Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Zavod za agrarnu ekonomiku i ruralni razvoj

Zavod za marketing u poljoprivredi
Zavod za menadment i ruralno poduzetnitvo








PRAKTIKUM IZ AGROEKONOMIKE

Grgi, Ivo; Frani, Ramona; Cerjak, Marija;
Miku, Ornella; Hadelan, Lari;
Mesi, eljka; Zraki, Magdalena; Nataa Bokan









Zagreb, studeni 2011.


1

Sadraj
Predgovor .................................................................................................................................................... 4
UVOD .......................................................................................................................................................... 5
I ANALIZA VREMENSKIH NIZOVA ............................................................................................................ 7
1.2 Definicija vremenskog niza ................................................................................................................ 7
1.3 Vrste vremenskih nizova ................................................................................................................... 7
1.4. Prikazivanje vremenskih nizova ....................................................................................................... 8
1.5. Statistika analiza vremenskih nizova posredstvom indeksnih brojeva .......................................... 12
1.5.1. Bazni indeksi ............................................................................................................................ 13
1.5.2. Verini indeksi .......................................................................................................................... 14
1.7. Trend .............................................................................................................................................. 17
1.7.1. Linearni trend ........................................................................................................................... 18
1.7.2. Krivolinijski trendovi.................................................................................................................. 23
1.7.3. Stopa promjene ........................................................................................................................... 24
II LORENZOVA KRIVULJA/KRIVULJA KONCENTRACIJE ...................................................................... 26
III PONUDA I POTRANJA ....................................................................................................................... 29
3.1. Trina ravnotea ........................................................................................................................... 32
3.2. Elastinost ...................................................................................................................................... 35
3.2.1. Cjenovna elastinost ponude ................................................................................................... 35
3.2.2. Cjenovna elastinost potranje ................................................................................................ 36
3.2.3. Utjecaj elastinosti potranje na prihod .................................................................................... 37
3.3. Dohodovna elastinost potranje .................................................................................................... 37
3.4. Unakrsna cjenovna elastinost ....................................................................................................... 38
3.5. Potranja i ponaanje potroaa .................................................................................................... 39
IV PROIZVODNJA .................................................................................................................................... 42
4.1. Teorija proizvodnje ......................................................................................................................... 42
4.2. Zakoni proizvodnje.......................................................................................................................... 42
4.2.1. Zakon opadajuih prinosa ........................................................................................................ 42
4.2.2. Zakon prinosa na opseg .......................................................................................................... 44
4.2.3. Ostali zakoni proizvodnje ........................................................................................................ 44
V POSLOVANJE ....................................................................................................................................... 46
5.1. Prihodi i trokovi ............................................................................................................................. 46
5.2 Temeljna financijska izvjea .......................................................................................................... 52


2

5.3 Mjerila uspjenosti poslovanja ......................................................................................................... 54
VI INVESTICIJSKA ANALIZA ................................................................................................................... 57
VII PROIZVODNO-POTRONE BILANCE I OCJENA SAMODOSTATNOSTI POLJOPRIVREDNO-
PREHRAMBENIH PROIZVODA ............................................................................................................... 58
7.1. Ope informacije ....................................................................................................................... 58
7.2. Ciljevi i svrha ............................................................................................................................. 58
7.3. Opis metodologije za izradu proizvodno - potronih bilanci ....................................................... 59
7.3.1. Proizvodno potrone bilance za biljni sektor....................................................................... 62
7.3.2. Proizvodno potrone bilance za ivotinjski sektor .............................................................. 66
VIII OSNOVNE METODE U MARKETINKIM ISTRAIVANJIMA ...................................................... 71
8.1. Naini prikupljanja trinih informacija ............................................................................................ 71
8.2. Vrste podataka ............................................................................................................................... 71
8.3. Metode prikupljanja primarnih podataka ......................................................................................... 72
8.3.1. Metoda promatranja / opaanja ............................................................................................... 72
8.3.2. Metoda ispitivanja .................................................................................................................... 73
8.3.3. Eksperimentalna metoda /pokus .............................................................................................. 79
8.4. Metode obrade podataka i analiziranja rezultata ............................................................................ 80
8.5. Metode prezentiranja rezultata ....................................................................................................... 81
8.6. Proces istraivanja trita ............................................................................................................... 83
IX ZNANOST I METODOLOGIJA ............................................................................................................. 86
9. 1. Drutvene znanosti i metodologija ................................................................................................. 86
9. 1. 1. Kvantitativna metodologija ..................................................................................................... 86
9. 1. 2. Kvalitativna metodologija ....................................................................................................... 87
9. 2. Istraivaki proces ......................................................................................................................... 88
9. 3. Neke od metoda istraivanja u ruralnoj sociologiji i drutvenom aspektu agroekonomskih
istraivanja: ............................................................................................................................................ 94
9. 3. 1. Sudjelujue promatranje ........................................................................................................ 94
9. 3. 2. Anketa .................................................................................................................................... 95
9. 3. 2. 1. Anketa u uem smislu ............................................................................................................... 97
LITERATURA .......................................................................................................................................... 108
PITANJA I PRIMJERI ZA VJEBU.......................................................................................................... 110
PITANJA I PRIMJERI ZA VJEBU ZA POGLAVLJA I i II .................................................................... 110
PITANJA I PRIMJERI ZA VJEBU ZA POGLAVLJA III, IV, V i VI ....................................................... 113
PITANJA I PRIMJERI ZA VJEBU ZA POGLAVLJE VII ..................................................................... 117


3

PITANJA I PRIMJERI ZA VJEBU ZA POGLAVLJE VIII .................................................................... 118
PITANJA I PRIMJERI ZA VJEBU ZA POGLAVLJE IX ...................................................................... 119
Popis tablica ............................................................................................................................................ 120
Pojmovnik ................................................................................................................................................ 122
ivotopisi autora ...................................................................................................................................... 132































4

Predgovor
Dragi itatelju!
U Praktikumu koji Vam nudimo su najee primjenjive metoda u agrarnoj ekonomici odnosno u
agroekonomskim istraivanjima.
Praktikum je prvenstveno namijenjen studentima, polaznicima preddiplomskih studija
Agronomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu kao i polaznicima preddiplomskih studija Veleuilita Marko
Maruli Knin, ali moe biti, nadamo se, koristan i zanimljiv svima onim koji se bave agroekonomskim
istraivanjima. Praktikum je sastavni dio nastavne literature predmeta Osnove agroekonomike, Uvod u
agroekonomiku, Uvod u makroekonomiku te predmeta Agrarna i ruralna politika I.
Predmet Osnove agroekonomike na Agronomskom fakultetu je temeljni predmet za polaznike I
godine studija Animalne znanosti, Hortikultura i Zatita bilja te za polaznike II godine studija
Agroekologija, Biljne znanosti i Ekoloka poljoprivreda. Predmet Uvod u makroekonomiku sluaju
polaznici I godine studija Agrarna ekonomika kao i predmet Agrarna i ruralna politika I.
Predmet Uvod u agroekonomiku sluaju polaznici I godine strunog studija Poljoprivreda kra
smjer Biljna proizvodnja na Veleuilitu Marko Maruli u Kninu.
U konanici, ovaj Praktikum je sastavni dio ispitnog materijala za oko 400 sluaa prvih godina
preddiplomskog studija. Zbog toga je i prilagoen njihovim tehnolokim te posebice ekonomskim
znanjima.
Kao nositelj predmeta Osnove agroekonomike ijim ispitnim materijalima pripada i ovaj
Praktikum, a takoer i kao njegov urednik, zahvaljujem se nastavnicima i suradnicima na pisanom
doprinosu i to:
Prof. dr. sc. Ramoni Frani, Prof. dr. sc. Mariji Cerjak, Dr. sc. Ornelli Miku, Dr. sc. Lari Hadelanu, Mr. sc.
eljki Mesi, Magdaleni Zraki, mag. ing. agr. te Natai Bokan, prof. soc.
Posebno se zahvaljujem recenzentima ___________________________________ s
Agronomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu na njihovim korisnim prijedlozima u oblikovanju pojedinih
dijelova teksta Praktikuma.


U Zagrebu, studeni 2011. godine
Prof. dr. sc. Ivo Grgi



5

UVOD
Nastavni predmet AGROEKONOMIKA predaje se (pod tim nazivom) na Agronomskom fakultetu
od 2005. godine iako je i do tada prisutan samo pod drugim imenom.
Predmet Agroekonomika u svakodnevnoj upotrebi i u strunoj literaturi ima mnotvo drugih
naziva koji ustvari znae isto. Primjerice, Ekonomika poljoprivrede, zatim Poljoprivredna ekonomika,
Ekonomika agrara, Agrarna ekonomika pri emu nazivi ne znae vie ili manje ekonomskih odnosno
biotehnolokih znanja.
I u drugim zemljama i jezicima susreemo agroekonomiku odnosno vie naziva za nju. U
anglosaksonskom govornom podruju je to Economics of Agriculture i Agricultural Economics, u
francuskom L Economic agraire, njemakom Agroekonomie, talijanskom Ekonomia Agraria, eko
Zemdlsk ekonomiky, nizozemskom Agrarische economie, slovenskom Agrarno ekonomiko itd.
Agroekonomika je primijenjena znanstvena disciplina. Po sadraju i metodama je meugranino
podruje izmeu ekonomike (drutveno-ekonomske znanosti) i agronomije (prirodne -biotehnike
znanosti). Ona je relativno mlada znanstvena disciplina iako se pojedini zapisi koji se odnose na to
znanstveno podruje spominju daleko u prolosti.
Poljoprivredna ekonomika (Agrarna ekonomika) se moe definirati kao znanstvena disciplina,
koja primjenjuje ekonomska naela i kvantitativne metode u rjeavanju problema u poljoprivredi na makro
i mikro razini. Po svom osnovnom sadraju obuhvaa agrarnu politiku, njezine ciljeve i mjere (makro
pristup) i ekonomiku i organizaciju odnosno upravu poljoprivrednog gospodarstva (farm management),
poduzea odnosno tvrtki (mikro pristup), tu je ukljuen i marketing u poljoprivredi.
Razvitkom ekonomike poljoprivrede kao znanstvene discipline sve se vie razvijaju posebne
metode, s novim instrumentarijem, primjene matematiko-statistikih metoda, daljnjom specijalizacijom u
vie posebnih podruja unutar same discipline.
Agroekonomika upotrebljava metode da bi se pronali zadani odgovori na pitanja i rijeili problemi
poljoprivrede. U agroekonomici su uobiajene etiri glavne metode i to: promatranje, ekonomska analiza,
statistika analiza i pokusi.
Jedna od metoda koja moe posluiti kao glavni izvor ekonomskih spoznaja je metoda promatranja
ekonomskih dogaaja tijekom vremena, posebice koristei se povijesnim izvorima. Istrauju se ekonomski
fenomeni iz prolosti kako bi se te spoznaje mogle primijeniti u sadanjosti i u budunost.
Uz povijesna iskustva nuna je ekonomska analiza, budui da podaci sami po sebi ne daju odgovor.
Ekonomska analiza je pristup koji predvia odreene oblike ekonomskog ponaanja na temelju prethodnih
pretpostavaka o tome kako su ljudi ili tvrtke motivirani ili e djelovati. Ekonomska analiza je pristup koji poinje


6

skupom pretpostavki (hipoteza) i tada se logikim putem izvode odreena predvianja o ekonomskom ponaanju
ljudi, poduzea i ukupnog narodnog gospodarstva.
Statistiki podaci pomau da razumijemo ekonomsko ponaanje kvantitativno. Premda uporaba tih
pomagala zahtijeva matematike metode vjerojatnosti i ekonometriku, za razumijevanje je nuno prvenstveno
paljivo itanje i (zajedniki s metodama), shvaanje problema.
U ekonomiji kao drutvenoj znanosti su pokusi mnogo tee izvodljivi nego li u mnogim drugim znanostima.
Ekonomske varijable se ne mogu s takvom podrobnou mjeriti kao npr. u tehnikim odnosno fizikim, kemijskim,
biotehnikim ili drugim znanostima. Teko je oponaati stvarni svijet u pokusnim uvjetima. No, ipak se to
djelomino i to posredno moe izvesti.



7

I ANALIZA VREMENSKIH NIZOVA
Pod pretpostavkom da znanost znai brojano dokazivanje, analitiar polazi od velike koliine
raspoloivih statistikih podataka o nekoj pojavi koju eli istraiti. Prva je zadaa najee veliki broj
podataka pojednostaviti i izdvojiti od beskrajne mase pojedinosti samo one najvanije koje nas zanimaju.
Svaka analiza pretpostavlja apstrahiranje. Uvijek je potrebno idealizirati, izostaviti pojedinosti,
postaviti jednostavne hipoteze (pretpostavke) i sheme, kako bi se stvorila veza izmeu injenica.
Preveliko pojednostavljenje deformira stvarnost, meutim, ako su teorijske postavke tone, onda ono to
je izostavljeno bude nadoknaeno jasnoom i razumijevanjem raznih empirijskih podataka.
Zadatak analize vremenskih serija je ispitati promjene pojava kao funkciju vremena (otkriti
pravilnosti i zakonitosti koje se oituju u varijaciji pojava tijekom vremena).
1.2 Definicija vremenskog niza
Postoji velik broj pojava za koje je korisno i potrebno ustanoviti brojana obiljeja njihova toka u
vremenu. Polaznu osnovu analize neke pojave u vremenu ini statistiki vremenski niz. To je skup
kronoloki ureenih vrijednosti pojave u odreenom vremenskom rasponu. Sve vrijednosti
promatrane pojave koje tvore niz zovu se frekvencije (y
1
,y
2
y
n.
) niza, a broj frekvencija predstavlja
duinu niza.
y = f (t)

y vrijednost promatrane pojave - frekvencija
t vrijeme (time eng.) vremenska jedinica u kojoj je analizirana pojava
1.3 Vrste vremenskih nizova
Postoje dvije vrste vremenskih nizova ovisno o tome da li se analizirana pojava promatra u
odreenom vremenskom intervalu ili odreenom trenutku vremena.
Stoga, razlikujemo:
a) intervalne vremenske nizove koji imaju svojstvo kumulativnosti, frekvencije se odnose na
vremenske intervale i nastaju zbrajanjem, a prikazuju se linijskim i povrinskim grafikonima (npr.
proizvodnja kukuruza u Hrvatskoj od 1985.-1995. godine, mjeseni izvoz jabuka u RH 2009.
godine)
b) trenutane vremenske nizove koji nemaju svojstvo kumulativnosti, frekvencije se odnose na
odreeni trenutak vremena i ne zbrajaju se, a prikazuju se samo linijskim grafikonima (npr.


8

povrine pod kukuruzom od 1985.-1995. godine, koje nema smisla zbrajati, jer to nema logino
tumaenje, broj stanovnika i sl.)
Da bi se mogla provesti statistika analiza, frekvencije svakog vremenskog niza moraju biti
meusobno usporedive, odnosno :
ne smije se mijenjati prostorna i pojmovna definicija u promatranom razdoblju
nuno je potivati jednakost intervala vremena promatranja (dan, tjedan, mjesec, kvartal,
godina i dr.), ovisno o prirodi promatrane pojave - u poljoprivredi se najee uzima
godina kao osnovni interval
kod razliitih vremenskih razdoblja potrebno je korigirati frekvencije vremenskih nizova
prije usporeivanja
Statistika analiza vremenskih nizova ima zadatak pruiti podlogu za donoenje prosudbi o
obiljejima razvitka pojave u vremenu. Prvi korak u analizi je prikupljanje podataka o pojavi i formiranje
tablice iz koje je vidljivo o kojoj je pojavi rije, koje je vremensko razdoblje obuhvaeno i u kojim
vremenskim razmacima se pojava promatra, te u kojim veliinama su izraene vrijednosti pojave
(originalni podaci). Jednostavna statistika analiza vremenskog niza sastoji se u mjerenju varijacija
frekvencija u obliku diferencija ili relativnih brojeva kao to su npr. indeksni brojevi.
1.4. Prikazivanje vremenskih nizova
Vremenske nizove moemo prikazati tabelarno i/ili grafiki.
Tabeliranje postupak svrstavanja grupiranih prikupljenih statistikih podataka u tablice. Svaka
tablica mora imati naslov (Proizvodnja jabuka u), broj tablice (1,2.n) , tekstualni dio, brojani dio i
izvor podataka (Dravni zavod za statistiku). ( primjer Tablica 1.,Tablica 2.)
Grafiki prikazi grafikonima se na jednostavan i pregledan nain uz pomo razliitih
geometrijskih likova prezentiraju osnovne karakteristike statistikih nizova. Grafiki prikaz omoguuje
uoavanje osnovnih tendencija i obiljeja razvoja promatrane pojave, no za analitike svrhe nuno je
utvrditi vrijednost brojanih pokazatelja.








9

Tablica 1. Zasijane povrine u Republici Hrvatskoj 1. lipnja 2009.
Vrsta usjeva ha %
itar 563.132 65,3
Mahunarke za suho zrno i povre 15.981 1,8
Korjenasti i gomoljasti usjevi 38.105 4,4
Industrijsko bilje 111.310 12,9
Zelena krma s oranica i vrtova 120.044 13,9
Ostali usjevi na oranicama i vrtovima 1.377 0,2
Ugari 13.074 1,5
UKUPNO 863.023 100
Izvor: DZS, Statistike informacije 2010.
Tablica 2. Proizvodnja jabuka u Republici Hrvatskoj (t)
Godina Ukupna proizvodnja Za trite
2000. 81.339 64.077
2001. 32.461 22.405
2002. 59.143 44.160
2003. 58.054 46.340
2004. 76.989 63.092
2005. 69.682 57.298
2006. 73.700 57.571
2007. 80.174 62.991
2008. 80.201 57.341
2009. 93.355 73.924
Izvor: DZS, Statistiki ljetopis 2009,2010.
Pomou grafikona moemo stei priblinu sliku o pojavi, no za analitike svrhe nuno je utvrditi
vrijednost brojanih pokazatelja. Najee koriteni pokazatelji su:
- indeksi (lanani/verini i bazni) prikazuju kretnje pojave u vremenu
- pomini prosjeci
- trend (linearni i krivolinijski) prognoziranje kretanja pojave u buduem razdoblju
- stopa promjene
U prikazivanju podataka vremenskog niza grafikim putem, najee koristimo povrinski i
linijski grafikon.
Povrinski grafikon slian je histogramu; na osi ordinata je aritmetiko mjerilo, a baze
pravokutnika su jednake (npr. jedna godina). Razlike povrina, odnosno visina pravokutnika pokazuju
apsolutne razlike u veliini usporeivanih frekvencija.
Povrinski grafikoni mogu biti:







10

9 Jednostavni stupci
9 Dvostruki i razdijeljeni stupci
9 Strukturni stupci
9 Strukturni krugovi i polukrugovi
Graf 1. Broj svinja u Republici Hrvatskoj (tis.) (jednostavni stupvi)

Izvor: Statistiki ljetopis RH
Graf 2. Proizvodnja jabuka u RH (t) (povrinski grafikon-dvostruki stupci)

Izvor: Tablica 2








11

Graf 3. Proizvodnja kupusa u Republici Hrvatskoj (t) (povrinski grafikon-razdijeljeni stupci)

Izvor: Isti kao za graf 1
Graf 4. Zasijane povrine u Republici Hrvatskoj 1. lipnja 2009. (%)
(povrinski grafikon-strukturni krug)

Izvor: Tablica 1

Na temelju linijskog grafikona lako se uoavaju glavna obiljeja razvoja pojave, a intenzitet
promjena pojave odraava se na strminama linija. Linijski grafikon nastaje spajanjem toaka ucrtanih u
pravokutni koordinatni sustav. Moe se usporeivati vie vremenskih nizova, ali frekvencije moraju biti
izraene u istim mjernim jedinicama. Razlika dviju susjednih ordinata pokazuje kolika je apsolutna
promjena pojave u ta dva odabrana vremenska trenutka.






12

Tablica 3. Prosjene cijene penice i kukuruza pri
proizvoaima ( HRK/t)
Godina Penica Kukuruz
2005. 931,95 662,84
2006. 850,88 763,37
2007. 1056,26 1467,03
2008. 1520,13 696,70
2009. 839,47 674,07
Izvor: DZS, Statistiki ljetopis 2008.,2009.,2010.
Graf 5. Prosjene cijene penice i kukuruza pri proizvoaima
(HRK/t) - linijski grafikon

Izvor: Tablica 3
1.5. Statistika analiza vremenskih nizova posredstvom indeksnih brojeva
Apsolutni pokazatelji nisu uvijek pogodni za donoenje zakljuaka o dinamici pojave, jer
apsolutno velika promjena ne mora znaiti da se radi i o relativno velikoj promjeni. Takav sluaj je s
promjenama kod poljoprivrednih povrina ili kod masovnih proizvodnji.
U sluaju kada se usporeuje dinamika vie raznorodnih pojava, ne mogu se koristiti diferencije
frekvencija, jer su one izraene u razliitim jedinicama mjere (npr. povrine - ha i prinos po hektaru - t).
Zato je promjene potrebno mjeriti i relativnim izrazom.
Jedan od relativnih pokazatelja je i indeks. Indeks je relativni broje koji pokazuje odnos stanja
jedne pojave ili skupine pojava u razliitim trenucima vremena ili na razliitim mjestima.
Razlikujemo individualne (pojedinane) i skupne indekse.
I. Individualni indeksi vremenskog niza


13

Individualni indeksi vremenskog niza su relativni pokazatelji dinamike promjene vrijednosti pojave
vremenskog niza i njima se usporeuje stanje jedne ili skupine pojava u razliitim vremenskim
intervalima, trenucima vremena ili na razliitim mjestima. To su pozitivni brojevi koji mogu biti manji,
jednaki ili vei od 100.
Individualni indeksi se dijele na:
- Bazne indekse indeksi na stalnoj bazi
- Verine indekse (lanani) indeksi s promjenjivom bazom
II. Skupni indeksi
Skupni indeksi su relativni pokazatelji dinamike kretanja vrijednosti skupine pojava vremenskog
niza koje su na neki nain povezane ili su meusobno sline po nekim karakteristikama.
1.5.1. Bazni indeksi
Bazni indeksi se dobivaju tako da se svaka frekvencija niza podijeli s frekvencijom baznog
razdoblja i pomnoi sa 100. Dijeli se, dakle, uvijek istim brojem, pa su indeksi na stalnoj bazi
proporcionalni s originalnim veliinama iz kojih su izraunati. Postupak izraunavanja je jednostavan:
Postupak izraunavanja je jednostavan:
Yn frekvencija niza (vrijednost pojave); Y0 frekvencija baznog razdoblja
Za bazu se moe unaprijed odabrati razdoblje prema kojem se usporeuje ili neko drugo
razdoblje u kojem razina pojave nije nastala pod utjecajem ekstremnih initelja (sua, poplava, bolest, rat
itd.). U sluaju poljoprivrede trai se prosjena godina, a nikako najplodnija ili najneplodnija godina, jer bi
tada bazno razdoblje bilo nereprezentativno i stvorio bi se pogrean dojam o stvarnom razvoju pojave.
Baza moe biti i vrijednost prve godine u nizu ili aritmetika sredina niza ili neki drugi broj koji dobro
predstavlja promatranu pojavu u datom razdoblju.
Bazni indeks se tumai tako da se vrijednost indeksa u promatranoj godini usporeuje uvijek s
baznom godinom kojoj je indeksna vrijednost jednaka 100. Primjerice, proizvodnja rajice godine 2003. u
Hrvatskoj (tablica 4) ima vrijednost baznog indeksa 79,30. To znai da je proizvodnja u odnosu na baznu,
2005. godinu, manja za 20,70 indeksna boda (79,30 100 = -20,70), odnosno neto vie od 20%.
Vrijednosti iznad 100 znae, naravno, da je pojava doivjela porast u odnosu na bazno razdoblje za
onoliko indeksnih bodova koliko ih je iznad 100.
k n
y
y
n
,....... 3 , 2 1, 100, *
0
=


14

Tablica 4. Proizvodnja rajice u Hrvatskoj (u tonama) bazni indeks
Godina Proizvodnja (t) Bazni indeks,
2005.= 100
2000. 26.081 90,15
2001. 27.272 94,27
2002. 25.988 89,89
2003. 22.942 79,30
2004. 25.938 89,66
2005. 28.930 100
2006. 29.027 100,33
2007. 48.040 166,06
2008. 32.358 111,85
2009. 37.419 129,34
Izvor: DZS, Statistiki ljetopis 2009.,2010.
Graf 6. Proizvodnja rajice u Hrvatskoj (u tonama) bazni indeks

Izvor: Tablica 4
1.5.2. Verini indeksi
Verini indeksi (lanani indeksi) nastaju tako da se svaki lan vremenskog niza podijeli s
prethodnim lanom, a zatim pomnoi sa 100. Baze se mijenjaju, pa se ti indeksi zovu indeksi s
promjenjivom bazom. Broj verinih indeksa za jedan je manji od broja lanova niza (jer se prvi lan nema
ime podijeliti). Formula za izraunavanje verinih ili lananih indeksa je sljedea:



k 1,2,3,.... n 100, * 100, * 100, * 100, *
y
y
y
y
y
y
1 - n
n
3
4
2
3
1
2
=
y
y


15

Tablica 5. Proizvodnja rajice u Hrvatskoj (u tonama) verini indeks
Godina Proizvodnja (t) Bazni indeks,
2005.= 100
Verini indeks
2000. 26.081 90,15 -
2001. 27.272 94,27 104,57
2002. 25.988 89,89 95,29
2003. 22.942 79,30 88,28
2004. 25.938 89,66 113,06
2005. 28.930 100 111,54
2006. 29.027 100,33 100,33
2007. 48.040 166,06 165,50
2008. 32.358 111,85 67,36
2009. 37.419 129,34 115,64
Izvor: DZS, Statistiki ljetopis 2010.
Verini indeks pokazuje koliko jedinica pojave u jednoj godini dolazi na svakih sto jedinica u
prethodnoj godini. U tumaenju verinih indeksa uvijek se polazi od 100, veliine s kojom se izjednaava
razina pojave u prethodnom razdoblju; npr. indeks 165,50 (za proizvodnju rajice godine 2007.) znai da
je na svakih 100 jedinica proizvodnje u 2006. godini proizvedeno 165,50 jedinica u 2007. godini, odnosno
65,50% vie nego u 2006. godini.
Naravno, budui da ti relativni brojevi imaju promjenjivu bazu, to svaki verini indeks mora i na
grafikonu biti predoen samostalnom linijom koja se oslanja na baznu liniju 100; prikazuju se nizom
pojedinanih linija, tako da sve iznad 100 znae pozitivni relativni prirast, a ispod 100 negativne
promjene. Intenzitet se odraava strminama linija.
Verinim indeksima, kao i baznim, mogue je usporeivati kvalitativno razliite vremenske nizove.
Na primjer tako usporeuje indekse proizvodnje rajice (koja je inae izraena u tonama) i indekse
priroda koji su ostvarivani u promatranom razdoblju. Budui da se indeksima izraavaju relativne
promjene, oni ne ovise o jedinicama mjere u kojima su izraeni originalni nizovi. Jedino to je nuno u
postupku usporedbe koristiti isti tip indeksa.




16

1.6. Pomini prosjeci
Metoda izraunavanja pominih prosjeka sastoji se u predoavanju trenda u odabranoj toki
vremena pomou prosjeka frekvencija u okolini te toke. Jednostavnije reeno, to je "izglaivanje"
vremenske serije, odnosno smanjivanje utjecaja oscilacija - kolebanja, prema jednostavnoj formuli
(primjer za trogodinji pomini prosjek):

Usporeivanjem grafikog prikaza originalnih vrijednosti i vrijednosti pominih prosjeka,
primjeuje se da linija koja povezuje toke pominih prosjeka bolje ukazuje na tendenciju promatrane
pojave nego dijagram originalnih vrijednosti (neutralizirani su ekstremi izazvani sluajnim utjecajima).
Ova metoda ima svoje prednosti. Fleksibilna je u vremenu, svaka nova frekvencija omoguava
izraunavanje novog prosjeka, a pri tom se ne mijenjaju brojane vrijednosti prije utvrenih pominih
prosjeka. Meutim, nije mogue odrediti pomine prosjeke za poetak i kraj razdoblja, a potrebno je
poznavati prirodu analizirane pojave i cilj analize, jer o tome ovisi odabir duine pominog prosjeka.
Ako su nesistematske varijacije oko trenda malene, dobri e se rezultati postii upotrebom
relativno malog broja lanova (rauna se prosjek kraeg razdoblja). Suprotno tome, vee varijacije
zahtijevaju prosjeke veih dimenzija, jer to je uzeto razdoblje vee, vrijednosti pominih prosjeka su
izglaenije. Na taj nain se smanjuje utjecaj sluajnih varijacija, odnosno vrijednosti sluajne
komponente.
3 3 3
1 2 4 3 2 3 2 1
y y y y y y y y y
n n n
+ + + + + +

,........ ,
Kada govorimo o indeksima, treba znati da se u statistikoj analizi esto spominje tzv. "indeks trokova ivota"
(odnosno indeks cijena na malo proizvoda i usluga osobne potronje). On se rauna na osnovi posebno grupirane liste
proizvoda i usluga iz osobne potronje nepoljoprivrednih kuanstava i prosjenih cijena na malo za te proizvode i
usluge.
Rauna se po istoj formuli po kojoj se raunaju i indeksi cijena, s tim to se ovdje kao ponder (Wo) uzima struktura
vrijednosti iz osobne potronje. Potrebno je naglasiti da ovaj indeks predstavlja samo poseban indeks cijena na malo
specifine liste proizvoda i usluga iz osobne potronje s ponderacijom prema odreenoj strukturi potronje. Prema
tome, on je samo mjeritelj kretanja cijena proizvoda i usluga osobne potronje, a ne stvarnih promjena razine i strukture
trokova ivota, za koje se podaci prikupljaju posebnim anketama.
Indeksi cijena (opi i grupni) kao i indeks trokova ivota, raunaju se na osnovi indeksnih lista reprezentativnih
proizvoda i usluga odgovarajuih ponderacija (struktura), prema tzv. Laspeyresovoj formuli:

=
0
0
0
W
W *
I
P
P
n
,
gdje su Pn prosjena cijena u tekuem razdoblju (mjesecu)
Po prosjena cijena u baznom razdoblju i
Wo relat ivna st rukt ura vrijednost i prodaje u baznom razdoblju



17

Tablica 6. Proizvodnja rajice u Hrvatskoj (u tonama) pomini prosjeci
Godina Proizvodnja (t) Bazni indeks, 2005.=
100
Verini indeks Pomini
prosjeci
2000. 26.081 90,15 - -
2001. 27.272 94,27 104,57 26 447
2002. 25.988 89,89 95,29 25 400
2003. 22.942 79,30 88,28 24 956
2004. 25.938 89,66 113,06 25 936
2005. 28.930 100 115,35 27 965
2006. 29.027 100,33 100,33 35 332
2007. 48.040 166,06 165,50 36 475
2008. 32.358 111,85 67,35 39 272
2009. 37.419 129,34 115,64 -
Izvor: DZS, Statistiki ljetopis 2010.
Graf 7. Proizvodnja rajice u Hrvatskoj (u tonama) lanani indeks

Izvor: Tablica 6
Na temelju ovog dijagrama uoljive su razlike izmeu "izglaenog" niza i niza koji tvore originalni
podaci. Nestale su vee oscilacije i sada je uoljivija tendencija rasta proizvodnje rajice u promatranom
razdoblju.
1.7. Trend
Zbog toga to se metodom pominih prosjeka ne dobivaju podaci za posljednja razdoblja niza,
esto se te vrijednosti procjenjuju metodom trenda.
Trend je dinamika srednja vrijednost, osnovni smjer kretanja neke pojave, odnosno linija
koja se najbolje prilagoava originalnim podacima iz vremenskog niza. Trend je niz prosjenih,


18

teorijskih toaka i vrijednosti kroz koje bi promatrana pojava prolazila da nije bilo sezonskih ili sluajnih
initelja koji su utjecali na njeno kretanje.
Aritmetika sredina podesna je za opisivanje vremenskog niza koji ne ispoljava sistemsku
kovarijaciju s vremenom.
Geometrijskom sredinom uspjeno se obiljeava vremenski niz ije frekvencije priblino ine
geometrijski red, odnosno ije su relativne uzastopne promjene priblino konstantne. Spomenute srednje
vrijednosti neovisne su u vremenu, tj. dane su kao konstante.
Meutim, velik broj ekonomskih vremenskih serija pokazuje sistematsku kovarijaciju s vremenom.
Osnovna tendencija razvoja pojave u vremenu zove se upravo trend. Obzirom da je razina ekonomske
pojave rezultat mnogobrojnih utjecaja, od kojih neki imaju obiljeja sluajnih varijacija, statistiki model
vremenske serije sadri neku funkciju vremena i varijablu koja predstavlja sluajne utjecaje.
Prema obliku linije koja prati tok pojave, razlikujemo linearni trend, eksponencijalni trend,
odnosno hiperbole, asimptotske funkcije.
Izbor tipa, odnosno oblika modela ovisi o prirodi analizirane pojave. Da bi se uoila tendencija
razvoja, dobro je raspolagati vremenskom serijom s to veim brojem frekvencija (u poljoprivredi - bar
dvadeset godina), jer se na taj nain pouzdanije zakljuuje o karakteristikama razvitka.
Pomono sredstvo za odabir modela je grafiki prikaz, jer se pomou njega donosi priblian sud o
moguem obliku osnovne tendencije razvitka ili tipu trenda. Npr., ako promatramo promjene po jednakim
intervalima i ako su prve diferencije frekvencija priblino stalne, osnovna je tendencija linearna, pa e se
raditi i o linearnom trendu; svojstvo jednostavne eksponencijalne funkcije je da se vrijednosti funkcije
mijenjaju za isti relativni iznos, ako se varijabla x (obino godina) promijeni za jedinicu.
1.7.1. Linearni trend
Linearni trend pokazuje u svakom jednakom razdoblju isti apsolutni iznos promjene pojave, bilo
da je to porast ili pad, a prikazan je nagibom pravca.

Njegova je jednadba pravca Yc = a + bx, gdje su







19

Parametar "b" oznaava taj nagib, odnosno pokazuje za koliko e se Yc promijeniti ako se "x"
promijeni za jedinicu vrijednosti (ako je "b" pozitivan, trend raste, a ako je "b" negativan, trend pada).
Parametar "a" jednak je ordinati u ishoditu odnosno u toki x = 0.
Jednadba trenda dobra je za analize prolog razdoblja, ali i za prognozu kretanja pojave u
bliskoj budunosti, ukoliko pretpostavljamo da e se pojava kretati priblino tom linijom trenda.
Uvrtavanjem odgovarajueg x-a, dobijemo trend-vrijednosti za svaku godinu, pa tako i onu u budunosti.
to su trend-vrijednosti blie empirijskim vrijednostima, to je trend reprezentativniji. Jednako tako, to su
prognoze vremenski udaljenije, to su manje pouzdane.
S obzirom da je trend srednja vrijednost, statistika analiza sadri i utvrivanje pokazatelja
reprezentativnosti te srednje vrijednosti. Ocjena reprezentativnosti trenda temelji se na promatranju
razlika opaenih i trend vrijednosti. to su ta odstupanja manja, reprezentativnost trenda je vea; vee
razlike pokazuju da je trend manje reprezentativan. Najee se reprezentativnost trenda mjeri pomou
standardne greke.
Standardna greka (standardna devijacija) je prosjeno odstupanje empirijskih vrijednosti
od trend vrijednosti (d = Y Yc). Izraena je u istim jedinicama kao i originalne frekvencije, a rauna se
kao




n
d
SY
c

=
2
n
y
a

=
x
xy
b
2
Za neparan broj godina, ishodite je
sredinja godina (ima vrijednost x= 0).
Paran broj godina se transformira tako
da dvije sredinje godine dobiju
vrijednosti 0,5 i 0,5 (razmak 1) ili 1 i
1 (razmak 2). Ove formula za
parametre "a" i "b" vrijede samo ako
je ishodite na polovici razdoblja.


