Potekoe i dvojbe roditeljstva

Povodom prirunika za uitelje Afirmacija uspjenog roditeljstva Knjigu su zajedniki uredile prof. dr. Josipa Bai i Gordana Vorkapi-Jugovac, prof. psihologije, a izdali Osnovna kola Pore i Fond Zdravi grad Pore.
Klasini zahtjev, no nikad i nigdje ostvaren u dovoljnoj mjeri, da bi i odgajatelj trebao i morao biti odgojen, moda je aktualniji danas nego ikada. U vremenu stalnih i ubrzavajuih promjena, neizvjesne i mnogoznane budunosti, svakojakih poruka i utjecaja nametljivih masmedija osnovna bi konstanta, sigurnost i oslonac djeci u odrastanju trebali biti njihovi roditelji. No, i oni su pred brojnim potekoama i dvojbama, zbunjeni i prilino nesigurni. Proturjeja i trina zbrka vladaju i u obilju knjiga i savjeta koji bi im trebali pomoi da se bolje snau u sloenoj ulozi roditelja i odgajatelja. Voeni svojim interesima savjete im nude i prodaju mnogi: brojni strunjaci raznolikih orijentacija, vjerske zajednice i sekte, astrolozi, sveenici new agea, razliite udruge itd. Poseban su dio prie stalne tehnoloke inovacije. High tech high touch (1) slikoviti je naslov knjige Johna Naisbitta i suradnika u kojoj se opisuje dramatian uinak tehnolokih promjena na ljude i njihove odnose. Uznemirujuoj i kompleksnoj slici nije teko pridodati i druge uzroke i povode, od kojih navodimo tek neke: iskustvo i sjeanje na nedavni rat, egzistencijalne, profesionalne i obiteljske probleme, spiralu nasilja u kojoj se svijet i dalje vrti, nove bojazni i razmiljanja o opstanku i traenju izlaza itd. Dok ljudska vrsta nastavlja pustolovinu pod prijetnjom samorazaranja, neodloiv je imperativ postao spasiti ovjeanstvo, ostvarujui ga, kae E. Morin u svojoj knjizi Odgoj za budunost. Radi se,

dakako, o vrlo uglednom autoru i znaajnoj knjizi, koju je izdao UNESCO, a proslov napisao njegov glavni direktor (2). Slini uvidi i razlozi, a posebice disonanca u razvoju tehnologije i etiki utemeljenih ljudskih odnosa, ali i konkretno, neophodnost prevencije rizinih ponaanja i neuspjeha uenika, suradnje s roditeljima i utemeljenja nove uloge uitelja u razvijanju socijalnih odnosa, pokretali su i sudionike u projektu Afirmacija uspjenog roditeljstva (uitelje i strune suradnike Osnovne kole Pore, pod supervizijom prof. dr. Josipe Bai s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta). Nastojei odgovoriti izazovima i pripremajui se za realizaciju spomenutog projekta, uitelji i struni suradnici Osnovne kole Pore prethodno su se ukljuili u projekt Korak prema kvalitetnoj koli, potom projekt Ministarstva prosvjete i porta Afirmacijom pozitivnih vrijednosti protiv nasilja te niz drugih tema i oblika strunog usavravanja koje su organizirali i ponudili Fond Zdravi grad i Povjerenstvo Zajedno protiv ovisnosti Grada Porea. Dosadanji rad s roditeljima u koli sastojao se uglavnom u informiranju roditelja o napredovanju njihove djece, sporadinim predavanjima i susretima, ponegdje se pokuavalo i sa kolom za roditelje i sl. Meutim, ono to je bitna kvaliteta projekta Afirmacija uspjenog roditeljstva jest nastojanje da rad s roditeljima poprimi trajan i sustavan karakter. No, takvo neto mogue je samo ako tu djelatnost u koli preuzmu prethodno educirani uitelji, odnosno ako taj rad postane jedan od njihovih primarnih zadataka. Stoga je racionalna strategija projekta Afirmacija uspjenog roditeljstva postao sljedei stav: Ako osposobimo uitelje za rad s roditeljima, oni mogu osposobljavati roditelje za kvalitetno i odgovorno roditeljstvo. Potrebu takvog sustavnog rada iskazivali su i uitelji (Vremena se mijenjaju. Oblici neprilagoenog ponaanja djece sve vie poprimaju oblike za koje nas nitko nije pripremao te nemamo dovoljno znanja i vjetina da se s njima nosimo.; Tijekom odabira ma-

