neto manje u Austriji, ali su kod nas katastrofalne. Upravo zato nam poskupljuju ivot! Krediti su skuplji!

44

NA SISTEM RIMSKI Uslovi:


1. svojina prethodnika (dakle, derivatno sticanje kod koga je vano da je

prethodnik vlasnik)
2. punovaan pravni osnov (tj. ugovor upravljen na prenos svojine: kupoprodaja,

razmena, poklon) ovaj ugovor nije dovoljan, jer kod nas ugovor nema translativno dejstvo, tj. sam po sebi ne prenosi svojinu. On ima samo obligaciono dejstvo, tj. na osnovu njega nastaju odreena relativna prava. Zato je ugovor samo PRAVNI OSNOV, a za prelaz prava potreban je jo jedan momenat NAIN STICANJA U UEM SMISLU (modus akvirendi).
3. MODUS AKVIRENDI - taj modus je kod pokretnih predaja, a kod nepokretnosti upis

u zemljine knjige ili prenos tapije. SVE DOK SE STVAR NE PREDA KUPCU, VLASNIK STVARI OSTAJE PRENOSILAC. Ova predaja mora da bude akt volje prodavca, te bez obzira na to to prodavac ima ugovornu obavezu da stvar preda i prenese svojinu i to moe na to i sudskim putem biti nateran, ipak, kupac nema pravo da sam uzme stvar, ako mu je prodavac ne da. Ako kupac, protivno volji prodavca, sam uspostavi dravinu, on nee postati vlasnik, ve samo MANJIVI DRALAC. Takoe, sama predaja mora da bude upravljena na prenos svojine TO SE PRETPOSTAVLJA, JER je sam ugovor upravljen na prenos svojine. Meutim, ima i drugih mogunosti koje se onda istiu posebno, npr: prodavac preda kupcu stvar, sa tim da mu je ovaj priuva nekoliko dana!!! Iz ove injenice da SVE DOK SE STVAR NE PREDA KUPCU, VLASNIK STVARI OSTAJE PRENOSILAC proizlaze vane pravne posledice: 1. rizik sluajne propasti individualno odreene stvari snosi prodavac 2. plodovi koje stvar da pripadaju prodavcu 3. prodavevi poverioci mogu prodatu, a nepredatu stvar zapleniti i prinudno prodati radi namirenja svog potraivanja
4. ako prodavac istu stvar proda i preda drugome, vlasnik e postati taj drugi kupac

(samo ukoliko je savestan ovo je pretpostavka koju prvi kupac treba da obara), a pravi kupac moe samo zahtevati povraaj cene, ako ju je isplatio, kao i naknadu tete zbog neizvrenja ugovora Takodje, postoji ustanova viekratnog otuenja, lan 35. ZOSPO. Npr: lice A ima kupoprodajni ugovor i sa licem B i C i D, ali licu C preda stvar. Lice C je novi vlasnik, ali mora biti savestan (tj. da ne zna i nije mogao znati da je lice A napravilo vie ugovora).
45

predajaVrste predaje su obradjene kod DRAVINE!!!

ALTERNARTIVE REDOVNOM NAINU STICANJA SVOJINE, tj. ako ne mogu kao gore, onda kako mogu! Dakle, ako je prethodnik i dalje vlasnik, pravni poredak reaguje tako to otvara alternativne metode sticanja! Dve su takve mogunosti da se pribavi svojina kada ne moe na osnovu ugovora, tj. kada ne moe redovan nain sticanja. Prvo je ue primenjivo sticanje od nevlasnika! Drugo je ire primenjivo sticanje odrajem! STICANJE OD NEVLASNIKA se pogreno zove tako, jer je bolje i preciznije govoriti STICANJE OD NEOVLAENOG, a sve zbog situacije kada imamo sticanje od vlasnika koji je neovlaen da prenese svojinu! Ovo nije ustanova Rimskog prava, ve Austrijskog graanskog zakonika. Dakle, tu imamo dve situacije: 1. neovlaenog vlasnika, koji nema ovlaenje raspolaganja
2. kada stvarno nije vlasnik, pa nema ni svojinu, ni ovlaenje

Ova metoda sticanja omoguava sticanje samo kada je to nedostatak svojina prethodnika ili prethodnikovo ovlaenje raspolaganja! Dok odraj omoguava sticanje kada SVE NEDOSTAJE, tj. moemo nita nemati i odraj lei sve! Ovo sticanje od nevlasnika ili ti neovlaenog ne postoji svuda u svetu, ve to zakonodavac odreuje na osnovu toga koliko mu je vano da imate posla sa vlasnikom i koliko zaista ne eli da pree preko te mane, te ne uvodi ili uvodi ovu ustanovu. U tom sistemu NEOGRANIENE REIVINDIKACIJE 100 POSTO JE RTVOVANA SIGURNOST PRAVNOG PROMETA, A 100 POSTO JE VRSTA SIGURNOST VLASNIKA! Meutim, postoje sistemi koji prave kompromis ili tite vie jedno ili vie drugo!

46

Nae reenje je isto kao u predratnom pravu i po njemu za sticanje od neovlaenog potrebno je: PRAVNE INJENICE, OPTI USLOVI (KUMULATIVNO SVI) +

IVOTNI SLUAJEVI, POSEBNI USLOVI (ALTERNATIVNO SU POBROJANI, A POTREBAN SAMO JEDAN) OPTI USLOVI su KOD POKRETNE STVARI:
1. IUSTUS TITULUS osnov uperen na prenos svojine, punovani (ne ruljivi ili

nepostojei...) pravni posao uperen na prenos svojine.


2. Teretan, a ne dobroin pravni posao. 3. Nain sticanja MODUS AKVIRENDI (predaja=tradicija=prenos dravine) 4. Savesnost pribavioca u trenutku predaje (da nismo znali da taj nije vlasnik ili

nema ovlaenje) (to vie uslova, to se vie titi svojina) + (na sve ovo gore) jedan od 3 dodatna alternativno postavljena uslova: 1. pribavljanje na javnoj prodaji (drabi)
2. pribavljanje od lica koje je ovlaeno (ovlaeni trgovac) da ba takvu stvar stavlja u

promet 3. pribavljanje od onoga kome je vlasnik POVERIO STVAR (POVERENIKU) Ovlaeni trgovac je ono pravno ili fiziko lice koje je ovlaeno da stavlja u promet upravo takvu stvar kakvu smo pribavili. Javna prodaja (obina javna prodaja = dobrovoljna) zakonom nije formulisano ta to znai, ali to je uee javnog organa vlasti (zato je to oficijelna prodaja), tj. prodaja uz odobrenje vlasti. Draba = nadmetanje. Prinudna javna prodaja vri se u organizaciji suda u izvrnom postupku (zaplena stvari i nude se posle na toj prodaji). Ova prodaja nema veze sa priom sticanja od neovlaenog i za nju vae druga pravila! Pribavljanje od poverenika tj. od onoga kome je vlasnik poverio da mu vrati stvar (a ne radi otuenja, jer onda je punomonik i to je onda sticanje od vlasnika preko punomonika), a on izigra poverenje i proda stvar (npr: poslugoprimac, ostavoprimac, zalogoprimac, lice po ugovoru o delu, npr. da popravi stvar..., tj. priteaoci ili neposredni draoci prava). Ovde je opravdanje u stvari poruka vlasniku da razmilja kome daje stvar!

47

Dakle, sve su ovo uslovi kada se titi pravni promet na raun pravne sigurnosti vlasnika (rtvovan opravdan interes vlasnika)! To je tzv. originerno sticanje! To sve, ipak, nije definitivan gubitak, jer vlasnik ima pravo da trai ponovno sticanje svojine, tj. da ponovo postane vlasnik, tj. stekne svojinu! Ovo je IZUZETNO!!! Opisuje ga l. 31. Uslovi za ponovno sticanje svojine:
1. stvar za njega mora imati naroiti znaaj (to je slobodna sudijska procena)

2. postoji prekluzivan rok od 1 godine, poev od dana kada je izgubljena svojina

ODRAJ (usucapio) - je sticanje prava svojine na osnovu dravine koja ima odreene kvalitete i koja je trajala zakonom odreeno vreme. Alternativa je redovnom sticanju. Ovde se menja svojina sa jednog na drugi subjekt prava. To je ex lege = sticanje po sili zakona (lan 28-30 ZOSPO). Nije odraj svuda u svetu isti, jer zakonodavac bira kako e ga konstruisati. Odraj kod nas je ureen u tradiciji recipiranog rimskog prava i Austrijskog gra. zak., a od 1980. u ZOSPO. CILJ ODRAJA je da pretvara faktiko stanje u pravno stanje (je reakcija da se stane na kraj neskladu faktikog i pravnog stanja, tj. da se utvrdi ko i kako se ponaa, da li kao vlasnik ili ne). CILJ ODRAJA moe biti i dokazivanje prava svojine (npr: ja jesam vlasnik, a ne mogu to da dokaem. ivim u stanu 20 godina, nisam upisan u zemljine knjige, nemam ugovor, e... tada odrajem dokazujem). Takoe, iz praktinih razloga e se pozivati na odraj vlasnici koji su pravo svojine stekli derivatnim putem, tj. na osnovu pravnog posla sa vlasnikom. Zato? Zato to sticanje na osnovu pravnog posla sa vlasnikom podrazumeva i punovanost osnova i postojanje modusa i postojanje svojine na strani prethodnika, a ako je i on stekao derivatnim putem, onda i postojanje svojine na strani njegovog (prethodnikovog) prethodnika i tako redom. Taj dokaz je teak i nekad nemogu, pa se zato posle odreenog vremena vlasnik moe pozvati na pravila o odraju, iako je stekao derivatnim putem. Dovoljno je da DOKAE ZAKONITOST SVOJE DRAVINE, a kod vanrednog odraja ak ni to, jer se ne trai, dok se savesnost pretpostavlja i ne mora se dokazivati.
48

Potrebna je SUDSKA DEKLARATIVNA ODLUKA, tj. samo sud moe da kae da je to to da sam ja vlasnik, jer sam dokazao odraj, a sa tom odlukom se onda mogu upisati u zemlj. knjige. Reeno je da je u nekim sistemima vlasnik uvek zatien, tj. SISTEMOM NEOGRANIENE REIVINDIKACIJE, meutim, kod nas postoji: 1) ODRAJ i 2) STICANJE OD NEOVLAENOG! Ovo, prvo reenje neograniena reivindikacija, eli da ostavi nesklad izmeu faktikog i pravnog stanja, pa samo donekle menja situaciju, a to je da predvia da reivindikacija zastari, tj. predvia da zastari reivindikacioni zahtev. ZASTARELOST (i dalje postoji, pa onaj kod koga je stvar moe da vrati stvar ako eli) ili PREKLUZIVNO (fatalno). Drugo reenje je ODRAJ, jer se njime nesklad okonava, tj. faktika prerasta u novu pravnu situaciju! Postoje dve vrste odraja: redovan i vanredan (ovo su tradicionalni, a ne racionalni nazivi, jer nisu utemeljeni u logici). Osnovna ideja je to vie uslova za odraj, to je krae vreme potrebno i obrnuto! Manje uslova due vremena! Ovde imamo: SVOJSTVA DRAVINE + ROK = ODRAJ (STICANJE SVOJINE)! REDOVAN ODRAJ (usucapio ordinario) zahteva:
1. SVOJINSKU DRAVINU (to od vrsta dravine) + 2. KVALITETE DRAVINE: SAVESNA (to se pretpostavlja), ZAKONITA (to se

dokazuje na sudu. Punovaan, tj. ima valjan pravni osnov, tj. onaj koji je podesan za sticanje tog prava), PRAVA (To se dokazuje na sudu. Ovo je NAIN, tj. nema prevare, potajno uzeo, prisilio...) +
3.

KRAE VREME (pokretna 3 godine, nepokretna stvar 10 godina)

VANREDNI ODRAJ (usukapio ekstraordinario) zahteva: 1. samo SAVESNA DRAVINA +


2. ROK (pokretna 10 godina, nepokretna stvar 20 godina)

SAVESNOST Da li se savesnost trai tokom celog roka? DA. SAVESNOST SE PRETPOSTAVLJA, TE SE NE MORA DOKAZIVATI.

49

Razlika savesnosti kod redovnog i vanrednog odraja? Razlika potie od same funkcije ova dva odraja. Npr: moja savesnost kod redovnog odraja se tie toga ta sam mogao ili morao da znam o tom licu od koga stiem, tj. da znam da nije vlasnik. Dakle, mi tu verujemo da jeste vlasnik. ***Prof. Vodinelic nudi reenje TROSTEPENOG ODRAJA i to smo dobili kao dodatak od prof. avoki. Savesnost kod vanrednog odraja ona se odnosi na bilo koju injenicu koja nas je onemoguila da postanemo vlasnik, tj. da steknemo. Npr: zabluda kod indentiteta stvari (u bioskopu je mrak i uzmem tuu stvar sluajno). Savesnost kod redovnog odraja se odnosi na to da prethodnik nije vlasnik, da nisam znao ili mogao znati da lice nije vlasnik, jer stiemo od lica koje nije vlasnik stvari. To lei savesnost, kao kod sticanja od nevlasnika. KOD ODRAJA DOKAZUJEM POETAK I KRAJ DRAVINE!

RAUNANJE VREMENA se vri po pravilima ZOO i SHODNO se primenjuje na ZOSPO. Rok moe biti krai ili dui. Vreme potrebno za odraj poinje tei onoga dana kada je dralac stupio u dravinu stvari. Rok moe biti odreen u danima, nedeljama, mesecima i godinama. Rok odreen u danima poinje tei prvog dana posle dogaaja. Rok tee neprekidno, tj. nedelje i praznici se ne oduzimaju. Ako kraj roka pada u dan kada je zakonom odreeno da se ne radi, kao poslednji dan roka se rauna sledei radni dan. to se tie rokova, iako su kogentnim normama ureeni, rokovi se menjaju: prekidom, priraunavanjem i zastojem!
50

PRIRAUNAVANJE:
1. kada su uzukapijenti iste vrste, tj. sledbenik i prethodnik su jednaki uzukapijetni

iste vrste, onda ide PROTEKLO VREME + NOVO VREME. 2. kada uzukapijenti nisu jednaki, onda, npr: za pokretnu stvar sledi: Imamo lice A, koje stie na osnovu redovnog odraja, u roku od 3 godine i dralo je stvar 1.5 godinu, tj. 50 procenata potrebnog vremena. Imamo sada lice B, kod koga se nala stvar lica A, te lice B dri stvar u vanrednom odraju. Dakle, licu B treba 10 godina za tu pokretnu stvar, a kako je lice A dralo ve 50 posto vremena, ostaje da lice B treba da dri drugih 50 procenata vremena, ali 50 posto onog vremena, koje je potrebno za vanredni odraj, a to je 10 godina, tj. polovinu 5 godina! Ukupno su lice A i lice B drali stvar 6.5 godina! Dakle, najbolje je izraziti proteklo i preostalo vreme u procentima i voditi rauna o vrsti odraja! Okolnosti koje utiu da rok ne moe da tee: ZASTOJ i PREKID.

ZASTOJ:

Slabije smeta za rok. Prema zastoju vreme potrebno za odraj ne tee u dole navedenim situacijama, bez obzira ko se naao u ulozi uzukapijenta, a ko u ulozi vlasnika: 1. izmeu branih drugova 2. izmeu roditelja i dece

51

3. izmeu tienika i organa starateljstva, za vreme trajanja starateljstva i dok ne budu poloeni rauni 4. izmeu dva lica koja ive u vanbranoj zajednici, dok ta zajednica postoji
5. odraj ne tee protiv vlasnika koji se nalazi na VOJNOJ DUNOSTI ZA VREME

MOBILIZACIJE U SLUAJU NEPOSREDNE RATNE OPASNOSTI ILI RATA 6. odraj ne tee protiv lica zaposlenih u tuem domainstvu, kada se kao uzukapijent pojavljuje poslodavac ili lan njegove porodice, sve dok traje taj radni odnos
7. vreme potrebno za odraj ne tee za sve vreme za koje vlasniku nije bilo

mogue, a zbog nesavladivih prepreka da sudskim putem zahteva zatitu svog prava (kada sudovi ne radi zbog elementarne nepogode zemljotres. Uostalom, to je faktiko pitanje o kojem odluuje sud.)

Uticaj uzroka zastoja moe biti dvojak:


1. AKO SE UZROK ZASTOJA POJAVIO PRE NEGO TO JE ROK ZA ODRAJ UOPTE

POEO TEI, odlae se poetak roka, koji poinje tei kada taj uzrok prestane (npr: ako je uzukapiona dravina nastala dok se vlasnik nalazio na VOJNOJ DUNOSTI, rok e poeti da tee tek kada vlasniku prestane vojna dunost)
2. AKO SE UZROK ZASTOJA POJAVIO NAKON TO JE ROK ZA ODRAJ POEO

TEI, njegov tok se zaustavlja i vreme ne tee sve dok uzrok zastoja postoji, a kada taj uzrok nestane, rok nastavlja da tee i ranije proteklo vreme se rauna (npr: ako je isteklo dve godine uzukapione dravine i to pre odlaska vlasnika na VOJNU DUNOST ZA VREME RATA, rok nee tei za sve vreme dok se on nalazi na vojnoj dunosti, a po prestanku te dunosti bie potrebna jo godina dana da uzukapijent postane vlasnik /pokretne stvari/ na osnovu redovnog odraja)

Protiv vlasnika koji je maloletan ili drugo poslovno nesposobno lice, rok za odraj tee bez obzira da li ima zakonskog zastupnika ili ne, ali ako ovakav vlasnik nema zakonskog zastupnika, odraj ne moe nastupiti, pre nego to proteknu dve godine od dana kada je vlasnik postao potpuno poslovno sposoban ili od kada je dobio zastupnika. Protiv vlasnika koji se nalazi na ODSLUENJU VOJNOG ROKA ILI NA VOJNOJ VEBI, vreme potrebno za odraj tee, ali odraj ne moe nastupiti dok ne proteknu tri meseca od odsluenja vojnog roka. Imamo dve podvrste: 1. slabiji zastoj = zastoj sa slabim dejstvom (primer za vojsku)
52

2. jai zastoj = zastoj sa jakim dejstvom (vreme se prekida, pa se nastavlja)

PREKID:

Jae smeta za rok, dejstvo mu je jae od zastoja za uzukapijenta, jer gubi sve, sve propada, celo prethodno vreme, prekid je fatalan po proteklo vreme.

Razlozi za prekid ZOSPO nema u pogledu prekida i zastoja svoje odredbe, ve se SHODNO (tj. menja se ta treba) primenjuju odredbe roka o zastarelosti (regulisano u ZOO). Meutim, priroda zastarelosti (slabe prava) je drugaija od odraja (gube se prava), pa je ovo, u stvari, upuivanje u mrak. Ovde sami pronalazimo razloge za prekid. Svi razlozi za prekid upuuju na ono to je elementarno kod odraja. To je ideja nedostaje neto to je neophodno za sam fenomen odraja. Tako sledi:
1. Dravina ako lice (uzukapijent) izgubi dravinu, sve vreme propada. Ako je

dravina vraena u roku za samopomo ili dravinsku zatitu (za oba su rokovi 30 dana i godinu dana), sledi da nema PREKIDA.
2. Savesnost dravine dovodi do prekida, jer nema odraja bez savesnosti. im

sam postao nesavestan (kada sam saznao ili mogao saznati da nisam vlasnik) dolazi do prekida roka.
3. Kada vlasnik tui draoca i trai dravinu, tj. vri pravo svojine (postavlja zahtev

da mu se vrati stvar). Ovo pod uslovom da sa tubom uspe (duina tog procesa zavisi od aurnosti sudije), dakle samo sa pravosnanom odlukom. Da se ne bi dogodila da rok za odraj prodje zbog dugog suenja, za vlasnika, ako uspe, odraj se prekida od asa podnoenja tube.
4. Kada uzukapijent vlasniku prizna svojinu (Jeste, drim tvoju stvar.). Ovde

nemamo nesklad izmeu faktikog i pravnog stanja! To je elementarno, jer nema svojinsku dravinu, a bez svojinske dravine nema odraja. Naravno, u sluaju da se ovo priznanje izvri nevlasniku, onda to nije ovaj sluaj.
5. Propast same stvari. Fizika i pravna (pravna kada zakon iskljui mogunost da

se na toj stvari ima svojina). 6. Kada tree lice postane vlasnik (npr: po pravilima o sticanju od neovlaenog).

53

EFEKTI ODRAJA - po sili zakona dolazi do promene, tj. vlasnik gubi svojinu, a uzukapijent postaje vlasnik. Istekom poslednjeg dana roka se stie svojina. Ovo ne znai da pravo svojine zastareva, jer vlasnik koji ne vri svoje pravo svojine nije izloen riziku gubitka prava, jer to je jedno od ovlaenja svojine kao subjektivnog prava (plus dispozicija subjekata), bila stvar kod vlasnika ili kod nekog drugog. Meutim, ukoliko imamo dugogodinje nevrenje prava svojine i stvar se nalazi kod drugoga + ispunjeni su odreeni uslovi UZUKAPIONE DRAVINE, tada sledi prestanak svojine ranijeg vlasnika. Pravo svojine steeno odrajem po obimu odgovara dravini! Sud se na odraj ne obazire po slubenoj dunosti, ve po prigovoru ili zahtevu uzukapijenta! ODRAJ IMA RETROAKTIVNO DEJSTVO, jer istekom zakonskog roka uzukapijent postaje vlasnik, a njegovo pravo svojine postoji poev od momenta sticanja dravine. Posledice: 1. plodovi i sve koristi koje je stvar dala u meuvremenu pripadaju novom vlasniku 2. hipoteka konstituisana pre isteka roka odraja prea je od hipoteke konstituisane posle isteka roka za odraj 3. uopte, sva raspolaganja injenja od strane uzukapionog draoca se konsoliduju (sreuju, jaaju) i vae, a raspolaganja injena od strane biveg vlasnika gube vanost PRAVA TREIH:

ako je uzukapioni dralac do stvari doao teretnim poslom, vai da prava treih, koja su eventualno postojala na stvari, ostaju ako je uzukapioni dralac za njih znao, tj. morao znati, u protivnom prestaju (s tim to i u pogledu njih treba da istekne vreme odraja) ako je uzukapioni dralac do stvari doao bez naknade, prava treih bi trebalo da ostanu, bez obzira na savesnost uzukapijenta u pogledu tih prava

Ovo je VANKNJINO STICANJE PRAVA SVOJINE, jer nema potreba za MODUSOM kod odraja, tj. kod nepokretnosti je to upis u zemlj. knjige (uknjienje). Taj upis bi imao samo deklarativno dejstvo, jer ako ako sam se na 1Kvkm ponaao kao vlasnik, neu postati na 5Kvkm ako sam se na njima ponaao kao suvlasnik, ve u na njima stei susvojinu.

