Ustroj Biskupijske Zajednice U Službi Evangelizacijskog Poslanja

Ti si Krist za nas i za sve ljude Izjave i odluke Druge biskupijske sinode akovake i srijemske
USTROJ BISKUPIJSKE ZAJEDNICE upna zajednica

a. Pastoral upne zajednice
554 upa je temeljna ustanova u organizacijskoj strukturi Crkve te temeljna stanica zajednitva kranskog ivota, tj. nosea ustrojbena jedinica i jezgra pastoralnoga djelovanja Crkve. Ekleziologija zajednitva, osobito zbog prilika suvremenoga naina ivota, a na temelju koncilskoga shvaanja Crkve, zahtijeva i odreene obnoviteljske korake u oblikovanju i organiziranju ivota unutar pojedinih upnih zajednica. Korjenita obnova kranskog tkiva samih crkvenih zajednica1 nezaobilazno se mora odnositi i na upne strukture. ini se tako da je perspektiva obnovljenoga lika upe upravo njezino oblikovanje kao zajednice manjih zajednica2. Nekoliko je glavnih karakteristika upnoga pastoralnoga djelovanja koje govore u prilog ovakvom eklezijalnom shvaanju i praktinome oblikovanju upe: a. veliina upne zajednice i potreba osobnoga pristupa u pastoralnom radu; b. suvremena diferencijacija potreba vjernika i razvijanje tzv. sektorskoga pastorala; c. mogunosti i potreba ukljuivanja vjernika laika u raznolika podruja pastoralnoga djelovanja. Druga biskupijska sinoda akovaka i srijemska prepoznaje vrijednost i vanost upe kao temeljne strukture pastoralnog djelovanja u biskupijskoj zajednici te pastoral upne zajednice eli uskladiti sa zahtjevima novijih crkvenih dokumenata i zahtjevima suvremenog pastoralnog rada. 555 Planiranje pastoralnog djelovanja u upi. U upi poseban naglasak treba staviti na organizirano i planirano sustavno pastoralno djelovanje. Ono zahtijeva i odreeni broj upnih suradnika. S obzirom na konkretne pastoralne inicijative u upi i formaciju upnih suradnika, potrebno je da svaka upa izradi svoj vlastiti plan i program, u kojemu e se voditi rauna o mogunostima i potrebama upe. Pastoralno djelovanje u velikim upama, u kojima se trai i poseban pristup u pastoralu (kao to su sredinje gradske upe i upe u kojima se odvijaju odreeni pastoralni programi vani i za itav dekanat), potrebno je oblikovati, prema mogunosti, sa snanim upnim pastoralnim timom. O konkretnim sadrajima, nainima pastoralnoga rada i broju lanova suradnikoga tima u takvoj upi skrbit e se, osim upnika, i biskup, bilo neposredno bilo preko posebno zaduenih biskupijskih tijela i slubi. upni pastoral treba razvijati s prikladnom raznolikou, razvijajui ponajprije redovite oblike upnoga ivota, polazei od upne kateheze djece, mladih i odraslih. S razboritom otvorenou mogue je koristiti i ugraivati one naglaske u pastoralu upe to ih donose i pojedine skupine, udruge ili molitvene zajednice, no ipak ne tako da itava upna zajednica poprimi obiljeje nekog od pokreta ili posebnih zajednica. 556 Vjernike skupine unutar upne zajednice. Da bi se pospjeili osobniji odnosi u upi, omoguilo vjersko sazrijevanje pojedinih skupina vjernika, potaklo vjerniku zauzetost
1 2
CL, br. 34. Razraeni prikaz ovakvoga poimanja upe donosi KPP.
142
'unutar' i 'izvan' upne zajednice, neka se u upnim zajednicama ustrojavaju vjernike skupine u skladu s dokumentom HBK upna kateheza u obnovi upne zajednice. Plan i program, 2000. Tako e se u naim prosjenim upnim zajednicama dinaminije ostvarivati program korjenite obnove3; nadilaziti neosobne odnose i komunikaciju; podizati crkvenu svijest vjernika; pospjeiti upnu katehezu odraslih, mladih i djece; postii trajno produbljenje osobnoga iskustva vjere i molitve; podii brojnost i kakvoa sudjelovanja u nedjeljnoj euharistiji te suodgovornost svih vjernika u ivotu i poslanju Crkve. Svaka od upnih skupina treba imati vlastiti plan i program djelovanja te raspored sastajanja. Posebno je vano da sve zajednice ostanu sastavni dio upne zajednice, te da ne postanu upa u upi. Rad svih upnih skupina treba biti koordiniran u okviru upnog pastoralnog vijea na elu sa upnikom. Neka se postojee skupine vjernika u upi svojim djelovanjem predstavljaju upnoj zajednici te budu otvorene za prihvaanje novih lanova. 557 Prisutnost upnika u filijalama. U dogovoru sa upnim pastoralnim vijeem potrebno je uspostaviti prikladne oblike i uestalost prisutnosti upnika u filijalama kao i angairanost vjernika same filijale, te suradnju pastoralnih djelatnika i skupina u filijalama s onima u upnom sreditu. 558 Meuupna suradnja. upe unutar pojedinih dekanata pozvane su meusobno se povezivati redovitim i trajnim oblicima suradnje u razliitim vidovima redovitog, izvanrednog i prigodnog pastoralnog djelovanja, kao to su trajna izgradnja upnih suradnika, zajedniki susreti i kateheze za posebne skupine vjernika, prigodne tribine i predavanja, zajedniko glasilo, suradnja s lokalnim medijskim kuama i sl. Svaka upa neka nastoji istodobno obavjeivati vjernike o znaajnijim i izvanrednim dogaajima u susjednim upama, te poticati na sudjelovanje u njima. Potrebno je voditi rauna da se meuupni pastoral razvija sustavno, s prikladnim dogovorima i odlukama, i na razini dekanata i na razini biskupije, kako osobni afiniteti, bilo pojedinih sveenika, bilo pojedinih vjernikih skupina, ne bi ostali izolirani pokuaji koji, iako su po svojoj naravi moda hvalevrijedni, ipak nemaju potrebne podloge u zajednikom planiranju i djelovanju. Ve postojei pastoralni centri trebaju na prikladan nain biti iskoriteni u ostvarenju i razvijanju pastoralnoga djelovanja u pojedinim dekanatima, pa i na razini biskupijskih pastoralnih pothvata. 559 Spajanje postojeih upa. U tijeku sinodskoga hoda zapoela je preraspodjela upa i dekanata. Na temelju sustavne procjene svih okolnosti neka se, kad se pokae pastoralno korisnim, nastavi sa zapoetom preraspodjelom upa, bilo da je rije o potrebi dijeljenja prevelikih upa, preraspodjeli filijala po upama ili o spajanju male upe s nekom drugom susjednom upom. Prikladnost i mogunosti spajanja pojedinih upa te uspostavu jedne nove upe potrebno je uvijek procjenjivati na temelju vie kriterija (pastoralnih, personalnih i ekonomskih).