20

Relativna standardna greka (koeficijent varijacije trenda) je relativna mjera
reprezentativnosti, odnosno omjer standardne greke i prosjeka frekvencija pomnoenih sa 100.



Tablica 7: Proizvodnja maslinovog ulja - primjer 1
GODINA Proizvodnja, hl (y) x x
2
xy
2001 33.756 -4 16 -135024
2002 55.000 -3 9 -165000
2003 17.086 -2 4 -34172
2004 37.146 -1 1 -37146
2005 60.232 0 0 0
2006 45.652 1 1 45652
2007 57.790 2 4 115580
2008 57.665 3 9 172995
2009 53.735 4 16 214940
UKUPNO 418.062 0 60 177852
Izvor: SLJH, 2010, *Podaci su preraunati prema novoj metodologiji. Obuhvaena je industrijska
proizvodnja i proizvodnja na obiteljskim gospodarstvima



Izraun: a = 418062/9 = 46451,33 b = 177852/60 = 2963,75 (trend je rastui jer je parametar b
pozitivan)

Yc= 46451,33 + 2963,75x





100 * %
a
SY
SY
c
c
=
Da bi t rend bio
reprezent at ivan,
relat ivna st andardna
greka ne bi smjela
biti vea od 5%
n
y
a

=
x
xy
b
2
Ukupna proizvodnja
maslinovog ulja se svake
godine poveavala u
prosjeku za 2963,75
hektolitara.


21


Graf 8: Proizvodnja maslinovog ulja

Izvor: Tablica 7
Osim analize same pojave u odreenom razdoblju, metoda trenda je prikladna i za projekcije
kretanja pojave u blioj budunosti, primjerice do tri godine, jer se na due razdoblje smanjuje
pouzdanost.
















Budui razvitak pojave moemo
prognozirati jednostavnim
produivanjem crte trenda do
godine koja nas zanima (najvie 5
godina).


22

Tablica 8: Ukupni broj stabala breskvi u Hrvatskoj (1993.-2003.) - primjer 2
Godina Broj
stabala,
kom (y)
x x
2
xy Yc d
(y-Yc)
d
2
1993. 647 -5 25 -3235 659,77 12,77 163,14
1994. 662 -4 16 -2648 681,16 19,16 367,24
1995. 692 -3 9 -2076 702,55 10,55 111,39
1996. 762 -2 4 -1524 723,94 38,05 1448,14
1997. 757 -1 1 -757 745,33 11,66 136,04
1998. 777 0 0 0 766,72 10,27 105,52
1999. 789 1 1 789 788,11 0,88 0,77
2000. 812 2 4 1624 809,50 2,49 6,20
2001. 822 3 9 2466 830,90 -8,90 79,21
2002. 856 4 16 3424 852,29 -3,70 13,75
2003. 858 5 25 4290 873,68 15,68 245,91
UKUPNO 8 434 0 110 2 353 2 677,37


Izraun: a = 8434/11 = 766,72 , b = 2353/110 = 21,39, Yc = 766,72 + 21,39x

SYc = 15,60 % SYc = 2,03 %

Graf 9. Ukupni broj stabala breskvi u Hrvatskoj (1993.-2003.) - primjer 2

Izvor: Tablica 8.
n
d
SY
c

=
2
100 * %
a
SY
SY
c
c
=


23

1.7.2. Krivolinijski trendovi
S obzirom da u poljoprivredi linearni odnosi gotovo ne postoje, linearni trend esto nee dobro
predstavljati promatranu pojavu. Ako liniju trenda elimo prilagoditi originalnim vrijednostima vremenskog
niza kada taj niz prikazuje pojavu koja se u toku vremena kree priblino u obliku neke krivulje, tada se
mora izraunati jednadba krivolinijskog trenda. Od krivolinijskih trendova najei su i najjednostavniji
parabolini (kvadratni) i eksponencijalni trend.
Kvadratni trend ima funkciju sljedeeg oblika: Yc = a + bx + cx
2

pri emu su parametri (za ishodite u sredini razdoblja):
a
y x x yx
N x x
=

4 2 2
4 2
b
xy
x
=

2


c
N yx x x y
N x x y
=

2 2 2
4 2

Eksponencijalni trend opisuje pojavu, ija je varijacija dana funkcijom:
Yc = A* B
x

pri emu je taj model jednostavnije rijeen tako da se linearizira logaritamskom transformacijom:
log Yc = a + bx, gdje su a = log A
b = log B,
odnosno a
y
N
=

log
, b
x y
x
=

* log
2
;

Parametar "a" predstavlja trend-vrijednost za razdoblje koje prethodi poetnom razdoblju, a "b"
pokazuje koliko e se puta promijeniti trend-vrijednosti ako se varijabla vrijeme povea za jedan; taj
koeficijent sadri informaciju o stopi promjene trend-vrijednosti.
Osim kvadratnog i eksponencijalnog trenda, za uoavanje tendencija o razvoju neke pojave esto
se koriste i kubni trendovi, odnosno trendovi ija je jednadba polinom vieg stupnja. Grafiki njihov
izgled moe biti razliit, ovisno o osobinama pojave koja tumae.
Jasno, sve metode trenda pogodne su za prognozu bliske budunosti, ba kao i linearni trend, ali
se uvijek mora unaprijed pretpostaviti koji trend najbolje opisuje pojavu. To je jednostavno zakljuiti ve
prema grafikom prikazu originalnih vrijednosti promatrane pojave. Ipak, u sluaju da niti jedan od
j j


24

trendova nije dovoljno reprezentativan (relativna standardna greka je via od 5%), biramo drugu metodu
prognoze: stopu promjene.
1.7.3. Stopa promjene
Osim metode trenda, za planiranje budueg kretanja pogodna je i (godinja) stopa promjene. To
je relativni pokazatelj promjena u odreenom vremenskom razdoblju u odnosu na prethodno razdoblje.
Tumai se kao prosjeni godinji porast ili pad koji biljei promatrana pojava u analiziranom
razdoblju.
Za raunanje stope promjene potrebni su samo podaci za poetak i kraj promatranog razdoblja,
to je njezina prednost. Meutim, tako se ne vidi kakove su se promjene dogaale u meuvremenu, to
je, svakako, nedostatak ove metode.

100 * 1
godine promatrane prve pojave vrijednost
godine te - n pojave vrijednost
promjene Stopa 1
|
|
.
|

\
|
= n




Iz prethodnog primjera (tablica 8):
Stopa promjene = 2,89 %



gdje je "n" broj godina promatrane pojave. Vrijednost razlomka pod korijenom oznait emo sa "K", pri
emu vrijedi:


K > 1 stopa je pozitivna
K < 1 stopa je negativna
K = 1 stopa jednaka nuli.



% %%
Prosjean godinji porast
broja stabala breskvi u
Hrvatskoj 2,89 %


25

Pretpostavimo da analiziramo kretanje broja stabala maslina u nekom dvadesetogodinjem
razdoblju i da je stopa promjene 10%. To nikako ne znai da je broj stabala od prve do posljednje
godine promatranog razdoblja pao samo za 10%, ve da je prosjeni godinji pad broja stabala
maslina bio 10%. Drugim rijeima, kao da je svake godine zabiljeen pad od 10%, to u konanici
znai da je taj pad bio znatno vei.
Sve metode planiranja polaze od dosadanjih kretanja i sadanjeg stanja, jer samo temeljitom
analizom prethodnog razdoblja moemo zakljuiti koje elemente treba mijenjati da bi budui razvitak bio
to uspjeniji. Metode trenda i stope promjene polaze od pretpostavke da e se budua kretanja pojave
odvijati na isti nain i u istim uvjetima kao u prethodnom razdoblju. Drugi, savreniji modeli planiranja
uzimaju u obzir mogunost promjene uvjeta proizvodnje (ili neke druge pojave). esto se javlja potreba i
za segmentarnom analizom, kako bi se uoili ili izostavili dijelovi serije koji pokazuju suprotna ili
ekstremna kretanja. Izostavljanjem takvih razdoblja moe se dobiti trend koji e bolje zastupati pojavu i
samim tim moemo popraviti projekciju.
No, ma kako sloen bio model, on je ipak samo
pojednostavljena Graf buduih kretanja.







26

II LORENZOVA KRIVULJA/KRIVULJA KONCENTRACIJE
Lorenzova krivulja je krivulja koncentracije i predstavlja grafiki prikaz rasporeda (distribucije)
jednog obiljeja nekog skupa jedinica (npr. skup zaposlenih radnika prema zaradama, aktivnog
stanovnitva prema dohotku, poljoprivrednih gospodarstava prema veliini obradive povrine i slinih
veliina) i vrijednosti koje ispunjavaju uvjet da se mogu zbrajati, mjeriti i kvantitativno izraziti.
Lorenzova krivulja je sintetika, kumulativna krivulja koja se konstruira pomou relativnih
kumuliranih frekvencija koje se nanose na koordinate pravokutnog koordinatnog sustava i to na os x -
apscisu - relativne kumulirane frekvencije broja jedinica u skupu (fi), a na os y - ordinatu - relativne
kumulirane frekvencije vrijednosti obiljeja (fixi). Prenoenjem ovih veliina na povrinu koordinatnog
sustava formiraju se toke ijem se povezivanjem dobije krivulja koncentracije koja se moe javiti u
razliitim oblicima, poevi od pravca - nazvanog pravac ravnomjernosti ("idealne razdiobe") preko slabe
sve do jako naglaene koncentracije.
Ukoliko je Lorenzova krivulja blia pravcu "idealne razdiobe", pojava koju prouavamo je
ravnomjernije raspodijeljena na svoje nositelje. Suprotno tome, krivulja koja se pribliava osi "x", govori o
neravnomjernoj raspodjeli.
Brojani izraz nejednakosti (koncentracije) zove se indeks koncentracije. On je jednak omjeru
povrine izmeu Lorenzove krivulje i pravca jednakosti (ravnomjerne raspodjele) i povrine trokuta u
kome lei ta krivulja. Kako je povrina datog trokuta (1/2 ili 0,5) uvijek vea ili najvie jednaka povrini to
je zatvara Lorenzova krivulja s pravcem jednake razdiobe, indeks koncentracije je broj iz intervala |0,1|.
Dva su ekstremna sluaja koja to potvruju, ali se ne dogaaju u praksi. U prvom ekstremnom
sluaju, Lorenzova krivulja se poklapa s pravcem "idealne razdiobe", pa je, prema tome, povrina koju
zatvaraju jednaka nitici (nuli). Samim time i indeks koncentracije je jednak nuli (0 / 0,5 = 0). U drugom
sluaju se Lorenzova krivulja spustila na samu os "x" i s pravcem "idealne razdiobe" zatvara povrinu
identinu povrini trokuta u kojem se nalazi. Zato je i indeks koncentracije u ovom sluaju jednak jedinici
(0,5 / 0,5 = 1).
Indeks koncentracije K, koji pripada empirikoj Lorenzovoj krivulji, najlake i najbre moe se
izraunati po formuli:
K =

= =

i
i
n
i
i
i
n
i
x
y
x
y
1
1 1
1


gdje je xi kumulativni postotak broja nositelja, a yi kumulativni postotak agregata dohotka, povrina ili
neke druge pojave sa svojstvom kumulativnosti.
K


27

U Tablici 9 i 10 te Graf 8 i 9 imamo primjenu Lorenzove krivulje kod utvrivanja stanja i promjene
dvije pojave (broj gospodarstava i povrina prema povrinskim razredima) u razdoblju od 1993 do 2003.
godine.
Tablica 9. Koriteno poljoprivredno zemljite u RH prema veliini posjeda 1993. godine
Povrina
(ha)
Broj
gospodarstava
Povrina
(ha)
Struktura % Nepostotna
struktura
Nepostotni
kumulativ
broja povrine broja povrine broja
XI
povrine
YI
0,5 105.049 29.915 19,66 2,08 0,1966 0,0208 0,1966 0,0208
0,5-1 80.873 60.949 15,14 4,24 01514 0,0424 0,3480 0,0632
1-2 109.998 163.640 20,59 11,37 0,2059 0,1137 0,5539 0,1769
2-3 74.995 189.166 14,04 13,15 0,1404 0,1315 0,6943 0,3084
3-5 80.441 317.751 15,06 22,08 0,1506 0,2208 0,8448 0,5292
5-10 69.587 478.588 13,03 33,26 0,1303 0,3326 0,97506 0,8618
10 13.323 198.817 2,49 13,82 0,0249 0,1382 1,00 1,00
UKUPNO 534.266 1,438.826 100,00 100,00 1,00 1,00 - -
Izvor: Popis poljoprivrednih gospodarstava 31. 03. 1991., DZS RH





Prema formuli dobijemo indeks koncentracije:

K = 2,315301 - 1,803338= 0,51




Graf 10. Lorenzova krivulja I

Izvor: Tablica 9
X i-1 * Yi Yi-1 * Xi
0,12417 0,0072353
0,061554 0,034978
0,170792 0,122801
0,367395162 0,260503444
0,728079 0,515999
0,975063 0,86182
2,31530 1,803338
Pravac idealne
razdiobe
Lorenzova krivulja


28

U Tablici 9. ali i Graf. 8 uoavamo neravnomjernu distribuciju broja gospodarstava i povrina koje
posjeduju. Naime, oko 70% svih gospodarstava posjeduje oko 30% povrina. Loginim slijedom,
preostalih 30% gospodarstava (u kategorijama iznad 3 ha) posjeduje 70% povrina. To potvruje i indeks
koncentracije koji je 0,51. U razdoblju do 2003. godine neravnomjernost se poveava (indeks
koncentracije je 0,66).
Tablica 10. Koriteno poljoprivredno zemljite u RH prema veliini posjeda 2003. godine
Povrina
(ha)
Broj
gospodar.
Povrina
(ha)
Struktura % Nepostotna
struktura
Nepostotni
kumulativ
Broja Povri
ne
Broja Povrine Broja xi Povrine
yi
0,5 162 095 34 506,61 36,14 2,97 0,3614 0,0297 0,3614 0,0297
0,5-1 65 339 47 382,27 14,56 4,06 0,1456 0,0406 0,5070 0,0703
1-2 71 933 103 382,15 16,04 8,90 0,1604 0,0890 0,6674 0,1593
2-3 40 129 98 580,15 8,95 8,50 0,0895 0,0850 0,7569 0,2443
3-5 45 732 177 711,53 10,20 15,29 0,1020 0,1529 0,8589 0,3972
5-10 42 426 293 245,97 9,46 25,22 0,0946 0,2522 0,9535 0,6494
10 20 878 407 803,27 4,65 35,06 0,0465 0,3506 1,00 1,00
Ukupno 448 532 1 162 611,95 100,00 100,00 1,00 1,00 - -
Izvor: Popis poljoprivrede 2003., DZS RH

Prema formuli dobijemo indeks koncentracije:

K = 2,08114 - 1,42051= 0,66






Graf 11. Lorenzova krivulja II
Yi-1 * Xi X i-1 * Yi
0,02541 0,01506
0,08077 0,04692
0,16305 0,12057
0,30064 0,20983
0,55777 0,37873
0,9535 0,6494
2,08114 1,42051
Pravac idealne razdiobe
Lorenzova krivulja


29

III PONUDA I POTRANJA
Ponuda i potranja temeljni su pojmovi mikroekonomije koji opisuju odnos cijena i koliina robe na nekom
tritu. Razumijevanje ovog odnosa pretpostavka je predvianja promjena trinih cijena i smjernica proizvodne
orijentacije ponuaa proizvoda i usluga.
Ponuda je ukupna koliina nekog proizvoda koju su ponuai (proizvoai i/ili prodavai) spremni
ponuditi na tritu po odreenoj cijeni uz nepromijenjene ostale imbenika koji bi mogli utjecati na
ponudu.
Ponuda rastua funkcija cijene proizvoda u kojoj via cijena proizvoda determinira i veu
ponudu. Kod vie cijene proizvoda vei broj ponuaa zainteresiran je za njegov plasman na tritu.
Primjerice, porast otkupne cijene kukuruza poveat e broj poljoprivrednika zainteresiranih za sjetvu ove
kulture.
Tablica 11. Utjecaj cijene kukuruza na trinu ponudu (ilustracija)
Cijena, n.j./kg Zasijane povrine, ha
A 0,70 290.000
B 0,90 300.000
C 1,00 305.000
D 1,20 310.000
E 1,40 313.000

Ukoliko na ponudu djeluje samo cijena onda govorimo o promjeni ponuene koliine. Grafiki
se utjecaj cijene prikazuje pomakom uzdu jedne krivulje ponude (graf 1).



Ukoliko na ponudu djeluje neki od necjenovnih initelja govorimo o spremnosti ponuaa da pri istoj razini
cijena ponude vee ili manje koliine nekog proizvoda/usluge, odnosno o promjeni ponude. Primjerice
ponuda svinja na nekom tritu moe se smanjiti uslijed pojave bolesti, postroene zakonske regulative o
A
B
c
i
j
e
n
a

koliina
Graf 12. Porast ponuenih koliina zbog poveanja cijene (AB)


30

dranju ivotinja, poveanja cijena junadi i sl. Oznaava se pomakom krivulje ponude ulijevo (smanjenje
ponude) ili udesno (poveanje ponude).











Na promjenu ponude mogu utjecati i necjenovni initelji kao to su:
- Trokovi inputa i tehnologije
- Cijene komplementarnih proizvoda
- Cijene konkurentnih proizvoda
- Organizacija trita
- Nenadani dogaaji (posebni utjecaji)
- Politika drave
- Moda
Potranja je koliina proizvoda koja se trai na nekom tritu pri odreenoj cijeni. Potranja je
padajua funkcija cijene proizvoda to je cijena proizvoda nia, potraivane koliine su vie i obrnuto
rastom cijene smanjuju se potraivane koliine neke robe. Smanjenje cijene pileeg mesa u prodaji
poveat e zainteresiranost potroaa za kupnju i ukupno potraivane koliine (Tablica 12).
Tablica 11. Utjecaj cijene svjee piletine na potraivane koliine (ilustracija)
Cijena, kn/kg Potraivana koliina, kg
A 25 100.000
B 22 110.000
C 19 120.000
D 17 130.000
E 15 135.000

Graf 13. Poveanje ponude uslijed necjenovnog imbenika
B
koliina
c
i
j
e
n
a

A


31

Ukoliko na promjenu potranje djeluje samo cijena, bez utjecaja drugih imbenika, govorimo o
promjeni potraivane koliine. Grafiki se prikazuje pomakom uzdu jedne krivulje potranje.










Ukoliko na potranju djeluju necjenovni initelji govorimo o spremnosti potroaa da pri istim
cijenama kupi veu ili manju koliinu odreenog proizvoda. U tom je sluaju rije o promjeni potranje.
Rastom ekoloke osvijetenosti poveat e se potranja organski uzgojenih proizvoda. Tako e pojava
bolesti za koju se sumnja da je uzrokovana konzumacijom krastavaca utjecati na smanjenje potranje za
krastavcima. Ali takoer, potranja za jabukama e se smanjiti zbog smanjenje cijene konkurentnih
banana
Mnotvo je necjenovnih initelja koji utjeu na promjenu kod potranje od kojih su najznaajniji:
- Broj stanovnika
- Dohodak
- Cijene drugih dobara
- Ukusi
- Nenadani dogaaji
- Cijene konkurentnih dobara
Kada se ti initelji mijenjaju, krivulja potranje e se pomaknuti ulijevo (smanjenje potranje) ili u
desno (poveanje potranje) (Graf 13).







koliina
c
i
j
e
n
a

A
B
Graf 14. Poveanje potraivanih koliina uslijed smanjenja cijena (AB)


32

koliina
c
i
j
e
n
a









3.1. Trina ravnotea
Trini mehanizam je tendencija koja postoji na slobodnim tritima pri emu se cijene dobara
mijenjaju sve dok se ne postigne ravnotea na tritu.
Trina ravnoteu ili ekvilibrij je cijena pri kojoj su jednake koliina ponude i potranje. Grafiki
se prikazuje tokom sjecita krivulja ponude i potranje. Kod cijene iznad ekvilibrija koliine koje
proizvoai ele ponuditi, nadmaiti e koliine koje potroai ele kupiti i nastat e viak koji e dovesti
do smanjenje cijena. Isto tako, potroai nee moi kupiti neko dobro kod cijene nie od ekvilibrija jer ga
uz tu cijenu ponuai nee eljeti ponuditi na tritu. Nastat e nestaica koja e podii cijenu do
ekvilibrija. Kod ravnotene cijene nema vikova i manjkova.

Graf 16. Trina ravnotea











Graf 15. Smanjenje potranje uslijed necijenovnog imbenika
A
koliina
c
i
j
e
n
a

B
suviak
manjak
trina ravnotea = ekvilibrij


33

Tablica 13. Ravnotea ponude i potranje na tritu penice (ilustracija)
Mogue
ci j ene
Traene
koliine
Ponuene
koliine
St anj e
trita
Pri t i sak na
ci j enu
1,50 9 18 Viak na dol j e
1,20 10 16 Viak na dol j e
1,00 12 12 Ravnotea neut ral an
0,80 15 7 Manj ak prema gore
0,40 20 0 Manj ak prema gore

Promjene trine ravnotee
Brojni su imbenici koji mogu izazvati promjenu trine ravnotee odnosno odrediti njezinu novu
razinu uz novu cijenu i koliinu. Primjerice, dodatna uporaba kukuruza u svrhu proizvodnje biogoriva u
uvjetima ogranienih zemljinih povrina pomaknut e udesno krivulju njegove potranje (D0D1) to e
izazvati novu trinu ravnoteu uz vie cijene (P0P1) i vie koliine (Q0Q1).









Poveanjem ponude nastaje nova trina ravnotea posljedica ega je nia cijena i vee koliine.
Tehnoloki pomak koji je obiljeio poljoprivredu dvadesetog stoljea je pojava i primjene mineralnog
gnojiva uslijed ega se poveavaju prinosi i ponuda poljoprivrednih kultura. Posljedica toga bio je opi
pad cijena hrane.
Graf 18. Promjena trine ravnotee zbog poveanja ponude








j g p j p
P
1
P
0
Q
1
Q
0
Graf 17. Promjena trine ravnotee zbog poveanja potranje
P
0

P
1

Q
1
Q
0



34

Veina ekonomskih problema je sloenija obzirom da se istovremeno odvija interakcija veeg
broja imbenika koji djeluju na trinu ravnoteu. Pomaci se istovremeno dogaaju i na ponudbenoj i na
potranoj strani to utjee na stalne fluktuacije na tritu. Sve vei broj potroaa organske hrane trebao
bi dovesti do rasta njezine potranje i cijene. Meutim istovremeno jo bre raste i broj organskih
proizvoaa zbog ega se smanjuje cjenovna razlika u odnosu na hranu proizvedenu konvencionalnim
sustavom.
Konani rezultati promjena tj. posljedice ovisne su o jaini svake promjene i nagibu krivulja.











Trina ravnotea moe se odrediti i raunski. Funkcije ponude i potranje prikazuju se u obliku
jednadbi:
Potranja Q = a bP
Ponuda Q = c + dP
Q koliina
P cijena
a,b,c,d konstante
Obzirom da su u trinoj ravnotei ponuda i potranja jednake, izjednaavanjem tih dviju jednadbi
mogue je izraunati koliine i cijene nekog dobra u trinoj ravnotei.

Primjer:
Potranja za nekim dobrom odreena je jednadbom Q = 415 22 P, a ponuda Q = 95 + 10 P . Odredite koliinu i
cijenu tog dobra u uvjetima trine ravnotee.

TR ponuda = potranja 415 - 22P = 95 + 10 P.
-32 P = 320
P = 10
uvrtavanje cijene u jednadbu dobiva se i koliina Q = 415 22 * 10 = 195.
P
0

P
1

Q
1
Q
0
Q
1
Q
0
Graf 19. Promjena trine ravnotee zbog istovremenog poveanja ponude i potranje


35

Trina ravnotea postie se kod koliine od 195 (kg, kom) uz cijenu 10 n.j.
3.2. Elastinost
Elastinost u opem smislu oznaava osjetljivost neke ekonomske veliine na promjene druge
ekonomske veliine s kojom se nalazi u odreenom zavisnom odnosu. U ekonomskom smislu elastinost
opisuje u kojoj mjeri jedan ekonomski imbenik utjee na neki drugi imbenik. Primjerice, u kojoj e mjeri
promjena cijene groa utjecati na potranju vina i sl. Ako promjena cijena ne utjee bitno na promjenu
ponude/potranje, rije je o neelastinoj veliini. Suprotno, ukoliko ve mala promjene cijene nekog dobra
znaajnije promijeni ponudu/potranju, rije je o elastinoj veliini.










Vrste elastinosti:
1. cjenovna elastinost ponude
2. cjenovna elastinost potranje
3. dohodovna elastinost potranje
4. unakrsna cjenovna potranja
3.2.1. Cjenovna elastinost ponude
Cjenovna elastinost ponude (Es) definira se kao odnos postotne promjene ponuenih koliina
nekog proizvoda ili usluga (Q) i promjene njegove cijene (P), ili:

2 / ) P P (
P
:
2 / ) Qs Qs (
Qs
cijene promjena postotna
ponude promjena postotna
Es
2 1 2 1
+
A
+
A
= =
Ponuda moe biti:
a) Elastina promjena cijene proizvoda manja je od promjene ponude. Na primjer, rast trine
cijene nekog proizvoda od 10% prouzrokuje poveanje njegove ponude za 20%. U tom sluaju
koeficijent elastinosti vei je od 1.
P
1

P
0

Q
1
Q
0

P
1

P
0

Q
1
Q
0

savrena neelastinost savrena elastinost
Graf 20. Savrena neelastinost i elastinost


36

b) Neelastina promjena cijene vea je od promjene ponude. Koeficijent elastinosti je izmeu 0 i
1.
Veina poljoprivrednih proizvoda ponudbeno je slabije elastina zbog usporene mogunosti
transformacije proizvodnje uvjetovane biolokim znaajkama bilja i ivotinja. Nagli rast cijene maslinovog
ulja nee moi trenutno poveati ponudu ulja jer maslina zahtjeva dui vremenski rok da bi ostvarila urod.

Primjer zadatka:
Zbog rasta cijene jabuke na nekom podruju s 3,00 kn/kg na 3,50 kn/kg poveala se i njezina ponuda za
10%. Koliko iznosi koeficijent elastinosti?
Promjena cijene jabuka, P=0,5
Postotna promjena cijene jabuke = % 4 , 15 154 , 0
2 / ) 50 , 3 00 , 3 (
5 , 0
2 / ) 2 P 1 P (
P
= =
+
=
+
A

Es = 10% / 15,4% = 0,65 neelastina ponuda
3.2.2. Cjenovna elastinost potranje
Cjenovna elastinost potranje je osjetljivost, odnosno jaina reakcije potraivane koliine nekog
dobra ili usluge na promjenu cijene, uz uvjet da ostali imbenici osim cijene nemaju nikakav utjecaj .
Cjenovna elastinost potranje (Ed) odreuje se kao postotna promjena potraivanih koliina (Q) u
odnosu na danu postotnu promjenu cijene proizvoda ili usluge (P)

2 / ) P P (
P
:
2 / ) Q Q (
Q
cijene promjena postotna
potranje promjena postotna
E
2 1 2 d 1 d
d
d
+
A
+
A
= =

Potranja moe biti:
- Elastina - mala promjena cijene proizvoda moe prouzrokovati znatniju promjenu
potranje. Koeficijent elastinosti manji je od -1. Npr. pad cijene banana od 10% (-10%) uzrokuje
poveanje potranje od 30%.
- Neelastina - postotna promjena cijene povezana je s manjom postotnom promjenom
traene koliine: koeficijent je izmeu 0 i -1.
Openito, cjenovna elastinost potranje nia je za nuna dobra kao to je hrana dok je via za
luksuzna dobra kao to su turistika putovanja. Na elastinost dobra utjee i postojanje kvalitetnih
supstituta proizvoda ija se cijena mijenja.
Primjer zadatka: Poduzetnik je podigao cijenu robe s 6,00 na 8,00 kn. Kao posljedica toga potranja je
smanjena s 20.000 komada na 14.000 komada. Kakva je elastinost ovog proizvoda?


37

P=2,00 kn
Q=-6000 kom
23 , 1 286 , 0 353 , 0
2 / ) 8 6 (
2
:
2 / ) 14000 20000 (
6000
2 / ) P P (
P
:
2 / ) Q Q (
Q
Ed
2 1 2 d 1 d
d
= =
+ +

=
+
A
+
A
=
Potranja robe je cjenovno elastina.
3.2.3. Utjecaj elastinosti potranje na prihod
Ovisno o elastinosti odreenog proizvoda, promjena cijene moe poveati ili smanjiti prihod od
prodaje. Ukoliko je proizvod u pogledu potranje cjenovno elastian poveanjem cijene smanjit e se
prihod od prodaje jer e porast cijene uzrokovati iznadproporcionalno smanjenje prodaje to e se loe
odraziti na prihod. S druge strane poveanje cijene potrano neelastinog dobra bit e "jae" od uinka
gubitka odreenih kupaca koji nisu spremni plaati viu cijenu pa e prihodi od prodaje porasti.
Tablica 14. Utjecaj promjene cijena na prihod
ELASTINOST
POTRANJE
PROMJENA
CIJENA
PROMJENA
PRIHODA
elastina porast smanjenje
elastina smanjenje porast
neelastina porast porast
neelastina smanjenje smanjenje


3.3. Dohodovna elastinost potranje
Dohodovna elastinost je osjetljivost potranje nekog dobra u odnosu na promjenu dohodaka.
Mjeri se koeficijentom dohodovne elastinosti potranje (Ei). Dohodovna elastinost potranje (Ei) je
odreena kao postotna promjena traenih koliina nekog dobra (Q) prema postotnoj promjeni potroakih
dohodaka (I), ili
2 / ) I I (
I
:
2 / ) Q Q (
Q
dohotka promjena postotna
kolicina trazenih promjena postotna
Ed
2 1 2 d 1 d
d
+
A
+
A
= =
Mogui sluajevi:
- Poveanjem dohotka potranja nekog dobra poveala se vie nego proporcionalno.
Koeficijent elastinosti vei je od 1 (superiorna dobra). Takvo dobro je dohodovno elastino.
Veina luksuznih dobara (npr. tartufi) dohodovno su elastini.
- Potranja i dohodak rastu u istoj proporciji. Koeficijent je jednak 1. Jedinina dohodovna
elastinost.


38

- Potranja raste sporije nego dohodak. Koeficijent je manji od jedan ali jo pozitivan.
Proizvod je dohodovno neelastian. Mlijeko i veina prehrambenih artikala je dohodovno
neelastino.
- Negativna dohodovna elastinost - potranja se smanjuju kako dohodak raste. Koeficijent
je negativan (inferiorna dobra). Npr. poveanjem dohotka smanjuje se potronja jeftinih izvora
kalorija koje ustupaju pred kvalitetnijim prehrambenim proizvodima.
Tablica 15. Procjena dohodovne elastinosti
Roba Procjena dohodovne elastinosti
Automobili 2,5
Namjetaj 1,5
Knjige 1,4
Obroci u restoranima 1,4
Odjea 1,0
Lijenike usluge 0,7
Jaja 0,4
Svinjetina -0,2
Brano -0,4
izvor: Kohler, H. (1986): Intermediate Microeconomics: Theory and Application
Primjer:
Porastom godinjeg dohotka nekog kuanstva s 100.000 n.j na 125.000 n.j. potronja krumpira smanjenja
je sa 120 kg na 105 kg. Koliko je dohodovna elastinost potranje krumpira?
Promjena potraivanih koliina krumpira = -15 / (120+105)/2 =-13,3%
Promjena dohotka = 25.000 / (100.000+125.000)/2 =22,2%
Edi = -13,3 / 22,2= - 0,599 ----------- krumpir ima negativnu dohodovnu elastinost -----inferiorno dobro.
3.4. Unakrsna cjenovna elastinost
Ukazuje na postotnu promjenu potraivanih koliina nekog dobra izazvanu promjenom cijene
drugog dobra. Npr. utjecaj porasta cijene svinjetina na potranju govedine.
x
y
y
x
y
y
x
x
xy
Q
P
P
Q
P
P
Q
Q
E
A
A
=
A
A
=
Vrijedi pravilo:
Komplementi E < 0 porast cijene kave smanjit e potranju zaslaivaa
Supstituti E > 0 porast cijene margarina poveati e potranju maslaca


39

3.5. Potranja i ponaanje potroaa
U mikroekonomiji se potranja i ponaanje potroaa opisuje pojmom korisnosti (eng. utility).
Korisnost se definira kao mjera zadovoljstva zbog konzumacije ili uporabe nekog dobra. Potroai tee
maksimalizaciji korisnosti zbog ega potrauju odreenu koliinu dobra.
Korisnost moe biti ukupna i granina.
- Ukupna korisnost (TU) je ukupno zadovoljstvo koje pojedinac ostvaruje upotrebom tj. troenjem
nekog dobra ili koare dobara.
- Granina (marginalna) korisnost (MU) je dodatno zadovoljstvo dobiveno potronjom dodatne
jedinice nekog dobra.
Zakon opadajue granine korisnosti uz konzumaciju nekog dobra granina korisnost opada.
Zbog tog zakona trea i etvrta kuglica sladoleda nikad nisu "dobre" kao prve dvije, a sedma i svaka
sljedea izazivaju zdravstvene probleme.










Krivulja indiferencije je krivulja koje pokazuje kombinacije dobara koje potroau daju istu
ukupnu korisnost (zadovoljstvo).
Tablica 16. Kombinacije konzumacija dobra s jednakom korisnou

Vie krivulja indiferencije ini mapu indiferencije na kojoj se korisnost potroaa poveava
udaljavanjem od ishodita jer se tako omoguava troenje veih koliina dobara x i y.
Na sljedeem grafu krivulja indiferencije I5 ini za potroaa najveu korisnost.
skala
korisnosti
kuglice sladoleda
Graf 21. Ukupna i granina korisnost na primjeru konzumacije sladoleda


40


Graf 22. Krivulje indifirencije

Koja e krivulja indiferencije predstavljati konani odabir za potroaa odreeno je raspoloivim
dohotkom potroaa.
Budetski pravac pokazuje mogue kombinacije dobara koje potroa moe kupiti uz
raspoloivi dohodak (budet).
Graf 23. Budetski pravac
0
1
2
3
4
1 2 3 4


Poveanjem dohotka vea koliina jednog i drugog dobra postaje raspoloiva za kupca
budetski pravac pomie se paralelno udesno od ishodita (sit. A).
Smanjenjem dohotka dostupne su manje koliine dobara uslijed ega se budetski pravac
paralelno pomie ulijevo, prema ishoditu (sit B).




dobro X
dobro Y
DOSTUPNO
NEDOSTUPNO
dobro X
dobro Y


41










Pomak budetskog pravca dogaa se i u uvjetima promjene cijene nekog od dobra.
Rast cijene jednog dobra smanjuje kupovnu mo potroaa pa se budetski pravac na osi koja se
odnosi na to dobro pribliava ishoditu (C).
Smanjenjem cijene dobra, vee koliine postaju dostupne pa se budetski pravac odnosnoj osi
udaljuje od ishodita (D).