54

Meutim, upis u zemljine knjige je neophodan da bi odraj proizveo dejstvo i prema singularnim sukcesorima (singularna sukcesija je stupanje pravnog sledbenika u jedno ili vie tano odreenih prava i obaveza pravnog prethodnika, za ivota poklon, trampa, cesija, ili za sluaj smrti legat) onoga ko je izgubio pravo svojine usled odraja, sledi da po tome ne moe biti tete za onoga koji je, oslanjajui na javne knjige, pribavio sebi pravo, pre nego to je to ODRAJEM STEENO PRAVO bilo uknjieno. Uzukapijent se po isteku roka za odraj moe odrei odraja i tada stvar ostaje u svojini dotadanjeg vlasnika, a ne smatra se da ju je uzukapijent poklonio jedna vrsta OBLIGATIO NATURALIS, tj. moralna obaveza. Uzukapijentovi poverioci i druga pravno zainteresovana lica mogu pobijati ovo odricanje. RE DVE O DENACIONALIZACIJI Denacionalizacija je ponovno sticanje svojine (sticanje od strane nas ili naih sledbenika). To je pravno savladavanje autoritativne prolosti. Razlozi oduzimanja socijalizam je teio to veoj jednakosti ljudi, pa i imovinskoj jednakosti. Bilo je vie nacionalizacija: privrednih grana, stambenih zgrada, graevinskog zemljita. Uspostavljeni su svojinski maksimumi. Bilo je i mogunosti KONFISKACIJE, u sluaju ogreenja o Krivini zakon. Takoe, bilo je i EKSPROPRIJACIJA, s tim to su naknade bile simboline. Denacionalizacija nikad nije 100-postotna. Postoji vie naina. OBETEENJE ili VRAANJE U NATURI. Kod Maara je bilo OBETEENJE i to po veoma niskim kriterijumima. Niko se nije bunio. Kad nas e biti primarno VRAANJE, a ako ne moe, onda OBETEENJE. Naravno, stare se nepravde ne smeju uklanjati stvaranjem novih, tako da zakon koji je donet u svrhu evidentiranja oduzete imovine, u svojim lanovima koji govore o tome da onaj ko se ne prijavi u odreenom roku gubi pravo na povraaj svoje imovine, jeste besmislen, jer ne moe se unapred prekludirati neto to ni ne znamo u kojoj meri e biti i kom obliku. Poljaci su pokuali neto slino, pa su najpre evidentirali imovinu, a poto su videli da je to ogromna koliina, nisu hteli da je vrate. To nije moglo proi, s obzirom da su izazvali osnovano i opravdano oekivanje kod graana i nije moglo doi do odustanka denacionalizacija je izvrena. Evropski sud je konstatovao takvu obavezu drave prema graanima. GRADSKO GRAEVINSKO ZEMLJITE je do novog Ustava od 2006. godine bilo u dravnom vlasnitvu.

55

GRAENJE NA TUEM ZEMLJITU PRIRATAJ Tada se zgrada spaja sa zemljitem. Ovde se postavlja pitanje, u sluaju da nema ugovornog odnosa izmeu dva vlasnika, kako dalje? Ovo zavisi od zakonodavca. Imamo nekoliko naina:
1. SUPERFICIES CEDIT SOLO (po starom shvatanju sve pripada vlasniku zemljita, jer je

zemlja uivala vei znaaj ekonomski i politiki) 2. SUSVOJINA bilo samo na zgradi, bilo i na zgradi i zemljitu. 3. POVRAAJ U PREANJE STANJE tj. sve to se izgradi ima da se skloni.
4. Ovo je kod nas - oba objekta moraju da pripadaju jednom licu (svejedno je kome da

li vlasniku zemljita ili vlasniku zgrade). Postoje kriterijumi koji odreuju da li je jedan ili drugi vlasnik svega: a. SAVESNOST b. VREDNOST ZGRADE I ZEMLJITA (ta je vrednije) c. POTREBE ZA OBJEKTOM (ko ima vee potrebe za izgraenim objektom, vlasnik zemljita ili vlasnik zgrade) SAVESNOST (postoji nekoliko opcija), ovde znak (+) znai savesnost, a znak (-) nesavesnost: VLASNIK ZEMLJITA (+) preobraajno pravo, tj. opciju: VLASNIK ZGRADE (-) = vlasnik zemljita ima

1. da trai ruenje zgrade

56

2. prepusti zemlju u svojinu gradiocu i trai mu naknadu za vrednost zemljita 3. ... (-) (+) = vlasnik zgrade stie sve. Meutim, savesnost nije osnov sticanja i zbog toga mora doi do obeteenja vlasnika zemljita. (+) (+) = ni prvi, niti drugi, ne znaju da se gradi i oba su savesna. Ovde slede kriterijumi vrednosti, tj. ono to vredi vie privlai ono drugo! Naravno, naknada onome drugom se podrazumeva. Ako su jednake vrednosti ili pribline, sledi trei kriterijum kriterijum POREBE ZA OBJEKTOM, tj. kome je potrebniji, njemu se dosuuje, a redovno je to graditelj. (-) (-) = ovde vlasnik zemljita ima pravo da ne radi nita (dispozicija subjekata) i ne znai da ako ne radi nita da time izjavljuje volju, jer postupa u skladu sa ovlaenjima svojine (a, jedno od njih je upravo to da ne mora da radi nita), dok vlasnik zgrade vrea tuu svojinu, to je gore. Ovde imamo analogiju sa prvom opcijom i moe: 1. ne moe da rui 2. preputanje zemlje graditelju, uz naknadu vlasniku zemljita 3. da stekne zgradu i isplati graditelja ZAJEDNICE SVOJINE U naem pravu postoji zatvoren broj zajednica svojine 3 vrste odreenih kogentnim pravilima: 1. ZAJEDNIKA SVOJINA (ZOSPO) 2. SUSVOJINA (13. LAN I DALJE) 3. ETANA SVOJINA (19. LAN) ZAJEDNIKA SVOJINA je pravo svojine vie lica na jednoj stvari PO ODREDIVIM UDELIMA! Udeo je vana re! Udeo se u zakonu naziva IDEALNI DEO = KVOTA = ALIKVOTNI DEO. UDEO je deo odreen prema celini. Deo ega? Odreen prema emu, kojoj celini? Imamo vie odgovora: 1. da je deo stvari
57

2. da je deo prava svojine, jer se tu svojina deli 3. da je deo vrednosti stvari zajedniara i suvlasnika 4. da je vrenje prava svojine izmeu zajedniara i suvlasnika Profesor V. Vodineli misli da je UDEO sve to, ali ne uvek u svemu, ve se tie OVLAENJA KOJA INE PRAVO SVOJINE, jer su ovlaenja sadrinski razliita! Jedno od ovlaenja svojinskih je OVLAENJE PRIPADANJA (stvar pripada u potpunosti vlasniku). Pravo pripadanja znai pripadanje nekog objekta odreenom subjektu (moje autorsko pravo, moje je dete). Pravo pripadanja kod zajednike svojine znai da je udeo u objektu svojine, tj. udeo u samoj stvari, a nad kojim postoji svojina. Poto je zajednica u pitanju postoji i vie prava pripadanja, pa svako od njih kae da mu pripada DEO stvari, a ne cela stvar. Mogu isto da kau NAE JE! Npr. kada nas dvojca imamo jedan sto, re je o tome da se radi o zamiljenim delovima, a ne realnim delovima, pa tako ja nemam 4 noge, a on dasku stola! To su zato IDEALNI = ZAMILJENI, a ne MATERIJALNI = REALNI delovi. To su delovima u mislima odreeni. To je predstava u mislima da mi pripada neto. Kod OVLAENJA (prava) PRIPADANJA UDEO je zamiljeni deo samo stvari. Kada je re o ostalim ovlaenjima, onda udeo znai udeo u pravu, tj. ostalim ovlaenjima koje ine to pravo, pravo svojine. Npr: kod PRAVA KORIENJA (prisvojiti plodove) to je onda deo od plodova koji stvar daje. Ne moe niko sve polodove prisvojiti, ve svako sa svojim pravom prisvajanja ima odreeni deo kvotu. Kada je re o dravini to je udeo u pravu da se bude dralac, ali niko sam, niko u celosti. Tano se odreuje ko i kada i koliko moe da dri (npr: od 7 dana ja 3 dana...). UDEO postoji i kod ZAJEDNIKE SVOJINE, SUSVOJINE i ETANE SVOJINE. Sa stv. pripadanja udeo je zamiljeni deo stvari (zamiljeni deo, ali u svakoj estici, npr. stolice ja imam odreeni deo IDEALAN DEO!), a kod ostalih prava udeo je mera u vrenju odreenog ovlaenja. Po zavretku svojinske zajednice (npr: posle prodaje), udeo je mera u vrednosti koja se dobija posle teretnog raspolaganja. Svaki zajedniar ima samo odrediv udeo (da se moe odrediti, tj. odrediti njegovu veliinu = meru). Kod zajednike svojine postoje udeli koje moemo odrediti. Udeli su odredivi, ali nisu odreeni.
58

Dokle god udeli nisu odreeni, ve samo odredivi, to je zajednika svojina. Uvek postoji mogunost da se odredi udeo. im se odredi udeo, to je onda SUSVOJINA. ta znai da se udeo moe svakog trenutka odrediti? Uvek u nekom pravnom aktu imamo meru na osnovu koje odreujemo udeo. Zajednika svojina je onaj sluaj kada vie lica imaju jedno pravo svojine na jednoj stvari i sve je to zakonom odreeno, nastaju ex lege kada se steknu sve injenice. Nastaje na osnovu zakona (ne podzakonskog akta, ne upravnog akta...), tj. Tu imamo numerus clausus samo oni sluajevi koje zakon odredi: brana zajednica, vanbrana zajednica, porodina zajednica = domainstvo, sanaslednike, etani vlasnici u jednom sluaju, neki sluajevi susedskog prava (neki zid, drvo na samoj mei). Dok smo, npr. u braku, sve to stiemo stiemo kao zajedniku svojinu. Svaki zajedniar ima sva svojinska ovlaenja, a ono to je vano jeste PRINCIP KONSENZUSA, tj. o svemu se zajedniari dogovaraju. Sporazumom zajedniara se opredeljuje vrenje svojinskih ovlaenja. Svi imamo sva prava, nezavisno od veliine udela. Svi glasovi vrede isto. Svako od suvlasnika ima jednako pravo uea. Dakle, zakonodavac im alje poruku da se dogovaraju o nainu vrenja ovlaenja. Za neke zajedniare u sluaju spora vai presumpcija o veliini udela. Tako su udeli branih drugova jednaki u sluaju spora, a inae oni mogu dogovoriti kako god ele. Udeo pripada jednome, a stvar njima! Raspolaganje udelom je mogue kod zajednike svojine, ali efekat nastaje tek kad prestane zajednika svojina. Dakle, raspolagati se udelom moe, ali efekat nastupa tek kada udeo postane odreen, tj. kada prestane zajednika svojina. Izuzetak od konsenzusa, tj. kada ne trebada pitamo drugog to su radnje na koje je ovlaen svaki zajedniar ponaosob, a to su one koje su u interesu svih i to po razumnom toku stvari: da se sprei propadanja zatita stvari hitno potrebne radnje samopomo i tuba

Prestanak: 1) voljno ili 2) po sili zakona im propadnbe stvar, im prestane postojanje zajednice (razvod braka). Svaka zajednika svojina se javlja kao pratnja nekog prava branih prava...

59

SUSVOJINA za nju vai da uvek moemo u nju, ali i iz nje. Nisu nam potrebna neka druga prava, niti neka lina svojstva. Ovde moe svako sa svakim. Udeo je glavna re, ali sa drugim pridevom, udeo je ODREEN! Onoga trenutka kada udeo postane odreen, imamo susvojinu.
60

Suvlasnici su dva ili vie lica koja imaju svojinu na jednoj stvari i iji su udeli odreeni. Suvlasnik je vlasnik svog udela. Suvlasnik je slobodan (nije mu potrebna saglasnost ostalih) da raspolae svojim udelom. Dakle, moe vriti i konstitutivan prenos (dam nekome zalogu na mom udelu; dam nekom plodouivanje na mom udelu) i translativan prenos (poklonim nekom udeo, taj odmah postaje suvlasnik umesto mene). Suvlasnik ne moe da vri ona raspolaganja, koja bi nakodila ostalim suvlasnicima. Naravno, moe biti izuzetaka, tj. ogranienja u slobodnom raspolaganju (npr: neka prea prava to su prava kod kojih njihov imalac moe da stekne pre drugih, pravo pree kupovine...). Samo u pogledu nepokretnosti, ostali suvlasnici imaju zakonsko pravo pree kupovine, ali uvek moe nastati ugovorno pravo pree kupovine. Odnos suvlasnika prema samoj stvari kod zajednike svojine svi moraju da se dogovore o svome, sa izuzetkom onih neodlonih radnji, a ovde imamo 2 razliita reima suvlasnika prema stvari: Administratio (upravljanje sa stvari) vrenje svojinskih ovlaenja u pogledu same stvari, tj. kako se donose odluke kako e se vriti ovlaenja u pogledu samo stvari vrenje prav auea (pravo da se sudeluje u odlukama). Svi uesnici imaju pravo na donoenje odluka. Imamo ORDINARIA (redovno upravljanje, npr: kratkoroni zakup) i EXTRAORDINARIA (vanredno upravljanje, npr: to su pravni poslovi koji su dalekoseniji dugogodinji zakup). Dakle, razlika je u tome na ta se odnosi i koje radnje podleu redovnom, a koje vanrednom upravljanju. Vanredno upravljanje se odvija po principu KONSENZUSA, a redovno se odvija po principu veinskog opredeljenje = demokratski. Veliina se rauna prwma udelu, prema veliini udela. Naravno, prvo se svaki pravni posao kvalifikuje, da bi se videlo koji reim treba primeniti. I ovde postoje poslovi koje ne podleu ni konsenzusu, ni veini, ve svako moe da ih radi: tu vlada neoboriva presumcija da su u interesu svih ostalih. Nekad susvojina nastaje po sili zakona! Postoji pravo svakoga na deobu zajednice preobraajno pravo. Kako se raskida susvojina, tj. deoba suvlasnike zajednice? Saglasnou volja prestaje zajednica, tek ako nema te saglasnosti idu odreena pravila vezana za to: tako kod deljive stvari sud mora da je deli
61

kod nedeljive stvari ide prodaja i raspodela novca ili preputanje svojine + isplata udela ostalima deoba moe bilo kada osim u nevreme = onda kada bi poslovi ostalih trpeli

ETANA SVOJINA to je kada su razni delovi jedne iste zgrade u svojini razliitih vlasnika. Tek u 20. veku dolazi do afirmacije etane svojine, kada su ljudi bili na nju usmereni, tj. sticajem prilika morali da je definiu. Ovde imamo 4 mogua objekta prava: zgrada kao takva posebni delovi zgrade zajedniki delovi zgrade zemljite

Etana svojina je svojina na posebnom delu zgrade + (praena) zajednica svojine na zajednikim delovima zgrade + zajednica svojine na zemljitu. Posebni deo zgrade fiziki deo zgrade. Ovo odreuje zakonodavac kogentnim normama. To je zakonom definisana celina i na njemu se moe imati samo jedno pravo svojine. Imamo u ZOSPO etiri takva dela: stan poslovna prostorija garaa garano mesto

*etaa = sprat, na franc. Zajedniki delovi zgrade isto su zakonom definisani kogentnim normama. To je svaki onaj deo zgrade koji slui za najmanje 2 posebna dela (npr: od 50 stanova za najmanje dva). Npr: zid izmeu dva stana je zajedniki deo zgrade, nosei zid za sve, krov... Ovo je vano zbog primene razliitih normi, tj. jedan je reim za zajednike delove zgrade (koji su u zajednikoj svojini i to je akcesorno pravo, jer je u pratnji prava nad posebnim delom, nedeljivo je od toga), a drugi za posebni deo zgrade (objekat etane svojine). Zemljite je ili u privatnoj svojini, pa sledi susvojina ili je u dravnoj svojini, pa sledi pravo korienja.
62

Isto je akcesorno pravo pravu nad posebnim delom, jer prati to glavno pravo, ne moe da se deli dokle god zgrada postoji. Istorijski razvoj ustanove etane svojine postoji nekoliko stvari koje su uticale na to: nuda da u okviru jedne graevine razni delovi budu od razliitih lica. Ovo je krenulo iz Srednjeg veka, kada se u ograenim gradovima moralo graditi u visinu zbog manjka prostora, a poto niko nije imao toliko sredstava da gradi tako neto, ljudi su se udruivali i na taj nain su nastajale zgrade u susvojini, pa su posle tek odreivali koje delove e ko da koristi. Prvi i drugi Sv. rat su doveli do afirmacije ovoga, tj. do probijanja pravila superficies solo cedit. Do tih ratova je sve moglo da se deli vertikalno, tj. sve to je iznad mog zemljita bilo je moje, dakle nije mogla da postoji horizontalna podela. Opet, nuda ovih ratova je probila ovaj princip, jer je izgradnja zahtevna bila + socijalno zakonodavstvo, koje je limitiralo visinu zakupnine, jer cene bi rasle zbog male ponude posle rata, a velike potranje, pa su bogati bili demotivisani da grade velike zgrade. Tu zakon titi elementarno pravo na stanovanje, ali vlasnici gube interes nad zgradama, pa ih nisu ni gradili, ni hteli da izdaju. Zato sledi udruivanje onih koji su sebi poeli da prave zgrade, a neki vlasnici ih prodaju, pa sve to dovodi do priznanja etane svojine.

63

PRESTANAKA PRAVA SVOJINE U zavisnosti od toga da li pravo svojine prestaje samo za dotadanjeg vlasnika ili se gasi i nestaje iz pravnog ivota, imamo APSOLUTNE (stvar postane res nullius, propadne, propadne, izgubi svoju individualnost pokretna stvar postane potpuno inkorporisani deo nepokretnosti) i RELATIVNE (pravo prestaje za dotadanjeg imaoca njeogovom voljom: prodaja, poklon, trampa ili bez njegove volje: odraj, sticanje od neovlaenog) naine prestanka svojine. Pravo svojine moe prestati DERELIKCIJOM, a stvar postaje DERELINKVIRANA. Ako je nepokretnost u pitanju prelazi u drutvenu svojinu, a ako je pokretna u pitanju prelazi u res nulius. Vlasnik se odrie prava svojine na nepokretnosti jedino ako na njoj nema tereta (hipoteke, plodouivanja), osim stvarnih sluebnosti. Izjava o odricanju se daje optinskom organu uprave. Derelikcija je jednostrani pravni posao i treba je razlikovati od poklona, jer za poklon je potrebna saglasnost poklonoprimca. Pravo svojine se ne moe izgubiti zastarelou, tj. nevrenjem, ve samo kada se steknu posebni uslovi za STICANJE SVOJINE OD NEOVLAENOG ili ODRAJ.

64

ZATITA SVOJINE Ona se vri od: 1. neosnovanog dranja vlasnikove stvari, tj. od oduzimanja 2. uznemiravanja, tj. ograniavanja vlasnika Ovo su PRAVI SVOJINSKI ZAHTEVI I ovi zahtevi za zatitu svojine odgovaraju po sadrini onim zahtevima kojima se titi dravina, ali to nisu jedini zahtevi koji postoje kod svojine, jer imamo jo i: 1. tubu za utvrivanje prava 2. tubu za naknadu tete (ona postoji tek kada doe do tete) 3. tubu neosnovanog obogaenja (tek kada doe do neosnovanog obogaenja) PRAVI SVOJINSKI ZAHTEVI jesu stvarnopravni zahtevi, jer se reaguje zbog same povrede svojine i ta povreda raa ova dva zahteva. To je direktna zatita. To su: REIVINDIKACIONI i NEGATORNI zahtev. Sadrina je jednaka sadrini dravinskih zahteva:

da se vlasniku preda stvar da neko neto ne ini to predstavlja smetanja ili da izvri neku novu radnju da prestane uznemiravanje

Ovo su petitorni zahtevi u petitornoj parnici. MEUTIM, sam OSNOV zahteva je drugaiji. Osnov je ono odakle potiu u stvari zahtevi. Tako kod dravinskih zahteva osnov poticanja je iz toga to smo draoci, a kod svojinskih zahteva zato to smo vlasnici. Odnosno, da li se trai kao dralac neto ili kao vlasnik. Pandami REIVINDIKACIJI i NEGATORIJI su PUBLICIJANSKI ZAHTEV i NEGATORNI PUBLICIJANSKI ZAHTEV. Oni se ne temelje na svojini i nisu pravi svojinski zahtevi, jer im je osnov neto drugo, tj. osnov im je jae pravo da se bude dralac, tj. jae pravo na dravinu. Odnose se na svojinsku dravinu, tj. dravinu stvari. Tako, onaj koji ima jai osnov koristi ova dva pandama zahtevima. U sluaju da sud ne nae osnov odbacie moj zahtev. Dakle, OSNOVANOST ZAHTEVA je vana, jer je sadrinski vrlo slian, ali podrazumeva razliite pravne reime.

