Ti si Krist za nas i za sve ljude Izjave i odluke Druge biskupijske sinode akovake i srijemske

EVANGELIZACIJSKA PRISUTNOST I DJELOVANJE CRKVE U DRUTVENOM IVOTU Crkva i drutveni ivot

165 Poslanje koje je Crkva primila od Krista nije ni politikog, niti ekonomskog, niti socijalnog reda: svrha, naime, koju joj je on odredio, religioznoga je reda. Ali upravo iz te religiozne misije izviru zadaci, svjetlo i sile koje mogu posluiti da se ljudska zajednica izgradi i uvrsti po Bojem zakonu. 1 Rascjep izmeu evanelja i kulture suvremenog drutva drama je naeg vremena te smo kao krani pozvani utjecati na promjenu mjerila ljudskog prosuivanja.2 Crkva po svom poslanju tei da snagom Evanelja tako rei isprevrne mjerila ljudskog prosuivanja, ustaljene vrednote, interese, misaona kretanja, ishodina nadahnua i ivotne obrasce koji su unutar ljudskoga roda u suprotnosti s Bojom Rijei i njegovim naumom spasenja.3 Krani su u hrvatskim krajevima danas pozvani dati novo lice svojoj domovini, posebno se zalaui da se u drutvu ponovno uvrste etike i moralne vrijednosti, to su ih potkopali prijanji totalitarizmi i nedavno ratno nasilje. A zadaa je urna, jer bez tih vrijednosti nema ni prave slobode ni istinske demokracije.4 166 Vjernici laici kvasac evaneoskih vrednota u drutvu. Na tragu Drugog vatikanskog sabora, Druga biskupijska sinoda akovaka i srijemska potie vjernike laike, koji su istodobno lanovi i Crkve i drutva, da nastoje svojim zemaljskim dunostima vjerno udovoljavati, i to voeni evaneoskim duhom. 5 U tom smislu, Sinoda naglaava da posebno na vjernike laike spada po njihovom pozivu traiti kraljevstvo Boje bavei se vremenitim stvarima i ureujui ih po Bogu. Njima je svjetovna narav vlastita i posebna. 6 Njima na poseban nain pripada da sve vremenite stvari, s kojima su tijesno vezani, tako rasvijetle i urede da se uvijek vre po Kristu i da rastu i budu na slavu Stvoritelja i Otkupitelja. 7 Od Boga su pozvani da svojim djelovanjem poput kvasca u svijetu pridonesu posveenju svijeta i da, svijetlei svjedoanstvom svoga ivota, drugima otkriju Krista.8 Vjernici laici, koji aktivno, snagom krsne milosti, sudjeluju u poslanju Crkve, ne samo da su duni proimati svijet kranskim duhom, nego su takoer pozvani u svemu, i to usred ljudskog drutva, biti Kristovi svjedoci. Ne moe se prihvatiti stav onih koji misle da su zemaljski poslovi tui vjerskom ivotu, te da se kranstvo sastoji samo u vrenju nekih ina kulta i nekih moralnih dunosti. Naime, ve je Drugi vatikanski sabor naglasio da nesklad kod mnogih vjernika izmeu vjere koju ispovijedaju i svakidanjeg ivota treba ubrojiti meu najtee zablude naeg vremena.9

1 2

GS, br. 42. Usp. EN, br. 20. 3 Isto, br. 19. 4 IVAN PAVAO II., Bit ete mi svjedoci, KS (Dokumenti 115), Zagreb, 1998., str. 32. 5 Isto, br. 43. Usp. AA, br. 7.13-22. 6 Usp. LG, br. 31; GS, br. 40; CL, br. 36. 7 Usp. LG, br. 31, 33; AA, br. 24; CL, br. 3. 8 Usp. LG, br. 31; AA, br. 7. 9 Usp. isto, br. 43. 56

Ti si Krist za nas i za sve ljude Izjave i odluke Druge biskupijske sinode akovake i srijemske

Vjernici laici pozvani su, u odanosti prema domovini i u savjesnom ispunjavanju svojih graanskih dunosti, promicanje opeg dobra shvaati svojom obvezom. Katolici koji su vjeti za javne drutvene dunosti i upueni u vjeru i kranskoj nauci kako odgovara, neka ne odbijaju obnaanje dravnih slubi, jer po njima, ako ih sposobno obavljaju, mogu pomoi zajednikom dobru i ujedno utirati put evanelju. 10 Kranin u svemu tome treba biti kreativan, suoavati se s nepredvidivim te hrabro na sebe preuzimati odgovornost. Snanu e mu podrku pritom davati njegova vjera i njegovo uvjerenje da slui brai ljudima. 11 167 Crkva, kvasac civilizacije ljubavi. Na podruju akovake i Srijemske biskupije susreemo razliitu crkvenu i drutvenu situaciju u dva njezina dijela, koja su danas odvojena i dravnom granicom. No, u oba se dijela osjea da budunost nije mogue graditi bez pratanja, otputanja dugova, rana i krivnji. Oprotenje i kajanje jest pravi in ljubavi. Jo vie, to je dar. Integralne kulture i civilizacije ljubavi nema bez ienja memorije. Bez oprotenja i kajanja zlo postaje neopozivi talog u osobnim, drutvenim i meunacionalnim odnosima te samim tim trajni izvor mogunosti sreivanja povijesnih nepravdi injenjem novih. Svjesni smo, naime, da je Krist stvarao novo upravo pratajui. U ovom razdoblju poratne obnove i stvaranja novog drutvenog poretka te oblikovanja (srednjo)europskog kulturnog ambijenta na naim prostorima (zajedno sa svim njegovim religiozno-duhovnim i moralno-etikim strujanjima te vrijednosnim usmjerenjima karakteristinim za tranzicijske postkomunistike zemlje), osjeamo, stoga, da je Crkva akovaka i srijemska pozvana obogaivati i uskvasati drutvo evaneljem i tako biti graditeljica civilizacije ljubavi.12 Nastojat e, po uzoru na Crkvu u razvijenim europskim drutvima, osnivati vlastite katolike kole, domove i druge ustanove drutvenog ivota te e podravati i podupirati redovnike zajednice i vjernike laike u takvim njihovim inicijativama. 168 Crkva, promicateljica solidarnosti. Danas se posebno istie vanost kranske kreposti solidarnosti koja proizlazi iz svijesti o zajednikom Bojem oinstvu, o bratstvu svih ljudi u Kristu, sinova u Sinu, o nazonosti i ivotvornom djelovanju Duha Svetoga koji e dati naem pogledu na svijet novi kriterij prosuivanja.13 Solidarnost pretpostavlja zalaganje za pravedniji drutveni poredak u kojemu bi se napetosti bolje prevladale a sukobi lake nali dogovorno rjeenje.14 Crkva akovaka i srijemska pozvana je zalagati se na razliite naine da solidarnost ne ostane samo na razini pojedinaca ili grupa, jer na taj nain ne moe zadobiti snagu da bi bitno utjecala na drutvena zbivanja, ponajvie na problem nezaposlenosti ili druga gospodarska pitanja. Prema kranskom shvaanju solidarnost mora biti moralna i pravna, tj. ozakonjena i smiljeno usmjerena na najugroenije kategorije ljudi. Drava mora na poseban nain jamiti sigurnost da onaj koji radi i proizvodi moe uivati plodove vlastitog rada te se osjetiti potaknutim da ga vri djelotvorno i poteno. 15 Stoga, u duhu kranskog poimanja pravednost i solidarnost se upotpunjuju i moraju biti u nadlenosti pravne i socijalne drave.

10 11

AA, br. 14. Usp. KKC, br. 1913-1916. 12 Usp. KSNC, br. 62. 13 Usp. IVAN PAVAO II., Sollicitudo rei socialis, socijalna enciklika, KS (Dokumenti 89), Zagreb, 1988, br. 40. 14 Usp. KKC, br. 1940. 15 Usp. IVAN PAVAO II., Centesimus annus, socijalna enciklika, KS, Zagreb 1991, br. 48. 57

Ti si Krist za nas i za sve ljude Izjave i odluke Druge biskupijske sinode akovake i srijemske

