E koloko vrtlarstvo

Nevenka Breznik

EKOLOKO VRTLARENJE VRTLARENJE BUDUNOSTI!

PRIRODNO, UINKOVITO, ZDRAVO!

Sa prirodnima sredstvima za zdrav domai urod!

hr.

.si

Ekoloko vrtlarstvo
Ekoloko je vrtlarstvo vrtlarenje u skladu s prirodom i njenim zakonima pri emu se koristimo samo ekolokim sredstvima, prihvatljivima ovjeku i prirodi. Biljke promatramo i, im se na njima pojavi prva promjena, odmah poduzimamo potrebne mjere, a osobito jaamo otpornost samih biljaka.

Priprema tla Ekoloki povrtnjak

U povrtnjaku uzgajamo hranu prije svega za sebe i svoju obitelj. Rad u vlastitom vrtu znai i ugodno oputanje te kretanje na svjeem zraku.
U ekolokom vrtlarstvu uvamo prirodne, brino zatiene slojeve zemlje. Zato trebamo izbjegavati prekopavanje koje za iv humusni sloj i njegove korisne stanovnike moe znaiti pravi ruilaki potres. Za pripremu tla (i kasnije za prihranu) koristimo samo organska gnojiva. Ona se sporo tope, pa biljke mogu iskoristiti samo one tvari koje su im potrebne u odreenoj razvojnoj fazi. Kao ekonomian oblik kruenja tvari u prirodi moemo iskoristiti kompost kojeg oblikujemo na ivom tlu, u svijetloj polusjeni. Osnovna bi povrina trebala biti oko 2 metra iroka. Na njoj iskopamo plitku jamu i napunimo je pijeskom ili humusnom ilovaom. Na tu osnovu naizmjenino stavljamo organske otpatke poput pokoene trave, lia, otpadaka povra, ljuski jajeta, taloga kave, uvelog rezanog cvijea ili papira iz asopisa. Materijal razbijemo na to manje komadie. Kompost nije dovoljan za sve potrebe biljaka, a osobito ne za povrtne vrste koje trebaju puno hrane i koje jako iscrpljuju tlo.

Kompost

Kvalitetna organska gnojiva

Radi toga zemlji dodajemo organsko gnojilo Plantella Organik. Organik je stopostotno organsko gnojivo koje sadri 5 posto duika, 3 posto fosfora, 2 posto kalija, 1 posto magnezija, 9 posto kalcija, 0,2 posto sumpora, bor, bakar, eljezo, mangan, molibden, cink. Odlikuje ga visok sadraj suhe tvari (ak 90 posto), aminokiselina i huminskih kiselina. Aminokiseline i huminske kiseline s hranjivima iz tla stvaraju tzv. kelate. Hranjiva u obliku kelata su biljkama bitno lake dostupna od samostalnih hranjiva. Takvim nainom prehrane omoguavamo biljkama da lake iskoriste hranjive tvari koje se u tlu ve nalaze, a ujedno u zemlji dugorono poveavamo koliinu humusa. Osim toga organska gnojiva poboljavaju strukturu tla. Kod pripreme tla uvijek stremimo optimalnoj strukturi koju nazivamo sitno-grudasta struktura. Ta nam struktura omoguava optimalni omjer zraka i vode u porama tla. Kod pjeskovitog i glinastog tla samom je obradom vrlo teko postii takvu optimalnu strukturu. Dodavanje organske tvari pjeskovitom tlu omoguava bolji vodeni kapacitet, a djelii pijeska zajedno s organskom tvari stvaraju grudastu strukturu. U glinastom ili zbijenijem tlu pomou organskog gnojiva poveavamo prostor meu djeliima zemlje kroz koji suvini dio vode otjee iz tla. Prostor koji je prije bio napunjen vodom napuni zrak. Tako korijenju osiguramo kisik i ivotni prostor za normalan rast i razvoj. Nazonost kisika omoguava raspadanje organske tvari, odnosno, humusa. Za sto kvadratnih metara povrine potrebno nam je dvadeset kilograma organika (20 kg na 100 m2). Teko e glinasto tlo na poetku, dok ne poboljamo njegovu strukturu, ujesen svejedno biti potrebno prekopati i pustiti hladnoi da razbije velike komade u sitno-grudastu strukturu. Istovremeno emo uiniti sve da ga poboljamo i uinimo propusnijim za vodu i zrak. Lako, pjeskovito tlo i normalno ilovasto tlo umjesto prekopavanja samo duboko razrahlimo pomou vila ili posebnog alata za ekoloku obradu tla. Kad je zemlja jako iscrpljena te u dugogodinjim nasadima moramo odabrati organsko gnojivo koje e u tlu poboljati bioloku aktivnost. U tu svrhu emo izabrati organsko gnojivo s

Biogrena i Plantella Organik 3

Zeleno gnojenje
velikim brojem korisnih mikroorganizama, Biogrenu. Mikroorganizmi su za razgradnju organske tvari u oblik pristupaan biljkama od osobite vanosti. Gnojivo Biogrena sadri ak 22 milijarde mikroorganizama u jednom gramu, dok, za usporedbu, stajski gnoj sadri tek 800 tisua u jednom gramu. Ti mikroorganizmi bioloki aktiviraju tlo pa je gnojivo odlino za poboljanje njegove kvalitete. Biljke bolje rastu, prije sazriju, snane su i zdrave. Biogrena je primjerena za sve biljke pa i one kojima treba kiselije tlo (rododendroni, borovnice ). Njena vana prednost je da je njena uporaba dozvoljena u ekolokom uzgoju, a moemo je koristiti i kao pomo pri sazrijevanju komposta. Tlo moemo poboljati i sjetvom nekih biljaka za zelenu gnojidbu. Te biljke tlo obogate organskom masom, neke i duikom, tjeraju zemljine tetnike, prije svega nematode, poboljavaju strukturu zemlje, a u blizini trajnih nasada slue i privlaenju pela i drugih korisnih kukaca. Sjetva biljaka za zelenu gnojidbu je od izuzetnog znaaja osobito ako osnivamo vrt na tlu koje je bilo uniteno zbog gradnje i strojeva. Obino ih sijemo kada je gredica dulje vrijeme prazna. U rano proljee sijemo goruicu i uljanu repicu, na poetku ljeta djetelinu i heljdu, od kolovoza nadalje faceliju, rotkvicu i goruicu, a u kasnu jesen itarice poput penice i jema.