65

REIVINDIKACIONA TUBA njome se moe zahtevati ISKLJUIVO INDIVIDUALNO ODREENA stvar (zato, npr. je jako vano kada je re o sluaju krae ili nestanka sume novca, da li je novac bio individualizovan u omotu, koverti ili nije, jer time vlasnik spreava i zastarelost i mogunost da se iz te sume naplate drugi poverioci), u suprotnom, ostaje nam TUBA ZA NAKNADU TETE (meutim, ova tuba zastareva). Proistie iz svojine. Sud me titi ako sam vlasnik. Zakon kae povraaj, to je lo termin, jer je sam povraaj najei sluaj, ali ne uvek, zato bolje re predaja. Ovo znai da je stvar kod mene, a ona i ne mora da bude kod mene. Stvar nije kod vlasnika, jer ovo je tuba za koju je svejedno imao vlasnik stvar kod sebe ili ne. Bitno je samo da sam ja vlasnik, a ne da li je stvar kod mene ili ne. Njome se trai da tueni PREDA stvar tuiocu. Aktivna legitimacija tuioca kao vlasnika je svojstvo tuioca da bi mogao da tui. Pasivna legitimacija je svojstvo onoga koji treba da preda stvar. To moe da bude samo onaj kod koga je stvar neovlaeno, tj. protivpravno. Pasivno legitimisan je iskljuivo sadanji dralac (pa dokazujemo samo to da je sada dralac). Ovlaenje jedino moe da proistekne od vlasnika, sudske odluke, zakona, upravnog akta. Zahtev je da sud naredi da tueni preda stvar. TUBA: prvo ide SUD, TUENI i TUILAC radi predaje stvari da je tuilac vlasnik + dokaz da se stvar nalazi neovlaeno kod tuenoga + dokaz na osnovu izloenog zahtevamo od suda da presudi: o da tueni u roku preda stvar pod pretnjom prinudnog izvrenja o ovo je opciono da se isplati naknada PREDMET SPORA to se tie toga u emu je spor. Ovo sudu treba da bude jasno. Predmet moe biti samo: da li je stvar kod tuenoga
66

da li je tuilac vlasnik

Vlasnik dokazuje da je vlasnik odreene stvari (tuilac dokazuje da je postao vlasnik, a ne mora dokazivati da je ostao vlasnik) i da je ta stvar kod tuenoga neovlaeno. Dakle, teret dokazivanja je na onome ko ima interes da neto dokae. Tuilac koji je dokazao svoje pravo svojine ne mora dokazivati da je imao dravinu, ako se bez dravine, odnosno predaje moe stei pravo svojine: naslednik koji nije uao u posed stvari; constitutum posesorium. Svojinu nad odreenom stvari ne dokazujemo ako tueni prizna, meutim, ako ne prizna, onda moramo da dokazujemo da smo BILO KADA, po bilo kom INJENINOM SKUPU (koji u Srbiji uzrokuje sticanje svojine: sticanje od nevlasnika, odraj, svi vidovi sticanja svojine, nasleivanje...) mogli postati vlasnici. Ovde je vano da dokaemo injenini skup PO KOME BI MOGAO da postanem vlasnik! Dakle, nije vano kako sam ja zapravo postao vlasnik, nego je vano da se nae bilo koji doputeni vid, jer ako sam stekao kupoprodajom, a to ne mogu da dokaem ili je suvie teko, onda u dokazivati, npr., odrajem. Dakle, da dokaem da imam uslove po bilo kom od osnova za sticanje svojine. Svako bira da kae onaj vid koji mu je najlaki za dokazivanje, jer postoji DIABOLICA PROBATIO. Zamislimo samo da za neku pokretnu stvar moram da dokaem derivatno sticanje... Npr. kupim neto od Eltim pa da dokaem od koga je on, pa tako u nedogled. Tako nam ODRAJ olakava, jer tu dokazujemo samo poetak i kraj dravine. Ovime se tuilac aktivno legitimie. Tu postoje brojne PRESUMCIJE:

Ako sam upisan u zemljine knjige, onda se za mene presumira da sam vlasnik, zbog autoriteta drave. Naravno, tueni ovo moe da obara, ali teret dokazivanja je na njemu. Na tuiocu je da dokae da je bilo kada stekao svojinu. Tada vai presumcija i da je vlasnik u asu spora. Ona je oboriva od strane tuenoga, koji moe da dokazuje da je svojina ovoga prvoga prestala da postoji. Tada tuilac gubi spor, jer mora da bude vlasnik.

Tuilac dokazuje i da je ba ta stvar kod tuenoga lica i to bez ovlaenja, tj. pravnog osnova. Tueni se brani prigovorima koji se odnosi i na injenice i na prava:

PEREMPTORNI (potpuno se zahtev onemoguuje) prigovor POSTERIOS DOMINIUM da je tueni posle tuioca postao vlasnik. Ovo je isto osporavanja akt. legitimacije. Npr: da sam ja pre 7 godina ispunio uslove za sticanje od nevlasnika, a tuilac pre
67

mene, pre 15 godina. To je mlaa svojina. Onda za njega vai presumcija da je i dalje vlasnik. Sada tuilac pokuava da dokazuje mlau svojinu. Najmlaa svojina je vana, ona koja je najblia asu spora.

PEREMPTORNI prigovor REI VENDITE ET TRADITE prodate i predate stvari. On se odnosi na bilo koji osnov koji izvodimo od tuioca, a kojim nam je predao stvar. Najee je to kupoprodaja. Ti si mi prodao, to trai stvar od mene kada si mi poklonio i predao, trampio i predao, prodao i predao. Ovde se govori da ima pravni osnov da stvar bude kod njega. Dakle, pasivno je legitimisan. DILATORNI prigovor kada se tueni poziva da ne dri bez osnova (ve po nekom obligacionom odnosu sa tuiocem ili da stvar dri kao imalac nekog stvarnog prava na tuoj stvari, bez obzira kako je dolo do tog stvarnog prava), npr. dri stvar u tue ime (kao uvar, poslugoprimac, plodouivalac...), ili kada me tui onaj ko mi je predao stvar kao tuu, a ne kao svoju, ali je u meuvremenu stekao svojinu, tada se ja pozivam na osnov koji sam imao sa tim prvim. Npr: A da stvar B, a stvar je vlasnitvo C, a A posle stekne od C. Tada tueni mora da imenuje lice u ije ime dri stvar. Ovo je imenovanje prethodnika = nominatio auctoris. Tueni moe da uini NOMINATIO AUCTORIS = imenovanje prethodnika, jer tada on kae da stvar dri u tue ime (uvar, poslugoprimac, plodouivalac) i titi se od ove tube. Ako imenovani to prihvati da zauzme njegovo mesto u parnici, tueni se oslobaa odgovornosti prema njemu. Ukoliko propusti da imenuje, a izgubi stvar, odgovara svom aukotru, ak iako ovaj povrati stvar od tuioca.

Za REIVINDIKACIJU nema roka, sve dok je stvar kod tuenoga, ako je kod njega bez pravnog osnova. U Nemakoj postoji zastarelost. Sud ovde presuuje presudom, a ne reenjem i sud ovde govori odbija ili prihvata tubeni zahtev. Savestan dralac postaje nesavestan od trenutka kada mu je tuba dostavljena, ali vlasnik moe dokazivati da postao i pre toga nesavestan. Svestan dralac ne duguje nita za korienje, oteenje ili propast stvari. Zadrava odvojene, a jo nepotroene plodove. Obaveza mu je da preda stvar onakvu kakva je bila u trenutku dostavljanja tube. Nesavestan dralac duan je da preda sve to je kod njega od plodova, kao i da naknadi sve ono od plodova to je propustio da ubere, potroio, otuio, unitio... da naknadi svu tetu na stvari. Postoji i pravo da dralac zahteva od vlasnika kome vraa stvar naknadu trokova koje je imao oko stvari.
68

ZOSPO tu vodi rauna o savesnosti draoca, kao i o tome da li je re o NUNIM, KORISNIM i LUKSUZNIM trokovima. NUNI TROKOVI oni koji su neophodni za ouvanje sutine stvari. KORISNI TROKOVI oni kojima se uveava vrednost stvari. SAVESNI IMA PRAVO NA OVE gore samo ukoliko nisu pokriveni koristima koje je imao od stvari. LUSKUZNI TROKOVI oni koji su uinjenji samo radi zadovoljstva i ulepavanja stvari (oni su naglaeno subjektivne prirode slue zadovoljenju linih prohteva draoca). SAVESNI NEMA PRAVO NA OVE, osim one razlike u vrednosti koja dolazi u obzir, jer je re o korisnim trokovima koji imaju karakter luksuznih, npr: za ogradu koja je od mermera u vrednosti koja bi bila jednaka razlici izmedju mermerne i neke uobiajene ograde. Naravno, ako neto je luskuzni troak moe da se odvoji od stvari bez oteenja, onda on ima pravo da to odvoji i zadri ius tolendi. NESAVESNI ima pravo na NUNE uvek, a na KORISNE samo ako su korisni i za vlasnika, a za luskuzne ima IUS TOLENDI.

PUBLICIJANA lan 41. Nju je uveo pred kraj republike pretor Publicijus. Sud ovde da naloi predaju stvari. Ovo je tuba iz jaeg osnova za dranje, tj. ko ima jae PRAVO NA DRAVINU. Ovo nije dravinska tuba, jer je re o OSNOVU = iustus titulusu! Cilj tube je predaja stvari glavne i plodova. to je isto kao i kod reivindikacione, samo kod te tuilac dokazuje pravo svojine, a ovde ne jai osnov za dravinu. Stari naziv je tuba iz pretpostavljene svojine kada se verovalo da tuba slui nekom ko je pretpostavljeni vlasnik, to znai da ako dokaemo da nije vlasnik, mi bismo uspeli. Ovo ne valja. Zato je re o jaem osnovu da dri stvar od tuenoga, makar ne bilo sporno da nije vlasnik. Ovo je dobro i za vlasnika kada mu je lake da pobedi zbog jaeg osnova. Kriterijumi jaeg osnova?
1. Kvalifikovanost dravine ko ima kvalifikovaniju dravinu. Biva tuioeva ili

sadanja tuenikova. Rauna se ko ima vie pozitivnih dravinskih svojstava (zakonitost tj. podesan pravni osnov, prava ili manjiva tj. kako je doao do stvari,
69

savesnost se uvek pretpostavlja, tj. da ne znam ili ne mogu znati da nemam pravo iju sadrinu vrim. Negativne injenice se ne dokazuju!). Ako su po ovom prvom kriterijumu jednaki, idemo dalje, na drugi kriterijum.
2. Teretnost pribavljanja dravine tj. da li je teretna ili dobroina dravina. Ovde se

favorizuje teretna i to zbog injenice umanjenja imovine, tj. dranja uz rtvu.


3. Sadanje, aktuelno faktiko stanje u asu podnoenja tube ovo ima tueni i on

pobeuje zbog svoje faktike vlasti, jer na drugoj strani imamo samo puku tvrdjnu. Ovo ba ovim redom! Za ovu tubu nema roka. Prigovori za akt. i pas. legitimaciju u svim oblicima.

AKCIO NEGOTARIJA tuba zbog uznemiravanja svojine. Ovde tuilac negira neto tuenome. Nastala je sa slubenostima, tj. da bi neko negirao neiju slubenost. Ovo se onda proirilo na bilo koje pravo koje neko ima na nekoj stvari. Ovde se branimo od tue pretenzije da ima neko pravo na mojoj stvari. Ne samo verbalne pretenzije, ve i od onoga ko radi kao da ima to pravo. Danas, od svega i protiv svakoga ko uznemirava moju svojinu, bez obzira da li ima verbalnu ili faktiku pretenziju, tj. od svega onoga ime me neko ograniava u mom pravu. Tuilac je dralac stvari svojinski! Osnov ove tube je svojina, tj. mora se biti vlasnik da bi ona uspela. Zahtev od suda trai se uzdravanje od aktivne radnje kojom me neko smeta i uznemirava, tj. da prestane da je vri ili se trai da se stanje vrati nekom novom radnjom. Ako tueni ne postupi po presudi, sud e ovlastiti tuioca da potrebne radnje preduzme sam ili preko treeg, a o troku tuenog.

70

Ukoliko posle usvajanja tubenog zahteva tueni ponovi uznemiravanje, sud e mu u izvrnom postupku, na osnovu ve donete presude izrei kaznu, i opet tako... Ona se odnosi na onoga koji protivpravno, neovlaeno uznemirava svojinu. lan 42. Teret dokazivanja je na tuiocu, ali ne da je vlasnik, ve da ima svojinsku dravinu, jer se onda smatra da i vlasnik, presumcija koja je oboriva. Ovo je zbog naeg mira, jer onda bi svako mogao da nas stavi u dilemu da trpimo njegovo uznemiravanje ili da dokazujemo svoje pravo svojine i to sve u sporu u kojem se ne osporava nae pravo svojine. Tuilac dokazuje da tueni smeta i ne dokazuje da nema tueni to pravo, sve zbog presumcije da pravo svojine nije ogranieno drugim pravima, ve da je bez tereta, jer je pravo svojine najira pravna vlast, ija se ogranienja ne pretpostavljaju, ve dokazuju. Zato tueni mora da dokae da je ovlaen, tj. da dokae neki skup injenica iz kog izvodi svoje pravo: ugovor, nasledstvo... Tueni koji pretenduje na uspeh u sporu mora dokazati da ima pravo na preduzimanje radnji Prigovori tuenoga:

u vezi sa akt. leg. da nije svojinski vlasnik, iako je svojinski dralac, tj. dokae da je neko 3. vlasnik u vezi sa pas. leg. da nije on prelazio, da nije on to smetanje vrio.

Sud donosi presudu u petitornom sporu gde kae da prihvata ili odbija tubeni zahtev, odobrava traene trokove i obrazlae sve to. Za ovu tubu nema numeriki odreenog roka, ali postoje dva uslova: 1. od opasnosti da se radnja ponovi 2. dok postoji stanje smetanja Zato sud ustanovljava da li ima tog stanja ili ne! ta je sa bivim smetanjima? To je obligacioni odnos za tetu, sa optim rokom od 3 godine. Primer sa naftom u dvoritu.

71

SLUBENOSTI (servituti, posluja, slunosti) su stvarna prava na tuoj stvari, koja se naziva POSLUNA STVAR = POSLUNO DOBRO. Imalac slubenosti ima ovlaenje da u odreenoj meri: UPOTREBLJAVA ili KORISTI stvar da zahteva od njenog SVAKODOBNOG VLASNIKA da je na neki nain ne upotrebljava.

Ukoliko su slubenosti ustanovljene u korist svakodobnog vlasnika jedne nepokretnosti, re je o STVARNIM SLUBENOSTIMA. Ukoliko su slubenosti ustanovljene u korist odreenog lica, re je o LINIM SLUBENOSTIMA. STVARNE (stvarnopravne, realne) SLUBENOSTI
72

STVARNE SLUBENOSTI - svako ko je vlasnik povlasnog dobra ima pravo slubenosti! STVARNO LINE SLUBENOSTI (iregularne, neprave) ne svako, ve samo odreeno lice ima slubenost! Sadrina i jednih i drugih je ista. Razlika je u nainu ustanovljenja. LINE SLUBENOSTI najvie ovlaenja koje neko ima posle vlasnika. Sadrina ovih ovlaenja je drugaija od onih gore slubenosti. Ove se samo zovu slubenosti. Stvarna slubenost je pravni odnos izmeu svakodobnih vlasnika dveju nepokretnosti. To je STVARNOPRAVNI karakter slubenosti. Slubenosti su akcesorna, pratea prava, pa zato ne mogu biti ni hipotekovana, ni zaplenjena. Stvarna slubenost je pravo SVAKODOBNOG vlasnika jedne nepokretnosti (povlasnog dobra) da:

na odreeni nain i u odreenoj meri koristi tuu nepokretnost (posluno dobro), bez obzira ko je vlasnik (svakodobni) poslunog dobra. Ovlauju titulara prava na INJENJE (na upotrebu poslunog dobra), a obavezuju vlasnika poslunog dobra na trpljenje. Ovo su pozitvine stvarne slubenosti. Npr: pravo prolaza; pravo progona stoke; pravo nasloniti teret svog zdanja na tue; PROZOR NA TUEM ZIDU OTVORITI; dim kroz susedov dimnjak putati; tenost na susedovo zemljite sipati... da od vlasnika poslunog dobra zahteva da ga na neki nain ne upotrebljava, tj. neko uzdravanje od radnje koju bi vlasnik imao inae pravo da ini, na neko neinjenje. Ovlauju titulara na zabranu, a obavezuju vlasnika poslunog dobra na neinjenje. Ovo su negativne stvarne slubenosti. Npr: pravo zahtevati da sused svoju zgradu ne ini viom; da svoju zgradu ne ini niom; da ne seje visoku kulturu koja bi povlasnom dobu oduzimala vidik; PRAVO ZAHTEVATI DA VLASNIK POSLUNE ZGRADE NE OTVARA PROZOR NA STRANI OKRENUTOJ POVLASNOM DOBRU i to zato to ovaj to eli da otvori prozor ne sme svojim vrenjem prava svojine da zloupotrebi na tetu svoga suseda, tako to mu taj prozor slui za vetrenje toaleta, pa sam smrad ide susedu u dvorite... DAKLE, otvaranjem prozora na sopstvenoj zgradi, na zidu koji se nalazi na mei prema susednom dvoritu, vlasnik jednostavno vri svoje pravo svojine i za to mu nije potrebna nikakva slubenost. Vlasnik dvorita usled otvaranja prozora ne trpi nita ili mora da neto ne ini, jer ovaj to otvara samo koristi vazduh i svetlost. Prema ovome, vlasnik moe da vri sva prava koja proistiu iz svojine, ali samo ako ne ZLOUPOTREBLJAVA pravo svojine.
73

NIKAKO stvarna slubenost ne znai neko INJENJE vlasnika poslunog dobra!!! U sluajevima odravanja ureaja potrebnih za vrenje slubenosti (vodovodnih cevi, oluka), koji bi podrazumevali neko injenje, imamo da to lei na titularu slubenosti, ukoliko nije drugaije ugovoreno. Ukoliko te ureaje koristi i vlasnik poslunog dobra, duan je da srazmerno uestvuje u trokovima. On se te obaveze moe osloboditi i protiv volje vlasnika povlasnog dobra, preputajui mu u celini ureaje. To je pravo ABANDONA! Svaka stvarna slubenost zahteva ova dva dobra povlasno i posluno. To mogu biti samo nepokretne stvari: zemljita, zgrade (stanovi). Ne mogu biti: pokretne stvari, nepokretnosti po nameni, brodovi, avioni, drvee... Slubenost se ne moe ustanoviti na drugoj slubenosti! Slubenost se ne moe imati na svojoj stvari! Posledice ovoga je prestanaka slubenosti sjedinjenjem. Naravno, ako je neko vlasnik dve nepokretnosti, on moe opteretiti jednu nepokretnost stvarnom slubenosti u korist druge nepokretnosti, s tim to se ta slubenost aktivira otuenjem jedne od nepokretnosti. Takodje, neko moe kupiti ve dve nepokretnosti od kojih je jedna optereena stvarnom slubenosti, a u sluaju da je ne ispie, ona ostaje i aktivira se poto doe do novog otuenja. Ovo ne vai za susvojinu, tj. isto lice moe biti suvlasnik povlasnog dobra i iskljuivi vlasnik poslunog dobra i obrnuto. Cilj, svrha, sutina slubenosti nije u ograniavanju prava svojine, ve u olakavanju upotrebe povlasnog dobra, uz ISKLJUIVO MINIMALNE rtve po svojinu na poslunom dobru. To je naelo POTEDE POSLUNOG DOBRA = NAELO RESTRIKCIJE. VRLO JE VANO NAPOMENUTI DA POSTOJI POTREBA DA SE NAPRAVI SLUBENOST! Kada postoji sumnja o obimu stvarne slubenosti, uzee se ono to je lake za posluno dobro. Nove potrebe vlasnika povlasnog dobra ne proiruju slubenost. Kad se slubenost vri na jednom delu poslunog odbra, vlasnik koji ima za to interes, moe, uz naknadu trokova koji se time uzrokuju i protiv volje titulara slubenosti, zahtevati premetanje slubenosti na drugo mesto istog dobra. Premetanje slubenosti na drugo posluno dobro istog vlasnika mogue je samo uz pristanak titulara slubenosti, po optim pravilima o sticanju slubenosti. Posluno i povlasno dobro se ne moraju graniiti, ve je bitna veza izmeu njih koja se stvara nekom potrebom povlasnog dobra. Npr: kod slubenosti uzimanja vode, ova dva dobra mogu biti udaljeni kilometrima i ne graniiti se.
74

Na istom poslunom dobru moe postojati vie slubenosti, istih ili razliitih. Vai pravili PRIOR TEMPORE, POTIOR JURE, to znai da ustanovljenje nove slubenosti ne sme krnjiti ve postojeu slubenost. Dakle, suavaju se i ukidaju najmladje slubenosti, ako to prilike zahtevaju, a istovremeno steene slubenosti se istovremeno suavaju i ukidaju. NEDELJIVOST STVARNIH SLUBENOSTI stvarna slubenost moe postojati samo u korist, tj. na teret cele nepokretnosti, a nikako samo jednog njenog dela, pa ako doe do deobe povlasnog dobra, slubenost postoji u korist svih novoformiranih nepokretnosti, s tim to vlasnik poslunog dobra moe zahtevati brisanje u odnosu na one kojima slubenost faktiki vie ne koristi. Isto vai i ako doe do deobe poslunog dobra. Ako se posluno dobro nalazi u susvojini, onda slubenost postoji na teret svih suvlasnika. Pored pozitivnih i negativnih, slubenosti delimo i na:

TRAJNE su one ije se vrenje ne sastoji u preduzimanju radnji od strane titulara. To su sve negativne slubenosti i neke pozitivne: slubenost vodovoda, slubenost naslanjanja zgrade na tuu zgradu; slubenost odvoenja kinice. Dakle, ove trajne podrazumevaju jedno materijalno stanje, prirodno ili vetako, pa kada se ono jednom uspostavi, slubenost se vri samo od sebe. Ovaj karakter trajnosti se ne gubi ni kada je, s vremena na vreme, potrebna neka intervencija da bi ta slubenost opstala. POVREMENE (isprekidanih) su one ije se vrenje sastoji u odreenim postupcima titulara slubenosti: progon stoke, slubenost prolaza, uzimanje vode... VIDLJIVE su one slubenosti koje su praene nekom vidljivom napravom: balkon, vrata, vodovodne i kanalizacione cevi, pumpa za vodu... NEVIDLJIVE su one slubenosti koje nisu praene spoljnom napravom ili znakom: dovoenje vode, ali ispod zemlje; slubenost prolaza moe biti isto vidljiva ili nevidljiva, u zavisnosti od toga da li postoji ili ne postoji neki spoljni znak, tj. vidljivi ureaj za vrenje slubenosti: vrata, pokretni most, trasirana staza, stepenite...