Usp. CL, br. 34.
143
U tom smislu, obveza je upnika i sveenika u pojedinim gradovima i dekanatima, pratiti kretanje broja stanovnitva, starosnu dob i migracije, razvojne planove pojedinih opina i gradova te prigradskih naselja, i na temelju toga, procjenjujui stvarne okolnosti, biskupu i Prezbiterskom vijeu predlagati potrebne inicijative i prikladna rjeenja. 560 Osnivanje novih upa i podrunih pastoralnih centara. Da bi se mogla prihvatiti inicijativa o osnivanju nove upe te da bi ona mogla biti predloena Prezbiterskom vijeu i biskupu, potrebno je predloiti prikladno mjesto stanovanja upnika (bilo trajno bilo privremeno) te osigurati barem minimalne poetne prostore za liturgijska i druga okupljanja zajednice. Velike ili rasprene upe ponekad nije mogue dijeliti tako da se uspostavi nova upa jer za to nema personalnih, ekonomskih, a ponekad niti pastoralnih potreba, ali moe biti korisno, osobito u gradskim sredinama, na podruju pojedinih upa uspostaviti podruni pastoralni centar, prikladno opremljen za odvijanje odreenih oblika pastoralnoga ivota. Uspostava takvih podrunih pastoralnih centara unutar upe moe biti veoma korisna i pridonijeti izgraivanju upne zajednice kao zajednice zajednica. 561 Obveza poetne i trajne formacije za upne suradnike. Da bi mogao vjernicima laicima povjeriti odreene suradnike slube, upnik je duan prethodno skrbiti se o poetnoj, a kad je povjerio duan je voditi brigu i o trajnoj teoloko-pastoralnoj i katehetskoj te duhovnoj formaciji upnih suradnika. 562 Biskupijski pravilnik o slubama vjernika laika. Biskupijskim pravilnikom o slubama vjernika laika, kojega treba donijeti, neka budu precizirane potrebna kvalifikacija, dunosti i prava te smjernice za volontersku suradnju i uzimanje u radni odnos pojedinih upnih suradnika. Uz to je potrebno takoer donijeti i smjernice te pravila za njihovu permanentnu strunu i duhovnu formaciju. 563 Primanje u radni odnos u crkvenoj ustanovi. Za uzimanje neke osobe u radni odnos u crkvenoj ustanovi potrebno je prethodno pismeno, s obrazloenjem, zatraiti, te od biskupa dobiti pismeno doputenje. 564 Obveza biskupova mandata za suradnike u upnoj katehezi. Za angairanje neke osobe u upnoj katehezi (odraslih, djece, mladih), bilo da je rije o zaposleniku ili o volonteru, potrebno je da upnik za tu osobu prethodno od biskupa pismeno zatrai i dobije mandat. 565 Radi zahtjeva poosobljenoga pristupa u pastoralnom djelovanju potrebno je nastaviti s oblikovanjem vie skupina vjernika unutar upne zajednice te s jo intenzivnijim usklaivanjem upe s ekleziologijom zajednitva Drugog vatikanskog sabora. 566 U svakoj upi je potrebno planirati pastoralno djelovanje. To znai da i svaka upna skupina treba imati plan i program svoga djelovanja, koji treba odobriti upnik i koji je uklopljen u pastoralni plan i djelovanje itave upe. 567 upnikova je dunost uspostaviti prikladne oblike pastoralnog i katehetskog djelovanja u sjeditu upe i u filijalama. Pozvan je uskladiti i povezivati rad te angaman u pojedinim filijalama s pastoralnim radom na razini upe.