Sjetva povra
U vrtu je izmjena povra na gredicama, tzv. plodored, nuno potrebna. Pri tom se izmjenjuju porodice biljaka dubokog korijena s onima koje plitkog korijenja. Povre uzima iz tla razliite koliine hranjivih tvari. - Meu povre koje jako iscrpljuje tlo i treba jako puno hranjivih tvari spadaju sve kupusnjae (kupus, cvjetaa, kelj, brokula), krastavci, tikve, celer i poriluk. Za te je usjeve potrebno tlo dobro pripremiti, po mogunosti ve ujesen, i pognojiti ga kvalitetnim organskim gnojivom u obliku peleta Plantella Organik. Pohlepno povre je i rajica, ali se ona sasvim dobro osjea i vie godina na istoj gredici. - Povrtne vrste koje osrednje iscrpljuju tlo su luk, pinat, rotkvica, korabica, mrkva, cikla i salata. Za te vrste povra treba u proljee posipati malo organskog gnojiva Plantella Organik. - Povre koje treba najmanje hranjivih tvari su mahunarke i zainsko bilje, a dovoljno e biti ako ih gnojimo kompostom.

Plodored

Biljke za zelenu gnojidbu

Tako kod plodoreda na gredici ponemo s biljkama koje poboljavaju rodnost. To su razne mahunarke (grah, graak, bob ). Slijedi najpohlepnije povre kupusnjae, a za njima rajica, paprika i krumpir. Za tim pohlepnim biljkama slijede mrkva, perin i drugo korjenasto povre, potom pinati, salate i na samom kraju lukovice. Vano je da se drimo ovog redoslijeda, ali moemo, naravno, poneku od tih skupina i ispustiti. Prednost plodoreda je i u sprjeavanju razmnoavanja raznih zemljinih tetnika koji napadaju tono odreene vrste povra. Najuinkovitiji su plodoredi na dulje vremensko razdoblje (vie od tri godine).
Povrtnjak

Mijeani usjevi

U prirodi biljke ne ive u monokulturi, ve u arolikoj biljnoj zadruzi. Moemo rei da se tu radi o nekom obliku prirodnog plodoreda, odnosno, o mijeanim usjevima. Sjetva povra u mijeanim usjevima znai da na jednu gredicu ne sijemo npr. samo

kupus ili samo salatu, mrkvu i slino, ve na jednoj gredici prostor dijeli vie vrsta povra. Vrste se moraju meusobno lijepo slagati, poticati jedna drugu na rast i meusobno sprjeavati napade tetnika i bolesti. Neke vrste povra drugima poboljavaju ak i ukus. 5

Tabela 1: Mijeani usjevi

Povre Salata glavatica Rajica Krumpir Mrkva Cikla Celer Krastavci Kupusnjae Graak Luk enjak Poriluk

Dobra susjedna kultura Rotkvica, mrkva, jagode, krastavci, radi, rajica, kupusnjae Salata glavatica, poriluk, korabica, niski grah, mrkva, kupusnjae, enjak, dragoljub Kupusnjae, pinat, kumin, dragoljub, kadifica, hren, dragoljub Luk, graak, rotkvica, radi, rajica, vlasac Kupusnjae, enjak, niski grah, lisnata salata, tikvice, krastavci Rajica, poriluk, korabica, niski grah, cvjetaa, krastavci Grah, graak, luk, poriluk, salata glavatica, kupus, kopar, kumin Celer, rajica, lisnata salata, salata glavatica, poriluk, graak, korijander, krumpir Mrkva, tikvice, salata glavatica, kupusnjae, komora Mrkva, cikla, salata glavatica, krastavci Rajica, cikla, mrkva, krastavci Celer, mrkva, rajica, salata glavatica, kupusnjae

Loa susjedna kultura perin, celer Krumpir, paprika, graak, krastavci Rajica, graak, celer, tikve Perin Visoki grah, krumpir, poriluk, pinat Krumpir, salata glavatica Krumpir, rajica Luk, enjak Poriluk, enjak, luk, krumpir Graak, kupus, grah Kupusnjae, graak Graak, grah, cikla

Primjer mijeanog nasada

Opskrba usjeva
Povre raste brzo, stoga treba puno hranjivih tvari. Za prihranu u ekolokom vrtlarstvu koristimo iskljuivo organska gnojiva. Tako povre prihranjujemo tekuim organskim gnojivom na osnovi algi Bio Plantella Vrt. Ekstrakti morskih algi i dodani vitamini u tom gnojivu poveavaju urod, otpornost biljaka na stresne uvjete te preuzimanje postojeih hranjivih tvari iz zemlje. Biljke koje trebaju puno hranjiva (kupusnjae,

Prihrana Bio Plantella Vrtom

Bio Plantella Vrt 7

Pokrivka

plodovito povre, celer) u razdoblju intenzivnog rasta prihranjujemo jednom tjedno, povre osrednjih potreba za hranjivim tvarima (salata, radi, pinat) jednom u etrnaest dana, a povre koje nije zahtjevno (luk, mrkva, zainsko bilje ) jednom mjeseno.