Ova podela nije u naim zakonima, ali proizlazi iz logike i ima odreene praktine posledice za STICANJE SLUBENOSTI ODRAJEM i GUBLJENJE SLUBENOSTI NEVRENJEM.

STICANJE STVARNIH SLUBENOSTI ZAKONSKE STVARNE SLUBENOSTI = SUSEDSKA PRAVA Zakonske slubenosti postoje na osnovu samog zakona i potpuno su odreene. Kod njih je sve poznato.
75

Sudska presuda koja se povodom njih donosi ima deklarativni karakter. Njome se titi postojea slubenost ako do povrede doe. Ne upisuju se u zemljine knjige, jer su svima poznate, pa nema potrebe za upisom. Npr: pravo odbegle i zalutale ivotinje; pravo vlasnika nepokretnosti da zahteva od suseda da ovaj na svom zemljitu ne preduzima radov ekoji ugroavaju stabilnost njegovog zemljita ili zgrade (potkopavanje i drugi radovi); pravo zahtevati od suseda da na svom zemljitu ne sadi na odreenom rastojanju od mee (koje je reciprono, jer vai za oba suseda). Neki zakonici (i ZOSPO) uopte ne poznaju ZAKONSKE STVARNE SLUBENOSTI kao vrstu STVARNIH SLUBENOSTI, ve ih shvataju kao SUSEDSKA PRAVA. Na ZOSPO govori o tome da se slubenost stie na osnovu pravnog posla, odlukom dravnog organa, odrajem, dakle, ne spominje sticanje na osnovu zakona! STICANJE NA OSNOVU PRAVNOG POSLA Pravni poslovi:

ugovor izmeu vlasnika povlasnog i poslunog dobra: o Mora biti pismen.


o

Predstavlja TITULUS, sada nam je potreban jo i MODUS (Upis u zemljine knjige. Za taj upis je potreban pristanak vlasnika poslunog dobra = CLAUSULA INTABULANDI. Ukoliko ovaj uskrati to, vlasnik povlasnog dobra moe odborenje za upis izdejstvovati sudskim putem).

o Moe biti teretan ili dobroin. o Moe da poslui za sticanje bilo kakave slubenosti. o Na osnovu ugovora se moe stei i slubenost koja derogira zakonsku slubenost ustanovljenu u korist suseda, tako to je poveava ili umanjuje, pod uslovom da se to ne protivi javnom poretku. o Ukoliko je posluno dobro u susvojini, za punovanost ugovora potrebna je saglasnost svih suvlasnika.

testament vlasnika poslunog dobra: o Vlasnik poslunog dobra moe naredbom poslednje volje ostaviti slubenost u korist nekog dobra. o Ovo ne vai kod susvojine.

76

o Testament je samo pravni osnov, a za nastanak potreban je i upis u javne knjige. o Drugi sluaj je kada vlasnik jedne nepokretnosti ovu naredbom poslednje volje podeli na naslednike, predviajui da e jedna parcela biti optereena slubenou u korist ovih drugih. SVOJINSKE SLUBENOSTI nisu definisane u ZOSPO, ali su zapravo odreene odredbom koja govori da slubenosti nastaju na osnovu pravnog posla, a pravni posao moe biti dvostran = ugovor, ali i jednostran, pa je ovo sluja kada je neko vlasnik vie nepokretnosti i optereti neku od njih slubenou. Ta je slubenost pritajena, dokle god je on vlasnik svega, a dodje li do otuenja, tada se slubenosti aktiviraju. PUTEM ODRAJA Da bi dravina slubenosti dovela do sticanja prava slubenosti, potrebno je da je vlasnik povlasnog dobra faktiki ostvarivao slubenost 20 godina, a da se vlasnik poslunog dobra time nije protivio, tj. da se, drugim reima, barem preutno sa tim saglasio, jer neprotivljenje nije goli fakt, ve posledica opredeljenja. Dakle, to faktiko ostvarivanje slubenosti je moralo biti poznato vlasniku poslunog dobra, a teret dokazivanja te injenice lei na uzukapijentu. Ne postoji dravina potrebna za odraj ako je vlasnik dobra dozvolio (izriito ili preunto) upotrebu svoje nepokretnosti iz prijateljskih pobuda, tj. tolerie upotrebu u cilju odravanja drobih odnosa. Njegova PREDUSRETLJIVOST se ne sme okrenuti kao oruje protiv njega. Ako bi bilo drugaije, nestalo bi jednog vanog i celishodnog regulatora drutvenih odnosa, na osnovu koga se u duhu dobrih odnosa vri bezbroj akata upotrebe tuih nepokretnosti, bez posledica po njihove vlasnike. NEPREKIDNU DRAVINU imamo i kod ISPREKIDANIH i kod TRAJNIH SLUBENOSTI. Slubenost steena odrajem ne moe biti od tete onome ko je posluno dobro PRIBAVIO PRE nego to je odrajem steena slubenost UPISANA u zemljine knjige, pod uslovom da je pribavilac savestan, tj. da nije, niti je mogao znati da slubenost steena vankjninim odrajem. Na sticanje slubenosti odrajem shodno se primenjuju pravila za: prekid, zastoj, priraunavanje vremena za odraj).

77

STICANJE NA OSNOVU SUDKSE ODLUKE ILI ODLUKE DRUGOG DRAVNOG ORGANA Odlukom suda ili drugog dravnog organa, stvarna slubenost ustanovljava se kada vlasnik povlasnog dobra ne moe koristiti to dobro bez odgovarajue upotrebe poslunog dobra. Takoe, vrlo se vodi rauna o teti koju bi ustanovljenje slubenosti prouzrokovalo vlasniku poslunog dobra. teta kao materijalna=imovinska, ali i teta u obliku raznih uznemiravanja koja nastaju tom slubenosti. Povodom ZAKONSKE SLUBENOSTI se isto donosi sudska presuda, ali je ona DEKLARATIVNOG KARAKTERA. Presuda kojom se ustanovljava slubenost ima KONSTITUTIVAN KARAKTER. Ova presuda sadri ocenu o postojanju zakonskih injenica za ustanovljenje slubenosti (da li drugi put nesrazmerno skuplji; da li je zaobilaenje preterano; da li je drugi nain dovoenja vode povoljniji...). Na zahtev vlasnika poslunog dobra sud utvruje i odgovarajuu naknadu koju je vlasnik povlasnog dobra duan da plati vlasniku poslunog dobra. Sud bi trebalo da vodi po slubenoj dunosti rauna o utvrivanju naknade i o njenoj visini. Slubenost koja se ustanovljava sudskom presudom, stie se danom PRAVOSNANOSTI presude, to znai da za njen nastanak upis u zemljine knjige nije potreban. Kupac poslunog dobra koji nije znao za postojanje slubenosti, duan je da je trpi, a njegova zabluda je od znaaja samo za obligaciono pravo u pogledu naknade tete ili raskida ugovora

78

PRESTANAK SLUBENOSTI NA OSNOVU PRAVNOG POSLA ZOSPO ovaj nain ne spominje, ali za slubenosti vae opta pravila o prestanku prava, pa tako moe ugovorom izmeu vlasnika poslunog i povlasnog dobra, kao i na osnovu odricanja od strane titulara slubenosti (ali da bi po odricanju i dolo do gaenja slubenosti mora da doe do ispisa iz knjiga. Zakonskih slubenosti se ne moemo odricati). Ovaj ugovor mora biti zakljuen u pisanoj formi, a za prestanak slubenosti potreban je i ispis iz zemljinih knjiga. Ako pre ovoga ispisa titular slubenosti otui povlasno dobro, novi vlasnik stie svojinu zajedno sa slubenostima i onda sve ponovo ispoetka. Ovo vai i za odricanje. Ako na povlasnom dobru postoje tereti (hipoteka ili plodouivanje), za prestanak slubenosti potrebna je saglasnost tih treih, ukoliko to teti njihovim pravima. Ako je povlasno dobro u susvojini, potrebna je saglasnost svih suvlasnika. Ovim nainom mogu prestati sve slubenosti, ukljuujui i zakonske. Zakonske prestaju tako to se ugovorom ustanovi slubenost koja derogira zakonsku slubenost. PRESTANAK USLED NEVRENJA SLUBENOSTI (ZASTARELOST i LIBERATORNA UZUKAPIJA) Nevrenje kao nain prestanka slubenosti pojavljuje se u dva vida:

Liberatorna uzukapija je prestanak usled nevrenja, koje je praeno PROTIVLJENJEM protiv slubenosti od strane vlasnika poslunog dobra, tj. njegovim ponaanjem kao da slubenosti nema. Rok je 3 godine. Zastarelost je prestanak usled obinog nevrenja. Rok je 20 godina. Za razliku od prava svojine, ovde je to mogue, jer su zastupljene obe ideje na kojima poiva zastarelost u graanskom pravu: o Ideja nevrenja svog prava, tj. nezainteresovanost za svoje pravo, odakle sledi da gubitak tog prava ne teti interesima imaoca prava.
79

o Liberatorno dejstvo, u smislu da pravo svojine jednog lica sada rastereuje suvinog tereta. Zadovoljava se drutveni interes da dobr ane budu optereivana bez potrebe. Kod svojine, pak, ovo ne moe da se desi, jer tano je da odraj moe da uini da izgubimo svojinu, ali tu nije re o prostom nevrenju, ve je ono kvalifikovano dravinom od strane treeg.

UKIDANJE NA ZAHTEV VLASNIKA POSLUNOG DOBRA ZBOG PROMENJENIH OKOLNOSTI Vlasnik poslunog dobra moe zahtevati ukidanje slubenosti, ako je ova izgubila svaku korisnost za povlasno dobro. Pasivno su legitimisani i vlasnik i suvlasnik poslunog dobra, ali ne i onaj ko je samo dralac prava slubenosti. Ako je slubenost ustanovljena uz naknadu, vlasniku povlasnog dobra pripada pravo na obeteenje. Ovo je iz sudske prakse. SJEDINJENJE (KONSOLIDACIJA) Stvarna slubenost prestaje ako isto lice postane vlasnik povlasnog i poslunog dobra, svejedno kako je dolo do sjedinjenja. Ukoliko se slubenost ne ispie iz zemlj. knjiga, ona se aktivira momentom ponovnog otuenja tog dobra. OSTALI SLUAJEVI PRESTANKA STVARNIH SLUBENOSTI Propau povlasnog dobra ili poslunog dobra. Potpuno eksproprijacija poslunog dobra, u sluaju da to dobro postaje javno dobro ili se priroda stvarne slubenosti protivi optem interesu zbog koga je izvrena eksproprijacija. Slubenost ustanovljena na odreeno vreme prestaje istekom vremena za koju je ugovorena. Slubenost konstituisana pod raskidnim uslovom ostvarenjem uslova. U sluaju ponitenja prava svojine vlasnika poslunog dobra (ostvarenje raskidnog uslova ugovora pod kojim stie svojinu, zbog ponitenja ugovora), pa se kae da ponitenjem prava davaoca, se niti i pravo primaoca. ZATITA STVARNIH SLUBENOSTI
80

Imalac stvarne slubenosti je dralac prava, pa se kao moe sluiti DRAVINSKIM (posesornim) tubama. KONFESORNA TUBA cilj tube je da tueni dopusti vrenje prava slubenosti u punom obimu i zabrana daljeg onemoguavanja. Tueni: vlasnik poslunog dobra ili neko 3. lice. Tuilac: titular slubenosti, tj. vlasnik ili suvlasnik povlasnog dobra, kao i dralac koji ima pravo da se koristi slubenou (plodouivalac povlasnog dobra). Da bi uspeo u sporu tuilac mora dokazati postojanje prava stvarne slubenosti.

VANIJA SUSEDSKA PRAVA: Kako se STICANJE STVARNIH SLUBENOSTI na osnovu zakona ne spominje, zakljuujemo da su ZAKONSKE SLUBENOSTI = ogranienja, u stvari SUSEDSKA PRAVA. SUSEDSKA PRAVA posebna grupa stvarnih prava za profesora Vodinelia. To je pravo svakog ko je sused i ko se nae u toj ulozi. Ova prava postoje, jer time postoji mogunost njihove zatite i miroljubivog ivota suseda. Susedsko dobro je: granine nepokretnosti kada upotrebom nae nepokretnosti utiemo na neku drugu nepokretnost

Susedska prava nastaju putem zakona i imamo 2 vrste: RAZGRANIENJA (delimitiranja) = ureenje mee izmeu dve susedske nepokretnosti koje se granie (npr: moj pas pobegne u susedsku nepokretnost. Ovde ide vanparnini postupak i donosi se reenje, a ne presuda.). ISKORIAVANJE = da mogu da radim neto na susedskoj parceli: o injenje na susedovom dobru (renoviram zgradu, pa koristim parcelu pored, pobegne mi pas...) o zabranja injenja mom susedu (neko mi potkopava kuu, pa mu ja zabranim to) PREKOMERNE IMISIJE?! TU JE STALA prof. AVOKI Te zakonske stvarne slubenosti, tj. susedska prava:
81

nastaju na osnovu samog zakona ne upisuju se u zemljine knjige presuda koja se povodom njih donosi ima deklarativni karakter, tj. njome se u sluaju spora titi ve postojee pravo

Zajedniko za sva susedska prava kao ogranienja svojine je da se vre u duhu dobrosusedskih odnosa i uz to manje uznemiravanja vlasnika susedne nepokretnosti. Slede vrste susedskih prava: 1. SUSEDSKA PRAVA KOJA PROIZLAZE IZ RAZGRANIENJA NEPOKRETNOSTI Sainjavaju ona koju su posledica razgranienja nepokretnosti (pravo zajednike svojine na obejktima koji se nalaze na samoj mei i prava i obaveze u vezi sa prodiranjem grana u tui vazduni prostor, tj. prodiranjem ila u susedno zemljite). Svojina drveta se odreuje prema stablu, a ne prema ilama. Drvo na mei je zajednika svojina suseda i sve moraju da rade konsenzusom. Meutim, uz pomo suda se moe dobiti dozvola za potkresivanje, ukoliko izaziva veliku tetu. Pravilo je da drvo pripada onome na ijoj zemlji je stablo, ak i ako bi grane preele u susedov vazduni prostor, odnosno ile preele u susedovo zemljite. Vlasnik zemljita nad koje su se nadnele grane ili u koje su prodrle ile, moe traiti njihovo uklanjanje, pa ako vlasnik to ne uradi, moe ih sam posei i zadrati. Ako trpi grane ima pravo na plodove koje one daju, ali onda nema pravo na naknadu tete koju grane svojim hladom priinjavaju usevima. 2. PRAVA UPOTREBLJAVATI SUSEDNU NEPOKRETNOST Ovu grupu sainjavaju ona susedska prava koja se sastoje u pravu svakodobnog vlasnika jedne nepokretnosti da na neki nain upotrebljava susednu nepokretnost i da ovo pravo ostvaruje protiv svakodobnog vlasnika (npr: pravo da pree na susednu nepokretnost radi kupljenja plodova koje je vetar tamo odneo, ili radi hvatanja odbeglog roja pela, radi hvatanja odbegle ili zalutale ivotinje, povraaja stvari koje su dejstvom prirodnih sila ili sluajno tu dospele). Sused moe zabraniti pristup na svoje zemljite, ako sam preda stvar. U sluaju izvoenja graevinskih radova na svom zemljitu (zidanje, popravka, ruenje zgrade), sused ima pravo da koristi delove susednog zemljita za dranje materijala, postavljanje skele, pristup radnika. Ovo samo ukoliko posao ne moe da se zavri bez velikih trokova, ako tako ne bi bilo dozvoljeno. Suded mora da bude obaveten na vreme.
82

U svim ovim sluajevima sused ije je zemljite korieno ima pravo na naknadu tete. 3. PRAVA ZAHTEVATI OD SUSEDA DA SVOJU NEPOKRETNOST NE UPOTREBLJAVA U ODREENOM PRAVCU Ovu grupu sainjavaju ona susedska prava koja se sastoje u pravu svakodobnog vlasnika jedne nepokretnosti da zahteva od svakodobnog vlasnika druge nepokretnosti da svoju nepokretnost ne upotrebljava u odreenom pravcu (npr: da na njoj ne vri potkopavanje i druge radove kojima se ugroava stabilnost susedovog zemljita ili zgrade). Vlasnik ugroenog zemljita, odnosno zgrade ima pravo da zahteva obustavljanje radova dok se ne preduzmu potrebne mere obezbeenja, a ako je nemogue preduzeti uspene mere, ima pravo da zahteva obustavljanje radova. Vlasnik zemljita ne moe na tetu susednog zemljita menjati pravac ili jainu vode koja prirodno otie preko njegovog zemljita ili kroz njegovo zemljite. Ovo regulie Zakon o vodama Srbije. Ovde spada i vrlo znaajno pravo zahtevati od suseda da svoju nepokretnost ne upotrebljava na nain kojim se prouzrokuju prekomerne IMISIJE! Imisije su TETNI UTICAJI koji dolaze sa susedne nepokretnosti u vidu dima, praine, neprijatnih mirisa, toplote, ai, buke, potresa, otpadnih vida... Oni se moraju trpeti do odreene mere, tzv. GRANICE TOLERANCIJE, jer je to naprosto nunost. Prekoraenjem granica tolerancije nastaje odreena odgovornost EMITENTA = zagaivaa, pa onaj ko je izloen preteranim imisijama ima odreena prava:
Moe zahtevati primenu odreenih tehnikih sredstava kojima se imisije svode na

podnoljivu meru (stavljanje raznih preistaa, neutralizatora, priguivaa, izolacionih materijala, zamenu jedne vrste goriva drugom). Ako se imisije ne mogu svesti na podnoljivu meru, moe zahtevati i zabranu aktivnosti iz koje imisije potiu.
Naravno, izuzetno, ako imisije nastaju u obavljanju OPTEKORISNIH DELATNOSTI ZA

KOJE JE DOBIJENA DOZVOLA, ne moe se traiti zabrana ovih aktivnosti, ve samo preduzimanje mera za smanjene ovih tetnih uticaja, kao i naknada tete ako se ovi uticaji trpe preko granice tolerancije. Npr: stanovnici zgrada pored javnih saobraajnica ija izgradnja je odobrena od nadlenih organa ne mogu traiti ukidanje saobraajnice, ali imaju pravo na naknadu tete, ako je usled buke stanovanje oteano preko podnoljive mere. Granica tolerancije je razliito odreena ZOSPO i to je granica koja je uobiajena s obzirom na prirodu i namenu nepokretnosti i na mesne prilike!
83

Dakle, standardi su razliiti u raznim sredinama. Npr: neprijatan miris sa ubrita u selu, gde se uva stoka, je uobiajena imisija, ali ne i u urbanim sredinama. Jedan standard je u gradskoj etvrti za stanovanje, a drugi u industrijskoj etvrti... Npr: kao to se do odreene mere moraju trpeti materijalne imisije, isto tako vlasnik nepokretnosti nema pravo na naknadu tete koju trpi od hladovine koju mu stvara drvee sa susedne nepokretnosti (vonjak, uma, orahovo stablo). Ali, ako je u pitanju znatnija teta, sud moe doneti jednokratnu pravinu naknadu, vodei rauna o svim oklonostima sluaja, posebno o koristi koju drvee daje vlasniku I OKOLINI... Dakle, sve zavisi od sluaja do sluaja i to je veliki posao za sudove, s tim to je ZOSPO usvojio iroku, objektivnu koncepciju ZLOUPOTREBE PRAVA, gde nije potrebna namera koenja. Tako zloupotrebu predstavlja svako vrenje prava svojine protivno njegovom cilju ili protivno moralu, a to moe biti i odsustvo dovoljnog obzira prema tuim legitimnim interesima, kao i neuzimanje u obzir da se pravo moe vriti na drugi nain koji je manje tetan za suseda, a jednako koristan za vlasnika, kao i nevoenje rauna o nesrazmeri izmeu koristi koja se za sebe pribavlja i tete koja se drugome prouzrokuje. Tako, npr., u naseljima gradskog karaktera nije mogue obezbediti da zgrade sa svake strane imaju otvoren vidik, osim u sluaju da postoji odgovarajua negativna slubenost na nepokretnosti pored. Odogovornost postoji samo ako je zgrada podignuta bez odobrenja nadlenog organa ili ako odobrenje nije potovano. Npr: dozovla nije u skladu sa urbanistikim planom, ili se graditelj ne dri dozvole za gradnju... Tada imamo pravo na naknadu tete na teret organa iji je radnik izdao takvu dozvolu. 4. PRAVA ZAHTEVATI OD VLASNIKA SUSEDNE NEPOKRETNOSTI NEKO INJENJE ine ona susedska prava na osnovu kojih svakodobni vlasnik jedne nepokretnosti moe od svakodobnog vlasnika druge nepokretnosti zahtevati neko injenje (npr: svaki od vlasnika susednih zemljita moe zahtevati sporazumno utvrivanje granice i postavljanje menih znakova, ako su meni znaci uniteni, oteeni, ili pomereni; da kad postoji opasnost od ruenja zgrade zahteva preduzimanje potrebnih mera od onoga koji bi bio odgovoran za tetu; vlasnik ima pravo da zahteva preduzimanje potrebnih mera da se kinica sa susedne zgrade ne sliva na njegovo zemljite).