144
568 Potrebno je razvijati i meuupne oblike pastoralnog djelovanja i na razini dekanata i na razini biskupije. 569 Biskupijski pastoralni centar je pozvan biskupu predloiti biskupijski pravilnik o slubama vjernika laika. Pravilnikom neka budu precizirane potrebna kvalifikacija, dunosti i prava te smjernice za volontersku suradnju i uzimanje u radni odnos pojedinih upnih suradnika kao i smjernice te pravila za njihovu permanentnu strunu i duhovnu formaciju. 570 upnik je duan skrbiti se o poetnoj i trajnoj teoloko-pastoralnoj i katehetskoj te duhovnoj formaciji upnih suradnika. 571 Prije zaposlenja neke osobe u crkvenoj ustanovi treba traiti i dobiti biskupovo pismeno doputenje. Nijednu osobu nije doputeno zaposliti u crkvenoj ustanovi bez tog doputenja. 572 Za angairanje neke osobe u upnoj katehezi (odraslih, djece, mladih), bilo da je rije o zaposleniku ili o volonteru, potrebno je da upnik za tu osobu prethodno od biskupa pismeno zatrai i dobije mandat.
b. upno pastoralno i ekonomsko vijee

573 Suodgovorno zajednitvo i dijalog pripadaju samoj naravi i identitetu Crkve. U ivotu upne zajednice ive i ostvaruju se kroz kanonske strukture suodgovornosti, unutar djelovanja pastoralnog i ekonomskog vijea. Svrha je pastoralnog vijea unapreenje pastoralne djelatnosti upe; dok je svrha ekonomskog vijea pomagati upniku u namicanju potrebnih materijalnih sredstava te u upravljanju upnim vremenitim dobrima. Ekonomsko vijee je obvezatno za svaku upu prema odredbi Zakonika kanonskoga prava 4. Postojanje pastoralnog vijea je u upama akovake i Srijemske biskupije postalo obvezatnim odlukom dijecezanskog biskupa jo od 1988. godine5. Iako se djelovanje upnih vijea odvija u dva razliita tijela, njihov se rad moe i treba uzajamno nadopunjavati i povezivati. Da bi se ostvarila vea angairanost vjernika laika i kvalitetnije djelovanje upnih vijea, ime se unapreuje vjernika suodgovornost u Crkvi i svijest o krsnom poslanju, potrebno je uporno i dosljedno, sve vjernike laike, a posebno lanove upnih vijea, pouavati, poticati i informirati o njihovoj ulozi i poslanju u ivotu upne zajednice. Pri osnivanju te u konkretnom pastoralnom radu i djelovanju upnih pastoralnih i ekonomskih vijea neka se potuju Odredbe za upna vijea u Biskupiji akovakoj i srijemskoj6. 574 Vanost trajne duhovne i teoloko-pastoralne formacije lanova upnih vijea. Da bi uloga upnih vijea postala prepoznatljivija u upnim zajednicama potrebno je kroz homilije i redovito pastoralno djelovanje s odraslim vjernicima tumaiti ope sveenitvo svih vjernika,
4 5
Usp. ZKP, kan. 537. Odluka biskupa irila Kosa od 15. svibnja 1988., br. 981/1988. Odluku je ponovio biskup Marin Sraki okrunicom od 4. lipnja 1997., br. 1100/1997. (usp. VSB 125 /1997/ 7-8, str. 487). 6 Odredbe su usvojene na sjednici Prezbiterskog vijea, odranoj 9. svibnja 1988. i potvrene odlukom biskupa irila Kosa od 15. svibnja 1988, br. 981/1988. (VSB 124 /1996/ 5, str. 286-287).
145
njihovu crkvenost te suodgovornost za ostvarenje Kristove trostruke slube kao i razliite slube koje oni mogu preuzeti u upnoj zajednici. Uz to je potrebno barem povremeno organizirati duhovne obnove i formativne susrete, kroz koje e lanovi vijea postati osjetljiviji za potrebe upe, te za podruja koja treba pokrenuti ili obnoviti u upi. Na osobit je nain potrebno naglaavati i promicati da se svijest o suradnji utemeljuje i razvija prije svega osobnim kranskim angamanom, te aktivnim i redovitim sudjelovanjem u liturgijskom ivotu upne zajednice. 575 Ustroj upnog pastoralnog vijea. upno pastoralno vijee u naelu ima etiri odbora: za navijetanje, za liturgiju, za sluenje i za izgradnju zajednitva. Pastoralno vijee na elu sa upnikom e, vrednujui sastav, potrebe i pastoralne prioritete upe, kad se ukae potreba, osim etiri navedena odbora, osnovati i druge odbore. lanovi vijea imaju obvezu biti u jednom od odbora, sudjelovati u njegovu radu te pridonositi i radu ostalih odbora unutar upnog vijea. Na svakom od navedena etiri podruja ivota i djelovanja (navijetanje, liturgija, sluenje i izgradnja zajednitva) mogu se osnovati i pododbori. lanovi odbora i pododbora su povezani s ostalim upnim suradnicima i animatorima pojedinih upnih skupina. lanove pastoralnog vijea treba usmjeravati prema angamanu u onim odborima koji su bliski njihovim profesionalnim zanimanjima, kako bi se stvarala povezanost crkvene zajednice s ustanovama drutvenoga i kulturnoga ivota. Potrebno je truditi se oko suradnje i zajednikog djelovanja pojedinih odbora unutar pastoralnog vijea, naglaavajui zajednitvo i povezanost svih unutar upne zajednice. 576 Biskupijski ured za promicanje djelovanja upnih vijea. Unutar Biskupijskog pastoralnog centra neka se to prije ustroji Ured za promicanje djelovanja upnih vijea. Zadaa je toga Biskupijskog ureda: a. praenje i promicanje rada upnih vijea; b. organiziranje formacije lanova upnih vijea na biskupijskoj razini; c. poticanje i podravanje formacije, susreta i pastoralne suradnje upnih vijea na meuupnoj razini; d. analiza upnih izvjea o djelovanju upnih vijea; e. dorada i prilagodba biskupijskih odredbi o upnim vijeima i o izborima lanova upnih vijea; f. obavijesnim sredstvima i biskupijskim glasilima stvarati povezanost izmeu biskupijskih pastoralnih tijela i upnih vijea, te vijea svih upa u biskupiji meusobno, brinui se uvijek o prikladnim oblicima i sredstvima za meusobnu komunikaciju lanova upnog pastoralnog vijea (ubudue PV) meusobno i s biskupijskim ustanovama. 577 Izbor lanova upnih vijea. Izbore za lanove PV i upnog ekonomskog vijea (ubudue EV) treba obaviti u skladu s biskupijskim uputama za izbor lanova upnih vijea7, najkasnije mjesec dana prije isteka mandatnog roka. Vjernicima je potrebno prethodno najaviti mjesto, vrijeme i nain izbora lanova upnog vijea, duhovno ih pripremiti i potaknuti na sudjelovanje na izborima.