Prekrivanje
8

U vrtu je golo tlo izloeno nemilosrdnim sunevim zrakama koje ga isuuju, vjetru koji odnosi suhu zemlju s povrine i kii

koja razbija njegovu strukturu. Tako se povrina tla zbije, nastane kora, a pod njom nedostaje zraka. Zato se u ekolokom vrtlarstvu trudimo da tlo nikada ne ostavimo golo. U tu svrhu upotrebljavamo prekrivanje ili povrinsko kompostiranje. Za prekrivanje koristimo usitnjene organske otpatke poput suhe pokoene trave, otpalog lia, korova, ostataka povra, slame i slino. Ako na raspolaganju imamo napola zreo kompost, moemo i njega koristiti, a preko njega razbacamo jo i tanak sloj trave ili lia. Prekrivanje ima za nau vrtnu zemlju i biljke niz prednosti. Ono uva toplinu, vlagu i strukturu zemlje, sprjeava razvoj korova, sprjeava nastanak kore na povrini tla, omoguava da se korisne ivotinjice u tlu mogu dobro prehraniti te odrava jednakomjerne uvjete rasta za nae biljke. Na pokrivenom je tlu potrebno manje okopavanja, plijevljenja, zalijevanja i prihranjivanja, a i urod je ii i zdraviji. Ponekad se pod pokrivkom razmnoe i neki tetni stanovnici naeg vrta. Ako ih

elimo potjerati, gredice emo prekriti biljkama koje ovi tetnici ne vole. Tako se puevi ne osjeaju nimalo dobro ako je na tlu pokrivka od bazge ili paprati, dok voluhara smeta miris limuna. Zato emo u uobiajenu prostirku primijeati malo limunske trave, ostatke miriljavih pelargonija ili majine duice.

Zalijevanje

U sunim danima povrtnjak treba zalijevati.Vrijedi pravilo da je bolje zalijevati rjee, ali tada obilno. Ako povre zalijevamo pomalo svakog dana, namoit e se samo povrinski sloj zemlje, a biljke e postati osjetljivije i teko e podnijeti nekoliko dana bez zalijevanja. Zalijevamo uveer ili vrlo rano ujutro tako da mlaz usmjerimo prema stabljici biljke. Mlade biljke zalijevamo mlazom vode koji je vrlo njean i raspren. Za zalijevanje moemo upotrijebiti probuenu cijev koju poloimo u red meu povre. Zatim cijev pomiemo meu gredicama da zalijemo itav povrtnjak.

Bolesti i tetnici na povru

Otpornost biljaka
Ako biljke pozorno promatramo, moemo primijetiti da tetnici napadaju samo oslabjele biljke. Za jaanje svoje otpornosti biljke trebaju pravilnu prehranu, a ba kao i ljudi trebaju vitamine iz B skupine koji ih tite od stresa. Te im vitamine osiguravamo dodavanjem prirodnog vitaminskog kompleksa Bio Plantella Vita. Vita je pripremljena prirodna hrana za sve vrste biljaka koju na poetku razdoblja rasta dodajemo u zemlju, a kasnije kroz listove. Tako omoguujemo da biljka bolje razvije korijenski sustav i veu lisnu masu, to je, naravno, ujedno i uvjet za vei urod. Tako biljke postaju otpornije na bolesti, tetnike i vremenske uvjete poput hladnoe, sue i tue. Kad nam bujice i tua poine tetu na urodu, biljke treba odmah prskati Vitom da bi se pomou vitamina, amniokiselina, huminskih kiselina i ugljikovih hidrata koje taj pripravak sadri brzo oporavile.

Mehanika zatita od tetnika

Protiv leteih tetnika u povrtnjaku (mrkvina muha, lukova muha, ui, kupusova muha, veliki kupusar ) na gredice postavimo Bio Plantella ute ljepljive ploe. tetnici loe vide pa ih

Odrasle lukove muhe Liinke lukove muhe Bio Plantella ute ljepljive ploe meu lukom

Bio Plantella Vita

Tabela 2: Biljke koje tjeraju bolesti i tetnike

privue uta boja. Zato e ih ploe, zalijepljene na kolie malo iznad biljke, zasigurno privui u klopku. Ploe su premazane posebnim entomolokim ljepilom koje je otporno na vanjske klimatske uvjete i vodu. Na 100 m2 vrta postavimo 20 do 24 ploe. ute ljepljive ploe smanjuju napad tetnika, a istovremeno slue i tome da tetnike rano opazimo.

Bolest/tetnik Nematode Puevi tetne muhe Lukova muha Mrkvina muha Krumpirova zlatica Lisne ui Voluhar Buhai Pepeljasta plijesan

Biljka koja djeluje odbojno Kadifica, neven enjak, luk, dragoljub, kadulja, timijan Bosiljak, vrati Mrkva Luk, kadulja Hren Dragoljub enjak, carski tulipan, mljeika Pelin enjak

Mijeani usjevi protiv bolesti i tetnika

Biljke u vrtu mogu biti vrlo uinkovite pomonice. Oblikuju razne biotine djelatne tvari fitoncide, koji mogu unititi gljivice, bakterije i tetnike, a mogu i susjednu biljku potaknuti na bri rast.

10

Unitavanje tetnika pomou prirodnih biljnih ekstrakata

tetnike moemo istrjebljivati i pomou razliitih prirodnih ekstrakata iz biljaka. Tako npr. koprive upotrebljavamo za istrjebljivanje razliitih lisnih ui, pelin protiv ui, gusjenica i mrava, poljsku preslicu protiv raznih grinja . Protiv tetnika na povru vrlo je uinkovito prirodno sredstvo Bio Plantella Kenyatox Verde, koje sadri prirodni piretrin iz biljke imena dalmatinski buha. Pod utjecajem svjetlosti pripravak se vrlo brzo raspadne na ekoloki prihvatljive prirodne sastojke. Poslije upotrebe urod moemo koristiti ve nakon tri dana. Biljke prskamo u koncentraciji 12,5 do 16 ml na 10 l vode. Velika smetnja u vrtu mogu biti puevi, koji biljke oteuju tako da jezikom, koji je otar poput strugalice, struu mlade, mekane dijelove biljaka. Protiv pueva

u prirodnom ekolokom vrtu koristimo ekoloko sredstvo Bio Plantella Gel protiv pueva, koji je bezopasan za ovjeka, ivotinje, biljke i okoli.