Potroaeva ravnotea - javlja se u toki u kojoj je budetska krivulja (pravac) tangenta na od
ishodita najudaljeniju krivulju indiferencije. U toj toki potroa koristi raspoloivi dohodak na nain da
mu on osigurava najviu ukupnu korisnost.
Graf 26. Uvjet potroaeve ravnotee

0
1
2
3
4
5
1 2 3 4
0
1
2
3
4
5
1 2 3 4
B
A
0
1
2
3
4
5
1 2 3 4
C
0
1
2
3
4
5
1 2 3 4
D
Graf 24. Pomak budetskog pravca zbog promjene dohotka
Graf 25. Pomak budetskog pravca zbog promjene cijene dobra


42

IV PROIZVODNJA
4.1. Teorija proizvodnje
Proizvodnja je proces kombiniranja proizvodnih faktora s ciljem stvaranja proizvoda namijenjenih
zadovoljenju ljudskih potreba.
Funkcija proizvodnje opisuje fiziki (koliinski) odnos izmeu inputa (proizvodnih imbenika)
kao neovisne varijable i ostvarenih uinaka kao zavisne varijable. Funkcija proizvodnje pokazuje koliinu
uinka koja se moe ostvariti uz razliite kombinacije proizvodnih imbenika.
Poveanjem koliine inputa raste i koliina outputa, meutim taj porast ne treba biti
proporcionalan.
Funkcija proizvodnje (Q) najee se prikazuje odnosom triju imbenika:
Q = f (L,K,N)
gdje je L koliina rada, K koliina kapitala i N koliina prirodnih resursa
Izokvante su krivulje koje prikazuju upotrebu dvaju ili vie proizvodnih imbenika ija kombinacije
rezultira jednakom razinom proizvodnje.










4.2. Zakoni proizvodnje
4.2.1. Zakon opadajuih prinosa
Zakon opadajuih prinosa (Turgot) proizvodni je zakon vezan uz jedan promjenjivi i ostale fiksne
koliine inputa. On govori da u proizvodnji postoji toka nakon koje se uvoenjem dodatnih koliina inputa
ostvaruje sve manji rast dodatnih proizvodnih uinaka. Upravo zbog toga zadatak je menadera pratiti
utjecaj inputa na ostvarene outpute i ostvariti optimalni odnos input-output.
K
A
P
I
T
A
L

(
K
)
RAD (L)
12Q
28Q
36Q
40Q
Graf 27. Izokvante


43

Npr. prinose u biljnoj proizvodnji moemo poveati primjenom mineralnih gnojiva. Meutim to
poveanje je limitirano proizvodnim kapacitetima biljke. Dodavanjem dodatnih koliina gnojiva iznad te
razine neemo ostvariti poveanje prinosa ve iskljuivo poveanje trokova gnojidbe.






Proizvodnja



Input
U proizvodni s vie varijabilnih imbenika ukupna proizvodnja raste poveanjem koliine inputa.
Istu je proizvodnju mogue ostvariti razliitim kombinacijama inputa. Cilj je pronai onu kombinaciju inputa
koja je najjeftinija za proizvoaa. Npr, u stoarstvu se odreena mlijenost krave moe ostvariti uz
razliite kombinacije (recepture) krmiva. Cilj je odrediti onu kombinaciju koja e zadovoljiti hranidbene
potrebe krave, a da istovremeno bude najjeftinija za proizvoaa.
U tabeli 17 prikazani su odnosi kapitala i rada koji se mogu supstituirati u cilju iznalaenja
najpovoljnije kombinacije. Koliina od 75 jedinica proizvoda moe biti ostvarena na 4 naina.
Ukoliko su poznate jedinine cijene inputa, mogue je odrediti najjeftiniju kombinaciju.
Ako je cijena jedince kapitala 100 n.j. a jedinice rada 60 n.j. proizvoa e odabrati proizvodnju s
2 jedince kapitala i 3 jedinice rada iji je troak najmanji (380 n.j.).



0
50
100
150
200
250
1 2 3 4 5 6 7 8
Graf 28. Opadanje dodatnih (graninih) prinosa
Tablica 17. Odnos proizvodnih imbenika


44

4.2.2. Zakon prinosa na opseg
Zakon prinosa na opseg opisuje intenzitet kojim se mijenja proizvodnja zbog promjene koliine
svih inputa proizvodnje. Mogua su tri intenziteta i to:
- Rastui prinosi na opseg poveanje outputa iznadproporcionalno je rastu inputa tj. poeljno je
poveati proizvodnju obzirom da proizvodnja raste bre od trokova.
- Konstantni prinosi na opseg promjena outputa proporcionalna je promjeni inputa.
- Opadajui prinosi na opseg promjena outputa manja je od promjene inputa.



U odreivanju optimalne razine proizvodnje vano je poznavanje zakona minimuma, zakona
maksimuma, zakona optimuma i zakona supstitucije.
4.2.3. Ostali zakoni proizvodnje
- Zakon minimuma govori o tome da se nijedan uinak ne moe ostvariti bez minimalnih ulaganja
odreenih elemenata. To znai da bi se proizvela odreena koliina penice potrebna je barem
minimalna koliina obradiva tla, ljudskog rada, rada strojeva.
- Zakon maksimuma govori o tome da stalno poveanje uinaka nije mogue bez ikakvih
ogranienja tj. postoji maksimum koji se ne moe prekoraiti. To je naroito izraeno u
poljoprivredi u kojoj je proizvodnja zadana fiziolokim maksimumom biljaka i ivotinja.
- Zakon optimuma - ostvarenje nekog odreenog uinka moe se postii razliitim kombinacijama
elemenata koji se ulau. Meutim, u danim uvjetima samo je jedna kombinacija najpovoljnija kao
npr. najjeftinija kombinacija krmiva koja zadovoljava sve hranidbene potrebe stoke.
- Zakon supstitucije opisuje mogunost zamjene pojedinih elemenata proizvodnog procesa bez
utjecaja na promjenu kvalitete i koliine uinaka.

RAD (L)
100
200
300
400
RAD (L)
100
200
300
400
RASTUI
PADAJUI
Graf 29. Padajui i rastui prinosi na opseg


45

Prosjeni i granini proizvod
Prosjeni proizvod prikazuje koliko ukupnog proizvoda dolazi po jedinici inputa. Rauna se
omjerom ukupnog proizvoda i jedinica inputa.
INPUTA JEDINICA
PROIZVOD UKUPNI
PP =
Granini proizvod je dodatni proizvod nastao uvoenjem u proizvodnju jedne dodatne jedinice
proizvoda. Rauna se kao omjer poveanja ukupnog proizvoda i poveanje jedinica inputa
INPUTA JEDINICA
PROIZVOD UKUPNI
GP
A
A
=
Pomou graninog proizvoda odreuje se optimalna (najjeftinija) kombinaciju dvaju proizvodnih
inputa u toki u kojoj je omjer graninih proizvoda dvaju inputa jednak omjeru cijena tih inputa.
B inputa cijena
A inputa cijena
B inputa proizvod granicni
A inputa proizvod granicni
: stitucije sup Omjer
=

Zadatak: Izraunajte prosjeni i granini proizvod uz poznate koliine inputa i ukupni proizvod.
JEDINICA
INPUTA
UKUPNI
PROIZVOD
PROSJENI PROIZVOD
Ukupni proizvod/jedinica inputa
GRANINI PROIZVOD
dodatna proizvodnja od
dodatne jedinice inputa
1 10 10,00 -
2 20 10,00 10
3 28 9,33 8
4 35 8,75 7
5 41 8,20 6
6 45 7,50 4
7 47 6,71 2
8 48 6,00 1



46

V POSLOVANJE
5.1. Prihodi i trokovi
Financijski rezultat je razlika iznosa ukupnih prihoda i ukupnih rashoda. Ukoliko je ta razlika
pozitivna poduzee je ostvarilo DOBIT, ukoliko je negativna poduzee je ostvarilo GUBITAK.

FINANCIJSKI REZULTAT = UKUPNI PRIHODI UKUPNI TROKOVI

UKUPNI PRIHOD ( UP ) je vrijednosno izraena koliina naplaenog novanog kapitala jedne
tvrtke u odreenom vremenskom razdoblju.
Ukupni prihod ine:
- Poslovni prihodi - direktno vezani uz osnovnu poslovnu aktivnost poduzetnika. Nastaju prodajom
proizvoda po odreenoj cijeni (koliina proizvoda x prodajna cijena). Npr. ukoliko neko
gospodarstvo proda 10.000 kilograma jabuka po cijeni od 5,00 n.j/kg poslovni prihodi iznose
50.000,00 n.j.
- Financijski prihodi prihodi od prihoda kreditiranja, vlasnikih papira, teajnih razlika i sl. Npr.
tvrtka je viak gotovine uspjeno uloila u dionice neke druge tvrtke i nakon nekog vremena ih
prodala temeljem ega je ostvarila financijski prihod
- Izvanredni prihodi nevezani su uz poslovnu djelatnost. Npr, naknada gospodarstvu za izvlatenje
imovine od dravnog interesa.
UKUPNI TROKOVI su u novcu izraena koliina ivoga i opredmeenog rada, te uraunatih
ugovorenih i zakonskih obveza, potrebnih za proizvodnju odreenih uinaka.
Utroak je koliinski izraz utroenih elemenata proizvodnje kilogrami mineralnog gnojiva, litre
zatitnih sredstava i sl.
Openito, trokove moemo svrstati u dvije velike skupine i to prema ukupnosti i prema stupnju
iskoritenja.
Prema ukupnosti ih dijelimo na ukupne i prosjene.
Ukupni troak (UT) je zbroj svih trokova odreenog razdoblja vezanih uz uinke tog razdoblja.
Iskazan je u ukupnom iznosu za odreeno vremensko razdoblje za ukupno proizvedenu koliinu uinaka.
U proizvodnji jabuka ukljuuje trokove gnojidbe, zatite, rezidbe, berbe i ostalo.
Prosjeni troak je troak proizvodnje jedne jedinice uinka, a dobiva se dijeljenjem ukupnih
trokova s koliinom uinaka. Naziva se i troak po jedinici, prosjena cijena kotanja. Npr. troak
mineralnog gnojiva po jedinici koritenog zemljita. Prosjeni trokovi mogu biti prosjeni fiksni trokovi
(FT/q), prosjeni varijabilni trokovi (VT/q) ili prosjeni ukupni trokovi (UT/q).


47

Prema stupnju iskoritenja ih dijelimo na fiksne (stalne) i varijabilne (promjenjive)
trokove.
Fiksni (stalni) trokovi poduzea su trokovi koji se ne mijenjaju s visinom iskoritenja
kapaciteta. To znai da je poduzee optereeno istom visinom fiksnih trokovima kad se proizvodnja ne
odvija kao i kad su kapaciteti maksimalno uposleni. Jedini nain da se izbjegnu fiksni trokovi je
prestanak poslovanja. Fiksni trokovi su trokovi najamnina za poslovni prostor, isplata kamata na
kredite, amortizacije osnovnih sredstava, plae stalnog osoblja, ugovorena plaanja za opremu, premije
osiguranja
Varijabilni (promjenjivi) trokovi su trokovi koji se mijenjaju s promjenom obujma proizvodnje.
Vei obujam proizvodnje uzrokuje jae troenje resursa i vee varijabilne trokove. Vii prinosi penice
mogui su uz obilniju gnojidbu tj. vei troak mineralnih gnojiva.
Ostali varijabilni trokovi su trokovi unajmljenih radnika, troak sirovina, trokovi elektrine
energije
Varijabilni trokovi mogu biti:
a) degresivno varijabilni trokovi - rastu s poveanjem proizvodnje meutim porast trokova je
ispod proporcionalan rastu proizvodnje to dovodi do smanjenja prosjenih varijabilnih trokova.
b) progresivno varijabilni trokovi - rastu bre od proizvodnje uslijed ega porast proizvodnje
dovodi do rasta prosjenih varijabilnih trokova
c) proporcionalni varijabilni trokovi - rast proizvodnje stvara proporcionalni rast trokova pa se
prosjeni varijabilni trokovi ne mijenjaju.
Zbrajanjem fiksnih i varijabilnih trokova dobivaju se ukupni trokovi.
Tablica 18. Fiksni, varijabilni i ukupni trokovi
Koliina
proizvodnje (kom)
Fiksni troak
(n.j.)
Varijabilni troak
(n.j.)
Ukupni troak
(kn)
Prosjeni ukupni
troak (kn/kom)
0 150 0 150
1 150 30 180 180
2 150 60 210 105
3 150 85 235 78,3
4 150 105 255 63,8
5 150 130 280 56
6 150 145 295 49,2
7 150 170 320 45,7

Krivulje pojedinih vrsta trokova
A) Ukupni fiksni, Ukupni varijabilni i Ukupni trokovi


48

Poveanjem proizvodnje ukupni varijabilni (VT) i ukupni trokovi (UT) se poveavaju dok razina
fiksnih trokova ostaje stalna.












B) Prosjeni fiksni, Prosjeni varijabilni, Prosjeni ukupni trokovi
Poveanjem proizvodnje prosjeni fiksni trokovi (ft) se smanjuju jer se jednaka koliina trokova
rasporeuje na vei broj uinaka. Prosjeni varijabilni i prosjeni ukupni trokovi poveanjem proizvodnje
mogu se smanjivati, biti stalni ili se poveavati.

Graf 31. Krivulje prosjenih trokova

0
10
20
30
40
50
1 2 3 4
f t
vt
ut





0
50
100
150
200
250
300
350
400
1 2 3 4 5 6 7 8
koliina proizvoda
FT
VT
UT
trokovi
Graf 30. Krivulje ukupnih trokova
trokovi
koliina proizvoda


49

Granini troak
Odreivanje graninog troka (marginalna analiza) jedno je od kljunih zadataka u ekonomici
poslovanja jer se temeljem graninog troka odreuje optimalna razina proizvodnje. Granini troak je
dodatni troak proizvodnje jedne dodatne jedinice proizvoda. Npr. troak proizvodnje dodatnog kilograma
penice. Odreuje se prema formuli:
gt = UT / Q
gt - granini troak
UT - promjena ukupnih trokova
Q - promjena proizvedenih koliina
Zadatak: Odredite granini troak za pojedini stupanj proizvodnje:
Q UT UT Q gt
100 1500 - - -
120 1800 300 20 15
140 1900 100 20 5
160 1950 50 20 2,5

Za odreenje isplativosti ulaganja u dodatnu proizvodnju, iznos graninog troka usporeujemo s
prodajnom cijenom i odluujemo prema slijedeim pravilima:
gt < pc isplati se poveati proizvodnju s nie na viu razinu
gt = pc postignuta je proizvodnja pri kojoj se ostvaruje najvii profit optimalna razina
gt > pc ne isplati se poveavati proizvodnju na viu razinu jer dodatna jedinica proizvoda
kota vie od iznosa koju emo dobiti za nju
Zadatak:
Analizom graninog troka odredite optimalnu razinu proizvodnje ako su poznate sljedee vrijednosti:
Q (proizvodnja) UT (ukupni troak) gt (granini troak) Pc (prodajna cijena)
40 80 - 24,00
100 200 2,00 24,00
150 500 6,00 24,00
190 1000 12,50 24,00
230 2000 25,00 24,00
250 3000 50,00 24,00
Optimalna razina proizvodnje je 190 kom proizvoda jer je to posljednja razina proizvodnje u kojoj je
granini troak manji od prodajne cijene. Provjerite rjeenje izraunom financijskog rezultata.
Kalkulacije trokova
Kalkulacija raunski postupak kojim se izraunavaju cijene (proizvodna, kotanja, prodajna,
nabavna). Na temelju kalkulacije se kontroliraju trokovi (utvrivanje povezanosti trokova i uinaka,


50

ocjena pravilnosti rasporeda trokova) i ekonomika poslovanja (pokriva li cijena trokove), te donose
poslovne odluke. Prema vrsti cijene koja se izraunava razlikuju se kalkulacija cijene kotanja, kalkulacija
prodajne cijene, kalkulacija nabavne cijene i dr.
Ostali pojmovi vezani uz trokove
Amortizacija - dio vrijednosti osnovnih sredstava koji je potroen koritenjem u nekom
vremenskom razdoblju. Npr. godinje smanjenje vrijednosti traktora. Predstavlja godinji novani odbitak
namijenjen obnovi fiziki istroenog fiksnog kapitala. Amortizacija je fiksni troak neovisan o stupnju
iskoritenja kapaciteta. Prema nainu obrauna moe biti:
Cijena kotanja je iznos koji se dobije dijeljenjem ukupnih trokova u proizvodnji nekog dobra s
brojem ostvarenih uinaka. C.K. pokazuje koji troak otpada na jedan ostvareni uinak. Cijena kotanja
mora biti nia u odnosu na prodajnu cijenu jer e u suprotnom poduzee poslovati s gubitkom. Ukoliko je
cijena kotanja proizvodnje litre mlijeka 2,00 n.j., a otkupna cijena mlijeka 1,80 n.j. takva proizvodnja nije
isplativa.
Toka pokria trokova (granica rentabilnosti, break-even point) ukazuje na situaciju u kojoj su
tijekom poslovanja ukupni trokovi i ukupni prihodi izravnani, tj. kad poduzee ne stvara ni dobitak niti
gubitak.
Poslovanjem iznad toke pokria poduzee stvara dobitak, a poslovanjem ispod toke pokrie
nastaje gubitak budui da prihodi ne pokrivaju trokove. Tokom pokria se moe odrediti:
A) minimalno potrebna proizvodnja s kojom ukupni prihodi pokrivaju ukupne trokove
B) minimalno potrebna cijena s kojom ukupni prihodi pokrivaju ukupne trokove

Graf 32. Toka pokria
0
10
20
30
40
50
1 2 3 4




TP
FT
VT
UP


51

Toka pokria odreuje se formulom:
UP = UT
QTP * pTP = UT = FT + VT
iz ega se izvodi formula
vt pc
FT
Q
TP

=
QTP proizvodnja u toki pokria
PTP cijena u toki pokria
FT ukupni fiksni troak
pc jedinina prodajna cijena
vt prosjeni varijabilni troak

Zadatak:
Odredite proizvodnju jabuka u toki pokria ukoliko je prodajna cijena jabuka 5 kn/kg. Ukupni trokovi
proizvodnje iznose 20.000 kuna.
Q = UT / p = 20.000 / 5 = 4000 kg.
Proizvodnjom 4 t jabuka ukupni prihodi i trokovi su jednaki tj. poslovni rezultat je 0.


52

5.2 Temeljna financijska izvjea
Poslovno stanje i rezultati poslovanja iskazuju se u financijskim izvjeima.
Osnovna financijska izvjea su:
- Bilanca
- Raun dobiti i gubitka
- Izvjee o novanom tijeku
- Biljeke uz financijska izvjea

Bilancom se utvruje stanje tvrtke na tono odreeni datum. Sadri pregled aktive (imovina
kojom raspolae tvrtka) i pasive (izvori imovine).
Aktiva prikazuje vrijednosti svih vrsta sredstava kojima raspolae poduzee (trgovako drutvo,
poduzetnik), a sastoji se od dugotrajne imovine i kratkotrajne imovine.
Imovina se moe razvrstati u oblike kao to je materijalna imovina (nekretnine, postrojenja i
oprema, sirovine, materijal, gotovi proizvodi, trgovaka roba), financijska imovina (udjeli u trgovakim
drutvima, zajmovi, ulaganja u vrijednosne papire, razni depoziti i sl.), potraivanja (od poslovnih
partnera, zaposlenika, dravnih vlasti i sl.), novac na raunima i gotovina.
Pasiva se dijeli na vlastite i tue izvore kojima su kupljena sredstva kojima raspolae tvrtka.
Vlastiti izvori nazivaju se kapital (glavnica), a tui izvori su obveze (krediti) koje mogu biti dugorone i
kratkorone.
Obveze su sadanja obligacija drutva koja se sastoji od dugovanja i obveza koje neko
gospodarstvo ima prema dobavljaima i za ije se podmirenje oekuje odljev resursa iz poduzea.
Osnovni zahtjev bilance je da aktiva i pasiva budu jednaki ili:
AKTIVA = PASIVA Imovina = kapital + obaveze

Graf 1. Primjer skraene bilance


53

Osnovna je namjena bilance da prui informacije o ekonomskom stanju nekog gospodarstva na
tono odreeni datum. Iz bilance vidljiva je:
1. Likvidnost gospodarstva - ukazuje na mogunosti transformacije imovine u lako unovive
oblike (gotovina); sposobnost obrtanja imovine prije svega kratkotrajne tj obrtnih sredstava u
poslovanju; likvidnost je sposobnost transformacije imovine poduzea u novani oblik bez
gubitaka.
2. Solventnost gospodarstva - ukazuje na mogunost gospodarstva da podmiri sve svoje
financijske obveze; solventnost je likvidnost na dui rok.
Raun dobiti i gubitka je financijsko izvjee kojim se utvruje rezultat poslovanja za pojedino
vremensko razdoblje. U njemu su detaljno razloeni:
- Prihodi
- Rashodi
- Poslovni (Financijski) rezultat
Poslovni (financijski ) rezultat je razlika iznosa ukupnih prihoda i ukupnih rashoda. Ukoliko je ta
razlika pozitivna poduzee je ostvarilo DOBIT, ukoliko je negativna poduzee je ostvarilo GUBITAK.

Tablica 19. Primjer skraenog rauna dobiti i gubitka
a) poslovni rashodi 429.144
b) izvanredni prihodi 49.911
c) financijski prihodi 2.999
Ukupni prihodi (a+b+c) 482.054
d) poslovni prihodi 430.055
e) izvanredni rashodi 10.021
f) financijski rashodi 18.531
Ukupni rashodi (d+e+f) 458.607
Dobit prije oporezivanja (up-ur) 23.447
Porez na dobit (20%) 4.690
Dobit financijske godine 18.757

Kombinacijom podataka iz bilance i rauna dobiti i gubitka mogue je odrediti i druge poslovne
pokazatelje (aktivnost, profitabilnost).



54

5.3 Mjerila uspjenosti poslovanja
Postoje 3 osnovna mjerila uspjenosti poslovanja: proizvodnost rada, ekonominost, rentabilnost.
Osim ovih osnovnih, postoje i drugi pokazatelji koji se izraunavaju temeljem podataka iz financijskih
izvjea.

1. Proizvodnost rada (produktivnost) - mjera uspjenosti rada koja predouje uinkovitost rada
izraenu odnosom izmeu ostvarene koliine uinaka i koliine rada upotrijebljenog za njeno ostvarenje.
Proizvodnost rada = koliina uinaka (Q) / koliina rada (S)
Proizvodnost u poljoprivredi pokazuje npr. broj sati radi potrebnih za proizvodnju odreene
koliine voa, itarica, prirasta stoke i sl.
U praksi se proizvodnost poveava:
- Poveanjem broja uinaka po jedinici rada.
- Smanjenje koliine rada potrebne za istu koliinu uinaka.
Koliina rada mjeri se trajanjem odnosno vremenom rada. Ovisno o jedinici koja se uzima
postoje: satna, dnevna, mjesena i godinja proizvodnost rada.
Ostvarena proizvodnost rada stavlja se u omjer s planiranom proizvodnou to omoguuje
mjerenja proizvodnosti u odnosu na srodna poduzea, s prosjekom skupine poduzea iste djelatnosti...
2. Ekonominost
Mjera koja podrazumijeva stupanj tedljivosti u ostvarivanju uinaka, koja se izraava kroz odnos
izmeu outputa i inputa.
To je mjerilo uspjenosti poslovanja izraeno odnosom izmeu ukupnih prihoda i ukupnih
trokova u nekoj proizvodnji.
Ekonominost (e) = ukupni prihodi (UP) / ukupni trokovi (UT).
Ovisno o veliini izraunatih koeficijenata poslovanje moe biti:
- ekonomino - e > 1
- neekonomino - e < 1
- na granici ekonominosti - e = 1
Poveanje ekonominosti moe se postii:
1. poveanjem koliine uinaka uz nepromijenjene trokove
2. ostvarivanjem veih prodajnih cijena proizvoda i usluga
3. smanjenjem koliine utroaka radnog procesa
4. niim nabavnim cijenama elemenata radnog procesa
Ostvarena ekonominost moe se usporeivati s planiranom.


55

3. Profitabilnost (Rentabilnost)
- ekonomsko mjerilo uspjenosti koje predouje unosnost (povrat) uloenog kapitala u nekom
vremenskom razdoblju, odnosno u nekom poslu, a iskazuje se odnosom poslovnog rezultata (profita) i
uloenog kapitala.
Profitabilnost = (poslovni rezultat / uloeni kapital) x 100
Kao uloeni kapital uzimaju se:
- vlastiti kapital poduzea (poslovni fond, dioniki kapital, trajni ulozi fizikih i pravnih osoba)
- sredstva poduzea - vrijednost uloenih sredstava u poslovanju (obrtna sredstva, neamortiziran dio
osnovnih sredstava, dugorona i kratkorona financijska ulaganja)
Kod izrauna profitabilnosti dobiva se stopa unosnosti uloenog kapitala koja se moe usporediti
s povratom nerizinim ulaganjem, npr. aktualnim kamatama na tednju u banci. Ako je stopa rentabilnosti
vea od aktualne banine stope, kapital je dobro uloen. Ukoliko je u poslovanju postignuta profitabilnost
od 10%, a istovremeno su banine kamate oko 6%, radi se naelno o zadovoljavajuoj profitabilnosti.
Ipak za kvalitetnije zakljuke potrebno je analizirati profitabilnost srodnih poduzea i djelatnosti.
Primjer:
1. Izraunajte produktivnost, ekonominost i profitabilnost na osnovu podataka iz tablice. Obratite
pozornost na jedinice mjere
Elementi Jedinica
mjere
Koliina
Ostvaren prinos kg/ha 4500
Povrina zemljita ha 2
Prodajna cijena n.j./kg 2,5
Dravni poticaj n.j./ha 2500
Fiksni trokovi n.j. 10000
Varijabilni trokovi n.j./ha 6000
Koliina ljudskog rada sati 150
Uloeni kapital n.j. 53000

Ukupni prihodi = Prinos x povrina x cijena + dravni poticaj = 27.500 n.j.
Ukupni trokovi = FT+VT = FT + vt x povrina = 22.000 n.j.
Financijski rezultat = UP UT = 27.500 22.000 = 5.500 n.j.
Koeficijent ekonominosti = UP/UT = 1,25 ekonomino poslovanje
Rentabilnost = Poslovni rezultat / uloeni kapital = 5500 / 53000 = 10,4%
Produktivnost = Proizvodnja / koliina rada = Prinos po hektaru x povrina / koliina rada = 9000 kg / 150 sati
= 60 kg/sat
Osim odreivanja ekonominosti, produktivnosti i rentabilnosti poslovanja, za uvid u poslovanje
poduzea koriste se i dodatni pokazatelji koji odreuju ukupni bonitet poduzea. Zadatak analize


56

poduzea je otkriti segmente u poslovanju koji odstupaju od planiranog u svrhu korekcije nepoeljnih
poslovnih rezultata.
Obzirom na razdoblje koje obuhvaa financijska analiza moe biti:
- Horizontalna - odnosi se na usporeivanje podataka u duem vremenskom razdoblju s ciljem
otkrivanja poslovnih trendova.
- Vertikalna - odnosi se na dijagnosticiranje poslovanje u jednom obraunskom razdoblju, najee u
jednoj godini.
Postoje 4 osnovne kategorije analize: analiza likvidnosti, zaduenosti, aktivnosti i profitabilnosti.
1. Likvidnost ukazuje na mogunosti transformacije imovine u lako unovive oblike (gotovina) tj.
sposobnost nesmetane cirkulacije u procesu promjene oblik. Postoji vie pokazatelja a jedan od
najeih se izraunava na sljedei nain:
obveze e kratkoror
imovina na kratkotraj
i likvidnost tekue t koeficijen = ,
zadovoljavajua vrijednost ovog pokazatelja je vea od 1,5.
2. Zaduenost je prikaz odnosa vlastitih i pozajmljenih sredstava.
imovina ukupna
obveze ukupne
i zaduenost t koeficijen = , zadovoljavajua vrijednost manja od 0,5.
3. Aktivnosti (efikasnosti) koristi se kao pokazatelj za ocjenu koritenja sredstava i kontrolu
trokova.
imovina ukupna
prihodi ukupni
imovine obrta t koeficijen = , poeljna to vea vrijednost.
4. Profitabilnost (ili Rentabilnost) mjeri djelotvornost utvrene poslovne politike, unosnost
uloenih sredstava. Izraunava se odnosom dobiti i kapitala. Poeljne su to vee vrijednosti.








57

VI INVESTICIJSKA ANALIZA
Pod pojmom investicija podrazumijeva se ulaganje kapitala u odreeni posao, ali i ujedno i
uloeni kapital u dotini posao. Investicije su, dakle, novana ulaganja s ciljem obavljanja neke djelatnosti
i stjecanja prihoda.
Najei razlozi investiranja u poljoprivredu
- ulaganje u novu proizvodnju;
- poveanje poljoprivredne proizvodnje
- poboljanje kakvoe proizvoda;
- zamjena, adaptacija i rekonstrukcija postojeih kapaciteta.
Investicijska analiza koristi se u cilju odreivanja opravdanosti neke investicije. Metode
investicijske analize su:
a) Metoda neto sadanje vrijednosti
b) Metoda interne stope rentabilnosti
c) Metoda razdoblja povrata ulaganja
a) Neto sadanja vrijednost zbroj je buduih neto primitaka svedenih na sadanjost (godinu
ulaganja) diskontiranjem po odabranoj stopi.
Ako je NSV pozitivna, investicija je isplativa.
Ako je NSV jednaka nuli, investicija je na granici isplativosti.
Ako je NSV manja od nule, investicija nije prihvatljiva.
b) Interna stopa rentabilnosti je diskontna stopa uz koju se neto sadanja vrijednost neto
primitaka iz ekonomskog tijeka projekta svodi na nulu.
Investicija je prihvatljiva ako je ISR vea od kamatne stope kredita za financiranje projekta
c) Razdoblje povrata ulaganja temelji se odreivanju vremena potrebnog za povrat uloenih
investicijskih ulaganja. to je razdoblje povrata krae to je investicija isplativija.