169 Graanske udruge u civilnom drutvu i vjernici laici u njima. Danas je vano razlikovati drutveni pluralizam i dravu kao cjelokupno drutvo budui da drutvene skupine imaju svoju slobodu i zasebna prava unutar drave. Dravu stvaraju graani koji se slobodno udruuju i njezina je temeljna svrha da ouva red i sigurnost graana donoenjem i primjenom zakona. Meutim, drava se nalazi u podreenom (supsidijarnom) poloaju prema drutvu jer ovjekova se drutvenost ne iscrpljuje u dravi, nego se ostvaruje u raznim grupama izmeu pojedinca i drave, poevi od obitelji pa sve do ekonomskih, socijalnih, politikih i kulturnih grupa, koje proizlazei iz iste ljudske naravi posjeduju uvijek unutar granica zajednikog dobra svoju vlastitu autonomiju. To je ono to nazivamo 'subjektivnou' drutva, koju je, zajedno sa subjektivnou pojedinca, unitio 'realni socijalizam'. 16 Suvremeno civilno drutvo tako sve vie vrednuje razne udruge koje zastupaju graane u ostvarivanju odreenih ciljeva. Slino vrijedi i za razliite graanske inicijative koje su veinom lokalno ograniene i usmjerene na konkretan cilj, jer organiziraju zainteresirane graane i zastupaju ih u odnosu na institucije politike i uprave. Da bi to vei broj osoba sudjelovao u drutvenom ivotu, Crkva naglaava da treba promicati osnivanje drutava i saveza ekonomskih, socijalnih, kulturno-zabavnih, portskih, profesionalnih i politikih, koji mogu biti nacionalni ili meunarodni. Ta socijalizacija izraava takoer i naravnu tenju koja potie ljude da se udruuju radi ostvarenja ciljeva koji nadilaze mogunosti pojedinca. Ona razvija prirodne darove osobe, napose duh inicijative i smisao za odgovornost te pridonosi zatiti njezinih prava. 17 U ostvarenju tih ciljeva i razvoja zdravog civilnog drutva potrebno je postojanje srednjeg stalea koji e imati dovoljno sposobnosti i znanja da radi za javne interese te se posebna vanost pridaje razliitim oblicima volonterstva i volontarijatu u modernom drutvu, jer bez elemenata dragovoljnosti nema civilnog drutva. Crkva potie svoje vjernike na prisutnost i postojani volonterski doprinos opem dobru suradnjom i lanstvom u udrugama i ustanovama civilnoga drutva te udruivanjem u katolika vjernika drutva i pokrete vjernika laika s istim ciljem. Njihova zauzetost treba uvijek biti u skladu s drutvenim naukom i uenjem Crkve. 170 Vanost socijalnog nauka Crkve u crkvenom ivotu i evangelizacijskom poslanju. Crkva akovaka i srijemska eli socijalnim naukom Crkve pruati pomo vjernicima u pronalaenju odgovora u sloenoj stvarnosti obiteljskog, gospodarskog, politikog, kulturnog, meunarodnog i drugih podruja drutvenog ivota suvremenog svijeta. Na poseban je nain svjesna odgovornosti koju imaju vjernici laici u razvoju drutva u kojem ive stvarajui konkretne modele politikog, gospodarskog i drugih oblika ivota. Socijalni nauk Crkve ima izrazito pastoralnu orijentaciju u cilju sluenja svijetu kojim se hoe potaknuti cjelovito promicanje ovjeka putem prakse kranskog osloboenja u njegovoj zemaljskoj i transcendentalnoj perspektivi. Socijalni nauk mora pomoi vjernicima da ivotnu stvarnost ispravnije tumae i da uvide u kojem stupnju je mogue u ivotnu zbilju ugraditi ljudske i kranske vrijednosti. On mora posebno dati doprinos evangelizaciji, dijalogu sa svijetom, kranskom tumaenju stvarnosti i smjerovima pastoralnog djelovanja kako bi razna nastojanja vremenitog ivljenja bila osvijetljena zdravim naelima.18
16 17

Isto, br. 13. KKC, br. 1882.; Usp. IVAN XXIII., Mater et Magistra, socijalna enciklika, KS (Dokumenti 75), Zagreb, 1985., br. 60 (ubudue MM). 18 Usp. Zbor za katoliki odgoj, Socijalni nauk Crkve u sveenikom obrazovanju, br. 60-61., u: M. VALKOVI (uredio), Nav. dj., str. 661-662; Zbor za nauk vjere, Naputak o kranskoj slobodi i osloboenju, KS (Dokumenti 81), Zagreb 1986, br. 71-96. 58

Ti si Krist za nas i za sve ljude Izjave i odluke Druge biskupijske sinode akovake i srijemske

171 Socijalni nauk Crkve sastavni dio vjerske pouke. Potaknuta sinodskim promiljanjem Crkva akovaka i srijemska eli da se socijalni nauk Crkve uvede u program vjerske pouke u upama i u formaciju unutar vjernikih drutava. Sve pastoralne djelatnike poziva da ga ire svim sredstvima suvremenog doba, tj. tiskanjem knjiga, lancima, publikacijama, novinskim prilozima, a posebno radiom i televizijom, kako bi se upoznalo sve vjernike s njihovom zadaom i poslanjem, tj. s odgovornou koju imaju na socijalnom i drutvenom podruju ivota te kako bi se evangelizirala najira drutvena javnost. 19 Biskupijski tiskovni ured neka takoer medijski promie sadraje socijalnog nauka Crkve i uini ih dostupnim to irem krugu vjernika te prati djelovanje Crkve kroz udruge vjernika laika. Posebna je zadaa prezbitera i teologa upoznavati ostale vjernike s tom njihovom odgovornou, podravati ih u socijalnoj akciji i sudjelovati u njihovim nastojanjima, ukazujui na vanost koju imaju njihove udruge i organizacije, kako na planu apostolata, tako i na razini socijalnog zalaganja te evangelizacije drutvene javnosti u cjelini. 20 172 Centar za socijalna i drutvena pitanja. Potiemo da se pri Biskupijskom pastoralnom centru, a u suradnji s Katedrom socijalnog nauka Crkve na Katolikom bogoslovnom fakultetu, osnuje Centar za socijalna i drutvena pitanja. Neka se pri tom Centru osnuju odbori za razliita podruja drutvenog ivota. Centar e u suradnji s odborima na razliitim razinama popularizirati socijalni nauk Crkve i njegove teme te nuditi razliite oblike formacije svim vjernicima, a osobito lanovima katolikih udruga, djelatnicima u stranakom, politikom i drutvenom ivotu, studentima, prezbiterima, redovnicima i redovnicama. Studijski e pratiti razliita drutvena i socijalna pitanja u Hrvatskoj, a osobito u Slavoniji, Baranji i Srijemu, oblikovati stavove Crkve s obzirom na ta pitanja i u javnosti ih zagovarati i promicati. Organizirat e javne tribine, seminare i savjetovanja na kojima e se govoriti o temama za boljitak itavog drutva na kranskim temeljima, osobito sa socijalnom problematikom. Organizirat e povremene susrete s nezaposlenima i drugim socijalno ugroenim skupinama te e se u duhu kranske solidarnosti, ako je potrebno, svojim apelima i zagovaranjem ukljuiti i u rjeavanje njihovih problema. Nastojat e takoer pridonositi produbljenju razliitih socijalnih i drutvenih pitanja kroz suradnju s Katolikim bogoslovnim fakultetom i drugim sastavnicama Sveuilita J. J. Strossmayera u Osijeku. 173 Prezbiter i drutveni ivot. Prezbiter je pozvan potovati razliita politika uvjerenja vjernika i uvati se promoviranja ili obezvreivanja politikih stranaka. Neka odrava primjerenu suradnju s predstavnicima javnih vlasti i drugih ustanova civilnog drutva koje djeluju na podruju upe.21 Zduno je pozvan podravati postojea kulturna i portska drutva te podravati i poticati i osnivanje novih gdje takva drutva jo ne postoje. S njima e odravati prijateljske odnose i korektnu suradnju. Neka se ukljuuje u organiziranje razliitih kulturnih priredaba, koncerata i dobrotvornih akcija, vodei uvijek rauna da to bude u skladu s njegovom slubom u Crkvi i da ni na koji nain ne kompromitira ugled i slubu prezbitera. Prigodom javnih nastupa, osobito u sredstvima javnog priopavanja, mora biti prepoznatljiv kao prezbiter te se za nastup solidno pripraviti.
19 20

MM, br. 223. Usp. Zbor za katoliki odgoj, Nav. dj., br. 77. 21 Usp. KSNC, br. 573. 59

Ti si Krist za nas i za sve ljude Izjave i odluke Druge biskupijske sinode akovake i srijemske

174 Vjernici laici su pozvani: a. ukljuivati se u drutveni i politiki ivot i tako u redovitim prilikama obiteljskog, profesionalnog i drutvenog ivota, kroz svoje dunosti i poslove, kranskim vrijednostima proimati i usavravati poredak vremenitih stvari, pridonositi dobrobiti itavoga drutva te svjedoiti za Krista; b. kroz volonterski doprinos i suradnju te lanstvo u katolikim i drugim udrugama, kao i u ustanovama civilnoga drutva, pridonositi opem dobru, evangelizacijskom poslanju te ostvarenju ciljeva koji nadilaze mogunosti pojedinaca. 175 Sadraje socijalnog nauka Crkve treba ugraivati u katehetsku i teoloko-pastoralnu formaciju, na svim razinama, kao njezin sastavni dio.

Vjernika drutva u Crkvi

176 Vjernika drutva i laiki pokreti ve su nazoni u ivotu Crkve akovake i srijemske. U nekim podrujima pastoralnog djelovanja oni su pioniri i nositelji inicijativa. Druga biskupijska sinoda prepoznala je snagu i zauzetost lanova vjernikih udruga i pokreta vjernika laika na planu svjedoenja kranskih vrijednosti te duhovnog, odgojnog, karitativnog, socijalnog i kulturnog rada, osobito ukoliko su njihovi lanovi integrirani i u upnu zajednicu. Raznolikost njihova djelovanja i zauzimanja, njihova sposobnost angairanja pojedinaca te skupina vjernika oko pojedinih ideja i vrednota, veliko je bogatstvo i za biskupijsku zajednicu. elimo da to prepoznaju sve njezine strukture i svi pastoralni djelatnici, te da svojim pozitivnim pristupom i duhom otvorenosti promiu djelovanje vjernikih drutava i pokreta vjernika laika u ostvarenju evangelizacijskog poslanja u vlastitoj sredini. 177 Urediti crkveno-pravni i drutveni status. Sva vjernika drutva i pokreti vjernika laika neka se svakako potrude urediti svoj crkveno-pravni i drutveni status. Sva vjernika drutva, bilo privatna, bilo javna, moraju imati vlastiti statut, kojim je utvrena svrha drutva ili drutvena zadaa, sjedite, upravljanje i uvjeti potrebni za ulanjenje. Statut treba sadravati: narav drutva; karakter drutva; svrhu drutva 22; duh i duhovnost drutva; strukturu upravljanja drutvom; odredbe o upravljanju dobrima23; odredbe u vezi s odnosima s ustanovama posveenoga ivota24; odredbe u vezi sa stegom lanova drutva; odredbe o sastavu, ulanjenju i otputanju25; odredbe u vezi sa stanjem, obvezama i pravima lanova; odredbe u vezi s poloajem nekatolika koji su eventualno privreni drutvu. U statutu treba biti odreen nain djelovanja, vodei rauna o potrebi ili koristi vremena. Ako koje privatno vjerniko drutvo eli dobiti crkveni znaaj, potrebno je podnijeti statut biskupu na pregled.26 U tom se sluaju ne trai odobrenje, koje je prema odredbi kan. 322, 2 prijeko potrebno za stjecanje pravne osobnosti. Uputno je da statuti drutva budu sastavljeni u obliku koji je i svjetovno valjan, tj. uz potpuno obdravanje dravnih odredaba, tako da bi mogli postii i dravne uinke.