Bio Plantella Flora Kenyatox Verde, Bio Plantella Gel protiv pueva 11

Sprjeavanje bolesti pomou prirodnih biljnih ekstrakata

Za sprjeavanje raznih bolesti moemo u prirodi nai razne biljke. U tu je svrhu vrlo uinkovita poljska preslica, koja iz zemlje crpi minerale, a u sloj zemlje oko svoga rastita isputa silicij i druge dragocjene minerale. Sadri i do 80 posto silicija, a pored toga jo i kalcij, eljezo, magnezij, kalij, sumpor, mangan, selen, bakar, jod, pantotensku kiselinu, saponin, glikozid, flavonoide i vitamin E. Zbog visokog udjela silicija, kalcija, kobalta i drugih minerala vrlo je uinkovita kao sredstvo za jaanje biljaka. Silicijeva kiselina uvruje stanine stjenke biljaka, koje time postaju otpornije, dok spojevi sumpora djeluju kao zatita. Na osnovi poljske preslice djeluje prirodno sredstvo Bio Plantella Natur-F, kojeg koristimo preventivno svakih 7 do 10 dana u 0,1-postotnoj koncentraciji (10 ml na 10 l vode) ili pak upotrijebimo ve pripremljenu otopinu Bio Plantella natur-F-R. Sredstvo nema karence ni 12

Njivska preslica

vremena poeka. Moemo upotrijebiti i uinkovito prirodno sredstvo Bio Plantella Super-F na osnovi sojinog lecitina koje jaa stanine stjenke biljke, a biljku ujedno i hrani. Ni ovo sredstvo nema karence.

Bio Plantella Natur-F i Natur-F-R

Tabela 3: Najee bolesti i tetnici u povrtnjaku i zatita biljaka

Bolest / tetnik teta koju uzrokuje Ugroene biljke Zatita

Lisna pjegavost

Na liu se pojave razliite mrlje, lie odumire.

Krastavci, celer, enjak, grah

Biljke sadimo u mijeanim usjevima, svo bolesno lie odmah unitimo, biljke ojaamo preventivnim prskanjem s prirodnim sredstvom na osnovi poljske preslice Bio Plantella Natur-F.

Plijesan krumpira (rajice) - plamenjaa

Smee pjege na listovima i stabljici, biljka brzo odumire, na plodovima rajice smee-zelene ili crne mrlje, na gomoljima krumpira smee sive udubljene pjege, pod njima tkivo trune.

Krumpir, rajica, paprika

Ne sadimo zajedno krumpir i rajicu, biljke rajice titimo od kie pomou nepropusnog krova, biljke redovito jaamo vitaminskim kompleksom Bio Plantella Vita, redovita preventivna primjena prirodnog sredstva na osnovi preslice Bio Plantella Natur-F. U sluaju zaraze unitimo sve oboljele dijelove i tri dana zaredom prskamo s Bio Plantella Natur-F.

Plamenjaa salate

uto smee mrlje na vanjskim listovima salate, s vlagom se na donjoj strani pojavi bijeli posip.

Sve vrste salate, osobito gusti usjevi u staklenicima.

Salatu ne smijemo saditi pregusto, tekom tlu primijeamo kameno brano, ne zalijevamo preesto. Salatu uzgajamo u mijeanim usjevima, a biljke redovito preventivno prskamo prirodnim sredstvom na osnovi preslice Bio Plantella Natur-F.

13

Bolest / tetnik

teta koju uzrokuje

Ugroene biljke

Zatita

Hre

Smee pjege na liu.

Grah, celer

Odaberemo otporne sorte biljaka, sijemo u mijeanim usjevima, sprjeavamo moenje lia, oboljelo lie odmah odstranimo, redovito preventivno prskamo prirodnim sredstvom na osnovi preslice Bio Plantella Natur-F. Redovito odstranjujemo oboljelo lie, osiguramo prozrano rastite, preventivno prskamo prirodnim sredstvom Bio Plantella Super-F.

Pepeljasta plijesan - pepelnica

Branasta bijelo-siva koprena na liu, lie odumire.

Krastavci, grah

Lisne ui

Ui sisanjem biljkama uzimaju hranjive tvari, njihove slatke izluine privlae mrave, ui prenose virusne bolesti.

Veina povra

Tlo vie puta rahlimo, obilno zalijevamo, ivotinjice ispiremo snanim mlazom vode, im spazimo ui, odmah biljke prskamo prirodnim sredstvom Bio Plantella Flora Verde.

injaci

Izjedeno korijenje, rupe u gomoljima i korijenju.

Veina biljaka, osobito salata, mrkva i krumpir

titimo prirodne neprijatelje (krtice, ptice ), postavljanje prerezanih krumpira i mrkve kao mamaca za injake. Nakon jednog dana mamce iskopamo i spalimo, tlo redovito rahlimo.

14

Bolest / tetnik

teta koju uzrokuje

Ugroene biljke

Zatita

Buhai

Rupe u liu.

Kupus, rukola, korabica, rotkvica

Tlo mora biti svo vrijeme vlano i prekriveno pokrivkom, mijeani usjevi sa salatom i pinatom, posipanje kamenog brana.

Grinje

Lie postane bakreno ili srebrnasto, na donjoj strani fina pauina, kod jaeg napada lie odumire.

Grah, krastavci, tikve

Tlo prekrivamo, odstranjujemo napadnute listove.

Krumpirova zlatica

Lie krumpira je izjedeno.

Krumpir, ponekad i rajica

Biljke redovito jaamo vitaminskim kompleksom Bio Plantella Vita, lie praimo kamenim branom, prekrivamo s paprati.

15

Bolest / tetnik

teta koju uzrokuje

Ugroene biljke

Zatita

Voluhar

Pojedeno korijenje.

Veina povra

U ugroenim vrtovima neka prostirka bude sastavljena od biljaka s mirisom limuna, titimo prirodne neprijatelje - ptice, sove, lasice Posadimo carski tulipan, enjak, ribiz i narcise, u zemlju popreno zakopamo staklenke, itavo vrijeme stvaramo buku, postavljanje zamki.

Lukova muha

Liinke izjedaju unutranjost lukovice i lie, biljke istrune.

Luk, poriluk, enjak

Mijeani usjev s mrkvom, luk sadimo kasnije, na gredicu postavimo Bio Plantella ute ljepljive ploe, usjev prekrijemo gustom mreom.

Puevi

Puevi izjedaju mlade biljke i njene izdanke.

Veina povra

Meu povre sadimo goruicu, dragoljub, prekrivamo s paprati i liem rajice, koristimo Bio Plantella gel protiv pueva, koji je posve prirodan, bez mirisa, siguran za ljude i toplokrvne ivotinje, a puevima predstavlja mehaniku prepreku.