7
Usp. Uputa za izbor upnih vijea, br. 1250/2005.-ad od 16. kolovoza 2005. (VSB 133 /2005/ 9, str. 747749).
146
upnik e sastaviti listu kandidata za izbore lanova upnih vijea posavjetovavi se prethodno sa upnim vikarom, vjerouiteljima i drugim suradnicima, s dosadanjim lanovima vijea, te s predstavnicima pojedinih upnih skupina i s pojedinim angairanim vjernicima s kojima on to smatra uputnim. Meu kandidatima za PV neka po mogunosti budu predstavnici koji djeluju na podruju navijetanja, liturgije, sluenja i izgraivanja zajednitva, odnosno pojedinih slubi i skupina u upi, predstavnici vjernikih drutava te drugih angairanih upljana iz svih ivotnih dobi, socijalnih i obrazovnih kategorija te ivotnih stanja. Pri odreivanju broja vijenika budueg PV i broja kandidata koje treba izabrati na izborima neka se vodi rauna o tome da su lanovi PV po slubi, osim upnika, i upni vikari te rektori samostanskih crkava s teritorija upe i da u PV trebaju ui barem po jedan predstavnik ustanova posveenoga ivota koje ive i djeluju na teritoriju upe (osobito od onih njihovih lanova koji su pastoralno angairani u upi) te barem jedan predstavnik kolskih vjerouitelja koji stanuju na teritoriju upe. Potrebno je voditi rauna da broj kandidata na listi bude barem duplo vei od broja lanova koje treba birati. Broj lanova PV neka ne bude manji od 6, a po mogunosti niti vei od 20. Broj lanova EV neka se kree izmeu 4 i 8 osoba. 578 Potvrda novoizabranih lanova upnih vijea. O rezultatima izbora lanova upnih vijea upnik treba izvijestiti Biskupski ordinarijat, koji e izdati dekret o potvrdi izbora. Ako meu izabranim lanovima PV nema nijednog lana ustanova posveenog ivota ili nijednog kolskog vjerouitelja od onih koji ive na teritoriju upe, neka upnik (posavjetovavi se prethodno s onima s kojima to smatra potrebnim) u popis kojega Biskupskom odrinarijatu predlae na potvrdu uvrsti i po jednog njihovog predstavnika. upnik moe u popis EV uvrstiti takoer jo jednog upljanina, a u popis PV jo najvie dvoje upljana, koji nisu bili izabrani, ukoliko on osobno smatra da bi njihovo lanstvo u vijeu bilo veoma korisno ili vano za djelovanje vijea ili za dobrobit upne zajednice. Izvjeu Biskupskom ordinarijatu o izborima PV i EV-a upnik neka priloi i jedan prazan primjerak glasakog lista s imenima svih kandidata, a u popisu lanova vijea za koje trai potvrdu neka oznai lanove po izboru vjernika te po njegovu osobnom izboru. 579 Predstavljanje novoizabranih lanova upnih vijea upnoj zajednici. Potvrene lanove upnih vijea treba predstaviti upnoj zajednici. U naelu neka to bude na nedjeljnom euharistijskom slavlju na kojemu e se okupiti i svi potvreni vijenici. Potvreni lanovi EV duni su poloiti i zakletvu pred upnom zajednicom. Potvreni lanovi PV mogu prilikom predstavljanja upnoj zajednici izrei svoje obeanje da e nastojati preuzetu slubu obavljati svjedoki, odgovorno i savjesno, zauzimajui se za ostvarenje trostrukog Kristovog poslanja kroz ivot i djelovanje upne zajednice. 580 Donijeti nove odredbe za upna pastoralna i ekonomska vijea. Prezbitersko vijee neka pripravi nove odredbe za upna pastoralna i ekonomska vijea, usklaene sa sinodskim izjavama i odlukama. Nove odredbe za upna ekonomska vijea neka budu usklaene i s vaeim financijskim sustavom. 581 Izvjee o radu upnih vijea. Vijea e jedanput godinje svojoj upnoj zajednici podnijeti izvjee o svom djelovanju, te predstaviti planove za sljedee razdoblje.