22 23

Usp. ZKP, kan. 304. Usp. isto, kann. 310; 319. 24 Usp. isto, kan. 311; 307, 3. 25 Usp. isto, kann. 304, 1; 307, 1 i 308. 26 Usp. isto, kann. 299, 3; 305, 1; Communicationes 14 (1982) 2, str. 144. 60

Ti si Krist za nas i za sve ljude Izjave i odluke Druge biskupijske sinode akovake i srijemske

Ona vjernika drutva i pokreti vjernika laika koji ele dobiti odobrenje za svoj rad u biskupiji te postii pravnu osobnost na graanskom i na crkvenom podruju, neka to zatrae najprije na crkvenom podruju jer se u protivnom redovito dogaa da su radi usklaivanja statuta s kanonskim pravom primorani mijenjati svoj statut. 178 Doprinos vjernika laika okupljenih u vjernika drutva i pokrete evangelizacijskom poslanju Crkve. Vrednujui doprinos vjernika laika okupljenih u vjernika drutva, pastoralni djelatnici su pozvani svojim pozitivnim pristupom i duhom otvorenosti podupirati i promicati djelovanje vjernikih drutava i pokreta vjernika laika u ostvarenju evangelizacijskog poslanja u vlastitoj sredini.27 Neka pred vjernika drutva i pokrete stavljaju svoja oekivanja, daju im pozitivne smjernice za rad i nude im konkretnije programe koji e okupljati njihove snage i promicati njihovu suradnju na dobro itave zajednice. Neka koriste mogunosti njihova doprinosa osobito u radu s mladima, s rubnim i posebnim skupinama vjernika, te na drugim podrujima evangelizacijskog poslanja upne i biskupijske zajednice. 179 Otvorenost i duh suradnje. Oslobaajui se duha zatvaranja i povlaenja te elitistikog izdvajanja, neka se vjernika drutva i pokreti vjernika laika otvaraju za suradnju u upnim zajednicama, za meusobno povezivanje i suradnju te za suradnju s drutvenim institucijama brige za ovjeka. Potiemo ih da svoj rad predstavljaju i kao drutveno koristan te da se povezuju i surauju sa srodnim udrugama te ustanovama civilnog drutva. Kroz meusobnu povezanost i suradnju lake e se ukljuivati i u drutvena i kulturna zbivanja te se afirmirati i kao subjekt drutvenog ivota. Na pomo e im u tome biti i biskupijski Centar za socijalna i drutvena pitanja, posebno kad je u pitanju suradnja na podruju zdravstva, odgoja i kolstva, politike, kulture i gospodarstva. 180 Ukljuivanje vjernikih drutava i pokreta vjernika laika u ivot upnih zajednica. upnici i drugi pastoralni djelatnici pozvani su lanove vjernikih drutava i pokreta ukljuivati u pastoralne strukture dijaloga i suodgovornosti u upi i u biskupiji te ih pozivati na pastoralne susrete na upnoj, meuupnoj i biskupijskoj razini kako bi se ukljuili u izradu pastoralnih programa i zauzetije sudjelovali u pastoralnim nastojanjima, osobito na onim podrujima koja su njima svojstvena ili blia. Takoer e pridonositi usklaivanju rada vjernikih drutava i pokreta kako bi unaprijedili njihovo uinkovitije pastoralno djelovanje, odgovorili razliitim pastoralnim potrebama i izbjegli zanemarivanje bilo kojeg podruja crkvenog ivota i prisutnosti u drutvu. upna pastoralna vijea pojedinih upnih zajednica trebaju se upoznati s radom i djelovanjem vjernikih drutava i pokreta vjernika laika nazonih na teritoriju njihove upe te su pozvana promicati, vrednovati i pomagati okupljanje i rad takvih drutava i pokreta u njihovoj upi. Istodobno neka ih nastoje integrirati u ivot upne zajednice, potujui pritom karizmu i posebnost svakog drutva i pokreta. Neka nastoje osigurati zastupljenost predstavnika drutava i pokreta u upnom pastoralnom vijeu u skladu s njihovim brojem i prisutnou u ivotu upe. Istodobno su pozvani poticati ukljuivanje upljana u vjernika drutva i pokrete vjernika laika kroz upoznavanje vjernika s njihovom karizmom i djelovanjem te kroz promicanje suradnje i integraciju vjernikih drutava i pokreta u evangelizacijska nastojanja unutar upnih zajednica i biskupije. Mogunosti doprinosa drutava i pokreta treba koristiti u upnom pastoralnom djelovanju te
27

Usp. ZKP, kan. 529, 2. 61

Ti si Krist za nas i za sve ljude Izjave i odluke Druge biskupijske sinode akovake i srijemske

na razini gradova, lokalnih sredina i itave biskupije. 181 Formacija lanova vjernikih drutava. Unutar duhovne i teoloko-pastoralne formacije koju vjernika drutva i pokreti organiziraju za svoje lanove neka ne zaputaju i to cjelovitije upoznavanje s naelima socijalnog nauka Crkve. Osim toga pozvani su u svoje programe uvrtavati i susrete, tribine, predavanja i seminare koji se organiziraju u upama, dekanatima i na biskupijskoj razini te unutar drugih pokreta i udruga. Na taj e nain pridonositi dodatnoj strunoj, pastoralnoj i duhovnoj izgradnji svojih lanova, promicati meusobno povezivanje drutava i pokreta, izmjenu iskustava i suradnju na dobrobit ire crkvene i drutvene zajednice. 182 Imenovanje duhovnika pojedinim drutvima te biskupijskog koordinatora udruga i pokreta. Biskup e u skladu s personalnim i drugim mogunostima nastojati to prije udovoljavati potrebama i molbama pojedinih vjernikih drutava i pokreta da im se dodijeli sveenik kao duhovnik i pomo u kontaktu sa irom crkvenom zajednicom. Nastojat e osigurati i osobu koja e na planu biskupije usklaivati rad svih vjernikih drutava i pokreta i svima zajedno pruati duhovnu asistenciju na razini biskupije, biti promicatelj njihove meusobne suradnje i zajednikog nastupa u razliitim inicijativama u biskupiji i u drutvenoj sredini te koordinator njihova djelovanja na podruju cijele biskupije. 183 Njegovanje uzajamne ljubavi i potovanja. Prezbitere pozivamo da paze da pod izlikom uvanja monolitnog jedinstva ne upadnu u mrtvilo i uniformnost. Naprotiv, neka otvaraju prostore izazovima Duha, prihvaaju znakove i izazove vremena te budu dinamini u apostolatu. S druge strane vjernika drutva i pokreti vjernika laika neka potuju pastirsku slubu prezbitera. Neka se klonu opasnosti apsolutiziranja vlastite karizme kao iskljuivog vida kranskog ivljenja te uvijek u vidu imaju cjelovito dobro Crkve. Napokon, svima je mjera u meusobnim odnosima ljubav za Kristovo djelo te meusobno crkveno zajednitvo i suradnja. Svi koji ele poticati i upozoravati na nedostatke crkvenog ivota i moralne nedostatke krana i drutva, kao i oni koji predvode zajednice, neka u sebi njeguju kakvou dijaloga u ljubavi te otvorenost i pouljivost Duhu Svetome. 184 Sva vjernika drutva i pokreti vjernika laika trebaju urediti svoj crkveno-pravni i drutveni status. 185 Neka statut vjernikog drutva i pokreta bude sastavljen u obliku koji je i svjetovno valjan, tj. uz potpuno obdravanje dravnih odredaba, tako da moe postii i dravne uinke. 186 Pastoralni djelatnici i biskupijske strukture pozvani su poticati i podravati osnivanje vjernikih drutava i katolikih pokreta te promicati njihovo djelovanje na naelima socijalnog nauka Crkve. 187 Vjernike udruge i pokreti pozvani su suraivati sa upnim zajednicama i meusobno se povezivati. 188 Poeljno je da vjernike udruge i pokreti svoj rad predstavljaju i kao drutveno koristan te se povezuju i surauju i sa srodnim udrugama te ustanovama civilnog drutva. 189 upnik je pozvan podupirati vjernika drutva koja djeluju na podruju njegove upe i ukljuivati ih u ivot i pastoralno djelovanje upne zajednice.

62

Ti si Krist za nas i za sve ljude Izjave i odluke Druge biskupijske sinode akovake i srijemske

190 upna pastoralna vijea pojedinih upnih zajednica trebaju se upoznati s radom i djelovanjem postojeih vjernikih drutava i pokreta vjernika laika u njihovoj upi i u itavoj biskupiji.