16

Ekoloki vonjak
U veini vrtova moe se nai i malo mjesta za poneku voku i bobiasto voe. Slasni, soni plodovi iz vlastitog vrta ine nau prehranu raznovrsnijom i obogauju je svjeim vitaminima. Ako namjeravamo posaditi mali vonjak, prije sadnje moramo dobro prouiti klimatske uvjete na tom dijelu vrta. Vonjak treba biti na dobro osunanom, prozranom poloaju, a moe i na sunanoj padini. Treba izbjegavati poloaje u kotlinama gdje se esto zadrava magla. Prije sadnje napravimo plan kojim rasporedimo pojedine vrste i sorte voaka. Pri tom treba uzeti u obzir da su neke vrste i sorte samoneoplodne to znai da pored njih moramo posaditi jo i opraivaku sortu. Dobro prouimo i vrste podloga te udaljenosti meu stablima.

3.

1. 2.

Sadnja stabala

Stablo voke je biljka koja dulje vrijeme raste na istom mjestu. Zato je tlo za sadnju potrebno dobro pripremiti. Ako je

Sadnja drvea: 1. Kopanje jame 2. Gnojenje Organikom 3. Presadnica u mrei

17

zemljite vrlo teko i zbijeno, ve ujesen trebamo dodati kameno brano. Ako je zemlja kisela, dodamo sredstvo za smanjenje kiselosti tla. Nakon usitnjavanja vrlo je preporuljivo zasijati biljke dubokog korijena za zelenu gnojidbu. Prije sadnje stabala iskopamo jamu, prorahlimo dno i jamu opremimo kolcem i mreom protiv voluhara.

Presadnicu postavimo u jamu i lijepo rasporedimo korijenje. Kao organsko gnojivo upotrijebimo 100-postotno organsko gnojivo dugotrajnog djelovanja u obliku peleta Plantella Organik, koje je i toplinski obraeno protiv bolesti i korova. Primijeamo ga gornjem sloju zemlje kojom zasipamo presadnicu. Svakoj presadnici dodamo 2 kg tog gnojiva. Zemlju oko presadnice malo zgazimo, a zatim svaku presadnicu zalijemo.

Ujednaavanje rasta

Cilj svih mjera za ujednaavanje rasta je poboljanje osvijetljenosti lia i plodova. Zimska rezidba: Prejaka rezidba potie rast izdanaka, a posljedica bujnog rasta je loe osvjetljenje, neredovni i slabi urodi, loa obojenost plodova i pojaana osjetljivost plodova na fizioloke smetnje. Ljetna rezidba: Najbolje vrijeme za ljetnu rezidbu je sredina kolovoza, a moemo orezivati i u rujnu. Ljetnu rezidbu zaponemo odmah nakon to je stablo zavrilo s rastom izdanaka. Na mjestu reza stablo ne smije vie tjerati jer novi izdanci nisu dovoljno odrvenjeli i osjetljivi su na hladnou i bolesti. U kolovozu obavimo i vezivanje te savijanje. Prerana ljetna rezidba moe uzrokovati prerano tjeranje cvjetnih pupova. Ljetnom rezidbom ometamo rast, ujednaavamo odnos list : plod, poboljavamo pokrivnu boju i jaamo cvjetne pupove.

Plantella Kalcivit i Biovit 18

Rijeenje

Rezidba voaka

Stablo u dobrim godinama razvije mnotvo cvjetnih pupova, pa je stoga urod u tim godinama obilan. Brojni plodovi u potpunosti iskoriste sve asimilate kojih zatim u iduoj godini nedostaje. Odstranjivanjem suvinih cvjetova ili plodova rasteretimo stablo. Moemo rijediti ve i cvjetove. Time moemo utedjeti puno hrane koja je potrebna za razvoj mladih plodova. Ako elimo rijeenjem poboljati samo kvalitetu plodova, moemo rijediti i nakon lipanjskog otpadanja plodova,
Prirodna iva ograda zaklon za korisne ivotinje

a za poboljanje kvalitete kod jabuka i kruaka moemo rijediti do priblino etiri tjedna pred berbu.

Metode zatite biljaka

Kod ekoloke zatite od tetnika iskoritavamo odnose meu prirodnim neprijateljima u prirodnom okoliu i tako nadvladavamo populaciju tetnih organizama. Nadziremo okoli titei i jaajui ve postojee prirodne neprijatelje tzv. predatore, koje ponekad i unosimo u vonjak. U vrtu potiemo naseljavanje ptica tako da postavljamo kolce za grabljivice i kuice za ptice, potiemo i naseljavanje korisnih grabljivica i parazita. Zato u blizini stabala voaka posadimo pojas divljih cvjetajuih biljaka, dok prostor meu stablima kosimo. Kod ekolokog voarstva jedna je od najvanijih odluka izbor sorte. Uvijek biramo sorte koje su najotpornije na odreene bolesti jer emo na taj nain moi znaajno smanjiti broj zatitnih mjera i moi emo s veom vjerojatnou 19

Rane premaemo

raunati na bogat i zdrav urod. Pri unitavanju tetnika moemo upotrijebiti razne mehanike metode poput ljepljivih traka oko debla i ljepljivih ploa u boji. U rano proljee moemo na deblima otkriti oteenja koja su prouzroili divlja, mokar snijeg i hladnoa. Nakon oteenja grane treba glatko obrezati. Na biljci e nakon toga ostati otvorene rane. Ta su mjesta idealna za prodor raznih bolesti. Zato ih obavezno moramo premazati kvalitetnom i posve prirodnom smolom za cijepljenje Bio Plantella Arbosan.

Kako prepoznamo razne tetnike?