147
582 Suradnja upnih vijea na meuupnoj razini. Veoma je korisno poticati i promicati suradnju meu lanovima upnih pastoralnih te ekonomskih vijea izmeu susjednih upa i na razini pojedinih dekanata. Ona se moe ostvarivati u obliku zajednikih formativnih programa za lanove upnih vijea, bilo ekonomskih, bilo pastoralnih ili pak pojedinih odbora unutar upnog pastoralnog vijea. No, zasigurno da e biti plodonosna i suradnja u organiziranju pojedinih pastoralnih programa, susreta, predavanja i sl. za odreene skupine vjernika i suradnika na meuupnoj i dekanatskoj razini. Poeljno je da se na razini dekanata izrauju i godinji planovi za formaciju lanova upnih vijea i zajednikih pastoralnih aktivnosti. Meuupnu suradnju treba razvijati uvaavajui i osobitosti svake upne zajednice, a ona se moe razvijati na podrujima pastoralnog djelovanja od zajednikog interesa, kao to su karitativna djelatnost, biblijska formacija, zajednika liturgijska slavlja, hodoaa, kulturni programi, susreti branih parova, obitelji, mladih, povezivanje vjernikih udruga i pokreta itd. 583 Ekonomsko vijee je obvezatno za svaku upu prema odredbi opeg prava. Postojanje pastoralnog vijea u upama akovake i Srijemske biskupije je postalo obvezatnim biskupovom odlukom 1988. godine. 584 Neka se uz postojee odredbe za upna vijea8 u akovakoj i Srijemskoj biskupiji obdravaju i sljedei propisi s obzirom na upna vijea: a. Izbore za lanove ekonomskih i pastoralnih vijea treba obaviti u skladu s biskupijskim uputama za izbor lanova upnih vijea9, najkasnije mjesec dana prije isteka mandata. Vjernicima je potrebno prethodno najaviti mjesto, vrijeme i nain izbora lanova upnog vijea, duhovno ih pripremiti i potaknuti ih na sudjelovanje na izborima. b. Broj lanova upnog pastoralnog vijea neka ne bude manji od 6, a po mogunosti niti vei od 20. Broj lanova upnog ekonomskog vijea neka se kree izmeu 4 i 8 osoba. c. O rezultatima izbora lanova upnih vijea upnik treba izvijestiti Biskupski ordinarijat, koji e izdati dekret o potvrdi izbora. d. Potvrene lanove upnih vijea treba predstaviti upnoj zajednici. U naelu neka to bude na nedjeljnom euharistijskom slavlju, na kojemu e se okupiti i svi potvreni vijenici. e. Potvreni lanovi ekonomskog vijea duni su poloiti i zakletvu pred upnom zajednicom. f. Potvreni lanovi pastoralnog vijea mogu prilikom predstavljanja upnoj zajednici izrei svoje obeanje da e nastojati preuzetu slubu obavljati svjedoki, odgovorno i savjesno, zauzimajui se za ostvarenje trostrukog Kristovog poslanja kroz ivot i djelovanje upne zajednice. 585 Unutar Biskupijskog pastoralnog centra neka se to prije ustroji Ured za promicanje djelovanja upnih vijea. 586 Neka se pripravi nove odredbe za upna pastoralna te za upna ekonomska vijea, koje e biti usklaene s izjavama i odlukama Druge biskupijske sinode akovake i srijemske.
8 9
Odredbe za upna vijea, VSB 124 (1996) 5, str. 286-287. Uputa za izbor upnih vijea, br. 1250/2005.-ad od 16. kolovoza 2005. (VSB 133 /2005/ 9, str. 747-749).
148
c. upnika sluba i sveenike slube u posebnim podrujima pastoralnog djelovanja

587 upnik je vlastiti pastir povjerene mu upe koji vodi pastoralnu brigu za predanu mu zajednicu pod vlau dijecezanskoga biskupa na iji je dio u Kristovoj slubi pozvan, da za tu zajednicu obavlja slubu nauavanja, posveivanja i upravljanja u suradnji s drugim prezbiterima ili akonima i uz pomo koju mu pruaju vjernici laici, prema pravnoj odredbi.10 Shvaanje slube upnika ne ograniava se nikako samo na pravne vidove njegove slube. Naprotiv, poimanje upnike slube bogato je ekleziolokim i pastoralnim znaenjem. upnik je vlastiti pastir povjerene mu upe koji vodi pastoralnu brigu za zajednicu. Pod tim vidom, shvaanje upnike slube nalik je slubi biskupa. Kao to je biskup vlastiti pastir biskupije, tako je i upnik vlastiti pastir upe, koji posjeduje sve ovlasti potrebne za vrenje zadaa povjerene mu slube. upnikova je vlast redovita, tj. ona je po samom pravu povezana s njegovom slubom.11 Ta je vlast, bez dvojbe, podlona slubi i vlasti dijecezanskog biskupa. Na upnom podruju upnik posjeduje vrlo iroku pastoralnu i upravnu vlast. Osnovne su mu slube: nauavanje, posveivanje i upravljanje. On je odgovoran za vjerski, sakramentalni i bogosluni ivot upe. Ipak, u vrenju svoje slube upnik nije i ne smije biti izoliran. U zajednitvu s biskupom, on je i u bratskom zajednitvu s drugim prezbiterima, akonima i vjernicima laicima, ija mu je suradnja neophodno potrebna. Tako i upnika sluba po svojoj naravi treba uvijek afirmirati i unapreivati upu kao zajednitvo kranskoga ivota. 