58

VII PROIZVODNO-POTRONE BILANCE I OCJENA SAMODOSTATNOSTI POLJOPRIVREDNO-
PREHRAMBENIH PROIZVODA
7.1. Ope informacije
Proizvodno potrone bilance daju informacije o ponudi i potranji poljoprivredno-prehrambenih
proizvoda, stupnju samodostatnosti i potronji hrane po stanovniku. Ove informacije koriste se za
dugorono planiranje proizvodnje i potronje hrane te uspostavu trine ravnotee.
Metoda bilance poinje se primjenjivati od poetka 19. stoljea, a intenzivno se primjenjuje od
sredine prolog stoljea (od sredine 2. svjetskog rata) u SAD, Kanadi i V. Britaniji.
Bilanciranje se u Hrvatskoj se intenzivnije koristiti od njenog osamostaljenja (prije su se radile
bilance za cijelu Jugoslaviju). Prve hrvatske bilance za najvanije poljoprivredno prehrambene proizvode
za razdoblje od 1996-1999., izradio je Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu (Zavod za marketing u
poljoprivredi i Zavod za ekonomiku poljoprivrede i agrarnu sociologiju) za potrebe Ministarstva
poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (u nastavku teksta MPRRR) prema jednostavnoj FAO
metodologiji. U meuvremenu je Statistiki ured europskih zajednica (EUROSTAT) izdao detaljan popis
metodolokih uputa za izradu bilanci hrane kako bi sve zemlje lanice mogle sastaviti sline bilance, pa je
tako i obveza Hrvatske da shodno toj metodologiji izrauje bilance hrane i dostavlja ih u EUROSTAT.
Sukladno navedenoj metodologiji Eurostata u lipnju 2009. godine zavrena je izrada novih proizvodno-
potronih bilanci za najvanije poljoprivredno prehrambene proizvode za razdoblje od 2000. 2008.
godine.
7.2. Ciljevi i svrha
Glavni cilj izrade proizvodno-potronih bilanci je prikazati stanje i razvoj ponude i potronje hrane
unutar jedne zemlje ili jednog geografskog podruja (npr. EU) za odreeno vremensko razdoblje
(kalendarsku ili proizvodnu godinu). S time u vezi, bilance nude informacije o parametrima kao to su
domaa proizvodnja, vanjsko-trgovinska razmjena, domaa potronja, potronja po stanovniku te stupanj
samodostatnosti.
Podaci iz proizvodno-potronih bilanci su:
- podloga za oblikovanje mjera agrarne politike s ciljem poveanja proizvodnje i konkurentnosti
pojedinih poljoprivrednih proizvoda;
- temelj za donoenje odluka o poljoprivrednoj politici kao dijelu zajednike poljoprivredne
politike (CAP);


59

- instrument koji daje prikaz nacionalnih i poljoprivrednih trita EU, a koji omoguuje
upravljanje tim tritima;
- doprinos izvjeu o stanju hrvatske poljoprivrede (zeleno izvjee, MPRRR).
Pouzdanost bilance ovisi o kvaliteti izvora podataka na osnovu kojih se ona sastavlja. Tako je
najvea potekoa u sastavljanju bilance u Republici Hrvatskoj predstavljala nedostupnost pojedinih
podataka (primjer: podaci o dravnim zalihama).
Najee se razlikuju dvije osnove skupine bilanci i to (a) bilance za biljni i (b) ivotinjski sektor.
Bilance za biljni sektor obuhvaaju slijedee skupine proizvoda: ita, ulje i uljarice, voe, povre, krumpir,
eernu repu i eer, med i vino. Bilance za ivotinjski sektor obuhvaaju: mlijeko i mlijene preraevine,
meso i jaja.
U izradi bilance se koriste razliiti izvori podataka kao to su:
- statistiki podaci (o proizvodnji, vanjskoj i unutarnjoj trgovini, preradi, potronji);
- interni podaci razliitih grupacija (proizvoai, potroai, trgovine) i
- odreene procjene sastavljene na temelju obrauna, monografija, koeficijenata, iskustvenih
normativa i vlastitih procjena.
7.3. Opis metodologije za izradu proizvodno - potronih bilanci
Bilanciranje je osnovna metoda koja se danas koristi za saeti prikaz stanja na tritu hrane u
jednoj zemlji. Prema Eurostatovoj metodologiji, u Hrvatskoj primjenjena 2008. godine, temeljno pravilo
bilanciranja je da se ukupna proizvodnja pojedinog proizvoda ili agregata (primjerice penica) u jednoj
godini saldira s veliinom vanjskotrgovinske razmjene i zaliha. Ukupna domae potronja umanjuje se za
gubitke, stonu hranu, sjeme i industrijsku potronju. Dobivena veliina predstavlja raspoloive koliine za
ljudsku potronju i dijeli se s brojem potroaa u zemlji kako bi se dobila potronja po stanovniku.
Prema metodologiji EUROSTAT-a proizvodno-potrona bilanca sadri slijedee elemente:









60

Tablica 20. Shematski prikaz proizvodno potrone bilance

1. Proizvodnja
2. Raspoloive koliine = 1 (proizvodnja) + 3 (uvoz) (5) izvoz
3. Uvoz ukupno = 3.1. (EU) + 3.2. (Ostale zemlje)
3. 1. Eu
3. 2. Ostale zemlje
4. Resursi = 1 (Proizvodnja) + 3 (Uvoz)
5. Izvoz ukupno = 5.1 (EU) + 5.2. (Ostale zemlje)
5.1. Eu
5.2. Ostale zemlje
6. Poetne zalihe (industrijske i stalne zalihe)
7. Zavrne zalihe (industrijske i stalne zalihe)
8. Promjene zaliha = 6 (Poetne zalihe) 7 (Zavrne zalihe)
9. Domaa potronja = 4 (Resursi) 5 (Izvoz) 8 (Promjena zaliha)
10. Sjeme
11. Gubici
12. Stona hrana
13. Industrijska potronja
14. Prerada
15. Ljudska potronja = 9 (Domaa potronja) 10 (Sjeme) 11 (Gubitci) 12 (Stona hrana) -13
(Industrijska potronja)
16. Potronja po glavi stanovniku = 15 (Ljudska potronja/broj stanovnika)
17. Samodostatnost (%) = 1 (proizvodnja)/ 9 (domaa potronja) x 100
Opis pojedinih stavki proizvodno potronih bilanci:
Raspoloive koliine su definirane kao ukupni resursi (proizvodnja + uvoz), umanjeni za izvozne
koliine tijekom referentnog razdoblja (2)
Vanjska trgovina je posebno izraunata za zemlje EU i ostale zemlje koje nisu lanice EU.
Ukupan uvoz i izvoz preraunat je na ekvivalent baznog poljoprivrednog proizvoda. Svakom proizvodu na
temelju CN
1
koda dodijeljen je odgovarajui SBS kod
2
(npr: SBS kod za penicu je B1111) i pripadajui
tehniki koeficijent za pretvaranje gotovih proizvoda i poluproizvoda u bazni poljoprivredni proizvod za
kojeg je raena bilanca Na ovaj nain omoguuje se potpuni pregled ponude i vanjske trgovine
najvanijih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda (3, 5).
Zalihe obuhvaaju: zalihe proizvoaa (poljoprivreda, industrija i trgovina), zalihe trita
(veletrgovci, uvoznici i/ili izvoznici i proizvoai) te stalne zalihe odnosno zalihe vlade (intervencije i
tampon zalihe). Zalihe koje dre trgovci i kuanstva su iskljuene iz zaliha i evidentiraju se preko domae
potronje. Podaci o stalnim (dravnim) zalihama su najee dravna tajna i nisu dostupni. Za neke

1
Kombinirana nomenklatura (CN) izvorni naziv za carinsku/statistiku tarifu Europske unije
2
Supply balance sheets code(SBS CODE)


61

proizvode, kod kojih nije mogue izraditi suvislu bilancu bez kategorije stalne zalihe, iste se procijenjuju u
konzultaciji sa strunjacima.
U bilanci se koriste kategorije poetne zalihe, zavrne zalihe i promjena zaliha.
Poetne zalihe su definirane kao neiskoritene i pohranjene koliine proizvoda koje postoje prvi
dan u referentnom razdoblju, a potjeu iz prethodnog(ih) razdoblja. Ovi proizvodi mogu biti domaeg
podrijetla ili mogu biti uvozni proizvodi (6).
Zavrne zalihe su definirane kao koliine proizvoda koje su uskladitene na posljednji dan u
referentnom razdoblju. Te zalihe u isto vrijeme predstavljaju poetne zalihe za sljedee referentno
razdoblje (7)
Promjene zaliha odgovaraju promjenama zaliha tijekom referentnog razdoblja a izraunavaju se
kao razlika zavrnih i poetnih zaliha (8).
Domaa potronja obuhvaa sve vidove upotrebe proizvoda u referentnom razdoblju
(kalendarska ili proizvodna godina): sjeme, gubici, stona hrana, industrijska potronja te ljudska
potronja (iskljuujui zalihe), (9).
Opis pojedinanih kategorija potronje:
- Sjeme - podaci o utroenim koliinama sjemena u biljnoj proizvodnji se izraunavaju
temeljem zasijanih povrina i normativa sjemena po jedinici povrine (10).
- Gubici - koliine proizvoda koje se izgube tijekom poljoprivrednih radova na polju i na tritu.
Gubici se javljaju tijekom skladitenja, prijevoza, prerade, pakiranja i sortiranja. Izraunati su
pomou koeficijenata koji se najee struno procjenjuju (11).
- Stona hrana - koliine proizvoda utroene za izravnu hranidbu stoke na farmi i industrijsku
proizvodnju stone hrane (12).
- Industrijska potronja - koliina proizvoda koja se koristi u industriji tijekom referentnog
razdoblja za proizvodnju proizvoda koji nisu namijenjeni za ljudsku potronju, niti za ishranu
stoke (13).
- Prerada - koliine proizvoda koje se koriste za proizvodnju izvedenih prehrambenih
proizvoda.
- Ljudska potronja obuhvaa koliine hrane dostupne stanovnitvu za potronju tijekom
referentnog razdoblja. To su koliine koje ulaze na trite u originalnom ili preraenom
stanju. Ovaj podatak ne obuhvaa koliine proizvoda utroenih za industrijsku proizvodnju
alkoholnih pia i stonu hranu te proizvodnju ostalih neprehrambenih proizvoda (15).


62

- Potronja po stanovniku izraunava se dijeljenjem koliine proizvoda namijenjene za
ljudsku potronju s brojem stanovnika (Tablica 2)
3
. Ona pokazuje prosjenu potronju po
stanovniku tijekom referentnog razdoblja. Pri izraunu potronje po stanovniku ne uzima se u
obzir turistika potronja (16).
Broj stanovnika za izraun potronje po stanovniku
Godina 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008
Broj stanovnika u mil. 4,426 4,440 4,440 4,440 4,439 4,442 4,440 4,436 4,434
Izvor: Statistiki ljetopis, DSZ RH, 2008.
Stupanj samodostatnosti je omjer izmeu domae proizvodnje i domae potronje
(proizvodnja/domaa potronja x 100). On pokazuje u kojoj mjeri "domaa proizvodnja" pokriva sve
potrebe odnosno domau potronju (ukupnu potronju za ljude, ivotinje i industriju).
Ako je iznos ispod 100, to znai da proizvodnja ne pokriva potronju. Ako je vrijednost iznad 100
to oznaava koliine koje prelaze domae zahtjeve i koji se pohranjuju ili izvoze (17).
7.3.1. Proizvodno potrone bilance za biljni sektor
Bilance za biljnu proizvodnju obuhvaaju 8 glavnih skupina proizvoda:
1. itari (penica, jeam, ra i suraica, kukuruz, ostalo ito)
2. Uljarice (uljana repica, suncokret, soja, maslinovo ulje)
3. Voe (jabuke, kruke, breskve (svjee i industrijske), narande, mandarine, groe, orah,
limun, suho voe, ljive, trenje i vinje..)
4. Povre (rajica, krastavci, salata, cvjetaa, kupus, mrkva, luk, itd.)
5. Krumpir (rani i kasni)
6. eerna repa i eer
7. Ria
8. Vino (stolno vino, kvalitetna vina i ostala vina)
Opis pojedinih stavki proizvodno - potrone bilance za biljni sektor
Prema metodologiji EUROSTAT-a proizvodno-potrona bilanca za biljne proizvode sadri
slijedee elemente:

Podaci o stanovnitvu i kuanstvima prikupljaju se popisima svakih deset godina prema jedinstvenoj metodologiji na cijelom
podruju drave. Procjene broja stanovnika temelje se na popisnim rezultatima, podacima o prirodnom prirastu i migracijama
(www.dzs.hr).


63

A. Elementi proizvodno - potrone bilance za biljne proizvode

1. Proizvodnja (1000 t)
2. Zasijane povrine (1 000 ha)
3. Prinos (100 kg/ha)
4. Raspoloive koliine = 1 (proizvodnja) + 4 (uvoz) (6) izvoz
5. Uvoz ukupno = 4.1. (EU) + 4.2. (Ostale zemlje)
4. 1. Eu
4. 2. Ostale zemlje
6. Resursi = 1 (Proizvodnja) + 5 (Uvoz)
7. Izvoz ukupno = 7.1 (EU) + 7.2. (Ostale zemlje)
7.1. Eu
7.2. Ostale zemlje
8. Poetne zalihe (industrijske i stalne zalihe)
9. Zavrne zalihe (industrijske i stalne zalihe)
10. Promjene zaliha = 7 (Poetne zalihe) 8 (Zavrne zalihe)
11. Domaa potronja = 5 (Resursi) 6 (Izvoz) 9 (Promjena zaliha)
12. Sjeme
13. Gubici
14. Stona hrana
15. Industrijska potronja
16. Prerada
17. Ljudska potronja = 10 (Domaa potronja) 11 (Sjeme) 12 (Gubitci) 13 (Stona hrana) -14
(Industrijska potronja)
18. Ljudska potronja (neto) = 16 (Ljudska potronja X koef. npr. pretvorbe penice u brano)
19. Potronja po glavi stanovniku = 16 (Ljudska potronja/broj stanonvika)
20. Samodostatnost (%) = 1 (proizvodnja)/ 10 (domaa potronja) x 100
Opis pojedinih stavki proizvodno potronih bilanci za biljne i ivotinjske proizvode biti e
objanjen u nastavku na primjeru proizvodno potrone bilance itarica i mlijenih proizvoda (Tablica
21). Objasniti emo samo najvanije specifinosti ovih bilanci jer su osnovna pravila za izraunavanje
pojedinih elemenata bilance opisana u poglavlju 7.3.
B. Opis nomenklature za bilancu itarica
Bilanca ita obuhvaa slijedee kulture: obina ili meka penica (lat.Triticum vulgare), ra i
suraica (lat. Secale cereale), jeam (lat. Hordeum sativum), zob i mjeavina ljetnog ita (lat. Avena
sativa), kukuruz (lat. Zea Mais) osim mekog kukuruza, te ostale itarice (proso, heljdu, kukuruz za
siliranje zrna, tritikale itd). Prema Eurostatovim uputama u okviru ove skupine jo se izraunavaju
posebne bilance za tvrdu penicu (Durum) i penora (Tritikale). Meutim, DZS RH nije raspolagao
podacima o zasijanim povrinama i prinosima ovih kultura, pa nije bilo mogue izraunati ove bilance.



64

Tablica 21. Proizvodno potrona bilanca za itarice (1000t) za 2008.god.
PENICA
RA I
SURAICA
JEAM
ZOB I
MJEAVINE
KUKURUZ TRI TI KALE OSTALO ITO* UKUPNO ITO
1111 1121 1122 1123 1124 1125 1129 1100
ZASIJANE POVRINE (1 000 ha) 156,54 1,37 65,54 19,87 314,06 3,21 0,37 560,96
PRINOS (100 kg/ha) 55,00 30,00 43,00 33,00 80,00 39,00 33,00 66,41
PROIZVODNJA 858,33 4,08 279,11 65,33 2.504,94 12,53 1,21 3.725,53
RASPOLOIVE KOLIINE 902,01 8,20 321,04 67,07 2.412,30 14,56 1,72 3.726,90
UKUPAN UVOZ 106,52 4,27 72,08 1,86 118,10 2,16 0,52 305,51
- EU 27 100,54 3,77 69,97 1,84 94,19 2,16 0,44 272,92
- ostale zemlje 5,98 0,49 2,11 0,02 23,91 0,00 0,08 32,59
UKUPNI RESURSI 964,86 8,35 351,19 67,19 2.623,04 14,70 1,73 4.032,42
UKUPAN IZVOZ 62,85 0,15 30,15 0,12 210,73 0,14 0,01 304,14
- EU 27 6,49 0,15 1,14 0,04 106,47 0,00 0,00 114,29
- ostale zemlje 56,36 0,00 29,00 0,08 104,27 0,14 0,01 189,86
POETNE ZALIHE 160,00 0,22 0,00 0,00 230,00 0,00 0,00 390,22
KONANE ZALIHE 360,00 0,05 0,00 0,00 80,00 0,00 0,00 440,05
PROMJENE ZALIHA 200,00 -0,17 0,00 0,00 -150,00 0,00 0,00 49,83
DOMAA POTRONJA 702,01 8,37 321,04 67,07 2.562,30 14,56 1,72 3.677,07
SJEME 53,97 0,23 9,08 1,29 7,06 1,47 0,00 73,10
GUBICI 25,75 0,08 5,58 1,96 125,25 0,38 0,02 159,02
STONA HRANA 119,34 0,15 234,60 59,99 2.361,23 12,71 0,70 2.788,73
- na farmi 119,34 0,15 208,74 59,99 2.051,98 12,71 0,70 2.453,62
- industrija stone hrane 10,00 0,00 96,40 1,03 324,02 0,00 0,00 431,45
INDUSTRIJSKA POTRONJA 0,00 0,00 25,86 0,00 309,25 0,00 0,00 335,11
- industrija pia 0,00 0,00 70,55 0,00 14,77 0,00 0,00 85,31
PRERADA - prehrambeni proizvodi 463,99 4,20 1,23 0,00 51,95 0,00 0,00 521,37
LJUDSKA POTRONJA (gross) 502,95 7,90 1,23 3,83 54,00 0,00 1,00 570,91
LJUDSKA POTRONJA (net) 377,21 6,32 0,92 2,14 37,80 0,00 0,98 425,38
- po glavi stanovnika/kg 113,43 1,78 0,28 0,86 12,18 0,00 0,22 128,76
- po glavi stanovnika/ekvivalent brasna 85,07 1,43 0,21 0,48 8,53 0,00 0,22 95,94
STUPANJ SAMODOSTATNOSTI 122,27 48,74 86,94 97,40 97,76 86,09 70,38 101,32

Izvor podataka: Izraunato na temelju podataka DZS RH
*Ostalo ito (proso, heljda, kukuruz za siliranje zrna, tritikale itd.).
Proizvodnja (1000 tona) - ita su ukljuena u bilancu u formi zdravog (golog) zrna prosjene
teine s opim karakteristikama (sadraj vode i neistoa) u skladu s postojeim zakonima o standardima
kvalitete ili bilo kojim marketinkim standardima koji se nalaze na snazi. Sjeme je takoer ukljueno u
bilancu. Podaci o zasijanim povrinama, prinosu i proizvodnji preuzeti su iz Statistikog ljetopisa, DZS.
Raspoloive koliine definirane su kao ukupni resursi (proizvodnja + uvoz), umanjeni za izvozne
koliine tijekom kalendarske godine.
Vanjska trgovina - podaci o vanjskoj trgovini ukljuuju zrno i preraevine. Proizvodi koji sadre
ita su izraeni u ekvivalentima zrna. Oni se pojavljuju u vanjskoj trgovini, zalihama i domaoj potronji.
Popis tih proizvoda (preraevina) i "Eurostat"-ovi tehniki koeficijenti omoguavaju im da se pretvore u
ekvivalente zrna i ukljue na temelju kombinirane nomenklature u bilancu. Primjerice, kod izrade bilance
za penicu u obzir se uzimaju podaci o peninom branu, krobu itd. Na taj nain ova metoda
omoguuje potpuni pregled ponude i vanjske trgovine najvanijih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
Za pretvorbu preraevina u ekvivalente zrna koriteni su tehniki koeficijenti (Tablica 22.).






65

Tablica 22. Primjer popisa proizvoda prema carinskoj tarifi i pripadajuim tehnikim
koeficijentima
Kombinirana
nomenklatura
(CN)
Opis proizvoda
Kod
proizvoda
(SBS)
Vrsta proizvoda
Tehniki
koeficijent
10019091
Obina penica za
sjetvu
B1111 Penica 1.00
11010015 Brano od penice B1111 Penica 1.40
19052010 Medenjaci B1111 Penica 0,35
11041910 Penine pahuljice B1111 Penica 1.00
10020000 Ra B1121 Ra i suraica 1.00
11021000 Brano od rai B1121 Ra i suraica 1.37
11029010 Brano od jema B1122 Jeam 1.37
10040000 Zob B1123 Zob 1.00
11029030 Zobeno brano B1123 Zob 1.02
11041950 Kukuruzne pahuljice B1124 Kukuruz 1.10
11081200 Kukuruzni krob B1124 Kukuruz 1.55
Izvor: Eurostat, 2007.
Primjer izrauna uvoza: U 2008. god. Hrvatska je uvezla 11,245 tis. tona kukuruznog kroba to
odgovara ekvivalentu od 17,43 tis. tona kukuruza (Objanjenje: uvoznu koliinu brana od 11,245 tona
mnoimo s pripadajuim tehnikim koeficijentom 1,55).
Zalihe - podaci o stalnim (dravnim) zalihama za itar su dravna tajna i nisu dostupni. Za neke
proizvode iz skupine ita (kukuruz, penica, jeam), kod kojih nije bilo mogue izraditi suvislu bilancu bez
kategorije stalne zalihe su procijenjene.
Domaa potronja - obuhvaa sve vidove upotrebe ita u referentnom razdoblju: sjeme, gubici,
stona hrana, industrijska potronja te ljudska potronja (iskljuujui zalihe).
- Sjeme - podaci o utroenim koliinama sjemena u proizvodnji ita se izraunavaju temeljem
zasijanih povrina i normativa sjemena po jedinici povrine. Ukljuuje koliinu ita koja se koristi
za sjetvu u sljedeem ciklusu proizvodnje.
- Gubici - koliine koje se izgube tijekom poljoprivrednih radova na polju i na tritu. Takoer se
javljaju tijekom skladitenja, prijevoza, prerade, pakiranja i sortiranja. Gubici su procijenjeni
izmeu 2 i 5 % (ovisno o kulturi) od ukupne proizvodnje. Kod penice to je 3%, kukuruz 5%, rai i
suraice 2%, jema 2%, zobi i mjeavine 3%, ostalog ito 3%.
- Stona hrana - koliine utroene za izravnu hranidbu stoke na farmi i industrijsku proizvodnju
stone hrane.


66

- Industrijska potronja - koliine koje se koriste u industriji za proizvodnju proizvoda koji nisu
namijenjeni za ljudsku potronju niti za ishranu stoke. Primjer: penica koritena za proizvodnju
industrijskog kroba, dekstrina i alkohola ili jeam za proizvodnju piva. Po konvenciji i u skladu s
pravilima o poljoprivrednim raunima, alkoholna pia se smatraju industrijskim proizvodima.
- Prerada - koliine ita koje se koriste za proizvodnju prehrambenih proizvoda (primjer: penica
koritena za proizvodnju tjestenine).
- Ljudska potronja - koliine koje se koriste za ljudsku potronju, iskljuujui koliine utroene za
industriju pia. Ovaj podatak ne obuhvaa koliine utroen za industrijsku proizvodnju alkoholnih
pia i stonu hranu i proizvodnju ostalih neprehrambenih proizvoda.
- Neto ljudska potronja - izraunava se pretvaranjem bruto potronje u hranjivu materiju Pri
tome se koriste propisani tehniki koeficijenti. Kod pretvaranja ita u ekvivalent brana koriteni
su slijedei koeficijenti: penica 0,75, kukuruz 0,70, ra i suraica 0,80, jeam 0,75 te zob i
mjeavine 0,56, proso i heljda i ostala ita 0,98.
Za sve ostale elemente proizvodno potrone bilance itarica vidi objanjenje u poglavlju 7.3.
7.3.2. Proizvodno potrone bilance za ivotinjski sektor
Bilance za ivotinjsku proizvodnju obuhvaaju 3 glavne skupina proizvoda:
1. mlijeko i mlijeni proizvodi (kravlje mlijeko, ovje mlijeko, kozje mlijeko, mlijeko za pie,
vrhnje, kondenzirano mlijeko, punomasno mlijeko u prahu, obrano mlijeko u prahu, maslac, sir,
preraeni sir);
2. meso (govedina, svinjetina, janjee i kozje meso, konjsko meso, iznutrice, perad, divlja i
kunii)
3. jaja (jaja za potronju, jaja za leenje, proizvodi od jaja)
Opis pojedinih stavki proizvodno - potrone bilance za ivotinjski sektor
Opis pojedinih stavki proizvodno potronih bilanci za proizvode ivotinjskog podrijetla biti e
objanjen na primjeru bilance sirovog mlijeka i mlijenih preraevina (Tablica 23. i Tablica 24.).







67

A. Elementi proizvodno - potrone bilance sirovog mlijeka

1. Proizvodnja
2. Uvoz
3. Izvoz
4. Raspoloive koliine = 1 (Proizvodnja) + 2 (Uvoz) 3 (Izvoz)
5. Ishrana stoke
6. Gubici
7. Prerada
7.1. od toga isporueno mljekarama
7.2. od toga prerada u kuanstvu
8. Ljudska potronja na farmi = 4 (Raspoloive koliine) -5 (Hranidba stoke) 6 (Gubici) -7
(Prerada)

B. Opis nomenklature za bilancu svjeeg mlijeka
Tablica 23. Proizvodno-potrona bilanca svjeeg mlijeka u Hrvatskoj
za razdoblje od 2000. 2008.
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008
Proizvodnja 625,00 672,00 714,00 684,00 706,00 811,00 868,00 881,00 823,10
Uvoz
Izvoz
Raspoloive koliine 625,00 672,00 714,00 684,00 706,00 811,00 868,00 881,00 823,10
Ishrana stoke 74,00 78,00 75,00 48,00 56,00 67,00 78,00 77,00 64,00
Gubici 6,30 6,76 7,19 6,88 7,11 8,15 8,71 8,83 8,08
Isporueno mljekarama 423,70 461,22 509,87 545,35 553,58 629,58 656,91 679,92 664,52
Prerada u kuanstvu 76,00 81,00 78,00 48,00 57,00 69,00 81,00 80,00 59,00
Potronja mlijeka u
kuanstvu 45,00 45,02 43,94 35,77 32,31 37,27 43,38 35,25 27,49
per capita u kg 10,27 10,14 9,92 8,09 7,32 8,45 9,86 8,03 6,20
Izvor podataka: Izraunato na temelju podataka DZS RH
- Proizvodnja sirovog mlijeka
Iskazana je proizvodnja kravljeg, ovjeg i kozjeg mlijeka kod pravnih osoba, te na obiteljskim
poljoprivrednim gospodarstvima. Iskazano je ukupno pomueno mlijeko u promatranom razdoblju
bez obzira na nain munje. Nije uraunato mlijeko koje posie pomladak.
- Ishrana stoke ukljuuje koliinu mlijeka koritenog za izravnu ishranu stoke na farmi.
- Gubici - nastali pri munji i transportu na farmi. Ukupni gubici su procjenjeni.
- Isporueno mljekarama - ukupne koliine sirovog kravljeg, ovjeg i kozjeg mlijeka isporuene
mljekarama za preradu.
- Prerada u kuanstvu - ukljuuje ukupnu koliinu sirovog mlijeka utroenu na preradu sira i
maslaca u domainstvu (ekspertna procjena do 2007., DZS prati ove podatke od 2008.)


68

- Potronja mlijeka u kuanstvu - ukljuuje utroenu koliinu sirovog mlijeka za ljudsku potronju
na farmi i izravnu prodaju.
A. Elementi proizvodno potroake bilance mlijenih preraevina:
1. Proizvodnja
2. Raspoloive koliine = 1 (proizvodnja) + 3 (uvoz) 5 (izvoz)
3. Uvoz = 3.1 (Eu) + 3.2 (Ostale zemlje)
3.1. Eu
3.2. Ostale zemlje
4. Resursi = 1 (Proizvodnja) + 3 (Uvoz)
5. Izvoz = 5.1 (Eu) + 5.2. (Ostale zemlje)
5.1. Eu
5.2. Ostale zemlje
6. Poetne zalihe
7. Konane zalihe
8. Promjene zaliha = 7 (zavrne) 6 (poetne)
9. Domaa potronja = 4 (Resursi) 5 (Izvoz) 8 (Promjena zaliha)
10. Gubici
11. Stona hrana
12. Industrijska potronja
13. Prerada
14. Ljudska potronja = 9 (Domaa potronja) 10 (Gubici) 11 (Stona hrana) - 12 (Industrijska
potronja) 13 (Prerada)
15. Potronja po stanovniku = 14 (Ljudska potronja)/broj stanovnika
16. Samodostatnost = 9 (domaa proizvodnja)/domaa potronja X 100
B. Opis ulazne nomenklature za bilancu mlijenih preraevina
Proizvodno potroake bilance su izraene za sljedee kategorije mlijenih preraevina:
- Svjei mlijeni proizvodi iskljuujui vrhnje
- Vrhnje
- Koncentrirano mlijeko
- Mlijeko u prahu (punomasno mlijeko u prahu i obrano mlijeko u prahu)
- Maslac i mlijeni namazi
- Sir i preraeni sir
Prema Eurostatovoj metodologiji, kiselo vrhnje spada u svjee mlijene proizvode, a ugueno
vrhnje se vodi pod zasebnom kategorijom.




69

Tablica 24. Proizvodno potrona bilanca za mlijene preraevine (000 tona), za 2008.god.
Svjei mlijeni
proizvodi isklju.vrhnje Vrhnje
Koncentrirano
mlijeko
Mlijeko u
prahu
Maslac i
mlijeni
namazi
Sir i preraeni
sir
B4410 B4412 B4420 B4430-4440 B4450 B4460
Proizvodnja 467,61 9,52 0,73 2,73 9,49 36,01
Raspoloive koliine 469,33 10,60 6,83 7,07 9,45 44,40
Ukupan uvoz 49,87 1,52 6,11 4,45 1,01 10,37
Eu- 27 19,55 1,41 6,11 4,45 0,91 8,90
ostale zemlje 30,32 0,11 0,00 0,00 0,09 1,47
Ukupni resursi 517,49 11,04 6,84 7,17 10,50 46,38
Ukupan izvoz 48,16 0,45 0,01 0,10 1,05 1,98
Eu- 27 7,45 0,00 0,00 0,05 0,01 0,10
ostale zemlje 40,71 0,44 0,01 0,05 1,04 1,88
Poetne zalihe 8,99 0,06 0,17 0,07 0,75 1,98
Konane zalihe 13,74 0,29 0,73 0,20 1,04 2,68
Promjene zaliha 4,75 0,23 0,56 0,13 0,29 0,70
Domaa potronja 464,57 10,37 6,27 6,94 9,16 43,70
Gubici 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
Stona hrana 0,00 0,00 0,00 1,55 0,00 0,00
Industrijska upotreba 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
Prerada 0,00 0,00 0,00 2,91 0,45 0,86
Ljudska potronja 464,57 10,37 6,27 2,49 8,71 42,84
po glavi stanovnika (kg) 104,76 2,34 1,41 0,56 1,96 9,66
Stupanj samodostatnosti % 100,65 91,86 11,70 39,27 103,64 82,40

Izvor: Izraunato na temelju podatka DZS

U nastavku e biti objanjeni samo najvaniji elementi i specifinosti proizvodno potrone bilance
mlijenih preraevina.
- Proizvodnja - u bilanci mlijenih preraevina koriteni su podaci o industrijskoj proizvodnji
mljenih preraevina. U prikazu bilance za maslac i sir industrijskoj proizvodnji je dodana
proizvodnja sira i maslaca na farmama za vlastitu potronju i prodaju na trnicama (ekspertna
procjena).
Kod pretvorbe mlijenih preraevina na mlijeni ekvivalent koriteni su sljedei koeficijenti:
Svjei mlijeni proizvodi isklju.vrhnje 1,00
Vrhnje 1,60
Koncentrirano mlijeko 3,00
Mlijeko u prahu (punomasno mlijeko i obrano) 9,00
Maslac i mlijeni namazi 13,50
Sir i preraeni sir 6,00
Izvor:ekspertna procjena
- Raspoloive koliine definirane su kao ukupni resursi umanjeni za izvozne koliine mlijenih
preraevina tijekom kalendarske godine.
- Vanjska trgovina - za preraunavanje mlijenih preraevina na ekvivalent svjeeg mlijeka
koriteni su SBS kodovi i tehniki koeficijenti (Vidi u opisu metodologije, poglavlje 8.3).
- Zalihe - podaci o zalihama na farmama i tritu nisu dostupni, te se u bilanci koriste samo podaci
o zalihama u industrijskoj proizvodnji.


70

- Domaa potronja - obuhvaa svu moguu potronju mlijeka u referentnom razdoblju umanjenu
za promjenu zaliha.
- Stona hrana - prema podacima DZS samo je mlijeko u prahu ukljueno u industriju stone
hrane.
- Prerada - ukljuuje koliine mlijenih preraevina namijenjenih za proizvodnju ostalih
prehrambenih proizvoda (Primjer: Ledo troi sir za proizvodnju Zagorskih trukla).
- Ljudska potronja - koliine proizvoda koje su izravno namijenjene za ljudsku prehranu, to
iskljuuje koliine skrivene u ostalim prehrambenim proizvodima (zagorske trukle).
Za sve ostale elemente proizvodno potrone bilance mlijenih preraevina vidi objanjenje u
poglavlju 7.3.


71

VIII OSNOVNE METODE U MARKETINKIM ISTRAIVANJIMA
Donoenje poslovnih odluka je svakodnevna zadaa upravitelja poduzea. Za donoenje
ispravnih marketinkih odluka potrebno je dobro poznavanje trita, odnosno poznavanje potroaa i
nepotroaa, konkurenata, distribucijskih kanala i sl.
Stoga, uspjeno voenje marketinga nije mogue bez prikupljanja podataka s trita koji e dati
odgovore na pitanje kako graditi marketinku strategiju.
8.1. Naini prikupljanja trinih informacija
Razlikujemo dva naina prikupljanja marketinkih informacija:
- Praenje trita (kontinuirana istraivanja) predstavlja stalno, kontinuirano prikupljanje
podataka, a slui sagledavanju vlastitog poloaja i opih promjena na tritu koje pomae u
donoenju odluka vezanih uz poslovanje poduzea/gospodarstva.
- Istraivanje trita (problemski orijentirana istraivanja) odnose se uglavnom na jednokratna
istraivanja koja se provode radi rjeavanja postojeeg problema i razumijevanja trinih
zbivanja.
Istraivanje trita predstavlja primjenu znanstvenih metoda u procesu prikupljanja, obrade i
interpretacije trinih informacija u svrhu dobivanja informacija potrebnih za odluivanje i rjeavanje
problema na podruju trinog poslovanja (marketinga).
Pruanje relevantnih informacija osnovni je cilj istraivanja, zbog toga informacije dobivene
istraivanjem trita moraju biti objektivne, iscrpne i pravovremene.
8.2. Vrste podataka
Postoje dvije osnovne vrste podataka koje se koriste u marketinkim istraivanjima, a razlikuju
se prema prikupljanja:
1. Sekundarni podaci su podaci koji su ve prikupljeni i zabiljeeni u drugim istraivanjima i za
druge svrhe. Ti podaci su povijesni i prikupljaju se istraivanjem za stolom (eng. desk research),
odnosno bez kontakta s ispitanicima ili subjektima istraivanja.
Sekundarni podaci u odnosu na primarne se mogu bre prikupiti (ako su dostupni) te su esto
jeftiniji. Meutim, vrlo esto oni ne odgovaraju tono na problem koji se istrauje. Razlikujemo:
- unutarnje sekundarne podatke (podaci iz samog poduzea kao to su podaci o prodaji, nabavi,
raunovodstveno-financijska izvjea i sl.)


72

- vanjske sekundarne podatke koji obuhvaaju podatke objavljene u publikacijama meunarodnih
organizacija, nacionalnih dravnih zavoda za statistiku, drugih dravnih organizacija i ureda,
podatke objavljene u znanstvenim i strunim asopisima, Internet i sl.
2. Primarni podaci obuhvaaju podatke dobivene istraivanjima koja se provode radi rjeavanja
konkretnog trinog problema koristei razliite kvalitativne ili kvantitativne tehnike. Obino se
prikupljaju kad nisu dostupni sekundarni podaci ili su ti podaci zastarjeli odnosno nedostatni za
rjeavanje postojeeg problema.
Primarni podaci se prikupljaju razliitim metoda prikupljanja podataka na terenu. Neki od
najeih primarnih podataka koje zanimanju marketinke menadere su:
demografska i socioekonomska obiljeja potroaa;
psihigrafska obiljeja, stil ivota, miljenja i stavovi potroaa;
svjesnost/znanje, namjere i motivi potroaa;
ponaanje pojedinaca i grupa.
8.3. Metode prikupljanja primarnih podataka
U marketinkim istraivanjima se koriste tri temeljne metode prikupljanja primarnih podataka:
1. Metoda promatranja / opaanja
2. Metoda ispitivanja
3. Eksperimentalna i laboratorijska metoda /pokus
Odabir metode istraivanja ovisi o vrsti podataka koje je potrebno prikupiti, kao i o koliini novca
koju je netko spreman potroiti da bi se prikupili odreeni podaci.
8.3.1. Metoda promatranja / opaanja
Promatranje odnosno opaanje predstavlja uoavanje i biljeenje injenica i dogaaja vezanih uz
relevantne ljude, akcije ili situacije. Kod ovog naina prikupljanja podataka osobe ije ponaanje se prati
ne sudjeluju izravno u istraivanju (ne postavljaju im se pitanja).
Promatranje se koristi kad ljudi ne ele ili ne mogu osigurati odreene informacije (npr. tono
vrijeme provedeno ispred police s odreenim proizvodom). Tako u nekim sluajevima, promatranje moe
biti jedini nain za dobivanje potrebnih informacija.
Ova metoda istraivanja se koristi i kad se zahtijeva velika tonost rezultata te kad druge metode
ne jame dovoljnu pouzdanost rezultata.