Amerika titasta u prezimi na drveu u obliku liinki, skrivenih pod crnim, vrlo malim titom tako da izgledaju kao sitne kornjae. Jajaca crvenog vonog pauka su premala da bi se vidjela golim okom. Ukoliko prstima preemo preko izdanka na grani i pri tom pocrvene, moemo zakljuiti da se na stablu nalazi velik broj paukovih jajaaca. Crveni voni pauk prezimljuje na dvije do tri godine starom stablu ili grani, oko pupova, na popucaloj kori i na stjecitu dviju grana. Vrlo su sitna (0,5 mm) i jajaca raznih lisnih ui. Ona su sjajno crne boje, a

Pretproljetna zatita biljaka

Bio Plantella Arbosan 20

Pojavu tetnika i korisnih organizama moramo pozorno pratiti. Zimi treba pregledavati starija stabla i utvrditi da li se na njima skrivaju amerika titasta u, jajaca crvenog vonog pauka ili jajaca ui. Zatita biljaka bi trebala biti krajnje obzirna prema korisnim organizmima. Nasad treba dobro pregledati i ocijeniti napad tetnika.

Crvena vona grinja jajaca

nalazimo ih na jednogodinjim izdancima i osobito oko pupova. U kronjama stabala kruaka moemo opaziti i sitne (2 mm) velike tamno smee ivotinjice prozirnih krila krukine buhe, koje se u toplijim zimskim danima hrane na jednogodinjim izdancima. Na poetku oujka pojave se kornjai jabunog cvjetara koji rilce zabijaju u tek otvorene pupove. Cvjetar nam u sezoni rasta moe znatno prorijediti urod. Ali ponekad, kad imamo potekoa s prevelikom rodnosti, to moe biti i korisno. Kukci umjesto nas rijede rodni izdanak i time rjeavaju probleme s izmjeninom rodnosti.

kruaka. Pred poetkom vegetacije, kad stabla jo miruju, prskamo u koncentraciji 80 g na 10 l vode. Ako ga koristimo kasnije (u fazi mijeg uha), upotrijebimo koncentraciju 25 g na 10 l vode. Protiv tetnika koji prezime na drveu prskamo na poetku pupanja prirodnim uljnim insekticidom na bazi ulja uljane repice Bio Plantella Prima. Zimska jajaca tetnika prskamo u tom razdoblju koncentracijom pripravka 300 ml na 10 l vode.

Pretproljetno prskanje stabala

Na stablima osim tetnika prezimljuju i brojne bolesti. Zato je na prvi ranoproljetni zadatak u vonjaku prskanje stabala bakrenim pripravkom. Bakreni se pripravak koristi za suzbijanje upljikavosti lia kotiavog voa, kovravosti lia breskve, krastavosti jabuke i kruke, raka kore jabuke, trulei vrata korijena kao i bakterijske palei

Jajaca ui

Bio Plantella Prima 21

Sprjeavanje bolesti pomou prirodnih biljnih ekstrakata

U ekolokoj zatiti stabala voaka vrlo dobar uinak ima prskanje prirodnim sredstvom na bazi poljske preslice Bio Plantella Natur-F. im se pokae prvo lie, stabla ponemo tim sredstvom prskati u koncentraciji 0,1 posto. Prskamo svakih 7 do 10 dana. U okviru ekolokog uzgoja osobito je znaajno sprjeavanje primarnih zaraza, koje prouzrokuju najveu tetu. Svi raspoloivi ekoloki pripravci za jaanje drvea imaju iskljuivo kontaktno djelovanje. Stoga sredstvo mora biti naneseno prije nastupanja infekcije.

Istrjebljivanje tetnika pomou prirodnih biljnih ekstrakata

Tijekom razdoblja rasta na stablima se pojave brojne grinje. Protiv grinja moemo uinkovito upotrijebiti prirodni insekticid na bazi ulja uljane repice Bio Plantella Prima. Tijekom razdoblja rasta ga upotrijebimo u koncentraciji 100-200 ml na 10 l vode.

Bijele ljepljive ploe na stablu

Mehaniko istrebljivanje tetnika na stablima voaka

I u vonjaku se za suzbijanje tetnika moemo posluiti raznim mehanikim sredstvima. Tako ve tri tjedna pred cvatnju na stabla postavimo Bio Plantella bijele ljepljive ploe, pomou kojih uinkovito smanjimo napad osica. One na poetku cvatnje polau u cvijet jajaca iz kojih se razviju gusjenice. Gusjenice se zariju u mlade plodove i u njima se razvije crv. Bijele ljepljive ploe djeluju na osnovi bijele boje i odraza svjetlosti. Zato ne smiju

biti u sjeni i moraju visjeti na vidljivim mjestima. Nakon cvatnje na stabla objesimo Bio Plantella ute ljepljive ploe, koje naa stabla uinkovito tite od raznih leteih tetnika. Tako smanjujemo napad lisnih ui, trenjine i maslinove muhe te drugih tetnika koji lete. Za uinkovito djelovanje na stablo objesimo 5 do 10 ljepljivih ploa, ovisno od veliine stabla.

22

ute ljepljive ploe na stablu

Uinkovito mehaniko sredstvo za sprjeavanje napada tetnika na stablima je i Bio Plantella ljepljiva traka, koju nalijepimo oko debla drvea. Ona tvori prepreku raznim tetnicima koji bi puzali po deblu prema gore i preprijei put mravima koji u kronje stabala prenose ui.

Bio Plantella Bijele ljepljive ploe i ute ljepljive ploe

Bio Plantella ljepljiva traka na deblu

Bio Plantella ljepljiva traka 23

Tabela 4: Najee bolesti i tetnici na stablima voaka i njihovo suzbijanje

Bolest / tetnik teta koju uzrokuje Ugroene biljke Zatita

Krastavost

Barunasto sivkaste pjege na gornjoj strani listova na jabuci i na donjoj strani kod kruke, kraste na plodovima

Jabuke, kruke

U razdoblju mirovanja drvee prskamo bakrenim pripravkom, a kad se pojave prvi listii, ponemo prskati prirodnim sredstvom na osnovi preslice Bio Plantella Natur-F, stabla sadimo na prozrane otvorene poloaje, biramo otporne sorte, pazimo na prozranost kronje i na razdaljinu izmeu stabala.

Pepeljasta plijesan pepelnica

Sloj plijesni na izdancima i liu

Jabuka

Kronja mora biti dobro osvijetljena, harmonina prehrana stabala, na proljee odreemo napadnute dijelove izdanaka, pretproljetno prskanje bakrenim pripravkom, tijekom vegetacije redovito preventivno prskanje prirodnim sredstvom na bazi preslice Bio Plantella Natur-F.