139

Prikaz

METODIKI OGLEDI, 12 (2005) 1, 139142

terijala za roditeljski sastanak obuzeo me osjeaj nesigurnosti i izgubljenosti u izboru literature.) i roditelji (Kad dolazim na informacije ili roditeljski sastanak, oekujem da mi uiteljica ne govori samo o kolskom uspjehu moga djeteta.; Svia mi se otvoren razgovor, razmiljanja i razmjena iskustava s drugim roditeljima, osjeaj da nismo sami.) Polazei od uvida u nezadovoljavajue stanje suradnje i rada s roditeljima projekt Afirmacija uspjenog roditeljstva realizirao se tijekom dvije godine u razrednoj nastavi Osnovne kole Pore, a njegova je dinamika imala sljedeih nekoliko koraka:

senzibiliziranje uitelja za potrebu sustavnog rada s roditeljima, upoznavanje oekivanja roditelja u odnosu na kolu te njihovih razmiljanja o roditeljskoj kompetenciji, educiranje uitelja za voenje roditeljskih sastanaka u obliku radionica te promiljanje o poboljanju komunikacije uitelja i roditelja, ispitivanje potreba i interesa roditelja o temama koje ih posebno zanimaju, imajui pri tome na umu i razvojnu dob njihove djece, provoenje tematskih roditeljskih sastanaka putem dobro pripremljenih radionica, pripremnih sastanaka u aktivima uitelja prije roditeljskih planiranih radionica te sastanaka za refleksiju i superviziju nakon odranih radionica, evaluacija programa, priprema i tiskanje prirunika o poticanju uspjenog i odgovornog roditeljstva.

Sudionici ovog projekta bili su tridesetak uitelja Osnovne kole Pore, a voditelji struni suradnici kole i prof. dr. Josipa Bai. Financijsku potporu pruili su Zdravi grad Pore, gradsko Povjerenstvo Zajedno protiv ovisnosti te Istarska upanija. U priruniku je detaljno opisan sadraj i nain edukacije uitelja za rad s roditeljima tijekom nekoliko dvodnevnih strunih susreta, ukljuujui i niz praktinih vjebi. Uz mnoge korisne sadraje o suradnji, partnerstvu, donoenju odluka, ukljuivanju rodi-

telja itd., uitelji su posebno vjebali voenje tematskog roditeljskog sastanka poevi od njegove pripreme do evaluacije. No, najopseniji dio sadraja knjige zapravo su strukturirani prikazi radionica, odnosno tematskih roditeljskih sastanaka provedenih u pojedinim razredima, ukljuujui i nekoliko prigodnih, vezanih za blagdane i neke posebne probleme. Premda je tematika radionica bila vrlo raznolika (dijete u prvom razredu, prevencija potekoa u itanju, uspjeno uenje, pravila ponaanja, samostalnost djeteta, obitelj itd.), radi se ipak o malom uzorku tema i pojava koje se mogu i trebaju proraivati u radu s roditeljima. Za svaki tematski roditeljski sastanak odreeni su cilj i posebni zadaci, pribor i potrebni materijal, trajanje sastanka te njegova struktura (priprema, uvodni, glavni i evaluacijski dio). Detaljno je predoen tijek i sadraj pojedinih dijelova sastanka, a priloeni su tekstualni i likovni prilozi, a za neke radionice prireene su i pisane broure (npr. Pomozimo djetetu da uiva u itanju i pisanju) i podsjetnici koje su roditelji dobili nakon odranog sastanka. Tekstove o pojedinim tematskim sastancima napisali su uitelji koji su ih izvodili, a budui da su u pripremanju radionica sudjelovali i uenici (npr. pisanje i oslikavanje pozivnica roditeljima), knjiga obiluje i zanimljivim djejim uradcima te je doista pravo zajedniko djelo. Pristupajui ozbiljno strukturiranju radionica o aktualnim pitanjima roditeljstva autori su uglavnom uspjeli da njihove radionice budu u isto vrijeme uenje, osobni razvoj, komunikacija, uzajamno obogaivanje i zabava, a ne samo ovo posljednje, to je nerijetko sluaj s mnogim radionicama kao pomodnim oblikom rada. Meutim, to nije bilo uvijek dovoljno da ishod bude besprijekoran ili barem dobar. Primjerice, u radionici Srea otvoren je zasigurno dvojben problem poduavanja sree. Otvaranje ovog pitanja za raspravu ustvari je osnovni doprinos i vrijednost ove radionice, no sama je izvedba, zbog uzora na koje se naslanjala, ispala prilino trivijalnom. Ne namjeravajui

