UNIVERZITET U TUZLI PRIRODNO-MATEMATICKI FAKULTET

N.O. E.D.

Uvod u topologiju
- Skripta -

Tuzla, 2007

Sadraj z
1 Uvod 1.1 Skupovi, relacije i preslikavanja . . . . . . . . . . . . . 1 2

2 Topoloki prostori s 9 2.1 Topologije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 2.2 Okoline, otvoreni, zatvoreni i otvoreno-zatvoreni skupovi 13 2.3 Zatvorenje, unutra njost, ta ka gomilanja, spolja njost s c s i rub skupa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 2.4 Euklidska topologija na R . . . . . . . . . . . . . . . . . 25 2.5 Baze i podbaze . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 2.6 Prvi i drugi aksiom prebrojivosti . . . . . . . . . . . . . 36 2.7 Relativna topologija i topolo ki potprostor . . . . . . . 41 s 2.8 Koneksnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 3 Neprekidna preslikavanja 3.1 Neprekidnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.2 Neprekidnost i povezanost . . . . . . . . . . . . . . . . 3.3 Homeomorzmi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 Metri ki prostori c 4.1 Denicija i osobine metri kih prostora . . . . . . . . . c 5 Produkt i kvocijent prostori 5.1 Produkt prostori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5.2 Koli ni ki (kvocijent) prostori . . . . . . . . . . . . . . c c 6 Aksiomi separacije 6.1 T0 i T1 prostori . . . . . . . . . . . 6.2 T2 prostori (Hausdorffovi prostori) 6.3 T3 prostori . . . . . . . . . . . . . . 6.4 T4 prostori . . . . . . . . . . . . . . i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50 50 55 58 65 65 79 79 85 90 91 93 94 96

Sadr aj z 6.5 T3 1 prostori (Prostori Tihonova) . . . . . . . . . . . . . 100

2

7 Kompaktnost 7.1 Kompaktnost prostora

105 . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105

ii

Glava 1 Uvod
Pojam topolo kog prostora razvio se kao apstrakcija nekih va nih s z osobina realnih brojeva. Skup realnih brojeva posjeduje dvije vrste svojstava: algebarska ili odredjenije re eno svojstva polja i svoc jstva koja poti u iz pojma udaljenosti i pojma grani ne vrijednosti. c c Ova posljednja, takozvana topolo ka svojstva realne linije, dovela s su do koncepta nekih apstraktnih prostora sa odgovaraju im svoc jstvima, naime: pojam metriog prostora, jo op enitijeg od pojma c s c topolo kog prostora. Negdje po etkom dvadesetog vijeka Frechet je s c prvi uveo koncept apstraktnih prostora, a pojam topolo kog pross tora razvio se u toku slijede ih godina. U modernoj matematici c malo je disciplina koje se mogu studirati bez poznavanja standardnih apstraktnih prostora koji su predmet prou avanja Topologije i c Funkcionalne analize. Jedino predznanje potrebno za ovaj kurs je poznavanje realnih brojeva i nekih osnovnih rezultata iz Teorije skupova kao i, citiraju i Kellyja, znatna koli ina, tog jako vrijednog i korisnog kvaliteta, c c matemati ke zrelosti. c Budu i da cemo se u ovom kursu slu iti rezultatima iz Teorije c z skupova kao osnovnim alatom, po e emo sa kratkim pregledom c c potrebnih pojmova i teorema iz te teorije i ostaviti da kasnije dodamo neke druge rezultate iz potrebnog predznanja. U ovoj prvoj glavi denisat cemo i diskutovati o metri kim prosc torima, topolo kim prostorima, kao i o nekim drugim pridru enim s z pojmovima. U ostalim glavama prou ava emo: konvergenciju i lc c tere, produkt i kvocijent prostore, metrizaciju, kompaktne prostore, uniformne prostore i prostore funkcija.

1.1. Skupovi, relacije i preslikavanja

1.1

Skupovi, relacije i preslikavanja

Skup je pojam koga ne deni emo. Skupovi se sastoje od objekata s koje zovemo elementima skupa i pi emo simboli ki x A, za izs c javu, x je element skupa A. Skup je kompletno odredjen svojim elementima, tj. ako dva skupa A i B imaju osobinu da x A ako i samo ako x B, onda ka emo da je A = B i jednakost ovdje zna i z c identi nost. Najuobi ajeniji na in opisivanja skupova je specijalc c c iziranje njihovih elemenata, kao izjavom: A je skup svih elemenata x koji imaju osobinu P , sto simboli ki zapisujemo kao: c A = {x : P (x)} . Ovdje P (x) ozna ava propoziciju o x. Slovo x se mo e zamijeniti c z bilo kojim drugim slovom, to jest: {x : x A} = {y : y A} . Prazan skup obilje avamo simbolom . z Denicija 1.1.1. Za skup A ka emo da je podskup skupa B, u ozz naci A B, ako vrijedi da je svaki element skupa A ujedno i element skupa B, simboliki: c x , xAxB. Skup A je pravi podskup skupa B ako vrijedi A B i A = B, sto kra e obilje avamo sa A B. c z Teorem 1.1.1. Neka su A, B i C proizvoljni skupovi. Tada vrijedi: i) A B i B C A C. ii) A B i B A A = B Dokaz gornjeg tvrdjenja ostavljamo citaocu. Denicija 1.1.2. Unija skupova A i B, u oznaci A B, je skup {x : x A ili x B} . Presjek skupova A i B, u oznaci A B, je skup {x : x A i x B} . 2

1.1. Skupovi, relacije i preslikavanja Dva skupa A i B su iskljuivi odnosno disjunktni, ako je A B = . c Ako je A familija skupova ka emo da je A iskljuiva familija ako su z c svaka dva skupa iz familije A isklju iva. c Ako je A X, skup {x X : x A} , /

zva emo komplement od A i obilje iti simbolom Ac . Ovdje je X unic z verzalni skup. Neka su A, B X. Za skup A B c upotrebljava emo uobi ajenu c c notaciju A \ B, koga nazivamo razlika skupova A i B, tj. A \ B = {x : x A x B} . / Jasno A \ B = B \ A. Teorem 1.1.2. Neka su A i B podskupovi skupa X. Onda je A B ako i samo ako vrijedi jedan od slijede ih uslova: c 1. A B=A, 2. B = A B, 3. B c Ac , 4. A B c = , 5. Ac B = X. Dokaz ostavljamo citaocu za vje bu. z Teorem 1.1.3. Neka su A, B i C proizvoljni podskupovi skupa X. Vrijedi: 1. A B = B A, A B = B A, (zakoni komutacije) 2. A (B C) = (A B) C, A (B C) = (A B) C, (zakoni asocijacije) 3. A (B C) = (A B) (A C), A (B C) = (A B) (A C), (zakoni distribucije) 4. (A B)c = Ac B c , (A B)c = Ac B c . (De Morganove formule)

1.1. Skupovi, relacije i preslikavanja Proces dobivanja unija i presjeka skupova mo e se ponavljanjem z pro iriti na svaku kona nu familiju skupova. Medjutim, mo emo s c z takodje denisati presjek i uniju proizvoljne familije skupova. Neka je A proizvoljna familija skupova. Presjek skupova A A deni emo kao skup s {A : A A} = {x : (A A) x A} . Za denisani pojam uobi ajeno cemo koristiti oznaku c A.
AA

Sli no deni emo uniju skupova A A, kao skup c s {A : A A} = {x : (A A) x A} . Za ovu uniju takodjer upotrebljavamo notaciju A.
AA

Zakoni distribucije i De Morganove formule takodjer vrijede za proizvoljne unije i presjeke. Teorem 1.1.4. Neka je A familija podskupova skupa X i B X. Onda vrijede jednakosti: 1. B 2.
AA

A
AA c

=
AA

(B A) i B
c

A
AA

=
AA

(B A)

=
AA

A i
AA

=
AA

Ac .

Kad govorimo o kona nim skupovima, ponekad je prakti no opic c sivati takve skupove listiranjem njihovih elemenata. Naprimjer {x} ce nam ozna avati skup ciji je jedini element x, {x, y} je skup od dva c elementa, {x, y, z} skup od tri elementa i sli no. Skup od dva elec menta, zovemo par elemenata, a posebno su od interesa uredjeni parovi, pa dajemo sljede u deniciju: c Denicija 1.1.3. Uredjeni par (x, y) je par u kojem razlikujemo prvi od drugog elementa i dva uredjena para su jednaka ako i samo ako imaju jednake prve elemente i jednake druge elemente. 4

1.1. Skupovi, relacije i preslikavanja Sli no deni emo uredjene trojke (x, y, z), uredjene cetvorke (x, y, z, w) c s ili uredjene n-torke (x1 , x2 , x3 , ..., xn ). Elemente u uredjenim n-torkama tekodje zovemo kordinate, tako da je i-ti element xi , i-ta kordinata n-torke. Ako su X i Y dva skupa, deni emo Kartezijski produkt X Y kao s skup {(x, y) : x X i y Y } . X Y Z = {(x, y, z) : x X, y Y i z Z} , gdje je (x, y, z) uredjena trojka, a produkt skupova X1 , X2 , ..., Xn deni emo sa s X = n Xi = {(x1 , ..., xn ) : xi Xi , i = 1, . . . , n} , i=1 gdje je (x1 , ..., xn ) uredjena n-torka. Koristi emo pojam uredjenog para i Kartezijskog produkta da deni emo c s relacije i funkcije, tj. relacije i funkcije tretiramo kao skupove koji posjeduju izvjesnu specijalnu strukturu. Denicija 1.1.4. Relacija je skup uredjenih parova. Ako je R relacija i (x, y) R pi emo xRy i ka emo da je x u R-relaciji sa y. s z Domen ili podruje denicije relacije R je skup c domR = {x : ( y) (x, y) R} . Podruje vrijednosti je skup c vriR = {y : za neki x, (x, y) R} . Inverzna relacija zadane relacije R, koju obilje avamo sa R1 , je z skup {(y, x) : (x, y) R} .

Produkt tri prostora deni emo, s

Drugim rije ima xRy ako i samo ako yR1 x. c Ako su R i S relacije, njihova kompozicija, u oznaci R S, je relacija {(x, z) : za neki y, (x, y) S i (y, z) R} .

Primjedba 1.1.1. Za zadane skupove A i B, oito je Kartezijski proc dukt AB, relacija. Takodje je jasno iz denicije da je svaka relacija podskup Kartezijskog produkta njenog domena i njenog podruja vric jednosti. U smislu denicije inverzne relacije, jasno je (A B)1 = B A. 5

1.1. Skupovi, relacije i preslikavanja Denicija 1.1.5. Neka je R relacija i A proizvoljan skup. Sa R[A] deniramo skup svih elemenata koji su u R-relaciji sa elementima skupa A, tj. R[A] = {y : xRy za neki x A} . Ka emo da je relacija R sa A u B ako je domR A i vriR B. R z je relacija na A ako je domR = A. Za relaciju R ka emo da je nad B z ako je vriR = B. Za relaciju R na X u X deni imo slijede e va ne osobine: s c z i) reeksivnost: Za sve x X, xRx. ii) simetrinost: ako je xRy onda je yRx, za sve x, y X. c iii) antisimetrinost: ako je xRy i yRx, tada je x = y. c iv) tranzitivnost: ako je xRy i yRz tada je xRz, za sve x, y, z X. Relacija koja zadovoljava osobine reeksivnosti, simetri nosti i c tranzitivnosti naziva se relacija ekvivalencije. Ako je R relacija ekvivalencije, podskup A skupa X je klasa ekvivalencije ako postoji x A takav da je A = {y : xRy}, tj. ako postoji x A takav da A = R[{x}]. Prema deniciji koja slijedi ne emo praviti razliku izmedju funkcije c i njenog grafa. Nazivi: korespondencija, preslikavanje, transformacija i operator su sinonimni nazivu funkcija. Denicija 1.1.6. Funkcija je relacija u kojoj ne postoje parovi koji imaju iste prve elemente, a razliite druge elemente, tj. f je funkcija c ako i samo ako je f relacija i (x, y) f i (x, z) f y = z. Ako je (x, y) f pi emo y = f (x) ili f x i f (x) citamo, vrijednost od f u x ili s slika od x u f . Funkcija f je jedan na prema jedan, ili 1 1, ako ne postoje parovi koji imaju iste druge elemente, a razli ite prve elemente; tj. c ako je inverzna relacija f 1 takodje funkcija. Ako je f funkcija na X u Y i A podskup od X, ogranienje funkcije c f na A, u oznaci f |A , je funkcija ciji je domen A i za koju vrijedi f |A (x) = f (x) za sve x A. Ka emo da je funkcija g ograni enje z c funkcije f na neki podskup ako je g f , tj. f je produ enje funkcije z g na citav skup. Ako je A domf , skup f (A) = {y : za neki x A , (x, y) f } = {y : za neki x A , y = f (x)} , 6

1.1. Skupovi, relacije i preslikavanja zovemo slika od A u f . Ako je A vrif , skup f 1 (A) = {x : f (x) A} = {x : za neki y A , y = f (x)} zovemo inverzna slika od A u f . Budu i da inverznu funkciju funkcije f , ako takva postoji, obilje avamo c z 1 1 simbolom f , simbol f (A) takodje u tom slu aju obilje ava sliku c z od A u preslikavanju f 1 . Teorem 1.1.5. Neka su R, S i T relacije, a A i B proizvoljni skupovi. Onda: 1. (R1 )1 = R i (R S)1 = S 1 R1 2. R (S T ) = (R S) T i (R S)[A] = R[S[A]] 3. R[A B] = R[A] R[B] i R[A B] R[A] R[B], ili op tije, ako je A familija skupova, vrijedi: s R
AA

A =
AA

R[A] i R
AA

R[A]
AA

Dokaz: 1. O ito (x, y) (R1 )1 akko (y, x) R1 akko (x, y) R tako da c je (R1 )1 = R. Sli no (x, y) (R S)1 akko (y, x) R S akko za neki z, (y, z) c S i (z, x) R. Ali (y, z) S akko (z, y) S 1 i (z, x) R akko (x, z) R1 . Otuda (x, y) (R S)1 akko za neki z, (x, z) R1 i (z, y) S 1 akko (x, y) S 1 R1 . Dakle (R S)1 = S 1 R1 . 2. Ostavljamo ovaj dokaz za vje bu, kao i dokaz op tije izjave u z s 3. koji je sasvim analogan sljede em dokazu. c 3. Po deniciji je y R[A B] akko postoji x (A B) takav da je xRy. Ali x (AB) akko x A ili x B, pa je otuda y R[AB] akko postoji x A takav da je xRy ili postoji x B takav da je xRy akko y R[A] ili y R[B], tj. y R[A] R[B]. Sli no c y R[A B] onda postoji x (A B) takav da je xRy y R[A] i y R[B]. 7

1.1. Skupovi, relacije i preslikavanja Teorem 1.1.6. Neka je f proizvoljna funkcija, a A i B proizvoljni skupovi. Tada vrijedi: 1. f (A B) = f (A) f (B) i f (A B) f (A) f (B) 2. f 1 (A B c ) = f 1 (A) (f 1 (B))c 3. f 1 (A B) = f 1 (A) f 1 (B) i f 1 (A B) = f 1 (A) f 1 (B). Primjedba 1.1.2. 1)U op tem sluaju f (A B) = f (A) f (B) jer, s c naprimjer, ako su A i B iskljuivi skupovi, tj. A B = , ne mora biti c f (A) f (B) = . 2) Izjave u 1. i 3. vrijede i za proizvoljne unije i presjeke, tj. ako je A familija skupova, tada vrijedi: f (AA A) = AA f (A), f (AA A) AA f (A) i odgovaraju e izjave vrijede za 3. c Dokaz: 1. Kao i op tije izjave u primjedbi, ovo je posljedica teoreme 1.1.5. s 2. x f 1 (A B c ) akko f (x) A B c akko f (x) A i f (x) B c . Ali f (x) B c akko f (x) B akko x f (B) akko x f (B)c . Otuda / / 1 c x f (A B ) akko x f (A) i x f (B)c akko x f (A) f (B)c . 3. x f 1 (A B) akko f (x) A B akko f (x) A ili f (x) B akko x f 1 (A) ili x f 1 (B) akko x f 1 (A) f 1 (B). Dokaz za proizvoljnu uniju je sasvim analogan. x f 1 (A B) akko f (x) (A B) akko f (x) A i f (x) B akko x f 1 (A) i x f 1 (B) tj. x f 1 (A) f 1 (B). Dokaz za proizvoljan presjek je sli an ovome i ostavljen je za c vje bu. z

Glava 2 Topoloki prostori s

2.1 Topologije

podskupova od X kaemo da je topologija na X ako vrijedi z i) X i prazan skup, , pripadaju ,

iii) Presjek proizvoljna dva skupa iz pripada . Par (X, ) nazivamo topolo ki prostor. s Primjer 2.1. Neka je X = {1, 2, 3, 4, 5, 6} i

Denicija 2.1.1. Neka je X proizvoljan neprazan skup. Za familiju

ii) Unija proizvoljnog (konanog ili beskonanog) broja skupova iz c c pripada ,

Familija

= {X, , {1} , {3, 4} , {1, 3, 4} , {2, 3, 4, 5, 6}} .

zadovoljava osobine i), ii) i iii) pa je topologija na X.

= {X, , {a} , {c, d} , {a, c, e} , {b, c, d}} .

Primjer 2.2. Neka je X = {a, b, c, d, e} i neka je

Familija

nije topologija na X jer skup

{c, d} {a, c, e} = {a, c, d, e}

ne pripada familiji

(nije zadovoljeno ii)).

9

2.1. Topologije Primjer 2.3. Neka je X = {1, 2, 3, 4, 5, 6, 7} i neka je

= {X, , {1} , {7} , {1, 7} , {1, 3, 7} , {2, 3, 4, 5, 6, 7}} . Familija nije topologija na X jer skup
ne pripada

(nije zadovoljeno iii)).

{1, 3, 7} {2, 3, 4, 5, 6, 7} = {3, 7}

Primjer 2.4. Neka je na skupu N zadata familija , koja se sastoji od N, i svih kona nih podskupova od N. nije topologija jer npr. c {2} {3} {4} ... {n} ... = {2, 3, 4, ..., n, ...} nije kona an skup, dakle ne pripada c

familija

Denicija 2.1.2. Neka je X proizvoljan neprazan skup i neka je svih podskupova od X. Familiju nazivamo diskretna topologija na X, a (X, ) nazivamo diskretni topolo ki prostor. s Nije te ko provjeriti da familija iz Denicije 2.1.2 zadovoljava sve s tri osobine iz Denicije 2.1.1, te je zaista topologija na X. Osim toga treba primjetiti da je X proizvoljan neprazan skup, tj. na svakom nepraznom skupu je mogu e denisati bar jednu c topologiju. Denicija 2.1.3. Neka je X proizvoljan neprazan skup i neka je = {X, }. nazivamo indiskretna topologija, a (X, ) nazivamo indiskretnim topolo kim prostorom. s Trivijalno je vidljivo da indiskretna topologija zaista jeste topologija, a takodje primjetiti treba da ovakvu topologiju mo emo denisati z na proizvoljnom nepraznom skupu X. Teorem 2.1.1. Neka je (X, ) topolo ki prostor takav da za svako s x X, jednolani skup {x} . Tada je diskretna topologija. c

Dokaz: Neka je A X proizvoljan. Kako se svaki skup mo e z prikazati kao unija svojih elemenata tj. A=
aA

{a} ,

opet

i kako je topologija na X, to je proizvoljna unija elemenata iz elemenat iz . Dakle zaklju ujemo da je A . Zbog c proizvoljnosti skupa A zaklju ujemo da sadr i sve podskupove c z skupa X, dakle je diskretna topologija. 10

2.1. Topologije Denicija 2.1.4. Neka su 1 i 2 dvije topologije denisane na istom skupu X. Ka emo da je 1 jaa, ve a ili nija od toplogije 2 z c c ako je 1 2 . U tom sluaju takodje ka emo da je topologija 2 c z manja, slabija ili grublja od topologije 1 . Primjedba 2.1.1. Oito su za dati skup X diskretna i indiskretna c topologija, respektivno najve a i najmanja topologija na X. c

Zadaci 2.1. : 1. Neka je X = {a, b, c, d, e, f }. Ispitati da li su slijede e familije c podskupova od X, topologije na X. (a) (b) (c) (d) (e)

= {X, , {b} , {c} , {b, d, e} , {b, c, d, e}}.

= {X, , {f } , {e, f } , {a, f }}.

= {X, , {a, b, f } , {a, b, d} , {a, b, d, f }}.

= {X, , {a} , {a, d} , {b, d}}.

= {X, , {b} , {a, b, c} , {d, e, f } , {b, d, e, f }}.

2. Neka je X = {1, 2, 3, 4, 5, 6} i neka je diskretna topologija na X. Ispitati koji od slijede ih iskaza su ta ni. c c (1) X (5) X (9) X (13) X (2) {X} (6) {} X (10) {1} X (14) {2} (3) {} (7) {1} (11) {} X (15) {X} (4) (8) 1 (12) 1 X (16) 3

3. Neka je (X, ) proizvoljan topolo ki prostor. Pokazati da je s presjek kona no mnogo skupova iz opet skup iz . c 4. Opisati sve mogu e topologije na skupovima c (a) X = {a, b}.

(b) X = {1, 2, 3}. 5. Neka je R skup realnih brojeva. Pokazati da je svaka od slijede ih familija podskupova od R, topologija na R. c (a)

se sastoji od R,
n N.

i svih skupova oblika (n, n), gdje je

11

2.1. Topologije (b) (c)

se sastoji od R,
n N. n N.

i svih skupova oblika [n, n], gdje je

se sastoji od R, i svih skupova oblika [n, +), gdje je

6. Neka je N skup prirodnih brojeva. Pokazati da su slijede e c familije podskupova od N, topologije na N. (a) (b)

se sastoji od N, i svih skupova oblika {n, n + 1, n + 2, ...},

za sve n N.

se sastoji od N, i svih skupova oblika {1, 2, 3, ..., n}, za sve n N.

7. Neka je X proizvoljan beskona an skup i topologija na X. c Ako je svaki beskona ni podskup od X iz , pokazati da je c diskretna topologija. 8. Ispitati koje su od slijede ih familija podskupova od R topologije c na R. (a) (b) (c) (d) (e) (f) (g) (h) sastoji od R, i svih skupova oblika (a, b), gdje je a, b R i a < b.

se

se

sastoji od R, i svih skupova oblika (r, r), gdje je r R+ proizvoljan.

se sastoji od R, i svih skupova oblika (q, q), gdje je q

proizvoljan pozitivan racionalan broj. proizvoljan pozitivan racionalan broj.

se sastoji od R, i svih skupova oblika [q, q], gdje je q se sastoji od R, i svih skupova oblika (t, t), gdje je t
proizvoljan pozitivan iracionalan broj. proizvoljan pozitivan iracionalan broj.

se sastoji od R, i svih skupova oblika [t, t], gdje je t

sastoji od R, i svih skupova oblika (r, r], gdje je r R+ proizvoljan.

se

se sastoji od R, i svih skupova oblika [r, r), gdje je r R+ proizvoljan.

12

2.2. Okoline, otvoreni, zatvoreni i otvoreno-zatvoreni skupovi

2.2

Okoline, otvoreni, zatvoreni i otvorenozatvoreni skupovi

Denicija 2.2.1. Neka je (X, ) proizvoljan topolo ki prostor. Eles mente familije nazivamo otvorenim skupovima u X ili preciznije, -otvorenim skupovima u X. Ako je dakle diskretna topologija, onda je svaki podskup od X otvoren skup, ali ako je indiskretna topologija na X onda su jedini otvoreni skupovi u X sam skup X i prazan skup. O igledno je da c otvorenost skupa ovisi o denisanoj topologiji, pa zato ima smisla upotrebljavati precizniju varijantu, tj. govoriti o -otvorenim skupovima. Ako je jasno sa kojom topologijom radimo na nekom skupu, onda cemo jednostavnosti radi koristiti samo termin otvoren skup. Slijede i teorem je direktna posljedica Denicije 2.1.1. c Teorem 2.2.1. Neka je (X, ) topolo ki prostor. Tada vrijedi, s 1. X i su otvoreni skupovi. 2. Proizvoljna unija (konana ili beskonana) otvorenih skupova je c c otvoren skup. 3. Presjek konanog broja otvorenih skupova je otvoren skup. c Slijede im primjerom pokazujemo da beskon an presjek otvorenih c c skupova ne mora obavezno biti otvoren skup. Naime, neka se familija sastoji od , skupa N i svih podskupova od N ciji je komplement u N, kona an skup. Tj. za S N, S ako je N \ S c kona an skup. c Citaocu ostavljamo za vje bu da poka e da ovako denisana familz z ija jeste topologija na N (ovakvu topologiju nazivamo konitna topologija). Za proizvoljno n N deni imo skup s Sn = {1} {n + 1} {n + 2} ... = {1} Kako je tj. kona an skup, to je Sn za proizvoljno n N. Medjutim, c
n=1 i=n+1

{i} .