Crkva i kultura
191 Kultura je odraz vjere jedne sredine i jednoga naroda. Odnos svakog ovjeka i svakog naroda prema Bogu nuno se pretae u kulturu. Kultura je pokazatelj njegova odnosa prema Bogu Isusa Krista i ta ista kultura je ozraje koje oblikuje nadolazee generacije. Kranstvom proeti oblici kulturnog stvaralatva su jedan od najsnanijih oblika kranskog svjedoenja i istodobno jedan od najuspjelijih oblika evangelizacijskog djelovanja. Kranstvo koje se ne pretae u razliite oblike kulturnog stvaralatva nije potpuno prihvaeno niti ivljeno. 192 Izgradnja identiteta pastoralnih djelatnika snanom osjetljivou za idejna i drutvena strujanja te kulturu i znanost. Crkva akovaka i srijemska u svom je sinodskom promiljanju dola do zakljuka o potrebi izgradnje identiteta suvremenog pastoralnog djelatnika snanom osjetljivou za idejna i drutvena strujanja te kulturu i znanost. Svaki oblik obezvreivanja kulturnoga, znanstvenoga i uope intelektualnog pristupa drutvenoj i religioznoj stvarnosti suprotan je kranskom stavu. Druga biskupijska sinoda akovaka i srijemska smatra da je potrebno dodatno poraditi na izgradnji pozitivnog stava i potrebi zahtjevnosti s obzirom na izobrazbu pastoralnih djelatnika koji su kvasac evangelizacije Crkve te cjelokupnog drutvenog, politikog, gospodarskog i kulturnog ivota. Od buduih pastoralnih djelatnika je potrebno ve tijekom studija zahtijevati studijski pristup stvarnosti te od njih, uz poznavanje teoloko-pastoralnih disciplina, zahtijevati zanimanje za razvoj idejnih i kulturnih strujanja kao i poznavanje naslijeene lokalne duhovne i kulturne batine. Istodobno je potrebno poticati ih na prisutnost u drutvenim i kulturnim zbivanjima, na praenje suvremenih umjetnikih izriaja i ostvarenja na likovnom, literarnom, glazbenom, scenskom, filmskom i drugim podrujima umjetnikog i kulturnog ivota.28 Tu dimenziju valja njegovati i unutar trajnog obrazovanja pastoralnih djelatnika. 193 Odnos upnika prema kulturnoj batini upe. upnik je pozvan upoznati se s povijeu upe koja mu je povjerena, s drutvenim i kulturnim ivotom u njezinoj sredini te osobito s poznatim osobama iz kulturne prolosti mjesta i upe, s umjetnikom i kulturnom batinom mjesta i upe (arhivskom, etnografskom, likovnom). Uz uvanje naslijeene duhovne i kulturne batine, pozvan je na promicanje suradnje upe s postojeim kulturnim ustanovama i udrugama. 194 Kulturni sadraji u ivotu upne zajednice. Preporuuje se odravanje javnih tribina, seminara i savjetovanja u upi ili dekanatu i regiji s djelatnicima u drutvenom i kulturnom ivotu, s etnolozima i muzikolozima te drugim strunjacima o narodnom blagu i popijevkama,
28

Druga biskupijska sinoda upuuje pastoralne djelatnike na studij i djelovanje u skladu sa sljedeim dokumentima: Ivan Pavao II., Sekularizacija i evangelizacija u Europi danas, govor na zavretku Simpozija europskih biskupa, VSB 116 (1986) 1, str. 17-18; VSB 116 (1986) 2, str. 35-38; Pismo Ivana Pavla II. umjetnicima, GK, Zagreb 1999.; Papinsko vijee za kulturu, Promicati pastoral kulture, KS (Dokumenti 121), Zagreb 1999. 63

Ti si Krist za nas i za sve ljude Izjave i odluke Druge biskupijske sinode akovake i srijemske

o narodnoj kulturi, o razliitim pitanjima i temama drutvenog i kulturnog ivota te s podruja drutvenog nauka Crkve. Kulturno-umjetnika drutva s njihovom tradicijom i djelatnou mogu prigodno obogatiti upna liturgijska slavlja, kao i razliite puke pobonosti, to istodobno prua mogunost za evangeliziranje njihovih lanova i cjelokupnog njihovog rada. Osim toga kulturno-umjetnika drutva angairaju sve uzraste, pa tako prenose i uvaju tradicijsku kulturu koja je esto povezana s liturgijskom godinom i crkvenim ivotom. Od velike pomoi pri isticanju kranskih vrijednosti nazonih u umjetnosti i kulturi te u odgoju za izricanje vlastitog iskustva vjere kroz umjetnika ostvarenja je organiziranje predavanja, koncerata i izlobi. Osobito se preporuuje uporaba knjievnih i umjetnikih djela u razliitim oblicima navijetanja i odgoja u vjeri. Crkva je uvijek nastojala prepoznavati darove i sposobnosti mladih ljudi te je kroz svoj redoviti rad i financijskom pomou u granicama svojih mogunosti nastojala pomoi da se ti darovi razviju. Tako su darovi mnogih kasnijih umjetnika bili prepoznati najprije od pastoralnih djelatnika u okviru upne zajednice, te su mnoge osobe svoju umjetniku karijeru zapoele u upi. Mnoge od njih, na svoj su nain, svojim umjetnikim radom, uvelike pridonijele i evangelizaciji ire drutvene sredine te promicanju kranske kulture u drutvu. upa neka, stoga, nastoji barem jednom godinje organizirati koncert i izlobu u svojim prostorima. Svaka upna dvorana bi trebala barem jednom godinje biti istodobno i izlobena ili koncertna dvorana u kojoj e se predstaviti jedan umjetnik ili barem ueniki radovi s podruja kateheze na zadane teme, ostvarenja vezana uz odreeno razdoblje liturgijske godine, crkveni blagdan i sl. A svaka crkva bi trebala barem jednom godinje biti i koncertni prostor za jednog ili vie umjetnika, odnosno za jedan zbor, koji e na svoj nain obogatiti i osvjeiti redoviti ivot upne zajednice, biti poticaj upnom zboru za jo zauzetiji rad i poticaj mladim upljanima i djeci da razvijaju svoje darove i talente. Pritom treba, dakako, potovati pozitivne crkvene propise i odredbe o toj materiji.29 195 Otkrivanje darovitih mladih osoba te pomaganje i praenje njihova rasta. Hvale je vrijedna briga upnika i oko otkrivanja darovitih mladih osoba te njegovo pomaganje i praenje vjerskog, idejnog, duhovno-intelektualnog, umjetnikog i svakog drugog rasta njegovih upljana. Kako bi upne zajednice doista bile mjesto zajednikog ivota i suodgovornosti ministerijalnog i krsnog sveenstva, u ivot upe treba ukljuiti nositelje i suradnike u pojedinim podrujima drutvenog i kulturnog ivota. Od velike pomoi upi u ostvarenju povezanosti i suradnje s kulturnim i drutvenim ivotom bit e i orguljai, zborovoe, kao i profesori pojedinih grana znanosti i umjetnosti, spremni darovati svoje vrijeme za poduku iz sviranja, stranih jezika ili bilo kojeg drugog podruja. 196 Biskupijsko povjerenstvo za kulturu. Radi pruanja uinkovitije pomoi prezbiterima i drugim odgovornim osobama u razliitim crkvenim ustanovama kojima je, meu ostalim, povjerena i skrb za ouvanje kulturne batine, neka se osnuje posebno biskupijsko tijelo. Zadaa e mu biti da svojim znanjem i iskustvom pomogne u ouvanju i unapreenju crkvene kulturne batine.

29

Usp. ZKP, kan. 1210; Pismo Kongregacije za bogotovlje, Koncerti u crkvama od 5. studenoga 1987. 64

Ti si Krist za nas i za sve ljude Izjave i odluke Druge biskupijske sinode akovake i srijemske

197 uvanje kulturne batine. Na biskupijskoj i upnoj razini potrebno je napraviti detaljne popise postojee kulturne batine. Osim toga potrebno je razviti sustav uvanja pokretnog i nepokretnog povijesnog, kulturnog i umjetnikog blaga u svim crkvenim ustanovama. upe i druge crkvene ustanove koje nemaju prikladne uvjete za uvanje svoje kulturne batine, osobito ukoliko je ona izloena propadanju, dune su povjeriti je na uvanje Sredinjoj biskupijskoj i fakultetskoj knjinici, Sredinjem biskupijskom arhivu ili Dijecezanskom muzeju. im prilike budu dopustile neka se osigura i uredi i adekvatan izlobeni prostor za Dijecezanski muzej. Neka se uz Dijecezanski muzej osigura i prostor za prikladno uvanje umjetnike, kulturne i povijesne crkvene batine s podruja itave biskupije, osobito iz onih upa i drugih crkvenih ustanova koje nemaju uvjeta za to, te struna obrada, zatita i restauracija prikupljene grae. 198 upnik se treba upoznati s povijeu povjerene mu upe, s drutvenim i kulturnim ivotom dotine sredine, s podacima o poznatim osobama iz kulturne prolosti, s kulturnom, povijesnom i umjetnikom sakralnom i svjetovnom batinom upe i mjesta. 199 Uz uvanje naslijeene batine, upna je zajednica pozvana na promicanje suradnje s postojeim institucijama kulturnog i drutvenog ivota. 200 Preporuuje se da upa barem jednom godinje organizira izlobu, koncert, tribinu ili neki drugi kulturni, prosvjetni, znanstveni ili umjetniki sadraj. 201 Neka se upnici i odgovorne osobe na biskupijskoj razini pobrinu da se naprave detaljni popisi postojee povijesne i kulturne batine. 202 Sve crkvene ustanove trebaju uvati pokretnu i nepokretnu povijesnu, kulturnu i umjetniku batinu. One crkvene ustanove koje nemaju prikladne uvjete za uvanje svoje povijesne i kulturne batine, osobito ukoliko je ona izloena propadanju, mogu je u dogovoru s mjerodavnim osobama povjeriti na uvanje Sredinjoj biskupijskoj i fakultetskoj knjinici, Sredinjem biskupijskom arhivu ili Dijecezanskom muzeju.