140

Prikaz

METODIKI OGLEDI, 12 (2005) 1, 139142

opirnije ovdje raspravljati dvojbenost i etiku utemeljenost poduavanja sree, ovdje samo ukratko kako je dolo do toga da se srea, taj prilino neuhvatljivi, tanani i izuzetni osjeaj, u ovoj radionici materijalizirala otprilike ovako: Jedan uenik nosi sree nainjene od plastelina ili Srea su slatkii, odnosno kratko objanjenje zato nismo za takvu simplifikaciju fenomena ljudske sree. Kako se takva simplifikacija zapravo dogodila? Vjerojatno tako to je jedno od teorijskih utemeljenja projekta Afirmacija uspjenog roditeljstva realitetna terapija, a neki se njezini predstavnici, na tipino ameriki nain, bave i poduavanjem sree te svoje tehnike i umijea eksportiraju u svijet u obliku popularnih knjiga, seminara i sl. Nevolja je pri tome to se doivljaj sree brka i mijea s nizom drugih stanja, uvstava ili stavova, kao to su ugoda, zadovoljstvo, uivanje u neemu, dobro raspoloenje, veselje, smijeh, ivotni optimizam i sl. pa srea tako, kako napominje P. Bruckner, postaje otrcana rije (3). Vea je, meutim, nevolja to, tako usreen, dobar dio amerikih graana vodi programirane ivote i to im je raznim strategijama pozitivnog miljenja i uenja sree uspavana kritika svijest, pa ako i nas ostale programiraju, usree i namame na zabavu i zaborav u velike trgovake centre, a to im zasad ide dobro, stvarni e gospodari svijeta jo bezobzirnije initi ono to ine i sada: osvajati ono to im ne pripada, u ime viih ciljeva ubijati nevine civile i djecu, donositi demokraciju i beskrajnu slobodu, razarati i unitavati ono malo preostalih izgleda za opstanak i humaniji svijet. Neophodni su stoga oprez i kritinost, jer se ozbiljnijom analizom u dobrom dijelu iz Amerike importiranih uenja, tehnika i umijea mogu nai skriveni odgojni programi, najee oni uinkovitog i bespogovornog sluenja nedodirljivom korporacijskom kapitalizmu. Na jednoj strani imamo, dakle, tehnologiju zaborava i usreivanja, a na drugoj nam poznati europski intelektualac E. Morin, kao

to smo ranije naveli, govori o odgoju koji razvija svijest o imperativu spaavanja svijeta. Nadalje, P. Bruckner ukazuje na dodatnu nepovoljnu posljedicu poduavanja sree i poziva nas da se toga klonimo. Naime, sve se to, tvrdi on, obino pretvara u dogmu i kolektivni katekizam, a onda obini smrtnik osjea da je krivac i iznimka, budui da, eto, samo njemu ne uspijeva na tako jednostavan nain biti sretan i ushien (4). Pouzdan nain da me uinite nesretnim jest da mi drite predavanje o tome kako da svoj ivot uinim sretnijim, kae Desmond Morris (5). Navedimo na kraju neke vrijednosti, zakljuke i ishode rada na projektu Afirmacija uspjenog roditeljstva (koje smo manjim dijelom preuzeli od prof. dr. Josipe Bai iz zavrnog dijela knjige):

ini nam se da bi prikazani model sustavnog rada s roditeljima mogao i trebao zaivjeti u mnogim kolama, ali i u predmetnoj nastavi Osnovne kole Pore. Dapae, treba proiriti broj tema i problema i u razrednoj nastavi te kole. Pri tome mogu iskrsavati potekoe i/ili barijere financijske, kadrovske ili motivacijske prirode, no sudionici u ovom projektu pokazali su da je sustavan rad s roditeljima mogu te osobno i struno vrlo poticajan. Struni su suradnici, uitelji i roditelji doivjeli zadovoljstvo zajednikog i uspjenog poduhvata, struno su ojaali za sline aktivnosti, ponudili su svoje ideje i iskustva na uvid pedagokoj javnosti, osjetili vrlo stimulativnu atmosferu i ostvarili dragocjene suradnike interakcije. Tko kae da nema entuzijasta, pita se u predgovoru ravnateljica Osnovne kole Pore i odgovara da ih u toj koli ima. Razumije se da je entuzijazam u ovom sluaju bio dragocjen, no nije bio samo on dovoljan. Pridruili su mu se strunost, inicijativa, promiljenost i graanska odgovornost. U pripremanju i promiljanju radionica aktivi uitelja razredne nastave pokazali su se mjestima vrijedne kristalizacije iskustava, razmjene ideja, zabave i uzajamne podrke. Slino se dogaalo i tijekom supervizijskih sastanaka, neovisno o tome