84

VANIJE STVARNE SLUBENOSTI: Najbrojnije i najraznovrsnije stvarne slubenosti su one koje nastaju na osnovu ugovora. Potujui propise stranke mogu konstituisati svaku slubenost koja zadovoljava neku potrebu povlasnog dobra, ak i onda kada nisu ispunjeni uslovi da se slubenost kosntituie sudskom odlukom. To su obino: pravo nasloniti teret svog zdanja na tue; gredu ili rog u tui zid uvui; prozor na tuem zidu otvoriti; dim proputati kroz susedov dimnjak; kinicu sa svoje strehe na tue zemljite sprovoditi; tenosti na susedovo zemljite sispati... Za njihov nastanak potreban je upis u zemlj. knjige. Slubenosti koje se ustanovljavaju sudskom odlukom (nekad odlukom upravnog organa) su nune slubenosti, jer se ustanovljavaju protiv volje vlasnika poslunog dobra... Za sve njih se plaa naknada. Za njihov nastanak nije potreban uspis u zemlj. knjige. Najpoznatija slubenost koja se ustanovljava sudskom presudom je PRAVO NUNOG PROLAZA. Za nju se plaa naknada, koju odreuje sud srazmerno teti koja nastaje za posluno dobro. Druga znaajna slubenost je SLUBENOST POSTAVLJANJA VODOVA vlasnik nepokretnosti ima pravo zahtevati da mu se dozovoli da preko susedovog zemljita provede vodovodne i kanalizacione cevi, elektrine i telefonske kablove (podzemne i
85

vazdune), ako je postavljanje ovih vodova na drugom mestu skopano sa nesrazmernim trokovima. Za nju se isto plaa naknada. Trea od znaaja za dananjicu je ta gde se korisniku radio-difuznog prijemnika dozvoljava da na susednoj zgradi postavi antenu, a time ne ometa stanare te zgrade u prijemu radiodifuznog programa.

LINE SLUBENOSTI: Line slubenosti postoje u korist jednog odreenog lica (fizikog ili pravnog). Za razliku od stvarnih slubenosti, ovde ne postoji POVLASNO DOBRO, ve samo POSLUNO DOBRO, a sadrina slubenosti se uvek sastoji u iskoriavanju tue stvari. To su: plodouivanje, upotreba i pravo stanovanja. Ovlaenja kod svojine: 1. ovlaenje (pravo) dranja (ius possidendi) 2. ovlaenje upotrebe (ius utendi) stvar se upotrebljava, prosto sluenje sa stvari 3. ovlaenje korienja (ius fruendi) izvlaimo korist, plodove iz neke stvari 4. ovlaenje raspolaganja (ius dispodendi): a. faktiko = zadiranje u samu supstancu stvari, ak i stvar unititi (ius abusus) b. pravno
86

5. ovlaenje vlasnika da ne vri ovlaenja (da ne koristi stvar) 6. pravo suprotstavljivosti 7. ovlaenje iskljuivanja svih treih lica PLODOUIVANJE (uitak, uivanje, ususfructus) Ova se slubenost se za PLODOUIVAOCA sastoji iz ovlaenja DRANJA, UPOTREBE tue stvari i ovlaenja KORIENJA (pribiranja plodova bez povrede sutine stvari, TJ. NEMA PRAVO NA SUPSTANCU, ve samo na plod). Vlasnik stvari na kojoj postoji plodouivanje zove se GOSPODAR STVARI. Nae dananje pravo ne poznaje nijedan sluaj ZAKONSKOG PLODOUIVANJA. Predmet su: STVARI i PRAVA i IMOVINA. POKRETNE ili NEPOKRETNE, ali uvek NEPOTRONE STVARI (ove, jer ispunjavaju uslov da mogu biti upotrebljene bez promene njihove sutine). NEPRAVO PLODOUIVANJE - u sluaju da se plodouivanje odnosi na iru celinu (imovinu) koja obuhvata i potrone stvari, onda plodouivanje menja svoju sutinu i pretvara se u NEPRAVO PLODOUIVANJE, gde potrone stvari prelaze u svojinu nepravog plodouivaoca, a on je obavezan da po prestanku plodouivanja bivem vlasniku vrati stvari iste vrste u istoj koliini i iste kakvoe, ili da plati naknadu prema vrednosti koju takve stvari imaju u vreme prestanka plodouivanja.

PLODOUIVAOEVA PRAVA CIVILNE PLODOVE stie srazmerno vremenskom trajanju plodouivanja. Ovo pravilo je interesantno samo u godini kada poinje plodouivanje i u godini kada se ono zavrava, jer se onda sav prihod podeli na 365 dana i srazmerno vremenu plodouivanja podeli. PLODOVE U NATURALNOM obliku stie odvajanjem. Dakle, pravo na pribiranje plodova pripada plodouivaocu. Ovde imamo jednu vrstu ALEOTORNOSTI, jer uestalost odvajanja plodova nije uvek u jednakim, pa ni kratkim intervalima. Plodove koje je vlasnik odvojio pre nastanka i po prestanku plodouivanja ostaju u njegovoj svojini. Trokove proizvodnje plodova snosi plodouivalac.
87

Plodouivalac ima pravo, ali i obavezu (da bi spreio njihovo gaenje usled zastarelosti, odnosno LIBERATORNE UZUKAPIJE) da se koristi stvarnim slubenostima koje postoje u korist nepokretnosti. Plodouivalac ne moe zasnivati nove stvarne slubenosti na teret predmeta plodouivanja. Plodouivalac obligacionim pravom moe dozvoliti upotrebu predmeta plodouivanja u korist drugog, dakle moe preneti ovlaenje upotrebe i ovlaenje korienja na drugog, a njemu ostaje golo plodouivanje. Plodouivalac moe u svakom trenutku zahtevati da se saini inventar stvari koje su predmet plodouivanja. Isto moe i vlasnik. Ak inventar nije sainjen pre predaje stvari plodouivaocu, pretpostavlja se da je ovaj primio stvari u upotrebljivom stanju srednje kakvoe. PLODOUIVAOEVE OBAVEZE Ne sme da menja sutinu stvari, ali ne odgovara za smanjenje vrednosti koje je posledica redovne upotrebe stvari. Plodouivalac ne sme da menja namenu stvari. Plodouivalac snosi trokove redovnog odravanja, a vlasnik trokova izazvane starou ili viom silom. Plodouivalac je obavezan da vlasnika odmah obavesti o oteenjima stvari, kao i neophodnosti vanrednih popravki na samoj stvari ili uzurpacijama od strane 3. lica. Ukoliko plodouivalac uini trokove na koje nije bio obavezan, primenjuju se pravila o NEZVANOM VRENJU TUIH POSLOVA. Plodouivalac je, prema savremenim shvatanima, duan da osigura o svom troku, a u korist vlasnika stvar od poara i drugih rizika, kad je propisano obavezno osiguranje ili kada prema mesnim shvatanjima osiguranje nalau pravila DOBROG UPRAVLJANJA. Po prestanku plodouivanja plodouivalac je duan da poslunu stvar vrati vlasniku, ak iako je usled pohabanosti izgubila svaku upotrebnu vrednost, jer on odgovara za stvar, pa se ovim gestom on ograuje od toga da stvar nije otetio, upropastio ili otuio. Ako stvari, zaista, nema, onda mora da dokae razloge zbog koje je nema. PRAVNI POLOAJ VLASNIKA STVARI: 1. Ima golu svojinu dok traje plodouivanje. 2. Moe je prenositi. 3. Moe je hipotekovati.
88

4. Moe da je optereti novim slubenostima, ali se one aktiviraju kada prestane plodouivanje. 5. Ako se vlasnik odrekne slubenosti, to se aktivira tek kada prestane plodouivanje.
6. Vanredne popravke snosi vlasnik, a ako ne uradi, onda ij na njegov raun moe

izvriti plodouivalac. 7. Plodouivalac je duan da trpi vanredne popravke, pa ak i ruenje i gradnju nove zgrade.
8. Ukoliko postoji bojazan da mu po prestanku plodouivanja stvar nee biti vraane

kako treba, vlasnik moe zahtevati obezbeenja. Ako plodouivalac ne prui obezbeenja, stvar mu se ne zahtev vlasnika moe oduzeti i poveriti upravitelju koga sud odredi (to moe biti i vlasnik), koji e uz odbitak trokova upravljanja, pravo plodouivanja vriti u ime plodouivaoca. Kod nepravog plodouivanja vlasnik moe zahtevati obezbeenja bez dokazivanja da su njegova prava u opasnosti i moe odbiti predaju stvari dok mu obezbeenja ne budu pruena. 9. Vlasnik moe da podie TUBU ZA POVRAAJ STVARI i TUBU ZBOG SMETANJA SVOJINE, kao i dravinske tube. ZATITA PLODOUIVANJA U sluaju povrede prava plodouivanja plodouivalac moe upotrebiti PETITOTRNE TUBE ZA POVRAAJ i PRESTANAK SMETANJA i POSESORNE TUBE (jer je dralac prava). Ovo protiv bilo koga. NASTANAK PLODOUIVANJA Nastaje na osnovu: ugovora pismena forma i upis u zemlj. knjige ili predaja za pokretne stvari. testamenta odrajem analogno sticanju prava svojine odrajem.

PRESTANAKA PLODOUIVANJA Prestaje:


89

1. Protekom vremena ako je bilo ustanovljeno na odreeno vreme. U sluaju da plodouivalac umre pre isteka toga vremena, plodouivanje se gasi.
2. Plodouivanje za pravno lice traje isto koliko i traje to pravno lice, dok neki zakonici

to ograniavaju na odreeni dugi rok.


3. Prestaje ugovorom izmeu vlasnika i plodouivaoca.

4. Odricanjem plodouivaoca. Plodouivaoevi poverioci mogu zahtevati ponitenje odricanja koje izvreno na njihovu tetu. Plodouivaoeva odluka da se odrekne plodouivanja moe leati u tome to je plodouivanje postalo nerentabilno, tj. veliki teret za njega.
5. Plodouivanje prestaje ako se vlasnik poslunog dobra protivi vrenju plodouivanja,

a plodouivalac svoje pravo ne vri uzastopno 3 godine. Ovo je LIBERATORNA UZUKAPIJA = nevrenje plodouivanja koje je kvalifikovano vrenjem pune faktike vlasti od strane vlasnika, a koje ima da se gola svojina pretvara u punu svojinu. 6. Plodouivanje prestaje zastarelou, tj. usled nevrenja koje nije praeno punom faktikom vlau od strane vlasnika. Ona pretpostavlja potpuno odsustvo uivanja stvari kako od plodouivaoca, tako i do lica na koje su preneta ovlaenja vrenja plodouivanja: zakupac, poslugoprimac.
7. U sluaju delimine propasti stvari, poloduivanje se produava na preostalom delu,

a ako doe do potpune propasti usled vie sile prestaje. U sluaju da stvar vlasnik, ipak obnovi sasvim, onda se plodouivanej nastavlja, a po drugima prestaje.
8. Ukoliko je stvar bila osigurana, plodouivanje se produava na sumi osiguranja, tj. na

iznosu koji je isplaen na ime naknade tete, a ovo vai i za eskproprijaciju.


9. Prestaje potpunom konsolidacijom u smislu plodouivalac postane vlasnik stvari, jer

ako postane samo vlasnik dela stvari, plodouivanje se nastavlja u pogledu ostalog dela stvari. PRAVO UPOTREBE Ovo je lina slubenost iji imalac UZUAR je ovlaen da tuu stvar upotrebljava i koristi (pribira plodove sa nje), ali u granicama svojih linih potreba i potreba lanova svoje porodice, bez naruavanja sutine same stvari. Sve koristi preko toga pripadaju vlasniku. Nastaje i prestaje kao i pravo plodouivanja. Ono je neka vrsta deminutiva plodouivanja.

90

PRAVO STANOVANJA Ovo je lina slubenost koja se sastoji u ovlaenju da se u svrhu stanovanja UPOTREBLJAVA tua stambena zgrada ili stan kao posebni deo zgrade. Iskljuuju se svi plodovi. Imalac prava stanovanja moe primiti na stan lanove svoje porodice, kao i lica koja su mu potrebna za voenje domainstva. Pravo stanovanja, ni njegovo vrenje ne mogu preneti na drugoga. Nastaje i prestaje po pravilima PLODOUIVANJA.

91

ZALONO PRAVO Zalono pravo je stvarno pravo na tuoj stvari, na osnovu koga poverilac moe naplatiti svoje potraivanje iz vrednosti zaloene stvari, ako dunik ne ispuni obavezu do dospelosti, pre ostalih poverilaca. ZALONO PRAVO delimo na:

Zalono pravo na pokretnim stvarima (RUNA ZALOGA) a. Zalaganje pokretne stvari postie se predajom stvari poveriocu u dravinu. b. Ovde imamo izuzetak kod pokretnih stvari koje se ne zalau predajom u ruke poveriocu, nego se zalono pravo upisuje u javne registre na slian nain kao kod nepokretnosti. Kod nas se ovako zalau brodovi i vazduhoplovi.
c. Savremeno pravo poznaje jo sluajeva kada se zalau pokretne stvari kod

kojih ne dolazi do predaje dravine, ve se zaloga upisuje u razne vrste javnog registra (zalaganje robe umagacinu, zalaganje alata i opreme, zalaganje robe u skladitu, zalaganje stoke...)

Zalono pravo na nepokretnim stvarima (HIPOTEKA) a. Zalaganje nepokretnosti postie se tako to se zalono pravo upisuje u javne knjige (zemljine kod nas). b. Ostaje u dravini dunika.

Ugovorno zalono pravo = zalono pravo na osnovu pravnog posla. Ovde se pravni osnov sastoji u jasno izraenoj volji dunika, bilo kroz ugovor, bilo testamentom. Dakle, ovde je vaan pristanak dunika. Sudsko zalono pravo. Kod ovog nije vaan pristanak dunika.

UGOVORNO ZALONO PRAVO NA POKRETNIM STVARIMA sam za sebe ugovor o zalozi ne stvara zalono pravo kao stvarno pravo. Ugovor je TITULUS za pribavljanje zalonog prava, a potreban je i MODUS, koji je ovde predaja stvari (fizika, ali mogu i druge vrste. Naravno, ne moe KONSTITUTUM POSESORIJUM da zalogodavac preda stvar zalogoprimcu, a da ovaj odmah vrati zalogodavcu stvar, uz ugovornu odredbu da e zalono pravo i dalje postojati), tek tada se stie zalono pravo na stvari. Do tog trenutka prema TITULUSU, poverilac ima prema duniku samo pravo potraivanja. UGOVORNO ZALONO PRAVO NA NEPOKRETNIM STVARIMA ugovor je ovde TITULUS, a MODUS je upis zalonog prava u javne knjige (odstupanje od ovoga pravila postoji samo kod zakonske hipoteke gde upis nije potreban).

92

***Znamo da pravo svojine i pravo slubenosti na nepokretnim stvarima mogu postojati i u nesavrenom obliku i bez zemljinih knjiga (tzv. vanknjina svojina ili vankjnine slubenosti). SUDSKO ZALONO PRAVO NA POKRETNIM STVARIMA ono se stie popisom (MODUS) stvari u IZVRNOM SUDSKOM POSTUPKU. Sudska zaloga se ne pribavlja predajom. Sudska zaloga nastaje u POSTUPKU IZVRENJA protiv dunika koji nije ispunio svoje obaveze o dospelosti, te je poverilac na osnovu PRAVOSNANE SUDSKE ODLUKE = TITULUS, predloio prinudno izvrenje (predaje ovde nema, jer dunik ne eli da preda stvari). Ako postoji vie poverilaca, red prvenstva meu zalonim pravima odreuje se prema danu kada je izvren popis, a ako je u istom danu, onda prema tome iji je predlog za izvrenje stigao ranije, a ako su svi istoga dana, onda svi imaju isti red prvenstva. Popisane stvari uva poverilac, 3. lice ili ako su jako vredne stavljaju se u sudski depozit. Meutim, pokretne stvari na kojima je popisom osnovano sudsko zalono pravo mogu ostati i kod dunika, ako sud na predlog poverioca ne odlui drugaije. Ovo je nepovoljno za poverioca, jer moe se dogoditi da ovaj stvar otui, unuti, sakrije. Ako je otui, ukoliko pribavilac jeste savestan (nije znao, niti je mogao znati za postojanje sudskog zalonog prava), on stie svojinu i ima prednosti u odnosu na imaoca sudskog zalonog prava. Ova sva pravila sudskog zalonog prava se primenjuju i na PRINUDNO ZALONO PRAVO U IZVRNOM POSTPUKU koji sprovode upravni organi (npr: u postupku prinudne naplate poreza, carina, novanih kazni izreenih prekraja...). SUDSKO ZALONO PRAVO NA NEPOKRETNIM STVARIMA stie se upisom u javne knjige (MODUS = nain sticanja). Sudska odluka, ba kao i ugovor (pravni posao) predstavlja TITULUS. U izvrnom postupku prilikom uknjienja sudskog zalonog prava u zemljinoj knjizi u teretnom listu, znai da je potraivanje IZVRIVO! Na osnovu toga poverilac moe zahtevati prinudno izvrenje radi namirenja svojih potraivanja protiv svakog 3. lica koje stekne pravo svojine na nepokretnosti.

93

NAELA ZALONOG PRAVA I na RUNU ZALOGU i na HIPOTEKU se primenjuju neka opta pravila koja su zajednika za te obe vrste zalonog prava: NAELO AKCESORNOSTI, NAELO OFICIJELNOSTI pri realizovanju potraivanja obezbeenog zalonim pravom, NAELO SPECIJALNOSTI i NAELO NEDELJIVOSTI. NAELO AKCESORNOSTI znai da je zalono pravo sporedno pravo i zbog toga zavisno od prava potraivanja kao glavnog prava. Zalono pravo je sporedno pravo i zavisi od postojanja jednog OBLIGACIONOG PRAVA, tj. zalono pravo moe postojati samo ako postoji PUNOVANO POTRAIVANJE iju isplatu obezbeuje! Iz ovoga razloga ako je potraivanje nastalo iz pravnog posla koji je nitav ili ruljiv (koji je poniten), ni zalono pravo ne moe postojati, pa dunik moe zahtevati brisanje hipoteke ili povraaj stvari predate u zalogu. Ako dunik isplati obavezu, osnov zalonog prava prestaje i zaloni poverilac mora vratiti zaloenu stvar ili ako je u pitanju hipoteka pristati na ispisivanje. Zalono pravo prestaje i sa drugim uobiajenim sluajevima prestanka potraivanja. Od ovoga imamo nekoliko odstupanja:

Kod hipoteke ovde zalono pravo obezbeuje potraivanje koje jo ne postoji, ili potraivanje koje moda nee nastati. Kod zastarelosti potraivanja prema optim pravilima, kada protekne rok zastarelosti poverilac se ne moe namiriti od dunika prinudnim putem, ali ako je potraivanje obezbeeno runom zalogom ili hipotekom, poverilac se i pored toga to je rok zastarelosti istekao moe namiriti. Ovde da je naelo akceosrnosti dosledno sprovedeno, zalono pravo bi prestajlo usled zastarelosti potraivanja. Zastarelost se, inae, razlikuje od ostalih naina prestanka obligacije po tome to se dunikova obaveza ne gasi u potpunosti, ve postaje prirodna obligacija, jer tu zastareva PRAVOZATITNI ZAHTEV, a ne pravo. Dakle, zalono pravo i obligacija i
94

dalje postoje, samo zalono pravo ne zavisi od toga da li se potraivanje moe ostvariti prinudnim putem. U sluaju da je vrednost stvari nedovoljna, posledica zastarelosti e, ipak, pogoditi zalonog poverioca, jer on nee moi da se namiri iz imovinske mase dunika.

Tzv. SVOJINSKA HIPOTEKA ovo je kada sopstvenik nepokretnosti stekne pravo hipoteke na sopstvenoj nepokretnosti. Ovo se kod nas moe destiti samo usled KONSOLIDACIJE, tj. sjedinjenja svojstva HIPOTEKARNOG POVERIOCA i SOPSTVENIKA HIPOTEKOVANE NEPOKRETNOSTI. Ovo se moe desiti ako:
o

hipotekarni poverilac nasledi sopstvenika hipotekovane nepokretnosti ili obrnuto hipotekarni poverilac kupi hipotekovanu nepokretnost sopstvenik hipotekovane nepokretnosti isplati obavezu

o o

U svim sluajevima hipoteka jo uvek postoji, jer je za njen prestanak potrebno da bude ispisana iz javnih knjiga. Samo, hipoteka sada postoji ukorist lica koje je ujedno i sopstvenik nepokretnosti i sada vie NE OBEZBEUJE POTRAIVANJE, jer je ono PRESTALO DA POSTOJI! Sada, ako sopstvenik nepokretnosti hoe da trai novi kredit, on moe poveriocu dati, kao obezbeenje, ovakvu NEUGAENU SVOJINSKU HIPOTEKU i ustupiti mu zalono pravo na nepokretnosti. NAELO OFICIJELNOSTI zaloni poverilac moe namiriti svoje potraivanje iz zaloene stvari jedino sudskim putem. Dakle, ne sme to uiniti sam, tako to bi, npr: prodao stvar koju ima u dravini. Zaloni poverilac da bi realizovao svoje potraivanje, mora da se obrati sudu i zatrai javnu prodaju! TO JE JEDINI NAIN!!! Dakle, zabranjena je LEX KOMISORIJA koja govori o tome da e zaloena stvar automatski prei u svojinu zalonog poverioca, ako njegovo potraivanje ne bude namireno o dospelosti. Meutim, kada ovako neto ugovorimo u trenutku dospelosti dunikove obaveze, onda moe, JER DUNIK NIJE VIE U ONAKO NEPOVOLJNOJ SITUACIJI U ODNOSU NA POVERIOCA (to je i razlog zabrane lex komisorije), u kakvoj se nalazio U TRENUTKU ZAKLJUENJA UGOVORA O ZAJMU I ZALOZI. Pa, ako nije u stanju da svoju obavezu isplati o dospelosti, on moe prepustiti stvar poveriocu u svojinu, ali po ceni koja e biti utvrena u pregovorima izmeu njega i poverioca.