73

Promatranje se, u pravilu, provodi prema unaprijed zacrtanom planu, a samo istraivanje provode
za to obuene osobe koje moraju biti pouzdane i objektivne glede predmeta promatranja. U sluaju
promatranja i biljeenja informacija od strane ovjeka govorimo o sustavnom promatranju, dok se
promatranje uz pomo tehnikih ureaja naziva snimanje.
Prednosti metode promatranja su:
podaci su precizni i objektivni, jer se dogaaji biljee upravo onako kako su se dogodili;
uklonjen je utjecaj anketara koji moe biti pristran;
rezultati ne ovise o dobroj volji ispitanika, jer oni niti ne sudjeluju izravno u istraivanju.
Ogranienja metode promatranja su slijedea:
mogue je biljeiti samo sadanje vrijeme, a ne budua kretanja (npr. planove i namjere) ili prolo
vrijeme (npr. navike i ponaanje u prolosti);
budui da se biljee samo injenice, situacije i zbivanja, nije mogue utvrditi psiholoke elemente
koji utjeu na ponaanje potroaa (npr. stavovi, motivi, miljenja, osjeaji);
razmjerno dugo vrijeme trajanja prikupljanja podataka;
visoki trokovi promatranja;
obrada i analiza podataka zahtijeva dosta vremena i strune osobe za njihovo deifriranje.
8.3.2. Metoda ispitivanja
Ispitivanje je najrairenija metoda prikupljanja primarnih marketinkih informacija. Sastoji se od
postavljanja pitanja osobama od kojih se podaci prikupljaju. Pitanja se mogu postavljati bilo usmenim, bilo
pismenim putom.
Ispitivanje se moe usredotoiti na injenine informacije o pojedincima, ali ispitivanjem je
mogue prikupiti i npr. miljenja i stavove ispitanika.
Prednosti metode ispitivanja su:
velika fleksibilnost ispitivanje se moe koristiti za prikupljanje razliitih vrsta informacija (od
injenica do stavova, miljenja, motiva) u razliitim trinim situacijama;
mogue je prikupiti podatke koji se odnose na prolost, sadanjost i budunost;
znatno bre prikupljanje podataka u odnosu na promatranje;
relativno nii trokovi u odnosu na metodu promatranja.
Ogranienja metode ispitivanja su slijedea


74

kvaliteta ovisi o motiviranosti ispitanika, njegovoj iskrenosti, pamenju i sposobnosti davanja
tonih odgovora;
sudjelovanje anketara moe dovesti do pogreaka kao to je sugeriranje odgovora;
nedovoljno dobar odabir uzorka ispitanika moe dovesti do pogrenih zakljuaka.
Naini kontaktiranja ispitanika u ispitivanjima
Kod prikupljanja primarnih podataka metodom ispitivanja koristi se nekoliko uobiajenih naina
kontaktiranja ispitanika: osobno, telefonski, potom, elektronski (e-potom ili putem web anketa) odnosno
kombinacijom navedenih tehnika.
Osobno (pojedinano ili grupno) ispitivanje
Osobno ispitivanje se sastoji od razgovora izmeu anketara i ispitanika, pri emu anketar
postavlja pitanja i upisuje odgovore. Ovaj nain ispitivanja omoguuje anketarima da dodatno pojasne
pitanja ispitanicima, to poveava tonost odgovora. Osim toga, nazonost anketara povoljno djeluje na
suradnju ispitanika te ih potie na istinito odgovaranje i ne izostavljanje pojedinih odgovora.
Kod osobnog ispitivanja mogue je koristiti i dodatna pomagala, npr. uzorke proizvoda, primjere
pakiranja ili promibenih poruka.
Osobno ispitivanje u pravilu poveava odaziv ispitanika u istraivanju, te olakava sudjelovanje i
onim ispitanicima koji su manje obrazovani te nisu navikli sami upisivati odgovore.
Meutim, osobno ispitivanje je dugotrajnije i skuplje od ostalih tehnika prikupljanja podataka.
Ispitanici u takvom ispitivanju ne mogu ostati anonimni, to moe dovesti do odbijanja ili iskrivljavanja u
odgovaranju. Ovakav nain kontaktiranja ispitanika zahtijeva dobru obuenost anketara.
Telefonsko ispitivanje
Telefonski nain kontaktiranja se razlikuje od osobnog samo po tome to se ispitivanje obavlja
posredno, putem telefona.
Telefonskim ispitivanjem je najlake doi do velikog broja podataka u relativno kratkom vremenu,
te su trokovi ovakvog naina ispitivanja znatno manji u usporedbi s osobnim ili potanskim ispitivanjem.
Telefonski razgovor (ispitivanje) ne smije biti predugako jer bi ispitanik mogao prekinuti
razgovor. Nedostatak vizualnih pomagala mora biti prilagoen telefonskom ispitivanju, te se na taj nain
ne mogu prikupiti npr. podaci o prihvatljivosti dizajna ambalae.




75

Potansko ispitivanje
Jednako kao i kod elektronskog kontaktiranja ispitanika, u potanskom ispitivanju ispitanik je
odgovoran za pravilno itanje i tumaenje pitanja, te za upisivanje odgovora.
Komuniciranjem putem pote mogue je ispitati i one osobe koje nisu voljne osobno kontaktirati ili
na ije bi odgovore anketar mogao utjecati ili ih iskriviti. Kod ovakvog naina komuniciranja ispitanici
imaju dovoljno vremena da razmisle o odgovorima, te imaju mogunost ispravka odgovora.
Nedostatci potanskog ispitivanje su mala kontrola tijekom prikupljanja podataka (npr. ne zna se
tko je u kuanstvu ispunio upitnik), mogunost krivog interpretiranja pitanja, relativno dugo vrijeme
trajanja ispitivanja i mali postotak vraenih pisama.
Elektroniko ispitivanje
Elektroniko ispitivanje ukljuuje ispitivanje putem e-mail, web anketa, interaktivnog kioska.
Mogunost uporabe ovakvog naina komuniciranja s ispitanicima ovisi o njihovoj uporabi raunala te o
vrsti i brzini softwera koji posjeduju.
Elektroniko ispitivanje omoguuje veliku brzinu, male trokove distribucije upitnika i mogunost
prikupljanja velikog broja odgovora. Meutim, u ovakvim istraivanjima se ne moe kontrolirati brzina
povrata odgovora te kod web anketa niti uzorak ispitanika.
Web ankete omoguuju uporabu audio-vizualnih efekata, ali i prilagodbu pitanja svakom
ispitaniku (prema prethodno odabranim odgovorima). Kod web anketa nema dodatnih trokova za unos
podataka.
Za razliku od web-ankete u e-mail istraivanju nije zajamena anonimnost ispitanika.



76

Instrumenti za prikupljanje podataka
U prikupljanju primarnih podataka se koriste sljedee vrste instrumenata: anketni upitnik,
podsjetnik za intervju te mehaniki ureaji.
Anketni upitnik
Anketni upitnik je daleko najei instrument za prikupljanje podataka u marketinkim
istraivanjima. Sastoji se od niza pitanja koja se postavljaju ispitanicima, te prostora za upisivanje njihovih
odgovora.
Sastavljanje anketnog upitnika vrlo je vana faza u procesu istraivanja, jer je istraivanje toliko
dobro koliko su dobra pitanja koja su u njemu postavljena. U sastavljanju anketnog upitnika treba voditi
rauna:
- koja pitanja postaviti (ovisi o cilju istraivanja);
- o vrsti pitanja koja e se koristiti (otvorena pitanja bez ponuenih odgovora ili zatvorena pitanja s
ponuenim odgovorim);
- o nainu oblikovanja pitanja (poeljno koristiti jednostavne, neposredne i nesugestivne
formulacije);
- o redoslijedu pitanja (na poetku se obino postavljaju pitanja o ponaanju injenice, zatim
pitanja o stavovima i namjerama, te na kraju osobna pitanja).















77

Npr.
ANKETNI UPITNIK
- paradajz paprika -
1. Rabite li paradajz papriku u vaoj prehrani? U koje svrhe? (mogue vie odgovora)

svjeu za
salatu
svjeu za
kiseljenje
svjeu za
punjenje
industrijsk
u kiselu
ne koristi

2. Koliko kupujete svjee paradajz paprike u jednoj kupnji? (po jedan odgovor)

za dnevnu uporabu na vree
3. Koliko Vam je vano kad kupujete svjeu paradajz papriku? 1 = potpuno nevano 5 = jako vano
potpuno nevano jako vano
izgled ploda 1 2 3 4 5
veliina ploda 1 2 3 4 5
boja ploda 1 2 3 4 5
miris paprike 1 2 3 4 5
porijeklo /proizvoa 1 2 3 4 5
cijena 1 2 3 4 5

4. Jeste li uli za Virovitiku papriku?

da ne

5. Ima li Virovitika paprika neke prednosti pred ostalim paprika i ako da koje?


6. Spol

7. Dob

79

Podsjetnik za intervju
Podsjetnik za intervju je instrument koji se koristi kod provedbe dubinskih intervjua (ako je
sugovornik jedna osoba) ili grupnih intervjua (razgovor s grupom ljudi). Sastoji se od odreenog broja
pitanja koja slue ispitivau da vodi intervju u zadanom smjeru.
Npr.
Informacije i prehrana (10 min)
Informirate li se pri odabiru hrane? Koliko su uope vane informacije kod odabira hrane? Gdje se
informirate o hrani koju kupujete, kome vjerujete? Vjerujete li u hranu koja ima certifikate neovisnih
ustanova?
to znate o kravljem ludilu? Imate li strah? Je li utjecala pojava kravljeg ludila na Vau potronju
mlijenih proizvoda?
Vanost dokaza, certifikata da se radi o sigurnom proizvodu, tko je mogua institucija od povjerenja za
kontrolu postupka?
Mehaniki ureaji
Iako je anketni upitnik uz podsjetnik za intervju najei instrument prikupljanja primarnih
podataka, u marketinkim istraivanjima se koriste i mehaniki ureaji. U mehanike instrumente
ubrajaju se:
psihogalvanometar - biljei neznatni stupanja znojenja koje je posljedica emocionalnih
podraaja, primjerice kad se mjeri intenzitet interesa ili emocije koje kod neke osobe pobuuje
neki oglas ili slika;
kamera oka - koristi se za prouavanje pokreta oka ispitanika da bi se vidjelo na kojoj se toci
oko, tj. panja ispitanika najprije zaustavi, odnosno kako se dugo oi zadravaju na danom
objektu itd.;
audiometar - kutija koja se zakai na TV prijamnik, a spojena je s daljinskim upravljaem; slui
za mjerenje uestalosti gledanja pojedinih TV kanala);
video kamera i sl.
Ovi instrumenti nisu esto u uporabi zbog njihove cijene, te je ponekad teko interpretirati
rezultate dobivene takvim istraivanjem.
8.3.3. Eksperimentalna metoda /pokus
Dok je promatranje najprikladnija metoda za izviajna (eksplorativna) istraivanja, a ispitivanje
za opisna (deskriptivna) istraivanja, kad se eli istraiti na koji nain jedna pojava utjee na drugu
pojavu (uzrona ili kauzalna istraivanja) najee se koristi eksperimentalno istraivanje odnosno
pokus.


80

Pokus predstavlja namjerno izazivanje odreene pojave da bi se ta pojava mogla opaati i/ili
mjeriti. Pokusi u marketinkim istraivanjima se provode ili u laboratoriju (npr. kuanje i ocjenjivanje
novog proizvoda u umjetnim, strogo kontroliranim uvjetima) ili na terenu (npr. kuanje i ocjenjivanje
odreenog novog proizvoda u kuanstvu, odnosno u stvarnim uvjetima potronje).
Sljedee su prednosti pokusa:
budui da pokus iskljuuje svaku dvosmislenost, smatra se apsolutno objektivnom metodom u
marketinkim istraivanjima; podaci su precizni i objektivni jer se dogaaji biljee upravo onako
kako su se dogodili;
daje najbolje odgovore kod odabira novog proizvoda, ambalae, promibenog nastupa i sl.
Ogranienja pokusa su slijedea:
trokovi pokusa su relativno visoki, posebice u usporedbi s ostalim metodama prikupljanja
podataka;
vrlo esto je tee pridobiti ispitanike za sudjelovanje u ovakvom nainu istraivanja.
Npr.
Ako se eli ispitati utjee li putanje glazbe na vrijeme zadravanja kupaca u trgovini, poeljno je
povesti pokus pri emu e se jednoj skupini ispitanika putati glazba, dok e druga skupina ispitanika
kupovati bez glazbe. Usporedbom vremena zadravanja kupaca jedne i druge skupine mogue je
utvrditi utjee li i kako glazba na vrijeme zadravanja kupaca u trgovini.
8.4. Metode obrade podataka i analiziranja rezultata
Analiza podataka ukljuuje kodiranje i ureivanje podataka te obradu podataka. Za analizu
prikupljenih primarnih podataka se najee koriste statistike metode obrade podataka.
Razlikujemo jednovarijatne, dvovarijatne i multivarijatne statistike metode analize podataka.
Jednovarijatne metode analize podataka predstavljaju analizu varijabiliteta ispitanika u jednoj
varijabli (obiljeju). U ovom pristupu svaka se varijabla prouava nezavisno od drugih varijabli. U ove
metode obrade podataka ubrajamo frekvencije i distribucije podataka.








81

Npr.
Socio - demografska obiljeja ispitanika
%

100
Spol
Muko 45.5
ensko 54.5
Dob (godine)
18-35 20.8
36-55 55.4
55+ 23.8
Obrazovanje
Osnovna kola 1.0
Srednja kola 45.5
VSS / VSS 53.5
Mjesto odrastanja
Grad 38.6
Selo 61.4
Dvovarijatnim metodama se analizira meusobni odnos dviju varijabli, odnosno utvruje se
povezanosti izmeu pojava bilo da se radi o kauzalnom (uzrono-posljedinom) odnosu ili samo
korelaciji.
Najee dvovarijatne metode obrade podataka u marketinkim istraivanjima su hi-kvadrat test
i t-test, Mann-Whitney U test.
Multivarijatnim metodama se analizira meusobni odnos vie od dvije varijable istovremeno. U
najee koritene multivarijatne metode u marketinkim istraivanjima se ubrajaju analiza varijance,
regresijska analiza, faktorska analiza, cluster analiza, conjoint analiza.
8.5. Metode prezentiranja rezultata
Rezultati trebaju zorno prikazati odgovore na postavljene ciljeve istraivanja, a mogu se prikazati
na nekoliko naina:
a) verbalno /opisno
Npr. Neto vie od polovice ispitanika nije sklono niti kuati sirni namaz s okusom okolade, pri
emu je udio mukih ispitanika koji ne bi eljeli niti kuati takav proizvod (54,2%) neto vei od udjela
enskih ispitanika (50,1%).







82

b) tabelarno
Jeste li ve kuali
sirni namaz s
okusom
okolade?

Spol

Da
Ne, ali bih rado
kuala/o
Ne, niti ne elim
kuati
UKUPNO
Muko 15,3 % 30,5% 54,2%
100%
ensko 23,74% 26,2% 50,1%
100%
c) grafiki

Tablice i grafiki prikazi trebaju govoriti sami za sebe, odnosno biti jasni i razumljivi.


83

8.6. Proces istraivanja trita
Proces istraivanja trita sastoji se od nekoliko faza slika 1.















Definiranje problema i ciljeva istraivanja
Definiranje problema je prvi i najvaniji korak u procesu istraivanja. U ovoj fazi istraivanja
trita treba odgovoriti na pitanja: to se eli saznati, zbog ega je istraivanje potrebno, koje odluke e
se donijeti na temelju prikupljenih informacija.
Cilj(evi) istraivanja moraju biti jasni, vremenski, prostorno i novano ogranieni te izvedivi.
Npr.
Budui da su konkurenti izbacili na trite proizvod s novim okusom (sirni namaz s okoladom), postoji
potreba da i naa firma plasira na trite slian proizvod. Stoga je firma odluila razviti novi, slian
proizvod i plasirati ga na trite. Izraene su tri razliite recepture novog proizvoda, te je potrebno
utvrditi koji prototip proizvoda e trite najbolje prihvatiti.
Odabir izvora podataka i vrste istraivanja
U ovoj fazi istraivanja je potrebno odluiti hoe li se za rjeavanje postavljenog problema
koristiti sekundarni ili primarni izvori podataka. Nakon toga je potrebno odrediti najprikladniju vrstu
istraivanja za prikupljanje potrebnih podataka.
Definiranje problema i ciljeva istraivanja
Odabir izvora podataka i vrste istraivanja
Odabir metode prikupljanja podataka

Odabir uzorka i prikupljanje podataka
Analiza podataka i interpretacija rezultata
Sastavljanje izvjea istraivanja


84

Npr.
Budui da elimo ispitati koju od novih receptura sirnog namaza s okusom okolade potroai najbolje
prihvaaju, potrebno je provesti istraivanje potroaa (prikupljanje primarnih podataka), koje e ukljuiti
kuanje navedenih proizvoda odnosno senzorni test (testiranje prototipa proizvoda - pokus).
Odabir metode prikupljanja podataka
Nakon donoenja odluke o vrsti potrebnih podataka i nainu prikupljanja tih podataka, potrebno
je odrediti metodu kojom e se predvieni podaci prikupiti. Odabir metode prikupljanja podataka ovisi o
raspoloivim sredstvima i vremenu koje nam stoji na raspolaganju.
Npr.
Prikupljanje podataka o prihvaanju pojedinih receptura sirnog namaza s okusom okolade e se
provesti izravnim anketnim ispitivanjem potroaa s dodatkom kuanja u kontroliranim uvjetima
(kombinacija ispitivanja i eksperimenta). Na taj nain e se ispitati koliko se potroaima sviaju
odreeni okusi, ali i utvrditi kojim potroaima se ti okusi sviaju vie, a kojima manje.
Odabir uzorka i prikupljanje podataka
Prije samog procesa prikupljanja podataka, potrebno je odrediti uzorak na kojem e se vriti
prikupljanje podataka. Uzorak predstavlja dio, odnosno podskup, populacije (osnovnog skupa) koji e
biti podvrgnut istraivanju.
Pri odabiru uzorka treba voditi rauna prvenstveno o populaciji istraivanja (npr. kod ispitivanja
preferencija prema itnim pahuljicama treba li ispitivati djecu koja jedu pahuljice ili roditelje koji ih
kupuju) te o nainu odabira i veliini uzorka.
Uzorci mogu biti sluajni (zasnovani na vjerojatnosti) te namjerni (nisu zasnovani na
vjerojatnosti).
Uzorak mora svojom veliinom biti takav da odgovori na postavljena pitanja s odreenom
tonosti i odreenim stupnjem pouzdanosti. Veliina uzorka ovisi o postavljenom problemu i ciljevima
istraivanja, te o veliini populacije.
Nakon definiranja uzorka, potrebno je odrediti nain kontaktiranja ispitanika (osobno, telefonom,
potom, elektronski, odnosno kombinacije navedenih tehnika kontaktiranja).
Potrebne podatke moe prikupiti ili samo poduzee ili se taj dio istraivanja moe prepustiti
specijaliziranoj agenciji.
Npr.
Populaciju ispitanika u navedenom istraivanju ine svi potroai koji konzumiraju sirne namaze, a
istovremeno jedu i okoladu. Meu tim potroaima je potrebno odabrati odreeni broj ispitanika koji e
sudjelovati u istraivanju. Budui da se radi o senzornom testiranju, koristit e se namjerni uzorak koji
e obuhvatiti 50 ispitanika.



85

Analiza podataka i interpretacija rezultata
Prikupljeni podaci se kontroliraju, provjerava se njihova logina vrijednost, kodiraju se i
analiziraju najee uz pomo odgovarajuih statistikih metoda.
Razvojem raunalne tehnike analiza podataka je uvelike olakana, te se danas gotovo iskljuivo
sve analize vre uz pomo raunala. Najei raunalni program koji se koristi u marketinkim
istraivanjima je SPSS.
Interpretacija rezultata predstavlja postupak pretvaranja podataka u informacije.
Npr.
Od kuana tri proizvoda ispitanici su najveom ocjenom ocijenili prototip I (prosjena ocjena na ljestvici
od 5 stupnjeva, pri emu 5 znai jako mi se svia, a 1 uope mi se ne svia, iznosi 4,03), zatim prototip
III (prosjena ocjena 3,86) i na kraju prototip II (3,45).
Donoenje zakljuaka i sastavljanje izvjea istraivanja
Posljednji korak istraivakog procesa je donoenje zakljuaka. Zakljuci bi trebali biti tako
doneseni da pomognu u rjeavanju problema koji su definirani u prvom koraku istraivakog procesa.
Izvjee predstavlja pisanu prezentacija rezultata u obliku pogodnom za odluivanje. U izvjeu
se prikazuje problem istraivanja, nain provedbe istraivanja i rezultati istraivanja te se predlau i
obrazlau preporuke za daljnje djelovanje.
Rezultate istraivanja dalje koriste marketing menaderi za donoenje poslovnih odluka.
Npr.
Na temelju rezultata provedenog istraivanja mogue je zakljuiti da se ispitanicima svidio prototip I, te
da su ga ocijenili relativno visokom ocjenom. Stoga je opravdano (sa stanovita potroaa) krenuti u
proizvodnju i trenje tog proizvoda.











86

IX ZNANOST I METODOLOGIJA
Znanost nas opskrbljuje istinitim injenicama o svijetu, tj. to joj je cilj i zbog toga ima znaajnu
ulogu i svrhu za drutvo. Da bi to pokuala postii, znanost je razvila metodologiju pomou koje dolazi
do zakljuaka. Metodologija obuhvaa naine stvaranja i analiziranja podataka pomou kojih
provjerava, prihvaa ili odbacuje teorije. Bez sustavne proizvodnje znanja, otkria pojedine znanstvene
discipline bi se mogla smatrati nagaanjem ili ak zdravorazumskim, ali proizvoljnim tvrdnjama.
Metodologija obuhvaa detaljne istraivake metode i tehnike pomou kojih se prikupljaju podaci, te
openitijim filozofijama na kojima se temelje sakupljanje i analiza podataka. Upravo metodologija ini
znanost time to propisuje naine i/ili postulate za prikupljanje, analizu i interpretaciju podataka.
9. 1. Drutvene znanosti i metodologija
Drutvene znanosti imaju za cilj prouavanje drutva, i shodno tome razvile su se posebne
metode istraivanja prilagoene prouavanju razliitih drutvenih pojava. Sociologija, jedna od
drutvenih znanosti, nastala je u Europi u 19. st., u razdoblju kada je industrijalizacija dovela do velikih
drutvenih promjena koje su pratile i intelektualne promjene dajui znanosti status u drutvu znaajniji
nego ikada do tada. Tvrdilo se da je znanost sposobna proizvesti objektivno znanje koje se moe
upotrijebiti za rjeavanje ljudskih problema i uveavanje ljudskog proizvodnog kapaciteta do, u to
vrijeme, nezamislivih razmjera.
U ranijim fazama razvoja drutvenih znanosti razvijala se metodologija po uzoru na
metodologiju prirodnih znanosti. to dalje, to su se vie razvijala razmiljanja i teorije prema kojima je
ljudsko ponaanje bitno razliit predmet istraivanja od prirodnog svijeta, te da prema tome treba i
posebne metode istraivanja. Tako se s vremenom poela razlikovati kvantitativna i kvalitativna
metodologija, obje koritene u istraivanjima u podruju drutvenih znanosti.
9. 1. 1. Kvantitativna metodologija
Kvantitativna metodologija obuhvaa numerike, statistike metode, pa se prema tome i slui
podacima koji su izraeni u brojkama (popisi stanovnitva, klasifikacije, rezultati anketnih istraivanja
koje je mogue numeriki analizirati itd.). Najraniji takav pristup jest pozitivizam znanstveno
istraivanje drutva se mora ograniiti na prikupljanje informacija o fenomenima koje je mogue
objektivno promatrati i klasificirati, sociolozi/ginje se ne trebaju interesirati za unutarnja znaenja,
motive, osjeaje, emocije i sl. jer takva mentalna stanja postoje samo u svijesti neke osobe, pa ih nije
mogue opaati niti mjeriti ni na kakav objektivan nain. Ipak, drutvene injenice su smatrane stvarima,
pa su se tako sociolozi/ginje bavili/e prouavanjem fenomena poput sustava vjerovanja, obiaja,


87

drutvenih institucija. Danas su uobiajena i razraena istraivanja npr. stavova i vrednota, premda su
to neopipljive stvari, no nisu zbog toga manje drutvene injenice.
U kvantitativnim istraivanjima koristimo se statistikim podacima jer je prema pozitivizmu
jedna od najvanijih svrha sociolokog istraivanja objektivno klasificirati drutveni svijet. Dakle,
koritenjem klasifikacije mogue je izbrojiti skupove opazivih drutvenih injenica i tako stvoriti statistike.
Traenje povezanosti izmeu razliitih drutvenih injenica jest idui korak u pozitivistikoj metodologiji.
Tu povezanost nazivamo korelacijom tendencija dviju ili vie stvari da se nalaze zajedno. Korelacija
sama po sebi ne znai da jedna pojava uzrokuje drugu. Kada se utvrdi korelacija, nakon toga se traga
za kauzalnim vezama tj. uzrono-posljedinim vezama. Kako bi tonije protumaili korelaciju izmeu
odreenog broja drutvenih pojava, moemo upotrijebiti multivarijatnu analizu pri emu identificiramo
nezavisne i zavisne varijable, te pomou raunala i posebnih tehnika i sofisticiranih istraivakih
postupaka analiziramo ovisnost zavisnih varijabli (pojava na koju utjee neka druga pojava) od
pretpostavljenih nezavisnih varijabli (pojava koja utjee na neku drugu pojavu).
9. 1. 2. Kvalitativna metodologija
Kvalitativna metodologija je alternativa kvantitativnoj. Prema kvalitativnim pristupima (koji se jo
nazivaju i interpretativnima) podatke o ljudskom ponaanju nije primjereno prikupljati, analizirati i
interpretirati putem pozitivistikih metoda jer se na taj nain ne moe doprijeti do znaenja ljudskog
djelovanja. Temelj sociologije, prema kvalitativnim metodolozima/ginjama jest interpretacija drutvenog
djelovanja, a to djelovanje se moe razumjeti samo interpretacijom znaenja i motiva na kojima se
zasniva. Kvalitativni podaci su bogatiji i dublji. Ljudi imaju svijest, oni vide, interpretiraju i doivljavaju
svijet pomou znaenja, aktivno konstruirajui svoju vlastitu drutvenu zbilju. Zadatak interpretativne
sociologije jest da razumije drutveno djelovanje. Razumijevanje je tu kljuno, naspram kauzalnog
objanjenja koje je temeljni cilj pozitivistikog (kvantitativnog) pristupa (iako interpretativni pristupi ne
iskljuuju kauzalno zakljuivanje). Kvalitativni podaci se obino daju rijeima, no mogu biti i mnogo vie
od rijei ili teksta. Fotografije, video i zvuni zapisi mogu se takoer smatrati kvalitativnim podacima.
Kvalitativni podaci koji se iskazuju rijeima, opisima, dubinskim prikazima, transkripti intervjua
vjerojatnije e dati istinitu sliku naina ivota, ljudskih iskustava, stavova, miljenja itd. Jedna od
najee koritenih kvalitativnih metoda jest metoda (dubinskog) intervjua, a u novije vrijeme je sve
ee koritenje metode studije sluaja (case study). Osim razliitih metoda prikupljanja kvalitativnih
podataka, takoer postoje i razliite metode analize kvalitativnih podataka.
Iako razlikovanje kvalitativnih i kvantitativnih podataka moe biti korisno, meu njima se esto
uvodi vrlo otra distinkcija koja moe biti tetna. Iako je razliitost u miljenjima uobiajena pa i poeljna
u znanosti, u nekim podrujima drutvenih istraivanja razlikovanje kvalitativno-kvantitativno vodi do


88

stvaranja suprotstavljenih strana i tvrdnji o superiornosti jedne vrste podataka nad drugom. Oni koji
zagovaraju kvantitativne podatke za njih tvrde da su "tei", "rigorozniji", "uvjerljiviji" i "znanstveniji", dok,
nasuprot tome, oni koji zagovaraju kvalitativne podatke za njih tvrde da su "osjetljiviji", '' dublji'',
"iznijansiraniji", "detaljniji" i "kontekstualni". U novije vrijeme neki sociolozi preispituju potrebu za krutom
podjelom izmeu kvantitativne i kvalitativne metodologije i zagovaraju spajanje oba pristupa, odnosno
kombiniranje kvantitativnih i kvalitativnih istraivanja kako bi se dobila to potpunija slika drutvene
zbilje.
Ukratko, znanost jest misaona interpretacija dijela stvarnosti, koja je zasnovana na istraivanju,
a znanost o drutvu pojmovna interpretacija drutvene stvarnosti zasnovana na injenicama te
stvarnosti. Tu se opa miljenja povezuju s pojedinanim iskustvenim doivljajem, a na temelju
reprezentativnog broja iskustvenih doivljaja se usporeuje, apstrahira nebitno, generalizira bitno. Iako
postoje znanosti ija je apsolutna vrijednost u promiljanju opeg i pojedinanog ljudskog bivanja (npr.
filozofija), vrlo je vana i praktina vrijednost tj. primjena znanstvenih spoznaja.
9. 2. Istraivaki proces
Budui da znanost tei objektivnosti, kako bi se izbjegle pristranosti u znanstvenom istraivanju
potrebno je identificirati vrijednosti koje mogu utjecati na istraivanje. Kako bi se vjerojatnost pristranosti
(predrasuda, krivih premisa, nevaljanih zakljuaka) smanjila na najmanju moguu mjeru ili izbjegla,
znanstvenici/e koriste:
- Alternativne i nulte hipoteze
- Rezultate i zakljuke dati drugim istraivaima
- Provjeravati odnos premisa, podataka, zakljuaka
- Precizno definirati kljune pojmove
- Napustiti tradicionalna shvaanja ako na to upuuju podaci
- to tonije prikupljati podatke.
Znanstveno istraivanje se sastoji od teorijskih i empirijskih aktivnosti (to znai da znanstveno
istraivanje ne poinje izlaskom na teren, i npr. anketiranjem). Istraivaki proces se sastoji od:
Teorijske aktivnosti
1. Izbor i definiranje problema istraivanja
2. Odreivanje podruja znanstvene analize
3. Definiranje pojmova i pojmovna analiza


89

4. Odreivanje ciljeva istraivanja
5. Postavljanje hipoteze/a
Empirijske aktivnosti
6. Identifikacija i klasifikacija varijabli
7. Operacionalizacija varijabli
8. Izrada nacrta istraivanja
9. Izbor i razrada metoda za prikupljanje podataka
10. Planiranje i provedba terenskog dijela istraivanja
11. Sreivanje i obrada/analiza podataka
12. Interpretacija podataka
13. Pisanje znanstvenog izvjetaja
U nastavku emo objasniti neke od vanih koraka u znanstveno-istraivakom procesu:
Definiranje pojmova i pojmovna analiza - rad na relevantnoj literaturi ukljuuje teorijsko
izuavanje teme koja je predmet naeg istraivanja, pri emu treba doznati do koje mjere je istraen
problem, upoznati teorijske pristupe i rezultate postojeih istraivanja, usredotoiti se na slabije
istraene dijelove, definirati kljune pojmove te napraviti pojmovnu analizu.
Pojmovna analiza ukljuuje odabiranje najbolje definicije i obrazlaganje tog izbora, popis
osnovnih pojmova iji se smisleni elementi trebaju pomnije objasniti, obrazloiti i razliite upotrebe
pojmova, povezanost naih pojmova sa slinima, te upotrijebiti viu i niu razinu generalizacije.
Dobivenu definiciju moemo dati na ocjenu strunjacima.
Odreivanje ciljeva istraivanja - konkretnu spoznaju uvijek treba vezati uz problem koji
elimo istraiti. Postoje:
- Pragmatiki / drutveni ciljevi - pitanje koritenja rezultata istraivanja
- Spoznajni / znanstveni ciljevi
Postoje 4 razine spoznaje na kojima se zasnivaju znanstveni ciljevi:
Znanstveno opisivanje deskripcija
- injenice konkretnog predmeta istr. (varijable) prevesti u simboliki jezik znanosti
- Objektivno
- Potpuno
- Sistematino
- Precizno
- Opi uvid u pojavu/proces, nedovoljno operativna razina


90

Znanstvena klasifikacija
- Poblia spoznaja o pojavama, obiljeja i veze koje emo analizirati
- Dosljedna
- Potpuna
- Iscrpna
Znanstveno objanjenje eksplanacija
- Otkriti uzroke na/nestanka/mijenjanja pojave
- Odgovara na pitanja Kako? i Zato?
- 2 vrste eksplanacije:
9 Otkrivanje povezanosti
9 Otkrivanje uzrono posljedine zavisnosti - Smjer veze i intenzitet povezanosti
Znanstveno predvianje predikcija/prognoza
- dinamike karakteristike pojave, najzahtjevniji cilj
- npr. ispitivanje javnog mnijenja npr. prije parlamentarnih izbora
Hipoteze su misaoni odgovori na pitanje o problemu znanstvena pretpostavka koja mora biti
provjerljiva. To je okosnica istraivanja, i u hipotezi se tvrdi o nekom odnosu meu varijablama. to je
teorija u znanosti, to je hipoteza u istraivanju.
Hipoteza je pojam s kojim se esto susreemo u svakodnevnom ivotu, te takoer mnogo puta
koristimo izvedenice tog pojma u svakodnevnoj komunikaciji (npr. hipotetski). Ali kada bi nas upitali da
objasnimo znaenje pojma hipoteza, najvjerojatnije bismo zastali i poeli razmiljati i/ili bismo posegnuli
za rjenikom. Naziv pojma potjee od gr. hypothesis podloga, osnova; izgovor, izlika.
Nekoliko definicija pojma hipoteza:
1. sud za koji se pretpostavlja da je istinit kako bi se njime objasnile odreene injenice (Ani,
2003:442)
2. nauna pretpostavka, postavljena za objanjenje neke pojave, koju treba provjeriti i dokazati
da bi postala vjerodostojna nauna teorija ili nauni zakon (Klai, 1966:499)
3. pretpostavka, zamisao stanovitih naunih postavki i rjeenja koja, iako su jo neprovjerena i
nesigurna, imaju svoju svrhu da premoste praznine u iskustvu i da ukau na vjerojatno
zajednike osnove, uzroke i zakone odreenih skupina pojava i tako zadovolje opravdanu
tenju za suvislou i jedinstvom naune spoznaje (Filipovi, 1965:156)
Nekoliko citata vezanih uz hipotezu:


91

1. Ne podvaljujem hipoteze. (Isaac Newton)
2. ... hipoteza je tvrdnja ija se istina privremeno prihvaa, te ije je znaenje neupitno... (Albert
Einstein)
3. Vrhovni cilj svih teorija jest uiniti nesvodive osnovne elemente onoliko jednostavnima i
malobrojnima koliko je to mogue, a da se pritom ne rtvuje odgovarajui prikaz nijedne
iskustvene injenice. (Albert Einstein)
Hipoteza je specifina tvrdnja u obliku predvianja (predikcije), koja (najee) dovodi u
odnos dvije varijable. (K. Kufrin)
Kada hipotezu podvrgavamo testiranju, mi provjeravamo koliko su nalazi koje smo dobili na
uzorku vjerojatni za itavu populaciju. Prilikom odabira uzorka podrazumijeva se da on mora biti
reprezentativan za populaciju, i sve dobiveno na njemu mora odgovarati populaciji. Ne zanima nas koja
je teorija najuvjerljivija, nego to o tome misli stvarnost. Provjeravamo da li nai statistiki nalazi idu u
prilog stvarnosti ili ne. Na temelju rezultata testa - hipotezu ili prihvaamo ili odbacujemo, ali nikada ne
tvrdimo njenu istinitost odnosno neistinitost. Prilikom prihvaanja/odbacivanja hipoteze svaki istraiva
navodi odreeni rizik/vjerojatnost pogreke. Uvijek postoji mogunost da smo pogrijeili prilikom naeg
odabira, zato je potrebno navesti odreeni rizik kojem se izlaemo.
Cilj formuliranja i provjere hipoteze jest najee provjera teorije. (K. Kufrin)
No ne mora svako istraivanje sadravati hipoteze. Postoje istraivanja koja imaju jednu ili vie
hipoteza, a postoje i ona koja uope nemaju hipotezu. Pa tako istraivanja koja nemaju hipotezu
nazivamo EKSPLORATIVNIM ISTRAIVANJIMA. Takva istraivanja najee opisuju neki fenomen i
njegove dotad neistraene aspekte.
Hipoteza je takoer sastavni dio procesa koje nazivamo indukcija i dedukcija. Ili iz teorije
izvodimo hipoteze DEDUKCIJA; ili iz hipoteza dolazimo do teorije INDUKCIJA.
Varijable su promjenjive veliine o kojima u hipotezama neto tvrdimo. Da bismo provjerili
ispravnost toga to tvrdimo u istraivanju opisujemo ih i mjerimo. Varijeble su promjenjiva obiljeja
pojava/procesa, koji se kvalitativno i kvantitativno mijenjaju, a nisu pojave/procesi sami. U okviru grupe,
varijabla nije pojedinac, ve odreena obiljeja, odnosno svojstvo grupe ili pojedinca. Zavisne varijable
su u sreditu interesa istraivanja (npr. politiki stav), a nezavisne varijable opisuju, klasificiraju ili
objanjavaju zavisnu varijablu (npr. spol, dob, stupanj obrazovanja).
Indikatori (pokazatelji) su mjerljive jedinice neke cjeline. To je najnia jedinica mjere pomou
koje moemo izmjeriti neku pojavu. Indikatori je znak ili simbol varijable. Kod pojmovne analize
ralanjujemo problem na varijable i indikatore. Izbor indikatora je najsuptilniji dio istraivakog procesa.