Kranska dobrotvornost Caritas

203 Gospodin Isus Krist hodao je po zemlji inei dobro i postavio temeljnu zapovijed: Ljubi Gospodina Boga svojega svim srcem svojim, i svom duom svojom, i svim umom svojim. To je najvea i prva zapovijed. Druga, ovoj jednaka: Ljubi svoga blinjega kao sebe samoga (Mt 22,37-39). Ve u Pracrkvi je veoma prepoznatljiva bila upravo ta dimenzija: Doista nitko meu njima nije oskudijevao, jer koji bi god posjedovali zemljita ili kue, prodavali bi ih i utrak donosili i stavljali pred noge apostolima. A dijelilo se svakomu koliko je trebao (Dj 4,34-35). Kranska dobrotvornost rodila se ponajprije iz zajednitva molitve i lomljenja kruha. Karitativno djelovanje Crkve izvire tako iz euharistijskog zajednitva i iz njega crpi snagu i nadahnue. Ono pripada samoj naravi Crkve i prepoznatljivi je znak Boje spasenjske ljubavi i njegova ovjekoljublja na djelu.

65

Ti si Krist za nas i za sve ljude Izjave i odluke Druge biskupijske sinode akovake i srijemske

Usvajajui logiku Bojega dara, Crkva akovaka i srijemska eli da skrb za drutveno rubne i siromane u njezinoj sredini te kranska dobrotvornost, promicana i razvijana preko struktura Caritasa, bude prepoznatljivi izraz njezine vjere i njezina sinodskog opredjeljenja. 204 Objedinjavanje cjelokupnog karitativnog djelovanja unutar struktura Caritasa, transparentnost poslovanja i potivanje civilnog i crkvenog zakonodavstva. Na podruju akovake i Srijemske biskupije djeluju Caritas Biskupije akovo, u okviru Hrvatskog Caritasa, te Caritas za Srijem, u okviru Caritasa Biskupske konferencije sv. irila i Metoda. Strukture obaju Caritasa na teritoriju akovake i Srijemske biskupije potrebno je prilagoditi konkretnim prilikama. Cjelokupno karitativno djelovanje potrebno je to prije u potpunosti objediniti unutar struktura Caritasa i uskladiti s vaeim pravilima poslovanja te ga uiniti potpuno transparentnim. Svo karitativno djelovanje neka se takoer to prije u potpunosti uskladi s civilnim i crkvenim zakonodavstvom te Statutom Caritasa Biskupije akovo. Ravnateljstvo Caritasa je pozvano u potpunosti provoditi odredbe Statuta te bdjeti nad zakonitou i transparentnou sveg djelovanja u svim svojim sastavnicama. 205 Promicanje i razvoj volonterstva. Najvea snaga karitativnog djelovanja u biskupijskoj zajednici treba poivati na volontarijatu. Ulogu volontera u karitativnom radu moemo promatrati i definirati na tri razine: a. biskupijska kao uzor karitativnog rada prihvatljiv je talijanski model koji je naglaeno pastoralni te u svojim strukturama najvie ima volontera. Izrasta iz svijesti Kristovih uenika o vlastitoj suodgovornosti za ostvarenje poslanja Crkve; b. meuupna u animiranju javnosti za karitativni rad veliku e prednost imati volonteri prisutni u raznim strukturama civilnog drutva; c. upna u upnim karitativnim skupinama vodeu ulogu uz upnika kao koordinatora karitativnog djelovanja u upi, neka imaju volonteri koji poznaju socijalne prilike stanovnitva na podruju upne zajednice, surauju s lokalnim socijalnim ustanovama te uspijevaju pruiti uinkovitu pomo onima kojima je ona najpotrebnija. 206 Zaposlenici. Broj zaposlenih osoba u razliitim ustanovama Caritasa potrebno je svesti na nuan minimum i njihova redovita primanja osigurati iz vlastitih projekata. Nije doputeno zapoljavati novi personal bez prethodnog biskupovog pismenog doputenja i potivanja vaee biskupijske procedure. Zaposlenici u strukturama Caritasa pozvani su biti prvi promicatelji karitativnog evaneoskog duha u crkvenoj zajednici, iz kojega se raa i konkretno karitativno djelovanje. 207 upni karitativni odbor. U upama u kojima jo ne postoji, neka se to prije ustroji upni karitativni odbor. Jedan njegov predstavnik neka po mogunosti bude lan upnog pastoralnog vijea. lanovi upnog karitativnog odbora neka prate socijalne i drutvene prilike stanovnika na teritoriju upe. Neka promiu svijest solidarnosti i ljubavi za potrebne te potiu i organiziraju konkretne ine i akcije kranske dobrotvornosti unutar upne zajednice, pomaui socijalno najugroenijim obiteljima i pojedinim osobama u vlastitoj sredini, a viak usmjeravaju preko struktura Caritasa i u druge sredine na podruju biskupije i izvan nje. 208 Socijalno zagovaranje u lokalnoj sredini. Vana dimenzija karitativnog djelovanja su suradnja s razliitim drutvenim ustanovama brige za ovjeka, socijalno zagovaranje, promicanje dobrotvornosti unutar razliitih gospodarskih subjekata i koordinacija pomoi u

66

Ti si Krist za nas i za sve ljude Izjave i odluke Druge biskupijske sinode akovake i srijemske

vidu ostvarenja razliitih karitativnih projekata. U tom smislu se preporuuje tjenja suradnja s Biskupijskim centrom za drutvena i socijalna pitanja. 209 Duhovna pomo, lijeenje besmisla, savjetovalini rad, hospicijska djelatnost. U promicanju razliitih karitativnih projekata neka se ne zaboravi da ovjek ne ivi samo o kruhu (usp. Pnz 8,3; Mt 4,4; Lk 4,4; Iv 6). S jedne se strane susreemo s rastuom sekularizacijom, s porau praktinog materijalizma i vjerskog indiferentizma, a s druge strane, osobito na podruju nae biskupije, s ozbiljnim gospodarskim potekoama, s razliitim psihikim poratnim optereenjima te s poljuljanim povjerenjem u ovjeka i u institucije. Posljedice toga su rast ivotnoga besmisla, duhovna dezorijentiranost i praznina, porast razliitih oblika ovisnosti i drugi socijalni problemi. Kranska ljubav zahtijeva preventivni rad, pomo u rjeavanju i ublaavanju potekoa, buenje smisla i povjerenja u Boga i u ovjeka, rad na saniranju mnogobrojnih branih i obiteljskih potekoa, savjetovalini rad, pomo u obiteljskom odgoju, pomo u brizi za stare i bolesne osobito umirue lanove obitelji. Potrebno je da se Caritas u svom radu sve vie orijentira i na pruanje pomoi na navedenim podrujima drutvenog i obiteljskog ivota. 210 Integracija Caritasa u pastoralno djelovanje unutar biskupijske zajednice. Caritas je pastoralno tijelo jedne mjesne Crkve. Stoga je potrebno Caritas sa svim njegovim strukturama snanije integrirati u cjelokupno pastoralno djelovanje unutar biskupijske zajednice te osigurati trajnu uinkovitu suradnju struktura Caritasa i razliitih pastoralnih tijela unutar Biskupijskog pastoralnog centra. Na taj e se nain osigurati da karitativno djelovanje bude uinkoviti odgovor na pastoralne potrebe i izazove koji se pojavljuju u naoj mjesnoj Crkvi. 211 Permanentna formacija djelatnika i suradnika. Kvalitetan i kranski prepoznatljiv karitativni rad pretpostavlja trajnu i sustavnu, ponajprije duhovnu, izgradnju svih djelatnika i suradnika Caritasa na upnoj, meuupnoj i biskupijskoj razini. Uz duhovnu izgradnju, neka se vodi rauna i o potrebnoj pastoralnoj i strunoj formaciji svih djelatnika i suradnika. Sve volontere i zaposlenike Caritasa treba nastojati upoznati s temeljnim naelima socijalnog nauka Crkve, osobito s kranskim znaenjem kreposti solidranosti i supsidijarnosti te preferencijalne opcije za siromane. 212 Struna formacija zaposlenika. Ravnateljstvo Caritasa neka vodi rauna i o strunoj osposobljenosti svojih djelatnika, a na osobit nain svih svojih zaposlenika. Neka o tome planski vodi rauna i biskupu blagovremeno iznosi svoje prijedloge s obzirom na potrebe za specijaliziranim osobama i dodatnom strunom formacijom svojih djelatnika. 213 Odgoj svih vjernika za kransku dobrotvornost. Kroz redovito evangelizacijsko djelovanje, liturgijsko-molitveni ivot i upnu katehezu treba poticati i podravati svijest svih vjernika o kranskoj dobrotvornosti kao bitnoj dimenziji kranske vjere i ivota te poticati ine osobne dobrotvornosti. Potrebno je u razliite karitativne projekte kao subjekte i nositelje ukljuivati i razliite katehetske, pastoralne i molitvene skupine u upi, poevi od mladih i djece, preko odraslih do starijih osoba. Karitativna skupina i strukture Caritasa e u takvim projektima uvijek zadrati ulogu strune pomoi, koordinacije i potrebne supervizije. 214 Financiranje rada Caritasa. Zbog ogranienih ekonomskih mogunosti Biskupije i pojedinih upnih zajednica, Caritas se mora osloniti na karitativno animiranje vjernika, gospodarskih i politikih subjekata, na suradnju s drutvenim socijalnim strukturama i ustanovama te na socijalno zagovaranje. No, budui da je Caritas pastoralno tijelo Crkve