N \ Sn = {2, 3, ..., n} , Sn = {1} , 13

2.2. Okoline, otvoreni, zatvoreni i otvoreno-zatvoreni skupovi a skup {1} nije otvoren, pa dakle proizvoljna presjek otvorenih skupova ne mora biti otvoren. Denicija 2.2.2. Neka je (X, ) topolo ki prostor. Za skup A ka emo s z da je okolina take x X ako A sadr i otvoren skup koji sadr i taku c z z c x. Sistem okolina neke take x X je familija svih okolina te take. c c

7 Primjer 2.5. Segment [2, 4] u R je okolina ta ke 3 jer 3 ( 5 , 2 ) [2, 4]. c 2

Primjer 2.6. Skup [0, 1) u R je okolina ta ke c ali nije okolina ta ke 0. ( Za to? ) c s

1 2

jer

1 2

2 ( 3 , 1) [0, 1),

U oba gornja primjera pre utno podrazumijevamo da su otvoreni c skupovi u R otvoreni intervali, ne zalaze i dublje u to sta je topologija c na R. Primjer 2.7. Neka je (X, ) proizvoljan topolo ki prostor. Ako je s O , tada je za proizvoljno x O, skup O okolina ta ke x. c Tako naprimjer, otvoreni interval (a, b) je okolina svake ta ke x c (a, b) u euklidskoj topologiji na R ( o euklidskoj topologiji bit ce govora u posebnoj sekciji ove knjige ). Primjer 2.8. Neka je (X, ) proizvoljan topolo ki prostor. Neka je s A X okolina ta ke x X. Tada je proizvoljan N X, takav da je c A N , okolina ta ke x. c Jedna karakterizacija otvorenih skupova u topolo kom prostoru s data je slijede im teoremom. c Teorem 2.2.2. Skup je otvoren ako i samo ako sadr i okolinu svake z svoje take. c Dokaz: Ako A sadr i okolinu svake svoje ta ke, onda za svako z c x A, postoji okolina N (x) ta ke x, takva da je x N (x) A. Otuda c za svako x A, postoji otvoren skup Vx , otvorena okolina od x, takav da je x Vx N (x) A. Odavde je A=
xA

{x}

xA

Vx

xA

N (x) A ,

pa zaklju ujemo da vrijedi c A=

xA

Vx , 14

2.2. Okoline, otvoreni, zatvoreni i otvoreno-zatvoreni skupovi odnosno da je A otvoren skup kao unija otvorenih skupova. Obratno, ako je A otvoren skup, A sadr i okolinu, naime sam skup z A, svake svoje ta ke. c Denicija 2.2.3. Skup je zatvoren u topolo kom prostoru (X, ) ako s je njegov komplement u X otvoren skup. Teorem 2.2.3. Neka je (X, ) topolo ki prostor. Tada va i: s z 1. i X su zatvoreni skupovi. 2. Unija konano mnogo zatvorenih skupova je zatvoren skup. c 3. Presjek proizvoljno mnogo zatvorenih skupova je zatvoren skup. Dokaz: Kako je c = X i X c = , o ito su i X zatvoreni skupovi u c X. Neka je I kona an skup indeksa i neka su Ai zatvoreni skupovi c (i I). Onda je Ac za svako i I i kako je I kona an skup, c Ac i i
iI

je otvoren skup. Otuda je

iI c

Ai zatvoren skup jer je na osnovu De=

iI c

Morganovih pravila
iI

Ai

Ac , a na osnovu Teorema 2.2.1, i

to je i otvoren skup. Posljednja izjava teorema slijedi iz cinjenice da je

iI

Ai

=
iI

Ac i

otvoren, kao unija proizvoljno mnogo otvorenih skupova. Istaknimo ovdje da termini otvoren i zatvoren nisu jedan drugom komplementarni. Komplement koristimo u deniciji, ali samo kao termin teorije skupova, ne i kao logi ki nivo. Sta vi e, ovi pojc s movi su jedan drugom u potpunosti ekvivalentni jer jedan od njih u potpunosti odredjuje onaj drugi. Takodje primje ujemo da u svakom topolo kom prostoru (X, ), c s i X su istovremeno i otvoreni i zatvoreni skupovi. Ako je indiskretna topologija, onda su oni jedini zatvoreni skupovi. Ako je diskretna topologija, onda je svaki podskup od X i otvoren i zatvoren. Denicija 2.2.4. Za podskup A topolo kog prostora (X, ), sa oss obinom da je istovremeno i otvoren i zatvoren ka emo da je otvorenoz zatvoren skup.

15

2.2. Okoline, otvoreni, zatvoreni i otvoreno-zatvoreni skupovi Iako je uobi ajeno da se topologija na nekom skupu X deni e c s tako sto opi emo sta su otvoreni skupovi u X, ponekad je prirodnije s topologiju zadati opisuju i sta su zatvoreni skupovi. Neka je npr. c X proizvoljan skup i neka su zatvoreni skupovi sam X i svi njegovi kona ni podskupovi. Jasno je da su tada otvoreni skupovi i svi c podskupovi od X koji imaju kona an komplement. c Iz ve re enog, je otvoren i kako je X c = , tj. kona an, to je i X c c c otvoren skup. Uzmimo proizvoljno mnogo otvorenih skupova Ai X (i I). Kako je za svako i I, Ac kona an skup, to je onda i iI Ac kona an c c i i skup. Ali zbog
c

Ai
iI

=
iI

Ac , i
n i=1

zaklju ujemo da je i iI Ai otvoren skup. c Posmatramo li kona an presjek otvorenih skupova, c imamo c
n n

Ai , tada

Ai
i=1

=
i=1

Ac , i

a kako je kona na unija kona nih skupova opet kona an skup, zac c c n klju ujemo da je i=1 Ai otvoren skup. c Dakle, gore denisana familija zatvorenih skupova zaista deni e s topologiju na X. Ovako uvedena topologija se naziva konanoc zatvorena ili konitna topologija. Zadaci 2.2. : 1. Neka je (X, ) topolo ki prostor sa osobinom da je svaki njegov s podskup, zatvoren skup. Dokazati da je topologija diskretna topologija. 2. Neka je X beskona an skup. Ako je topologija na X takva c da je svaki beskona ni podskup od X zatvoren, dokazati da je c diskretna topologija. 3. Neka je X beskona an skup i topologija na X sa osobinom c da je jedini otvoreni beskona ni podskup od X, sam skup X. c Da li je indiskretna topologija? 4. Ako je (X, ) diskretan ili indiskretan topolo ki prostor, pokazati s da je svaki otvoreni skup ujedno otvoreno-zatvoren skup. 16

2.3. Zatvorenje, unutra njost, ta ka gomilanja, spolja njost i rub s c s skupa Na skupu X = {a, b, c, d} denisati topologiju takvu da (X, ) nije ni diskretan ni indiskretan prostor, ali da su svi otvoreni skupovi ujedno otvoreno-zatvoreni skupovi. 5. Neka je (X, ) topolo ki prostor takav da se s cetiri skupa = {X, , A, B} ,

sastoji od ta no c

gdje su A i B neprazni i razli iti pravi podskupovi od X (A je c pravi podskup od X ako je A X i A = X ili A X). (a) Dokazati da skupovi A i B moraju zadovoljavati ta no c jedno od navedenih tvrdjenja: (1) B = X \ A ; (2) A B ; (3) B A .

(b) Koriste i gornji rezultat opisati sve topologije na skupu c X = {a, b, c, d} koje se sastoje od ta no cetiri skupa. c

2.3

Zatvorenje, unutranjost, ta ka gomis c lanja, spoljanjost i rub skupa s

Denicija 2.3.1. -zatvorenje, u oznaci A, podskupa A topolo kog s prostora (X, ), je presjek svih zatvorenih skupova koji sadr e skup z A, tj. A = {F : A F, F zatvoren} . Ukoliko znamo sa kojom topologijom radimo, umjesto -zatvorenje, govorit cemo samo zatvorenje ili adherencija skupa. Teorem 2.3.1. Skup A je zatvoren ako i samo ako je A = A. Dokaz: () Ako je A zatvoren skup, o ito c A {F : A F, F zatvoren} , pa je otuda A {F : A F, F zatvoren} A , odnosno A = A. () Ako je A = A, onda je A zatvoren skup jer je A= {F : A F, F zatvoren} 17

2.3. Zatvorenje, unutra njost, ta ka gomilanja, spolja njost i rub s c s skupa zatvoren skup, kao presjek zatvorenih skupova. Denicija 2.3.2. Funkcija zatvorenja ili operator zatvorenja u odnosu na topologiju , denisana na podskupovima topolo kog prostora s (X, ), je funkcija koja svakom podskupu A od X, pridru uje njez govo -zatvorenje A. Teorem 2.3.2. Operator zatvorenja na podskupovima od X zadovoljava slijede e osobine: c 1. = . 2. Ako je A B onda je A B. 3. A A za svako A X. 4. A B = A B za svako A, B X. Dokaz: 1. je zatvoren pa na osnovu Teorema 2.3.1, = . 2. Ako je A B, o ito je da za neki zatvoren skup F va i: ako je c z B F onda je A F , pa je tim prije {F : B F, F zatvoren} {F : A F, F zatvoren} i otuda je {F : A F, F zatvoren} {F : B F, F zatvoren} ,

odnosno A B. 3. Po teoremu 2.3.1 je o igledno A A. c 4. Budu i da je A A B i B A B, na osnovu 2. imamo da je c AAB i B AB , pa je otuda A B A B. S druge strane, kako je A A i B B, onda je A B A B i budu i da je prema Teoremu 2.3.1 A B c zatvoren skup, slijedi da je takodje A B A B. Dakle, A B = A B. Denicija 2.3.3. -unutra njost podskupa A topolo kog prostora s s o (X, ), u oznaci A , je unija svih otvorenih podskupova od A, tj. Ao = {V : V A, V otvoren} . 18

2.3. Zatvorenje, unutra njost, ta ka gomilanja, spolja njost i rub s c s skupa Teorem 2.3.3. Skup A je otvoren ako i samo ako je A = Ao . Dokaz: () Ako je A otvoren skup, o ito je A {V : V A, V otvoren} c o o i otuda je A A . Kako je A A, imamo A = Ao . () Ako je A = Ao , onda je A otvoren skup, kao unija otvorenih skupova. Analogno operatoru zatvorenja uvodimo pojam operatora unutra njosti. s Denicija 2.3.4. Funkcija unutra njosti ili operator unutra njosti u s s odnosu na topologiju , je funkcija koja svakom podskupu A od X pridru uje njegovu -unutra njost Ao . z s Lema 2.3.4. (A)c = (Ac )o , za svako A X. Dokaz: (A)c = = = = {F : A F i F zatvoren } {F c : A F i F zatvoren } {F c : F c Ac i F zatvoren } {V : V Ac i V otvoren }
c

= (Ac )o .

Teorem 2.3.5. Operator unutra njosti na podskupovima od X zados voljava slijede e osobine: c 1. X o = X. 2. (Ao )o = Ao , za svako A X. 3. Ao A, za svako A X. 4. (A B)o = Ao B o , za svako A, B X. Dokaz: 1. i 2. su o igledne posljedice Teorema 2.3.3, a 3. je c trivijalno. (Ac )c (B c )c = Ao B o . 4. (A B)o = (((A B)c )c ) = (A B)c
o c

= (Ac B c )

= (Ac B c )c =

19

2.3. Zatvorenje, unutra njost, ta ka gomilanja, spolja njost i rub s c s skupa Primjedba 2.3.1. Osobina 4. se, naravno, mo e dokazati i direktno, z analogno dokazu osobine 4. u Teoremi 2.3.2 i koriste i cinjenicu da c A B Ao B o . Denicija 2.3.5. Taka x je gomili te ili taka nagomilavanja podc s c skupa A topolo kog prostora (X, ), ako svaka okolina od x sadr i s z take iz A razliite od x, tj. ako za svaku okolinu N take x, vrijedi c c c N (A \ {x}) = . Derivirani ili izvodni skup, u oznaci A , skupa A, je skup svih taaka c nagomilavanja skupa A. Primjer 2.9. Neka je (X, ) diskretan topolo ki prostor i A proizvols jan podskup od X. Tada skup A nema ta aka nagomilavanja. c Zaista, zbog diskretne topologije, svaki jedno lani skup {x} c (x X) i kao takav on je okolina ta ke x koja nema drugih ta aka c c iz A razli itih od x. c Primjer 2.10. Neka je (X, ) indiskretan topolo ki prostor sa najs manje dva elementa. Tada je svaka ta ka, ta ka nagomilavanja. c c (Za to se insistira da X sadr i bar dva elementa?) s z Primjer 2.11. Neka je A = (0, 1) R. Nije te ko provjeriti da je s A = [0, 1]. Teorem 2.3.6. Vrijede osobine: 1. Za svaki A X je A A = A. 2. Podskup topolo kog prostora je zatvoren ako i samo ako sadr i s z sve svoje take nagomilavanja. c Dokaz: 1. Neka x A. Tada postoji okolina od x u kojoj nema niti jedne / ta ke iz A. Ovo zna i da x ne pripada niti A niti A , pa dakle c c ni njihovoj uniji. S druge strane, neka x A A . Kako x ne pripada A , to zna i / c da postoji okolina N (x), takva da N (x)(A\{x}) = . Kako x ne pripada niti A, to zna i da je N (x)A = , tj. A (N (x))c . Kako c je N (x) otvoren skup, onda je (N (x))c zatvoren, pa o igleno c x A. / 20

2.3. Zatvorenje, unutra njost, ta ka gomilanja, spolja njost i rub s c s skupa 2. Neka A sadr i sve svoje ta ke nagomilavanja, tj. A A. Na z c osnovu 1. onda imamo A = A A = A, tj. A je zatvoren. Obratno, ako je A zatvoren, tada je A = A, pa na osnovu 1. zaklju ujemo da je A A. c Primjer 2.12. Kao primjenu gornje teoreme imamo da [a, b) R nije zatvoren skup u R jer je ta ka b ta ka nagomilavanja skupa [a, b), c c ali ne pripada tom skupu. Isto tako skup [a, +) je zatvoren skup u R. Denicija 2.3.6. Spolja njost, u oznaci extA, podskupa A topolo kog s s prostora (X, ) je komplement njegovog zatvorenja, tj. extA = A . Denicija 2.3.7. Rub, u oznaci bA, podskupa A je presjek zatvorenja skupa i zatvorenja njegovog komplementa, tj. bA = A Ac . Teorem 2.3.7. Za svaki podskup A topolo kog prostora (X, ) vris jede sljede e osobine: c 1. extA = (Ac )o . 2. bA = A \ Ao . 3. A = A bA. 4. Ao = A \ bA. Dokaz: 1. Posljedica Leme 2.3.4. 2. Kako iz Leme 2.3.4 slijedi da je Ac i otuda bA = A (Ao )c = A \ Ao .
c def def c

= Ao , jasno je Ac = (Ao )c

3. O ito je A bA A. c Obratno, kako je A = A X = A (A Ac ) = A (A Ac ), takodje vrijedi A A bA i jednakost slijedi. 21

2.3. Zatvorenje, unutra njost, ta ka gomilanja, spolja njost i rub s c s skupa 4. Ovo je poslijedica od 2), jer je A \ bA = A \ (A (Ac )o ) = A (A c Ao ) = (A A ) Ao = Ao = Ao . Neka je f : P(X) P(X) (P(X)-partitivni skup od X) , za koju vrijede slijede e osobine: c i) f () = . ii) f (f (A)) = f (A), za svako A X. iii) A f (A), za svako A X. iv) f (A B) = f (A) f (B), za svako A, B X. Ovakvo preslikavanje nazivamo operator Kuratowskog i slijede i c teorem Kuratowskog pokazuje da ovaj operator odredjuje zatvorenje u nekoj topologiji na X. Prije toga doka imo jedno pomo no tvrdz c jenje. Lema 2.3.8. Ako je A B onda je f (A) f (B). Dokaz: B = A (B \ A), pa iz osobine iv) slijedi da je f (B) = f (A) f (B \ A) i otuda je jasno f (A) f (B). Teorem 2.3.9. (Teorem Kuratowskog) Neka je f operator Kuratowskog denisan na podskupovima od X. Onda postoji jedna i samo jedna topologija na X, takva da je za svaki A X, A = f (A).
c

Dokaz: Deni imo familiju na X na sljede i na in: A , tj. s c c c c skup A je otvoren ako i samo ako je A = f (A ). Sada cemo pokazati da je zaista topologija na X. i) Kako je f () = i X c = , tada je f (X c ) = f () = = X c , a to zna i X . Sli no, X f (X) implicira X = f (X) i otuda je c c c = f (c ) , tj. . ii) Neka je Vi za i I, proizvoljna familija skupova iz , tj. Vic = f (Vic ) za svako i I. Sada je
c

Vi
iI

=
iI

Vic =
iI

f (Vic ) ,

22

2.3. Zatvorenje, unutra njost, ta ka gomilanja, spolja njost i rub s c s skupa pa je za svako i I, Vi
iI

f (Vic ) .

Na osnovu leme onda slijedi

c

f
iI

Vi

f (f (Vic )) = Vic ,

za svaki i I, odnosno f
iI

Vi

Vic
iI

=
iI

Vi

Kako obratna inkluzija svakako vrijedi po osobini iii) Kuratowskog, zaklju ujemo da va i c z
c c

f
iI

Vi

=
iI

Vi

odnosno da je
iI

Vi .

iii) Neka je Vi za i I, kona na familija skupova iz , tj. I je c kona an i Vi , za svaki i I. Na osnovu osobine iv) Kuratowskog c i zbog kona nosti skupa I, imamo c
c

Vi
iI

=
iI

Vic =
iI

f (Vic ) = f
iI

Vic

Otuda je Vi
iI

=f
iI

Vi

odnosno
iI

Vi .

O igledno za ovako denisanu topologiju vrijedi slijede e razmi ljanje: c c s za svaki A X, A = A ako i samo ako je A zatvoren, a ovo je opet ekvivalentno cinjenici da je A = f (A), tj. A = f (A). Neka je neka druga topologija na X za koju vrijedi ( A X) A = f (A) . 23

2.3. Zatvorenje, unutra njost, ta ka gomilanja, spolja njost i rub s c s skupa Onda je A -zatvoren ako i samo ako A = f (A), odnosno skup V je -otvoren ako i samo ako je V c = f (V c), tj. = . Zadaci 2.3. : 1. Neka je (X, ) topolo ki prostor gdje je X = {a, b, c, d, e} i s {X, , {a} , {c, d} , {a, c, d} , {b, c, d, e}}.

(b) Odrediti {b}, {a, c} i {b, d}. 2. Dokazati da je Q = R.

(a) Pokazati da su b, d i e ta ke nagomilavanja skupa A = c {a, b, c}, a da to nisu ta ke a i c. c

3. Neka je (Z, ) topolo ki prostor gdje je konitna topologija s (konitna topologija na X se sastoji od i svih podskupova od X ciji je komplement kona an). Odrediti ta ke nagomilavanja c c (a) skupa A = {0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9}.

(b) skupa svih parnih brojeva.

4. Neka su A i B neprazni podskupovi topolo kog prostora (X, ) s i neka je A B. Dokazati: (a) Ako je ta ka a ta ka nagomilavanja skupa A, tada je a c c ta ka nagomilavanja i skupa B. c (b) Ako je A = X tada je B = X. 5. Neka su A i B podskupovi topolo kog prostora (X, ). Dokazati s AB AB . Navesti primjer skupova za koje vrijedi AB AB .

6. Neka je (X, ) indiskretan topolo ki prostor. Dokazati: s A X Ao = .

24

2.4. Euklidska topologija na R 7. Neka je (X, ) proizvoljan topolo ki prostor i A X. Dokazati s jednakosti (a) Ao = X \ (X \ A) , (b) X \ Ao = X \ A . 8. Da li vrijedi jednakost (A B)o = Ao B o , gdje su A i B podskupovi proizvoljnog topolo kog prostora s (X, )? 9. Neka je (X, ) topolo ki prostor i A X otvoreno-zatvoren s je bA? (Obrazlo iti odgovor) skup. Sta z 10. Neka je (X, ) topolo ki prostor i A X. s (a) Dokazati: Ao
o

= Ao .
o

(b) Dokazati: (A)o

= (A)o .

(c) Neka je A = (Q [0, 1]) ( (2, 3) (3, 4) ) {5}. Odrediti A, Ao , (A)o , Ao , (A)o i (Ao )o . (d) Koliko je mogu e napraviti razli itih skupova od jednog c c skupa A koriste i samo operator unutra njosti i operator c s zatvorenja?

2.4

Euklidska topologija na R

Sto zbog ranije slu anih kurseva (Matemati ka analiza I i II), a s c i zbog kurseva koji slijede, od posebnog interesa je razmatranje skupa realnih brojeva kao topolo kog prostora. Ve smo vidjeli s c da na bilo kom nepraznom skupu, pa i na R, mo emo denisati z diskretnu, indiskretnu kao i konitnu topologiju. Takodje smo u zadatku 8. Vje bi 2.1, upoznali jo nekoliko mogu nosti denisanja z s c topologije na skupu realnih brojeva. U ovom dijelu cemo se upoznati sa najva nijom i najinteresantnijom topologijom na R, tzv. z euklidskom topologijom. Denicija 2.4.1. Za skup A R ka emo da je otvoren skup u eukz lidskoj topologiji na R ako zadovoljava slijede u osobinu: c za svako x A, postoje a, b R, takvi da je a < b i x (a, b) A. () 25

2.4. Euklidska topologija na R Kad god govorimo o skupu realnih brojeva kao topolo kom pross toru, a ne naglasimo koja je topologija u pitanju, podrazumijevamo euklidsku topologiji, koju jo nazivamo i uobi ajena topologija na s c R. Lema 2.4.1. Euklidska topologija je topologija na R. Dokaz: Neka je x R proizvoljan. Stavimo a = x 1 i b = x + 1. Dakle, a, b R, a < b i pri tome je x (a, b) R, tj. R zadovoljava osobinu (), odnosno R . jer trivijalno zadovoljava osobinu (). Neka je I proizvoljan skup indeksa i neka su Ai za i I. Za proizvoljan x iI Ai , postoji k I, takav da je x Ak . Kako je Ak , postoje a, b R, a < b, pri cemu je x (a, b) Ak . Zbog Ak iI Ai , to je tim prije (a, b) iI Ai , tj. iI Ai zadovoljava osobinu (), pa iI Ai . Neka su A1 i A2 iz . Za x A1 A2 imamo da x A1 i x A2 , pa postoje a1 , b1 R i a2 , b2 R, a1 < b1 i a2 < b2 , takvi da x (a1 , b1 ) A1 i x (a2 , b2 ) A2 . Ozna imo sa a = max {a1 , a2 } i sa b = min {b1 , b2 }. c Tada vrijedi (a, b) (a1 , b1 ) A1 i (a, b) (a2 , b2 ) A2 , te je o igledno c zadovoljeno x (a, b) A1 A2 . Dakle skup A1 A2 zadovoljava osobinu (), tj. A1 A2 . Lema 2.4.2. U euklidskoj topologiji na R vrijedi: 1. Za proizvoljne r, s R, r < s, otvoreni interval (r, s) je otvoren skup. 2. Za proizvoljan r R, (r, +) i (, r) su otvoreni skupovi. 3. Za proizvoljne r, s R, r < s, zatvoreni interval (segment) [r, s] nije otvoren skup. 4. Za proizvoljne r, s R, r < s, zatvoreni interval [r, s] je zatvoren skup. 5. Za svako r R, jednolani skup {r} je zatvoren skup. c Dokaz gornje leme ostavljamo citaocu. Ono sto ve sada treba c primjetiti, jeste cinjenica da otvoreni skupovi u euklidskoj topologiji nisu samo otvoreni intervali. Naime, skup (0, 1) (2, 3) je otvoren skup kao unija dva otvorena skupa i pri tome nije interval. Ili jo s uop tenije, skup (2n 1, 2n), je otvoren skup a nije interval. s n=1 26

2.4. Euklidska topologija na R Lema 2.4.3. Skup cijelih brojeva Z je zatvoren skup u euklidskoj topologiji na R. Dokaz: Komplement skupa Z u odnosu na R je skup + (n, n + n= 1), a ovaj je kao prebrojiva unija otvorenih skupova, otvoren skup. Dakle Z je zatvoren skup kao komplement otvorenog skupa. Lema 2.4.4. Skup racionalnih brojeva Q nije ni otvoren ni zatvoren u euklidskoj topologiji na R. Dokaz: Ako pretpostavimo da postoje a, b R, takvi da je a < b i (a, b) Q, to bi zna ilo da su svi brojevi intervala (a, b) racionalni, c sto o igledno nije ta no, pa dakle skup Q ne mo e zadovoljavati c c z osobinu (), tj. nije otvoren skup. Na sli an na in rezonuju i, pokazuje se da skup R \ Q nije otvoren, c c c pa skup Q dakle nije ni zatvoren skup. Lema 2.4.5. Jedini otvoreno-zatvoreni skupovu u euklidskoj topologiji na R su sam skup R i . Dokaz ostavljamo citaocu za vje bu. Sada cemo dati karakteriz zaciju otvorenih skupova na realnoj pravoj u euklidskoj topologiji. Teorem 2.4.6. Skup S R je otvoren ako i samo ako se mo e z prikazati kao unija otvorenih intervala. Dokaz: Neka je S = iI (ai , bi ) (ai , bi R, ai < bi za i I). Kako je otvoren interval otvoren skup i kako je dakle, S unija utvorenih skupova, to je i S otvoren skup. Neka je sada S R otvoren skup. To prema osobini () zna i da c za svaki x S, postoji Ix (Ix = (a, b)), takav da je x Ix S. Odavde je onda Ix S .
xS

S druge strane, ako je x S, onda x Ix da mora vrijediti S= Ix ,

xS

xS

Ix , pa zaklju ujemo c

tj. S jeste unija otvorenih intervala.

27

2.4. Euklidska topologija na R Zadaci 2.4. : 1. Pokazati da za proizvoljne a, b R, a < b, skupovi (a, b] i [a, b) nisu ni otvoreni ni zatvoreni. 2. Pokazati primjerom da beskona na unija zatvorenih podskupova c od R ne mora biti zatvoren skup. 3. Ako je F R zatvoren skup, tada F nije otvoren skup. Dokazati! 4. Neka je F proizvoljan neprazan prebrojiv podskup od R. Dokazati da F nije otvoren skup.
1 5. Neka je A = 0, 1, 1 , 1 , ..., n , ... . Pokazati da je A zatvoren skup 2 3 u euklidskoj topologiji na R.

6. Ispitati zatvorenost skupa u euklidskoj topologiji na R, : nN . (b) A = n 2 : n N . (a) A = 7. Neka je (X, ) topolo ki prostor. Za skup S X ka emo da je s z tipa F , ako se mo e prikazati kao prebrojiva unija zatvorenih z skupova. Pokazati da su (a, b) i [a, b] (a, b R, a < b) skupovi tipa F . 8. Neka je (X, ) topolo ki prostor. Za skup S X ka emo da je s z tipa G , ako se mo e prikazati kao prebrojiv presjek otvorenih z skupova. Pokazati da su (a, b) i [a, b] (a, b R, a < b) skupovi tipa G . 9. Pokazati da Q jeste tipa F ali da nije tipa G . 10. Dokazati da na R vrijede slijede a tvrdjenja: c (a) ([0, 1])o = (0, 1). (b) (0, 1)o = (0, 1). (d) Neka je A proizvoljan najvi e prebrojiv podskup od R. s Tada je Ao = . (c) Za proizvoljno x R, {x}o = .
1 n

28

2.5. Baze i podbaze

2.5

Baze i podbaze

U kursu linearne algebre upoznali smo se sa cinjenicom da u svakom linearnom vektorskom prostoru imamo bazu tog prostora i da je va nost baze u tome sto se svaki element vektorskog prostora mo e z z prikazati kao linearna kombinacija elemenata baze. Ne to sli no smo imali u prethodnoj sekciji. Naime, za denisanje s c topologije na nekom skupu bitno je dati opis otvorenih skupova, sto u slu aju euklidske topologije na R, upravo imamo na osnovu c Teorema 2.4.6. Ovaj teorem daje opis otvorenih skupova u eu klidskoj topologiji, ali sto je mnogo va nija njegova ideja, jeste da z smo to opisivanje dobili preko neke u e familije takvih skupova, u z ovom slu aju, otvorenih intervala. Ova ideja je prakti na i za druge c c topolo ke prostore, tj. uspijemo li prona i neku familiju otvorenih s c skupova pomo u koje mo emo okarakterisati sve ostale otvorene c z skupove, uspjeli smo opisati i samu topologiju na datom skupu. Denicija 2.5.1. Neka je (X, ) topolo ki prostor. Bazu za topologiju s cini familija B otvorenih podskupova od X, koja ima osobinu da je svaki skup iz unija skupova iz B.