95

Ako je poverioev predlog manje povoljan, duniku jo uvek ostaje mogunost da ga odbije i da se osloni na redovan zakonski postupak namirenja, tj. JAVNA PRODAJA, u kome su zatieni i dunikovi interesi. NAELO SPECIJALNOSTI Treba precizno odrediti i POTRAIVANJE zalonog poverioca i STVAR na koju se zaloga odnosi (jer zaloga ne moe postojati na svim stvarima zalogodavca), jer na taj nain 3. lica kojima se zalogodavac obraa za nove zajmove, mogu saznati koliko je zalogodavac zaduen i koliko je obezbeenje na koje mogu da raunaju. ta znai ODREENO POTRAIVANJE? Ako jedan poverilac ima vie potraivanja prema istom duniku, treba da bude odreeno koje potraivanje je obezbeeno zalonim pravom. Dakle, treba da bude naveden pravni posao ili drugi izvor iz koga je potraivanje nastalo, kao i oznaen taan iznos potraivanja, sa kamatama. Potraivanje OBINOG POVERIOCA se odnosi na celu imovinsku masu dunika, ali i pored toga nije siguran da e moi da se naplati, jer nijedna stvar nije namenjena samo njegovom, nego namirenju svih poverilaca. Zato, zaloni poverilac u odnosu na ostale dunikove stvari nema prvenstvo prilikom namirenja, ve prvo idu obini poverioci.

ODSTUPANJE OD NAELA SPECIJALNOSTI:

PRVO ODSTUPANJE - zalonim pravom se moe obezbediti i USLOVNO ili BUDUE POTRAIVANJE. Primenjuje se i na runu zalogu i na hipoteku. Npr:
o

Kada neko lice da neku svoju stvar kao obezbeenje za obavezu koja moe, ali ne mora nastati jedno lice uzme u zakup amac na moru i ostavi sat u zalogu za sluaj da prouzrokuje tetu prilikom vonje (tzv. kauciona zaloga).

o Zalonim pravom se moe obezbediti odobreni kredit, iako svi iznosi jo nisu iskorieni (kreditna zaloga). Zalono pravo ovde nastaje u trenutku predaje zaloene stvari poveriocu, iako potraivanje jo nije nastalo.

DRUGO ODSTUPANJE - ovo drugo odstupanje od specijalnosti predvieno je samo za zalono pravo na pokretnim stvarima runa zaloga. Ako je posle zakljuenja ugovora o zalozi, a pre namirenja potraivanja obezbeenog zalogom, zalogoprimac stekao jo neka potraivanja iz ugovora zakljuenih sa zalogodavcem, onda zalono pravo slui za obezbeenje i ovih docnije nastalih potraivanja.

KAUCIONA I KREDITNA HIPOTEKA - odstupanje od naela je u tome to potraivanje nije potpuno odreeno, mada je odreen najvii iznos koji potraivanje ne moe premaiti.
96

U naelu hipoteka se moe upisati u zemljine knjige samo u pogledu novane svote, brojano odreene, a uz iznos glavnog potraivanja se upisuje i visina kamate. Meutim, u zemljine knjige se mogu upisati kauciona i kreditna hipoteka, kod kojih iznos potraivanja nije potpuno odreen.

KAUCIONA HIPOTEKA postoji kada se u zemlj. knjige upisuje zalono pravo za potraivanje koje moe, ali ne mora nastati. Npr: hipoteka je bila upisana na nepokretnosti radi obezbeenja eventualnih potraivanja optine, ukoliko vlasnica nepokretnosti bude imala poslovne gubitke. KREDITNA HIPOTEKA se upisuje u zemlj. knjige za obezbeenje celog potraivanja koje je banka odobrila sopstveniku nepokretnosti u vidu kredita, iako svi iznosi odobrenog kredita jo nisu iskorieni.

U oba sluaja se u zemlj. knjige upisuje najvii iznos do koga zalono pravo obezbeuje ovakva potraivanja.

NAELO NEDELJIVOSTI ovo znai da cela zaloena stvar obezbeuje celo potraivanje, sve dok potraivanje ne bude u potpunosti namireno! Dakle, poverilac zadrava zalono pravo i posle deliminog namirenja potraivanja, sve dok dunik ne isplati ceo dug. Zaloena stvar u celini slui za namirenje potraivanja, pa ako doe do fizike deobe zaloene stvari, zalono pravo postoji i dalje i optereuje sve delove stvari. Isto vai i ako doe do SUSVOJINE! Naelo nedeljivosti je opravdano, jer treba da utie na dunika da isplati celu obavezu. Imamo izuzetak: kada je u zalogu data izvesna svota novca. Dunik u sluaju delimine isplate duga ima pravo da zahteva vraanje srazmernog dela novane sume, koja je zaloena poveriocu.

97

RUNA ZALOGA = ZALONO PRAVO NA POKRETNIM STVARIMA ZASNIVANJE: Zalono pravo na pok. stvari se najee zasniva ugovorom, a moe i sudskom odlukom. Ugovor o zalonom pravu je posmatran kao KONSENSUALAN (Neformalni = konsensulani pravni poslovi su oni kod kojih volja moe biti izjavljena na bilo koji nain: izriito, preutno, usmeno, pismeno, sa i bez svedoka, uz uee dravnog organa ili ne). Iz UGOVORA O ZALOZI nastaje obaveza za dunika da preda stvar zalogoprimcu, a zalogoprimac do trenutka predaje nema nikakvu obavezu iz ugovora o zalozi. Zato OSNOV = KAUZA obaveze zalogodavca lei izvan ugovora o zalozi. OSNOV se moe sastojati u onome to je zalogodavac ve dobio od zalogoprimca kao zajam, ili u obavezi zalogoprimca (iz ugovora o kreditu) da kreditira zalogodavca.

98

Ako se oba ugovora posmatraju u jedinstvu: kao ugovor o zajmu, povezan sa ugovorom o zalozi, onda sve ovo moe liiti na TERETAN UGOVOR (Teretni pravni poslovi su oni kod kojih se daje neka naknada za ono to se dobija: kuporpodaja, trampa, zakup, zajam sa kamatom). ZOO predvia kod Ugovora o zalozi i pravo zalogoprimca na dopunu zaloge u sluaju kada zaloena stvar ima materijalne ili pravne nedostatke.
***Predmet odgovor na pitanje na ta se dunik obavezuje ? moe biti davanje, injenje, neinjenje i trpljenje; vie predmeta u jednom ugovoru; ugovor mora biti: ***Osnov (kauza) odgovor na pitanje zato se dunik obavezuje? Osnov nije ekonomski cilj ve pravni cilj obavezivanja; Svaki ugovorna obaveza mora imati osnov; Kod dvostrano obavezujuih, teretnih ugovora osnov obaveze jedne strane je u obavezi druge strane npr. ja se kao zakupodavac obavezujem da predam stan u zakup, zato to se druga strana obavezuje da plaa odgovarajuu zakupninu; Kod dobroinih ugovora, osnov je elja, namera da se nekom neto uini besplatno- ja pristajem da se na ruun moje imovine povea imovina mog poklonoprimca; Praviti razliku izmeu Osnova i Pobude; npr. kod vie razliitih ugovora o prodaji osnov je uvek isti, a pobude mogu biti potpuno razliite; Osnov mora biti doputen (prinudni propisi, javni poredak, dobri obiaji); Nedoptenost osnova i njegovo odsustvo imaju za posledicu nitavost ugovora; mogu; (pravna i faktika nemogunost; subjektivna i objektivna nemogunost). doputen; (prinudni propisi, javni poredak i dobri obiaji); odreen / odrediv;

Sankcija je nitavost;

ZALONOPRAVNI ODNOS Uspostavlja se izmeu ZALOGORPIMCA i ZALOGODAVCA. Zalogorpimac = zaloni poverilac je lice koje ima potraivanje koje je obezbeeno zalogom.
99

TEK u trenutku predaje zalogoprimac stie zalono pravo i to pravo moe da SUPROTSTAVI svim 3. licima. Zalogodavac je lice koje je dalo stvar u zalogu i to je najee dunik iz obligacionopravnog odnosa sa poveriocem. Dogaa se da stvar zaloi lice koje nije dunik zalonog poverioca. U tom sluaju postoje na pasivnoj strani dva lica: jedno lice je dunik i ono odgovara za isplatu duga zalonom poveriocu celom svojom imovinskom masom, a drugo lice je zalogodavac i ono nita ne duguje zalonom poveriocu, ali e se ovaj namiriti iz njegove stvari, ako dunik ne plati dug po dospelosti. Ne moe se dati tua stvar u zalogu. To se niti tubom vlasnika zaloene stvari i stvar se njemu vraa. Ovde imamo izuzetak da poverilac moe stei zalono pravo, iako mu je stvar predalo lice koje nije imalo pravo da raspolae sa stvari. Potrebno je da je ZALOGOPRIMAC savestan i da su ispunjeni svi uslovi za sticanje svojine od nevlasnika, e tada stie zalono pravo na stvari i moe ga suprotstaviti i pravom vlasniku. U ovom sluaju, lice koje je zaloilo tuu stvar odgovara za tetu sopstveniku stvari, ali i krivino. OBJEKT RUNE ZALOGE:

svaka pokretna stvar koja se nalazi u prometu suvlasniki udeo, ali tada zaloni poverilac ima sudravinu (posrednu ili neposrednu) sa ostalim suvlasnicima stvar mora biti odreena najee je to individualno odreena i nepotrona stvar ako je stvar odreena po rodu, onda se individualizuje novac moe biti predmet zaloge i to kada se odreena suma izdvoji

PRAVA ZALOGOPRIMCA: PRVO PRAVO ZALOGOPRIMCA - PRAVO POTRAIVANJA PREMA DUNIKU je obligacionopravnog karaktera i glavno je pravo koje poverilac ima.

100

Zalono pravo upereno na stvar ovo zalono pravo je sporedno, jer zavisi od glavnog prava i slui za obezbeenje potraivanja. Sudbina mu zavisi od glavnog prava. Ovo obezbeenje ima svoju posebnu vrednost - vrednost zalonog prava je u tome to obezbeuje zalonom poveriocu mogunost namirenja i onda kada se ostali, tj. obini poverioci ne mogu naplatiti u celini ili se uopte ne mogu naplatiti, jer dunik nema dovoljno sredstava da ispuni sve obaveze (promene mu se imovinske prilike, neto se dogodi...). To je ujedno i kraj njegovog zalonog prava. Sva ostala zalogoprimeva prava slue ostvarenju ovoga prava. Zalogoprimac treba da podnese tubu protiv dunika, kojom e zahtevati isplatu duga. Pravosnana odluka suda, kojom se duniku nalaze isplata duga, slui zalogoprimcu kao izvrna isprava. Na osnovu te odluke zalogoprimac moe podneti predlog sudu da se zaloena stvar proda na javnoj prodaji u izvrnom postpupku radi namirenja. Ako stvar ima berzansku ili trinu cenu, sud nee narediti javnu prodaju, nego e doneti odluku da se stvar proda po tekuoj ceni. Ako bi trokovi javne prodaje bili nesrazmerno veliki, sud moe odluiti da se cena utvrdi procenom strunjaka. U sluaju prodaje poverilac stvar moe, ako hoe, zadrati za sebe po toj ceni. Zalogoprimac ima pravo, da iz cene naplati glavno potraivanje, kamatu, trokove za uvanje zaloene stvari, kao i svoje trokove koje je imao oko realizovanja potraivanja. On se iz stvari namiruje bez obzira na zastarelost GLAVNOG potraivanja, dok ako je zastarelo potraivanje kamate, zalogoprimac se ne moe namiriti iz imovinske mase, niti iz zaloene stvari. DRUGO PRAVO ZALOGOPRIMCA - PRAVO PRVENSTVA:

Zalogoprimac ima pravo da se naplati iz vrednosti postignute prodajom zaloene stvari pre ostalih poverilaca. Zalogoprimac je ispred svih zalonih poverilaca koji su zalono pravo stekli posle njega i ispred svih obinih poverilaca. Red po kome se isplauju zaloni poverioci u sluaju viestrukog zalaganja jedne iste pokretne stvari odreuje se prema pravilu PRIOR TEMPORE, POTIOR JURE. Dakle, prema vremenu kada su nastala njihova zalona prava, s tim da podseamo na to da je tu vaan MODUS koji se ogleda u predaji stvari, a ne ko je pre napravio ugovor o potraivanju.

101

TREE PRAVO ZALOGOPRIMCA - PRAVO NA DRAVINU: Zalogoprimac ima pravo na dravinu na zaloenoj stvari. Kada zalogodavac preda stvar u zalogu zalogoprimcu, onda obojica imaju dravinu na zaloenoj stvari. Zalogoprimac ima neposrednu dravinu prava, a zalogodavac posrednu dravinu stvari. Zato obojica mogu da podnose dravinske tube protiv 3. lica, a u meusobnom odnosima, takoe imaju obojica dravinsku zatitu. Poverilac stie zalono pravo u onom trenutku kada mu zalogodavac preda stvar, a gubi ga kada mu prestane dravina i ponovo se uspostavlja kada vrati dravinu. Dravina je neophodan uslov za postojanje rune zaloge. Nije potrebno da pokretna stvar bude predata zalogoprimcu, jer je dovoljno je da se ona NE NALAZI u rukama zalogodavca. Zato moemo da govorimo i o POSREDNOJ dravini zalogoprimca:
o

Ovo se moe desiti u sluaju viestrukog zalaganja jedne iste pokretne stvari. Dakle, postoji runa zaloga i u sluaju kada je stvar ve nekome zaloena. Tada samo prvi zalogoprimac ima stvar u neposrednoj dravini, a drugi zalogoprimci imaju samo posrednu dravinu. Dravina ovog drugog zalogoprimca se sastoji u tome to je zalogodavac pismeno obavestio prvog zalogoprimca o zakljuenju drugog ugovora o zalozi i naloio mu, da kada mu bude isplatio potraivanje, zaloenu stvar preda drugom zalogoprimcu. Zalono pravo kod posrednog dranja zaloene stvari zasniva se na obavetenju i nalogu koje je zalogodavac dao prvom poveriocu. OBAVETENJE i NALOG ZAMENJUJU PREDAJU U DRAVINU, tj. MODUS. Zalogoprimac ima posrednu dravinu u jo jednom sluaju kada se oduzima stvar od zalogoprimca zbog toga to je nije uvao kako treba ili to ju je upotrebio bez dozvole zalogodavca, ili to ju je dao drugom na upotrebu i uopte to je sa njom postupao protivno ugovoru. Sud e na zahtev zalogodavca narediti da se zaloena stvar preda nekom treem licu da je dri za zalogoprimca.

Mogue je da zalogoprimac ima sudravinu na zaloenoj stvari sa 3. licem (kada je zaloen suvlasniki deo auta, pa zalogoprimac dri stvar zajedno sa ostalim suvlasnicima). Mogue je da zalogoprimac ima sudravinu na zaloenoj stvari i sa zalogodavcem, ali je tada potrebno da zalogodavac ne dobije mogunost da raspolae sa stvari bez odobrenja zalogoprimca, inae bi to moglo dovesti u pitanje zalogoprimevu sudravinu, a time i zalono pravo (ZOO: ugovarai se mogu sporazumeti da zajedniki uvaju stvar).

102

ETVRTO PRAVO ZALOGOPRIMCA PRAVO NA UPOTREBU I PRAVO PRIBIRANJE PLODOVA SA STVARI Zalogoprimac ne sme da:

upotrebljava preda drugome na upotrebu dati u podzalogu bez dozvole zalogodavca

U sluaju da uini neto od ove tri stvari koje ne sme, duan je da naknadi tetu koja je sluajno nastala (za ta inae ne odgovara). Uz to, zalogodavac moe zahtevati da se zaloena stvar oduzme iz ruku zalogoprimca i preda treem licu da je ono dri za zalogoprimca. ODSTUPANJE Pravilo da zalogoprimac nema pravo da upotrebljava zaloenu stvar je dispozitivnog karaktera, tj. oni to mogu dogovoriti. Ovo se naziva ANTIHREZA! U sluaju kada zalogoprimac ima pravo da upotrebljava stvar (npr: vozi se zaloenim autom), koristi postignute upotrebom stvari se odbijaju od vrednosti potraivanja i to prvo od trokova (na iju naknadu zalogoprimac ima pravo), zatim od dugovane kamate i onda od glavnice. Zalogoprimac ima pravo da pribira plodove. Ovo se isto naziva ANTIHREZA! Ovo je reenje povoljno i za zalogodavca, jer se iznos njegovog dugovanja smanjuje. Zalogoprimac je duan da od prihoda od plodova odbije trokove na iju naknadu ima pravo, zatim od kamate i od glavnice. Ovo je isto dispozitivno pravilo. PETO PRAVO ZALOGOPRIMCA PRAVO NA DOPUNU ZALOGE Zaloni poverilac ima pravo da od zalogodavca zahteva drugu stvar u zalogu, ako zaloena stvar ima neki materijalni ili pravni nedostatak i to samo ako je zaloena stvar imala nedostatke u asu zalaganja, a to u ili u trenutku predaje ili u trenutku kada zalogodavac
103

pismeno obavesti zalogoprimca o zakljuenju ugovora o zalozi sa drugim zalonim poveriocem. ***Ugovor o zalozi posmatran sam za sebe nije teretan ugovor, ali kad se ima u vidu da se ugovor o zalozi zakljuuje radi obezbeenja potraivanja iz nekog drugog ugovora, onda davanje stvari u zalogu predstavlja naknadu za to to zalogodavac dobija novac na zajam. Ako zaloena stvar propadne usled vie sile, ili krivicom treeg lica, zalogodavac nije duan da ponovo uspostavi zalogu. ESTO PRAVO ZALOGORPIMCA - PRAVO SLEDOVANJA Ukoliko stvar bude oduzeta zalogoprimcu, on moe zahtevati njen povraaj. Najpre mu stoje na raspolaganju dravinske tube i samozatita. Zalogoprimac ima i posebnu PETITORNU TUBU ZA POVRAAJ STVARI (vindikacio pignoris). Zalogoprimac e pobediti u sporu i uspeti da vrati stvar u dravinu samo ako tueni: 1. nema nikakav osnov na dravinu 2. ima slabiji pravni osnov od zalogprimca

104

OBAVEZE ZALOGOPRIMCA OBAVEZA UVANJA ZALOENE STVARI zalogoprimac ima obavezu uvanja zaloene stvari sa panjom dobrog domaina (tj. panjom briljivog i urednog oveka), to podrazumeva vii stepen stepen panje prema zaloenoj stvari, nego to uobiajeno pokazuje prema svojim stvarima. Ako zalogoprimac ne uva zloenu stvar kako treba, zalogodavac moe zahtevati od suda da stvar oduzme od zalogoprimca i da se preda nekom 3. licu na uvanje. OBAVEZA UZDRAVANJA OD UPOTREBE (objanjeno u pravima zalogoprimca) OBAVEZA VRAANJA ZALOENE STVARI PRAVA I OBAVEZE ZALOGODAVCA Iz ugovora o zalozi nastaju uzajamna prava i obaveze zalogoprimca i zalogodavca. Ono to je pravo zalogoprimca, predstavlja obavezu zalogodavca i obrnuto. Posebno navodimo u trenutku zakljuenja ugovora o zalozi, nastaje obaveza za zalogodavca da preda stvar u dravinu zalogoprimcu. To je jedina obaveza koja nastaje u asu zakljuenja ugovora o zalozi. Zalogoprimac do predaje jo nema nikakvu obavezu. Meutim, mogue je da naspram obaveze zalogodavca da preda stvar u zalogu, stoji obaveza zalogoprimca iz ugovora o kreditu koja se sastoji u predaji ili stavljanju na raspolaganje odreene svote novca. Zato se govori o teretnosti ovog posla!

105

PRENOS ZALONOG PRAVA I PODZALOGA USTUPANJE POTRAIVANJA OBEZBEENOG ZALONIM PRAVOM = PRENOS ZALONOG PRAVA Zalono se pravo samo po sebi ne moe prenositi, ali se moe USTUPITI POTRAIVANJE OBEZBEENO ZALOGOM (kao i svako potraivanje). Zato zalogoprimac moe preneti na 3. lice svoje pravo potraivanja prema zalogodavcu. Tada, zajedno sa potraivanjem na 3. lice prelazi i zalono pravo kao akcesorno pravo. 3. lice postaje poverilac u odnosu na zalogodavca, stie i zalono pravo, a ustupilac prestaje da bude zalogoprimac. Zalogodavac ne moe spreiti ustupanje prava potraivanja, jer se njegov pristanak ne trai. Dovoljno je samo da bude obaveten o tome. Meutim, zalogodavac se moe suprotstaviti tome da zaloena stvar doe u ruke 3. lica i zato bez pristanka zalogodavca ustupilac je ne moe predati prijemniku. Dakle, od zalogodavevog pristanka zavisi samo da li e prijemnik potraivanja dobiti zaloenu stvar u neposrednu dravinu. Ako ne pristane, zaloena stvar ostae u rukama ustupioca da je uva za prijemnika. Prijemnik ima posrednu dravinu. Uskraujui ovaj pristanak za predaju stvari, zalogodavac ne moe spreiti prenos zalonog prava.

106

PODZALONO PRAVO = PODZALOGA Kao to se uopte potraivanja mogu zaloiti, moe se zaloiti i potraivanje obezbeeno zalogom. Ukoliko zaloni poverilac svoje potraivanje moe DA USTUPI 3. licu znai da moe njime u potpunosti da raspolae, onda po principu ko moe vie, moe i manje, ima pravo i svoje potraivanje obezbeeno zalogom DA ZALOI, jer to predstavlja samo delimino raspolaganje. Meutim, zalaganje potraivanja obezbeenog zalogom povlai za sobom i zalono pravo kao akcesorno pravo! Kod nas zalogoprimac ima pravo da zaloi svoje potraivanje obezbeeno zalogom treem licu bez pristanka zalogodavca. Zalogoprimac ne moe da preda zaloenu stvar u zalogu treem licu bez dozvole zalogodavca. Iz ova dva slede dva sluaja:
1. Prvi kada zalogodavac dozvoli da se zaloena stvar dalje zaloi. Ovde, zalaganje

potraivanja (obezbeenog zalogom) povlai za sobom i predaju zaloene stvari u neposrednu dravinu zalogoprimevom poveriocu.
2. Drugi kada zalogodavac uskrati dozvolu da se zaloena stvar dalje zaloi. Iako

je zalogodavac uskratio dozvolu, zalogoprimac moe zaloiti svoje potraivanje obezbeeno zalogom, a zalaganje potraivanja prati i zalono pravo koje ga obezbeuje. Podzalogoprimac e stei zalono pravo kao i u sluaju ustupanja potraivanja, ali e na zaloenoj stvari imati posrednu dravinu, dok e neposrednu dravinu imati i dalje zalogoprimac. Dakle, zalogoprimac e uvati stvar za obojicu: za sebe i za svog poverioca = podzalogoprimca! ISPLATA POTRAIVANJA KOJE JE DATO U PODZALOGU zavisi od toga da li je zalogodavac pristao na podzalaganje!