92

Primjer: Durkheimova teorija samoubojstva
Durkheim je istraivao fenomen samoubojstva. Zanimalo ga je to utjee na uestalost
samoubojstava. Povezao je stopu samoubojstva s razinom individualizma u drutvu. Budui da
individualizam ne moemo mjeriti direktno, Durkheim je osmislio kako ga mjeriti indirektno
putem odreenih indikatora/pokazatelja (to je proces operacionalizacije osmiljavanje mjernih
instrumenata drutvenih fenomena, za koje uvijek moramo provjeravati jesu li ti instrumenti
dobri tj. da li mjere to za to smo ih namijenili. Npr. mjerni instrument moe biti set pitanja u
anketi).
Operacionalizacija individualizma (indikatori za vie i manje individualizma):
Vie individualizma Manje individualizma
Neoenjeni, neudate Oenjeni, udate
Bez djece S djecom
Nisu lanovi sportskih drutava lanovi sportskih, kulturnih i sl. drutava
Protestanti Katolici
Durkheim je pronaao da:
- Stopa samoubojstva vea je kod neoenjenih, neudanih nego kod oenjenih, udanih.
- Stopa samoubojstva vea je kod onih bez djece, nego kod onih koji imaju djecu.
- Stopa samoubojstva vea je kod onih koji nisu lanovi sportskih, kulturnih i dr. drutava
nego kod onih koji su lanovi takvih drutava.
- Stopa samoubojstva vea je kod protestanata nego kod katolika.
Ukoliko su nae hipoteze potvrene, moemo kao i Durkheim zakljuiti: to je vie
individualizma u drutvu, to je vea stopa samoubojstva.
Izbor istraivake metode ovisi o nekoliko razloga: o temi istraivanja, teorijama koje se
trebaju provjeravati na najprikladniji nain, praktinim razlozima kao to je dostupnost odreene vrste
uzorka, ograniena financijska sredstva itd. Takoer, svaka znanstvena metoda bi trebala zadovoljiti:
Pouzdanost razliiti istraivai isti rezultati; prednost kvantitativnih metoda
Valjanost istinska slika drutvene stvarnosti (npr. crkveni obredi i religioznost),
prednost kvalitativnih metoda
Praktinost kvantitativne vs. kvalitativnih metoda
Uzorak je dio vee populacije koja se istrauje, a koji predstavlja itavu tu populaciju. Ukoliko je
uzorak reprezentativan odabrani koji ine uzorak su presjek odreene grupe (osnovnog skupa)


93

mogue je generalizirati rezultate. Okvir uzorka je vaan (npr. telefonski imenik je nereprezentativan!).
Postoje razliiti uzorci: sluajni, stratificirani, kvotni, namjerni, prigodni itd. od kojih za svaki postoje
posebna pravila kako se sastavlja.
Interpretacija rezultata istraivanja. Vano je dovesti podatke :
- u vezu sa hipotezom koju smo postavili
- u vezu sa drugim slinim istraivanjima
- u vezu s primijenjenim postupcima u istraivanju
- provjerene hipoteze dovesti u vezu s teorijom od koje smo poli u istraivanju
- interpretacija rezultata se ne iscrpljuje samo provjerom hipoteze nego izvlaimo nove
pretpostavke
Dijelovi znanstvenog izvjetaja
- Naslov
- Saetak u nastavku kljune rijei
- Uvod i problem (ciljevi i hipoteza)
- Metodologija
- Pregled literature/dosadanjih istraivanja (teorija, koncepata, empirijskih rezultata)
- Rezultati istraivanja i interpretacija
- Zakljuak
- Saetak na svjetskom jeziku
- Bibliografija (koritena literatura)
- Predmetno i autorsko kazalo pojmova (javlja se u sintetikim radovima)
- Prilozi (npr. upitnik ili protokol intervjua)
Citiranje
Kada nekoj hipotezi dajemo vanost, iznosimo miljenja drugih autora/ica koja su povezana sa
njom.
- Slui za ilustraciju misli drugog istraivaa
- Moe posluiti kao ilustracija vremena i mjesta neke zanimljive misli
- Citiramo ono to drimo vanim za problem koji istraujemo
Citiranje: '.' (Weber, 1985: 17).
Parafraziranje: . (Shiva, 1974).
Vano je uz citat tono navesti izvor kako bi se itatelj mogao sam uvjeriti u izvornost citata i
provjeriti kontekst citiranog i ostale informacije i izvornig teksta.


94

Koritenje literature
Svako znanstveno istraivanje treba zapoeti prouavanjem literature o fenomenu kojeg elimo
istraiti. U znanstvenom istraivanju koritenje literature ima nekoliko ciljeva: dolaenje do rezultata koji
su povezani s istraivakim problemom; mogunost ire rasprave o navedenoj temi; mogunost
pronalaenja teorijskog okvira za novo istraivanje.
Temelj za koritenje literature u istraivanju mogu biti svi ili pak samo neki od navedenih
razloga.
to se tie kvantitativnih istraivanja ona ukljuuju prouavanje literature koja je usmjerena na
istraivaka pitanja i hipoteze. U planiranju kvantitativnih istraivanja literatura se esto koristi u
uvodnim razmatranjima o predmetnoj problematici i detaljno je opisana u odjeljku pod nazivom
odabrana ili referentna literatura ili pregled literature. S obzirom na metodoloka ishodita,
literatura je deduktivnog karaktera kao i teorijski okvir za istraivaka pitanja i hipoteze. Postoji nekoliko
praktinih sugestija ili pristupa korisnih za identificiranje, pisanje, planiranje i lociranje literature u
istraivanju:
U nacrt treba ukljuiti kljune informacije iz prethodnih istraivanja kao i pregled pojedinanih
istraivakih studija ili eseja. Znai treba formulirati problem u istraivanju, postaviti sredinji cilj
istraivanja, dati osnovne informacije o populaciji ili uzorku, dati pregled kljunih rezultata koji se odnose
na studiju kao i pregled cjelokupnog metodolokog instrumentarija.
Na kraju studije treba dati jasan pregled literature s tonim bibliografskim podacima. to prije
treba stvoriti bazu bibliografskih podataka i spojiti se na internet. Treba odabrati prikladan i konzistentan
nain navoenja referenci (europski ili ameriki).
9. 3. Neke od metoda istraivanja u ruralnoj sociologiji i drutvenom aspektu agroekonomskih
istraivanja:
9. 3. 1. Sudjelujue promatranje
je poseban oblik promatranja drutvene stvarnosti u kojem se istraiva ukljuuje u drutvenu
grupu i situaciju koje se istrauju (Npr. mjesec dana ivota i istraivanja provesti u planinskom
izoliranom selu na Velebitu). Ovakav pristup u kojem istraiva moe izravno promatrati, ali i sudjelovati
u radu grupe omoguuje mu mnogo prisniji kontakt sa subjektom istraivanja, nego to je to u drugim
nainima istraivanja. Bitno je napomenuti kako se istraiva ne smije preruavati u grupi. On mora
jasno izjaviti da je on istraiva. Ovo esto moe izazvati nelagodu kod sudionika grupe, ali istraiva
upravo mora istraiti tu situaciju i proanalizirati zato ona sudionicima stvara neprilike. U sluaju da bi se


95

preruio i prikrivao svoju mo koju posjeduje ulogom istraivaa to bi samo izobliilo istraivanje te ono
stoga ne bi bilo valjano. Npr. sudjelujue promatranje se moe provesti u maloj ruralnoj zajednici ivei
odreeno vrijeme s pripadnicima/ama te lokalne zajednice pri emu se znanstveno biljei drutvena
struktura i dinamika zajednice, odnosi, komunikacija, problemi i slino sve to je istraiva/ica
postavio/ila za cilj u svom istraivanju. Nakon prikupljanja podataka, oni se analiziraju i interpretiraju.
Rezultat itavog istraivanja moe biti objanjenje/razumijevanje drutvenog ivota, potvrivanje
postojee ili razvoj nove drutvene teorije.
9. 3. 2. Anketa
Prije izrade ankete moramo imati nacrt istraivanja, precizno formuliran problem istraivanja,
sadrajno i precizno definirane kljune pojmove, odreene ciljeve, hipoteze, varijable, indikatore, mjerne
instrumente. Ako smo odluili anketom prikupljati podatke operacionalizacijom varijabli odreujemo
sadraj anketnih pitanja, a vrsta pitanja ovisi o onima za koje je namijenjeno da odgovaraju na njih.
Svako pitanje se odnosi na indikator, jer se indikator odnosi na varijablu, varijabla na hipotezu, a
hipoteza na problem. Istraivanje poinje i zavrava teorijom, te upitnik mora biti teorijski osnovan na tri
podruja (Vujevi, 2000:str):
1. teorijska osnovanost na spoznajama o predmetu koji se istrauje (svako pitanje se odnosi na
indikator),
2. teorijska osnovanost na spoznajama stavova i miljenja (pitanja se postavljaju na razini
habitualnih miljenja),
3. teorijska osnovanost na spoznajama iz metodologije anketnih istraivanja (metrijska definicija
varijable).
Anketa je metoda istraivanja pomou koje moemo doi do stavova i miljenja ispitanika. Ova
metoda je specifina za socioloka istraivanja, tj. u podruju sociologije je dovedena do visokog
stupnja razvoja (kao npr. testovi inteligencije u psihologiji), iako ju danas koriste i mnoge druge
znanstvene discipline. Anketa nije skup bilo kakvih pitanja postavljenih nasumce nekim ljudima. Anketa
podrazumijeva itav istraivaki proces u kojem se u odreenoj fazi istraivanja postavljaju odreena
pitanja odreenoj vrsti i broju ljudi na odreeni nain kako bismo dobili istinite odgovore sa svrhom
generalizacije podataka dobivenih na uzorku na cijelu populaciju. Anketa je tehniki postupak za
prikupljanje injeninog materijala kombinacijom statistike metode uzorka s metodom intervjua ili
upitnika.


96

Anketa je ukupnost metodolokih postupaka zasnovanih na upotrebi razgovora (intervjua) ili
pismenog upitnika u kombinaciji s metodom uzorkovanja. To je poseban oblik neeksperimentalnog
istraivanja koje kao osnovni izvor podataka koristi osobni iskaz ljudi o miljenjima, uvjerenjima,
stavovima i ponaanju, pribavljen odgovarajuim nizom standardiziranih pitanja. Ona slui za
postavljanje pitanja odreenim ljudima, na odreeni nain da bi se dobili toni odgovori.
Upitnik je obrazac koji slui za prikupljanje odgovora na pitanja upotrebom jednog formulara
kojeg ispitanik sam ispunjava. To je razmjerno jeftin, brz i djelotvoran nain kojim se od velikog broja
ljudi dobiva velika koliina podataka. Uobiajen naziv za prikupljanje podataka na uzorku odreene
populacije prema planu istraivanja jest ispitivanje javnog mnijenja.
Upitnik ima dvostruku ulogu. Prva mu je funkcija dobivanje potrebnih informacija i to tonijih
podataka u skladu s ciljevima istraivanja, a druga je u tome da pomogne anketaru kako bi doveo
ispitanika u takvo raspoloenje da mu to lake i u boljoj volji iznese svoja miljenja.
Anketa nije jednoznaan pojam. Vano je razlikovati:
- Anketu u irem smislu svako prikupljanje podataka putem postavljanja pitanja, koja
obuhvaa:
anketu u uem smislu
intervju
test
- Anketa u uem smislu pismeno prikupljanje podataka o stavovima i miljenjima na
reprezentativnom uzorku ispitanika pomou upitnika (upitnik - pismeni obrazac s unaprijed
osmiljenim pitanjima u koji ispitanici/sudionici unose svoje odgovore).
Razlike u terminologiji intervju je anketa u irem smislu; anketa je metoda, a upitnik je
obrazac za unoenje odgovora; neki/e autori/ce u pojedinim granama znanosti koriste pojam ispitivanje
koji uglavnom odgovara pojmu ankete (pogledajte poglavlje 8.) U sociolokim istraivanjima koristi se
gorenavedena terminologija (metoda promatranja, metoda ankete, intervju, upitnik, protokol intervjua
itd. a u npr. marketinkim istraivanjima: metoda opaanja, metoda ispitivanja, podsjetnik za intervju
itd.).
Anketna istraivanja moemo podijeliti s obzirom na svrhu istraivanja, pa tako imamo ona koja
tee opisu - deskriptivna, ona koja tee istraivanju novih fenomena eksplorativna i ona koja tee
objanjavanju - eksplanatorna. Moemo je razvrstati i na temelju vrste podataka koje prikupljamo:


97

sociodemografska obiljeja, drutveno ili fiziko okruenje, ponaanje, miljenja i stavovi. Moe se
koristiti kao metoda otkria da bi se dolo do problema, te ee kao metoda verifikacije kao prikupljanje
podataka za provjeru problema i hipoteza. Za dobro anketno istraivanje potreban je reprezentativan
uzorak kako ne bi dolo do pogreke uzorka, potrebno je poznavati problematiku istraivanja, obiljeja
ispitanika i samu anketu.
Frederick Le Play (1806-1882) tvorac moderne ankete
George Gallup (1901-1984) osniva prvog instituta za ispitivanje javnog mnijenja
Ispitanici/e sudionici/ce kako bismo (iz pozicije znanstvenika/ica) maksimalno smanjili
neravnopravan tj. podreen poloaj osoba koje odgovaraju na nae ankete ili intervjue, danas ih sve
ee nazivamo sudionicima/ama istraivanja, umjesto ispitanicima/ama.
9. 3. 2. 1. Anketa u uem smislu
Prednosti ankete
Moemo saznati podatke o doivljaju, sposobnosti, stavovima, miljenjima, svjetonazoru,
emocijama, karakteru, vrijednostima
Moemo saznati podatke o prolosti, sadanjosti, budunosti
Ekonomina je u kratkom vremenu moemo doi do velikog broja podataka (smanjuje
trokove istraivanja)
Tekoe ankete
Epistemoloke
Zbog razliite strunosti ispitanika/ca odgovori su u razliitoj mjeri toni i iskreni
Psiholoke
Anketu je teko prilagoditi se svim ispitanicima/ama
Razliita razina razumijevanja i zainteresiranosti
Potrebno je prilagoditi anketu najnioj razini
Drutvene
Tendencija ispitanika/sudionika da daju drutveno poeljne odgovore
Vano je osigurati anonimnost i indirektna pitanja kako bi smo omoguili davanje odgovora
bez tekoa
Primjer: seljaci prilagoditi anketu specifinostima populacije koju ispitujemo
razumijevanje, pismenost, rjenik
seljak govori i ono to anketar ne trai


98

pokuava ostaviti dobar dojam, lijepo govoriti, trai razumijevanje anketara doivljava kao
vlast/autoritet
Pitanja u anketi
Sadraj pitanja koja postavljamo u toku jedne ankete moe se klasificirati na razne naine, no
uglavnom se mogu razlikovati etiri kategorije podataka:
Osobni podaci i podaci potrebni za identifikaciju ispitanika i upitnika u toku obrade takozvani
sociodemografski podaci (spol, dob, obrazovanje, mjesto stanovanja, zanimanje itd.)
podaci o okolini (objektivni uvjeti pod kojima se odvija neka djelatnost, npr. uvjeti rada u jednoj
radionici)
podaci o ponaanju (pitanja o navikama, ekonomskim navikama, to ovjek kupuje ili na to
troi, kako provodi slobodno vrijeme, itd.),
podaci o razini informiranosti, miljenjima, stavovima, motivima i tenjama.
Set od odreenog broja pitanja unutar upitnika koji su meusobno teorijski povezana te koji se u
upitniku pojavljuju kao cjelina naziva se instrument.
Pitanja mogu biti:
Otvorena pitanja ispitanik/ca / sudionik/ca odgovara svojim rijeima
Prednosti
Lako ih je sastaviti
Ne usmjeravaju ispitanika u odreenom smjeru
Odgovori mogu posluiti za sastavljanje zatvorenih pitanja
Imaju veu heuristiku vrijednost
Nedostaci
Zahtijevaju visoku razinu pismenosti ispitanika/ca / sudionika/ca
Dobije se malo odgovora
Imaju malu verifikacijsku vrijednost
Teak zadatak, to moe smanjiti motivaciju ispitanika/ca / sudionika/ca
Nije mogue postaviti vei broj pitanja
Tea je obrada nema standardiziranih odgovora
Zatvorena pitanja strukturirana, s ponuenim odgovorima, pitanja fiksiranog izbora
Prednosti
Ne zahtijeva veu pismenost ispitanika/ca / sudionika/ca
Laki zadatak za ispitanika/cu zaokruivanje
Vei broj pitanja
Laka obrada
Vea verifikacijska vrijednost


99

Nedostaci
Tee ih je sastaviti
Ogranienost u davanju odgovora (i prednost!)
Pasiviziranje ispitanika/ca / sudionika/ca
2 vrste zatvorenih pitanja
S ponuenim odgovorima nabrajanja 2 i vie
S ponuenim odgovorima intenziteta optimalno 5 stupnjeva
Primjer: Zadovoljstvo ili slaganje varira: min. neutr. max. (najee skala 1-5) -
maksimalno slaganje, neutralno, maksimalno slaganje
Znanje varira: 0 max.
U anketi moemo jo razlikovati i:
Direktna pitanja
pitamo upravo ono to elimo
kada nema tekoa u tome to pitamo
Indirektna pitanja
kada se mogu pretpostaviti potekoe u davanju iskrenog odgovora
npr. itate li knjige, politiki stavovi
omoguuju istraivau/ici zaobilazni put do odgovora, no to nije uvijek dovoljno
Projektivna pitanja
omoguuju ispitaniku/ci da iskreno iznesu svoje miljenje, npr. identificirajui se s odreenom
osobom ili da odgovara u ime skupine kojoj pripada, a ne izraava direktno svoje miljenje.
Primjer:
o to mislite o predavanjima profesora.......?
o Projektivno:
o to studenti misle o predavanjima profesora.........?
Dakle, anketna pitanja sadrana u upitniku trebaju potai ispitanika/cu na iznoenje vlastitog
miljenja o problemu kojim se bavi istraivanje, te moraju biti valjana i pouzdana.
Na smanjenje pouzdanosti utjee:


100

Nain postavljanja pitanja: vie pitanja u jednom, vieznana ili nejasna pitanja, uravnoteenost
pitanja, izbor rijei i formulacija pitanja, naglasak i navoenje u pitanjima, otvorena i zatvorena
pitanja, ukljuivanje odgovora ne znam.
Neposjedovanje stava
Redoslijed pitanja
Na smanjenje valjanosti utjee: Osjetljiva pitanja, drutvena poeljnost i akviesencija
(potvrivanje)
Vie pitanja u jednom Ispitanik/ca se moe slagati sa jednim dijelom pitanja, ali sa drugim ne
mora, pa nastaju tekoe u davanju odgovora. Npr: Mislite li da bi drava trebala poveati porez na
cigarete kako bi prikupila novac za obrazovanje?
Vieznana ili nejasna pitanja Ispitanici/e mogu loe postavljeno pitanje shvatiti na razliite
naine, a upotreba rijei koje nemaju jedinstveno znaenje jedna je od greaka koja moe dovesti do
razliitog tumaenja. Npr: Gledate li televiziju obino uveer? Rije 'obino' moe imati razliito
znaenje, svaki dan, jednom tjedno. I samo pitanje se moe protumaiti na vie naina.
Uravnoteenost pitanja - Pitanja ne smiju favorizirati jedan tip odgovora. Npr: Podravate li
pravo na pobaaj? Bilo bi bolje: Podravate li pravo na pobaaj ili mi se protivite?
Izbor rijei i formulacija pitanja - Treba se rukovoditi naelima razumljivosti i kratkoe pitanja,
bez koritenja nepotrebnih rijei, stranih i strunih izraza.
Naglasak i navoenje u pitanjima Ispitanika/cu ne smijemo navoditi da se sloi s tvrdnjom u
pitanju niti stavljati naglas na odreene rijei koje upuuju na pozitivan ili negativan stav. Npr: Mnogi
dre da je moral u drutvu opao. Slaete li se vi s tim?
Posjedovanje stava i odgovor 'ne znam' - Uvijek postoje ispitanici/e koji/e nemaju stav o
nekom pitanju, nisu zainteresirani za njega ili ne znaju nita o njemu, te im se mora omoguiti odgovor
'ne znam', da bi se oni koji imaju pozitivan ili negativan stav mogli pravilno rasporediti.
Redoslijed pitanja - Razliit redoslijed pitanja izaziva razliit podraaj na ispitanike, pitanje koje
je prethodno moe utjecati na odgovor na sljedee pitanje. Npr: ispitanici/e imaju pozitivniji stav o
pobaaju ako se prethodno pitanje odnosilo na pobaaj u sluaju djece s mentalnim/tjelesnim
poremeajima.
Osim toga poetna pitanja trebaju biti laka, a osjetljivija osobna pitanja pred kraj u sluaju
odustajanja o ankete.


101

Potvrivanje Ispitanici/e su skloniji davati potvrdan odgovor, te moramo pazit na nain
postavljanja pitanja.
Sugestivna pitanja usmjeravaju ispitanike prema odreenim pitanjima
Pri odreivanju redoslijeda i naina postavljanja pitanja vano je paziti na:
Ispitivanja su pokazala da su ljudi osjetljivi na miljenje uglednih linosti pa upotreba autoriteta
djeluje sugestibilno na njihove stavove. Zato bi trebalo pri sastavljanju pitanja izbjegavati simbole koji
imaju naroiti ugled u oima ispitanika. Isto vrijedi i za stereotipe, jer je dobro poznat utjecaj rijei ili
simbola optereenih emocionalnim sadrajem.
Pri verbalnoj formulaciji pitanja treba paziti i na utjecaj konteksta. Iako se to nekako samo po
sebi podrazumijeva, ispitiva mora imati na umu da e se rezultati razlikovati s obzirom na kontekst u
kojemu se vri ispitivanje. Isto tako treba voditi rauna o tome da se pitanja rasporede tako da odgovor
na jedno ne utjee na odgovor na drugo pitanje. Pitanja slina po smislu najbolje je to vie rastaviti da
bi se smanjila interakcija pitanja.
Svaki upitnik ima odreeni redoslijed ili strategiju pitanja, nain na koji je izgraen i povezan
u cjelinu. Postoje dva naina na koji se postie konani izgled upitnika; psiholoki i logiki.
Psiholoka strategija prvenstveno vodi rauna o tome kako e se uspostaviti dodir s
ispitanikom, odnosi se na odravanje procesa komunikacije izmeu anketara i anketiranog. Pritom se
pazi da interes ispitanika postepeno raste u toku anketiranja, da se prelazi sa lakih na tea pitanja, da
se ispitanika ne zbuni preuranjenim ili iznenaujuim pitanjem, i da se oprezno prelazi sa jedne skupine
problema na drugu, bez skokovitih prijelaza. Ovaj pristup najee se usporeuje sa dvostrukim
lijevkom.
Logikom tipu strategije pred ispitivaa se postavlja problem kako postepeno prodrijeti u
strukturu itavog niza pitanja ili stavova da bismo doli do to tonijeg odgovora. Ova se strategija
odnosi na razvijanje misaonih okvira kroz koje vodimo ispitanika da bi bolje zadrli u strukturu njegovog
stava. Na prvom mjestu je logika samog ispitanika, i cilj je olakati mu da na to prirodniji nain slijedi
tok misli idui od jednog pitanja do drugog.
Svaki upitnik mora biti valjan, to znai da se odnosi na problem koji se istrauje, i pouzdan, tj.
da se u ponovljenom istraivanju dobiju identine (ili barem sline) vrijednosti kao u prethodnom.
Najlaki nain da se provjeri da li upitnik odgovora svim ispitivaevim potrebama jest
predtestiranje ili pilot studija. Pilot istraivanje je provjeravanje cijelog upitnika na manjem uzorku
kako bi se utvrdila njegova iskoristivost te kako bi se mogue prilagodili pojedini dijelovi u svrhu boljih
izlaznih rezultata.


102

Uputno je svaki pojedini instrument u upitniku prvo testirati na manjem uzorku kako bi se
provjerilo je li on pouzdan i valjan. Takoer treba provjeriti njegove statistike (metrijske) karakteristike
kako bi se izbjeglo da nakon provoenja istraivanja utvrdimo kako je cijeli instrument znanstveno
bezvrijedan.
Karakteristike deskriptivnog ili normativnog pristupa:
1. Deskriptivnim pristupom istraujemo situacije koje zahtijevaju primjenu tehnika
promatranja kao glavnog naina prikupljanja podataka.
2. Populacija deskriptivnih studija mora biti paljivo izabrana i odreena.
3. Najvanije razumjeti ljude koje promatramo i promatranje osloboditi od predrasuda.
4. Podaci moraju biti prikupljani organizirano i sistematski kako bi se iz njih mogli izvui
valjani zakljuci.
U izradi anketnih pitanja, neophodno je izbjegavati:
Suvie neodreena pitanja koja ne doputaju jasne odgovore. Primjer: Pitanje
postavljeno u amerikom asopisu Fortune: Smatrate li da e nakon rata ljudi raditi vie,
podjednako ili ne toliko koliko prije?, s modalitetima: vie, podjednako, ne toliko, ne
znam. Ovdje ima vie nejasnih pojmova: ljudi (razliito znaenje za razliite ispitanike - neki
misle na pojedinu klasu ili grupu ljudi, dok neki misle na sve ljude, u svim slojevima), zatim
pojam 'vie' (moe se shvatiti da e ljudi raditi due vremena, da e biti vie takmienja ili da e
se od njih traiti vea kvaliteta), i na kraju 'kao prije' (odnosi li se to na vrijeme prije rata ili na
ratno razdoblje?)
Pitanja nejasnog znaenja
Pitanja koja sadre stereotipne stavove ili predrasude i utjeu na stvarni smisao.
Primjer: u svakom drutvu postoji niz duboko ukorijenjenih predrasuda, pa ako se postavi
pitanje koje pretpostavlja neku predrasudu, odgovor e biti stereotipan. On nije produkt dubljeg
razmiljanja ve naprosto izraz drutvenog konformizma. Da bi se takvi stereotipni odgovori
izbjegli potrebno je upotrebljavati produbljene upitnike koji e jasnije osvijetliti prirodu stava.
Neshvaena pitanja zbog tehnikih i neuobiajenih rijei
Pitanja iji sadraj nije dovoljno opisan - potrebno je poblie odrediti pojmove da ne
bi dolo do zbrke. Npr. na pitanje Koja je zemlja najnaprednija? esto se, pogotovo u
zapadnim zemljama, dobije odgovor SAD. No pritom pojam najnaprednija nije dovoljno opisan
pa neki ispitanici misle na ivotni standard, drugi pak na ljudska prava...


103

Mogui odgovori na pitanje nisu dovoljno iscrpni - broj moguih odgovora mora
odgovarati stvarnoj diferencijaciji miljenja kod najveeg broja ljudi; ako se postavi premalen
broj moguih odgovora, odgovor moe biti rezultat sugestije jer se ispitanika stavlja u jedan
sueni okvir miljenja koji se uope ne mora poklapati s njegovim vlastitim.
Previe ili predugake mogunosti - ako je mogunosti izbora previe, ispitanik/ca ih
ne moe dobro zapamtiti, ak ni kada ih ima pred sobom napisane. Isto tako ako je pitanje
neto due ili sloenije ispitaniku je tee uoiti njihov toni smisao.
Pitanja iji smisao nije dosta vidljiv
Pitanja koja se odnose samo na jedan dio populacije i stoga su besmislena za
veinu ljudi ( npr. samo na mukarce, ene, starije, zaposlene)
Pitanja na koja moemo dobiti samo stereotipne odgovore - ljudi daju odgovore koji
su u skladu s opeprihvaenom vrijednou.
Besmislena pitanja i odgovori na njih - nije ih lako otkriti, no upotrebom jasnih
pojmova, kratkih pitanja, filter-pitanja, tehnika skaliranja i predtestiranja mogu pomoi da se
ogranie i uklone.
Istraivanja u suvremenoj semantici pokazala su da smisao istog pojma moe biti vrlo razliit za
razne ljude ili u raznim kontekstima. pokazalo se da smisao jednog pitanja moe jako varirati prema
tome kako je pitanje formulirano i da postoje mnogi izvori nejasnoa u poimanju pravog smisla nekog
pojma.
Ponaanje anketara/ke i anketirane osobe za vrijeme ankete jedan od stalnih i potencijalnih
izvora pristranosti. Do uzroka pogreaka i pristranosti ne moemo doi neposredno jer se oni nalaze u
samim motivima i interesima anketara/ke i anketiranoga. Definiramo li pristranost polazei od
interakcije, tada moemo rei da je pristranost svaka neplanirana i neoekivana reakcija ili interakcija u
situaciji ispitivanja (Supek, 1981:231). Osobine koje su najvie pod utjecajem socijalizacije najvie
utjeu u procesu interakcije, te je to razlog zato nema nekih opih zakona o pristranosti; pristranost je
uvjetovana drutvenom sredinom (Supek, 1981:232). Stav anketara/ke je bitan faktor pristranosti, jer
prema Cahalanu, Tamulonisu i Verneru (1947, prema Supeku, 1981) anketar/ka tendira pripisati vlastiti
stav anketiranome.
Pri svakom anketiranju valja raunati s brojnim izvorima greaka (Supek, 1981:227). Vujevi
(2002:134/5) navodi 5 tipova pogreaka u postavljanju anketnih pitanja:
1. pogreka eksperta koritenje strunog jezika u pitanjima
2. nedovoljno saeti ponueni odgovori smanjena preglednost


104

3. neukljuivanje svih mogunosti odgovaranja usmjeravanje ispitanika prema
odgovorima koji su im ponueni
4. upotreba emocionalnih obojenih i stereotipnih rijei moe utjecati na smjer odgovora
ispitanika
Anketa se moe provesti na vie naina:
1. individualnim anketiranjem kvalitetnije, skuplje, sporije, manje standardizirano, manje
anonimno
2. grupna anketiranja jeftinija, bra, standardnija, manje kvalitetni odgovori
3. anketiranje putem pote uz mnoge prednosti je velik nedostatak, a to je da ispitanici rijetko
vraaju upitnike; nije za verifikaciju hipoteza
4. telefonska anketa manje kvalitetni odgovori
Uvod u anketu
Da bi anketa bila uspjeno provedena, osim kvalitete unaprijed pripremljenih pitanja, vano je
da anketar/ka napravi uvod u anketu:
Potaknuti ispitanika na suradnju
Objasniti o emu se radi u anketi, u koju svrhu se provodi istraivanje, kako se
ispunjava upitnik i zamoliti za iskrene odgovore
Istaknuti anonimnost i opisati kako je osigurana
Zadovoljiti kriterije dobrog komuniciranja
Stjecanje ispitanikovog/sudionikovog povjerenja uvjet za iskrenost
Pobuditi zanimanje, znatielju
Zahvaliti na suradnji
Kada elimo pobuditi interes sudionika/ca / ispitanika/ca za anketiranje, koristimo se njihovom
motivacijom. Altruistika motivacija je kada ispitanike zamolimo za pomo u rjeavanju problema.
Pragmatika motivacija kada ispitanici imaju odreenu korist, bilo od rezultata istraivanja ili od
naknade za trud. Katartika motivacija se primjenjuje pri tabu temama kada ispitanici uz anonimnost
mogu iskreno rei svoje miljenje. Da ispitaniku/ci ne bi bilo neugodno odgovarati, poinjemo anketu s
opim pitanjima s opeg stajalita, zatim prelazimo na osobna pitanja kada je osoba oputena, te
zavravamo s opim pitanjima s osobnog stajalita.