Dakle, ako je familija B baza za topologiju na skupu X, onda je A X iz ako i samo ako se mo e prikazati kao unija elemez nata familije B. Druga ije re eno, familija B generi e topologiju c c s u smislu da ako znamo elemente familije B, u potpunosti imamo denisanu topologiju . Primjer 2.13. Ozna imo sa c B = {(a, b) : a, b R , a < b} . Na osnovu Teorema 2.4.6, B je baza euklidske topoloije na R. Primjer 2.14. Neka je (X, ) diskretan topolo ki prostor. Tada je s familija B = {{x} : x X} baza za topologiju . Zaista, kako se svaki skup S X mo e prikazati na slijede i na in z c c S=
xS

{x} ,

na osnovu denicije, B je baza za

29

2.5. Baze i podbaze Primjer 2.15. Neka je (X, ) topolo ki prostor, gdje je X = {1, 2, 3, 4, 5, 6} s i = {X, , {1} , {3, 4} , {1, 3, 4} , {2, 3, 4, 5, 6}} . Ozna imo li sa c nije te ko provjeriti da je B i da je svaki skup iz unija skupova s iz B. Dakle, B je baza za topologiju na X ( dobijamo kao praznu uniju). Jasno je da u svim gornjim primjerima svaka topologija je sama sebi baza. To zna i da razli ite baze mogu generisati istu topologiju c c na skupu. Koriste i bazu, mo emo konstruisati topologiju za neki skup X, ali c z treba imati na umu da nije svaka familija podskupova od X baza za neku topologiju na X. Primjer 2.16. Neka je X = {a, b, c} i neka je S = {X, , {a, b}, {b, c}} . Onda S nije baza niti za jednu topologiju na X, jer su unije clanova od S opet clanovi od S, tj. topologija bi morala bila sama familija S, ali S nije topologija na X jer naprimjer, {a, b} {b, c} S. / Razlog za ovakvu situaciju vidi se iz slijede eg teorema. c Teorem 2.5.1. Familija B nepraznih podskupova od X je baza za neku topologiju na X ako i samo ako vrijedi 1. X =
BB

B = {{1} , {3, 4} , {2, 3, 4, 5, 6}} ,

B.

Dokaz: () Neka je B baza za neku topologiju na X. Ako su B1 , B2 B onda je B1 , B2 . Kako je B1 B2 , B1 B2 je unija nekih elemenata od B, pa otuda jasno slijedi da za svako x B1 B2 , postoji B B, takav da je x B B1 B2 . () Neka je B familija koja zadovoljava uslove teorema. Neka je familija svih mogu ih unija skupova iz B, i neka . Tvrdimo c da je topologija na X. i) Prema pretpostavci je X = B, pa je X .
BB

2. (B1 , B2 B x B1 B2 ) (B B) x B B1 B2 .

30

2.5. Baze i podbaze ii) Neka je Vi , i I, proizvoljna familija clanova iz za svako i I, gdje su Bij B. Onda je Vi =
iI jJi ,iI

, tj.

Vi =
jJi

Bij

Bij takodje

element od , kao unija skupova iz B. iii) Neka su sada V1 , V2 . Za svako x V1 V2 , postoje B1,x i B2,x B takvi da je x B1,x B2,x , pri cemu je B1,x V1 , B2,x V2 . Po pretpostavci onda postoji Bx B takav da je x Bx B1,x B2,x V1 V2 . Otuda je V1 V2 =
xV1 V2

Bx , tj. V1 V2 .

Primjedba 2.5.1. Uslov 2. u gornjoj teoremi mo emo zamjeniti ekviz valentnim uslovom: Za proizvoljne B1 i B2 iz B skup B1 B2 se mo e prikazati kao unija z skupova iz B. Denisati topologiju na nekom skupu zna i dati opis svih otvorenih c skupova na tom skupu (u skladu sa Denicijom 2.1.1), sto cesto nije nimalo jednostavan zadatak. Teorem 2.5.1 ima tu vrijednost sto nam daje mnogo ekasniji na in denisanja topologije preko c baze. Iskoristimo to da deni emo jednu topologiju u ravni. s Primjer 2.17. U R2 deni imo familiju B svih otvorenih pravougaonika, s tj. familiju skupova {(x, y) R2 : a < x < b , c < y < d}. d

c a Slika 1 b

Lahko se provjerava da familija B zadovoljava uslove Teorema 2.5.1, te predstavlja bazu za topologiju na R2 . Topologiju denisanu gornjom bazom nazivamo euklidska topologija na R2 i kada ravan R2 spominjemo kao topolo ki prostor, ne navode i eksplicitno sa kos c jom topologijom, podrazumijevamo tu topologiju. 31

2.5. Baze i podbaze Primjer 2.18. Ideju iz gornjeg primjera mo emo iskoristiti za denz n isanje euklidske topologije na R , gdje bi posmatrali familiju skupova {(x1 , x2 , ..., xn ) Rn : ai < xi < bi , i = 1, 2, ..., n} . Ova familija predstavlja bazu za euklidsku topologiju na Rn . Vidjeli smo da proizvoljna familija podskupova od X ne mora biti baza niti za jednu topologiju na X. Mo emo postaviti pitanje, za z zadanu familiju podskupova S od X, da li postoji topologija koja je na odredjen na in ipak odredjena familijom S. U tom smislu c imamo slijede i rezultat: c Teorem 2.5.2. Neka je S proizvoljna familija nepraznih podskupova od X, takva da je X = S. Tada je familija svih konanih presjeka c
SS

clanova iz S, baza za neku topologiju na X. Dokaz: Neka je S familija podskupova od X i B familija svih pres jeka od kona no mnogo clanova iz S. Tada je o igledno c c X=
BB

i pri tome je za svake B1 , B2 B , B1 B2 B, tako da po Teoremi 2.5.1, B je baza za topologiju na X. Denicija 2.5.2. Familija skupova S je podbaza za neku topologiju ako je familija svih konanih presjeka clanova od S, baza za topologiju c . Primjedba 2.5.2. Familija svih unija konanih presjeka clanova od c S je topologija na X. Ovo je najmanja topologija na X koja sadr i S, z tj. je topologija koja sadr i S i sadr ana je u svakoj drugoj topologiji z z na X koja sadr i S. z Teorem 2.5.1 nam daje odgovor na pitanje da li je neka konkretna familija podskupova od X, baza neke topologije na skupu X. Med jutim, cesto smo u situaciji da imamo denisanu topologiju na X, a zelimo znati da li je data familija baza te topologije? Analizirajmo slijede i primjer: c

32

2.5. Baze i podbaze Primjer 2.19. Neka je B familija svih poluotvorenih intervala u R, tj. B = {(a, b] : a, b R , a < b} . B jeste baza za topologiju na R jer unija svih poluotvorenih inter vala je citav R i presjek proizvoljna dva poluotvorena intervala je opet poluotvoren interval (eventualno ). Medjutim, topologija koja je generisana bazom B nije euklidska topologija na R, sto se lahko vidi jer je (a, b] otvoren skup u topologiji ali nije otovoren skup u euklidskoj topologiji. Dakle, postoji jasna razlika re i da familija B jeste baza za neku c topologiju na X i re i da je ta familija baza za datu topologiju na X. c U tom kontekstu imamo, Teorem 2.5.3. Neka je (X, ) topolo ki prostor. Familija B otvorenih s podskupova od X je baza za topologiju ako i samo ako za svako x koji pripada proizvoljnom otvorenom skupu O, postoji B B, takav da je x B O. Dokaz: Neka je B baza za topologiju i neka je x O . Kako je B baza za , to je prema Deniciji 2.5.1 O=
jJ

Bj ,

za neki skup indeksa J, pri cemu su Bj B (j J). To onda zna i c da za proizvoljan x O, postoji bar jedan Bj takav da je x Bj i pri tome je o igledno Bj O. c Obratno, neka za svako O i za svako x O, postoji B B, takav da je x B O. Neka je sada U proizvoljan otvoren skup u (X, ). Za svako x U , postoji Bx B, takav da je x Bx , te je dakle U xU Bx . S druge strane je zbog Bx U za svako x U , xU Bx U . Dakle, U= Bx ,
xU

sto je i trebalo pokazati. Kao direktnu posljedicu gornje teoreme imamo, Posljedica 2.5.4. Neka je B baza za topologiju na skupu X. Skup O X je otvoren ako i samo ako za svako x O, postoji B B, takav da je x B O. 33

2.5. Baze i podbaze Ova posljedica sada nam daje i obrazlo enje za to smo u deniciji z s euklidske topologije na R koristili ba uslov (). s Kao sto smo ve primjetili, razli ite baze mogu generisati istu c c topologiju. Slijede i teorem nam daje odgovor kada dvije razli ite c c baze daju istu topologiju. Teorem 2.5.5. Neka su B1 B2 baze topologija 1 i 2 , respektivno, na nepraznom skupu X. Tada je 1 = 2 ako i samo ako vijedi 1. Za svako B B1 i za svako x B, postoji B B2 , takav da je x B B, 2. Za svako B B2 i za svako x B, postoji B B1 , takav da je x B B. Dokaz: Neka je 1 = 2 . Osobine 1. i 2. slijede kao direktne posljedice Teorema 2.5.3. Obratno, neka familije B1 i B2 zadovoljavaju osobine 1. i 2.. Na osnovu Teorema 2.5.3, osobina 1. implicira da svaki B B1 je otvoren skup u (X, 2 ), tj. B 2 . Kako je svaki clan iz topologije 1 unija clanova iz topologije 2, zaklju ujemo da vrijedi: 1 2. c Na isti na in rezonuju i, koriste i osobinu 2., do li bi do zaklju ka: c c c s c 2 1. Dakle vrijedi: 1 = 2. Primjer 2.20. Ozna imo sa B familiju svih jednakostrani nih otvorenih c c trouglova u R2 sa jednom stranicom paralelnom x-osi. (otvoren zna i bez ivica) c

Slika 2 Nije te ko provjeriti da je unija svih ovakvih trouglova citava ras van, tj. R2 i takodje da je presjek bilo koja dva ovakva trougla opet trougao sa istim osobinama. Na osnovu Teorema 2.5.1, B je baza za neku topologiju na R2 .

34

2.5. Baze i podbaze Neka je sada B proizvoljan pravougaonik u ravni sa stranicama paralelnim osama i neka je x B proizvoljan. Ne ulaze i u prec cizniji opis, sa slike 3 vidimo da oko ta ke x mo emo postaviti jedc z nakostrani ni trougao B sa jednom stranicom paralelnom x-osi, c koji je kompletno sadr an u pravougaoniku B, tj. x B B. z B B x

Slika 3 Ako je sada dat proizvoljan trougao B sa stranicom paralelnom x-osi i neka je x B proizvoljna, ponovo sa slike 4 vidimo da oko ta ke x mo emo postaviti pravougaonik B sa stranicama paralelc z nim osama, koji je kompletno sadr an u trouglu B, tj. x B B. z B B x

Slika 4 Na osnovu svega ovoga vidimo da su uslovi Teorema 2.5.5 zadovoljeni, te je topologija jednaka euklidskoj topologiji na R2 . Zadaci 2.5. : 1. Ispitati koja od slijede ih familija jeste ili nije baza euklidske c 2 topologije na R . (a) Familija svih otvorenih kvadrata sa stranicama paralelnim koordinatnim osama. 35

2.6. Prvi i drugi aksiom prebrojivosti (b) Familija svih otvorenih krugova. (c) Familija svih otvorenih pravougaonika. (d) Familija svih otvorenih elipsi cije su ose paralelne koordinatnim osama. 2. Neka je B baza na nepraznom skupu X i neka je B proizvoljna familija podskupova od X takva da je B B . Dokazati da je i B baza topologije . Koriste i ovu cinjenicu, pokazati da postoji neprebrojivo mnogo c baza za euklidsku topologiju na R. 3. Neka je B = {(a, b] : a, b R , a < b}. Pokazati da je B baza neke topologije na R. Pokazati da su skupovi oblika (a, b) (a, b R, a < b) otvoreni u (R, ). 4. Pokazati da je familija svih intervala oblika (a, +) i (, b) (a, b R), podbaza euklidske topologije na R. 5. Neka je S podbaza za topologiju na R sa osobinom da svi skupovi oblika [a, b] (a, b R, a < b) pripadaju familiji S. Dokazati da je diskretna topologija. 6. Neka je S familija svih pravih linija u R2 . Ako je S podbaza topologije na R2 , sta je topologija ? 7. Neka je S familija svih pravih linija u R2 koje su paralelne x-osi. Ako je S podbaza topologije na R2 , sta su otvoreni skupovi u toj topologiji? 8. Neka je S familija svih krugova u ravni R2 . Ako je S podbaza topologije , sta su otvoreni skupovi u (R2 , )? 9. Neka je S familija svih krugova u ravni R2 ciji su centri na x-osi. Ako je S podbaza topologije , sta su otvoreni skupovi u (R2 , )?

2.6

Prvi i drugi aksiom prebrojivosti

Primjer 2.21. Za skup realnih brojeva R, familija svih intervala tipa {x : x > a} i {x : x < a} (a R) je podbaza za euklidsku topologiju 36

2.6. Prvi i drugi aksiom prebrojivosti na R. Familija svih intervala istog oblika, gdje je a racionalan broj, je takodje podbaza za tu topologiju. Otuda R sa uobi ajenom c topologijom je primjer topolo kog prostora koji ima izbrojivu bazu. s (Skup je izbrojiv ako i samo ako postoji 1-1 korespodencija izmedju tog skupa i nekog podskupa prirodnih brojeva.) Denicija 2.6.1. Za topolo ki prostor (X, ) ka emo da zadovoljava s z drugi aksiom izbrojivosti ako topologija ima izbrojivu bazu . Denicija 2.6.2. Za skup A X ka emo da je gust u X (ili svuda z gust) ako vrijedi: A = X. Jedna karakterizacija pojma svuda gustog skupa, ali i mnogo jasnijeg shvatanja tog va nog pojma data je sa z Teorem 2.6.1. Neka je (X, ) topolo ki prostor i A X. Skup A je s svuda gust u X ako i samo ako proizvoljan neprazan otvoren podskup od X ima neprazan presjek sa skupom A, tj. ( U , U = ) U A = . Dokaz: Pretpostavimo prvo da svaki neprazan otvoren skup ima neprazan presjek sa A. Ako je A = X, tada je A = X = X, tj. A je svuda gust u X. Neka je sada A = X, tj. neka postoji x X takav da x A. Za proizvoljno U takav da x U imamo onda da je / U A = , a ovo opet zna i da je x ta ka nagomilavanja skupa A. c c iz X \ A, to je svaka ta ka iz X \ A ta ka Kako je x proizvoljna taka c c nagomilavanja skupa A, odnosno X \ A A . Odavde zaklju ujemo c da je A A = X, a sa druge strane je A A = A, te zaklju ujemo c da vrijedi A = X, tj. A je gust u X. Neka je sada A gust u X i neka je U proizvoljan neprazan otvoren podskup od X. Pretpostavimo da je U A = . Ovo zna i da za c proizvoljan x U , x A. Osim toga, zbog proizvoljnosti skupa U , x / nije ni ta ka nagomilavanja skupa A, pa zaklju ujemo da x A, a c c / ovo je nemogu e jer je A gust u X. c Denicija 2.6.3. Topolo ki prostor (X, ) je separabilan ako postoji s izbrojiv podskup od X, koji je gust u X. Teorem 2.6.2. Neka je (X, ) topolo ki prostor koji zadovoljava drugi s aksiom prebrojivosti. Tada vrijedi:

37

2.6. Prvi i drugi aksiom prebrojivosti 1. ako je A neizbrojiv podskup od X, onda A ima taku nagomilac vanja. 2. (X, ) je separabilan prostor. Dokaz: 1. Neka je B izbrojiva baza topologije i pretpostavimo da niti jedno x A nije ta ka nagomilavanja skupa A. Onda za svako x A, c postoji okolina Vx , takva da je Vx A = {x}, pa kako je B baza od , postoji Bx B, takav da je x Bx Vx , tj. Bx A = {x}. Otuda je A = {x} u 1-1 korespondenciji sa nekom podfamilijom
xA

od B, tako da je A izbrojiv skup, sto je suprotno pretpostavci o neizbrojivosti skupa A. 2. Neka je B izbrojiva baza od . Formirajmo skup A koji se sastoji od po jednog elementa iz svakog clana baze B. Onda je A izbrojiv c i A B = , za svako B B. A je otvoren skup (kao komplement c zatvorenog skupa) i pri tome je A = . Zaista, ako ovo ne bi bilo, to c jest, ako postoji x A , tada zbog otvorenosti skupa postoji Bx B c takav da je x Bx A Ac sto je nemogu e. Dakle, A je izbrojiv i c gust skup u X, pa prema deniciji 2.6.3, X je separabilan. Primjedba 2.6.1. Separabilan prostor (X, ) ne mora imati izbrojivu bazu. Primjer 2.22. Neka je X neizbrojiv skup i neka je familija koja sadr i i sve komplemente kona nih skupova u X. Onda je (X, ) z c topolo ki prostor (pokazati!). (X, ) je separabilan jer za bilo koji s izbrojiv skup A X, takav da A nije kona an, vrijedi V A = , c c za svaki neprazan V , tako da A nije otvoren skup osim ako c je A = . Ovo onda zna i da je A = X, tj. A je gust u X i zbog c izbrojivosti skupa A, X je separabilan. (X, ) medjutim nema izbrojivu bazu. Ako pretpostavimo da je B izbrojiva baza od , onda kako je (x X)

,xV

V = {x} , Vc
V

(jer (y X , y = x){y}c i x {y}c ), onda bi bilo {x}c =

tj. {x}c je izbrojiv skup kao izbrojiva unija kona nih skupova, c odnosno X bi bio izbrojiv, sto je suprotno pretpostavci. 38

,xV

2.6. Prvi i drugi aksiom prebrojivosti Denicija 2.6.4. Familija A je pokriva skupa B ako je B c

A.
AA

Denicija 2.6.5. Za topolo ki prostor (X, ) ka emo da je prostor s z Lindel fa ako svaki otvoreni pokriva od X ima izbrojiv potpokriva. o c c

Familija A je potpokriva pokrivaa A ako je A takodje pokriva i c c c A A. Familija A je otvoreni pokriva skupa B ako je A pokriva i svaki c c A A je otvoren skup.

Teorem 2.6.3. Ako topolo ki prostor (X, ) zadovoljava drugi aks siom prebrojivosti onda svaki otvoren pokriva od S X ima izbrojiv c potpokriva. c Dokaz: Neka je S X i A otvoreni pokriva od S. Tada za svaki c x S, postoji Ax A, takav da je x Ax . Neka je B izbrojiva baza topologije . Kako je svaki A A otvoren skup, postoji u bazi B skup Bx takav da je x Bx Ax . Prebrojiva unija Bx o igledno c pokriva skup S. Ako sada svakom Bx pridru imo samo jedan od z skupova Ax koji ga sadr e, tako dobijena familija skupova Ax je z najvi e prebrojiva podfamilija familije A i ona je pokriva od S. s c Budu i da smo govorili o prostorima koji zadovoljavaju drugi akc siom izbrojivosti, prirodno je da se upitamo, a sta je to prvi aksiom izbrojivosti. U tu svrhu vratimo se na pojam okolina i sistema okolina. Denicija 2.6.6. Neka je (X, ) topolo ki prostor. Baza sistema s okolina take x X je podfamilija sistema okolina od x, takva da c svaka okolina od x sadr i neki clan te podfamilije. z Topolo ki prostor (X, ) zadovoljava prvi aksiom izbrojivosti ako s sistem okolina svake ta ke x X ima izbrojivu bazu. c Svaki prostor koji zadovoljava drugi aksiom izbrojivosti zadovoljava i prvi aksiom izbrojivosti i to je o ito. Obratno ne vrijedi, tj. c drugi aksiom izbrojivosti je ja i od prvog. c Da ovo vidimo posmatrajmo primjer: Primjer 2.23. Neka je X neizbrojiv skup sa diskretnom topologijom . O ito (X, ) zadovoljava prvi aksiom izbrojivosti jer (x X){x} c je baza sistema okolina od x. (X, ) medjutim ne zadovoljava drugi aksiom izbrojivosti jer za svaku bazu B od , {{x} : x X} B, pa otuda B ne mo e biti izbrojiva familija. z 39

2.6. Prvi i drugi aksiom prebrojivosti

Zadaci 2.6. : 1. Dokazati da R sa euklidskom topologijom zadovoljava drugi aksiom prebrojivosti. 2. Dokazati da Rn (n N) sa euklidskom topologijom zadovoljava drugi aksiom prebrojivosti. 3. Neka je (X, ) topolo ki prostor sa konitnom topologijom. Da s li (X, ) zadovoljava drugi aksiom prebrojivosti? 4. Neka je T neprazan podskup topolo kog prostora (X, ) i neka s je S T proizvoljan. Dokazati: (a) Ako je S svuda gust u X onda je i T svuda gust u X. (b) R sa euklidskom tpologijom ima neprebrojivo mnogo svuda gustih podskupova. 5. Neka je (X, ) topolo ki prostor i A X. Dokazati da je A s svuda gust u X ako i samo ako svaka okolina proizvoljne ta ke c iz X \ A ima neprazan presjek sa A. 6. Neka je (X, ) diskretan topolo ki prostor. Sta su gusti skupovi s u X? 7. Ispitati da li je topolo ki prostor (X, ) separabilan ako je: s (a) X = R,

euklidska topologija.

(b) X je prebrojiv skup, (c) X je kona an skup. c (d)

diskretna topologija.

je kona na familija. c

8.

Dokazati!

diskretna topologija. (f) X je neprebrojiv skup, konitna topologija. Skup A je gust u (X, ) ako i samo ako je (X \ A)o
(e) X je neprebrojiv skup,

= .

9. Neka je A svuda gust u (X, ). Dokazati da za proizvoljan O vrijedi AO =O . 40

2.7. Relativna topologija i topolo ki potprostor s 10. Neka su S i T svuda gusti skupovi u X. Ako je T otvoren skup, dokazati da je i S T svuda gust u X. 11. Ozna imo sa B = {[a, b) : a R , b Q , a < b}. Dokazati tvrdc jenja: (b) Ako sa ozna imo euklidsku topologiju na R, onda je c topologija nija od topologije . (d) (R, ) je separabilan prostor. (c) Za a, b R, a < b, skup [a, b) je otvoreno-zatvoren u (R, ). (e) (R, ) ne zadovoljava drugi aksiom prebrojivosti. (a) B je baza za neku topologiju

na R.

2.7

Relativna topologija i topoloki potpross tor

Denicija 2.7.1. Neka je (X, ) topolo ki prostor i Y neprazan pods skup od X. Familiju

= {U : U = V Y za neki V } ,

nazivamo potprostor topologija na Y , a topolo ki prostor (Y, Y ) nazis vamo potprostorom prostora (X, ). Nije te ko provjeriti da familija Y zaista jeste topologija na Y. s Ovakvu topologiju nazivamo jo i relativna topologija ili indukovana s topologija na Y . Za svaki U Y ka emo da je otvoren u Y, a za njegov relativni z komplement, tj. Y \ U , ka emo da je zatvoren u Y. z Primjer 2.24. Neka je X = {1, 2, 3, 4, 5, 6} i

= {X, , {1} , {3, 4} , {1, 3, 4} , {2, 3, 4, 5, 6}} .

Neka je Y = {2, 3, 5}, tada je indukovana topologija na Y data sa

= {Y, , {3}} .

41

2.7. Relativna topologija i topolo ki potprostor s Primjer 2.25. Ako posmatramo R sa euklidskom topologijom, sta je potprostor topologija na Z R? Neka je n Z proizvoljan. Tada je (n 1, n + 1) Z = {n}, pa zaklju ujemo da {n} Z . Zbog proizvoljnosti n, imamo da su svi c jedno lani skupovi u Z otvoreni, a to onda prema Teoremi 2.1.1 c zna i da je Z diskretna topologija. c Primjer 2.26. Posmatrajmo [0, 1] R. Baza topologije na [0, 1] jeste familija B = {(a, b) [0, 1] : a, b R, a < b} ili preciznije B = {(a, b) : 0 a < b 1}{[0, b) : 0 < b 1}{(a, 1] : 0 a < 1}[0, 1] .
1 Skup [0, 2 ) nije otvoren skup u R ali jeste u topologiji na [0, 1] jer npr. (1, 1 ) [0, 1] = [0, 1 ). Cak i skup [0, 1] jeste otvoren skup u pot2 2 prpostoru [0, 1]. Ovdje jo jednom napominjemo da kada govorimo o s otvorenosti skup (a i za druge uvedene pojmove) treba biti oprezan i znati ta no sa kojom topologijom radimo na datom skupu. c

Teorem 2.7.1. Neka je (X, ) topolo ki prostor i (Y, Y ) potprostor s od (X, ). Onda za A Y vrijede slijede e izjave: c 1. A je Y -zatvoren ako i samo ako je A = F Y gdje je F zatvoren skup. 2. y Y je Y -gomili te od A ako i samo ako je y s 3. Dokaz: 1. A je

-gomili te od A. s

Y -zatvorenje od A je skup A Y , gdje je A -zatvorenje od A. Y -zatvoren

Y Ac je Y -otvoren (V ) Y Ac = Y V A = Y V c. YcA=YcVc (Y c A) Y = (Y c V c ) Y AY =VcY )

( Y Ac = Y V

42

2.7. Relativna topologija i topolo ki potprostor s 2. y Y je

Y gomili te od A s

( U Y , y U ) U A \ {y} = ( V , y V ) (V Y ) A \ {y} = ( V , y V ) V A \ {y} = y je gomili te od A . s

Neka dokaz pod 3. ostane za vje bu. z Zadaci 2.7. : 1. Neka je X = {a, b, c, d, e} i neka je

= {X, , {a} , {c, d} , {a, c, d} , {b, c, d, e}} .

Ako je Y = {a, d, e}, opisati indukovanu topologiju na Y . 2. Neka je X = {a, b, c, d, e} i neka je

= {X, , {a} , {a, b} , {a, c, d} , {a, b, c, d} , {a, b, e}} .

3. Neka je B baza za topologiju na X. Ako je Y X, dokazati da je BY = {B Y : B B} baza indukovane topologije

Odrediti elemente relativne topologije na Z = {b, c, d, e}.

na Y = {a, c, e} i

na Y .

4. Opisati bazu uobi ajene topologije na svakom od slijede ih c c skupova (a) (a, b] , a, b R, a < b. (c) [a, +). (d) (, a]. 5. Dokazati da je proizvoljan potprostor diskretnog topolo kog s prostora diskretan potprostor. 6. Dokazati da je proizvoljan potprostor indiskretnog topolo kog s prostora indiskretan potprostor. 43

(b) (a, +).