67

Ti si Krist za nas i za sve ljude Izjave i odluke Druge biskupijske sinode akovake i srijemske

akovake i srijemske, koje treba biti integrirano i u njezino pastoralno djelovanje, Ekonomat Biskupije te upne zajednice trebaju, u skladu s vlastitim mogunostima, dio svojih sredstava odvajati i kao pomo za realizaciju razliitih karitativnih projekata biskupijskog, odnosno upnog Caritasa. 215 U upama u kojima jo ne postoji, potrebno je to prije ustrojiti upni karitativni odbor. Kroz redovito evangelizacijsko djelovanje treba razvijati svijest svih vjernika da su dobrotvornost i karitativno djelovanje bitna dimenzija kranske vjere i ivota. 216 Odgovorne su osobe pozvane voditi rauna o redovitoj duhovnoj, pastoralnoj i strunoj formaciji svih djelatnika i suradnika u karitativnom djelovanju na podruju biskupije. 217 Cjelokupno karitativno djelovanje u biskupiji treba to prije u potpunosti objediniti unutar Caritasa Biskupije akovo, uskladiti s njegovim statutom i postojeom praksom poslovanja.

Ekumenizam nezaobilazni put dijaloga

218 akovaka i Srijemska biskupija, svjesna je svoga geografskog poloaja i ekumenske tradicije koju njeguje. Kroz drugu polovinu 19. stoljea biskupiju je vodio biskup J. J. Strossmayer, koga se s pravom moe nazvati preteom ekumenskog duha i nastojanja u krilu Katolike Crkve. Gotovo sto godina poslije Strossmayerovih intervenata na Prvom vatikanskom saboru, taj duh i nastojanje bili su zapisani u dokumentima Drugog vatikanskog sabora. Biskup Strossmayer je majku svih crkava u naoj biskupiji, katedralu, posvetio Slavi Bojoj, jedinstvu Crkava, slogi i ljubavi naroda svoga. U katedrali je sagradio i oltar sv. irila i Metoda te u otvorenu knjigu upisao rijei iz Isusove velikosveenike molitve: Sveti Ote, uzdri u ime tvoje sve one koje si mi darovao, da budu jedno kao to smo mi medjusobno jedno (Iv 17,21) i rijei apostola Pavla: Isus je mir na; on nas razdvojene u jedno spojio, on zid, koji nas razdrui, poruio; on svakomu razkolu medju nami konac uinio po otajstvu pti svoje (Ef 2,14). Tako nam je u batinu, kao trajnu zadau, ostavio da uspostavljamo ekumenski dijalog i suradnju s drugim kranskim Crkvama i, uope, dijalog s ljudima razliitih svjetonazora. Osobitu vrijednost u toj ekumenskoj batini i tradiciji ima duga povijest molitvene osmine za jedinstvo krana u Kapucinskoj crkvi sv. Jakova, apostola, u Osijeku, koja je postala nadahnuem za cjelokupno ekumensko gibanje i nastojanje u itavoj akovakoj i Srijemskoj biskupiji. 219 U novonastalim drutveno-politikim i poratnim okolnostima, Crkva akovaka i srijemska eli osnaiti te razvijati ekumenski duh i suradnju prema temeljnim odrednicama to su ih postavili Drugi vatikanski sabor i pokoncilski ekumenski dokumenti. Ekumenski otvoren i dijaloki stav Crkve proizlazi iz nauma o spasenju to ga je Bog poduzeo zapodijevajui razgovor s ovjekom i ljudskim rodom. Krist je taj razgovor tako postojano vodio da je, nadvladavajui smrt, za ovjeka umro na kriu, da bi nam, uskrsnuvi od mrtvih, otvorio trajni obzor ivota. Da se ta rasporedba o ovjekovu spasenju i ivotu nastavi, Krist je u svijet poslao Crkvu, ovlastio je za to poslanje i opremio snagom Duha Svetoga.

68

Ti si Krist za nas i za sve ljude Izjave i odluke Druge biskupijske sinode akovake i srijemske

Kristova Crkva eli tim evaneljem ispunjati svijet i danas. No, meu kranskim Crkvama s vremenom su se pojavili duboki raskoli i podijeljenost, osobito oni nastali u 11. i 16. stoljeu. Crkvena se razdijeljenost izravno protivi Bogu i ostavlja dojam kao da je sam Krist razdijeljen. U sveobuhvatnom poslanju Crkve razdijeljenost se oituje kao gruba i bezobzirna sablazan, i kao takva ona teti, usporava ili ak onemoguuje djelo evangelizacije. Promiljajui strogo teoloki, razdijeljenost meu kranima prijei Crkvu da ostvari puninu sebi vlastita katolitva, i u svakom pogledu oteava da Crkva izrazi puninu svog katolitva u stvarnom ivotu. S druge strane, Katolika je Crkva silno ponukana poraditi na kranskom jedinstvu, jer su u rastavljene brae mnoga i izvrsna milosna i spasenjska dobra i darovi to ih Duh Sveti izvodi, a od kojih Crkva ivi i saziuje se. To pak, i sve ono to je kod drugih krana iskonsko i nepatvoreno, ne samo da moe izgraivati katolike i prosvijetliti crkveni identitet i poslanje, nego moe pomoi da se potpunije dosegne i samo otajstvo Krista i Crkve. Premda se Crkva akovaka i srijemska, uostalom, kao i cijela domovina Hrvatska, jo uvijek duhom i tijelom oporavljaju od teke ratne agresije, ona upravo u gornjim teolokim datostima nalazi uporite da se unato svemu, pa i protiv nade u zdravu ekumenskom duhu lati posla oko pomirenja, da uspostavlja dijalog i gradi primjerene odnose i suradnju s drugim Crkvama i kranskim zajednicama. 220 Poznavati i ivjeti vjeru vlastite Crkve. Ekumenski dijalog pretpostavlja da se poznaje i ivi vlastitu vjeru i crkvenost. Oivljavanje i promicanje ekumenskih nastojanja zahtijeva, zato, od svih lanova akovake i Srijemske biskupije snano promicanje rasta u osobnoj vjeri, snaenje molitveno-liturgijskog ivota i vjernike suodgovornosti u vlastitoj upnoj zajednici i u itavoj biskupiji. Izgraena svijest da se pripada vlastitoj Crkvi i narodu, potie ljubav i potovanje prema drugima, te omoguuje da se uoi i vrednuje bogatstvo to se nalazi u drugim kranskim tradicijama i kulturama. Biti u Bogu te biti uvren i vjerniki zauzet u svojoj crkvenoj zajednici, poboljava odnose s drugima, uklanja predrasude i najizravnije pridonosi da se otvore svi mogui putovi dijaloga i suradnje te gradi ekumenizam. 221 Molitvena osmina za jedinstvo krana i vanost molitve za kransko jedinstvo. U svim upama u biskupiji potrebno je oivjeti molitvenu osminu za jedinstvo krana ili je uvesti ukoliko ona jo uvijek ne postoji. Poeljno je da se osmina odrava u razliitim kranskim zajednicama i da se tom prigodom pojedine kranske Crkve i zajednice bolje predstave jedne drugima. 222 Regionalna sluba kranskog jedinstva. Potiemo da se na podruju akovake i Srijemske biskupije osnuju tijela koja e povezivati ekumenska nastojanja u pojedinim regijama, poput onoga ve osnovanog u Osijeku: Ekumenska koordinacija za osjeku regiju sastavljena od predstavnika Katolike crkve te Crkava i crkvenih zajednica lanica Konferencije europskih Crkava (KEK). Njihova je zadaa promicati uzajamno upoznavanje i dijalog na lokalnoj razini, organizirati i koordinirati molitvene susrete i suradnju na onim podrujima na kojima je ta suradnja mogua. Pritom valja biti strpljiv, ii korak po korak i trajno otkrivati nove oblike kako zajedniki moliti, svetkovati blagdane i suraivati. Suradnja je poeljna i mogua na karitativnom, socijalnom, kulturnom i odgojnom podruju, osobito pak kad se grade i obnavljaju crkvena zdanja, obnavljaju razorena podruja, ureuje okoli, zbrinjavaju bolesni, siromani i beskunici. 223 Susreti i meusobno upoznavanje. Vjernicima je potrebno omoguiti da bolje upoznaju povijest, nauk, predaju, stegu i batinu, vjersku kulturu, obrede i obiaje, sve ono to je