107

Ako je dao dozvolu zalogodavac (lice B) treba da isplatu ponudi podzalogoprimcu (licu C), a podzalogodavca (lice A) samo da obavesti o isplati, jer zalogodavcu (licu B) ne bi vredelo da dug isplati svome poveriocu = podzalogodavcu (tj. licu A), jer bi moglo da se dogodi da (ako podzalogodavac ne plati dug podzalogoprimcu) podzalogoprimac nee da mu vrati stvar. Ako nije dao dozvolu zalogodavac treba da dugovani iznos u trenutku dospelosti poloi u sud. Zato ovo? Prema pravilima o zalaganju potraivanja, zalogodavac (lice B) bi kao i svaki drugi dunik (a posle obavetenja o podzalaganju) trebalo da dugovani iznos isplati, ne svom poveriocu, tj. podzalogodavcu (licu A), nego onemo kome je potraivanje zaloeno, a to je u ovome sluaju podzalogoprimac (lice C). Meutim, kako je zbog odbijanja zalogodavca (lica B) da dozvoli podzalaganje, zaloena stvar ostala u rukama podzalogodavca (lica A), moglo bi se dogoditi da ovaj odbije da mu stvar vrati, pa da bi to izbegao i time izbegao sporove oko toga, zalogodavac treba da poloi isplatu sudu. PRESTANAK ZALONOG PRAVA NA POKRETNIM STVARIMA

1. Zalono pravo prestaje kada prestane potraivanje ije je ispunjenje obezbeeno zalogom.
2. Ako je potraivanje ZASTARELO, poverilac se moe namiriti iz vrednosti zaloene

stvari. 3. Odricanje zalogoprimca od zaloenog prava. 4. Protek roka, ako je trajanje zalonog prava ogranieno rokom. 5. Propast zaloene stvari. 6. Konsolidacija (kada zaloni poverilac postane sopstvenik zaloene stvari). 7. Konfuzija (sjedinjenje potraivanja i duga u jednom licu). 8. Javna prodaja zaloene stvari.

108

ZALONO PRAVO NA PRAVIMA ZALAGANJE POTRAIVANJA Poverilac moe obezbediti svoje potraivanje od dunika i na taj nain to e mu dunik umesto STVARI, zaloiti neko SVOJE (dunikovo) POTRAIVANJE, koje ima prema 3. licu. U zalogu se mogu dati sva potraivanja, osim onih koja su neprenosiva. Kao i prilikom zalaganja pokretnih stvari, za zalaganje potraivanje je potreban UGOVOR O ZALOZI izmeu zalogodavca i zalogoprimca. Ovim ugovorom zalogodavac se obavezuje da na zalogoprimca prenese neko svoje potraivanje, radi obezbeenja. To potraivanje zalogoprimac moe naplatatiti ako mu zalogodavac po dospelosti ne isplati dug. Kod zalaganja potraivanja postoje tri lica: zalogoprimac (zaloni poverilac) zalogodavac (koji je dunik zalogoprimcu i istovremeno poverilac potraivanja koje se zalae) dunik (iz zaloenog potraivanja)

Ugovor o zalozi nije dovoljan za zalaganje potraivanja, jer je potreban NAIN PRIBAVLJANJA zalonog prava (modus).
109

Taj MODUS je da dunik mora da bude pismenim putem obaveten o ugovoru. Posledica ovoga obavetavanja sastoji se u tome to dunik, od asa kada je obaveten o ugovoru o zalozi, ne moe vie punovano isplatiti svom poveriocu zalogodavcu. Ako on to, ipak, uini, obaveza ostaje i on e biti duan da je ispuni zalonom poveriocu. Zalaganje potraivanja koja su sadrana u hartijama od vrednosti vri se na razne naine, prema vrsti hartije. 1. Potraivanje sadrano u hartiji na donosioca zalae se prostom predajom hartije. 2. Potraivanje sadrano u hartijama po naredbi, vri se zalonim indosamentom + predaja hartije zalogoprimcu.

OSTVARIVANJE POTRAIVANJA ZALOGOPRIMAC:

Najvea ovlaenja ima on. Zalogoprimac ima i svoje potraivanje prema zalogodavcu i moe se namiriti iz zalogodaveve imovinske mase, a ne samo iz zaloenog potraivanja (npr: ako zalogoprimeve potraivanje dospe mnogo ranije nego zalogodavevo potraivanje prema duniku). Ovlaen je da preduzima mere koju su potrebne za ouvanje zaloenog potraivanja. Moe podneti tubu protiv dunika, da bi prekinuo tok zastarelosti, moe prihvatiti dunikovu izjavu o priznanju duga, pobijati pravne radnje dunika u sluaju njegove insolventnosti. Ukoliko zaloeno potraivanje daje pravo na kamate ili druga povremena potraivanja, zalogoprimac ima pravo, ali duan je da ih pribira, jer se ovde govori i o dunostima, a ne samo o pravima, sve da bi se naglasilo kako zalogoprimac te dunosti ne vri samo u svom interesu, nego i u interesu zalogodavca. U sluaju da zalogoprimac propusti te dunosti, bie odgovoran zalogodavcu za tetu koju ovaj usled toga pretrpi.
110

Kada zaloeno pravo dospe za naplatu, zalogoprimac je duan primiti ispunjenje koje ponudi dunik, jer ako bi se desilo da zalogoprimac propusti ili odbije da primi ispunjenje, zalogodavac bi usled toga moga pretrpeti tetu. Ako je predmet zaloenog potraivanja neka stvar (npr: zalogodavac je izvrio uplatu za kupovinu auta, pa je svoje potraivanje prema proizvoau duniku zaloio), zalogoprimac e posle ispunjenja dunikove obaveze stei pravo zaloge na toj stvari. Dakle, zalono pravo na potraivanju se pretvara u zalono pravo na stvari. Ako je predmet potraivanja novac a, potraivanje zalogoprimca prema zalogodavcu nije dospelo, zalogoprimac moe naplatiti iznos dospelog zaloenog potraivanja, ali je duan da na zahtev zalogodavca naplaeni iznos poloi u sud. Ako je potraivanje zalogoprimca dospelo i ako je predmet ispunjenja potraivanja novac, zalogoprimac ima pravo da primi isplatu koju ponudi dunik i da iz novane svote koju je naplatio od dunika zadri onoliko koliko mu duguje zalogodavac, a ostatak novca duan je da preda zalogodavcu.

ZALOGODAVAC: Ima veoma suena ovlaenja, ali potraivanje i posle zalaganja pripada zalogodavcu, a ne zalogoprimcu. To je i najvea razlika izmeu ustupanja potraivanja (CESIJE) i zalaganja potraivanja.

U sluaju ustupanja ustupilac prenosi potraivanje i prestaje da bude poverilac.

U sluaju zalaganja potraivanja zalogodavac i posle zalaganja ostaje poverilac i potraivanje ne prelazi na zalogoprimca, nego mu samo slui kao obezbeenje.

U sluaju da zalogodavac dobrovoljno (ili prinudno) isplati dug zalogoprimcu, zalono pravo na potraivanju prestaje i ovlaenja povodom tog potraivanja se vraaju zalogodavcu, pa od tog trenutka on ponovo uspostavlja potraivanje u punom obimu, ali je potrebno da ponovo pismeno obavesti dunika.
111

Zalagati se mogu sledea prava: potraivanja, autorsko pravo, pravo patenta, pravo licence, pravo plodouivanja (ukoliko se odnose na potraivanje zalupnine, kada je plodouivalac zakljuio ugovor o zakupu), zalono pravo (zajedno sa zaloenim potraivanjem). Ne mogu se zalagati: stvarne slubenosti, line slubenosti, lina prava, pravo na izdraavanje, prava koju priznata odreenom licu, s obzirom na njegova lian svojstva.

PRAVO RETENCIJE I POJAM Naziv potie od rei REM TENERE, to znai drati stvar. Smisao naziva je u tome da ovo pravo moe imati samo onaj poverilac koji dunikovu stvar ima u rukama.

112

Pravo retencije je pravo poverioca da za svoje dospelo (dakle, tek tada, tj. samo tada) potraivanje zadri dunikovu stvar koja mu se nala u rukama i da se, poto blagovremeno obavesti dunika o svojoj nameri, naplati iz vrednosti zadrane stvari. Pravo retencije regulie ZOO. Pravo retencije je vrlo slino zalonom pravu, pa se zato izuava uz njega. II USLOVI ZA ZASNIVANJE PRAVA RETENCIJE 1. DOSPELOST POTRAIVANJA potraivanje je dospelo u onom trenutku kada dunik treba da isplati obavezu i kada poverilac moe zahtevati ispunjenje. To je glavna razlika izmeu retencije i ugovornog zalonog prava, jer ugovorno zalono pravo moe biti steeno i za potraivanje koje jo nije dospelo, pa i za budue ili uslovno potraivanje, dok pravo retencije (po pravilu) moe postojati samo za dospelo potraivanje. Po pravilu znai da IZUZETNO poverilac u ijim je rukama stvar, moe da je zadri i pre dospelosti, ukoliko je dunik postao nesposoban za plaanje. Da li poverilac moe zadrati dunikovu stvar ako je njegovo potraivanje zastarelo? Moe, pod uslovom da je stvar kod njega + da je stvar kod njega dola u ruke pre nego to je poela zastarelost. Potraivanje mora biti civilno, a ne naturalno! ***Videti u Obligacionom pravu razliku izmeu ova dva. 2. STVAR predmet retencije su: 1. pokretne stvari 2. novac
3. nepokretnosti (ovde se kod retencije nepokretnosti, poverilac ne moe namiriti iz

vrednosti zadrane stvari, ve je to samo sredstvo pritiska, a ne sredstvo namirenja)

3. DRAVINA da bi dolo do retencije, na stvari mora da ime neposredne dravine poverioca. To dranje stvari mora da ispunjava neke uslove: 1. Ne mogu se zadrati stvari koje se ne mogu izloiti prodaji (npr: dunikovo punomoje, isprave, legitimacije, prepisi...).
113

2. Stvar ne sme da je izala iz dunikove dravine protiv njegove volje.


3. Ne sme da bude stvar koju je dunik predao poveriocu na uvanje, jer to je poseban

odnos poverenja (osim u sluaju ugostitelja koji primaju na noenje i koji imaju pravo zadrati stvari koje su doneli gosti do potpune naplate). 4. Ne sme da bude stvar koju je dunik predao na posudu, jer mu je dunik uinio prijateljsku uslugu i bilo bi protivno naelu potenja. Ugovor o posudi je dobroin ugovor. III SADRINA PRAVA RETENCIJE 1. OVLAENJE POVERIOCA DA ZADRI STVAR ovde je re o tome da je poverilac ovlaen da odbije vraanje stvari duniku, sve dok mu ovaj ne isplati dug, jer je pravo retencije, najpre, sredstvo odbrane poverioca u sporu u kome dunik zahteva povraaj stvari. Zato se pravo retencije u sporu i pojavljuje kao prigovor prava retencije! ***Depozit = ono to je dato na uvanje kod suda ili banke. Pravo retencije je akcesorno pravo i postoji sve dok postoji i glavno pravo, tj, potraivanje. Ako je duniku stvar preko potrebna ili ona daleko prevazilazi potraivanje, dunik moe da prui obezbeenje poveriocu i tada poverilac mora dati stvar. U sluaju spora u vezi sa tim dodatnim obezbeenjem, sud odluuje. Obezbeenje moe biti: zaloga na nekoj dunikovoj stvari ili potraivanju moe punuditi neije jemstvo

2. OVLAENJE POVERIOCA DA SE NAMIRI IZ VREDNOSTI ZADRANE STVARI meutim, retinent je duan, pre nego to pristupi ostvarenju naplate, da o svojoj nameri obavesti dunika ili novog sopstvenika (ako je stvar dunik prodao). Ova razlika koja se tie obavetavanja kod retinenta, a u odnosu na zalogoprimca, postoji, jer je potraivanje obezbeeno pravom retencije ve dospelo, pa je potrebno da poverilac upozori dunika da e to uiniti u sluaju neispunjenja obaveze. Retinent u graanskom pravu treba da zahteva od suda odluku da se stvar proda bilo na javnoj prodaji ili po tekuoj ceni ako stvar ima trinu ili berzansku vrednost. Retinent iz ugovora o privredi to nije duan. IV POREENJE PRAVA RETENCIJE I ZALONOG PRAVA
114

Na retenciju se primenjuje isto kao i kod zalonog prava naelo nedeljivosti, tj. dunik moe zahtevati povraaj stvari tek kada isplati obavezu u celini. PRAVO SLEDOVANJA ima samo zaloni poverilac, jer poverilac moe vriti pravo retencije samo dok se stvar nalazi u njegovim rukama. Retinent nema pravo na petitornu tubu zbog stvari, zaloni poverilac ima. Oba imaju dravinsku zatitu. Neposredna dravina retinenta, dok se zaloena stvar moe nalaziti u rukama 3. lica.

ZALONO PRAVO NA NEPOKRETNIM STVARIMA (HIPOTEKA) I POJAM

115

Hipoteka je zalono pravo na nepokretnim stvarima koje se stie upisom poverioevog prava u javne knjige, a optereena nepokretnost ostaje i dalje u dravini dunika. Za razliku od rune zaloge, stvar ostaje kod dunika, to mu omoguava da stvar UPOTREBLJAVA i KORISTI (pribira plodove), a sve to, jer time stie sredstva za isplatu duga. Publicitet kod rune zaloge se postie dravinom, a ovde upisom u javne knjige. Postoje i neke pokretne stvari za koje se zaloga upisuje u posebne javne registre (brodovi i vazduhoplovi) i to nije hipoteka, ve se regulie ZAKONOM O ZALONOM PRAVU NA POKRETNIM STVARIMA UPISANIM I REGISTAR. Re HIPOTEKA je grkog porekla i znai OPTERETITI. II PRIBAVLJANJE HIPOTEKA Za njen nastanak je potreban:
1. IUSTUS TITULUS = pravni osnov to je ugovor izmeu hipotekarnog poverioca i

dunika ili treeg lica koje zalae za dunika sa overenim potpisima u sudu, a potraivanje iz njega MORA biti, prema naelu specijalnosti, potpuno odreeno: glavnica i kamata ili pak najvii iznos do koga je potraivanje obezbeeno (kod kaucione i kreditne hipoteke). 2. MODUS AKVIRENDI upis u javne knjige (hipoteka se upisuje u teretni list). Za ovaj upis je neophodno da:
a. Da je lice knjini prethodnik, tj. ukoliko je vanknjini vlasnik ne moe ustanoviti

hipoteku! Dakle, samo vlasnik upisan kao takav u zemlj. knjige moe uspostaviti hipoteku. i. Npr: ta se deava u sluaju da sopstvenik nepokretnosti, nepokretnost najpre otui, tako to napravi ugovor o kupoprodaji sa kupcem i kupac podnese MOLBU sudu za upis u zemlj. knjige na osnovu pravnog osnova, tj. ugovora o kupoprodaji u 11.10h, a prodavac hitno pojuri i podnese molbu za upis hipoteke u 11.05h.

U ovom sluaju, naalost, hipoteka kao takva ostaje i kupac pribavlja hipotekovanu stvar!

Drugi sluaj je kada imamo obrnuto, tj. u 11.05h se kupac upie kao vlasnik, a u 11.10h stie MOLBA za upis hipoteke od strane prodavca!
116

Tada e se prodaveva molba za upis hipoteke odbiti, jer on vie NIJE VLASNIK, jer tako pie u zemlj. knjigama! b. Da u pismenom obliku = KLAUZULA INTABULNDI izjavi da pristaje da se nepokretnost optereti hipotekom, koja moe biti sadrana u samom ugovoru ili u posebnoj ispravi van ugovora.
c. Taan opis zemljino-knjinog tela na kome se zasniva hipoteka.

117

III PREDMET HIPOTEKE 1. UOPTE Hipoteka se odnosi na celu stvar i sva eventualna poveanja vrednosti stvari, na sve pripatke i neodvojene plodove, s tim to sve do poetka izvrenja na nepokretnosti, sopstvenik hipotekovane nepokretnosti moe otuiti pripatke i plodove. Tamo gde se vode zemlj. knjige, hipoteka za predmet ima celo zemljino-knjino telo, koje se sastoji iz 1 ili vie parcela, koje su tano odreene premerom zemljita. Ukoliko sopstvenik eli da optereti samo jednu parcelu ili deo parcele, to mora onda biti otpisano iz dotadanjeg zemljino-knjinog tela i onda se formira novo, koje je sada sastavljeno samo od te izdvojene parcele ili dela parcele. Dakle, hipoteka ima za predmet (prema naelu specijalnosti ne moe za predmet da ima hipoteka sve nepokretnosti dunika, ve tano odreene): 1. Ako se na zemljitu nalazi zgrada, hipoteka moe postojati na zemljitu odvojeno od zgrade. 2. Ako se na zemljitu nalazi zgrada, hipoteka moe postojati samo na zgradi, bez zemljita.

Ovaj drugi primer je ako jedno lice ima svojinu na zgradi bez zemljita, tj. zgrada je podignuta na zemljitu u drutvenoj svojini. Tada sopstvenik zgrade, ako uzme zajam od banke, moe kao dunik konstituisati hipoteku samo na zgradi.

3. odreeni deo zemljine povrine 4. odreenu zgradu 5. odreeni deo zgrade (stan, poslovna prostorija) 6. na suvlasnikom delu nepokretnosti ***ZEMLJINO-KNJINO TELO je osnovna jedinica u zemljino-knjinom sistemu. Sastoji se od 1 ili vie katastarskih parcela. Te parcele ne moraju biti jedna uz drugu. Vano je samo da su u istoj katastarskoj optini. To je jedna pravna celina!
118

Zato se i obina hipoteka moe odnositi na vie nepokretnosti, ali je potrebno da one sainjavaju jedno zemljino-knjino telo. Zato se zajednika hipoteka ne odnosi samo na vie nepokretnosti, nego i na vie zemlj.-knjinih tela, od kojih svako moe biti sastavljeno od vie nepokretnosti.

2. ZAJEDNIKA (SIMULTANA) HIPOTEKA Zajednika = simultana hipoteka je kada se za isto potraivanje ustanovi hipoteka na vie zemljino-knjinih tela. Svrha je zbog vee sigurnosti. Od zajednike hipoteke treba razlikovati sluaj kada se jedno potraivanje obezbeuje sa vie zalonih prava na vie nepokretnosti, jer tada svaku nepokretnost tereti srazmeran deo potraivanja, dok se kod zajednike hipoteke, poverilac moe namiriti u celini iz vrednosti bilo kog od hipotekovanih zemljino-knjinih tela. Npr: poverilac se namiruje iz vrednosti kue, zato to je poljopirvredno zemljite poplavljeno. Tehnika zemljino-knjinog upisa zajednika hipoteka se upisuje tako to se jedan zemljino-knjini uloak (i zemljino-knjino telo koje je u uloak upisano) oznaava kao GLAVNI, a ostali kao SPOREDNI. U glavnom uloku belee se svi sporedni, a u sporednim se belei koji je glavni. SITUACIJA kada uz zajedniku hipoteku jednog hipotekarnog poverioca postoje hipoteke drugih poverilaca? Potraivanje obezbeeno zajednikom hipotekom namiruje se srazmerno iz vrednosti svih nepokretnosti, jer ako bi poverilac koji ima zajedniku hipoteku zatraio namirenje samo iz one nepokretnosti na kojoj drugi poverioci imaju hipoteku iza njegove, oni bi mogli biti oteeni. Tako u ovome sluaju redosled hipoteka ne igra veliku ulogu, jer e svi biti namireni.

119

IV ZALONOPRAVNI ODNOS A. HIPOTEKA I POTRAIVANJE Kao i svaki zaloni poverilac i hipotekarni ima dve vrste prava: 1. pravo potraivanja prema duniku, tj. obligacioni odnos 2. zalono pravo na hipotekovanoj nepokretnosti Iz ovoga prvoga odnosa (obligacionog) hipotekarni poverilac kao i svaki obian poverilac ima pravo da zahteva od dunika da ispuni obavezu, a ako ovaj to ne uini dobrovoljno, moe traiti da se namiri iz dunikove imovinske mase, tj. iz vrednosti bilo koje dunikove stvari (poverilac odreuje stvari i prihode iz kojih trai da se namiri), jer namirenje iz hipotekovane nepokretnosti nije za njega obaveza, nego pravo. Pasivna strana kod hipoteke: 1. Jedno lice. 2. Dva lica: jedno je dunik u obligacionom odnosu, a drugo pristaje da se hipoteka konstituie na njegovoj nepokretnosti. 3. Dva lica: jedno lice proda hipotekovanu nepokretnost drugom. Ovaj prvi ostaje dunik, a ostaje i hipoteka. B. PRAVA HIPOTEKARNOG POVERIOCA a. PRAVO NAMIRENJA IZ VREDNOSTI HIPOTEKOVANE STVARI Ovo je glavno pravo i ovlaenje hipotekarnog poverioca, a uslovljeno je dobijanjem IZVRNE ISPRAVE, tj. pravosnane odluke suda, na osnovu koje hipotekarni poverilac podnosi molbu sudu da se izvri javna prodaja hipotekovane nepokretnosti. Nema ovlaenje UPOTREBE. Nema ovlaenje PRIBIRANJA PLODOVA = KORIENJA.
120

Nema dravinu. b. PRAVO PRVENSTVA U NAPLATI POTRAIVANJA

Hipotekarni poverilac ima pravo prvenstva naplate potraivanja iz hipotekovane nepokretnosti u odnosu na sve obine HIROGRAFERNE poverioce, kao i u odnosu na sve kasnije hipotekarne poverioce, tj. PRIOR TEMPORE, POTIOR JURE. Ukoliko je hipotekovana nepokretnost nedovoljna za namirenje, hipotekarni poverilac se sada naplauje iz imovinske mase dunika, ali srazmerno sa ostalim obinim poveriocima.

c. PRAVO SLEDOVANJA Hipotekarni poverilac ima pravo da se naplati iz stvari bez obzira da li se stvar nalazi u rukama hipotekarnog dunika ili prela u svojinu treeg lica. Njime hipoteka zadovoljava sve zahteve zalonog prava: 1. Da ne lii dunika stvari koja mu je potrebna, tj. ne liava dunika niti jedne koristi: upotreba, plodovi, otuenje, dalje zalaganje. Ovde se publicitet postie upisom u javne knjige, jer nema dravine. Bez upisa nema hipoteke! 2. Da istovremeno obezbedi zalonog poverioca, tj. pravo prati stvar ukorenjeno je u samoj stvari. d. PRAVO NAMIRENJA PRE DOSPELOSTI Ukoliko soptvenik oteuje hipotekovanu stvar ili joj na drugi nain smanjuje vrednost, hipotekarni poverilac ima pravo zahtevati da sopstvenik prestane sa tim (tj. moe traiti da sud naloi hip. duniku da se uzdri od takvih radnji), a u sluaju da nastavi, poverilac moe zahtevati prinudnu naplatu potraivanja i pre dospelosti. Hipotekarni poverilac isto tako moe zahtevati zatitu i protiv postupaka 3. lica. V PRAVA SOPSTVENIKA HIPOTEKOVANE NEPOKRETNOSTI a. UPOTREBA I PRIBIRANJE PLODOVA = KORIENJE b. RASPOLAGANJE pored svega ostaloga (prodaje, razmene, poklona, zasnivanje prava plodouivanja), moe i posle jedne hipoteke zasnivati drugu, treu... naravno, ako ovi pristanu na to.
121

VI PRENOS PRAVA I OBAVEZA A. PRENOS HIPOTEKE Hipotekarni poverilac moe preneti svoje pravo potraivanja prema duniku na 3. lice, a zajedno sa potraivanjem prelazi i hipoteka kao sporedno pravo. Dunik mora da bude obaveten. Ovo mora biti zabeleeno u zemlj. knjigama.