2.8. Koneksnost 7. Neka je A B X i neka je topologija na X. Dalje neka je B potprostor topologija na B. Ako sa A ozna imo potc prostor topologiju na A, a sa topologiju indukovanu na A topologijom B , dokazati da vrijedi A = . 8. Neka je (Y, Y ) potprostor prostora (X, ). Tada je Y ako i samo ako Y . Dokazati!

9. Neka je (Y, Y ) potprostor prostora (X, ). Pokazati da ako (X, ) zadovoljava drugi aksiom prebrojivosti tada i (Y, Y ) zadovoljava drugi aksiom prebrojivosti.

2.8

Koneksnost

Denicija 2.8.1. Za dva skupa A i B u topolo kom prostoru (X, ) s ka emo da su odvojeni ako vrijedi: A B = i A B = . z Denicija 2.8.2. Topolo ki prostor (X, ) je koneksan ili povezan s ako X nije unija dva neprazna odvojena skupa. Y X je koneksan ako je Y sa relativnom topologijom koneksan prostor, tj. ako Y nije unija dva neprazna odvojena podskupa. 1. Y X je koneksan ako i samo ako su jedini podskupovi od Y koji su i otvoreni i zatvoreni u Y , samo Y i . 2. Zatvorenje koneksnog skupa je koneksan skup. 3. Ako je A familija koneksnih podskupova od X takva da svaka dva clana od A nisu odvojeni, onda je {A : A A} takodje koneksan skup. Dokaz: 1. Y nije koneksan ako i samo ako postoje neprazni skupovi A i B takvi da je Y = A B , clA B = i A clB = , gdje smo sa clA (clB) ozna ili zatvorenje od A (od B) u odnosu c na Y . Otuda Y nije koneksan ako i samo ako postoji A = i A = Y , takav da je A Y , clA (Y Ac ) = i cl(Y Ac ) A = . 44

Teorem 2.8.1. Neka je (X, ) topolo ki prostor. Vrijedi: s

2.8. Koneksnost Ovo ce biti ako i samo ako A Y , clA A i cl(Y Ac ) Y Ac , sto je opet ekvivalentno sa tim da postoji A Y takav da je A zatvoren i otvoren u Y . Dakle, Y je koneksan ako i samo ako ne postoji A = , Y , A Y takav da je istovremeno i zatvoren i otvoren u Y . 2. Neka je Y koneksan skup i neka je A Y , A i zatvoren i otvoren u Y . O ito je onda A Y i zatvoren i otvoren u Y , pa c kako je Y koneksan slijedi da ili je A Y = ili je A Y = Y . Ali A Y = implicira Y Ac i otuda je Y = Ac Y jer je Ac Y zatvoren u Y . Dakle, ili je A = ili je A = Y , tj. Y je koneksan prema tvrdnji 1. ovog teorema. 3. Ozna imo sa B = [A : A A], gdje su A A koneksni skupovi c od kojih nikoja dva nisu odvojeni. Neka je C B takav da je C i otvoren i zatvoren u B. O ito je onda A C i otvoren i c zatvoren u A za svako A A, pa kako je A koneksan , mora biti ili A C = ili A C = A, za svako A A. Otuda je A B \ C ili je A C, za svako A A. Pretpostavimo sada da postoje A1 , A2 A takvi da je A1 B \ C i A2 C. To bi zna ilo da je A1 B\C i A2 C jer je C i otvoren c i zatvoren u B, ali ovo bi opet zna ilo da su A1 i A2 odvojeni, c sto je protivno pretpostavci o familiji A. Dakle mora da va i, z ili je za svako A A, A B \ C, sto bi zbog denicije skupa B zna ilo da je C = , ili je za svako A A, A C, sto bi opet c zna ilo da je B = C. Zbog svega re enog zaklju ujemo da je B c c c koneksan skup. Teorem 2.8.2. Skup R je koneksan. Dokaz: Neka je U R otvoreno-zatvoren skup, takav da je U = i U = R. Tada postoji x U i y R \ U . Ne gube i na op tosti, c s pretpostavimo da je x < y. Ozna imo sa A = U [x, y]. A je kao c presjek dva zatvorena skupa i sam zatvoren skup. Kao zatvoren u R, on je ograni en odozgo i jedno njegovo gornje ograni enje je c c element y. Neka je a = sup A, pa zbog zatvorenosti zaklju ujemo da c je a A. Jasno je da a [x, y], tj. a y, ali zbog y R \ U , mora biti a = y, odnosno vrijedi a < y. S druge strane je U otvoren skup i pri tome je a U . Tada postoje a, b R, a < b, takvi da je a (a, b) U . Kako je a < min{b, y}, postoji 45

2.8. Koneksnost t R, takav da a < t < min{b, y}. Ali tada je t U i t [a, y], pa vrijedi t U [x, y] = A. Ovo je onda kontradikcija jer t > a, a a je supremum skupa A. Dakle, ako je U otvoreno-zatvoren skup u R, onda je U = R ili U = , odnosno, R je koneksan skup. Denicija 2.8.3. Za skup S R ka emo da je interval ako zadovolz java slijede u osobinu: c Ako su x, y S i ako je z R takav da je x < z < y, onda z S. Primjetimo da je svaki jedno lani skup {x} interval. Svaki interval c u R ima jednu od slijede ih formi: {x}, (x, y), [x, y], [x, y), (x, y], c (, x), (, x], (x, +), [x, +), (, +). Teorem 2.8.3. Potprostor S topolo kog prostora R je povezan ako i s samo ako je on interval. Dokaz: Da su intervali povezani skupovi, dokazujemo na identi an c na in kao sto se dokazuje povezanost za R, stim da svugdje u c dokazu zamjenimo R sa intervalom ciju povezanost dokazujemo. Suprotno, neka je S R povezan skup. Pretpostavimo da je x S, z S, x < y < z i y S. Posmatrajmo skup (, y) S. Kako je / (, y) S = (, y] S, zaklju ujemo da je on i otvoren i zatvoren c skup u S. Kako zbog pretpostavljenih osobina za S imamo da x (, y) S, tj. (, y) S = , a takodje z (, y) S, pa je / (, y) S = S. Ali ovo je onda kontradikcija sa pretpostavkom o povezanosti skupa S. Gornji stavovi u mnogome opravdavaju termin povezanost, jer sada znamo da su takvi R, [a, b] i (a, b) ali da nije povezan skup [0, 1] [2, 3] [4, 6] jer je on unija nepovezanih dijelova. Ina e u mnogoj literaturi se tvrdjenje 1. Teorema 2.8.1 koristi za c denisanje koneksnosti, tj. pojam koneksnosti smo mogli uvesti i sa Denicija 2.8.4. Neka je (X, ) topolo ki prostor. Za X ka emo da s z je koneksan ili povezan ako su jedini otvoreno-zatvoreni podskupovi od X sam skup X ili .

46

2.8. Koneksnost Primjer 2.27. Ako je (X, ) diskretan toplo ki prostor, onda on nije s povezan. Zaista, svaki jedno lani podskup od X je i otvoren i zatvoren skup. c Ako je (X, ) indiskretan toplo ki prostor, onda je on povezan. s I ovo je jasna cinjenica jer su jedini otvoreni, a i zatvoreni skupovi sam X i . Primjer 2.28. Neka je X = {1, 2, 3, 4, 5} i neka je

= {X, , {1} , {3, 4} , {1, 3, 4} , {2, 3, 4, 5}} .

(X, ) je topolo ki prostor ali ne i koneksan jer je skup {2, 3, 4, 5} i s otvoren i zatvoren. Uvedimo na topolo kom prostoru (X, ) binarnu relaciju na slis jede i na in: za x, y X c c x y postoji koneksan skup A X takav da x, y A . Lahko se pokazuje da je relacija relacija ekvivalencije. Neka je sada Cx klasa ekvivalencije proizvoljnog elementa x X. Tada vrijedi Teorem 2.8.4. Cx = {A | A X , A koneksan i x A} ,
def

pri tome je Cx najve i koneksan skup koji sadr i element x. c z Dokaz: Neka je y Cx proizvoljan. Tada je y x, pa postoji A X povezan, takav da x, y A, tj. y {A | A X , A koneksan i x A}. Neka je A X proizvoljan koneksan skup koji sadr i element x. Za z proizvoljan y A onda va i y x, tj. y Cx . z Na osnovu Teorema 2.8.1 pod 3. , skup Cx je koneksan. Ako je sada S X proizvoljan koneksan skup koji sadr i x, onda je z S {A | A X , A koneksan i x A}, odnosno S Cx . Denicija 2.8.5. Komponenta topolo kog prostora (X, ) je maksis malan koneksan podskup od X, to jest koneksan podskup koji nije pravi podskup niti jednog drugog koneksnog podskupa od X. Teorem 2.8.5. Vrijede tvrdjenja: 47

2.8. Koneksnost 1. Svaki koneksan podskup topolo kog prostora je sadr an u koms z ponenti i svaka komponenta je zatvoren skup. 2. Ako su A i B dvije razliite komponente jednog prostora, onda c su A i B odvojeni. Dokaz: 1. Neka je A = , koneksan podskup topolo kog prostora i neka s je C = {B : B koneksan i A B} . Prema Teoremi 2.8.1 C je koneksan skup, pa kako za svaki koneksan D koji sadr i A slijedi da je D C, zaklju ujemo da z c je C komponenta koja sadr i A. Slu aj A = je trivijalan. z c Ako je C komponenta, onda iz Teorema 2.8.1, C je koneksan c skup koji sadr i C, pa je C C, sto opet zna i da je C = C tj., z C je zatvoren skup. 2. Neka su A i B dvije razli ite komponente istog prostora. Pretc postavimo da A i B nisu odvojeni tj., AB = . Zbog zatvorenosti komponente ovo bi zna ilo A B = . Prema Teoremi 2.8.1, c je A B koneksan skup, pa kako su A i B komponente, onda bi moralo biti A B = A i A B = B, odnosno A = B sto je suprotno pretpostavci. Zadaci 2.8. : 1. Neka je (X, ) proizvoljan topolo ki prostor. Dokazati da (X, ) s nije koneksan ako i samo ako postoje disjunktni, neprazni i otvoreni pravi podskupovi A i B takvi da je A B = X. 2. Neka je X = {a, b, c, d, e, f }i neka je

= {X, , {a} , {c, d} , {a, c, d} , {b, c, d, e, f }} .

Da li je X koneksan skup? 3. Ispitati koji od prostora u Zadacima 2.1 -8. jesu koneksni prostori. 48

2.8. Koneksnost 4. Neka je Y podskup topolo kog prostora (X, ). s (a) Dokazati da ako je Y povezan skup tada je i Y povezan skup. (b) Navesti primjer takav da je Y povezan skup ali da Y o nije povezan skup. 5. Neka je (X, ) toplo ki prostor i neka su skupovi Ai X, (i s I), povezani. Ako postoji i0 I, takav da skupovi Ai0 i Ai nisu odvojeni niti za jedno i I, pokazati da je i iI Ai povezan skup. 6. Neka je (X, ) toplo ki prostor i neka su skupovi Ai X, (i s I), povezani. Ako vrijedi Ai = ,
iI

onda je

iI

Ai koneksan skup. Dokazati!

7. Toplo ki prostor (X, ) je koneksan ako i samo ako za proizvoljne s dvije ta ke x, y X, postoji povezan skup A X takav da c x, y A. Dokazati!

49

Glava 3 Neprekidna preslikavanja

U ovoj glavi posmatra emo preslikavanja sa proizvoljnog topolo kog c s prostora u proizvoljan topolo ki prostor i upoznati se sa jednom od s najva nijih osobina bilo kog preslikavanja, pojmom neprekidnosti. z

3.1

Neprekidnost

Ve smo se upoznali sa pojmom neprekidnih preslikavanja iz R u c R. Za funkciju f : R R ka emo da je neprekidna ako za svako x0 R z i za svako > 0, postoji > 0, tako da za svako x R za koga je |x x0 | < , vrijedi |f (x) f (x0 )| < . Naravno, od interesa bi bilo denisati ovaj pojam u proizvoljnom topolo kom prostoru, tj. i kada nemamo apsolutnu vrijednost s niti oduzimanje. Slijede om (ekvivalentnom) denicijom takodje c dobijamo pojam neprekidnosti funkcije, ali ne to generalnije. s Funkcija f : R R je neprekidna ako za svako x0 R i za svaki interval (f (x0 ) , f (x0 ) + ), za > 0, postoji > 0 takav da f (x) (f (x0 ) , f (x0 ) + ), cim je x (x0 , x0 + ). Ovom denicijom smo izbjegli apsolutnu vrijednost ali je u igri i dalje oduzimanje. Slijede om lemom uspijevamo izbaciti i oduzc imanje: Lema 3.1.1. Neka je f preslikavanje sa R u R. f je neprekidno preslikavanje ako i samo ako za svako x0 R i za svaki otvoreni skup V koji sadr i f (x0 ), postoji otvoreni skup U koji sadr i taku x0 , z z c takav da je f (U ) V . Dokaz: Neka je f : R R neprekidna funkcija. Neka je x0 proizvoljna 50

3.1. Neprekidnost ta ka u R i neka je V otvoren skup koji sadr i ta ku f (x0 ). Tada c z c postoje c i d R (c < d), takvi da je f (x0 ) (c, d) V . Ozna imo sa c = min {d f (x0 ), f (x0 ) c} . Tada je Kako je f neprekidno preslikavanje, to postoji > 0 takav da je f (x) (f (x0 ) , f (x0 ) + ), cim je x (x0 , x0 + ). Ako sada ozna imo sa U interval (x0 , x0 + ), jasno je da vrijedi iskaz leme. c Obratno, pretpostavimo da za sve x0 R i za svaki otvoren skup V koji sadr i ta ku f (x0 ), postoji otvoren skup U koji sadr i ta ku x0 , z c z c takav da je f (U ) V . Neka su sada x0 R i > 0 proizvoljni. Ozna imo sa c V = (f (x0 ) , f (x0 ) + ) . Kako je V otvoren skup koji sadr i f (x0 ), postoji otvoren skup U koji z sadr i x0 , takav da je f (U ) V . Kako je U otvoren skup koji sadr i z z ta ku x0 , postoje a, b R (a < b), takvi da je x0 (a, b) U . Ako sada c sa ozna imo manji od brojeva x0 a i bx0 , vrijedi e (x0 , x0 +) c c U . Osim toga, za svako x (x0 , x0 + ) je f (x) f (U ) V , sto prema prvoj deniciji zna i da je f neprekidna funkcija. c Lema 3.1.2. Neka je f preslikavanje sa topolo kog prostora (X, ) s u topolo ki prostor (Y, ). Slijede a tvrdjenja su ekvivalentna: s c 2. Za svako x0 X i svako V za koga je f (x0 ) V , postoji U takav da je x0 U i f (U ) V . 1. Za svaki V je f 1 (V ) . (f (x0 ) , f (x0 ) + ) V .

Dokaz: Neka je zaovoljeno tvrdjenje 1. i neka su x0 X i V , f (x0 ) V , proizvoljni. Po pretpostavci je f 1 (V ) . Stavimo U = f 1 (V ), tada je x0 U , U i f (U ) V , sto je tvrdjenje pod 2. Neka je sada zadovoljen uslov 2. i neka je V . Ako je f 1 (V ) = , jasno je f 1 (V ) , zato neka je f 1 (V ) = i neka je x0 f 1 (V ). Tada f (x0 ) V , a onda po pretpostavci 2., postoji U takav da je x0 U i f (U ) V . Dakle, za proizvoljno x0 f 1 (V ), postoji U takav da je x0 U f 1 (V ), te je dakle f 1 (V ) otvoren skup kao okolina svake svoje ta ke, odnosno f 1 (V ) . c Posmatraju i posljednje dvije leme zajedno, dolazimo do denicije c neprekidnosti preslikavanja izmedju proizvoljnih topolo kih pross tora. 51

3.1. Neprekidnost Denicija 3.1.1. Neka su (X, ) i (Y, ) topolo ki prostori i f press likavanje sa X u Y . Za preslikavanje f ka emo da je neprekidno sa z (X, ) u (Y, ) ako za proizvoljan V , f 1 (V ) . Posmatrajmo sada na nekoliko primjera prakti nost ispitivanja c neprekidnosti preslikavanja pomo u ovakve denicije. c Primjer 3.1. Neka je f : R R zadata sa f (x) = x, tj. identi ko c preslikavanje. Za proizvoljan otvoren skup U R je f 1 (U ) = U , dakle otvoren skup u R,

U ( ( ) 1 f (U ) te je f neprekidno preslikavanje. Primjer 3.2. Neka je f : R R, zadato sa f (x) = c (c R). Za proizvoljan otvoren skup U R je f 1 (U ) ili ili citav R, u oba slu aja otovren skup, pa je f neprekidno preslikavanje. c Primjer 3.3. Neka je f : R R zadata sa f (x) = x1 ; x2 x ; x>2 2 1 2 1 1 2 52 1 2 3 4

3.1. Neprekidnost Skup (0, 2) je otovren skup u R ali f 1 ((0, 2)) = (1, 2] nije otvoren skup u R pa preslikavanje f nije neprekidno. U posljednjem primjeru koristimo cinjenicu da je preslikavanje prekidno ako nadjemo bar jedan otvoren skup cija inverzna slika nije otvoren skup. Teorem 3.1.3. Neka su (X 1 ), (Y, 2 ) i (Z, 3 ) topolo ki prostori. s Ako su f : (X, 1 ) (Y, 2 ) i g : (Y, 2 ) (Z, 3 ) neprekidna preslikavanja, tada je i kompozicija g f : (X, 1 ) (Z, 3 ) neprekidno preslikavanje. Dokaz: Neka je U Z otvoren skup u (Z, 3 ). Kako je g neprekidno preslikavanje, to je V = g 1 (U ) 2 . Zbog neprekidnosti preslikavanja f , onda je f 1 (V ) 1 . Dakle, za proizvoljan U 3 je f 1 (g 1 (U )) 1 , a kako je f 1 (g 1 (U )) = (g f )1 (U ), zaklju ujemo c da je g f neprekidno preslikavanje. Slijede im teoremom pokazujemo da se neprekidnost preslikavanja c mo e okarakterisati i u terminima zatvorenih skupova. z Teorem 3.1.4. Neka su (X, ) i (Y, ) topolo ki prostori i neka je s f : (X, ) (Y, ). Preslikavanje f je neprekidno ako i samo ako je inverzna slika proizvoljnog zatvorenog skupa u Y zatvoren skup u X. Dokaz: Za dokaz gornje tvrdnje dovoljno je pokazati da vrijedi f 1 (Ac ) = (f 1 (A))c , sto ostavljamo citaocu za vje bu. z Kada govorimo o neprekidnosti preslikavanja u ta ki, govorimo c o lokalnom svojstvu prelikavanja. Preslikavanje je neprekidno na citavoj oblasti denisanosti ako je neprekidno u svakoj ta ki te c oblsti i tada govorimo o globalnom svojstvu preslikavanja. Medjutim, mo emo govoriti i o neprekidnosti preslikavanja i na nekom z dijelu oblasti denisanosti. Teorem 3.1.5. Neka su (X, ) i (Y, ) topolo ki prostori i neka je s f : (X, ) (Y, ) neprekidno preslikavanje. Neka je D X sa topologijom 1 , indukovanom topologijom . Preslikavanje g : (D, 1 ) (Y, ), denisano sa g(x) = f (x) za x D, nazivamo restrikcija preslikavanja f na skup D, i ono je neprekidno preslikavanje. 53

3.1. Neprekidnost

Zadaci 3.1. : 1. Neka je f : (X, ) (Y, ) proizvoljno konstantno preslikavanje. Pokazati da je f neprekidna funkcija. 2. Neka je f : (X, ) (X, ) identi ko preslikavanje. Pokazati c da je f neprekidna funkcija. 3. Data je funkcija f (x) = 1 ; x 0 1 ; x>0.

(a) Koriste i metod kao u primjeru 3.3, pokazati prekidnost c funkcije f . (b) Odrediti f 1 (1), pa koriste i Teorem 3.1.4 zaklju iti da f c c nije neprekidna funkcija. 4. Neka je X R, dat sa X = [0, 1][2, 4]. Deni imo preslikavanje s f : (X, ) R sa f (x) = x ; x0 x+1 ; x>0 .

Ispitati neprekidnost funkcije f ! 5. Neka su (X, ) i (Y, ) topolo ki prostori i neka je B baz s topologije . Dokazati tvrdjenje: Preslikavanje f : (X, ) (Y, ) je neprekidno ako i samo ako za proizvoljno V B je f 1 (V ) . 6. Dokazati da je proizvoljno preslikavanje diskretnog topolo kog s prostora u bilo koji topolo ki prostor, neprekidno preslikas vanje. 7. Neka f : (X, ) (Y, ). Ako je indiskretna topologija, pokazati da je f neprekidno preslikavanje. 8. Neka su (X, ) i (Y, ) topolo ki prostori i neka je f : (X, ) s (Y, ) neprekidno preslikavanje. Neka je A X i 1 topologija indukovana na A. Ozna imo sa B = f (A) i neka je 1 indukoc vana topologija na B. Dokazati da je preslikavanje g : (A, 1 ) (B, 1 ) neprekidno. 54

3.2. Neprekidnost i povezanost 9. Neka su i dvije topologije denisane na X. Dokazati: Preslikavane f : (X, ) (X, ) je neprekidno ako i samo ako je topologija nija od topologije . 10. Ako neprekidna funkcija f : R R ima osobinu da je za svako q Q, f (q) = 0, dokazati da je tada f (x) = 0 za svako x R. 11. Neka su (X, ) i (Y, ) topolo ki prostori i neka f : (X, ) s (Y, ). Dokazati: Preslikavanje f je neprekidno ako i samo ako za svako A X vrijedi f (A) f (A).

3.2

Neprekidnost i povezanost

Teorem 3.2.1. Neka su (X, ) i (Y, ) topolo ki prostori i neka je s f : (X, ) (Y, ) surjektivno i neprekidno preslikavanje. Tada, ako je (X, ) koneksan prostor onda je i (Y, ) koneksan prostor. Dokaz: Pretpostavimo da (Y, ) nije koneksan prostor. Tada postoji otvoreno-zatvoren skup V Y , takav da V = i V = Y . Kako je V otvoren skup, onda je zbog neprekidnosti preslikavanja f i f 1 (V ) otvoren skup u X, ali isto tako je V i zatvoren skup pa je na osnovu Teorema 3.1.4, f 1 (V ) zatvoren skup u X. Zaklju ujemo c 1 da je f (V ) otvoreno-zatvoren skup u X. Zbog surjektivnosti preslikavanja, jasno je da f 1 (V ) = , ali isto tako je f 1 (V ) = X, ina e bi moralo biti V = Y . Dakle, zbog posc tojanja ovakvog skupa (X, ) nije koneksan sto je u kontradikciji sa pretpostavkama teorema, pa zaklju ujemo da i (Y, ) mora biti c koneksan prostor. Gornji teorem smo mogli isazati jednostavnije: Neprekidna slika konesnog skupa je konesan skup. Ovaj teorem nam govori i slijede e, ako je (X, ) koneksan prostor, a (Y, ) nekoneksan, onda c ne postoji neprekidno preslikavanje sa (X, ) na (Y, ). Bitna pret postavka ove teoreme je surjektivnost preslikavanja. Citaocu ostavljamo da ispita za to i da nadje primjer za koga gornja tvrdnja s ne va i, izostavimo li surjektivnost. z Sada sa pojmom neprekidnosti mo emo uvesti jos jednu vrstu z koneksnosti skupa.

55

3.2. Neprekidnost i povezanost Denicija 3.2.1. Za topolo ki prostor (X, ) ka emo da je putnos z povezan ako za svaki par razliitih taaka x, y X, postoji neprekidno c c preslikavanje f : [0, 1] (X, ), takvo da je f (0) = x i f (1) = y. Za prslikavanje f ka emo da je put koji spaja take x i y. z c Primjer 3.4. Svaki interval u R je putno-povezan skup. Sta vi e, s povezani potprostori realne linije su upravo intervali (uklju uju i c c neograni ene intervale i ). c Primjer 3.5. Za svako n N, Rn je putno-povezan skup. Teorem 3.2.2. Svaki putno-povezan skup je koneksan. Dokaz: Neka je (X, ) putno-povezan prostor i pretpostavimo da on nije koneksan. To zna i da u tom prostoru postoji otvorenoc zatvoren skup U koji nije prazan i pravi je potskup od X. Tada postoje ta ke a U i b X \ U . Zbog putne povezanosti prostora c (X, ), postoji neprekidno preslikavanje f : [0, 1] (X, ), takvo da je f (0) = a i f (1) = b. Zbog neprekidnosti preslikavanja f , skup f 1 (U ) je otvoreno zatvoren skup u [0, 1]. Kako a U , 0 f 1 (U ), pa dakle f 1 (U ) = . Isto tako zbog b U , 1 f 1 (U ), pa zaklju ujemo f 1 (U ) = [0, 1]. / / c Ovo je onda o igledna suprotnost sa cinjenicom da je [0, 1] putnoc povezan skup. Da li va i obrat gornjeg tvrdjenja, tj. da li koneksnost skupa z povla i njegovu putnu povezanost? Da poka emo da to ne va i, c z z navodimo primjer prostora koji jeste koneksan ali nije putno-povezan. Primjer 3.6. Neka je X R2 , zadat sa X= (x, y) : y = sin 1 , 0 < x 1 {(0, y) : 1 y 1} . x

Da je X koneksan ostavljamo citaocu za vje bu, a da nije putnoz povezan ostaje nam primjetiti da nepostoji put koji spaja ta ku c 1 (0, 0) sa npr. ta kom ( , 0). c

56

3.2. Neprekidnost i povezanost

Sada cemo iskazati poznati Weierstrassov teorem kao lijep primjer primjene topologije u teoriji funkcija realne promjenljive. Teorem 3.2.3. Neka je f : [a, b] R neprekidna funkcija i neka je f (a) = f (b). Tada za svako p izmedju f (a) i f (b), postoji c [a, b], takav da je f (c) = p. Dokaz: Kako je [a, b] povezan skup i f neprekidna funkcije, na sonovu Teorema 3.2.1 imamo da je i f ([a, b]) koneksan skup. Na osnovu Teorema 2.8.3 imamo da je onda f ([a, b]) interval. Kako su f (a) i f (b) iz f ([a, b]), onda za p koji je izmedju f (a) i f (b) imamo p f ([a, b]). Dakle, za neko c [a, b] je onda p = f (c). Kao direktnu posljedicu ove teoreme imamo Posljedica 3.2.4. Neka je f : [a, b] R neprekidno preslikavanje i neka je f (a) < 0 i f (b) > 0. Tada postoji c [a, b] takav da je f (c) = 0. Zadaci 3.2. : 1. Dokazati da je neprekidna slika putno-povezanog skupa, putnopovezan skup. 2. Neka je (X, ) topolo ki prostor i neka je {Ai | i I} familija s povezanih potprostora od X. Ako je iI Ai = onda je i iI Ai povezan. 3. Neka je A povezan potprostor topolo kog prostora (X, ). Dokazati s da je i A povezan skup. 57

3.3. Homeomorzmi 4. Neka je A povezan potprostor topolo kog prostora (X, ) i neka s je A B A. Dokazati da je i B povezan skup. 5. Neka je E skup svih ta aka iz R2 cije su obje koordinate racionalni c brojevi. Dokazati da je skup R2 \ E putno-povezan skup. 6. Neka je A proizvoljan prebrojiv podskup od R2 . Dokazati da je R2 \ A putno-povezan skup. 7. Neka je (X, ) topolo ki prostor i neka je a X proizvoljan. s Sa CX (a) ozna imo uniju svih povezanih ptprostora od X koji c sadr e ta ku a. Pokazati: z c (a) CX (a) je povezan skup. (b) CX (a) je najve i povezan skup koji sadr i a. c z (c) CX (a) je zatvoren skup 8. Za topolo ki prostor (X, ) ka emo da je totalno nepovezan s z ako se svaki neprazan povezan podskup od X svodi na jedno lan c skup. Dokazati tvrdjenje: (X, ) je totalno nepovezan ako i samo ako za proizvoljno x X je CX (x) = {x}. 9. Svaki potprostor totalno nepovezanog prostora je i sam toalno nepovezan. 10. Svaki prebrojiv potprostor od R je totalno nepovezan.