69

Ti si Krist za nas i za sve ljude Izjave i odluke Druge biskupijske sinode akovake i srijemske

vlastito i to se ivi u drugim Crkvama. Vjernicima valja ukazati na zajedniku kransku batinu i obrazloiti im ono to nam je razliito i kako je do pojedinih razlika dolo. Preporuuje se, stoga, odravati seminare, predavanja, tribine, susrete, ponuditi primjerene knjige, pozivati vjerske slubenike da predstave svoje zajednice, uiti mlade upoznavati i uvaavati druge te upriliavati povremene zajednike susrete za njih. U tom smislu kao zdrav pristup valja istaknuti molitvene susrete u duhu ekumenske zajednice iz Taiza koji primjerno odgajaju mlade da prihvaaju druge, i da istodobno njeguju vlastiti identitet. Za meusobno upoznavanje neka se koriste i mogunosti koje pruaju razliita sredstva drutvenog priopavanja. 224 Vana uloga prezbitera u ekumenskom dijalogu. U promicanju ekumenskoga duha veoma vanu ulogu imaju prezbiteri i biskupi. Prezbiter je pozvan prednjaiti, prvi biti snoljiv, pokretati inicijative, predlagati i s vjernicima ih ostvarivati, podravati poticaje koji dolaze od vjernika. Pozvan je obrazlagati tko su drugi krani i upoznavati svoje upljane da postoje i druge zajednice. U odreenim prigodama pozvan je progovoriti o njihovoj povijesti, vjeri, nauci, oznakama, o onome to nam je zajedniko i razliito, upozoravati vjernike da razlikuju vjersko od nacionalnog itd. Prezbiter je prvi pozvan ekumenski misliti i djelovati, uiti snoljivosti, opratanju, odricanju, obraenju i istinoljubivosti. Sve to pomae da se uklone meusobne predrasude, koje valja brisati, odbaciti i razgraivati. 225 Dijalog kao trajna zadaa na ekumenskom putu. Dijalog vodi prema boljoj i drukijoj budunosti. Dijalog ne samo da spada na kransko uvjerenje, nego on danas postaje znakom po kome se kranin prepoznaje u svoj svojoj predanosti, i to predanosti Bogu koji je u Isusu Kristu uao u dijalog s cjelokupnim ovjeanstvom. U ekumenskom dijalogu se polazi s ravnopravnog stajalita, i dok se razgovara valja uvijek biti svjestan da dijalog s drugima nikada nije monolog. Zato ekumenski razgovori, kao i seminari i predavanja, mogu pomoi mijenjati i sam nain miljenja, a to e dobro doi i kad se razgovara o razlikama u teolokom nauku. Uvijek valja poi od onoga to je pozitivno kod drugih. Treba stvarati pozitivno ozraje i ustrajno traiti to povezuje krane. Ekumenski dijalog iskljuuje svaki prozelitizam i irenizam koji relativizira doktrinarne postavke. To isto vrijedi i za meureligijski dijalog. Povijest i politika, kao i nedovoljno razlikovanje te poistovjeivanje vjerskog i nacionalnog elementa, esto su, naalost, razdvajali ljude i oteavali ekumenski dijalog na naim prostorima. Ekumenski dijalog e i u budunosti nailaziti na potekoe sve dok se u svijesti ljudi ne nadiu negativna iskustva, predrasude i krivi stavovi. Iako prolost i negativna iskustva steena kroz ratna stradanja odreuju konkretne korake u ekumenskoj suradnji i dijalogu, ona ipak ne umanjuju snagu Isusove molitve da svi budu jedno i snagu njegova zahtjeva za kranskim jedinstvom. 226 Molitva za oprotenje i za pripadnike drugih Crkava. Potekoe u ekumenskim odnosima, nastale razdvajanjem i sukobima, osobito iskustvom traginih ratnih stradanja, potrebno je ublaavati i iscjeljivati, prije svega, iskrenim kranskim stavom i molitvom. Zajedniki molitveni susreti koje predvode pastiri Katolike Crkve i Srpske Pravoslavne Crkve, gotovo terapijski nadahnjuju i potiu sve vjernike da oproste, da preuzmu stvarne odgovornosti za nastale nepravde te izraze volju izgraivati drutvenu i kulturnu snoljivost i kransko zajednitvo.

70

Ti si Krist za nas i za sve ljude Izjave i odluke Druge biskupijske sinode akovake i srijemske

227 Ekumenska dimenzija kolskog vjeronauka i odgoja kroz upnu katehezu. Vaan doprinos ekumenizmu moe i treba dati kolski vjeronauk. Njegova je zadaa upoznavati prvenstveno sa sadrajima vjere vlastite Crkve, a to je neophodan preduvjet ekumenizma. Iako je kolski vjeronauk konfesionalan, u njegovu planu i programu je upoznavanje s vjerom i tradicijom i drugih kranskih Crkava te kranskih zajednica kao i ekumenski pristup njihovoj teolokoj i liturgijsko-molitvenoj batini. Hrvatski nacionalni obrazovni standard olakava i potie ekumensku dimenziju kolskog vjeronauka te suradnju katolikih kolskih vjerouitelja s vjerouiteljima iz drugih Crkava i kranskih zajednica. Katoliki vjerouitelji u kolama neka te mogunosti rado koriste i ostvaruju plodnu suradnju s vjerouiteljima drugih kranskih konfesija u kolama, promiui ekumenski duh i suradnju. 228 Ekumenska skupina u upi. Poeljno je da se u upnim zajednicama, osobito u konfesionalno mjeovitim sredinama, ustroji upna ekumenska skupina, sastavljena od praktinih vjernika, koji e u upi promicati ekumenski duh te poticati i provoditi ekumenske zamisli i pothvate vlastite upne zajednice. Ulogu koju ima regionalna ekumenska koordinacija, ekumenska e skupina preuzeti u vlastitoj sredini. Veliki doprinos na tom planu mogu pruiti i vjernika drutva te pokreti. 229 Biskupijsko ekumensko vijee i biskupijski povjerenik za ekumenizam. U biskupiji treba osnovati Biskupijsko ekumensko vijee koje e promicati cjelokupno ekumensko djelovanje u biskupiji te istodobno koordinirati, poticati i podravati razliite inicijative katolikih predstavnika u regionalnim ekumenskim koordinacijama, sastavljenima od predstavnika razliitih kranskih Crkava i kranskih zajednica koje su prisutne u pojedinoj regiji. Na njegovu elu neka bude biskupijski povjerenik za ekumenizam.30 Biskupijski povjerenik e se brinuti da u godinjim pastoralnim planovima i kalendarima na biskupijskoj i dekanatskoj razini svoje mjesto nau i programi ekumenskog karaktera te formativni susreti za lanove upnih ekumenskih skupina i suradnike na podruju ekumenskog dijaloga i suradnje. 230 Specijalizacija iz ekumenske teologije na Katolikom bogoslovnom fakultetu u akovu. Vaan doprinos u promicanju ekumenizma na naim prostorima oekuje se od novoustanovljenog Katolikog bogoslovnog fakulteta u akovu u sastavu Sveuilita J. J. Strossmayera u Osijeku, osobito od njegove katedre ekumenske teologije te specijalizacije iz ekumenske teologije koju nudi ta katedra. 231 Biskupijski centar za ekumenizam J. J. Strossmayer. Preporuuje se da u suradnji s katedrom za ekumensku teologiju Katolikog bogoslovnog fakulteta u akovu bude osnovan i Biskupijski centar za ekumenizam J. J. Strossmayer. Centar bi trebao studijski, na znanstvenoj biblijskoj, teolokoj i kulturnoj razini, istraivati ekumenske sadraje te promicati i koordinirati ekumenske inicijative, suradnju i dijalog s drugim kranskim konfesijama na podruju akovake i Srijemske biskupije, pa i ire. 232 Kroz redovito pastoralno djelovanje i upnu katehezu potrebno je razvijati ekumensku svijest, promicati molitvu za jedinstvo Crkava te redovito slaviti molitvenu osminu za jedinstvo krana. Hvale je vrijedno osnovati i ekumensku skupinu u upi.
30

Usp. Papinsko vijee za promicanje jedinstva krana, Direktorij za primjenu naela i normi o ekumenizmu, IKA (Dokumenti, knjiga 3), Zagreb 1994., br. 41-42. 71

Ti si Krist za nas i za sve ljude Izjave i odluke Druge biskupijske sinode akovake i srijemske

233 Poeljno je da se u sredinama u kojima je mogue molitvena osmina za jedinstvo krana organizira u suradnji i s drugim Crkvama te crkvenim zajednicama koje su lanice Konferencije europskih Crkava. 234 U sredinama u kojima postoje odreeni oblici suradnje izmeu razliitih Crkava i kranskih zajednica, poeljno je ustrojiti i regionalnu slubu kranskog jedinstva koja e promicati uzajamno upoznavanje i dijalog na lokalnoj razini, organizirati i koordinirati molitvene susrete te suradnju na onim podrujima na kojima je ta suradnja mogua. 235 Preporuuje se da u suradnji s katedrom za ekumensku teologiju Katolikog bogoslovnog fakulteta u akovu bude osnovan i Biskupijski centar za ekumenizam J. J. Strossmayer. Zadaa centra treba biti istraivanje ekumenskih sadraja, promicanje i koordinacija ekumenskog i teolokog dijaloga te promicanje suradnje i zajednikih inicijativa s drugim kranskim konfesijama na podruju akovake i Srijemske biskupije i ire.