B. NATHIPOTEKA Ovde se zalae potraivanje koje hipotekarni poverilac ima prema hipotekarnom duniku, a ne sama hipoteka, jer kao i svako drugo, tako se i potraivanje obezbeeno hipotekom moe hipotekovati. Tako imamo: LICE C (nathipotekarni poverilac) ima potraivanje prema licu A, a koje je obezbeeno hipotekom na KOMPLETU LICE A (hipotekarni poverilac) ima potraivanje prema licu B, a koje je obezbeeno hipotekom. Ovo potraivanje nazivam KOMPLET LICE B (hipotekarni dunik) Nathipoteka mora da se upie u zemlj. knjige. Za razliku od podzalonog prava, hipotekarni poverilac moe konstituisati hipoteku na svojoj hipoteci bez pristanka hipotekarnog dunika. Ukoliko iznos potraivanja nathipotekarnog poverioca prelazi visinu potraivanja obezbeenog hipotekom, tj. visinu KOMPLETA... OVO NIJE DOBRO NAPISANO OVDE!!! Ne znam kako! Dunik moe isplatiti dug hipotekarnom poveriocu, samo ako se sa tim usaglasi nathipotekarni poverilac. Ako su odnosi poremeeni, pa dunik nije siguran da li je nathipotekarni poverilac saglasan, dunik moe dugovani iznos poloiti u sud. C . PREUZIMANJE DUGA
122

Kada sopstvanik proda hipotekovanu nepokretnost, on prenosi pravo svojine, ali ostaje dunik hipotekarnog poverioca, dok hipoteka optereuje i dalje nepokretnost. Meutim, mogue je da se prilikom prodaje ugovornici saglase da e kupac preuzeti i dug prema hipotekarnom poveriocu. Za ovo je potreban pristanak poverioca. VII REDOSLED HIPOTEKA Ranije upisana hipoteka ima prednost u odnosu na kasnije, prema pravilu PRIOR TEMPORE, POTIOR JURE. Hipoteka se stie u trenutku kada poverilac podnese predlog za upis u javnu knjigu.

VIII PRESTANAK HIPOTEKE A. PRESTANAK HIPOTEKE USLED PRESTANKA POTRAIVANJA a. Opte pravilo Kao akcesorno pravo, hipoteka ne moe postojati sama za sebe bez potraivanja kao glavnog prava. + Potreban je ispis iz zemlj. knjiga. b. Sluajevi prestanka Kada prestaje potraivanje? Ovo su sluajevi prestanka: 1. ispunjenje obaveze 2. prebijanje (kompenzacija) 3. otputanje duga 4. nemogunost ispunjenja 5. protek vremena 6. smrt dunika i smrt poverioca kod obaveza nastalih s obzirom na line osobine ugovornika c. Sjedinjenje (konfuzija) ureena ZOO
123

Obaveza prestaje kada doe do sjedinjenja = konfuzije subjekata u obligacionom odnosu, tj. kada jedno lice postane i poverilac i dunik (npr: poverilac nasledi svog dunika). + Kada se hipoteka ispie iz zemlj. kniga. Ovde se sjedinjuju potraivanje i dug. d. Izuzetak u sluaju zastarelosti Hipoteka ne prestaje ako potraivanje hipotekarnog poverioca zastari.

B. PRESTANAK HIPOTEKE NEZAVISNO OD PRESTANKA POTRAIVANJA a. Uopte / b. Odricanje od hipoteke To znai da poverioevo potraivanje, koje je do tada bilo obezbeeno zalonim pravom, postaje obino = hirograferno potraivanje. + Ispis iz zemlj. knjiga. c. Nenastupanje uslova i protek roka Hipoteka moe prestati ako ne nastupi USLOV za uslovno potraivanje ili ako protekne rok za potraivanje ogranienog rokom. + Ispis iz javnih knjiga. d. Konsolidacija ureena ZOSPO Kada isto lice postane i hipotekarni poverilac i sopstvenik hipotekovane nepokretnosti.
124

+ Ispis iz javnih knjiga. Ovde se sjedinjuju hipoteka i svojina. Npr: ako na pasivnoj strani postoje dva lica, dunik i sopstvenik hipotekovane nepokretnosti, KONFUZIJOM prestaje potraivanje, a hipoteka ostaje dok se ne ispie iz javnih knjiga. Kod KONSOLIDACIJE potraivanje prema duniku ostaje, samo to sada poverilac nema hipoteku na tuoj, nego na svojoj nepokretnosti.

e. Prodaja hipotekovane nepokretnosti u izvrnom postupku Hipoteka moe prestati i u sluaju javne prodaje nepokretnosti u izvrnom postupku. Ovo je dispozitivne prirode, jer se kupac hipotekovane nepokretnosti i hipotekarni poverilac mogu sporazumeti da hipoteka ostane, a da kupac preuzme dunikovu obavezu, u iznosu koji bi se dobio u izvrnom postupku. Ovde imamo dve situacije: 1. Kada javnu prodaju zahteva hipotekarni poverilac. 2. Kada javnu prodaju trae obini poverioci. 1. Hipotekarni poverilac treba da podigne tubu protiv dunika, a presuda u ovom sporu je IZVRNA ISPRAVA na osnovu koje se trai namirenje iz vrednosti hipotekovane nepokretnosti kroz javnu prodaju. Ukoliko na pasivnoj strani imam 2 lica dunika i sopstvenika hipotekovane nepokretnosti, hipotekarni poverilac podnosi HIPOTEKARNU TUBU kojom zahteva da sopstvenik hipotekovane nepokretnosti trpi namirenje potraivanja iz vrednosti nepokretnosti. Presuda slui kao izvrna isprava, na osnovu koje hipotekarni poverilac moe podneti predlog za izvrenje na nepokretnosti, tj. JAVNU PRODAJU. Posle javne prodaje hipoteka se brie i kupac stie pravo svojine bez tereta, a potraivanje hipotekarnog poverioca se namiruje.
125

2. Ukoliko javnu prodaju hipotekovane nepokretnosti predlau obini poverioci, hipoteka prestaje na dan kada reenje o predaji nepokretnosti kupcu postane pravosnano. Ovde se hipoteka ispisuje iz zemlj. knjiga po sluebnoj dunosti. Naravno, pravo se namiruje hipotekarni poverilac, pa onda ostali. f. Propast stvari Hipoteka prestaje kada propadne nepokretnost. Meutim, ako se nepokretnost ponovi uspostavi, bilo prirodnim putem, bilo radom, hipoteka se obnavlja. Ukoliko se za sruenu zgradu dobije osigurana suma ili naknada tete zbog ruenja, hipoteka prestaje da postoji, ali se zato na dobijenom novcu uspostavlja zalono pravo u korist hipotekarnog poverioca.

GLAVA SEDMA PRAVO PREE KUPOVINE 1. POJAM, NAZIV I RAZVOJ INSTITUCIJE Pravo pree kupovine ovlauje jedno lice (imaoca prava pree kupovine, prekupca) da zahteva od sopstvenika, kada se ovaj odlui da proda stvar, da mu je ponudi pre svih ostalih kupaca. Ukoliko sopstvenik ne postupi tako, nego proda stvar 3. licu, pravo pree kupovine ovlauje PREKUPCA da mu se stvar ustupi po ceni i pod uslovima pod kojima je zakljuen ugovor o prodaji. Dakle, u zavisnosti od ivotne situacije, pravo pree kupovine ima dva oblika:
1. PRAVO PRVENSTVA kada sopstvenik odlui da proda stvar, duan je da je ponudi

prvo ovom licu.


2. PRAVO PREKUPA = RETRAKTUS to je ono drugo: Ukoliko sopstvenik ne

postupi tako... Cilj ove ustanove jeste da zatiti interes pojedinih lica za pribavljanje odreenih stvari.

126

Tendencija je da, u pravnim sistemima u kojima centralno mesto zauzima privatna svojina, se ova ustanova smanjuje i nestaje. 2. ZAKONSKO I UGOVORNO PRAVO PREE KUPOVINE Ovo pravo se ustanovljava:

zakonom ugovorom testamentom, tj. jednostranom izjavom volje (to je vrlo retko)

NI ZAKONSKO, NI UGOVORNO PRAVO PREE KUPOVINE NE BI SE MOGLI UVRSTITI MEU STVARNA PRAVA PO SVOJOJ UNUTRANJOJ SADRINI, JER NE DAJU IMAOCU OVOG PRAVA NEPOSREDNU VLAST NA STVARI. Meutim, zakonsko pravo pree kupovine je apsolutno pravo u tom smislu, to se ono moe suprotstaviti svakom licu koje prodaje stvar na kojoj postoji ovo pravo i svakom licu koje kupuje stvar. Ugovorno pravo pree kupovine je relativno pravo, jer imalac ugovorno prava pree kupovine ima obino potraivanje prema saugovorniku i ono se sastoji u tome to je saugovornik duan (kad odlui da proda stvar) UINITI PONUDU imaocu prava pree kupovine. Naravno, kao i druga obligaciona praca, ugovorno pravo pree kupovine moe se suprotstaviti 3. licu, ako je trei kupio stvar ZNAJUI ZA POSTOJANJE OVOGA PRAVA ILI MOGAVI ZNATI ZA NJEGA! Dakle, ukoliko je nesavestan. Meutim, ukoliko se ugovorno pravo pree kupovine upie u javne knjige, onda se moe suprotstaviti svima, bez obzira da li su znali ili nisu. I ZAKONSKO PRAVO PREE KUPOVINE Nabrojano u knjizi na str. 289. pasus 902. Npr: optina ima pravo pree kupovine prilikom prodaje poslovnih prostorija?! Brani drug ima pravo pree kupovine kada se u izvrnom postupku prodaju stvari koje su prilikom deobe pripale drugom suprugu?! I... ostalo, u ta ne mogu da poverujem. II UGOVORNO PRAVO PREE KUPOVINE Dakle, moe se ustanoviti saglasnou volja kroz poseban UGOVOR O PRAVO PREE KUPOVINE ili kroz posebnu odredbu u UGOVORU O KUPOPRODAJI. III RAZLIKE IZMEU UGOVORNO I ZAKONSKOG PRAVA PREE KUPOVINE A. MOGUNOST SUPROTSTAVLJANJA TREIM LICIMA
127

Zakonsko pravo pree kupovine moe se suprotstaviti treem licu bez obzira na savesnost. Ugovorno pravo pree kupovine moe se suprotstaviti 3. licu kao kupcu, samo ako je kupac nesavestan (tj. znao ili je mogao znati za postojanje prava prvenstva). U sluaju da je tree lice bilo savesno ili iz nekih drugih razloga imalac ugovornog prava pree kupovine nije uspeo (npr: nije podneo tubu u predvienom roku), imalac ugovornog prava pree kupovine ima pravo da zahteva naknadu tete. B. MOGUNOST PRENOENJA Zakonsko pravo pree kupovine se ne moe prenositi. Ugovorno pravo pree kupovine se ne moe ni otuiti, niti naslediti kada se odnosi na pokretne stvari (kae ZOO). Za nepokretne stvari (ZOO nita ne govori... pa zakljuujemo) moemo otuiti i preneti na naslednike. C. TRAJANJE Zakonsko pravo pree kupovine nije ogranieno u vremenu. Ugovorno pravo pree kupovine prestaje posle roka odreenog u ugovoru, s tim to se zakonom odreuje najdui rok u kome se moe vriti. To je 5 godina. 3. PRAVO PRVENSTVA Kada sopstvenik odlui da stvar proda, duan je da obavesti o tome nosioca prava pree kupovine i saoptiti mu cenu i uslove prodaje. To ima karakter PONUDE. Ako ovaj prihvati ponudu, postignuta je saglasnost volja i ugovor o prodaji je zakluen. Za nosioca ugovornog prava pree kupovine tee rok od mesec dana od dana kada ga je sopstvenik obavestio o nameri. U tom roku se moe koristiti svojim pravom prvenstva. Kod zakonskog prava pree kupovine to je najee 30 dana! 4. PRAVO PREKUPA Ukoliko doe do povrede PRAVA PRVENSTVS, onda se PRAVO PREE KUPOVINE javlja u svom drugom obliku, tj. kao PRAVO PREKUPA. Ovo pravo prekupa se aktivira kada je izmeu sopstvenika i 3. lica PUNOVANO ZAKLJUEN UGOVOR O PRODAJI, jer evo sledi primer zbog ega mora biti PUNOVAAN! Npr: kada su sudovi utvrdili da je ugovor o kupoprodaji stambene zgrade izmeu ova i sina fiktivan, onda takav ugovor ne moe koristiti imaoca prava pree kupovine.
128

Dakle, smisao prekupevog zahteva nije u tome da se ugovor o prodaji OGLASI da ne proizvodi uopte dejstva, nego da ostane u vanosti (jer samo tako moe postojati i pravo pree kupovine) i da ne proizvodi pravna dejstva izmeu sopstvenika i 3. lica, nego izmeu sopstvenika i prekupca. Kod zakonskog prava pree kupovine imalac prava prekupa mora u roku za podizanje zahteva (30 dana) poloiti iznos kupovne cene u sudski depozit. Takoe, mora ispuniti sve SPOREDNE pogodbe ugovora, odim ukoliko su one tako dogovorene kako bi osujetile prekupevo pravo. Naravno, ukoliko nisu sa takvom namerom, a prekupac ih ipak ne moe ispuniti, njegovo pravo pree kupovine ostaje bez dejstva. 5. PRAVO PREE KUPOVINE U PRINUDNOJ JAVNOJ PRODAJI U sluaju prinudne javne prodaje, imalac prava se ne moe pozivati na svoje ugovorno pravo pree kupovine. Ukoliko je ugovorno pravo pree kupovine upisano u javne knjige, imalac prava se mora posebno pozvati da joj prisustvuje. Ukoliko nije pozvan, moe zahtevati ponitenje javne prodaje. Ukoliko je re o licu koje ima zakonsko pravo pree kupovine nepokretnosti (koja je predmet izvrenja) ima prvenstvo pred najpovoljnijim ponudiocem ako odmah posle zakljuenog nadmetanja izjavi da je kupuje pod istim uslovima. Ukoliko nije pozvan moe podneti albu protiv reenja i traiti da se zakae novo roite.

Postoje lica koja imaju pravo pree kupovin eupravo u sluaju prinudne javne prodaje. Npr: u pomorskom pravu suvlasnik ima prednost pred ostalima uesnicima u nadmetanju kad se u izvrnom postupku prodaje suvlasniki udeo broda. GLAVA OSMA ZAKUP 1. ZAKUPEVO PRAVO I POJAM Spor o pravnoj prirodi (da li zakup obligaciono ili stvarno pravo) ne odnosi se na ceo zakupni odnos koji nastaje iz ugovora, nego na samo jedan element na pravo koje stie zakupac posle izvrene predaje! U tom smislu, PRAVO UPOTREBE i PRAVO KORIENJA omoguavaju zakupcu neposrednu vlast na zakupljenoj stvari. To je ono to interesuje STVARNO PRAVO!
129

A. ODNOS ZAKUPCA PREMA ZAKUPODAVCU U trenutku zakljuenja ugovora o zakupu, zakupac stie pravo da od zakupodavca zahteva predaju stvari. Ukoliko zakupac samovlasno, ne ekajui da mu zakupodavac preda stvar, uzme stvar u dravinu, zakupodavac e moi da zahteva povraaj stvari. Zakupac ne moe, kao to ne moe nijedan drugi poverilac, isticati da ima prvenstvo u pogledu ispunjavanja zakupodaveve obaveze, niti moe spreiti zakupodavca da ispuni svoju obavezu najpre prema nekom drugom poveriocu. Zakupodavac moe ak stvar i da preda nekom drugom sa kojim je kasnije napravio ugovor! Meutim, posle izvrene predaje zakupevo pravo se PREOBRAAVA! Posledice toga su velike, jer se zakupodavac sada povlai u poloaj u kome ima negativnu obavezu, da trpi zakupevo pravo: da upotrebljava stvar da pribira plodove koristi stvar a) Ovlaenje upotrebe Zakupac ima neposrednu pravnu vlast na stvari, koja je sainjenja od:
1. Da faktiki upotrebljava stvar. Ovo mu ugovorom moe biti precizno definisano, ali

ne i zabranjeno.
2. Pravo da pravnim poslom prenese faktiku upotrebu na 3. lice. Ovo mu ugovorom

moe biti uskraeno. Takoe, se moe zabraniti da zakupljenu stvar izda dalje u zakup (podzakup). b) Ovlaenje pribiranja plodova = KORIENJE Ovo se moe isto precizno ugovorom definisati, ali ako drugaije ne odredimo, pravilo je da plodovi pripadaju zakupcu. Zakupac stie plodove odvajanjem. Ovo zato to on tu ulae odreeni trud: ore, seje, anje ili bere.

c) Dravina Zakupac ima neposrednu upotrebnu dravinu, a zakupodavac posrednu svojinsku. Zakupev interes je da stvar, u skladu sa ugovorom, upotrebljava i koristi. Zakupodavev interes je u tome da dobije zakupninu i da sutina stvari bude ouvana.
130

d) Dravinska zatita Zakupac ima dravinsku zatitu u odnosu na zakupodavca i na sva 3. lica. U pitanje je SAMOZATITA i DRAVINSKE TUBE! Zakupodavac kao posredni dralac ima pravo na dravinske tube i protiv zakupca (kada prekorai granice svog prava upotrebe) i protiv 3. lica! B. ODNOS ZAKUPCA PREMA TREIMA Zakupac moe svoje pravo UPOTREBE i KORIENJA suprotstavljati zakupodavcu i svim 3. licima a) Suprotstavljanje zakupevog prava pre predaje Od zakljuenog ugovora o zakupu, pa do izvrene predaje, zakupac ima samo obligaciono pravo prema zakupodavcu, tj. obino potraivanje kao i bilo koji poverilac. Zato, on tada SAMO moe da suprotstavi svoje pravo onom 3. licu kojem je zakupodavac predao stvar, a koje je moglo znati ili znalo za ranije zakljuen ugovor o zakupu. Kao i kod ostalih prava potraivanje, poverilac u sporu sa 3. licem, treba da dokazuje da je 3. lice znalo za postojanje poverioevog prava. Od predaje, pa do prestanka ugovora, zakupac moe svoje pravo suprotstaviti pribaviocu bez obzira na to da li je ovaj znao za postojanje zakupevog prava. b) Pojam suprotstavljanja Ugovorom samo ugovornicama mogu biti dogovorena prava i obaveze, dok 3. licima samo prava, a ne i obaveze, jer nisu ni uestvovali u zakluenju ugovora, kao aktu saglasnosti volja. Meutim, to ne znai da ugovor postoji samo za strane ugovornice! Ugovor postoji i za trea lica, samo drugaije nego za ugovornike, pa zato treba praviti razliku izmeu:
1. Pravnog dejstva obligacionog prava - koje se ogleda u tome to se poverilac

ovlauje da od dunika zahteva izvrenje, a dunik se primorava to uraditi.


2. Suprotstavljivosti obligacionog prava koja se sastoji u tome to poverilac

moe istai treima injenicu da on ima pravo prema duniku i zahtevati od njih da priznaju postojanje njegovog prava, kao pravne injenice i to samo ukoliko su znali za postojanje poverioevog potraivanja. Dakle, sva subjektivna prava trae odreeno potovanje, a ne samo stvarna prava! Obino se kae da stvarna prava deluju prema svima = erga omnes, a da obligaciona deluju samo meu ugovornicama = inter partes.
131

Ovo je tano, ali je potrebno razlikovati: 1. pravna dejstva obligacionog prava


2. suprotstavljivost obligacionog prava treima, samo pod uslovom ako su 3. znali za to

pravo Dok se stvarna prava mogu suprotstaviti svim treim licima, bez obzira na njihovu savesnost, tj. bez obzira da li su znali ili nisu znali da stvarno pravo postoji! c) Suprotstavljanje zakupevog prava posle predaje Kada zakupodavac preda stvar zakupcu, pravna priroda zakupevog prava se preobraava, te se ne sastoji vie u potraivanju prema zakupcu, nego u pravu upotrebe i korienja stvari. Tada i dobija mogunost suprotstavljivosti prema svima treima, jer je re o suprotstavljivost stvarnog prava!

132

You might also like