3.3

Homeomorzmi
X = {a, b, c, d} i Y = {1, 2, 3, 4} ,

Posmatrajmo skupove

zajedno sa

= {X, , {a} , {b, c} , {a, b, c} , {b, c, d}} , .

= {Y, , {1} , {2, 3} , {1, 2, 3} , {2, 3, 4}}

58

3.3. Homeomorzmi Sada su (X, ) i (Y, ) topolo ki prostori i nekako je intuitivno s jasno da su ova dva topolo ka prostora na odredjen na in ekvis c valentni. Tu ekvivalentnost mogli bi smo zasnovati pomo u presc likavanja f : (X, ) (Y, ) koje je zadato sa f (a) = 1, f (b) = 2, f (c) = 3 i f (d) = 4. Ovu cinjenicu formalizujmo slijede om denicijom. c Denicija 3.3.1. Neka su (X, ) i (Y, ) topolo ki prostori za koje s postoji preslikavanje f : (X, ) (Y, ) koje zadovoljava osobine 1. f je bijektivno preslikavanje, 2. Za svako V , f 1 (V ) , 3. Za svako U , f (U ) . Za topolo ke prostore (X, ) i (Y, ) tada ka emo da su homeomorfni s z i pi emo (X, ) (Y, ), a za preslikavanje f ka emo da je homeos z morzam izmedju (X, ) i (Y, ). Jasno je da za proizvoljan topolo ki prostor (X, ) vrijedi (X, ) s (X, ). Dovoljno je posmatrati preslikavanje id : (X, ) (X, ), denisano sa id(x) = x, za x X, koje je bijekcija i zadovoljava uslove Denicije 3.3.1. Isto tako nije te ko provjeriti da iz (X, ) (Y, ) slijedi (Y, ) s (X, ). Zaista, kako su (X, ) i (Y, ) homeomorfni, postoji f : (X, ) (Y, ) koje zadovoljava uslove 1., 2. i 3. iz Denicije 3.3.1. Ali tada i preslikavanje f 1 : (Y, ) (X, ) zadovoljava te osobine pa va i i (Y, ) (X, ). z Neka je sada (X, ) (Y, ) i (Y, ) (Z, ). To zna i da postoje c homomorzmi f : (X, ) (Y, ) i g : (Y, ) (Z, ). Posmatramo li sada preslikavanje h = g f , kao prvo konstatujmo da je h bijektivno preslikavanje kao kompozicija bijektivnih preslikavanja. To opet zna i da postoji h1 i pri tome je h1 = (g f )1 = f 1 g 1 . c Neka je sada U proizvoljan. Kako je f homomorzam, to je f (U ) , a kako je i g homomorzam, to je g(f (U )) . Druga ije c re eno, preslikavanje h zadovoljava osobinu 3. Denicije 3.3.1. c Analogno, za proizvoljan V je g 1 (V ) , pa je f 1 (g 1 (V )) , tj. preslikavanje h zadovoljava i osobinu 2. Denicije 3.3.1. Dakle, h je homomorzam prostora (X, ) i (Z, ), tj. vrijedi (X, ) (Z, ). Sve ovo gore izlo eno predstavlja u stvari dokaz tvrdnje z

59

3.3. Homeomorzmi Teorem 3.3.1. Relacija je relacija ekvivalencije na skupu svih topolo kih prostora. s Primjer 3.7. Poka imo da su proizvoljna dva intervala u R homeoz morfna. Neka su (a, b) i (c, d) proizvoljni intervali u R (a < b i c < d). Posmatrajmo preslikavanje f : (0, 1) (a, b) zadato sa f (x) = a(1 x) + bx . b

a 0 1

f je linearno preslikavanje i kao takvo je bijekcija, a osim toga i neprekidno preslikavanje. Takodje je inverzno preslikavanje f 1 linearna funkcija i kao takva, neprekidno preslikavanje. Dakle, preslikavanje f je homeomorzam, tj. intervali (0, 1) i (a, b) su homeomorfni. Na isti nacin bi se pokazalo (0, 1) (c, d). Zbog simetri nosti i tranzc itivnosti relacije , onda vrijedi (a, b) (c, d). Primjer 3.8. Prostor R je homeomorfan sa proizvoljnim intervalom (a, b). Posmatrajmo preslikavanje f : (1, 1) R, zadato sa f (x) = x . 1 x2

60

3.3. Homeomorzmi

-1

Nije se te ko uvjeriti da preslikavanje f jeste bijektivno i neprekidno s i da je f 1 neprekidno. Dakle, R (1, 1), a na osnovu prethodnog primjera onda imamo da je R (a, b). Primjer 3.9. Na sli an na in se pokazuje da su proizvoljna dva c c skupa [a, b] i [c, d] homeomorfna. Ispitati da li dva prostora jesu homeomorfni zna i na i homeoc c morzam izmedju tih prostora. Medjutim, pokazati da dva pros tora nisu homeomorfna pokazuje se cesto mnogo te im zadatkom. z Posmatrajmo slijede i primjer. c Primjer 3.10. Pokazati da [0, 2] nije homeomorfan sa [0, 1][2, 3] ( 0ba prostora posmatramo kao potprostore od R ). Ozna imo sa X = [0, 2] i sa Y = [0, 1] [2, 3] i neka su i c topologije na X i Y respektivno, indukovane euklidskom topologijom sa R. Kako je [0, 1] = [0, 1] Y ,

3 [0, 1] = (1, ) Y , 2 to je [0, 1] i otvoren i zatvoren skup u (Y, ), sto opet zna i da Y c nije povezan skup. Ako bi sada pretpostavili da je (X, ) (Y, ) to bi zna ilo da c 1 postoji f : X Y , homeomorzam. Ali tada bi f ([0, 1]) morao biti 61

3.3. Homeomorzmi otvoreno-zatvoren skup u X sto bi opet zna ilo da X = [0, 2] nije c povezan skup, a to je u suprotnosti sa cinjenicama koje smo imali u sekciji Koneksnost. Rezonovanje iz gornjeg primjera mo e nam poslu iti za dokaz sliz z jede eg tvrdjenja, c Teorem 3.3.2. Topolo ki prostor homeomorfan povezanom topolo kom s s prostoru i sam je povezan prostor. Ova tvrdnja zna i i to da homeomorzam cuva osobinu povezanosti c i kao sto cemo vidjeti u narednim glavama, postoje mnoge druge osobine koje se uvaju homeomorzmom i one ce nas biti veoma c va ne. z I slijede u jednostavnu tvrdnju ostavljamo citaocu da je doka e za c z vje bu. z Teorem 3.3.3. Neka je f : (X, ) (Y, ) homeomorzam i a X proizvoljan. Tada su topolo ki prostori (X \ {a} , 1 ) i (Y \ {f (a)} , 2 ) s (gdje su 1 i 2 indukovane topologije na potprostorima) homeomorfni. Sada se lahko pokazuje Teorem 3.3.4. Neka su a, b, c, d R, a < b i c < d. Tada vrijedi: 1. (a, b) [c, d). 2. (a, b) [c, d]. 3. [a, b) [c, d]. Dokaz: 1. Ozna imo sa (X, ) = [c, d) i (Y, ) = (a, b). Pretc postavimo da je (X, ) (Y, ). Prema Teoremi 3.3.3 va i (X \ z {c} , 1 ) (Y \ {y} , 2 ), za neko y Y . Medjutim, X \ {c} = (c, d), tj. on je interval na realnoj pravoj i kao takav on je povezan. Ali izuzimaju i proizvoljnu ta ku y (a, b), dobijamo nepovezan skup c c (a, y) (y, b), sto je kontradikcija sa Teoremom 3.3.2. Dakle vrijedi (a, b) [c, d). 2. 62

3.3. Homeomorzmi Zadaci 3.3. : 1. Neka su a, b, c, d R i neka je a < b i c < d. Pokazati da je [a, b] [c, d]. 2. Za proizvoljne a, b R pokazati da vrijedi (, a] (, b) , [a, +) [b, +) . 3. Neka su a, b, c, d R i neka je a < b i c < d. Pokazati da vrijedi (a, b] (c, d] , [a, b) [c, d) . 4. Za proizvoljne a, b R, (a < b) vrijedi (0, 1] (, a] [a, +) [a, b) (a, b] . Dokazati! 5. Dokazati homeomorfnost skupa cijelih i skupa prirodnih brojeva. 6. Neka su a, b R \ {0} i neka je X R2 zadat sa X = (x, y) R2 | y = ax + b Pokazati da je X homeomorfan sa R. 7. Neka su X1 , X2 R2 , zadati sa X1 = (x, y) R2 | |x| 1 , |y| 1 X2 = (x, y) R2 | |x| 2 , |y| 2 , . .

Ako na X1 i X2 posmatramo indukovanu topologiju sa R2 , pokazati X1 X2 . 8. Neka je (X, ) topolo ki prostor. Ozna imo sa G skup svih s c homeomorzama sa X na samog sebe. (a) Dokazati da je (G, ) grupa, gdje predstavlja kompoziciju preslikavanja. (b) Ako je X = [0, 1], pokazati da je G beskona an skup. c 63

3.3. Homeomorzmi 9. Neka su (X, ) i (Y, 1 ) homeomorfni topolo ki prostori. Dokazati s slijede a tvrdjenja, c (a) Ako X zadovoljava drugi aksiom prebrojivosti, tada i Y zadovoljava drugi aksiom prebrojivosti. (b) Ako je X separabilan, tada je i Y separabilan prostor. 10. Neka je (X, ) diskretan topolo ki prostor. Dokazati da je s (X, ) homeomorfan nekom potprostoru od R ako i samo ako je X prebrojiv skup.

64

Glava 4 Metri ki prostori c

Najva nija klasa topolo kih prostora jeste klasa metri kih prostora. z s c Metri ki prostori daju raznovrsne primjere topologija i mnogo lak e c s shvatanje osnovnih topololo kih pojmova, ali mnogo zna ajnija je s c cinjenica da primjena topologije u analizama ide upravo preko metri kih c prostora. Notaciju metri kih prostora uveo je Maurice Frechet (1906) dok za c razvoj i pojmove najvi e je zaslu an Felix Hausdorff. s z

4.1

Denicija i osobine metri kih prostora c

Denicija 4.1.1. Neka je X neprazan skup i d funkcija na X X u R. Par (X, d) nazivamo metriki prostor (sa metrikom d) ako funkcija c d zadovoljava slijede a cetiri uslova: c i) (x, y X) d(x, y) 0 . (nenegativnost) ii) d(x, y) = 0 ako i samo ako x = y. (identinost) c iii) (x, y X) d(x, y) = d(y, x). (simetrinost) c iv) (x, y, z X) d(x, y) d(x, z) + d(z, y). (nejednakost trougla) Primjer 4.1. Navodimo nekoliko standardnih primjera: 1. Funkcija d : R R R denisana sa d(x, y) =| x y | , je metrika na R, tj. (R, d) je metri ki prostor. c 65

4.1. Denicija i osobine metri kih prostora c (i) |x y| 0, za sve x, y R.

(iii) |x y| = |y x|, za sve x, y R.

(ii) |x y| = 0 ako i samo ako x = y.

(iv) |xy| |xz|+|z y|, za sve x, y, z R (dobijeno na osnovu |a + b| |a| + |b|).

Funkciju d nazivamo euklidovom metrikom na R. 2. Funkcija d : R2 R2 R, denisana sa d((x1 , y1 ), (x2 , y2 )) = (x1 x2 )2 + (y1 y2 )2 ,

je metrika na R2 koju nazivamo euklidova metrika na R2 . Y (y1 , y2 )

X(x1 , x2 )

3. Neka je X bilo kakav neprazan skup. Deni imo funkciju d s na sljede i na in: c c d(x, y) = 0 ; x=y 1 ; x=y .

Lahko se provjerava da je (X, d) metri ki prostor, i ovakav c prostor zovemo diskretan metriki prostor. c 4. Neka je X skup uredjenih n-torki realnih brojeva, x = (x1 , x2 , ..., xn ). Deni imo: s
n
1 2

d(x, y) =
i=1

(xi yi )

, d (x, y) =
i=1

| xi yi | .

Onda su (X, d) i (X, d ) metri ki prostori. c Od posebnog interesa su prostori ciji elementi su funkcije, tj. prostori funkcija.

66

4.1. Denicija i osobine metri kih prostora c 5. Ozna imo sa C[0, 1] skup neprekidnih funkcija na segmentu c [0, 1]. Metriku na ovom skupu mo emo denisati na slijede i z c na in c
1

d(x, y) =
0

|x(t) y(t)|dt , gdje su f i g funkcije iz C[0, 1] .

Primjetimo da rastojanje d(f, g) nije ni ta drugo do povr ina s s omedjena grafovima nkcija f i g i pravama x = 0 i x = 1. y

6. Neka je opet C[0, 1] skup neprekidnih funkcija denisanih na segmentu [0, 1]. Neka je sada rastojanje denisano sa d (f, g) = sup |f (x) g(x)| .
x[0,1]

Ponovo je (C[0, 1], d ) metri ki prostor, a sada metrika predc stavlja najve e rastojanje izmedju graka funkcija f i g, kao c sto je pokazano na slici.

f g

1 67

4.1. Denicija i osobine metri kih prostora c Denicija 4.1.2. Neka je (X, d) metriki prostor. Za proizvoljan x c X i proizvoljno > 0, skup B (x) = {y X : d(x, y) < } , nazivamo otvorenom kuglom sa centrom u x, poluprenika . c Primjer 4.2. U R sa euklidskom metrikom, kugla B (x0 ) je otvoreni interval (x0 , x0 + ). Primjer 4.3. U R2 sa euklidskom metrikom, Br (X0 ) je otvoreni disk sa centrom u ta ki X0 i polupre nika r. c c

r X0

Primjer 4.4. U R2 sa metrikom d((a1 , b1 ), (a2 , b2 )) = max{|a1 a2 |, |b1 b2 |} , otvorena kugla B1 ((0, 0)) je prikazana slijede om slikom c

68

4.1. Denicija i osobine metri kih prostora c Primjer 4.5. U R2 sa metrikom d((a1 , b1 ), (a2 , b2 )) = |a1 a2 | + |b1 b2 | , otvorena kugla B1 ((0, 0)) je prikazana slikom

Denicija 4.1.3. Neka je (X, d) metriki prostor. Za x X, skup c N (x) X nazivamo okolinom take x ako postoji kugla Br () takva c da je x Br () N (x).

Teorem 4.1.1. Okoline taaka u metrikom prostoru zadovoljavaju c c slijede a cetiri uslova: c 1. Svaka taka x X je sadr ana u svakoj svojoj okolini. c z 2. Ako su N (x) i M (x) dvije okoline od x onda je N (x)M (x) takodje okoline od x. 3. Za datu okolinu N (x) take x i za proizvoljno y N (x), postoji c okolina M (y), takva da je M (y) N (x). 4. Ako je x = y X. Postoje okoline N (x) i M (y) takve da je N (x) M (x) = .

Dokaz:

1. O ito, c 2. Kako su N (x) i M (x) okoline od x, tada je N (x) = {y : d(x, y) < 1 } i M (x) = {y : d(x, y) < 2 } , tako da je skup N (x) M (x) = {y : d(x, y) < min(1 , 2 )} , po deniciji okolina od x. 69

4.1. Denicija i osobine metri kih prostora c 3. Neka je N (x) = {u : d(x, u) < } okolina od x i neka je y N (x). Deni imo s 1 = min{d(x, y) , d(x, y)} . Onda je M1 (y) N (x) jer ako je z M1 (y), iz nejednakosti trougla imamo d(x, z) d(x, y) + d(y, z) < d(x, y) + 1 , tako da je z N (x). 4. Ako je x = y onda je d(x, y) > 0 i denirajmo = d(x,y) . O ito je c 2 onda N (x)M (y) = , jer ako nije, postoji z N (x)M (y) tako da je d(x, z) < i d(y, z) < pa je otuda d(x, y) d(x, z) + d(z, y) < 2 = d(x, y), sto je nemogu e; dakle N (x) M (y) = . c Slijede u jednostavnu tvrdnju ostavljamo citaocu za vje bu. c z Lema 4.1.2. Neka je (X, d) metriki prostor i x, y X proizvoljni. c Neka su r1 i r2 pozitivni realni brojevi i neka je z Br1 (x) Br2 (y). Tada postoji r > 0, takvo da je Br (z) Br1 (x) Br2 (y) . Kao njenu posljedicu imamo Posljedica 4.1.3. Neka je (X, d) metriki prostor i neka su B1 i B2 c otvorene kugle u X. Tada se B1 B2 mo e predstaviti kao unija z otvorenih kugli iz X. Kona no, na osnovu ovoga mo emo iskazati bitnu nam tvrdnju. c z Teorem 4.1.4. Neka je (X, d) metriki prostor. Familija svih otvorenih c kugli u (X, d) je baza za neku topologiju na X. Dokaz: Dokaz tvrdnje imamo neposredno koriste i Teorem 2.5.1 i c gornju Posljedicu 4.1.3.

Topologiju uvedenu u Teoremi 4.1.4, nazivamo indukovanom topologijom metrikom d, a topolo ki prostor (X, ) nazivamo ins dukovanim, asociranim ili pridru enim topolo kim prostorom. z s Denicija 4.1.4. Topolo ki prostor (X, ) nazivamo metriziraju im s c ili metrizabilnim ako postoji neka metrika na skupu X koja indukuje topologiju .

70

4.1. Denicija i osobine metri kih prostora c Primjer 4.6. Neka je d euklidska metrika na R i neka je indukovana topologija na R metrikom d. Tada je na osnovu Teorema 4.1.4, baza za topologiju familija svih otvorenih kugli u R. Proizvoljna otvorena kugla u R je Br (a) = (a r, a + r) (a R, r > 0), te zaklju ujemo da je euklidska topologija na R. Dakle, euklidska c metrika na R indukuje euklidsku topologiju na R i (R, e ) je metrizabilan toplo ki prostor. s Primjer 4.7. Euklidska metrika iz Primjera 4.1 2. indukuje euklidsku topologiju na R2 . Primjer 4.8. Neka je d diskretna metrika na proizvoljnom skupu X. Za x X, B 1 (x) = {x} je otvorena kugla u X. Dakle, svaki 2 jedno lani skup u X je otvoren, pa je indukovana topologija diskretna c topologija. Denicija 4.1.5. Za metrike na X ka emo da su topolo ki ekvivaz s lentne ako one indukuju istu topologiju na X. Neposredno se provjerava da metrike iz primjera 4.3, 4.4 i 4.5 indukuju euklidsku topologiju na R2 , te su one topolo ki ekvivalentne s metrike. Denicija 4.1.6. Neka su d1 i d2 dvije metrike denisane na istom nepraznom skupu X. Ka emo da su d1 i d2 uniformno ekvivalentne z ako i samo ako postoje brojevi C1 , C2 > 0, takvi da za proizvoljne x, y X vrijedi C1 d1 (x, y) d2 (x, y) C2 d1 (x, y) . Teorem 4.1.5. Neka je X proizvoljan neprazan skup. Tada vrijedi: 1. Relacija biti topolo ki ekvivalentan je relacija ekvivalencije na s skupu svih metrika na X. 2. Relacija biti uniformno ekvivalentan je relacija ekvivalencije na skupu svih metrika na X. Dokaz: Dokaz tvrdnje pod 1) je trivijalan i ostavljen je citaocu za vje bu. z Dokaz druge tvrdnje: Reeksivnost je o igledna, dovoljno je uzeti C1 = C2 = 1 pa imamo c d(x, y) d(x, y) d(x, y) , 71

4.1. Denicija i osobine metri kih prostora c za proizvoljne x, y X. Neka je d1 uniformno ekvivalentan sa d2 , tj. neka vrijedi C1 d1 (x, y) d2 (x, y) C2 d1 (x, y) , (4.1.1)

za neke C1 , C2 > 0 i sve x, y X. Respektivno iz lijeve i desne 1 1 nejednakosti u 4.1.1 imamo d1 (x, y) C1 d2 (x, y) i d1 (x, y) C2 d2 (x, y), iz cega onda imamo da je i d2 uniformno ekvivalentna sa d1 . Neka su sada d1 , d2 i d3 metrike denisane na X, takve da je d1 uniformno ekvivalentna sa d2 i d2 uniformno ekvivalentna sa d3 . To zna i da postoje konstante c1 , c2 , c3 , c4 > 0 takve da vrijedi c c1 d1 (x, y) d2 (x, y) c2 d1 (x, y) i c3 d2 (x, y) d3 (x, y) c4 d2 (x, y) , za proizvoljne x, y X. Odavde se neposredno dobija da va i z c1 c3 d1 (x, y) d3 (x, y) c2 c4 d1 (x, y) , za proizvoljne x, y X, odnosno metrike d1 i d3 su uniformno ekvivalentne. Teorem 4.1.6. Neka je (X, d) metriki prostor i neka je topologija c indukovana metrikom d. Skup U X je otvoren u topologiji ako i samo ako za proizvoljno x U , postoji > 0, tako da je B (x) U . Dokaz: Neka je U otvoren skup. Kako je U u tom slu aju okolina c svake svoje ta ke, to za proizvoljno x U , postoji a X i > 0, tako c da je x B (a) U . Izaberemo li = d(x, a) > 0, tada je x B (x) U . Suprotno, neka je U X sa osobinom da za svako x U , postoji x > 0, tako da je Bx U . Tada na osnovu Posljedice 2.5.4 direktno slijedi da je u U otvoren skup. Teorem 4.1.7. Ako su metrike uniformno ekvivalentne onda su i topolo ki ekvivalentne. s 72

4.1. Denicija i osobine metri kih prostora c Dokaz: Neka su d1 i d2 uniformno ekvivalentne metrike na X, dakle vrijedi nejednakost 4.1.1, i neka su 1 i 2 topologije indukovane ovim metrikama. Iz nejednakosti d2 (x, y) C2 d1 (x, y), za proizvoljan a Br (x), u (X, d1 ), vrijedi d1 (a, x) < r, odakle onda vrijedi d2 (a, x) C2 d1 (a, x) < C2 r , a ovo zna i da a BC2 r (x), u (X, d2 ). c Neka je sada U proizvoljan otvoren skup u topologiji 2 . Na osnovu Teorema 4.1.6, za proizvoljno x U , postoji rx > 0, tako da je Brx (x) U , u (X, d2 ). Medjutim, tada je
r B Cx (x) Brx (x) U , 2

pa zaklju ujemo c U=
xU
r B Cx (x) 1 . 2

Dakle, topologija 1 je nija od topologije 2 . Koriste i drugu od nejednakosti iz 4.1.1, na analogan bi na in c c do li do cinjenice da je 2 nija od 1 , sto bi onda zna ilo da su s c topologije iste, odnosno metrike topolo ki ekvivalentne. s Da li vrijedi obrat gornjeg tvrdjenja? Da ne vrijedi, dovoljno je na i c jedan primjer za to. Zato posmatrajmo skup R i funkcije denisane sa |x y| d(x, y) = |x y| i d (x, y) = ; x, y R . 1 + |x y|

Da je d metrika na R ve je pokazano, a da je i d metrika ostavljamo c citaocu za vje bu. z |xy| Kako vrijedi d (x, y) = 1+|xy| |x y| = d(x, y) za proizvoljne x, y R, kao u dokazu gornje teoreme zaklju ujemo da je topologija indukoc vana metrikom d nija od topologije indukovane metrikom d . Neka je sada O d i x O proizvoljni. Zbog otvorenosti skupa O, postoji r > 0 tako da je Br (x) O, u (X, d). Posmatrajmo sada r r kuglu B 1+r (x) u (X, d ) i neka je y B 1+r (x) proizvoljno. Kako je d (x, y) = |x y| r < , 1 + |x y| 1+r

x c zbog monotonosti funkcije f (x) = 1+x , zaklju ujemo da je |x y| < r, tj. y Br (x), u (X, d). Dakle, za proizvoljno x O, postoji otvorena

73

4.1. Denicija i osobine metri kih prostora c

r r kugla u B 1+r (x) d , takva da je x B 1+r (x) O, t je dakle

O=
xO

r B 1+r (x) d .