Sredstva drutvenog priopavanja u evangelizacijskom poslanju Crkve

236 Prva je i najvanija zadaa Crkve u svakom vremenu i kulturi uprisutniti osobu Isusa Krista i djelatno nastojati da njegova spasenjska poruka prome konkretnog ovjeka i drutvenu zajednicu. To nije ogranien, nego trajni proces i glavna djelatnost Crkve i svakog njezinog lana u svakom vremenu i podneblju. Suvremena sredstva drutvenog priopavanja i njihove neograniene mogunosti predstavljaju velik izazov i nameu nove zadae Crkvi akovakoj i srijemskoj u njezinu navijetanju, te joj omoguuju snanije meusobno povezivanje, olakavaju unutarcrkvenu komunikaciju i dijalog kao i dijalog s drutvenom sredinom. 237 Koritenje mogunostima koje nude suvremena sredstva drutvenoga priopavanja u evangelizacijskom poslanju Crkve. Crkva akovaka i srijemska dola je kroz sinodsko promiljanje do spoznaje da se od nje oekuje izlazak iz iskljuivo tradicionalnih oblika navijetanja evanelja i pastoralnoga djelovanja te da se poslui mogunostima koje joj nude sredstva drutvenoga priopavanja.31 Namee joj se i potreba izrade pastoralnog plana u biskupiji i s obzirom na sredstva drutvenog priopavanja. Planiranje obuhvaa formaciju osoba za aktivno sudjelovanje u radu sa sredstvima drutvenog priopavanja (osobito vjernika laika); plan suradnje s postojeim civilnim sredstvima drutvenog priopavanja, pastoral djelatnika u sredstvima drutvenog priopavanja te pastoralni plan za svaki pojedini medij; osiguranje izvora financiranja i druge elemente. Pastoral sredstava drutvenog priopavanja nije iskljuivo na brizi samo nekim viim institucijama (biskupu, sredinjim biskupijskim ustanovama, izdavakim kuama, novinarima) nego svim pastoralnim djelatnicima i vjernicima. Vjernici su pozvani da slono i po planu nastoje da se sredstva drutvenog priopavanja bez oklijevanja i s najveim marom prema potrebama vremena i prilika djelotvorno upotrijebe u mnogobrojnim djelima

31

Usp. ZKP, kann. 779; 822, 1-3; Papinsko vijee za drutvena obavijesna sredstva, Crkveni dokumenti o internetu, IKA (Dokumenti, knjiga 7), Zagreb 2002. 72

Ti si Krist za nas i za sve ljude Izjave i odluke Druge biskupijske sinode akovake i srijemske

apostolata32. Smatrajui sredstva drutvenog priopavanja vrijednim i djelotvornim sredstvom navijetanja evanelja u suvremenom svijetu, Crkva akovaka i srijemska eli razvijati put vee i kvalitetnije uporabe sredstava priopavanja u ostvarenju svoga evangelizacijskog poslanja. S tom svrhom, u okviru Biskupijskog pastoralnog centra djeluje poseban Odjel za medijski pastoral. 238 Povjerenstvo za medije. Biskupijski tiskovni ured osnovan je 2001. godine. U okviru budueg Biskupijskog pastoralnog vijea bit e potrebno ustrojiti povjerenstvo za medije, koje e razraditi pastoralni plan za razliite vrste sredstava drutvenog priopavanja i njihov doprinos unutarcrkvenoj komunikaciji, evangelizaciji, te dijalogu biskupijske zajednice s drutvenom sredinom. Biskupijski tiskovni ured neka povede brigu o usvajanju jednog kvalitetnog raunalnog programa u svim upama i drugim biskupijskim ustanovama u vidu pomoi pri obavljanju upnih administrativnih poslova te bre, jednostavnije i jeftinije unutarbiskupijske komunikacije. Izbor toga programa neka po mogunosti bude u dosluhu s drugim biskupijama hrvatskog govornog podruja. Pri tom je potrebno voditi rauna i o tome da se osigura i trajno kvalitetno praenje te dorada izabranoga programa. 239 upa i sredstva drutvenog priopavanja. upa je pozvana u okviru upnog pastoralnog vijea promiljati o stanju i vanosti vjerskih medija, posebno pisanih, u svojoj sredini te donositi konkretne odluke za svoju sredinu. Posebnu pozornost treba posvetiti formaciji suradnika za rad u sredstvima drutvenoga priopavanja. upa neka jednom svom lanu povjeri ulogu kontakt-osobe sa sredstvima drutvenoga priopavanja, kako crkvenim tako i svjetovnim. Vaan oblik rada u upnoj zajednici neka bude trajni medijski odgoj vjernika. Potrebno je trajno raditi na podizanju kulture itanja te redovitijega praenja vjerskoga programa na radiju i televiziji. Zato je dobro iskoristiti Svjetski dan sredstava drutvenog priopavanja, upriliiti tjedan medija u upi i obogatiti ga razliitim sadrajima (tribine, izlobe, predstavljanja knjiga i drugih tiskovina, razgovori). upna zajednica treba nastojati da svaka obitelj u upi bude pretplaena barem na jedan vjerski asopis. Pozvana je pronai u svojoj sredini prikladnu osobu koja e preuzeti brigu oko narudbe i raspaavanja vjerskog tiska. Susrete s odraslima i s roditeljima treba koristiti takoer i za odgoj za kritiko vrednovanje ponuda u sredstvima drutvenog priopavanja, napose televiziji, kako bi oni mogli pravilno odgajati mlae generacije. 240 Pokretanje biskupijskog glasila i promicanje sredstava drutvenog priopavanja na biskupijskoj razini. Druga biskupijska sinoda podrala je ideju o izdavanju biskupijskih novina, koje bi mogle biti izdavane i distribuirane zasebno ili u suradnji s nekim crkvenim ili drutvenim novinama. Veoma korisnim smatra preporuivanje Vjesnika akovake i Srijemske biskupije vjernicima laicima, a osobito vjerouiteljima, lanovima upnih vijea i drugim upnim suradnicima.

32

Usp. Inter mirifica, dekret Drugoga vatikanskog sabora o sredstvima drutvenog saobraanja, KS, Zagreb 1993., 13; Papinski savjet za sredstva javnog priopavanja, Aetatis novae, pastoralna uputa o drutvenoj komunikaciji, KS (Dokumenti 98), Zagreb 1992., br. 16-19. 73

Ti si Krist za nas i za sve ljude Izjave i odluke Druge biskupijske sinode akovake i srijemske

Biskupijska e zajednica poticati i stimulirati otvaranje crkvenih knjinica u kojima e vjernicima biti ponuene crkvene tiskovine, medioteke kranskog sadraja i sl. Poticat e i podravati izdavanje upnih i drugih tiskovina, religiozno glazbeno i slikovno stvaralatvo te producentsku djelatnost kranskog sadraja. Poticat e takoer koritenje mogunosti koje nude elektronski mediji, osobito internet, u meusobnom unutarbiskupijskom i meubiskupijskom povezivanju, u komunikaciji izmeu razliitih biskupijskih tijela i ustanova na svim razinama, u razliitim oblicima navijetanja radosne vijesti te u cjelokupnom evangelizacijskom radu i poslanju. 241 Informatizacija svih upnih ureda i elektronsko opismenjavanje svih pastoralnih djelatnika. Druga biskupijska sinoda, imajui u vidu vanost suvremenih elektronskih sredstava drutvenog priopavanja i njihove velike mogunosti, smatra da svaka upa treba posjedovati raunalo, te da prezbiteri i pastoralni djelatnici trebaju biti prikladno osposobljeni za razmjenu informacija i elektronskim putem. 242 Prezbiteri i drugi pastoralni djelatnici trebaju biti osposobljeni za koritenje elektronskih sredstava drutvenog priopavanja te tehnikih pomagala koja im mogu pomoi u njihovom pastoralnom radu. 243 upa treba posjedovati raunalo te se truditi da nabavi i druga suvremena nastavna i tehnika pomagala korisna za katehizaciju i pastorlni rad te voenje upne administracije, u skladu sa svojim potrebama i mogunostima. 244 Veoma se potie da upa izdaje svoj informativni letak ili upni list. 245 upna zajednica treba imati svog redovitog dopisnika, koji je ujedno i kontakt-osoba za komunikaciju sa sredstvima drutvenoga priopavanja, bilo crkvenih bilo svjetovnih, a osobito s Biskupijskim tiskovnim uredom. 246 Poeljno je da upa pronae prikladnu osobu koja vodi brigu oko narudbe i raspaavanja vjerskog tiska. 247 Odgovorne osobe na biskupijskoj razini pozvane su poduzimati korake za to skorije elektronsko povezivanje itave biskupije te razmjenu informacija i podataka elektronskim putem.

74

Ti si Krist za nas i za sve ljude Izjave i odluke Druge biskupijske sinode akovake i srijemske

Postavih vas da idete i rod donosite, i rod va da ostane (Iv 15, 16). Kako ne biti zahvalni Bogu to su, u godinama poslije Drugoga vatikanskog sabora, vjernici svjetovnjaci muevi i ene stekli vrlo jasnu svijest o svojemu krtenikom dostojanstvu i o svojoj krtenikoj odgovornosti? Nikada Kristov uenik nee dostatno gajiti svijest vlastitoga identiteta. Na njemu, naime, oblikuje svoje poslanje. Postoje, zapravo, temeljni upiti na koje valja neprestano odgovarati: to sam uinio sa svojim krtenjem i potvrdom? Je li Krist uistinu sredite mojega ivota? Nalazi li molitva prostora u mojoj svakodnevici? ivim li svoj ivot kao poziv i poslanje? Bog na poetcima treega tisuljea sve vjernike, a na poseban nain svjetovnjake, poziva na obnovljeni misionarski polet. Misije nisu nekakav dodatak kranskome pozivu. Naprotiv, kranski je poziv po svojoj naravi, kae Drugi vatikanski sabor, poziv na apostolat (usp. Apostolicam actuositatem, 2). Predraga brao i sestre, treba vas Crkva, koja je u Slavoniji i Srijemu! Nakon tekih vremena rata, to je u stanovnicima ovoga kraja ostavio duboke i jo uvijek neizlijeene rane, zalaganje za pomirbu, solidarnost i drutvenu pravdu zahtijeva hrabrost pojedinaca proetih vjerom, otvorenih bratskoj ljubavi, osjetljivih na obranu dostojanstva osobe stvorene na sliku Boju. (Papa Ivan Pavao II., 7. lipnja 2003. u Osijeku)

75