105

Dodatno: Voditi rauna o tome tko e ispunjavati upitnik, kakav e biti izgled upitnika, kakav je
verbalni oblik pitanja, postoji li slijed pitanja koji treba slijediti, koliko pitanja ulazi u upitnik, je li svrha
utvrditi injenice i znanje ili vjerovanja, miljenja i stavove, ako upitnik elimo provoditi longitudinalno
(ponavljati nakon odreenog vremenskog perioda), pitanja moraju biti prilagoena da odgovori budu
usporedivi, voditi rauna o obradi podataka koja e uslijediti nakon prikupljanja.
9. 3. 2. 2. Intervju
Intervju ili znanstveni razgovor je kvalitativna metoda koja podrazumijeva svako prikupljanje
podataka putem verbalne komunikacije iji je cilj da se dobiveni podaci koriste u znanstvene svrhe.
Naravno intervju moe biti voen i u neznanstvene svrhe. Osnovni cilj intervjua je prikupljanje
informacija o subjektivnom odnosu pojedinca (mnijenja, vjerovanja, stavovi) prema nekoj drutvenoj
pojavi. Intervju koji se odvija izmeu poslodavca i potencijalnog zaposlenika i novinarski intervju nisu
znanstvene metode i kao takvi nemaju teorijsku podlogu niti osnovu za znanstvene zakljuke.
Svako pitanje mora imati direktnu ili indirektnu vezu s osnovnim ili posebnim hipotezama i biti
jasno i precizno formulirano prema jeziku grupe koja se ispituje, a ne smije biti nedovoljno specifino,
viesmisleno i sugestivno. Pitanjima treba slijediti logiku progresiju, to znai da se ispitanika/icu
motivira nainom postavljanja pitanja postepeno od jednostavnih prema sloenijim pitanjima
pobuuje se njegov/njezin interes, pitanja se ne postavlja brzo i iznenada posebno ako nas zanimaju
osobni podaci; ne dovodi ga/ju se do pitanja koje bi ga/ju moglo dovesti u osobnu nepriliku, a da mu se
ne prui mogunost za objanjenje.
Specifino za intervju jest postavljanje otvorenih pitanja.
Zadatak ispitivaa/ice da se pitanjima prilagoava stanju ispitanika/ce. Ukoliko on/a ne
odgovara na pitanje ono se moe preformulirati ili ponoviti kako bi se dobio odgovor. Nije uputno vriti
pritisak na ispitanike/ce da odgovaraju na pitanja. Interakcija ispitivaa i ispitanika ovisi o radu i
sposobnostima anketara, stava ispitanika prema istraivanju i njihovih sposobnosti da daju odgovore
zadovoljavajueg karaktera te uvjetima u kojima se vodi razgovor.
Pri izboru anketara/osobe koja provodi intervju treba voditi rauna o njegovom potenju,
zainteresiranosti, tonosti, sposobnosti prilagodbe, linosti i temperamentu, inteligenciji i obrazovanju,
poznavanju jezika ciljane grupe, a potrebno je i poznavanje problema koji se ispituje. Intervju zahtijeva
iskusnije anketare.
Intervjuirati ne znai pitati bilo koga bilo koje pitanje na bilo koji nain. Intervju mora biti paljivo
isplaniran i vjeto voen razgovor. Iako je svaki intervju razgovor, svaki razgovor nije intervju. Za razliku


106

od razgovora intervju se vodi s odreenim ciljem i po odreenom planu koji je voditelj/ica intervjua
unaprijed pripremio/la.
U procesu intervjua osobe koje razgovaraju nisu ravnopravne u raspravi kako je to sluaj s
obinim razgovorom; uloge sudionika unaprijed su podijeljene i zna se tko je voditelj razgovora, a tko
ispitanik. Koristei u svojim istraivanjima metodu intervjua, istraiva/ica dobiva podatke od osoba s
kojima je u izravnom kontaktu.
Prednost intervjua u odnosu na druge metode prikupljanja podataka je viestruka. Intervju
omoguava istraivau da usmjerava razgovor na eljenu tematiku, a ovisno o ispitanikovim reakcijama
kao i neverbalnoj komunikaciji, omoguava korigiranje eventualnih nesporazuma "u hodu". Intervju nije
nuno usmjeren tok informacija, ve kompleksna komunikacija "uivo". Neke informacije i nije mogue
dobiti drugaije nego neposrednim kontaktom. Razna osobna razmiljanja i prepriavanja koja
istraivau omoguuju cjeloviti uvid u razumijevanje problematike i kvalitetniju interpretaciju dobivenih
pokazatelja. Intervju ima za cilj dobivanje podataka o ivotu, miljenjima, stavovima, interesima,
iskustvima, motivima, potrebama, planovima itd.
S obzirom na formu intervju moe biti strukturirani i nestrukturirani. U nestrukturiranom
intervjuu planira se tema razgovora, a pitanja se formuliraju tijekom razgovora. U strukturiranom
intervjuu pitanja i sam tijek razgovora se pomno planiraju.
Metoda grupnog intervjuiranja u kojoj se osim neposrednih odgovora na pitanja voditelja
intervjua potie i diskusija meu ispitanicima esto se naziva i metodom fokus grupa. U fokus grupi
ispitanici izmjenjuju vlastita iskustva i razmiljanja te se uputaju u kvalitetnu diskusiju koju voditelj
intervjua potie i moderira. Kod strukturiranog pristupa visok je nivo aktivnog sudjelovanja moderatora,
dok je kod nestrukturiranog pristupa on relativno nizak.
Vrijeme intervjua treba unaprijed dogovoriti. Pitanja koja planiramo postaviti treba unaprijed
pripremiti. Treba zatraiti dozvolu biljeenja ili snimanja razgovora. Dobro je ispitanika prije intervjua
podsjetiti na predstojei razgovor i dati mu listu s pripremljenim pitanjima. Treba biti toan, drati se
plana pitanja i imati svoju kopiju plana pitanja u sluaju da je ispitanik svoju zametnuo. Tijekom
razgovora treba odmah pitati ako nam izlaganje ispitanika nije jasno. Nakon intervjua kada obradite
materijal u oblik koji je prikladan za va istraivaki izvjetaj treba materijal pokazati ispitaniku i traiti
njegovu pismenu dozvolu za njegovo koritenje kao podataka u vaem izvjeu.
Negativni motivi kao frustracije uslijed neznanja, revoltiranost, zasienost intervjuiranjem
oteavaju voditelju intervjua njegov posao. Pozitivni motivi kao to su znatielja, razgovorljivost,
pristojnost pomau voditelju intervjua, ali ga mogu i zavesti. Najvaniji moment od kojeg uvelike zavisi
uspjeh intervjua je stvaranje prvog kontakta s ispitanikom. Okolnosti prvog kontakta uvelike e utjecati


107

na stvaranje povjerenja izmeu voditelja intervjua i ispitanika, povjerenja bez kojega uspjeni intervju
nije mogu. Nain pronalaenja ispitanika/sudionika, samopouzdanje voditelja/ice, nain obrazlaganja
svrhe intervjua samo su neki od elemenata koji snano utjeu na stvaranje takve atmosfere u kojoj e
intervju biti uspjean.
Dubinsko intervjuiranje je takva vrsta intervjua u kojoj se sudionik spontano izjanjava o svojim
miljenjima, stavovima, osjeajima te o razlozima svojeg ponaanja u vezi nekog problema/pitanja. Kod
takve vrste intervjua, bitno je da se intervju ne svodi na postavljanje pitanja, ve da razgovor tee sam
od sebe. Vano je napomenuti da razgovor uvijek mora biti usmjeren na problem koji je formuliran na
poetku intervjua.
Razlika izmeu intervjua i ankete jest u nainu provoenja ispitivanja, tj. ovisno o sadraju
ispitivanja vrit emo ga pismeno (anketa) ili usmeno (intervju) (Vujevi, 2002:147). Odluit emo se za
intervju ako nam je potrebna privatna atmosfera, ako radimo dubinsko istraivanje te ako do
ispitanika dolazimo pojedinano (Vujevi, 2002:147). Ono to psiholoki i sadrajno razlikuje intervju od
obinog razgovora prema Vujeviu (2002:147) jest:
halo-efekt vaan je prvi kontakt, jer se intervju lake odbija, nego to se zapoeti prekida
dubina pomou intervju moemo ui dublje u problematiku koja nas zanima
Intervjuom se mogu ukloniti nedostaci pismene ankete, moe se poboljati kvaliteta odgovora, a
u ispitivanje se mogu ukljuiti i nepismeni ispitanici; no intervju je skuplji i manje standardiziran od
anketnih upitnika i testova (Vujevi, 2002:147).





108

LITERATURA
1. Baza znanja Metode istraivanja u drutvenim znanostima / V. Afri i sur. Zagreb: Filozofski
fakultet. http://infoz.ffzg.hr/Afric/VjekoBZ/default.asp Pristupljeno stranicama: 2. studenoga
2011.
2. Biljan-August M., Pivac S., tambuk A. (2007): Analiza vremenskih serija-poglavlje3,
Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci
3. Deklarirane koliine sjemena i sadnog materijala,
http://www.zsr.hr/Izvjesca/Deklarirane%20kol_2004.-2007.pdf
4. Doc. ASA/PE/475, The adapted list of Combined Nomenclature codes concerning SBS.
5. Doc. ASA/PE/636, Biljna proizvodnja
6. Doc. ASA/TE/F/637, ivotinjska proizvodnja
7. Doc. ASA/TE/M/428, Doc ASA/TE/M/424, Doc. ASA/TE/M/517 Mlijeko i mlijeni proizvodi
8. Ekonomski leksikon, Leksikografski zavod "Miroslav Krlea" i Masmedia, Zagreb, 1995
9. Frani R., Kumri O. (2005.): Primjena kvantitativnih metoda u agrarnoj ekonomici-praktikum za
vjebe, Interni materijal
10. Hall, R.E., Lieberman, M. (2003): Microeconomics Principles and Applications, Thomson
South-Western, USA.
11. Haralambos, M., Holborn, M. (2002): Sociologija: teme i perspektive. Zagreb : Golden
marketing.
12. Industrijska proizvodnja, prodaja i zalihe prema metodolokim osnovama, NN br.18/97, za
razdoblje od 2000. 2007. , DSZ RH.
13. Kovai, D. i sur. (2008.): Proizvodno-potrone bilance i ocjena samodostatnosti poljoprivredno
- prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj, neobjavljena studija MPRRR RH, Zagreb.
14. Marti, M. (1982): Prilozi metodologiji istraivanja. Zagreb : Agronomski fakultet.
15. Petz, B. (1997): Osnove statistike metode za nematematiare. Jastrebarsko: Slap.
16. Pindyck, R. S., Rubinfeld, D. L. (2005): Mikroekonomija, Mate, Zagreb.
17. Ravli, P., Jelavi, A., Starevi, A., amanovi, J. (1993.): Ekonomika poduzea, Ekonomski
fakultet Zagreb.
18. Samuelson, P.A., Nordhaus, W.D. (1995): Ekonomija, Mate, Zagreb.
19. Statistike informacije - ISSN 1334-062X 2008. http://www.dzs.hr/
20. Statistiki ljetopis Hrvatske, DZS, odgovarajua godita


109

21. Supek, R. (1981): Ispitivanje javnog mnijenja. Zagreb : SNL.
22. oi, I., Serdar, V. (1997.): "Uvod u statistiku", kolska knjiga, Zagreb
23. Utroak sirovina i materijala po tromjesejima, za razdoblje od 2000. 2003., DZS RH.
24. Utroak sirovina i materijala, ind-21-repro, dokumentacijska tablica prema NKD-u 2002. i KPD-u
2002. , za razdoblje od 2004. 2007., DZS RH.
25. Uvoz i izvoz po proizvodima carinske tarife i zemljama porijekla (tab 45. i tab 46.)., za razdoblje
od 2000. 2007., DZS RH.
26. Vujevi, M. (2002): Uvoenje u znanstveni rad u podruju drutvenih znanosti. Zagreb:
Informator.




















110

PITANJA I PRIMJERI ZA VJEBU
PITANJA I PRIMJERI ZA VJEBU ZA POGLAVLJA I i II
1. to je vremenski niz?
2. Kako se zovu vrijednosti koje ine vremenski niz?
3. Koje osnovne pokazatelje poznajemo u analizi ekonomskih pojava?
4. to su indeksi?
5. Zaokruite slovo pod kojim je tono tumaenje kretanja pojave u 2011. godini!
Godina Lanani indeksi
2009. 101,55
2010. 103,07
2011. 90,06
a) pojava je pala za 9,94% u odnosu na prethodnu godinu
b) pojava je pala za 13,01% u odnosu na prethodnu godinu
c) pojava je pala za 11,49% u odnosu na prethodnu godinu
6. Zaokruite slovo pod kojim je tono tumaenje kretanja pojave u 2010. godini
Godina Bazni indeksi
2009. 115,95
2010. 196,84
2011. 56,63
a) pojava je porasla za 196,84% u odnosu na baznu godinu
b) pojava je porasla za 96,84% u odnosu na baznu godinu
c) pojava je porasla za 80,89% u odnosu na baznu godinu
7. U emu se razlikuje grafiki prikaz baznih i lananih indeksa?
8. to su i emu slue pomini prosjeci'
9. Koje su prednosti metode pominih prosjeka?
10. to je trend?
11. Kako glasi jednadba linearnog trenda?
12. to predstavlja parametar a u funkciji trenda
13. to predstavlja parametar b u funkciji trenda?
14. to je i kako se odreuje reprezentativnost trenda?
15. Koje je glavno obiljeje povrinskog grafikona?
16. Po emu se razlikuju bazni i lanani indeksi, kod izrauna?
17. Kako moemo, pomou linearnog trenda prikazanog na grafikonu, prognozirati budui razvitak
analizirane pojave?


111

18. Izraunajte indekse i pomine prosjeke
Godina Proizvodnja
(000t)
Bazni indeks, 2005.=
100
Verini indeks Pomini
prosjeci
2000. 482
2001. 965
2002. 1.183
2003. 677
2004. 1.007
2005. 1.338
2006. 1.560
2007. 1.583
2008. 1.270
2009. 1.217

20. Izraunajte linearni trend za proizvodnju eerne repe, utvrdite njegovu reperezentativnost i
projicirajte proizvodnju do 2015. godine
Godina Proizvodnja
(000t)
x x
2
xy Yc d
(y-Yc)
d
2
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
Ukupno













112

21. Izraunajte indeks koncentracije kod sljedeeg sluaja i grafiki predoite Lorenzovu krivulju
Povrina
(ha)
Broj
kuanstava
Povrina
(ha)
Struktura % Nepostotna
struktura
Nepostotni
kumulativ
broja povrina broja povrina broja
XI
povrina
YI
do 0,10 ha
32.719 476,89

0,11-0,50
119.258 4.808,64

0,51-1,00
64.831 3.566,51

1,01-2,00
71.571 4.525,25

2,01-3,00
39.992 2.682,93

3,01-5,00
45.636 2.811,00

5,01-10,0
42.374 2.523,97

10,01-20,0
15.619 1.028,64

vie od
20,0
5.247 339,04

Ukupno


















113

PITANJA I PRIMJERI ZA VJEBU ZA POGLAVLJA III, IV, V i VI
22. Koja je razlika izmeu promjene potranje i potraivanih koliina?
23. Koji su necjenovni imbenici promjene ponude i potranje?
24. Nepovoljni agroekoloki uvjeti uvjetovali su smanjenje prinosa kukuruza. Koje su posljedice
toga
a) smanjenje ponude i poveanje cijene
b) poveanje ponude i rast cijena
c) smanjenje potranje i pad cijena
d) poveanje potranje i rast cijena
25. Kako se zove toka u kojoj nastaje trina ravnotea ponude i potranje?
26. Liberalizacija uvoza poveava ponudu ili ponuene koliine nekog proizvoda?
27. Prikaite krivulju utjecaja toplotnog udara na cijenu sladoleda.
28. to bi moglo poveati potranju za hamburgerima, a to ponudu? Kako utjeu na trite
hamburgera jeftine smrznute pizze?
29. Prikai promjene cijene i koliine maslaca na tritu zbog a) rasta cijene margarina, b) porasta
cijene mlijeka, c) opadanja dohotka
30. Usporedite krivulje promjena trine ravnotee svinjske masti i maslinovog ulja.
31. to se dogaa s cijenom organske hrane u recesiji?
32. Odredite ravnotenu cijenu ako je ponuda nekog dobra odreena izrazom Q = 215 + 30 P, a
potranja Q = 415 10 P.
33. Objasniti ukupnu i graninu korisnost.
34. Moe li korisnost biti negativna (ukupna i granina)?
35. to su krivulje indiferencije?
36. to je budetski pravac?
37. Poveanjem dohotka budetski pravac se pomie __________________
38. Poveanjem cijene nekog dobra budetski pravac se pomie __________
39. Kada se postie potroaeva ravnotea?
40. to prikazuje funkcija proizvodnje?
41. to su izokvante?
42. Kako se zove zakon koji opisuje proizvodnju s jednim varijabilnim faktorom?
43. Kako se zove situacija kad poveanje svih inputa za 10% povea output za 5%?
44. O emu govore zakon optimuma i supstitucije?
45. Kako se odreuje najpovoljnija kombinacija dvaju inputa proizvodnje?


114

25. Koja je osnovna razlika izmeu fiksnih i varijabilnih trokova
26. U proizvodnji 70.000 litara mlijeka ukupni fiksni trokovi iznose 90.000 kuna a varijabilni
120.000 kuna. Koliko iznose prosjeni ukupni trokovi?
27. Odredite toku pokria koliinom jabuka ukoliko su ukupni trokovi proizvodnje 100.000 kuna a
prodajna cijena 4 knkg
28. Proizvodnja je poveana s 500 na 700 komada. Ukupni trokovi su porasli s 10.000 n.j. na
12.000 n.j. Koliko iznosi granini troak?
29. Odredite poslovni rezultat: Proizvedeno 15 tona jabuka. Prodajna cijena je 5 kn za kg. Ukupni
fiksni trokovi 10.000 kuna. Prosjeni varijabilni troak 2,5 kn za kg.
30. Koja su temeljna financijska izvjea?
31. to prikazuje bilanca?
32. to prikazuje raun dobiti i gubitka?
33. Zato je bilanca Graf a raun dobiti i gubitka film
34. Koliko iznosi bilanni kapital ukoliko je vrijednost imovine 10.000 n.j. a obveza 6.000 n.j.
35. to je marginalna analiza?
36. Marginalnom analizom odredite optimalnu razinu proizvodnje ako je prodajna cijena nekog
dobra 15 kn a trokovi su sljedei:


37. U proizvodnji mlijeka trokovi su iznosili kako slijedi:
trokovi materijala 120.000 kn
troak amortizacije 20.000 kn
plae stalno zaposlenih 60.000 kn
najamnine i kamate 10.000 kn
Odredite ukupne fiksne i ukupne varijabilne trokove, Ako je u promatranom razdoblju proizvedeno
70.000 litara mlijeka, koliko iznose ukupni trokovi, a koliko prosjeni ukupni troak?




115

38. Odredite prosjeni varijabilni troak:
Q
(proizvodnja)
FT UT vt
10 50 110
20 50 130
30 50 140
40 50 160
50 50 180

39. Odredite radi li se o fiksnom ili varijabilnom troku:
Trokovi goriva, amortizacija, gnojivo, premija osiguranja, trokovi kamata na kredite
35. to mjere pokazatelji ekonominosti, produktivnost, rentabilnosti?
36. Kakva je ekonominost ukoliko je koeficijent ekonominosti manji od 1?
37. to je likvidnost?
38. Ocijenite proizvodnju (ekonominost, produktivnost, rentabilnost) jema na 1 ha povrine
temeljem sljedeih podataka:

Elementi Ostvareno
Prinos 1,8 t/ha
Prodajna cijena 2 kn/kg
trokovi materijala 1500 kn
Koliina rada 40 sati
Cijena rada 40 kn/sat
Uloeni kapital 15000 kn

39. to je likvidnost?
40. Odredite uspjenost poslovanja prema podacima iz financijskih izvjea.
41. Navedite sve vrste trine elastinosti.
42. Kakva je elastinost potranje nekog dobra ukoliko je porast cijene s 10 n.j. na 15. n.j izazvala
smanjenje potraivanih koliina s 200.000 komada na 180.000 komada.
43. Izraunajte koeficijent dohodovne elastinosti mlijeka ukoliko se porastom dohotka za 5%
povea njegova potranja za 1%.
44. Savreno neelastina krivulja potranje bit e na grafu __________ dok e savreno elastina
krivulja potranje na grafu biti ____________________ (DOPUNITI SA:
vertikalna/horizontalna)
45. Kada je potranja cjenovno neelastina smanjenje cijena e uzrokovati manji ili vei prihod
tvrtke?
46. Jesu li osnovni prehrambeni proizvodi superiorno ili inferiorno dobro?


116

47. Kako e rast cijene benzina utjecat na potranju automobila ? Jesu li ta dobra komplementi ili
supstituti?
48. Ako koeficijent cjenovne elastinosti potranje za sirom iznosi -0,8 koliko e se sira traiti pri
cijeni od 40 n.j. ako je pri cijeni od 30 n.j. godinja potronja iznosila 4 milijuna kg ?
49. Koji je od proizvoda iz tabele inferiorno dobro?
proi zvod promj ena dohot ka % promjena traenih koliina %
a 5 5
b 10 -10
c -5 5


50. Nepovoljne agroklimatske prilike poboljavaju poloaj poljoprivrednika i poveavaju im ukupni
prihod, jer uz neelastinost potranje njihovih proizvoda raste cijena. (Tono/Netono ).
51. to je investicija?
52. Koji su razlozi investiranja?
53. Koje su metode ocjene efikasnosti investicije?
54. Kolika treba biti vrijednost NSV da bi investicija bila prihvatljiva?
55. Koliko treba biti vrijednost ISR da bi investicija bila prihvatljiva?


117

PITANJA I PRIMJERI ZA VJEBU ZA POGLAVLJE VII
56. Glavni cilj izrade proizvodno-potronih bilanci?
57. U koju svrhu se koriste podaci iz proizvodno potronih bilanci?
58. O emu ovisi pouzdanost bilance?
59. Koje skupine proizvoda obuhvaaju bilance za biljni sektor?
60. Koje skupine proizvoda obuhvaaju bilance za ivotinjski sektor?
61. Objasnite metodologiju za izradu proizvodno - potronih bilanci?
62. Koji su podaci potrebni za izraunavanje proizvodno-potrone bilance ljive (A+B-C-D-E), te
navedite kako se izraunava potronja po stanovniku?
A. _________________________________________
+B. _________________________________________
- C. _________________________________________
- D. _________________________________________
- E. _________________________________________
= F - ukupna potronja
Potronja po stanovniku = _________________________________________
63. to sve obuhvaaju zalihe, te kako se izraunava promjena zaliha?
64. Objasnite kako se izraunava vanjsko - trgovinska razmjena?
65. to je industrijska potronja?
66. to su to gubici? Navedite primjer izrauna gubitaka kod itarica?
67. Kako se izraunava neto ljudska potronja kod itarica?
68. to je stupanj samodostatnosti i kako se izraunava?


118

PITANJA I PRIMJERI ZA VJEBU ZA POGLAVLJE VIII
69. Koja je razlika izmeu praenja i istraivanja trita?
70. to su sekundarni, a to primarni podaci?
71. Koje vrste sekundarnih podataka postoje?
72. Navedite nekoliko uobiajenih izvora za prikupljanje sekundarnih podataka!
73. Navedite tri skupine metoda za prikupljanje primarnih podataka!
74. Objasnite metodu promatranja!
75. Koje su prednosti i ogranienja metode promatranja!
76. Kojom metodom prikupljanja primarnih podataka se moe utvrditi samo sadanje stanje?
77. Koja metoda za prikupljanje primarnih podataka se najee koristi?
78. Koje su prednosti i ogranienja metode ispitivanja?
79. Koje su prednosti osobnog kontaktiranja ispitanika?
80. Koje su prednosti telefonskog ispitivanja u odnosu na ostale naine ispitivanja?
81. Koja su ogranienja potanskog ispitivanja?
82. O emu ovisi mogunost koritenja elektronikog ispitivanja?
83. Koji su najei instrumenti za prikupljanje primarnih podataka?
84. Koje vrste pitanja postoje u anketnom upitniku?
85. Koji je uobiajeni redoslijed postavljanja pitanja u anketnom upitniku?
86. Koje su prednosti i ogranienja pokusa kao metode prikupljanja primarnih podataka?
87. to su jednovarijatne metode obrade podataka i koje se najee koriste u marketinkim
istraivanjima?
88. Koji su uobiajeni naini prikazivanja rezultata u marketinkim istraivanjima?
89. Navedite faze u procesu istraivanja trita!


119

PITANJA I PRIMJERI ZA VJEBU ZA POGLAVLJE IX
90. to je metodologija?
91. Po emu se razlikuju kvalitativna i kvantitativna metodologija?
92. to je anketa?
93. Kakva pitanja u anketi mogu biti, prema sadraju?
94. Nabrojite pet greaka pri sastavljanju ankete.
95. to je sudjelujue promatranje?
96. to je hipoteza?
97. Nabrojite teorijske aktivnosti u istraivakom procesu.
98. to obuhvaa interpretacija rezultata?
99. to je psiholoka strategija u postavljanju pitanja?
























120

Popis tablica
Tablica Stranica
Tablica 1. Zasijane povrine u Republici Hrvatskoj 1. lipnja 2009 9
Tablica 2. Proizvodnja jabuka u Republici Hrvatskoj (t) 9
Tablica 3. Prosjene cijene penice i kukuruza pri proizvoaima (u KN za t) 12
Tablica 4. Proizvodnja rajice u Hrvatskoj (u tonama) bazni indeks 14
Tablica 5. Proizvodnja rajice u Hrvatskoj (u tonama) verini indeks 15
Tablica 6. Proizvodnja rajice u Hrvatskoj (u tonama) pomini prosjeci 17
Tablica 7. Proizvodnja maslinovog ulja - primjer 1 20
Tablica 8. Ukupni broj stabala breskvi u Hrvatskoj (1993.-2003.) - primjer 2 22
Tablica 9. Koriteno poljoprivredno zemljite u RH prema veliini posjeda 1993. godine 27
Tablica 10. Koriteno poljoprivredno zemljite u RH prema veliini posjeda 2003. godine 28
Tablica 11. Utjecaj cijene kukuruza na trinu ponudu (ilustracija) 29
Tablica 12. Utjecaj cijene svjee piletine na potraivane koliine (ilustracija) 30
Tablica 13. Ravnotea ponude i potranje na tritu penice (ilustracija) 33
Tablica 14. Utjecaj promjene cijena na prihod 37
Tablica 15. Procjena dohodovne elastinosti 38
Tablica 16. Kombinacije konzumacija dobra s jednakom korisnou 39
Tablica 17. Odnos proizvodnih imbenika 43
Tablica 18. Fiksni, varijabilni i ukupni trokovi 47
Tablica 19. Primjer skraenog rauna dobiti i gubitka 53
Tablica 20. Shematski prikaz proizvodno potrone bilance 60
Tablica 21. Proizvodno potrona bilanca za itarice (1000t) za 2008.god 64
Tablica 22. Primjer popisa proizvoda prema carinskoj tarifi i pripadajuim tehnikim
koeficijentima
65
Tablica 23. Proizvodno-potrona bilanca svjeeg mlijeka u Hrvatskoj za razdoblje od 2000.
2008.
67
Tablica 24. Proizvodno potrona bilanca za mlijene preraevine (000 tona), za 2008.god. 69


121

Popis grafikona
Grafikon Stranica
Graf 1. Broj svinja u Republici Hrvatskoj (tis.) (jednostavni stupovi) 10
Graf 2. Proizvodnja jabuka u RH (t) (povrinski grafikon-dvostruki stupci) 10
Graf 3. Proizvodnja kupusa u Republici Hrvatskoj (t) (povrinski grafikon-razdijeljeni stupci) 11
Graf 4. Zasijane povrine u Republici Hrvatskoj 1. lipnja 2009. (%) (povrinski grafikon-
strukturni krug)
11
Graf 5. Prosjene cijene penice i kukuruza pri proizvoaima (u kunama za t) - linijski
grafikon
12
Graf 6. Proizvodnja rajice u Hrvatskoj (u tonama) bazni indeks 14
Graf 7. Proizvodnja rajice u Hrvatskoj (u tonama) lanani indeks 17
Graf 8. Proizvodnja maslinovog ulja 21
Graf 9. Ukupni broj stabala breskvi u Hrvatskoj (1993.-2003.) - primjer 2 22
Graf 10. Lorenzova krivulja I 27
Graf 11. Lorenzova krivulja II 28
Graf 12. Porast ponuenih koliina zbog poveanja cijene (AB) 29
Graf 13. Poveanje ponude uslijed necjenovnog imbenika 30
Graf 14. Poveanje potraivanih koliina uslijed smanjenja cijena (AB) 31
Graf 15. Smanjenje potranje uslijed necijenovnog imbenika 32
Graf 16. Trina ravnotea 32
Graf 17. Promjena trine ravnotee zbog poveanja potranje 33
Graf 18. Promjena trine ravnotee zbog poveanja ponude 33
Graf 19. Promjena trine ravnotee zbog istovremenog poveanja ponude i potranje 34
Graf 20. Savrena neelastinost i elastinost 35
Graf 21. Ukupna i granina korisnost na primjeru konzumacije sladoleda 39
Graf 22. Krivulje indifirencije 40
Graf 23. Budetski pravac 40
Graf 24. Pomak budetskog pravca zbog promjene dohotka 41
Graf 25. Pomak budetskog pravca zbog promjene cijene dobra 41
Graf 26. Uvjet potroaeve ravnotee 41
Graf 27. Izokvante 42
Graf 28. Opadanje dodatnih (graninih) prinosa 43
Graf 29. Padajui i rastui prinosi na opseg 44
Graf 30. Krivulje ukupnih trokova 48
Graf 31. Krivulje prosjenih trokova 48
Graf 32. Toka pokria 50


122

Pojmovnik
Anketni upitnik Anketni upitnik je najei instrument za prikupljanje podataka
u marketinkim istraivanjima. Sastoji se od niza pitanja koja
se postavljaju ispitanicima, te prostora za upisivanje njihovih
odgovora.
Anketa Anketa je ukupnost metodolokih postupaka zasnovanih na
upotrebi razgovora (intervjua) ili pismenog upitnika u
kombinaciji s metodom uzorkovanja. To je poseban oblik
neeksperimentalnog istraivanja koje kao osnovni izvor
podataka koristi osobni iskaz ljudi o miljenjima, uvjerenjima,
stavovima i ponaanju, pribavljen odgovarajuim nizom
standardiziranih pitanja.
Antitrustovski zakon Pravila i regulative koje zabranjuju radnje koje ograniavaju
konkurenciju na tritu. Primjer zakona su Shermanov akt iz
1890., napisan radi spreavanja Rockffellerovih trustova
usmjerenih na monopolizaciju trita..
Arbitraa in kupnje po nioj cijeni na jednom mjestu i prodaje po vioj
cijeni na drugom mjestu. Nastaje kad na tritima iste robe
postoje znaajnije razlike u cijeni. Primjerice kupnja penice
na nekom tritu po jednoj cijeni i prodaja po vioj cijeni na
drugom tritu.
Bazni indeks Bazni indeksi se dobivaju tako da se svaka frekvencija niza
podijeli s frekvencijom baznog razdoblja (godine) i pomnoi sa
100.
Bruto nacionalni proizvod Bruto nacionalni proizvod BNP (engl. gross national product,
GNP, njem. Bruttonationalprodukt, BNP) je vrijednost svih
finalnih dobara i usluga proizvedenih pomou domaih faktora
proizvodnje unutar nekog razdoblja. Pri tome je nevano da li
se ti faktori proizvodnje nalaze u zemlji ili inozemstvu.
Definiran je konvencijom u okviru standardiziranih sustava
drutvenih rauna Ujedinjenih naroda.
Budetski pravac Prikazuje sve mogue kombinacije dobara za koje je ukupan
zbroj potroenog novca jednak dohotku potroaa.
Kombinacije dobara su npr. hrana i odjea.
Cijena Literatura navodi brojne definicije cijene. Ipak najea
definicija cijene jest novani izraz vrijednosti za proizvod ili
uslugu, a formira se uzajamnim djelovanjem faktora koji utiu
na potranju i ponudu na nekom tritu. Razlikujemo mnoge
vrste cijena (proizvoake, veleprodajne, maloprodajne itd.)
Diverzifikacija Smanjivanje rizika rasporeivanjem resursa na mnotvo
aktivnosti iji ishodi nisu meusobno povezan. U poljoprivredi
to je primjerice istodobno bavljenje voarstvom i


123

vinogradarstvom.
Domaa potronja To su svi vidovi upotrebe proizvoda u odreenom razdoblju:
sjeme, gubici, stona hrana, industrijska potronja te ljudska
potronja (iskljuujui zalihe).
Efekt dohotka Promjena potronje dobra zbog promjene kupovne moi uz
nepromijenjenu cijenu dobra.
Efekt snoba Negativna mrena eksternalija kod koje potroa eli
posjedovati neko ekskluzivno ili unikatno dobro. Primjer
takvog dobra je skupocjeno vino s poetka dvadesetog
stoljea.
Efekt stampeda Pozitivna mrena eksternalija kod koje potroa eli
posjedovati neko dobro djelomino i zato to drugi posjeduju
to dobro. Klasini primjer je rast potranje za odreenom
djejom igrakom koju imaju prijatelji iz vrtia.
Efekt supstitucije Promjena potronje nekog dobra zbog promjene njegove
cijene uz nepromijenjenu razinu korisnosti.
Ekonomija obuhvata Proizvodnja jedne tvrtke vea je od razine proizvodnje koju bi
mogle postii dvije odvojene tvrtke. To se dogaa zbog
meusobnog sinergijskog djelovanja i efikasnijeg koritenja
resursa.
Ekonomije obujma Udvostruenje razine proizvodnje zahtjeva manje nego
dvostruko poveanje trokova. To se dogaa zbog opadanja
prosjenih (jedininih trokova) i produktivnije proizvodnje
zbog efikasnije podjele rada i utede na inputima.
Eksternalija Eksternalije (engl. externalities, njem. Externalitten) su
dodatni ili vanjski uinci; pojam koji potjee od A. C. Pigoua i
G. B. Shawa, ali je u eoj upotrebi tek od 1960-ih godina.
Rije je o uincima privatne aktivnosti na tritu ili dravnog
djelovanja na tree osobe, susjedstvo ili jednostavno o
prelijevanju. Primjer je vanjski, dodatni troak ili teta to je
izaziva dim iz tvornice ili od lokomotive na okolicu, ljude,
odjeu itd. za koji oteeni ne mogu traiti odtetu od vlasnika
tvornice ili eljeznice. Primjer vanjskih, dodatnih koristi je
izgradnja nove robne kue ili auto-ceste koja koristi ljudima to
ive u blizini vie nego onima koji su udaljeniji, iako i jedni i
drugi plaaju iste cijene u robnoj kui i jednake cestarine
Elastinost Postotna promjena jedne varijable do koje dolazi zbog porasta
druge varijable za 1%. Primjer toga je postotna promjena
cijene hrane kao posljedica postotnog poveanja cijene
goriva.
Fiksni troak Troak koji se ne mijenja s razinom proizvodnje ili stupnjem
koritenja kapaciteta. Primjer fiksnog troka je troak najma


124

poslovnog prostora i kamata na kredite.
Frekvencija To su sve vrijednosti promatrane pojave koje tvore niz
(y1,y2yn.), a broj frekvencija predstavlja duinu niza.
Primjerice proizvodnja meda od 2006. do 2010. godine u
tonama (123, 129,120,121, 130)
Funkcija proizvodnje Funkcija koja pokazuje maksimalnu koliinu proizvoda koju
neka tvrtka moe proizvesti uz zadanu kombinaciju inputa.
Grafiki prikazi Grafiki prikaz omoguuje uoavanje osnovnih tendencija i
obiljeja razvoja neke pojave, no za analitike svrhe nuno je
utvrditi vrijednost brojanih pokazatelja.
Granina korisnost Korisnost ostvarena potronjom jedne dodatne jedinice nekog
dobra. Znaajka granine korisnosti je da opada s poveanje
koliina. Primjerice, dodatna kuglica sladoleda ne donosi
jednako zadovoljstvo kao i prva.
Granina stopa supstitucije Koliina dobra koju je potroa spreman rtvovati da bi dobio
jednu dodatnu jedinicu drugog dobra. To ini zbog
maksimalizacije ukupne korisnosti.
Granini proizvod Dodatna proizvodnja koja nastaje dodavanjem jedne dodatne
jedinice inputa. Primjerice, koliina mlijeka koja nastaje
dodavanjem u obrok mlijene krave jedne dodatne hranidbene
jedinice.
Granini troak Porast troka koji nastaje zbog proizvodnje jedne dodatne
jedinice proizvoda.
Hipoteze



To su misaoni odgovori na pitanje o problemu znanstvena
pretpostavka koja mora biti provjerljiva. To je okosnica
istraivanja, i u hipotezi se tvrdi o nekom odnosu meu
varijablama. Nauna pretpostavka, postavljena za objanjenje
neke pojave, koju treba provjeriti i dokazati da bi postala
vjerodostojna nauna teorija ili nauni zakon. to je teorija u
znanosti, to je hipoteza u istraivanju.
Indeks koncentracije To je brojani izraz nejednakosti (koncentracije). On je jednak
omjeru povrine izmeu Lorenzove krivulje i pravca jednakosti
(ravnomjerne raspodjele) prema povrini trokuta u kome lei
ta krivulja. Iskazuje mjeru nejednakosti dvije pojave i moe biti
u intervalu [0,1]
Indeksi Indeksi su relativni brojevi koji pokazuju odnos stanja jedne
pojave ili skupine pojava u razliitim trenucima vremena ili na
razliitim mjestima. Mogu biti bazni i lanani.
Industrijska potronja To je koliina proizvoda koja se koristi u industriji tijekom
razdoblja za proizvodnju proizvoda koji nisu namijenjeni za
ljudsku potronju, niti za ishranu stoke.