Ovo zna i da je d d , sto sa ve pokazanim zna i da su topologije c c c jednake, odnosno da su metrike topolo ki ekvivalentne. s Medjutim, ove metrike nisu uniformno ekvivalentne, jer kada bi postojala konstanta c takva da je d(x, y) cd (x, y), za proizvoljne x, y R, to bi zna ilo da je za proizvoljne x, y R zadovoljeno |xy| < c c, sto o igledno nije ta no. c c Jedna u a klasa prostora od metri kih su pseudo-metri ki prosz c c tori. Denicija 4.1.7. Neka je X neprazan skup i d funkcija na X X u R. Par (X, d) nazivamo pseudometriki prostor sa pseudometrikom ili c pseudo-udaljeno cu d, ako funkcija d zadovoljava sljede a tri uslova: s c i) (x, y X) d(x, y) 0 ; x = y d(x, y) = 0 ii) (x, y X) d(x, y) = d(y, x) iii) (x, y, z X) d(x, y) d(x, z) + d(z, y) Primjedba 4.1.1. O igledno je da je svaki metri ki prostor (X, d) c c takodje pseudometri ki prostor. Obratno u op tem slu aju ne va i. c s c z Naime, pseudometrika d ce postati metrika ako vrijedi d(x, y) = 0 x = y . Teorem 4.1.8. Neka je (X, d) pseudometriki prostor i neka je c d (x, y) = min{1, d(x, y)} . Onda je (X, d ) pseudometriki prostor cija je topologija identina c c topologiji prostora (X, d). Dokaz: Za funkciju d osobine i) i ii) denicije pseudometrike su o ite. Da vrijedi i iii) tj. nejednakost trougla za d , dovoljno je c primjetiti da vrijedi nejednakost (a, b R+ ) min{1, a + b} min{1, a} + min{1, b} . 0

74

4.1. Denicija i osobine metri kih prostora c Sada imamo d (x, y) = min{1, d(x, y)} min{1, d(x, z) + d(z, y)} min{1, d(x, z)} + min{1, d(z, y)} = d (x, z) + d (z, y) . Ostaje vidjeti da su topologije na X odredjene pseudometrikama d i d identi ne. U tom cilju dovoljno je da poka emo da su familije c z Bd = {Br,d (x) : x X i r < 1} i baze topologija u (X, d) odnosno u (X, d ) respektivno, i da je pri tome Bd = Bd , gdje je Br,d (x) = {y X : d(x, y) < r} , Br,d (x) = {y X : d (x, y) < r} . c O ito su familije Bd i Bd baze za odgovaraju e topologije, a kako je c zbog denicije funkcije d {y X : d(x, y) < r} = {y X : d (x, y) < r} kad god je r < 1, jasno je takodje da vrijedi Bd = Bd . Teorem 4.1.9. Svaki pseudometriki prostor zadovoljava prvi akc siom izbrojivosti. Drugi aksiom izbrojivosti je zadovoljen ako i samo ako je pseudometriki prostor separabilan. c Dokaz: Neka je (X, d) pseudometri ki prostor. V X je okolina c zadane ta ke x X ako i samo ako za neki realan broj a R+ , c postoji kugla Ba (x) = {y : d(x, y) < a} , takva da je Ba (x) V . Ali za proizvoljan a R+ , postoji r Q, takav da je Br (x) Ba (x). Otuda je familija {Br (x) : r racionalan pozitivan broj} , baza sistema okolina ta ke x i o ito je izbrojiva familija. c c Da doka emo drugu izjavu ovog teorema sjetimo se da Teorem z 2.6.2 ve govori da je svaki prostor koji zadovoljava drugi aksiom c izbrojivosti, separabilan prostor. Takodje smo vidjeli da obrat u 75 Bd = {Br,d (x) : x X i r < 1} ,

4.1. Denicija i osobine metri kih prostora c op tem slu aju ne vrijedi. Sada cemo pokazati da u slu aju pseus c c dometri kih prostora obrat vrijedi. c Ako je X separabilan prostor, onda postoji A X, takav da je A izbrojiv i A = X. Neka je B = {Br (a) : a A i r racionalan pozitivan broj} . O ito je B izbrojiva familija i preostaje da poka emo da je B baza za c z topologiju od (X, d). Ako je V otvoren skup i x V proizvoljan, postoji r Q, takav da je Br (x) V. Kako je A gust u X, to postoji a A, takav da je a Br/3 (x). Ozna imo sa c B = B2r/3 (a) . r O ito je B B i x B V jer je d(x, a) < , te za sve y B vrijedi c 3 d(y, x) d(y, a) + d(a, x) < r . Zadaci 4.1. : 1. Neka je (X, d) metri ki prostor. Pokazati da je funkcija dec sana sa d(x, y) , x, y X , d1 (x, y) = 1 + d(x, y) metrika na X. Pokazati da su metrike d i d1 ekvivalentne. 2. Neka je f : R R i neka vrijedi (a) f (0) = 0. (b) f je monotono rastu a funkcija. c (c) Za proizvoljne x, y R vrijedi f (x + y) f (x) + f (y). Ako je (X, d) metri ki prostor, pokazati da je i funkcija d (x, y) = c f (d(x, y)) metrika na X. 3. Neka su (X, d1 ) i (Y, d2 ) metri ki prostori. c

76

4.1. Denicija i osobine metri kih prostora c (a) Pokazati da je funkcija d : X Y R, denisana sa d ((x1 , y1 ), (x2 , y2 )) = max{d1 (x1 , x2 ), d2 (y1 , y2 )} , (b) Pokazati da je funkcija d : X Y R, denisana sa d ((x1 , y1 ), (x2 , y2 )) = d1 (x1 , x2 ) + d2 (y1 , y2 ) , metrika na X Y . 4. Sa C[0, 1] ozna avamo skup neprekidnih funkcija denisanih c na segmentu [0, 1]. Neka su denisane funkcije
1

metrika na X Y .

d (f, g) =
0

|f (x)g(x)|dx ; d (f, g) = max |f (x)g(x)| , f, g C[0, 1] .

0x1

Pokazati da su d i d metrike na C[0, 1]. Pokazati da metrike d i d nisu uniformno ekvivalentne. Da li su one topolo ki s ekvivalentne? 5. Neka je (X, d) metri ki prostor i indukovana topologija metrikom c d. Neka je a X ksno. Pokazati da je preslikavanje f : X R, denisano sa f (x) = d(a, x), neprekidno na X. 6. Neka je sa l1 ozna en skup svih realnih nizova c x = (x1 , x2 , ..., xn , ...) takvih da je red
nN

|xn | konvergentan. Deni imo funkciju s

nN

d1 (x, y) =

|xn yn |

za proizvoljne x, y l1 . Pokazati da je (l1 , d1 ) metri ki prostor. c 7. Neka je sa l2 ozna en skup svih realnih nizova c x = (x1 , x2 , ..., xn , ...) takvih da je red
nN

x2 konvergentan. Deni imo funkciju s n

1 2

d2 (x, y) =
nN

|xn yn |2

za proizvoljne x, y l2 . Pokazati da je d2 metrika na l2 . 77

4.1. Denicija i osobine metri kih prostora c 8. Neka je sa l ozna en skup svih ograni enih realnih nizova c c x = (x1 , x2 , ..., xn , ...) . Deni imo funkciju s d (x, y) = sup |xn yn |
nN

za proizvoljne x, y l . Pokazati da je d metrika na l . 9. Neka je X = (R \ N) {1}. Neka je f : R X denisana sa f (x) = x ; xR\N 1 ; xN

Neka je denisana familija skupova

= U : U X i f 1 (U ) je otvoren skup u euklidskoj topologiji na R .

(a) Pokazati da je

toplogija na X.

(b) Pokazati da je f neprekidno preslikavanje. (c) Pokazati da je svaka otvorena okolina ta ke 1 u topolo kom c s prostoru (X, ), oblika (U \ N) {1}, gdje je U otvoren skup u R.

78

Glava 5 Produkt i kvocijent prostori

U ovoj glavi prou ava emo dvije metode konstruisanja novih topoloc c kih prostora iz zadanih. Na primjer, poznato je da se iz pross tora realne linije R, dobije n-dimenzionalni euklidov prostor, kao n-terostruki kartezijski produkt od R sa samim sobom. Otuda smo prirodno zainteresovani da konstrui emo topologiju na kartezs ijskom produktu zadanih prostora, u izvjesnom smislu odredjenom topologijama ovih prostora. Druga metoda dobivanja novih prostora iz zadanih zasniva se na podjeli zadanog prostora u klase ek vivalencije, dobivaju i tako skup ciji su elementi ove klase, tj. izvc jesni podskupovi zadanog prostora, i na kome se onda konstrui e s topologija zvana kvocijent topologija u izvjesnom smislu odredjenja topologijom zadanog prostora.

5.1

Produkt prostori

Neka su X1 , X2 , ..., Xn proizvoljni skupovi. Produkt, Descartesov ili Kartezijev, skupova X1 , X2 , ..., Xn , u oznaci X1 X2 ... Xn , predstavlja skup svih uredjenih n-torki (x1 , x2 , ..., xn ), gdje su xi Xi za i = 1, 2, ..., n. Problem koga zelimo diskutovati jeste: za date topolo ke prostore s (X1 , 1 ), (X2 , 2 ), ..., (Xn , n ), kako denisati smislenu topologiju na X = X1 X2 ... Xn . O ekivan odgovor bi bio da uzmemo sve c mogu e produkte O1 O2 ... On , gdje su Oi proizvoljni otvoreni c skupovi iz Xi (i = 1, 2..., n). Na zalost kako se pokazuje, ovakva familija ne mora biti topologija. Zaista, posmatrajmo topolo ki s prostor (R, E ) i na R2 deni imo sa familiju svih O1 O2 , gdje su s O1 i O2 otvoreni skupovi u euklidskoj topologiji na R. Pri tome su 79

5.1. Produkt prostori (0, 1), (2, 3) E , pa su (0, 1) (0, 1) i (2, 3) (2, 3) elementi denisane . Ako bi bila topologija, tada bi skup [(0, 1) (0, 1)] [(2, 3) (2, 3)] morao pripadati familiji , a sa druge strane, on bi morao biti oblika O1 O2 , za neke O1 , O2 E . Medjutim, posljednje nije mogu e c iz slijede eg razloga. Ako bi to bio slu aj, tada bi postojali skupovi c c O1 , O2 E , takvi da vrijedi 3 1 (0, 1) O1 , (2, 3) (O2 ) . 2 2
3 c Tada bi uredjeni par ( 1 , 2 ) pripadao skupu O1 O2 , ali o igledno 2 1 3 ( 2 , 2 ) [(0, 1) (0, 1)] [(2, 3) (2, 3)]. Dakle, nije topologija na R2 . / Medjutim, ova nam ipak daje ideju za konstrukciju topologije.

Denicija 5.1.1. Neka su (X1 , 1 ), (X2 , 2 ), ..., (Xn , n ) topolo ki pross tori. Familija skupova {O1 O2 On : Oi i , i = 1, 2, ..., n} cini bazu za naku topologiju na X = X1 X2 ... Xn . Skup X sa topologijom nazivamo produkt prostorom i oznaavamo ga sa c (X1 X2 ... Xn , ) ili sa (X1 , 1 ) (X2 , 2 ) (Xn , n ), a nazivamo produkt topologijom. Jasno je da u gornjoj deniciji moramo pokazati da navedena familija zaista jeste baza za neku topologiju, sto provjeravamo ko riste i uslove Teoreme 2.5.1, a sto je opet ostavljeno citaocu za c vje bu. I dokaz slijede e tvrdnje ostavljen je citaocu za vje bu, z c z Teorem 5.1.1. Neka su B1 , B2 , ...Bn baze topolo kih prostora (X1 , 1 ) s (X2 , 2 ) (Xn , n ) respektivno. Tada je familija {O1 O2 On : Oi Bi , i = 1, 2, ..., n} , baza za produkt topologiju na X1 X2 ... Xn . Iz same denicije produkt topologije kao i iz gornje teoreme, imamo da je za proizvoljne otvorene skupove O1 , O2 , ..., On iz topolo kih s prostora (X1 , 1 ), (X2 , 2 ), , (Xn , n ) respektivno, skup O1 O2 On otvoren u produkt prostoru. Sljede i teorem nam govori da c je ista situacija i za zatvorene skupove. Teorem 5.1.2. Neka su F1 , F2 , ..., Fn zatvoreni skupovi topolo kih s prostora (X1 , 1 ) (X2 , 2 ) (Xn , n ) respektivno. Tada je skup F1 F2 Fn zatvoren u produkt prostoru (X1 X2 ... Xn , ). 80

5.1. Produkt prostori Dokaz: Koriste i skupovnu jednakost (A B) \ (C D) = (A \ C) c B A (B \ D), imamo (X1 X2 ... Xn ) \ (F1 F2 Fn ) = ((X1 \ F1 ) X2 Xn ) (X1 (X2 \ F2 ) Xn ) (X1 X2 (Xn \ Fn )) Kako su svi skupovi Xi (i = 1, 2, ..., n) otvoreni, a po deniciji su takvi i Xi \ Fi (i = 1, 2, ..., n) (kao komplementi zatvorenih skupova), to su onda i produkti takvih, otvoreni skupovi. Kako je i unija proizvoljno mnogo otvorenih skupova otvoren skup, zaklju ujemo c da je (X1 X2 ... Xn ) \ (F1 F2 Fn ) otvoren skup, a kako je to komplement od skupa F1 F2 Fn , to je F1 F2 Fn zatvoren skup. U dijelu 3.1 denisali smo pojam neprekidnosti funkcije f : X Y , koriste i topologije denisane na prostorima X i Y . Iz same formuc lacije ove denicije o ito slijedi da je mogu e denisati topologiju c c na X, u odnosu na zadanu topologiju Y na Y , na takav na in da c je f : X Y neprekidna funkcija u odnosu na ovu topologiju i u odnosu na Y . Neka je f : X Y proizvoljno preslikavanje. Nije te ko pokazati s da familija X = {f 1(V ) : V Y }

predstavlja topologiju na X, i o ito je f neprekidna u odnosu na c vi e, svaka druga topologija U na X, takva topologije X i Y . Sta s da je f neprekidna u odnosu na U i Y , sadr i X i otuda je X z najmanja topologija na X odredjena neprekidno cu funkcije f . s U narednom sto slijedi upotrijebi emo gornju ideju da deni emo c s topologiju na kartezijskom produktu proizvoljno mnogo zadanih topolo kih prostora. s Denicija 5.1.2. Funkciju pi (i I), denisanu na X = {Xi : i I} u Xi , jednadnako cu pi (x) = xi , nazivamo projekciono preslikavanje s ili projekcija . Za zadan kartezijski produkt X = {Xi : i I} i topologije i na Xi (i I), deni emo produkt topologiju na X, da bude najmanja s topologija na X sa osobinom da je projekcija pi : X Xi neprekidna za svako i I. Prostor (X, ) tada nazivamo produkt prostor. Teorem 5.1.3. Neka je zadan kartezijski produkt X = {Xi : i I} 81

5.1. Produkt prostori i topologije

i na Xi (i I). Tada familija

{p1 (Vi ) : Vi i , i I} i

predstavlja podbazu za produkt topologiju ija svih skupova oblika

, ili ekvivalentno, famil-

p1 (Vi1 ) p1 (Vi2 ) ... p1 (Vin ) , i1 i2 in gdje je {i1 , i2 , ..., in } I, a Vik produkt topologiju .

za k = 1, 2, ..., n , je baza za

Dokaz: O ito je familija {p1 (Vi ) : Vi i , i I} podbaza za neku c i topologiju na X. Kako su elementi podbaze ujedno i elementi topologije , takodje je o ito da je svaka projekcija pi neprekidna c funkcija u odnosu na ovu topologiju. Da je najmanja topologija na X u odnosu na koju su sve projekcije neprekidne, takodje je odmah vidljivo jer svaka takva topologija sadr i skupove tipa p1 (Vi ) z i za Vi (i I), pa zbog toga i proizvoljne unije kona nih presjeka c takvih skupova - odnosno svaka takva topologija sadr i topologiju z . Denicija 5.1.3. Za funkciju f : X Y ka emo da je otvorena z ili otvoreno preslikavanje, ako je slika svakog otvorenog skupa u X otvoren skup u Y . Teorem 5.1.4. Neka je X = {Xi : i I} i (X, ) produkt prostor. Tada vrijedi 1. Projekcija pi : X Xi je otvorena funkcija za svako i I. 2. Funkcija f : Y X je neprekidna ako i samo ako je pi f neprekidna funkcija za svako i I. Dokaz: 1. Da poka emo da je projekcija pk otvorena, o ito je z c dovoljno pokazati da je slika svake okoline proizvoljnog elementa x X, okolina ta ke pk (x) u Xk . Takodje je jasno da je dovoljno c uzeti okolinu N od x koja je element baze za produkt topologiju od X. Pokaza emo da je pk (N ) okolina od pk (x) = xk u Xk . c Neka je N = {p1 (Vi ) : Vi otvoren u Xi , i K}, gdje je K neki i 82

5.1. Produkt prostori kona ni podskup od I. Onda ili k K ili k K. c / Pretpostavimo da k K. Tvrdimo da je onda pk (N ) = Xk , tako / da je pk (N ) okolina od pk (x). O ito pk (N ) Xk ; da poka emo obrat, c z uzmimo proizvoljno z Xk . Onda postoji y X takav da je pi (y) = xi za svako i I, i = k, pk (y) = z. Budu i da k K, y p1 (Vi ) za sve c / i 1 i K jer x pi (Vi ) za sve i K. Otuda y N i kako je pk (y) = z, slijedi da z pk (N ), odnosno Xk pk (N ), cime je tvrdnja dokazana. Preostaje da razmotrimo slu aj kada je k K. Pokaza emo da je c c onda Vk pk (N ) i kako je Vk otvoren u Xk i pk (x) Vk , slijedi da je pk (N ) okolina od pk (x) u Xk . Dakle neka je z Vk , onda kao i ranije postoji ta ka y X takva da je pi (y) = xi za sve i I, i = k, pk (y) = z. c Otuda je jasno pi (y) Vi za sve i K ( jer je x N i pk (y) = z Vk ), tako da je y N , odnosno z = pk (y) pk (N ), pa zaklju ujemo da je c Vk pk (N ). 2. Ako je f neprekidna funkcija na Y u X, onda je o ito pi f c neprekidna kao kompozicija neprekidnih funkcija, za svako i I, jer je pi neprekidna za sve i I. Obratno, pretpostavimo da je pi f neprekidna funkcija za sve i I. Neka je Vi otvoren u Xi , onda prema pretpostavci ( pi f )1 (Vi ) je otvoren u Y . Ali (pi f )1 (Vi ) = f 1 (p1 (Vi )), tako da je inverzna slika u f , od svakog skupa p1 (Vi ), gdje je Vi otvoren u Xi , otvoreni skup u i Y . Dakle, inverzna slika proizvoljnog elementa podbaze za produkt topologiju je otvoren skup u Y , pa kako f 1 uva proizvoljne unije c i presjeke, slijedi da je inverzna slika proizvoljnog otvorenog skupa u X, otvoren skup u Y , tj. f je neprekidna. Teorem 5.1.5. Neka su (X1 , 1 ), (X2 , 2 ),...,(Xn , n ) topolo ki pross tori i neka je (X1 X2 Xn , ) produkt prostor. Svaki od prostora (Xi , i ), i = 1, 2, ..., n, homeomorfan je nekom potprostoru od (X1 X2 Xn , ). Dokaz: Za svako j {1, 2, ..., n} ksirajmo po jednu ta ku aj Xj . c Sada za svako i = 1, 2, ..., n deni imo po jedno preslikavanje fi : s (Xi , i ) (X1 X2 Xn , ), zadato sa fi (x) = (a1 , a2 , ..., ai1 , x, ai+1 , ..., an ) . Skup fi (Xi ) je podskup od X1 X2 Xn i ako sa ozna imo c indukovanu topologiju na fi (Xi ) topologijom , onda je (fi (Xi ), ) potprostor prostora (X1 X2 Xn , ). Jasno je da je preslikavanje fi : (Xi , i ) (fi (Xi ), ) surjektivno i injektivno, tj. bijektivno preslikavanje. 83

5.1. Produkt prostori Neka je sada U i proizvoljan. fi (U ) = {a1 } {ai1 } U {ai+1 } {an } = (X1 Xi1 U Xi+1 Xn ) ({a1 } {ai1 } Xi {ai+1 } {an }) = (X1 Xi1 U Xi+1 Xn ) fi (Xi ) . Posljednji zaklju ak imamo na osnovu cinjenice da je X1 c Xi1 U Xi+1 Xn i na osnovu denicije indukovane topologije. Dakle, za proizvoljan U i je fi (U ) . Nije te ko pokazati da familija s {(U1 U2 Un ) fi (Xi ) : Ui i , i = 1, 2, ..., n} pretstavlja bazu za topologiju . U tom smislu, za dokazati da je fi neprekidno preslikavanje, dovoljno je pokazati da je inverzna slika proizvoljnog skupa iz te familije, otvoren skup u (Xi , i ). Sada imamo fi1 ((U1 U2 Un ) fi (Xi )) = fi1 (U1 U2 Un ) fi1 (fi (Xi )) Ui Xi ; ako aj Uj , j = i = ; ako aj Uj , za neko j = i / Kako je Ui Xi = Ui i i i , zaklju ujemo da je inverzna slika c proizvoljnog skupa iz , skup u i , tj. fi je neprekidno preslikavanje. Iz svega pokazanog aklju ujemo da je fi homeomorzam izmedju c (Xi , i ) i (fi (Xi ), ) Diskutuju i produkt prostora, prirodno je upitati se da li produkt c prostori nasljedjuju neke od osobina kordinatnih prostora? Navest cemo dva od takvih rezultata. Teorem 5.1.6. Neka su (X1 , 1 ), (X2 , 2 ),...,(Xn , n ) topolo ki pross tori. Produkt prostor (X1 X2 Xn , ) je koneksan ako i samo ako su takvi (Xi , i ), za svako i = 1, 2, ..., n. Dokaz: Neka su (X1 , 1 ) i (X2 , 2 ) koneksni topolo ki prostori i s neka je (x0 , y0 ) proizvoljna ta ka produkt prostora (X1 X2 , ). c Teorem 5.1.7. Produkt Hausdorffovih prostora je prostor Hausdorffa. 84

5.2. Koli ni ki (kvocijent) prostori c c Dokaz: Neka je X = {Xi : i I}, gdje je Xi prostor Hausdorffa za svako i I. Neka su x, y X i x = y. Onda postoji k I, takav da se k-te koordinate razlikuju, tj. xk = yk . Kako je Xk prostor Hausdorffa, postoje okoline Uk od xk i Vk od yk , takve da je Uk Vk = . Otuda je p1 (Uk ) p1 (Vk ) = k k i p1 (Uk ) je okolina od x, a p1 (Vk ) je okolina od y u X. Dakle, X je k k takodje prostor Hausdorffa.

5.2

Koli ni ki (kvocijent) prostori c c

Sli nim razmatranjem kao u prethodnoj sekciji imamo da za zadanu c topologiju X na X, mogu e je denisati topologiju na Y , takvu da c je f neprekidna funkcija na X u Y . Naime, o ito je familija c

= {V Y : f 1 (V ) X }

topologija na Y , i to je sta vi e, najve a topologija odredjena neprekids c no cu funkcije f na X u Y . Sada cemo upotrijebiti gornju ideju da s deni emo takozvanu koliniku ili kvocijent topologiju i kolinike s c c c c ili kvocijent prostore. Denicija 5.2.1. Neka je X proizvoljan skup. Dekompozicija ili podjela od X je disjunktna familija D podskupova od X, cija je unija skup X. Projekcija od X nad D je funkcija p : X D, denisana za x X sa p(x) = D, gdje je D D takav da je x D. Neka je relacija ekvivalencije na X. Klase ekvivalencije odredjene relacijom su podskupovi D od X, takvi da je x, y D ako i samo ako je xy. Primijetimo onda, da za svaku dekompoziciju D od X, postoji relacija ekvivalencije na X, takva da je familija D upravo familija svih klasa ekvivalencije te relacije i obratno, za svaku relaciju , postoji dekompozicija D od X, takva da je familija svih klasa ekvivalencije za upravo familija D. Naime, ako je D dekompozicija od X, defni imo relaciju na sljede i s c na in c def xy x, y D za neki D D . Tada je o ito relacija na X u X koja je reeksivna, simetri na i c c tranzitivna. Dakle je relacija ekvivalencije i ako je D D i x D 85

5.2. Koli ni ki (kvocijent) prostori c c onda je Obratno, za proizvoljan x X, {y X : xy} = D, gdje je D D, takav da x D. Takodje, ako je relacija ekvivalencije na X u X, deni imo da je s D familija svih klasa ekvivalencije relacije . Tada je o ito: c X=
DD

D = [x] = {y X : xy} .

jer je na X i ako su D1 , D2 D, onda za svako x D1 , x D2 jer / za dvije klase ekvivalencije vrijedi: ili su jednake ili su disjunktne. Neka je relacija ekvivalencije na X. Familiju svih klasa ekvivalencije u X obilje avamo sa X/. z Denicija 5.2.2. Zadanim topolo kim prostorom X i relacijom na s X, deni emo kvocijent topologiju na X/ da bude najve a topologija s c na X/ u odnosu na koju je projekcija p : X X/ neprekidna funkcija. Prostor (X/, ) nazivamo kvocijent prostor. Ako je (X/, ) kvocijent prostor, onda je A X/, -otvoren ako i samo ako {A : A A} je otvoren u X. Po deniciji kvocijent topologije , o ito A ako i samo ako je p1 (A) otvoren u X, tj. c ako i samo ako je {A : A A} otvoren u X ( jer x p1 (A), je ekvivalentno sa p(x) = A za neki A A, sto je opet ekvivalentno sa tim da x A, za neki A A). Teorem 5.2.1. Neka je p projekcija topolo kog prostora X nad kvos cijent prostorom X/. Tada su sljede e izjave ekvivalentne: c 1. p je otvoreno preslikavanje. 2. Ako je A otvoren u X, onda je [A] otvoren u X. 3. Ako je Ac zatvoren u X, onda je u X. Dokaz: 1. 2. Neka je A X. Tada je [A] = {y X : xy za neki x A} = = {B X/ : B p(A)} {B X/ : x B za neki x A} {B X/ : B Ac } zatvoren

= p1 (p(A)).

86

5.2. Koli ni ki (kvocijent) prostori c c Ako je sada A otvoren skup i p otvoreno preslikavanje onda je p(A) otvoren u kvocijent topologiji, odnosno p1 (p(A)) je otvoren u X (jer p je neprekidna funkcija). Dakle, [A] je otvoren u X. Obratno, ako je za svaki A otvoren u X, [A] otvoren skup, slijedi da je p1 (p(A)) otvoren u X, pa po deniciji kvocijent topologije imamo da je p(A) otvoren u X/, tj. p je otvoreno preslikavanje. 2. 3. Primijetimo da vrijedi: ([Ac ])c = {y X : y [Ac ]} / = {y X : (x Ac ) xy} = {y X : y A i xy za neki x A} = {B X/ : B A} Otuda, A otvoren skup implicira [A] otvoren skup ako i samo ako Ac zatvoren implicira ([A])c zatvoren. Ovo je opet ekvivalentno sa Ac zatvoren implicira {B X/ : B Ac } zatvoren. Teorem 5.1.7 nam govori da je produkt Hausdorffovih prostora takodje prostor Hausdorffa. Medjutim, za kvocijent prostore analogna izjava ne vrijedi, tj. ako je X prostor Hausdorffa, kvocijent prostor X/ nije u op tem slu aju prostor Hausdorffa. s c Primjer 5.1. Neka je X skup realnih brojeva sa uobi ajenom topologic jom i neka je = {(x, y) X X : x y racionalan broj } .