588 Obveza sjedita. Da bi upnik mogao vriti svoje pastoralne obveze, neophodno je potrebna njegova stalna nazonost u upi koja mu je povjerena na brigu. 12 Obveza sjedita je osobna. Nezakonita odsutnost kanjivo je djelo koje se moe kazniti pravednom kaznom. 13 Sjedite treba biti u upnoj kui blizu crkve, budui da to olakava vrenje svete slube. Ako ima opravdanog razloga, biskup e u dekretu imenovanja ili na drugi nain dopustiti da upnik boravi i drugdje.14 Za izbivanje iz upe do tjedan dana upnik mora obavijestiti dekana, a za izbivanje due od tjedan dana mora obavijestiti biskupa da bi dobio njegov pristanak.15 589 Obveza redovitog slavljenja mise za narod. upnik je obvezan slaviti misu za narod, i to svake nedjelje i na zapovijedane svetkovine 16. Misa za narod temelji se na samoj pastoralnoj slubi i predstavlja obvezu koja poinje od dana preuzimanja upe. To je osobna, stvarna i nezastariva teka obveza.17 U sluaju da je upa ili da su upe povjerene veem broju sveenika (in solidum), oni trebaju zajednikim dogovorom napraviti raspored prema kojemu e jedan od njih namijeniti misu za narod, a upnik koji se brine za vie upa obvezan je namijeniti samo jednu misu za sav narod koji mu je povjeren. upnik koji nije udovoljio toj obvezi, treba to prije namijeniti za narod toliko misa koliko ih je propustio. U svojoj osobnoj
10 11
ZKP, kan. 519. Usp. isto, kan. 131, 1. 12 Usp. isto, kan. 533, 1; kan. 550, 1-2. 13 Usp. isto, kan. 1396. 14 Usp. isto, kan. 533, 1; kan. 550, 1-2. 15 Usp. isto, kan. 533, 2. 16 Usp. isto, kan. 534, 1-3. 17 Usp. isto, kan. 388.
149
knjizi misnih nakana Liber intentionum upnik je duan voditi evidenciju i misa za narod. 590 Obveza navijetanja Boje rijei, posveivanja i upravljanja. Prva obveza upnika je obveza navijetanja Boje rijei. upnik je obvezan: cjelovito navijetati Boju rije onima koji se nalaze u upi, tako da budu prikladno poueni u vjerskim istinama; drati homiliju u nedjelje i zapovijedane blagdane, prilikom slavlja krtenja, enidbe i prilikom sprovoda ili sprovodne mise; organizirati redovitu upnu katehezu za odrasle, mlade i djecu te i sam pruati katehetsku pouku; podupirati vjernika drutva i djela kojima se promie evaneoski duh i socijalna pravednost; brinuti za katoliki odgoj djece i mladih; te se skrbiti da evaneoska poruka dopre i do onih koji su odstupili od ivota po vjeri ili koji ne ispovijedaju pravu vjeru.18 upnik ima i obvezu posveivanja i upravljanja u skladu sa Zakonikom kanonskoga prava 19, i s vaeim pozitivnim odredbama Hrvatske biskupske konferencije, biskupa Zagrebake crkvene pokrajine i dijecezanskim propisima. Neka promie suradnju vjernika laika i osoba posveenog ivota ukoliko ih ima u upi, priznajui i promiui njihov udio koji imaju u poslanju Crkve. Vjernike e odgajati i usmjeravati da i sami vode brigu za upnu zajednicu, da se djelotvorno osjete lanovima itave biskupije i ope Crkve, te da sudjeluju u djelima kojima se promie ivo crkveno zajednitvo. A na osobit e nain poticati i omoguavati ostvarivanje prave crkvene slube branih drugova i obitelji.20 591 upniki ispiti. Da bi netko bio postavljen za upnika treba imati poloen upniki ispit, osim ako biskup ne odredi drukije.21 Sposobnost kandidata za upniku slubu on moe odrediti i na drukiji nain. 592 Podjeljivanje upnike slube. Svaki je prezbiter slobodan biskupu izraziti raspoloivost i spremnost da prihvati pastoralno voenje bilo koje upe. Isto je tako slobodan kao osobno miljenje, iskreno i u dobroj namjeri, te s razboritom odgovornou, izrei svoj sud, pa i prijedlog o popunjavanju neke upe. Nakon to je poetno sasluao konkretna oekivanja biskupa, kandidat za neku upu trebao bi takoer izraziti (po mogunosti i u pisanom obliku) svoje vienje pastorala na dotinoj upi kako bi biskup izmeu vie zainteresiranih kandidata za istu upu mogao donijeti pravu odluku. 593 Trajnost slube. upnik ima stalnost u slubi i zato se imenuje na neodreeno vrijeme. No, iskustvo pokazuje da je u pravilu bolje i za upu i za upnika ako upnik ne ostane preveliki broj godina u istoj upi. Dopunske odredbe HBK uz ZKP (1994.) doputaju da biskup iz posebnih razloga moe imenovati upnika na odreeno vrijeme, ali ne krae od 6 godina.
18 19
Usp. isto, kan. 528, 1. Usp. isto, kann. 528, 2; 529-532; 883, br. 3; 1003, 2-3 20 Usp. KKC, br. 1535; FC, br. 53. 21 Usp. ZKP, kan. 521, 1-3.