Pepeljasta plijesan

Pljesnive prevlake na izdancima i liu

Jabuka

24

Kronja treba biti dobro osvijetljena, harmonina prehrana stabala, na proljee odreemo napadnute dijelove izdanaka, pretproljetno prskanje bakrenim pripravkom, tijekom vegetacije redovito preventivno prskanje prirodnim sredstvom na osnovi preslice Bio Plantella Natur-F ili prirodnim sredstvom na osnovi sojinog lecitina Bio Plantella Super-f.

Bolest / tetnik

teta koju uzrokuje

Ugroene biljke

Zatita

Ribizova hra

Na liu ribiza na donjoj strani nastanu smekaste mrlje i leita spora, lie otpadne. Tranzitni domaini bolesti su petoigliasti borovi na kojima nastaju naranaste nabrekline.

Crni ribiz, ponekad i crveni ribiz, petoigliasti borovi

Ne sadimo petoigliaste borove i ribiz zajedno, pored ribiza sadimo pelin, oboljelo lie brzo unitimo, redovito prskamo prirodnim sredstvom na osnovi preslice Bio Plantella Natur-F.

Monilija

Nakon cvatnje posue se cvjetovi i vrni izdanci, vona monilija oteuje plodove koji trunu i ostanu na stablu.

Cvjetna monilija napada kotuniavo voe (marelica, trenja, vinja, breskva, ljiva), a vona monilija i jezgriavo voe (jabuke, kruke, dunje).

Oko stabala sadimo hren, trulo voe ujesen unitimo, oboljele izdanke odreemo.

Trenjina muha

Liinke se zariju u meso treanja, trenje trunu.

Trenje

Na stabla nakon cvatnje objesimo Bio Plantella ute ljepljive ploe.

25

Bolest / tetnik

teta koju uzrokuje

Ugroene biljke

Zatita

Ui

Ui siu sokove iz lia, uzrokuju savijanje i deformaciju lia te prenose virusne bolesti.

Sve vrste voa

Na stabla objesimo Bio Plantella ute ljepljive ploe, zimska jajaca ui unitimo s koncentracijom prirodnog uljnog insekticida.

Osica

Osica oteuje plodove odmah nakon to se razviju, zato prije vremena otpadnu i postanu crvljivi.

Kruke i jabuke

Tri tjedna prije cvatnje na stablo objesimo Bio Plantella bijele ljepljive ploe.

Crveni voni pauk

26

Jabuke, kruke Grinje isisavaju lie, a budui da je ono jako pogoeno, smanji se dotok asimilata u plodove, to se odraava na loiju obojenost i okus plodova.

Pretproljetno prskanje prirodnim uljnim insekticidom Bio Plantella Prima u 3-postotnoj koncentraciji uniti jajaca grinja, u razdoblju rasta upotrijebimo Primu u 1-postotnoj koncentraciji, titimo prirodne neprijatelje (grabeljivu grinju, najeznice ).

Zimska opskrba stabala voaka

Ekoloka njega i zatita ukrasnog Ljubitelji vrtlarstva koji kod kue na monokulture, bilja uzgajaju povre i voe planiramo gredicu samihodnosno prirodan nain npr. jednu rua, ve
mogu se pomou prirodnih ekolokih sredstava pobrinuti i za njegu i zatitu ukrasnog bilja. U ukrasnom vrtu i na balkonu takoer primjenjujemo sva naela ekolokog vrtlarstva. Tako prilikom oblikovanja vrta nigdje ne

Stabla ujesen premaemo premazom Bio Plantella Protekt. Zbog svoje bijele boje premaz sprjeava prerano pretakanje biljnih sokova i tako onemogui smrzavanje stabala. Istovremeno ga koristimo i za sprjeavanje naseljavanja mahovine i liajeva na debla stabala, koji mogu biti toplo i udobno zimovalite za razne tetnike.

harmonino udruujemo jednogodinje cvijee, trajnice i grmovnice, a moemo dodati i kakvo zainsko bilje ili lijepo povre. Pri tom naravno pazimo na sklad boja i oblika.

Bio Plantella Protekt

Lijep ukrasni vrt

27

Gnojenje i opskrba ukrasnih biljaka

TI ukrasne biljke moemo prihranjivati samo organskim gnojivima. Zato na proljee sve ukrasne grmovnice i stabla pognojimo s 100-postotnim organskim gnojivom u obliku peleta Plantella Organik, koje e aktivno djelovati vie od est mjeseci. Za sve biljke koje trebaju jo vie hranjivih tvari (rue, balkonske biljke) u sezoni rasta upotrebljavamo prirodno tekue organsko gnojivo na osnovi algi i vitamina Bio Plantella vrt.

Balkonske biljke u koritima koje trebaju redovitu tjednu prihranu prihranjujemo Vrtom jednom tjedno, a ukrasne biljke na gredicama dva do tri puta godinje. Vrlo je vano da biljkama redovito odstranjujemo ocvale dijelove jer se na njih najprije naseli siva plijesan. Osjetljivije biljke na balkonima (poput npr. surfinija) titimo od kie.

Zatita ukrasnog bilja od bolesti i tetnika

Jaamo otpornost biljaka
Ako elimo da nae biljke budu krepke i zdrave, vrlo je vano da im prehrana bude harmonina. Vie puta tijekom sezone biljkama dodajemo i prirodni vitaminski kompleks Bio Plantella Vita, koji sadri vitamine iz skupine B, aminokiseline, huminske kiseline i ugljikove hidrate za veu otpornost biljaka. Biljke zalijemo ili prskamo Vitom i nakon veih bujica ili tue koja je otetila lie i cvjetove.

Postavljanje utih ljepljivih ploica

Odstranjivanje ocvalih cvjetova

Bio Plantella ute ljepljive ploice

28

Biljke je potrebno dobro promatrati

U ekolokoj zatiti biljaka vrlo je vano da poduzmemo mjere odmah pri prvoj pojavi tetnika, a bolesti da sprjeavamo. Zato u svako korito s balkonskim biljkama postavimo Bio Plantella utu ljepljivu ploicu. Kad primijetimo da se na ploici pojavilo puno leteih tetnika, vrijeme je da biljku prskamo prirodnim insekticidima na bazi biljnih ekstrakata.