Tada je X/ sa kvocijent topologijom, indiskretan prostor, pa jasno nije hausdorffov prostor. U ovom primjeru projekcija p na X nad X/ je otvoreno preslikavanje. Dakle ovaj primjer nam pokazuje da otvoreno preslikavanje mo e preslikavati Hausdorffov prostor na prostor koji nije Hausz dorffov. Sljede i teorem pokazuje koji su uvjeti neophodni a koji c dovoljni da X/ bude prostor Hausdorffa. Za ovo trebamo sljede u c lemu: Lema 5.2.2. Relacija na X u X je zatvorena u X X ako i samo ako (x, y) implicira da postoje okoline Vx i Vy od x i y respektivno, / takve da nijedna taka u Vx nije u relaciji sa takama iz Vy . c c

87

5.2. Koli ni ki (kvocijent) prostori c c Dokaz: Neka je zatvoren u X X. To je ekvivalentno sa tim da je c otvoren u X X. Ovo je opet ekvivalentno cinjenici da ako (x, y) , onda postoji okolina N od (x, y) takva da je N c , a ovo / imamo ako i samo ako (x, y) implicira da postoje okoline Vx i Vy / od x i y respektivno, takve da Vx Vy c . Teorem 5.2.3. Ako je X/ prostor Hausdorffa, onda je zatvoren u X X. Ako je projekcija p od X nad X/ otvorena i zatvoren u X X, onda je X/ prostor Hausdorffa. Dokaz: Ako je X/ prostor Hausdorffa i (x, y) c , onda je p(x) = p(y) i postoje otvorene okoline Up(x) i Up(y) od p(x) i p(y) respektivno, takve da je Up(x) Up(y) = . Neka je Vx = p1 Up(x) i Vy = p1 Up(y) . Tada su Vx i Vy otvorene okoline od x i y respektivno i Vx Vy c . Dakle c je otvoren u X X, cime je dokazana prva izjava. Da poka emo drugu izjavu, pretpostavimo da je projekcija p otvorena, z zatvoren u X X i da su p(x) i p(y) razli iti elementi od X/. Tada c c (x, y) i kako je zatvoren, postoje otvorene okoline Vx i Vy od x i y respektivno, takve da je Vx Vy c . Budu i da je p otvoreno, c p(Vx ) i p(Vy ) su otvorene okoline od p(x) i p(y) i p(Vx ) p(Vy ) = jer ako nije, postoji (z, w) Vx Vy takav da je p(z) = p(w), sto je nemogu e jer (z, w) . c / Zavr avaju i ovaj dio o produkt i kvocijent prostorima, potrebno s c je istaknuti da u ovom izlo enom materijalu nismo ni blizu iscrpili z diskusiju osobina ovih prostora. Neke izjave o ovim prostorima bit ce dokazane u narednim razmatranjima. Zadaci 5.1. : 1. Neka su (X1 , 1 ), (X2 , 2 ), ..., (Xn , n ) diskretni topolo ki pross tori. Dokazati da je i produkt prostor diskretan topolo ki pross tor. 88

5.2. Koli ni ki (kvocijent) prostori c c 2. Neka su X1 i X2 beskona ni skupovi i 1 , 2 konitne topologije c respektivno na X1 i X2 . Pokazati da produkt topologija na X1 X2 nije konitna topologija. 3. Pokazati da je kona an produkt indiskretnih prostora ponovo c indiskretan prostor. 4. Neka su (X1 , 1 ), (X2 , 2 ), ..., (Xn , n ) topolo ki prostori i (X, ) s produkt prostor. Neka su dalje A1 , A2 , ..., An podskupovi datih topolo kih prostora respektivno. Pokazati da za skup A1 A2 s An X1 X2 Xn vrijedi (b) A1 A2 An = A1 A2 An . (a) (A1 A2 An ) A1 A2 An . (c) Ako su A1 , A2 , ..., An gusti skupovi u topolo kim prostorima s (X1 , 1 ), (X2 , 2 ), ..., (Xn , n ), tada je skup A1 A2 An gust u produkt prostoru.

5. Neka su (Y, ), (X1 , 1 ), (X2 , 2 ), ..., (Xn , n ) topolo ki pross tori. Za svako i, neka je fi preslikavanje sa (Y, ) u (Xi , i ). Dokazati da je preslikavanje f : (Y, ) n (Xi , i ), deni=1 isano sa f (y) = (f1 (y), f2 (y), ..., f : n(y)) , neprekidno ako i samo ako su neprekidna preslikavanja fi , i = 1, 2, ..., n.

89

Glava 6 Aksiomi separacije

Teorija topolo kih prostora razvijala se kao i druge grane apstraks tne matematike na sljede i na in: primje uju i sli nosti i ponavlc c c c c janja gotovo istih argumenata u raznim situacijama, uslijedilo je poop tavanje zajedni kih ideja i pojmova i stvaranje teorije koja s c sadr i ove primjere kao specijalne slu ajeve. Da dobivena teorija, z c koja onda sama za sebe postaje predmet studija, zaista sadr i primz jere iz kojih je potekla, potrebno je izvr iti ispitivanja u tom smislu. s U teoriji topolo kih prostora ovo ispitivanje vr imo prou avanjem s s c pod kojim odgovaraju im ograni enjima, topolo ki prostor postaje c c s upravo jedan od prostora iz kojih je kao apstrakcija potekao. Uobi ajeni c primjeri sa kojima poredimo topolo ke prostore su kartezijski pros dukti jedini nog intervala i metri ki prostori. c c Ovdje cemo govoriti o nekim specijalnim vrstama topolo kih pross tora. Ve smo govorili o Hausdorffovim prostorima, pa u ovome sto c slijedi navodimo ostale prostore u ovoj terminologiji, koja poti e od c Alexandroffa i Hopfa ([4]). Naime, istorijski gledano, matemati ari c koji su se bavili ovom tematikom, neke od ovih osobina su denisali ili ih postulirali kao aksiome, pa otuda i ovaj naslov koji se zadr ao z i danas, iako bi pravilnije bilo da se naziva svojstva ili uslovi separacije (razdvajanja). Kao sto ce se lahko primjetiti, medju novouvedenim osobinama postojat ce pravilna hijerarhija. Naime, po i cemo od najslabijih c zahtjeva i i i cemo ka slo enijim, odnosno ve im zahtjevima. Na osc z c novu te hijerarhije mo i cemo da izvr imo i odredjene klasikacije c s topolo kih prostora. s

90

6.1. T0 i T1 prostori

6.1

T0 i T1 prostori

Najjednostavniji uslov koga postavljamo dat je slijede om denicic jom. Denicija 6.1.1. Za topolo ki prostor (X, ) ka emo da je T0 -prostor s z ako za svaki par razliitih taaka x, y X, postoji okolina jedne od c c tih take, koja ne sadr i drugu taku. c z c Gornji uslov mo emo da izrazimo i simboli ki. z c ( x, y X)(x = y ( U )(x U y U )( U )(y U x U )) . / / Npr. skup R sa euklidskom topologijom jeste T0 -prostor jer za proizvoljne x, y R, neka je x < y, onda je (x 1, y) E i pri tome je x (x 1, y) i y (x 1, y). / Medjutim, R sa indiskretnom topologijom, tj. = {, R}, nije T0 prostor. Zaista, ta ke x = 1 i y = 1 su razli ite ali ne postoji c c otvoren skup koji sadr i ta no jednu od njih. z c Slijede e poja avanje uslova nije na prvi pogled jasno. c c Denicija 6.1.2. Topolo ki prostor (X, ) je T1 -prostor ako je svaki s podskup od X koji se sastoji samo od jedne take, zatvoren skup u c (X, ). Da se radi o ve im zahtjevima, jasno je na onovu slijede eg: Neka c c je (X, ) T1 -prostor i neka su x, y X razli iti. Kako je zbog denic cije T1 -prostora {y} zatvoren skup, to je X \ {y} otvoren skup i sta vi e, x X \ {y} i y X \ {y}. Analogno se pokazuje postojanje s / otvorenog skupa koji sadr i y, a ne sadr i x. Sa ovim smo u stvari z z dokazali Teorem 6.1.1. Svaki T1 -prostor je i T0 -prostor. Sta vi e, T1 -prostore mo emo okarakterisati i sa s z Teorem 6.1.2. Topolo ki prostor (X, ) je T1 -prostor ako i samo ako s za proizvoljne razliite take, postoji otvoren skup koji sadr i jednu c c z od njih, tj. ( x, y X)(x = y ( U )(x U y U ) . / (6.1.1)

91

6.1. T0 i T1 prostori Dokaz: U razmatranju prethodne teoreme smo pokazali implikaciju s lijeva na desno. Zato neka vrijedi uslov (6.1.1) i neka je y X proizvoljna. Za bilo koje x X \ {y}, jasno je da vrijedi x = y, pa postoji U , takav da x U i y U . Kako je x U X \ {y}, za/ klju ujemo da je X \ {y} okolina svake svoje ta ke, pa je kao takav c c otvoren skup, a samim tim je {y} zatvoren skup. Da T0 -prostor nemora biti T1 -prostor poka imo primjerom. z Primjer 6.1. Neka je na R zadata familija

= {(, a) | a R} .

Nije te ko pokazati da zaista jeste topologija na R (tzv. lijeva s topologija). Za proizvoljne x, y R, x < y, skup (, y) . Pri tome je x (, y) i y (, y), pa je (R, ) T0 -prostor. / Da (R, ) nije T1 -prostor vidimo iz razmatranja svih zatvorenih skupova u ovom prostoru. Naime, svaki zatvoreni skup u ovom prostoru ima oblik [a, +) za neko a R, te jedno lani skupovi nisu zatvoreni. c Slijede u va nu cinjenicu koristimo u analizi. c z Teorem 6.1.3. Neka je (X, ) T1 -prostor, x0 X i A X proizvoljni. Slijede i iskazi su ekvivalentni: c 1. Svaka okolina take x0 sadr i beskonano mnogo taaka skupa c z c c A. 2. Svaka okolina take x0 sadr i najmanje jednu taku skupa A c z c razliitu od x0 . c Dokaz: Tvrdjenje 1. 2. je trivijalno. Doka imo obrat uz pretpostavku da je X beskona an skup. Neka z c tvrdjenje 1. nije ta no, tj. neka postoji okolina N ta ke x0 , takva c c da je N A kona an skup. Posmatrajmo skup c B = (X \ (N A)) {x0 } . Skup B je o igledno beskona an i on je okolina ( ta vi e, otvorena c c s s okolina) ta ke x0 . Tada je i skup N B okolina ta ke x0 ali takva c c da ne sadr i niti jednu ta ku skupa A osim eventualno ta ke x0 . z c c Dakle, iskaz 2. je neta an, te kontrapozicijom imamo da vrijedi c 2. 1.. 92

6.2. T2 prostori (Hausdorffovi prostori) Denicija 6.1.3. Neka su (X, ) i (Y, ) topolo ki prostori i neka s je f : (X, ) (Y, ) homeomorfno preslikavanje. Za osobinu P topolo kog prostora (X, ), ka emo da je nasljedna ako je ima i s z topolo ki prostor (Y, ). s Denicija 6.1.4. Neka svaki od topolo kih prostora (Xi , i ), i I, s ima osobinu P. Za osobinu P ka emo da je produktivna ako je ima i z produkt prostor (X, ), X = {Xi | i I}. Dokaze slijede e dvije teoreme ostavljamo citaocu za vje u. c z Teorem 6.1.4. Osobina T1 je nasljedna. Teorem 6.1.5. Osobina T1 je produktivna.

6.2

T2 prostori (Hausdorffovi prostori)

Osobinu ovih prostora smo ve ranije koristili i ispitivali. Sada ih c uvodimo formalno. Denicija 6.2.1. Topolo ki prostor (X, ) je T2 -prostor ili prostor s Hausdorffa ako za proizvoljne dvije razliite take skupa X, postoje c c otvorene disjunktne okoline tih taaka, tj. c (x, y X)(x = y (O1 , O2 )(O1 O2 = x O1 y O2 )) Teorem 6.2.1. Svaki T2 -prostor je i T1 -prostor. Dokaz: Neka je (X, ) T2 -prostor. Neka su x, y X, x = y. Na osnovu osobine T2 prostora, postoje O1 , O2 , koje su disjunktne i takve da x O1 i y O2 . Zbog disjunktnosti onda y O1 , a to / upravo pretstavlja osobinu T1 prostora Primjer 6.2. Posmatrajmo skup R sa konitnom topologijom K (otvoreni skupovi su svi komplementi kona nih skupova, plus ). c Za proizvoljno x R je skup R \ {x} otvoren, te je svaki jedno lan c skup zatvoren. Dakle, R sa konitnom topologijom jeste T1 -prostor. Neka su x, y R proizvoljne razli ite ta ke, i neka su O1 i O2 c c proizvoljne otvorene okoline tih ta aka. Kako O1 , O2 K , to posc toje kona ni skupovi K1 , K2 R, takvi da je O1 = R \ K1 odnosno c O2 = R \ K2 . Medjutim, tada vrijedi pa osobina T2 prostora ne vrijedi, tj. (R, K ) nije T2 -prostor. 93 O1 O2 = R \ (K1 K2 ) = ,

6.3. T3 prostori Teorem 6.2.2. Osobina T2 je nasljedna. Teorem 6.2.3. Osobina T2 je produktivna. Dokaz: Neka su (Xi , i ), i I, T2 -prostori i neka je (X, ) produkt prostor. Neka su x, y X proizvoljne razli ite ta ke. To zna i da c c c postoji indeks i0 I tako da se odgovaraju e koordinate tih dviju c ta aka razlikuju, tj. xi0 = yi0 . Pri tome xi0 , yi0 Xi0 i Xi0 je T2 c prostor, pa postoje O1 , O2 i0 , disjunktne i takve da xi0 O1 i yi0 O2 . Tada imamo
1 x pi0 (O1 ) , y p1 (O2 ) , i0

i kako je O1 O2 = , to je onda i p1 (O1 ) p1 (O2 ) = , pa zai0 i0 klju ujemo da je i (X, ) T2 -prostor. c

6.3

T3 prostori

Denicija 6.3.1. Za topolo ki prostor (X, ) ka emo da je regularan s z ako za proizvoljno x X i proizvoljan zatvoren skup F X, takav da x F , postoje otvoreni disjunktni skupovi O1 i O2 , takvi da je x O1 / i F O2 . Osobinu regularnosti mo emo iskazati i ovako: z (x X, F X, zatvoren)(x F (O1 , O2 )(O1 O2 = x O1 F O2 )) . / Denicija 6.3.2. Regularan T1 -prostor nazivamo T3 -prostorom. Teorem 6.3.1. Svaki T3 -prostor je T2 -prostor. Dokaz: Neka je (X, ) T3 -prostor i neka su x, y X, x = y. Kako je (X, ) T1 -prostor, to je svaki jedno lani skup, pa time i {y}, zatvoren c skup i pri tome x {y}. Zbog regularnosti postoje onda O1 , O2 , / takvi da O1 O2 = , x O1 i {y} O2 . Posljednja cinjenica je ekvivalentna sa tim da y O2 , sto zajedno sa ostalim zna i da je c (X, ) T2 -prostor. Treba imati na umu da osobina regularnosti nije ekvivalentna osobini T3 . Naime, Neka je X = {a, b, c} i neka je = {, {a} , {b, c} , X}. Nije te ko vidjeti da familiju svih zatvorenih skupova cine isti skupovi s koji cine i familiju , a to opet trivijalno vodi ka tome da je (X, ) 94

6.3. T3 prostori regularan prostor. Medjutim, skup {b} nije zatvoren, tj. nisu svi jedno lani skupovi zatvoreni, odnosno (X, ) nije T1 -prostor, a c samim tim nije ni T3 -prostor. Slijede im teoremom dajemo jednu karakterizaciju osobine reguc larnosti. Teorem 6.3.2. Neka je (X, ) topolo ki prostor i neka je S podbaza s topologije . Prostor (X, ) je regularan ako i samo ako za svako x X i za svaki S S, takav da x S, postoji otvoren skup O, takav da vrijedi xOOS.

Dokaz: Neka je (X, ) regularan topolo ki prostor i neka je x s S S. Tada je skup X \ S zatvoren i x X \ S, pa na osnovu / regularnosti postoje disjunktni otvoreni skupovi O1 i O2 , takvi da x O1 i X \ S O2 . Na osnovu disjunktnosti vrijedi O1 X \ O2 , ali pri tome je skup X \ O2 zatvoren, pa zaklju ujemo da mora biti c O1 X \ O2 . Iz X \ S O2 imamo da je X \ O2 S, pa dakle imamo x O1 O1 S . Obratno, neka va i uslov: za svako x X i za svaki S S, takav da z x S, postoji otvoren skup O, takav da vrijedi x O O S. Za proizvoljan x X neka je F zatvoren skup u X koji ne sadr i z x. Kako familija kona nih presjeka elemenata podbaze S cini bazu c topologije, onda zbog x X \ F , postoje skupovi Si S, i = 1, 2, ..., n, takvi da vrijedi
n

i=1

Si X \ F .

Na osnovu pretpostavljene osobine sada za svaki skup Si , i {1, 2, ..., n}, mo emo na i skup Oi , tako da je x Oi Oi Si . Sada imamo z c
n n n

i=1

Oi

i=1

Oi

i=1

Pi X \ F .

Ozna imo li sada sa O = n Oi i sa O = X \ n Oi imamo da c i=1 i=1 su O i O otvoreni i disjunktni skupovi i da pri tome va i x O i z F O . Dakle, (X, ) je regularan prostor. Citaocu za vje bu ostavljamo dokaz slijede ih teorema. z c Teorem 6.3.3. Osobina T3 je nasljedna. Teorem 6.3.4. Osobina T3 je produktivna. 95

6.4. T4 prostori

6.4

T4 prostori

Denicija 6.4.1. Topolo ki prostor je normalan ako za svaki par s zatvorenih disjunktnih skupova F1 i F2 postoje disjunktni otvoreni skupovi O1 i O2 takvi da je F1 O1 i F2 O2 . Denicija 6.4.2. Normalan T1 -prostor nazivamo T4 -prostor. Teorem 6.4.1. (Lema Tihonova) Regularan prostor Lindel ffa je normalan prostor. o Dokaz: Neka je X regularan prostor Lindel ffa i F1 i F2 zatvoreni o disjunktni podskupovi od X. Kako je X regularan, to za svako x F1 postoji otvoren skup Ux , koji je sadr an u komplementu z otvorenog skupa koji sadr i F2 , takav da x Ux , tj. za svako x F1 z postoji otvoren Ux takav da x Ux i U x F2 = . Sli no, za svako y F2 , postoji otvoren skup Vy takav da je y Vy i c V y F1 = . Ozna imo sa U = {Ux : x F1 } i V = {Vy : y F2 }. c Tada familija otvorenih skupova
c c U V {F1 } {F2 }

pokriva X i kako je X prostor Lindel ffa, postoji izbrojiv potpokriva o c od X. Otuda, postoje nizovi otvorenih skupova {Un : n N} i {Vn : n N} iz familija U i V respektivno, takvi da je F1 Un i F2 Vn . Za n N ozna imo sa c Un = Un \

Vk
kn

Vn = Vn \

Uk .
kn

O ito su Un i Vn otvoreni skupovi za svako n N. Dalje je c ( m n) Un Vm = jer je ( m n) Un Vm = i sli no c z Otuda su Un i Vn otvoreni skupovi za svako n N i osim toga va i ( n, m N) Un Vm = . 96

( m n)

Vn Um = .

6.4. T4 prostori Sada imamo F1 Un Un = = ( Un )

c

kn V k

kn

Vk

jer je F1 Un i F1 V k za svako k N. c Sli no se pokazuje da va i F2 Vn . Ozna imo sada U = Un i c z V = Vn . Tada iz posljednjeg slijedi da su otvoreni skupovi U i V takvi da je F1 U i F2 V i U V = jer je Un Vm = za svako n, m N. Dakle, X je normalan prostor. Kao direktna posljedica leme Tihonova i osobina prostora Lindel ffa imamo o Posljedica 6.4.2. Regularan prostor koji zadovoljava drugi aksiom izbrojivosti je normalan prostor. Sada cemo napraviti konstrukciju neprekidne realne funkcije f : X [0, 1], gdje je X normalan prostor, a sto je sadr aj poznate z Urysohnove lemme. Ovdje je [0, 1] interval realne linije sa relativnom, uobi ajenom topologijom. Kao prvo navedimo jedno pomo no c c tvrdjenje. Lema 6.4.3. Prostor X je normalan ako i samo ako za svaki zatvoren skup F i za svaki otvoren skup U F , postoji otvoren skup V takav da je F V V U .

Dokaz: () Neka je X normalan prostor i neka su F zatvoren i U otvoren skup, takvi da je F U . Tada su F i U c zatvoreni disjunktni skupovi pa po pretpostavci postoje otvoreni skupovi V i W takvi da je F V , Uc W i V W = .

c Otuda slijedi da je F V V U jer je V W c U , budu i da je W c zatvoren skup. () Obratno, pretpostavimo da za svaki F zatvoren i U otvoren skup, takve da je F U , postoji otvoren skup V sa osobinom da je F V V U . Neka su F1 i F2 zatvoreni disjunktni podskupovi od X. c c Tada je F2 otvoren i F1 F2 , pa po pretpostavci postoji V otvoren c c takav da F1 V V F2 . Stavljaju i U = V slijedi da je U otvoren, c U F2 i V U = . Prema tome, X je normalan. 97

6.4. T4 prostori Teorem 6.4.4. (Urysohnova lema) Prostor X je normalan ako i samo ako za svaki par zatvorenih disjunktnih skupova F0 i F1 postoji funkcija f na X nad [0, 1], takva da je f neprekidna i f (F0 ) = {0} i f (F1 ) = {1}. Dokaz: () Pretpostavimo da za svaki par zatvorenih disjunktnih skupova postoji u teoremu opisana neprekidna funkcija f : X [0, 1]. Lahko je pokazati da je tada X normalan. Naime, neka su F0 i F1 zatvoreni disjunktni skupovi i f odgovaraju a funkcija. c Ozna imo sa c U = f 1 O ito je tada: c Pri tome su U i V otvoreni kao inverzne slike otvorenih skupova iz intervala [0, 1] (sa relativnom, uobi ajenom topologijom), zbog c neprekidnosti funkcije f . Prema tome, X je normalan prostor. () Obratno, neka je X normalan prostor i neka su F0 i F1 zatvoreni disjunktni podskupovi od X. Neka je D skup svih diadskih racionalnih brojeva intervala [0, 1], tj. D = {m 2n : m, n = 0, 1, 2, . . . i m 2n [0, 1]} . F0 U , F1 V i U V = . 0, 1 2 i V = f 1 1 ,1 2 .

Budu i da je c

Tada je o ito skup D gust u [0, 1] u odnosu na relativnu topologiju c na [0, 1] uobi ajene topologije realnih brojeva. Za svaki r D konc strui imo otvoren skup V (r) u X, na sljede i na in. s c c c Neka je V (1) = F1 . Tada je V (1) otvoren i F0 V (1), pa kako je X normalan Lemma 6.4.3 implicira da postoji otvoren skup V (0) takav da je F0 V (0) V (0) V (1) . {r D : 0 < r < 1} = {(2k + 1)/2n : n N, k = N0 , 2k + 1 < 2n } ,

za r D, 0 < r < 1 konstrui imo V (r) induktivno po n koriste i s c 1 Lemmu 6.4.3, odnosno normalnost skupa X. Za n = 1, 2 (0, 1) i 1 neka je V ( 2 ) otvoren skup takav da je V (0) V 1 2 V 98 1 2 V (1) ,

6.4. T4 prostori a po Lemmi 6.4.3 takav otvoren skup postoji. Za n = 2, 1/22 , 3/22 (0, 1) i neka su V (1/22 ) i V (3/22 ) otvoreni skupovi cije je postojanje opet garantovano lemom, takvi da je V (0) V (1/22 ) V (1/22 ) V (1/2) i Nastavljaju i ovaj proces konstrui emo za proizvoljan n N i (2k + c s n 1)/2 (0, 1), odgovaraju i otvoren skup V ((2k + 1)/2n )), takav da je c V (k/2n1 ) V ((2k + 1)/2n )) V ((2k + 1)/2n )) V ((k + 1)/2n1 ) . Na taj na in dobijamo niz otvorenih skupova {V (r) : r D} sa c osobinom da za s, t D i s < t imamo da je V (s) V (t). Deni imo sada funkciju f na X na sljede i na in. s c c f (x) = 1 ; x F1 c inf{r D : x V (r)} ; x F1 V (1/2) V (3/22 ) V (3/22 ) V (1)

O igledno f : X [0, 1]. Po pretpostavci je f (F1 ) = {1} i da poka emo c z da je ovo upravo tra ena funkcija preostaje da doka emo da je z z f (F0 ) = {0} i da je f neprekidna funkcija. Ako je x F0 , onda je x V (0) i otuda je x V (r) za sve r D, tako da je o ito f (x) = 0, odnosno f (F0 ) = {0}. c Da poka emo da je f neprekidna funkcija u odnosu na relativnu z topologiju za [0, 1], dovoljno je da poka emo da je inverzna slika z svakog elementa podbaze, otvoren skup u X, tj. dovoljno je da poka emo da su f 1 ([0, a)) i f 1 ((b, 1]) otvoreni skupovi u X, za sve z a, b [0, 1]. Pretpostavimo da je x f 1 ([0, a)). Tada je 0 f (x) < a, pa kako je D gust u [0, 1], postoji s D takav da je 0 f (x) < s. Osim toga postoji i t D takav da je f (x) t < s i x V (t). O ito V (t) je c otvorena okolina od x i V (t) f 1 ([0, a)) jer (y V (t)) 0 f (y) t < a . Otuda f 1 ([0, a)) je otvoren u X. Neka je x f 1 ((b, 1]). Tada je b < f (x) 1, pa budu i da je D gust u c [0, 1], postoji p D takav da je b < p < f (x) 1 i otuda postoji r D c takav da je b < r < p i x V (r) V (p). O ito je onda V (r) otvorena / c c okolina od x. Osim toga, y V (r) implicira
c y F1 ili y F1 V (r) = V (1) \ V (r) , c

99

6.5. T3 1 prostori (Prostori Tihonova)

2

tako da je f (y) = 1 ili r f (y) 1, odnosno V (r) f 1 ((b, 1]) je otvoren skup u X.