150
Zbog naravi i zahtjevnosti upnike slube, a uzimajui u obzir i stvarni dinamizam osobnog, drutvenog i kulturnog ivota suvremenog ovjeka, ne dirajui u snagu kanonskih zakona, usvaja se pastoralno naelo o prikladnoj duljini trajanja slube upnika neke upe. Kao prikladna duljina trajanja slube upnika neke upe, osim zbog osobito vanih razloga, smatra se deset godina. Nakon to je neki sveenik u slubi upnika jedne upe proveo priblino deset godina oekuje se da dijecezanski biskup, uzimajui u obzir razlonost usvojenog pastoralnog naela o prikladnoj duljini trajanja upnike slube, u dijalogu sa samim sveenikom-upnikom, a koristei prikladna sredstva svoje slube, odlui o njegovu premjetaju. upe u kojima su zbog nekih razloga okolnosti pastoralnog djelovanja oteane (npr. manje zajednice s puno filijala) prikladno je dodjeljivati relativno mlaim sveenicima, vodei rauna da duljina slube, prihvaena s jednakim raspoloenjem za velikoduno vrenje slube, bude kraa od uobiajene. Srijemski dio biskupije potrebno je vrednovati s obzirom na stvarno stanje i mogunosti pastorala. U obzir treba uzeti injenicu da su tamo katolike vjernike zajednice u dijaspori, te da je za sveeniku slubu u tom dijelu biskupije potreban odreeni stupanj misionarskog pristupa u pastoralu. Sveenike na tom podruju biskupije mogue je, procjenjujui stvarne okolnosti upe i vrednujui izraeno miljenje pojedinog sveenika, ee premjetati. 594 Primopredaja upnike slube. Dekan je duan u dogovoru sa upnikom predateljem i primateljem to prije dogovoriti toan dan i sat primopredaje upnike slube. Na primopredaji, uz dekana te upnika predatelja i primatelja sudjeluju i svi lanovi upnog ekonomskog vijea. Obveza je dekana da u suradnji i uz pomo ostalih navedenih osoba vodi rauna o tonosti i preciznosti svih podataka koji se unose u primopredajni zapisnik te da se u primopredajni zapisnik unese sve traene podatke. Navodi u zapisniku trebaju biti provjereni u svakoj stavci. Da bi primopredajni zapisnik bio valjan, potrebno je da ga, uz dekana te upnike predatelja i primatelja, potpie i dvije treine lanova upnog ekonomskog vijea. Po obavljenoj primopredaji dekan odmah dostavlja Biskupskom ordinarijatu etiri primjerka primopredajnog zapisnika na osvrt i odobrenje. 595 Obveza poloiti ispovijest vjere na poetku preuzimanja upnike slube i javno uvoenje u slubu. upnik je obvezan na poetku preuzimanja svoje slube osobno poloiti ispovijest vjere pred dijecezanskim biskupom ili njegovim ovlatenikom. 22 To e u naelu uiniti na euharistijskom slavlju pod kojim e biti uveden u upniku slubu. Uvoenje u slubu je u mjerodavnosti biskupa ili nekog od njega ovlatenog sveenika, uz obdravanje postojeega obreda. Biskup moe iz opravdanih razloga, na temelju pismene zamolbe, dati oprost od predvienog naina uvoenja u slubu, te e u tom sluaju istodobno odrediti mjesto i vrijeme polaganja ispovijesti vjere. Pastoralna razboritost nalae da sveenik koji je preuzeo slubu upnika neke upe nastoji pozitivno vrednovati pastoralni rad svoga prethodnika. U roku od mjesec dana od preuzimanja slube upnik je duan sazvati sjednicu PV. Na toj sjednici neka se zajedniki analizira pastoralni program upe i uskladi s novim mogunostima i potrebama povezanim s promjenom upnika.
22
Usp. isto, kan. 833, br. 6.
151
596 upni vikar. Biskup e, radi potrebe i koristi pastoralnoga ivota u upi, kad je to potrebno i mogue, imenovati i upnog vikara. Vrijeme slube upnoga vikara treba postaviti tako da ono bude i vrijeme njegove daljnje formacije i uenja, osobito iz iskustva sveenika starijega po dobi i slubi. U dekretu njegova imenovanja bit e naznaena i podruja njegova djelovanja.23 Dunost mu je sudjelovati u upnikoj pastoralnoj slubi te ga zamijeniti u sluajevima predvienim zakonom. Sudjelovanje i suradnja upnog vikara u pastoralnoj brizi za upu mora voditi rauna o dva stoera povezivanja, a to su: uloga upnika i dobro upe. upnik i upni vikar su u slubi iste zajednice vjernika, premda s razliitim ulogama, skupa su odgovorni u pastoralnoj brizi za upu te stoga moraju raditi u jedinstvu namjera i u tijesnoj suradnji za dobro itave upe. upni vikar je nastanjen u upnoj kui i u zajednikom domainstvu sa upnikom, s kojim dijeli trokove nagrade za domaicu.24 Kako bi stekao dostatno pastoralno iskustvo za samostalnu upniku slubu, prezbiter e prije imenovanja upnikom, biti imenovan upnim vikarom. upnim vikarima, pa i ostalim, osobito mlaim, sveenicima neka se kad god je to ostvarivo omogui da se u nekom vidu pastorala ili nekoj teolokoj disciplini, dalje obrazuju pohaajui neki poslijediplomski studij. Za tu svrhu bit e potrebno, za neko vrijeme, uvijek u dogovoru s biskupom, prilagoditi pastoralnu slubu. 