141

Prikaz

METODIKI OGLEDI, 12 (2005) 1, 139142

je li se radilo o vanjskom (dr. J. Bai) ili unutarnjem strunom nadzoru. U tako poticajnoj klimi kreativnost grupe nalikovala je rijeci koja tee. Korisni ishodi sudjelovanja u ovom projektu bili su i uvianje neophodnosti te promiljanje naina cjeloivotnog uenja, kako uitelja tako i roditelja, odnosno da pedagoka znanja, kompetencije i umijea imaju svoje juer, danas i sutra te da su izvedene radionice dotakle tek manji dio tema, izazova i dvojbi odgovornog roditeljstva. Spoznalo se da je, kad je u pitanju roditeljstvo, situacija ve u prvom razredu, a vjerojatno i znatno ranije, vrlo sloena te da su pomo i potpora roditeljima u njihovoj sve sloenijoj situaciji doista potrebni. Roditelji su glavni posrednici u interiorizaciji ivotnih stavova, vrijednosnih orijentacija i moralnih normi svoje djece, ali nerijetko i zastarjelih odgojnih matrica (sjetimo se samo transgeneracijskog prijenosa nasilja). Suvremeni rad s roditeljima zapravo je promiljena i diskretna pomo u njihovom osobnom razvoju, a kad je to potrebno i razgradnja ili zamjena zastarjelih odgojnih postupaka uspjenijim i odgovornijim. Meutim, znaajna je potekoa, koju nije uspio rijeiti ni ovaj projekt, danas moda i vea nego ranije: kako motivirati na suradnju, ukljuiti i zadrati u radu onaj dio roditelja s najproblematinijim postupanjem? Suvremeni, dobro pripremljeni i zanimljivi oblici rada samo su dio odgovora na postavljeno pitanje. Bez obzira na ovdje iskazane kritike primjedbe zamisao, priprema i provedba projekta Afirmacija uspjenog roditeljstva dragocjen je doprinos u naoj pedagokoj praksi, utoliko znaajniji jer je ostvaren u okviru jedne osnovne kole. Svima koji su dali svoj doprinos (urednicima, izdavaima, autorima, supervizoru i sudionicima) zaista dugujemo zahvalnost. Trag zajednikog napora nije samo knjiga o kojoj ovdje piemo. Vjerojatno su najvredniji tragovi na doivljajnoj razini ostali u sudionicima: uiteljima, strunim suradnicima, roditeljima pa i u djeci. Ovdje navodimo odlomke iz dvaju slikovitih iskaza o

tim doivljajima. Prvi, dijelom ranije naveden, pripada jednom ocu, a drugi jednoj uiteljici: Svia mi se otvoren razgovor, razmiljanja i razmjena iskustava s drugim roditeljima, osjeaj da nismo sami. Mislim da bismo trebali nai vremena i podsjetiti se da su naa djeca vana i da nas trebaju.; Ostavi sama u uionici ispunjenoj nekom posebnom energijom, iako umorna, bila sam sretna i zadovoljna jer sam potaknula petnaestak roditelja da razmiljaju o svojoj djeci i da dio ove atmosfere odnesu svojim kuama. Literatura: 1. Naisbitt, J. i dr.(1999), High tech high touch. New York; Broadway books. 2. Morin, E. (2002), Odgoj za budunost. Zagreb; Educa, str. 127. 3. Bruckner, P. (2001), Neprestana ushienost. Zagreb; Drutvo hrvatskih knjievnika. 4. Bruckner, P. (2001), Neprestana ushienost. Zagreb; Drutvo hrvatskih knjievnika. 5. Morris, D. (2005), to je srea. Zagreb; Algoritam, str. 7. Devdet Hadiselimovi

142