6.5

T3 1 prostori (Prostori Tihonova)

2

Denicija 6.5.1. Topolo ki prostor (X, ) je kompletno regularan s prostor ako za svako x X i za svaku okolinu V od x, postoji neprekidna funkcija f na X u [0, 1], takva da je f (x) = 0 i f (X \ V ) = {1}. Denicija 6.5.2. Kompletno regularan T1 -prostor nazivamo T3 1 -prostor 2 ili prostor Tihonova. Primjedba 6.5.1. Kao posljedicu Urysohnove leme sada imamo da je svaki T4 prostor, tj. normalan i T1 prostor, prostor Tihonova. Svaki kompletno regularan prostor je regularan jer ako je x X i F zatvoren skup takav da x F onda postoji neprekidna funkcija / f na X u [0, 1] takva da je: f (x) = 0 i f (F ) = f (X\F c ) = {1} ,

tako da su f 1 ([0, 1 )) i f 1 (( 1 , 1]) otvoreni disjunktni skupovi, takvi 2 2 da je 1 1 i F f 1 ,1 , x f 1 0, 2 2 odnosno X je regularan prostor. Za T1 prostore va i sljede a hijerarhija: z c Hausdorffov regularan kompletno regularan normalan. Izuzev za normalne, produkt ovakvih prostora je istog tipa i ovdje cemo dokazati sljede i od tih rezultata. c Teorem 6.5.1. Produkt prostora Tihonova je prostor Tihonova. Dokaz: Nije te ko provjeriti da je produkt T1 prostora opet T1 pross tor, pa cemo zbog toga samo pokazati da je produkt kompletno regularnih prostora X = {Xi : i I}, kompletno regularan prostor. Prema tome, pretpostavimo da je x X i V okolina od x. Tada postoje okoline Vj od xj , za j J, J kona an podskup od I, takve da c je: xN = p1 (Vj ) V . j
jJ

100

6.5. T3 1 prostori (Prostori Tihonova)

2

Kako je Xi po pretpostavci kompletno regularan za sve i I, za svaki j J postoji neprekidna funkcija fj na Xj u [0, 1] takva da je: fj (xj ) = 0 i fj (Xj \Vj ) = {1} . Otuda fj pj su neprekidne funkcije na X u [0, 1] i fj pj (x) = 0, za svaki j J. Deni imo sada funkciju f : X [0, 1] jednako cu s s f (y) = max{fj pj (y) : j J} . Tada je o ito f neprekidna funkcija na X u [0, 1] i f (x) = 0. c Dokaz ce biti zavr en ako jo poka emo da je f (X\V ) = {1}. Zato s s z neka je y X\V . Tada: yN = / p1 (Vj ) , j
jJ

tako da postoji j J takav da y p1 (Vj ), tj. yj Vj , odnosno yj / j / Xj \Vj . Po pretpostavci onda slijedi da je fj (yj ) = 1, tj. fj pj (y) = 1, tako da je po deniciji funkcije f , f (y) = 1. Dakle, f (X\V ) = {1} i X je kompletno regularan prostor. Takodje se pokazuje da izuzev normalnih prostora, potprostor bilo kog od prostora u navedenoj hijerarhiji T1 prostora, je takodje isti taj prostor. Ovdje cemo dokazati tu osobinu za prostore Tihonova. Teorem 6.5.2. Svaki potprostor prostora Tihonova je prostor Tihonova. Dokaz: Neka je X prostor Tihonova, dakle kompletno regularan i T1 prostor i neka je A X. Tada je o ito A sa relativnom topologic jom T1 prostor jer je X T1 prostor . Neka je x A i V proizvoljna okolina od x u A. Tada je, zbog relativne topologije, V = U A, gdje je U neka okolina od x u X , pa kako je X kompletno regularan, postoji funkcija f : X [0, 1], takva da je f neprekidna, f (x) = 0 i f (U c ) = {1}. Tada je restrikcija od f na A tj. f |A , neprekidna funkcija na A u [0, 1] i f |A (x) = 0. Kako je A\V = AVc = A (U c Ac ) = A Uc ,

slijedi da je f |A (A U c ) = {1}, tako da je A kompletno regularan u odnosu na relativnu topologiju. 101

6.5. T3 1 prostori (Prostori Tihonova)

2

Denicija 6.5.3. Produkt prostor iI Xi , gdje je Xi = [0, 1] za (i I) nazivamo kocka. Ka emo da je kocka Hilbertova kocka, ako je I z izbrojiv skup. Teorem 6.5.3. (Teorem uvlaenja - Teorem Tihonova) c Prostor X je prostor Tihonova ako i samo ako je homeomorfan sa potprostorom kocke. Ako X ima izbrojivu bazu, onda je X homeomorfan sa potprostorom Hilbertove kocke. Dokaz: Pretpostavimo da je X prostor Tihonova. Tada za svaki x X i proizvoljnu okolinu V od x, postoji neprekidna funkcija f : X [0, 1], takva da je: f (x) = 0 i f (X\V ) = {1} . Nazovimo proizvoljnu takvu funkciju na X, funkcijom Tihonova. Neka je: I = {f : f funkcija Tihonova na X}. Pokazat cemo da je X homeomorfan sa potprostorom kocke Y = f I Yf , gdje je Yf = [0, 1] za sve f I. Da poka emo da je X homeomorfan z sa potprostorom kocke Y , trebat ce nam sljede a tvrdnja: c 1 Familija svih skupova oblika f ([0, 1)) za f I je baza za topologiju od X. Da doka emo tvrdnju, uzmimo V otvoren i x V . Tada po pretz postavci postoji neprekidna funkcija f I takva da je f (x) = 0 i f (V c ) = {1} .

Otuda je x f 1 ([0, 1)) V i tvrdnja vrijedi. Konstrui imo sada jedno prirodno preslikavanje na X u Y . Dakle, s neka je e : X Y denisano sa: za x X neka je f -ta projekcija od e(x) upravo vrijednost f (x). Ovim je dobro denisano preslikavanje jer ako bi bilo za neko x X, e(x) = y i e(x) = z (y, z Y ), to bi zna ilo da je yf = f (x) = zf (f -te c projekcije) za svako f I, a to predstavlja jednakost elemenata y i z. Da poka emo da je e neprekidna funkcija, dovoljno je da poka emo z z da je pf e neprekidna jer prema Teoremi 5.1.4 slijedi da je e : X Y neprekidna ako i samo ako je pf e : X [0, 1] neprekidna za svako 102

6.5. T3 1 prostori (Prostori Tihonova)

2

f I. Medjutim, iz denicije preslikavanja e je (pf e)(x) = f (x), tako da je o ito pf e neprekidna za svako f I jer je f neprekidna c funkcija na X u [0, 1] za svako f I. Da poka emo da je e injektivno preslikavanje, treba pokazati da z x, y X i x = y implicira e(x) = e(y). Budu i da je X kompletno c regularan prostor, za x = y, postoji f I takav da je f (x) = 0 i f (y) = 1 , pa je otuda f (x) = f (y), tj. (pf e)(x) = (pf e)(y), odnosno e(x) = e(y). Dokaz da je e homeomorzam sa X na e(X) bi e kompletiran ako c jo poka emo da je e otvorena funkcija. S tim u vezi, na osnovu s z pokazane tvrdnje, dovoljno je da poka emo da je e(V ) otvoren skup z 1 u e(X) pri cemu je V = f ([0, 1)). Medjutim, kako je e(V ) = = = = {e(x) : x V } {e(x) : 0 (pf e)(x) < 1} e(X) {y : yf [0, 1)} e(X) p1 ([0, 1)) , f

onda zbog cinjenice da su e(X) i p1 ([0, 1)) otvoreni skupovi u prof dukt topologiji kocke, zaklju ujemo da je i e(V ) otvoren skup. c Tako smo dokazali da je svaki prostor Tihonova homeomorfan sa potprostorom kocke. U slu aju da X ima izbrojivu bazu B, o ito c c mo emo uzeti da je skup indeksa kocke z I = {fB : fB funkcija Tihonova takva da je fB (B c ) = {1} za neko B B} ,

tako da je I izbrojiv skup i Y denisano na isti na in, ali ovaj put c to je Hilbertova kocka. Tada slijedi da je X homeomorfan sa potprostorom Hilbertove kocke. Obratno, pretpostavimo da je e homeomorzam topolo kog pross tora X na potprostor kocke, Y = e(X). Budu i da je zatvoreni c interval [0, 1] prostor Tihonova, na osnovu Teoreme 6.5.1 slijedi da je kocka prostor Tihonova. Otuda prema Teoremi 6.5.2 slijedi da je potprostor kocke prostor Tihonova. Po pretpostavci je onda X homeomorfan sa prostorom Tihonova i lahko je vidjeti da je onda i X prostor Tihonova. Zadaci 6.1. :

103

6.5. T3 1 prostori (Prostori Tihonova)

2

1. Konstruisati topologiju na skupu X = {0, 1} tako da (X, ) bude T0 -prostor ali ne i T1 -prostor. 2. Neka su i dvije topologije denisane na skupu X. Dokazati: (a) Familija

denisana sa

(b) Ako su (X, ) i (X, ) T1 -prostori, tada je i (X, ) T1 prostor. (c) Ako su (X, ) i (X, ) T0 -prostori, pokazati da (X, ) nemora biti T0 -prostor. 3. Pokazati da je R sa euklidskom topologijom T2 -prostor. 4. Dokazati da je svaki diskretni prostor T2 -prostor. 5. Pokazati da skup Z sa konitnom topologijom jeste T1 ali nije T2 -prostor. 6. Dokazati da je svaki potprostor T2 -prostora i sam T2 -prostor. 7. Dokazati da su R, R2 , Z, Q i I regularni prostori. 8. Dokazati da je potprostor regularnog prostora, regularan prostor. 9. Neka je S =
1 | n

= je topologija na X.

n N R. Posmatrajmo familiju

= {R \ C| C = A B , A zatvoren skup u euklidskoj topologiji na R, T S} .

(a) Dokazati da je

topologija na R.

(b) Dokazati da je (R, ) T2 -prostor. (c) Pokazati da (R, ) nije regularan prostor. 10. Topolo ki prostor (X, ) je normalan prostor ako i samo ako s vrijedi (O1 , O2 )(O1 O2 = X (F1 , F2 zatvoreni)(F1 F2 = XF1 O1 F2 O2 )) .

104

Glava 7 Kompaktnost
Jedna od najva nijih topolo kih osobina je kompaktnost. Komz s paktnost je klju na osobina mnogih matemati kih disciplina, a c c posebno analize. Svako ko je pro ao osnovni kurs matemati ke s c analize upoznat je sa stavom, da neprekidna funkcija na zatvorenom i ograni enom skupu dosti e svoj maksimum i minimum. Klasi na c z c teorema Heine-Borel-Lebesgue govori da svako pokrivanje zatvorenog ograni enog intervala otvorenim skupovima sadr i kona an potc z c pokriva . U ovom dijelu koristit cemo upravo ovu osobinu za denc isanje ovog novog pojma, kompaktnosti, u proizvoljnom topolo kom s prostoru. Neki topolozi su cak skloni re i da nema razumjevanja c topologije bez razumjevanja kompaktnosti. Dakle, sta je kompaktnost? Najgrublje re eno, to je generalizacija c kona nosti. Neformalna denicija bi bila, topolo ki prostor je komc s pakatan ako ima osobinu da kad god je podskup od unije beskona no c mnogo otvorenih skupova, da je on podskup i od unije kona no c mnogo tih skupova. Kao sto cemo vidjeti, svaki kona an podskup c topolo kog prostora je kompaktan, u diskretnim prostorima koms paktan skup je samo onaj koji je kona an. Ukoliko posmatramo c topolo ke prostore sa bogatijim topolo kim strukturma, npr. R, s s emo da i beskona ni skupovi mogu biti kompaktni. Naime vidjet c c svaki skup oblika [a, b] R je kompaktan ali to je samo jedan od oblika kompaktnih skupova na R.

7.1

Kompaktnost prostora

Koriste i gore spomenutu neformalnu deniciju, sad cemo dati i c njen formalan oblik. 105

7.1. Kompaktnost prostora Denicija 7.1.1. Neka je A proizvoljan podskup topolo kog prostora s (X, ). Ka emo da je A kompaktan ako za proizvoljan skup indeksa z I i proizvoljnu familiju otvorenih skupova Oi , i I, sa osobinom A c iI Oi , postoji kona na podfamilija Oi1 , Oi2 ,...,Oin , takva da vrijedi A n Oik . k=1 Primjer 7.1. Neka je (X, ) proizvoljan topolo ki prostor i neka je s A = {x1 , x2 , ..., xn } X. Tada je A kompaktan. Zaista, neka je Oi , i I, proizvoljna familija otvorenih skupova sa osobinom A iI Oi . Tada za svaki xj A postoji Oij takav da je xj Oij . Pri tome o igledno vrijedi A n Oik , te je A kompaktan. c k=1 Ovim primjerom smo pokazali da je svaki kona an skup kompakc tan, pa odatle proizilazi i prosta ocjena kompaktnosti kao topolo ke s generalizacije kona nosti. c Primjer 7.2. Posmatrajmo R sa euklidskom topologijom i neka je A = (, 0). A nije kompaktan. Zaista, za svako n N, neka je On = (n, 0). Jasno je da je svaki On , n N, otvoren skup i pri tome je A On .
nN

O igledno da izdvajanjem proizvoljne kona ne kolekcije indeksa c c n1 , n2 , ..., nk N, nije mogu e imati A On1 On2 Onk , te A c nije kompaktan. Primjer 7.3. Neka je A podskup diskretnog topolo kog prostora (X, ). s A je kompaktan ako i samo ako je kona an skup. c Ako je A kona an, ve smo vidjeli da je on tada i kompaktan. c c Neka je sada A kompaktan. Za proizvoljno x A je {x} , pa o igledno vrijedi A xA {x}. Zbog kompaktnosti onda postoje c x1 , x2 , ..., xn takvi da je
n

k=1

{xk } ,

a sto opet zna i da je A {x1 , x2 , ..., xn }, tj. A je kona an. c c Naravno ako bi svi kompaktni skupovi bili kona ni, osobina komc paktnosti ne bi bila interesantna za izu avati. Kao sto cemo vidc jeti uskoro, to nije slu aj. Prije nego sto nastavimo u tom pravcu, c 106

7.1. Kompaktnost prostora uvedimo jedan pojam pomo u kojeg ce i denicija kompaktnosti c biti prihvatljivija. Denicija 7.1.2. Neka je Oi , i I, proizvoljna familija otvorenih skupova topolo kog prostora (X, ) i neka je A X. Za datu familiju s ka emo da je otvoreni pokriva ili otvoreno pokrivanje skupa A ako z c vrijedi A iI Oi . Konanu podfamiliju Oi1 , Oi2 , ..., Oin date familije c nazivamo konanim potpokrivaem ako vrijedi A Oi1 Oi2 Oin . c c U kontekstu gornje denicije, pojam kompaktnosti se uobi ajeno c uvodi sa Denicija 7.1.3. Za skup A, podskup topolo og prostora (X, ), s ka emo da je kompaktan ako se iz svakog otvorenog pokrivaa skupa z c A mo e izdvojiti konaan potpokriva. Ukoliko je A = X, tada korisz c c timo termin kompaktan prostor. U dokazivanju kompaktnosti cesto se oslanjamo na slijede i teoc rem. Teorem 7.1.1. Neka je f : (X, ) (Y, ) neprekidno i surjektivno preslikavanje. Ako je (X, ) kompaktan prostor tada je i (Y, ) kompaktan prostor. Dokaz: Neka je f neprekidno preslikavanje sa kompaktnog topolo kog s prostora (X, ) na topolo ki prostor (Y, ). Neka je Oi , i I proizvoljno s otvoreno pokrivanje skupa Y , tj. neka je Y iI Oi . Tada vrijedi f 1 (Y ) f 1 odnosno X
1

Oi
iI

f 1 (Oi ) .
iI

Familija skupova f (Oi ), i I, je o igledno otvoreno pokrivanje c skupa X, pa zbog njegove kompaktnosti, postoji kona an potpokriva , c c 1 1 1 tj. X f (Oi1 f (Oi2 ) f (Oin ). Sad imamo Y = = = f (X) f f 1 (Oi1 f 1 (Oi2 ) f 1 (Oin ) f f 1 (Oi1 ) f f 1 (Oi2 ) f f 1 (Oin ) Oi1 Oi2 Oin . 107

7.1. Kompaktnost prostora Ovo zna i da kona na familija skupova Oi1 , Oi2 , ..., Oin cini kona an c c c potpokriva za Y , te je Y kompaktan. (Obratiti pa nju gdje su c z iskori tene pretpostavke o neprekidnosti i surjektivnosti preslikas vanja f !) Posljedica 7.1.2. Kompaktnost je nasljedna osobina. Teorem 7.1.3. Zatvoreni interval [0, 1] je kompaktan skup. Dokaz: Neka je Oi , i I, proizvoljno otvoreno pokrivanje skupa [0, 1]. Tada, za svako x [0, 1], postoji Oi , takav da x Oi . Kako je u tom slu aju Oi okolina ta ke x, to postoji Ux otvoren u [0, 1], takav c c da x Ux Oi . Deni imo skup S [0, 1], na slijede i na in: s c c S = {z [0, 1] | [0, z] mo e biti pokriven sa kona no mnogo skupova Ux } . z c Dakle, z S [o, z] Ux1 Ux2 Uxn , za neke x1 , x2 , ..., xn . Neka je sada x S i y Ux . Ne gube i na op tosti, pretpostavimo c s da je x y. Kako Ux sadr i u sebi i x i y, to je onda [x, y] Ux . To z onda daje [0, y] Ux1 Ux2 Uxn Ux ,

sto opet zna i da y S. Osim toga zaklju ujemo da za proizvoljno c c x [0, 1] vrijedi Ux S = Ux ili Ux S = , sto u stvari daje jednakost S=
xS

Ux ,

odnosno [0, 1] \ S = Ux .
xS /

Gornje dvije cinjenice zna e da je skup S i otvoren i zatvoren skup c u [0, 1], ali zbog koneksnosti skupa [0, 1] mora biti ili S = [0, 1] ili S = . Kako zasigurno 0 S, jasno je da mora biti S = [0, 1]. Dakle, [0, 1] mo emo pokriti sa kona nim brojem skupova Ux , tj. z c [0, 1] Ux1 Ux2 Uxn . Pri tome svakom Uxi odgovara neki Oi ,i I, pa imamo [0, 1] O1 O2 On . Kona no, dobili smo kona an potpokriva , pa zbog proizvoljnosti c c c pokriva a zaklju ujemo da je [0, 1] kompakatan. c c Kao posljedicu gornjih teorema sada imamo 108

7.1. Kompaktnost prostora Posljedica 7.1.4. Neka su a, b R proizvoljni takvi da je a < b. Tada je skup [a, b] kompaktan. Dokaz le i u cinjenici da su [a, b] i [0, 1] homeomorfni. Medjutim, z skup (a, b) nije kompaktan jer je (a, b) homeomorfan sa (, 0), a kao sto je pokazano u Primjeru 7.2, (, 0) nije kompakatan skup. Teorem 7.1.5. Svaki zatvoren podskup kompaktnog topolo kog pross tora je kompaktan. Dokaz: Neka je (X, ) kompaktan topolo ki prostor i neka je A s X, zatvoren skup. Neka je Oi , i I, proizvoljan otvoren pokriva c skupa A. Zbog zatvorenosti skupa A imamo da je X \ A otvoren skup, pa je onda familija Oi , i I, zajedno sa X \ A, otvoreni pokriva za X, tj. c X Oi (X \ A) .
iI

Kako je X kompaktan, postoji kona an potpokriva Oi1 , Oi2 , ..., Oin , c c X \ A ( Ukoliko skup X \ A ne u estvuje u pokrivanju, njegovim c izuzimanjem i dalje imamo kona an potpokriva ). Sada imamo c c X Oi1 Oi2 Oin (X \ A) , a tim prije bi vrijedilo A Oi1 Oi2 Oin (X \ A) , sto se opet zbog A (X \ A) = , mo e reducirati na z A Oi1 Oi2 Oin , a to zna i da je familija Oi1 , Oi2 , ..., Oin kona an potpokriva za A, tj. c c c A je kompaktan. U slijede im teoremama cemo se pozabaviti odnosom kompaktc nosti sa zatvoreno cu i ograni eno cu. s c s Teorem 7.1.6. Kompaktan podskup Hausdorffovog prostora je zatvoren. Dokaz: Neka je A kompaktan podskup Hausdorffovog prostora (X, ). Neka je x0 proizvoljna ta ka iz X \ A. Tada za proizvoljno a c A, na osnovu osobine T2 prostora, postoje otvoreni skupovi Ua i Va takvi da je Ua Va = , x0 Va i a Ua . Tada vrijedi A aA Ua , pa 109

7.1. Kompaktnost prostora zbog kompaktnosti skupa A, postoji kona an potpokriva , odnosno c c postoje a1 , a2 , ..., an A, takve da je A Ua1 Ua2 Uan . Ozna imo sa U = Ua1 Ua2 Uan i V = Va1 Va2 Van . Kako je c Va Ua = , to je V U = , a samim tim je i V A = . Osim toga x0 V , pa zaklju ujemo da x0 nije ta ka nagomilavanja skupa A. Dakle, c c niti jedna ta ka iz skupa X \ A nije ta ka nagomilavanja skupa A, c c ili druga ije re eno, A sadr i sve svoje ta ke nagomilavanja, pa je c c z c kao takav, zatvoren skup. Ovaj teorem mo emo koristiti i u kontrapoziciji, tj. u Hausdorfz fovom prostoru ako skup nije zatvoren onda on nije ni kompaktan. Teorem 7.1.7. Kompaktan podskup skupa R je ogranien. c Dokaz: Neka je A neograni en podskup skupa R. Tada je A c Dakle, familija (n, n), n N, je otvoren pokriva c nN (n, n). skupa A. Zbog neograni enosti skupa A, nikakva kona na podc c familija date familije nemo e pokriti skup A, te A nije kompaktan. z Teorem 7.1.8. (Heine-Borelov teorem) Svaki ogranien i zatvoren podskup skupa R je kompaktan. c Dokaz: Ako je A ograni en podskup od R, onda postoje a, b R, c a < b, tako da je A [a, b]. Ako je A jo i zatvoren skup, onda zbog s kompaktnosti skupa [a, b] i A je kompaktan skup. Teorem 7.1.9. (Inverzna teorema Heine-Borel) Svaki kompaktan podskup od R je zatvoren i ogranien. c Dokaz: Dokaz slijedi direktno iz Teorema 7.1.6 i Teorema 7.1.7. Teorem 7.1.10. (Generalizovana Heine-Borelova teorema) Podskup od Rn , n 1, je kompaktan ako i samo ako je ogranien i c zatvoren. Ovdje treba napomenuti da iako gornji teorem tvrdi da je ograni en c n i zatvoren skup kompaktan, da to vrijedi u prostorima R ili bolje re i u kona nodimenzionalnim prostorima, a kao sto cemo vidjeti u c c nekim drugim kursevima, to nije slu aj u beskona nodimenzionalnim c c prostorima. 110

7.1. Kompaktnost prostora Teorem 7.1.11. Neka je (X, ) kompaktan topolo ki prostor i neka s je f : (X, ) R neprekidno preslikavanje. Tada f (X) ima najve i i c najmanji element. Dokaz: Kako je (X, ) kompaktan i f neprekidno preslikavanje, to je i f (X) kompaktan skup u R. Kako je f (X) ograni en to on ima c supremum i inmum, a kako je jo i zatvoren, tada njegov supres mum i inmum pripadaju skupu f (X), odnosno oni su respektivno maksimum i minimum skupa f (X). Teorem 7.1.12. Neka su a, b R i neka je f : [a, b] R neprekidno preslikavanje. Tada je f ([a, b]) = [c, d], za neke c, d R. Dokaz: [a, b] je koneksan skup, zbog neprekidnosti je i f ([a, b]) koneksan skup i to u R, pa je f ([a, b]) interval. Kako je [a, b] i kompaktan, opet zbog neprekidnosti funkcije f je i f ([a, b]) kompaktan skup u R. Dakle, f ([a, b]) je interval koji mora biti ograni en c i zatvoren, a to zna i da je f ([a, b]) = [c, d], za neke c, d R. c Zadaci 7.1. : 1. Svaki podskup indiskretnog topolo kog prostora je kompaks tan skup. Dokazati! 2. Neka je (X, ) toplo ki prostor sa konitnom topologijom. Dokazati s da je svaki podskup od X kompaktan. 3. Pokazati da slijede i skupovi nisu kompaktni: c (a) [0, 1), (b) R2 , (c) Q, (d) skup D = {(x, y) R2 | x2 + y 2 < 1}, (e) prostori l1 , l2 , l sa topologijama indukovanim metrikama d1 , d2 , d .

4. Da li je [0, 1] Q kompaktan podskup od Q?

1 5. Pokazati da skup A = nN n nije kompaktan, a da skup 1 S = {0} nN n jeste kompaktan, kao podskupovi od R.

111

7.1. Kompaktnost prostora 6. Ispitati kompaktnost slijede ih podskupova od R: c (a) Z, (b) {x| x = cos y, y [0, ]}, (c) x| x = tgy, y [0, ) . 2 7. Ispitati kompaktnost slijede ih podskupova od R2 : c (a) {(x, y)| x2 + y 2 = 16}, (c) {(x, y)| 0 x 2, 0 y 2},

(b) {(x, y)| x y + 1},

(d) {(x, y)| 0 x 2, 0 < y < 2}

8. Neka je f : (X, ) (Y, ) neprekidno bijektivno preslikavanje. Ako je (X, ) kompaktan prostor, a (Y, ) Hausdorffov prostor, dokazati da je f homeomorzam. 9. Dokazati da je proizoljan preskjek kompaktnih podskupova topolo kog prostora, kompaktan skup. s 10. Dokazati da je svaki kompaktan Hausdorffov prostor, normalan prostor. 11. Neka je X beskona an skup i (X, ) topolo ki prostor sa osc s obinom da je svaki podskup od X, kompaktan skup. Dokazati da (X, ) nije T2 -prostor. 12. Dokazati da svaki neprebrojiv topolo ki prostor koji nije koms paktan sadr i neprebrojivo mnogo podskupova koji jesu komz paktni i neprebrojivo mnogo podskupova koji nisu kompaktni. 13. Neka je (X, ) T2 -prostor sa osobinom da je svaki pravi zatvoreni podskup od X kompaktan. Dokazati da je (X, ) kompaktan prostor.

112

Literatura
[1] J. L. Kelly: General Topology, Princeton, New Jersey, 1957 [2] S. Aljan i : Uvod u realnu i funkcionalnu analizu, Beograd cc 1979. [3] Z. Mamuzi : Uvod u op tu topologiju I dio, Beograd 1960. c s [4] P. Alexandroff, H. Hopf: Topologie, Berlin, 1935. [5] Boltjanski-Efremovi : Sto je topologija, Skolska knjiga, Zagreb c 1973 [6] Milo Kurili : Osnovi op te topologije, Univerzitet u Novom s c s Sadu, 1998 [7] Klaus Wirthmuller : A Topology Primer, 2001 [8] A. McCluskey, B McMaser : Topology Course, 1997 [9] Dj. Kurepa : Teorija skupova, Skolska knjiga, Zagreb, 1951 [10] B. Stankovic : Osnovi funkcionalne analize, Nau na knjiga, c Beograd, 1975 [11] M. Mr evi : Zbirka re enih zadataka iz topologije, Nau na kns c s c jiga, Beograd, 1977

113