125

Inflacija
Inflacija je poveanje agregatne razine cijena u odnosu na
vrijednost novca. Pojam inflacije takoer se moe definirati
kao pad vrijednosti novca. Iskazuje se u postotku.
Ispitivanje To je najrairenija metoda prikupljanja primarnih marketinkih
informacija. Sastoji se od postavljanja pitanja osobama od
kojih se podaci prikupljaju. Pitanja se mogu postavljati bilo
usmenim, bilo pismenim putom.
Istraivanje trita (problemski
orijentirana istraivanja)
Odnosi se uglavnom na jednokratna istraivanja koja se
provode radi rjeavanja postojeeg problema i razumijevanja
trinih zbivanja.
Izokvanta Krivulja koja povezuje sve mogue kombinacije inputa za koje
je razina proizvodnje jednaka.
Kalkulacija Raunski postupak kojim se izraunavaju cijene.
Kamatnjak Kamatnjak je cijena novca. Kamata je izvrena isplata za
upotrebu novca. Kamatnjak je svota kamata plaenih na
jedinicu vremena. Ljudi plaaju za mogunost pozajmljivanja
novca. Kamatnjak je troak posuivanja novca, uzimanja
novca u zajam, mjeren dolarima na posueni dolar (dolar uzet
u zajam godinu dana). Kamatnjaci se razlikuju po
karakteristikama zajma - rok, dospijee, rizik, likvidnost,
administrativni trokovi.
Komplementi Dva dobra kod kojih porast cijene jednog dobra dovodi do
smanjenja potranje za drugim dobrom.
Korisnost Brojana vrijednost koja predstavlja zadovoljstvo koje
potroa dobiva od odreene trine koare tj. od kombinacije
jedne ili vie roba, a moe se odnositi na koliine hrane,
odjee, obue ili stanarine koju potroa kupuje svaki mjesec
Krivulja indiferencije Krivulja koja odraava sve kombinacije trinih koara koje
potroau osiguravaju jednaku razinu zadovoljstava.
Kvalitativna metodologija



Kvalitativna metodologija jest irok termin koji opisuje
istraivanje koje se fokusira na nain na koji pojedinci i grupe
gledaju i shvaaju svijet te oblikuju znaenje izvan svojih
iskustava. To je skup pristupa, metoda i tehnika ija je
osnovna karakteristika razumijevanje i interpretacija znaenja
koja ljudi pridaju razliitim predmetima i dogaajima u
osobnim odnosima, specifinih simbolikih sustava koje
sudionici izgrauju u interakciji, te jedinstvenog drutvenog
konteksta kao cjeline (holistiki pristup).
Kvantitativna metodologija To je skup pristupa, metoda i tehnika koji obuhvaaju
numerike, statistike metode, pa se prema tome i slui
podacima koji su izraeni u brojkama (popisi stanovnitva,
klasifikacije, rezultati anketnih istraivanja koje je mogue
numeriki analizirati itd.).
Lanani indeks Lanani (verini) indeksi nastaju tako da se svaki lan


126

vremenskog niza podijeli s prethodnim lanom, a zatim
pomnoi sa 100; baze se mijenjaju, pa se ti indeksi zovu
indeksi s promjenjivom bazom.
Lorenzova krivulja Lorenzova krivulja je krivulja koncentracije; predstavlja grafiki
prikaz rasporeda (distribucije) jednog obiljeja nekog skupa
jedinica (npr. skup zaposlenih radnika prema zaradama,
aktivnog stanovnitva prema dohotku, poljoprivrednih
gospodarstava prema veliini obradive povrine i slinih
veliina) i vrijednosti koje ispunjavaju uvjet da se mogu
zbrajati, mjeriti i kvantitativno izraziti.
Ljudska potronja Ona obuhvaa koliine hrane dostupne stanovnitvu za
potronju tijekom odreenog razdoblja. To su koliine koje
ulaze na trite u originalnom ili preraenom stanju. Ovaj
podatak ne obuhvaa koliine proizvoda utroenih za
industrijsku proizvodnju alkoholnih pia i stonu hranu i
proizvodnju ostalih neprehrambenih proizvoda.
Makroekonomija Grana ekonomije koja se bavi analizom agregatnih
ekonomskih varijabli kao to su stopa rasta nacionalnog
proizvoda, kamatnjaci, nezaposlenost, inflacija.
Metodologija To je skup detaljnih istraivakih metoda i tehnika pomou
kojih se prikupljaju podaci, te openitijim filozofijama na kojima
se temelje sakupljanje i analiza podataka.
Mikroekonomija Grana ekonomije koja se bavi analizom ponaanja
pojedinanih ekonomskih jedinica (potroaa, tvrtki, radnika i
ulagaa) kao i tritima koja se sastoje od tih jedinica.
Monopol Trite sa samo jednim prodavaem. Primjer u industriji
poljoprivrednih inputa proizvoa mineralnih gnojiva.
Monopolistika konkurencija Trite na koje poduzea mogu slobodno ui, svako proizvodi
vlastitu marku ili verziju diferenciranog proizvoda.
Monopson Trite sa samo jednim kupcem. To je najei sluaj kada se
pojavljuje drava kao kupac.
Nezaposlenost Nezaposlenost, u ekonomskim terminima, se pojavljuje ako
postoje kvalificirani radnici koji su voljni raditi po nadnicama
koje prevladavaju, ali ne mogu nai uposlenje. Dakle,
nezaposlene osobe su starije od 16 godina, sposobne i voljne
raditi i aktivno trae posao, ali su bez posla. Stopa
nezaposlenosti je broj nezaposlenih radnika podijeljen s
ukupnim brojem radno sposobnog stanovnitva (radno
sposobnim stanovnitvom se smatraju osobe izmeu 16 i 65
godina). Apsolutnom nezaposlenou nazivamo toan broj
nezaposlenih osoba, a relativnom nezaposlenou nazivamo
stopu nezaposlenosti, odnosno, omjer nezaposlenih osoba i
radne snage. Pri tome se radnom snagom smatra zbroj
zaposlenih i nezaposlenih osoba.


127

Nominalna cijena Apsolutna cijena nekog dobra, nekorigirana za inflaciju.
Normativna analiza Analiza koja razmatra kakve bi trebale biti veze izmeu uzroka
i posljedica. Ukljuuje vrijednosni sud. Treba li smanjiti stopu
PDV-a?
Oligopol Trite sa samo nekoliko prodavaa. Tu na strani ponude
dominira manji broj poduzea koji proizvode najvei dio nekog
proizvoda. Stoga esto dolazi do sporazumijevanja u podruju
cijena, to umanjuje rizike, ali stvara monopolsku situaciju na
tritu.
Oportunitetni troak Troak koji proizlazi iz proputenih prilika kad tvrtka svoje
resurse upotrijebi u neku drugu svrhu. Obzirom da su resursi
oskudni njihova upotreba u odreenu svrhu rtvuje koritenje
u neku drugu svrhu.
Poetne zalihe Poetne zalihe su neiskoritene i pohranjene koliine
proizvoda koje postoje prvi dan u odreenom razdoblju, a
potjeu iz prethodnog(ih) razdoblja. Ovi proizvodi mogu biti
domaeg podrijetla ili mogu biti uvozni proizvodi.
Podsjetnik za intervju Instrument koji se koristi kod provedbe dubinskih intervjua
(ako je sugovornik jedna osoba) ili grupnih intervjua (razgovor
s grupom ljudi). Sastoji se od odreenog broja pitanja koja
slue ispitivau da vodi intervju u zadanom smjeru.
Pokus Pokus predstavlja namjerno izazivanje odreene pojave da bi
se ta pojava mogla opaati i/ili mjeriti. Pokusi u marketinkim
istraivanjima se provode ili u laboratoriju (npr. kuanje i
ocjenjivanje novog proizvoda u umjetnim, strogo kontroliranim
uvjetima) ili na terenu (npr. kuanje i ocjenjivanje odreenog
novog proizvoda u kuanstvu, odnosno u stvarnim uvjetima
potronje).
Poljoprivredni gubici Gubici su koliine proizvoda koje se izgube tijekom
poljoprivrednih radova na polju i na tritu. Gubici se javljaju
tijekom skladitenja, prijevoza, prerade, pakiranja i sortiranja.
Najee se procjenjuju.
Pomini prosjek Predstavlja "izglaivanje" vremenske serije, odnosno
smanjivanje utjecaja oscilacija pojave. Najee se koriste
trogodinji pomini prosjeci
Ponuda Koliina dobra koju su proizvoai voljni prodati pri odreenoj
cijeni.
Porez na dodanu vrijednost PDV, punim imenom porez na dodanu vrijednost je suvremeni
oblik oporezivanja potronje i njegovo irenje je zapoelo
ezdesetih godina 20. stoljea. Do danas se proirio na oko
60 zemalja irom svijeta. Prva ga je uvela Francuska 1958.
godine, a zatim i Finska 1964. godine. Ubrzo se proirio na
ostale zemlje Europske unije. Od razvijenih zemalja ga


128

nemaju jedino Australija i SAD. PDV je svefazni porez na
promet koji se obraunava u svakoj fazi proizvodno -
prodajnog ciklusa, ali samo za iznos dodane vrijednosti.
Potranja Koliina dobra koju su potroai spremni kupiti pri odreenoj
cijeni.
Potronja po stanovniku Izraunava se dijeljenjem koliine proizvoda namijenjene za
ljudsku potronju s brojem stanovnika. Ona pokazuje
prosjenu potronju po stanovniku tijekom odreenog
razdoblja. Pri izraunu potronje po stanovniku ne uzima se u
obzir turistika potronja.
Pozitivna analiza Analiza koja opisuje stvarne veze izmeu uzroka i posljedica.
Utvruje injenino stanje. Kako e porast cijene nafte utjecati
na zaposlenost?
Pozitivna mrena eksternalija Koliina potranje neke osobe raste pod utjecajem rasta
kupovine drugih potroaa. Primjer je snobovski efekt.
Praenje trita (kontinuirana
istraivanja)
Ono predstavlja stalno, kontinuirano prikupljanje podataka, a
slui sagledavanju vlastitog poloaja i opih kretanja na tritu
koje pomae u donoenju odluka vezanih uz poslovanje
poduzea/gospodarstva.
Price taker (preuzimatelj cijena) Tvrtka koja nema nikakvog utjecaja na trine cijene pa uzima
trine cijene kao zadane. Npr. poljoprivredno gospodarstvo
koje proizvodi kukuruz nalazi se na tritu s velikim brojem
drugih ponuaa. S nedovoljno velikim udjelom na tritu ne
moe utjecati monopsonski na cijenu.
Primarni podaci Oni obuhvaaju podatke dobivene istraivanjima koje se
provode radi rjeavanja konkretnog trinog problema
razliitim kvalitativnim ili kvantitativnim tehnikama. Obino se
prikupljaju kad nisu dostupni sekundarni podaci ili su ti podaci
zastarjeli odnosno nedostatni za rjeavanje postojeeg
problema.
Prinosi na opseg Stopa kojom raste proizvodnja ako proporcionalno
poveavamo koliine inputa. Mogu biti rastui, padajui,
konstantni.
Profit Razlika ukupnog prihoda i ukupnog troka.
Proizvodni input Inputi su imbenici proizvodnje (resursi), robe i usluge koje
tvrtka koristi da bi proizvela odgovarajue outpute. Postoji tri
imbenika proizvodnje (inputa) u ekonomskoj teoriji: zemlja,
rad i kapital.
Proizvodni output Outputi su robe i usluge koje se ili troe ili koriste za dalju
proizvodnju.
Proizvodni resursi Isto kao i proizvodni input
Proizvodni rizik Proizvodni rizici u poljoprivredi posljedica su utjecaja


129

nepovoljnih faktora koji se vrlo teko mogu kontrolirati i izbjei.
To su vremenske neprilike kao npr. nedovoljne ili preobilne
kine padaline, ekstremno niske ili visoke temperature, tua,
mraz, ali i tetoinje u obliku biljnih ili ivotinjskih bolesti.
Proizvodno-potrone bilance One prikazuju stanje i razvoj ponude i potronje hrane unutar
jedne zemlje ili jednog geografskog podruja (npr. EU) za
odreeno vremensko razdoblje, kalendarsku ili proizvodnu
godinu. S time u vezi, bilance nude informacije o parametrima
kao to su domaa proizvodnja, vanjsko-trgovinska razmjena,
domaa potronja, potronja po stanovniku te stupanj
samodostatnosti.
Proizvodnja Proces kombiniranja i transformiranja inputa
(zemlja,rad,kapital) u cilju stvaranja outputa (proizvoda).
Promatranje Promatranje odnosno opaanje predstavlja uoavanje i
biljeenje injenica i dogaaja vezanih uz relevantne ljude,
akcije ili situacije. Kod ovog naina prikupljanja podataka
osobe ije ponaanje se prati ne sudjeluju izravno u
istraivanju (ne postavljaju im se pitanja).
Promjene zaliha One odgovaraju promjeni zaliha tijekom razdoblja, a
izraunavaju se kao razlika zavrnih i poetnih zaliha.
Raspoloive koliine Raspoloive koliine su definirane kao ukupni resursi
(proizvodnja + uvoz), umanjeni za izvozne koliine tijekom
odreenog razdoblja.
Ravnotena cijena Cijena pri kojoj je koliina ponude jednaka koliini potranje.
Realna cijena Cijena korigirana za inflaciju.
Sekundarni podaci To su podaci koji su ve prikupljeni i zabiljeeni u drugim
istraivanjima i za druge svrhe. Ti podaci su povijesni i
prikupljaju se istraivanjem za stolom (eng. desk research),
odnosno bez kontakta s ispitanicima ili subjektima istraivanja.
Standardna greka To je prosjeno odstupanje empirijskih vrijednosti od trend
vrijednosti (d= YYc). ee se koristi relativna standardna
greka (koeficijent varijacije trenda) koja je relativna mjera
reprezentativnosti, odnosno omjer standardne greke i
prosjeka frekvencija pomnoenih sa 100.
Stona hrana To je koliine proizvoda utroene za izravnu hranidbu stoke na
farmi i industrijsku proizvodnju stone hrane.
Stopa promjene Tumai se kao prosjeni godinji porast ili pad koji biljei
promatrana pojava u analiziranom razdoblju. Iskazuje se
postotno.
Stupanj samodostatnosti To je omjer izmeu domae proizvodnje i domae potronje
(proizvodnja/domaa potronja x 100). On pokazuje u kojoj


130

mjeri "domaa proizvodnja" pokriva sve potrebe odnosno
domau potronju (ukupnu potronju za ljude, ivotinje i
industriju). Ako je iznos ispod 100, to znai proizvodnja ne
pokriva potronju, dok vrijednost iznad 100 oznaava koliine
koje prelaze domae zahtjeve i koji se pohranjuju ili izvoze.
Supstituti Dva dobra kod kojih porast cijene jednog dobra dovodi do
porasta potranje drugog dobra. Primjer je porast cijene
teletine koji dovodi do rasta potranje janjetine.
Tabeliranje Postupak svrstavanja grupiranih prikupljenih statistikih
podataka u tablice. Svaka tablica mora imati naslov, broj
tablice, tekstualni dio, brojani dio i izvor podataka.
Teorija ponaanja potroaa Teorija koja prouava kako potroai rasporeuju dohotke na
razliita dobra i usluge kako bi maksimalizirali svoje
blagostanje.
Trend To je dinamika srednja vrijednost, osnovni smjer kretanja
neke pojave, odnosno linija koja se najbolje prilagoava
originalnim podacima iz vremenskog niza. Postoje pravolinijski
(linearni) i krivolinijski trendovi (kvadratni, kubni .)
Trina koara Trina koara je popis odreenih koliina jednog ili vie
dobara. Jedna trina koara moe biti preferirana u odnosu
na drugu koja sadri razliitu kombinaciju.
Trini mehanizam Tendencija na slobodnim tritima pri kojoj se cijena mijenja
sve dok se trite ne uravnotei.
Trite Skup kupaca i prodavatelja koji meusobnim djelovanjem
odreuju cijenu proizvoda i usluga.
Ukupan prihod Ukupni je prihod financijski izraz vrijednosti realiziranog
outputa projekta. Prihod emo dobiti ako koliine prodanih
proizvoda, roba i usluga pomnoimo s njima pripadajuim
cijenama.
Ukupan troak Ukupni trokovi su zbroj svih trokova koji nastaju u jednom
obraunskom razdoblju jedne tvrtke. Ukupni trokovi su
ukupni novani izdaci potrebni da se proizvede odreena
koliina proizvoda.
Ulaga Osoba koja ulae vlastita ili posuena novana ili materijalna
sredstva u odreene projekte za koje smatra da e mu
osigurati profit.
Uzorak Uzorak predstavlja dio, odnosno podskup, populacije
(osnovnog skupa) koji e biti podvrgnut istraivanju.
Varijabilni troak Troak koji se mijenja s zajedno s promjenom razine
proizvodnje. Primjer je troak goriva koji se poveava s
poveanjem proizvodnje.


131

Vjerojatnost Ukazuje na ansu da se odreeni dogaaj desi.
Vremenski niz To je skup kronoloki ureenih vrijednosti pojave u
odreenom vremenskom rasponu. Sve vrijednosti promatrane
pojave koje tvore niz zovu se frekvencije (y1,y2yn.) niza, a
broj frekvencija predstavlja duinu niza.
Zakon opadajuih graninih
prinosa
Naelo koje kae da e s poveanje upotrebe odreenog
inputa uz ostale fiksne inpute, dodatni output biti sve manji i
manji. Primjer je gnojidba mineralnim gnojivom. Poveanjem
koliina gnojiva poveavaju se i prinosi poljoprivredne kulture,
ali nakon neke toke dodatno poveanje prinosa postaje sve
manje i manje.
Zavrne zalihe Zavrne zalije su koliine proizvoda koje su uskladitene na
posljednji dan u analiziranom razdoblju. Te zalihe u isto
vrijeme predstavljaju poetne zalihe za sljedee razdoblje.
Znanost (lat. scientia; gr. epistme) jest skup svih metodoloki
steenih i sustavno sreenih znanja o nekom predmetu, a
ujedno i djelatnost kojom stjeemo takva znanja.
Sistematizirana i argumentirana suma znanja u odreenom
povijesnom razdoblju o objektivnoj stvarnosti do koje se dolo
svjesnom primjenom odreenih objektivnih metoda
istraivanja kako bi se spoznale zakonitosti, naela i
karakteristike zbivanja u drutvu i prirodi. Tri temeljne
znaajke znanosti su openitost, metoda i preciznost.
Znanost je vjeno traenje znanja i istine.
Znanstvena metoda Znanstvena metoda je skup spoznajno-epistemolokih naela
logikih i proceduralnih pravila koje znanost kao djelatnost
primjenjuje u praksi znanstveno-istraivake djelatnosti.









132

ivotopisi autora

Prof. dr. sc. Ivo Grgi je roen 16. kolovoza 1960. godine u Potoanima, gdje
pohaa osnovnu a srednju elektrotehniku kolu zavrava u Odaku. Na Fakultet
poljoprivrednih znanosti Sveuilita u Zagrebu (sadanji Agronomski fakultet)
upisuje se 1979. godine i to na agroekonomski smjer. Diplomirao je godine 1983. u
redovitom roku. Godine 1984. upisuje postdiplomski studij iz Ekonomike
poljoprivrede na istom fakultetu.
Od godine 1984. uposlen je u Institutu za ekonomiku poljoprivrede Agronomskog fakulteta Sveuilita u
Zagrebu. Magistarski rad naslova "Radna snaga i zaposlenost na seljakim gospodarstvima SR Hrvatske",
obranio je 29. studenog 1989. godine. Doktorsku disertaciju pod naslovom "Promjenjivost proizvoakih cijena
glavnih poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj" brani 19. rujna 2000. godine. Od 14. 07. 2011.. profesor je na
Agronomskom fakultetu u Zavodu za agrarnu ekonomiku i ruralni razvoj.
Iz podruja International Agricultural Policy and Development boravi 1991. godine u International Center
for Advanced Mediterranean Agronomic Studies, Chania, Greece.
Voditelj je i suradnik na mnogim znanstvenim, strunim, razvojnim i drugim projektima, a objavio je
mnotvo znanstvenih i strunih radova. Koautor je knjige monografije Jalabet izmeu prolosti i budunosti
stotinu etrdeset godina u ivotu jednog sela. Koautor je sveuiline knjige Poljoprivreda Hrvatske do 1990.
godine. Nositelj je predmeta Osnove agroekonomike i Uvod u makroekonomiku na preddiplomskom studiju
Agronomskog fakulteta te Ekonomika agroekompleksa na Doktorskom studiju Ekonomika poljoprivrede.
Nastavnik je i na Veleuilitu Marko Maruli u Kninu.
Znanstveni interes je zaposlenost na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, cijene i cjenovna
politika u poljoprivredi, razvitak ruralnih podruja ukljuivi agroturizam.
lan je i jedan od utemeljitelja Hrvatskog agroekonomskog drutva, iji je Europskog drutva agrarnih
ekonomista. Zamjenik je predstojnika Zavoda za ekonomiku poljoprivrede i agrarnu sociologiju Agronomskog
fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Oenjen i otac keri.
Hrvatska znanstvena bibliografija
http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=122334











133


Prof. dr. sc. Ramona Frani je roena 1. rujna 1967. godine u Zagrebu, gdje zavrava
osnovnu i srednju ekonomsku kolu. Na Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveuilita u
Zagrebu upisuje se 1986. godine i to na agroekonomski smjer. Diplomirala je godine 1990., a
iste godine upisuje postdiplomski studij na istom fakultetu.
Znanstveno-istraivaki rad Ramone Frani zapoinje 1991. godine kada se
zapoljava kao znanstveni novak na Zavodu za ekonomiku poljoprivrede i agrarnu sociologiju. Godine 2004.
birana je u znanstveno-nastavno zvanje docent, a 2008. godine u izvanrednog profesora.
Podruje istraivanja i znanstveno-nastavnog rada Ramone Frani je ekonomika poljoprivrede, agrarna i
ruralna politika, u okviru kojega je pripremila magistarski rad i doktorsku disertaciju, samostalno ili u koautorstvu
objavila vei broj znanstvenih radova i odrala brojna predavanja na domaim i meunarodnim znanstvenim i
strunim skupovima. Od samog poetka rada na Agronomskom fakultetu intenzivno sudjeluje u provoenju
nastavnih aktivnosti iz podruja ekonomike poljoprivrede. Tijekom reforme studija prema naelima Bolonjskog
procesa, kreirala je sadraj nekoliko nastavnih predmeta/modula i danas je koordinator predmeta Agrarna i
ruralna politika 1 i Zakonodavstvo u agrobiznisu na preddiplomskom, Agrarna i ruralna politika 2 i Europska unija-
Zajednika poljoprivredna politika na diplomskom studiju te Instrumenti agrarne i ruralne politike na
poslijediplomskom doktorskom studiju Ekonomika poljoprivrede.
Sudjelovala je u brojnim domaim i meunarodnim studijama i projektima iz podruja agrarne politike i
ekonomike poljoprivrede pod pokroviteljstvom ministarstava, tijela dravne uprave, domaih i meunarodnih
znanstvenih i strunih organizacija.
Hrvatska znanstvena bibliografija
http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=215824
















134

Prof. dr. sc. Marija Cerjak (ro. Radman) roena je 22. kolovoza 1975. u Banjoj Luci gdje
je zavrila osnovnu kolu i dva razreda srednje kole. U Zagrebu je zavrila XV gimnaziju s
odlinim uspjehom. Godine 1998. diplomirala je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu,
magistrirala 2001. te doktorirala 20. srpnja 2005. godine.
Od lipnja 1998. godine radi na Agronomskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu,
Zavodu za marketing u poljoprivredi, u svojstvu znanstvenog novaka. Od poetka
zaposlenja sudjeluje u izvoenju vjebi na predmetima Marketing u poljoprivredi i Marketing poljoprivrednih
proizvoda. U zvanje docenta izabrana je 15. studenog 2006. godine. Nositelj je jednog modula na
preddiplomskom studiju (Trite u agrobiznisu), dva na diplomskom studiju (Regionalni marketing i Ruralni
turizam) i dva modula na doktorskom studiju (Trite poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i Marketing u
agrobiznisu) te sudjeluje u izvoenju nastave na jo 3 prediplomska modula. Tijekom dosadanjeg rada bila je
mentor 9 diplomskih /zavrnih radova, a sudjelovala je kao lan povjerenstva u jo nekoliko radova. Bila je
voditelj jednog magistarskog rada te lan povjerenstva jo tri magistarska rada na Agronomskom fakultetu, te
mentor dva magistarska rada na Sveuilitu u Bologni, Italija.
U znanstvenom radu dr. sc. Marija Cerjak je usmjerena na podruje trita i marketinga u agrobiznisu,
posebice na istraivanje trita i ponaanje potroaa. Do danas je objavila vie znanstvenih i strunih radova u
zemlji i inozemstvu, te je sudjelovala na domaim i meunarodnim znanstvenim skupovima.
Sudjelovala je na veem broju znanstvenih i strunih projekata iz podruja ekonomike poljoprivrede,
odnosno trita i marketinga u poljoprivredi financiranih od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta,
Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva i lokalne samouprave, kao istraiva ili voditelj
projekata. Sudjelovala je u etiri meunarodna projekta (EU projekti i projekt financiran od strane USAIDa) kao
partner - koordinator za Hrvatsku, te kao suradnik na nekoliko meunarodnih projekata.
Tijekom studija je u vie navrata odlazila na usavravanje u inozemstvo. Sudjelovala je u meunarodnim
ljetnim kolama na temu marketinga i managementa, 2000. godine je provela 5 mjeseci na Sveuilitu BOKU u
Beu, 2002. godine 5 mjeseci na Agronomskom fakultetu Sveuilita u Bologni, a 2005. godine je bila na
strunom tromjesenom boravku u Stuttgartu (Sveuilite Hohenheim).
lan je Hrvatskog agroekonomskog drutva i Europskog udruenja agrarnih ekonomista. Aktivno govori
engleski, njemaki i talijanski jezik, te pasivno francuski jezik.
Hrvatska znanstvena bibliografija
http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=245190








135


Dr. sc. Ornella Miku, djevojaki Kumri, roena je 9. rujna 1979. godine u
Varadinu, gdje je zavrila Prvu osnovnu kolu 1994. godine i Prvu gimnaziju 1998.
godine. Diplomirala je 2004. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Iste godine
upisala je Poslijediplomski magistratski studij iz ekonomike poljoprivrede i zaposlila
se na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, na Zavodu za ekonomiku poljoprivrede i
agrarnu sociologiju (dananji Zavod za agrarnu ekonomiku i ruralni razvoj) kao
asistentica. Nakon svih poloenih ispita na magistarskom studiju upisala je treu godinu Poslijediplomskog
doktorskog studija Ekonomika poljoprivrede, koji se izvodi od akademske godine 2007./2008. Doktorirala je u
sijenju 2010. na temu Ocjenjivanje ruralne konkurentnosti kao podloga kreiranja politike ruralnog razvoja i u
travnju iste godine postaje via asistentica.
Asistira u nastavi na preddiplomskom studiju Agrarna ekonomika, na modulima Agrarna i ruralna politika
1 i Zakonodavstvo u agrobiznisu, te diplomskom studiju Agrobiznis i ruralni razvitak, na modulima Agrarna i
ruralna politika 2 i Europska unija Zajednika poljoprivredna politika. Takoer asistira u nastavi na
meusveuilinom studiju Mediteranska poljoprivreda u Splitu. Sudjeluje na domaim i meunarodnim,
znanstvenim i strunim istraivanjima, projektima i skupovima.
Znanstveni interes je za podruje agrarne i ruralne politike, poljoprivrednih odnosa i politike Europske
unije, ruralnog razvoja, okoline politike i ruralne i regionalne konkurentnosti, u okviru ega objavljuje mnoge
radove.
Znanstveno i struno se usavrava u Hrvatskoj, Italiji i Poljskoj.
lanica je upravnog odbora Hrvatskog agroekonomskog drutva.
Hrvatska znanstvena bibliografija
http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=265324















136

Dr. sc. Lari Hadelan, roen je 4. svibnja 1976. u Koprivnici gdje i danas prebiva.
Osnovnu kolu zavrio je u Rasinji (1990.), opu gimnaziju u Koprivnici (1994.).
Akademske godine 1995./96. upisuje studij Agrarna ekonomika na Agronomskom
fakultetu Sveuilita u Zagrebu na kojem je diplomirao 10. svibnja 2000. Po zavretku
studija zapoljava se u Podravskoj banci gdje radi do 2004. g. kad prelazi na Agronomski
fakultet Sveuilita u Zagrebu u Zavod za upravu poljoprivrednog gospodarstva u svojstvu znanstvenog novaka.
U 2007. godini zavrava MBA specijalistiki studij Poslovno upravljanja u agrobiznisu.
Poslijediplomski znanstveni studij Ekonomika poljoprivrede zavrava 12. lipnja 2008. g obranom magistarskog
rada: Primjena modela realnih opcija u poslovnom odluivanju na primjeru maslinarstva.
Titulu doktora znanosti stjee 01. travanja 2010. obranom doktorske disertacije naslova Viekriterijsko
odluivanje u poredbenoj analizi sustava proizvodnje kupine.
Suradnik je u nastavi na tri modula na preddiplomskim i dva modula na diplomskim studijima
Agronomskog fakulteta. Kao autor i suautor objavljuje vei broj radova u domaim i stranim znanstveno-strunim
asopisima. Sudjeluje na strunim i znanstvenim skupovima u sklopu kojih viekratno izlae rezultate istraivanja.
Suautor je veeg broja studija izvodljivosti u poljoprivredi i agrobiznisu.
Struno se usavrava na Sveuilitu u Hohenheimu i na Poljoprivrednom fakultetu u Mariboru.
U znanstvenom radu obrauje teme iz podruja menadmenta, teorije odluivanja i poslovanja tvrtki iz
agrobiznisa. lan je Hrvatskog agroekonomskog drutva.
Oenjen je i ima jedno dijete.
Hrvatska znanstvena bibliografija
http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=278896
















137

Mr. sc. eljka Mesi roena je 1979. g. u Otocu, gdje je zavrila osnovnu i srednju
kolu. U Otocu je zavrila Opu gimnaziju s odlinim uspjehom.
Diplomirala je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 2004. g. gdje se 2005. g.
zapoljava na Zavodu za Marketing u poljoprivredi. Magistarski rad pod nazivom
Utjecaj zemljopisnih oznaka na konkurentnost poljoprivredno-prehrambenih proizvoda
- oekivanja proizvoaa- brani 2010.
Na Agronomskom fakultetu sudjeluje u nastavi iz vie predmeta (Trite u agrobiznisu, Izravna prodaja i
prerada na obiteljskom gospodarstvu, Osnove agroekonomike, Ruralni turizam, Primjena marketinga i inovacija u
agrobiznisu). Do danas je objavila vie znanstvenih i strunih radova, te aktivno sudjelovala na meunarodnim i
domaim skupovima.
U vie navrata usavravala se u inozemstvu, pa je tako 2006. i 2011. godine provela 1 mjesec na
Sveuilitu BOKU u Beu, a 2007. godine 1 mjesec na Sveuilitu u Debrecenu.
Znanstveni istraivaki rad usmjeren je na podruje marketinga poljoprivrednih proizvoda i trite
poljodjelskih proizvoda.
Od 2010.g. je tajnica Udruge Klaster proizvoda hrvatskog sela i strukovnog udruenja Hrvatskog
agroekonomskog drutva.
lan je Europskog udruenja agrarnih ekonomista i Hrvatskog agroekonomskog drutva.
Hrvatska znanstvena bibliografija
ht t p: / / bi b.i r b.hr / l i st a- r adov a?aut or = 302696



138

Nataa Bokan, prof. soc., roena je 1978. u Zagrebu, gdje je zavrila osnovnu
kolu (1993.) i II. opu gimnaziju (1997).
Akademske godine 1997/98 upisala je jednopredmetni studij sociologije na
Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu, koji zavrava u rujnu 2004. Daljnje
kolovanje nastavlja na Agronomskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu na
poslijediplomskom studiju Ekonomika poljoprivrede na kojem je apsolvirala, te je
po otvaranju novog Poslijediplomskog doktorskog studija sociologije 2007/08
upisala isti.
Od 2004. godine radi kao asistentica na Agronomskom fakultetu, na Zavodu za ekonomiku
poljoprivrede i agrarnu sociologiju (danas Zavod za agrarnu ekonomiku i ruralni razvoj) gdje i danas
radi. Kao suradnica radi na pet predmeta/modula diplomskog studija Agrobiznis i ruralni razvoj i vie
preddiplomskih studija: Ruralna sociologija, Ruralna i urbana sociologija, Ruralni razvitak,
Socioekonomske i rodne analize i Osnove agroekonomike.
U suautorstvu je objavila odreeni broj radova u znanstvenim asopisima. Sudjelovala je na
strunim i znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu. Struno se usavravala na Sveuilitu u
Hohenheimu i BOKU, Be.
U znanstvenom radu obrauje teme uglavnom iz podruja ruralne sociologije i socijalne
ekologije. lanica je Hrvatskog sociolokog drutva i Hrvatskog agroekonomskog drutva.
Hrvatska znanstvena bibliografija
https://bib.irb.hr/lista-radova?autor=263280















139

Magdalena Zraki, mag.ing.agr. je roena 16. rujna 1986. godine u Slavonskom
Brodu. Osnovnu kolu i opu gimnaziju pohaa u Ivani Gradu. Na Agronomski
fakultet Sveuilita u Zagrebu upisuje se 2005. godine i to na studij agrarne
ekonomike. Diplomirala je u srpnju 2010. u redovitom roku na diplomskom studiju
Agrobiznis i ruralni razvitak. Godine 2011. upisuje poslijediplomski doktorski studij
iz Ekonomike poljoprivrede na istom fakultetu.
Zavrni rad naslova "Agroturistika ponuda Grada Zagreba i okolice", obranila je 03. srpnja 2008.
godine. Diplomski rad pod naslovom "Kvaliteta ivota u ruralnom prostoru sa stanovita itelja primjer grada
Zagreba" brani 05. srpnja 2010. godine.
Od 02. svibnja 2011. asistentica je na Agronomskom fakultetu u Zavodu za agrarnu ekonomiku i ruralni
razvoj Agronomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Suradnica je u nastavi na modulima Osnove
agroekonomike i Uvod u makroekonomiku na preddiplomskom studiju Agronomskog fakulteta. Znanstveni
interes je makroekonomija poljoprivrede, sektorska analiza i razvitak ruralnih podruja .
Sudjelovala je na strunim i znanstvenima projektima i objavila radove iz podruja znanstvenog interesa.
lanica je Hrvatskog agroekonomskog drutva.
Hrvatska znanstvena bibliografija
ht t p: / / bi b.i r b.hr / l i st a- r adov a?aut or = 329 224