Suzbijanje tetnika pomou prirodnih biljnih ekstrakata

tetnike na ukrasnom bilju vrlo uinkovito suzbijamo pomou prirodnog insekticida Bio Plantella Kenyatox Verde na osnovi prirodnog piretrina iz biljke buhaa. Kenyatox verde vrlo dobro djeluje protiv lisnih ui, tripsa i titastog moljca. Biljke odmah, im opazimo prve tetnike, prskamo pripravkom u koncentraciji 7 do 8 ml na 10 l vode. U sluaju jaeg napada prskanje ponovimo nakon 3 do 5 dana.

Prva pomo za unitavanje tetnika: Aktiv, Aktiv-R, Flora kenyatox verde, Kenyatox verde 29

Tabela 5: Najee bolesti i tetnici na ukrasnim biljkama i zatita

Bolest / tetnik teta koju uzrokuje Ugroene biljke Zatita

Siva plijesan

Siva pljesniva prevlaka na liu i cvjetovima, tkivo odumre.

Sve ukrasne biljke

Redovito odstranjivanje ocvalih i odumrlih dijelova, zatita osjetljivih biljaka od kie, redovito preventivno prskanje prirodnim sredstvom na osnovi preslice Bio Plantella Natur-F.

Pepeljasta plijesan - pepelnica

Branasta prevlaka na liu, lie se osui.

Rue, astre, plamenci, kokotii

Harmonina prehrana biljaka, odstranjivanje oboljelih dijelova, redovito preventivno prskanje prirodnim sredstvom na bazi sojinog lecitina Bio Plantella Super-f.

Crna (koncentrina) pjegavost lia

Okrugle crno-smee mrlje na liu, lie uti i prerano otpada.

Rue

Oboljelo lie odstranimo, u rano proljee prskamo bakrenim fungicidom, zatim nastavljamo s redovitim preventivnim prskanjem prirodnim sredstvom na osnovi preslice Bio Plantella Natur-F.

30

Bolest / tetnik

teta koju uzrokuje

Ugroene biljke

Zatita

titasti moljac

Sisanje lia, izluivanje Fuksije, pelargonije, medene rose, zato se pojave gljivice aavosti. verbene

U svaku balkonsku posudu postavimo Bio Plantella utu ljepljivu ploicu, kod pojave tetnika prskamo prirodnim insekticidom Bio Plantella Kenyatox Verde.

titaste ui

titaste se ui privrste za lie, stabljiku i grane. Isisavaju biljni sok, biljke slabe, lie pouti i otpadne, prekrije ga medena rosa koju titaste ui izluuju prilikom hranjenja, pa se vrlo lako razvije aava plijesan. Uzrokuju tetu sisanjem lia, deformiraju lie i prenose virusne bolesti.

Oleandri, orhideja, lovor, rododendron

Kad primijetimo prve titove, veliine 2-5 mm, kojima su ui prekrivene, na stabljici ili listu, biljku prskamo uljnim pripravkom. Tim se pripravkom ne smije prskati u razdoblju cvatnje.

Ui

Veina biljaka

Pri pojavi tetnika prskamo prirodnim insekticidom Bio Plantella Kenyatox Verde.

31

Bolest / tetnik

teta koju uzrokuje

Ugroene biljke

Zatita

Puevi

Puevi osobito jedu mlado lie biljaka.

Hoste i druge biljke u vrtu

Koristimo Bio Plantella gel protiv pueva, koji predstavlja mehaniku prepreku preko koje puevi ne mogu. Gel nema mirisa i siguran je za ljude i toplokrvne ivotinje. Odlino djeluje i po vlanom i suhom vremenu.

U ekolokom vrtlarstvu vrijedi pravilo da je bolje sprijeiti nego lijeiti. Zato se trebamo pobrinuti da su nam biljke dobro opskrbljene, a biljke e nam za nau brigu uzvratiti lijepim zdravim izgledom i bogatim urodom. Pa, elim vam puno uspjeha ... Nevenka Breznik
32

elite li i vi biti ekoloki? Pridruite se Klubu ljubiteljev vrtlarenja, Klubu !

PRIJAVNICA ZA ZLATNO LANSTVO U KLUBU GAIA
Ime i prezime:

U Klubu Gaia ljubiteljima cvijea i vrtlarenja nudimo:

Osmiljavamo reviju Gaia 8 puta godinje Nudimo besplatne savjete za praktian uzgoj i njegu biljaka Imamo poseban ekoloki prilog s naglaskom na ekolokim metodama rada u povrtnjaku I vonjaku Na strunjak pregledava oboljele uzorke biljaka Organiziramo savjetovanja I struna predavanja na terenu Poklanjamo Gaine kupone, s kojima se proizvodi mogu kupiti po niim cijenama

Adresa, potanski br, pota:

Potpis:
Ovim potpisom potvrujem da sam se ulanio u Klub Gaia. Sve vae podatke koristit emo iskljuivo za potrebe Kluba.
Prijavnicu poaljite na adresu: Klub Gaia, Dvorska 2, 10297 Jakovlje. Prijavit se moete takoer na besplatnom telefonu 0800 200 221 ili na e-mail gaia@klubgaia.hr.

A sve samo za 69,00 kuna godinje!

www.klubgaia.hr

Besplatno savjetovanje:

0800 200 221

Za besplatni ogledni izvod revije Gaia nazovite na besplatni telefon 0800 200 221 ili piite na Klub Gaia, Dvorska 2, 10297 Jakovlje ili na e-mail gaia@klubgaia.hr.

Ekoloko besplatno savjetovanje:

0800 200 221

Potraite nas i na internetnim stranicama: www.klubgaia.hr

UNICHEM AGRO d.o.o. Dvorska 2, 10297 Jakovlje tel: +385 162 139 66 fax: +385 162 173 33 unichem-agro@zg.t-com.hr hr.unichem.si

oblikovanje | www.andrejka.eu