597 Prirediti i potpisati konvenciju izmeu biskupa i provincijala o povjeravanju ili voenju ve povjerene upe redovnikoj zajednici. Treba nastojati da se to prije potpiu konvencije izmeu biskupa i pojedinih provincijala o povjeravanju i voenju upa mukim redovnikim zajednicama. upe koje su povjerene redovnicima izjednaene su u svim pravima i dunostima sa svim ostalim upama u biskupijskoj zajednici. 598 Ukuani u upnom domu. upnik ne moe primiti na trajni stan nijednu osobu bez prethodnog biskupovog doputenja. Ako neku osobu prima na privremeni stan neka o tome obavijesti biskupa, te vodi rauna o dobrom glasu osobe koju prima te o vlastitom dobrom glasu. Biskup e preko Biskupijske ustanove za uzdravanje klera odrediti visinu doprinosa te osobe za uzdravanje upne kue i domainstva. 599 Domainstvo upne kue i uzimanje u radni odnos. Neka upnik ne uzima nikoga na slubu u upnoj kui niti u trajni radni odnos u upi bez prethodnog biskupovog pismenog doputenja. upnik neka vodi rauna o potovanju pravednosti te o zdravstvenom i mirovinskom osiguranju kuanica i drugih osoba uzetih u radni odnos u upi. Budui da su i slube u upi te voenje domainstva upne kue sastavni dio ivota upne zajednice, potrebno je da osobe koje na tom podruju djeluju, obvezatno sudjeluju na povremenim teajevima (seminarima) to e ih za njih organizirati Biskupijski pastoralni centar. 600 Minimum namjetaja i pokustva u vlasnitvu upne kue. Biskupijsko ekonomsko vijee neka priredi za raspravu na Prezbiterskom vijeu minimum namjetaja i pokustva u vlasnitvu upne kue, potreban za primjereno ureenje upnikova ivota i upne kue uope.
23
upni se vikar moe postaviti: (1) tako da pridonosi obavljanju sveukupne pastoralne slube za svu upu; (2) za odreeni dio upe; (3) za odreenu skupinu upljana; (4) da se posveti obavljanju odreene zadae u razliitim upama istodobno (usp. ZKP, kan. 545, 2). 24 Usp. ZKP, kann. 545-552.
152
Neka se sredstvima upne blagajne postupno u svakoj upi pribavi taj potreban minimum namjetaja i pokustva koje ostaje u trajnom vlasnitvu upe. 601 Prezbiterske slube u posebnim podrujima pastoralnog djelovanja. Nekim se prezbiterima povjeravaju slube profesora na Katolikom bogoslovnom fakultetu, sjemeninih odgojitelja, djelatnika u uredima Biskupijske kurije, koordinacijske pastoralne slube na razini biskupije, sluba studentskog, bolnikog, vojnog ili zatvorskog kapelana; duobrinika u hrvatskoj inozemnoj pastvi, duhovnog asistenata (duhovnika) za katolike udruge i pokrete i druge crkvene slube. I na regionalnoj razini pojedinim prikladnim prezbiterima se uz slubu upnika, upnog vikara ili neku drugu slubu povjeravaju slube animatora pojedinih podruja pastoralnoga djelovanja; duhovnika ili ispovjednika u domu umirovljenika, bolnici, enskoj redovnikoj zajednici, za posebnu skupinu vjernika. Potrebno je takoer brinuti se i za prezbitere te za posebne vidove i zahtjeve njihove slube u pastoralu nacionalnih manjina i useljenika. Ve od vremena sjemenine formacije potrebno je, stoga, gajiti i poticati u buduim prezbiterima duh otvorenosti i za navedene slube te im osiguravati potrebnu formaciju za obavljanje navedenih slubi. Neka se istodobno njeguje i misijski duh te gleda da biskupija uvijek ima barem jednoga sveenika, i(li) laika, u pastoralnoj slubi u misijskim krajevima. Trajanje slubi u sredinjim biskupijskim ustanovama te u ostalim posebnim vidovima pastoralnoga djelovanja, ako nije tono odreen mandat, neka se, prema okolnostima, nastoji uskladiti s pastoralnim naelom o trajanju upnike slube. 602 Biskupski vikar za kler. Jedan prikladan prezbiter neka bude imenovan biskupskim vikarom za kler, kako bi se vie posvetio prezbiterima, bratski ih posjeivao, pratio problematiku s kojom se oni susreu, te razgovarao s njima (s potrebnom diskrecijom) o pitanjima sveenike duhovnosti i svjedokog prezbiterskog ivota. Isto tako potrebno je barem na regionalnoj razini zaduiti prikladne sveenike koji e kroz neko razdoblje vriti slubu duhovnika vjerouitelja i kateheta laika odreene regije te u suradnji s Biskupijskim katehetskim uredom voditi brigu o trajnoj duhovnoj formaciji vjerouitelja i kateheta. 603 Sluenje svete mise za preminulog prezbitera akovake i Srijemske biskupije. Kad umre jedan sveenik inkardiniran u akovaku i Srijemsku biskupiju neka svi ostali prezbiteri za pokojnoga brata prikau jednu svetu misu. 604 Neka se strogo potuju odredbe Zakonika kanonskog prava koje govore o upi i upnicima, kao to su obveza sjedita, obveza redovitog slavljenja mise za narod, obveza navijetanja Boje rijei, posveivanja i upravljanja. 605 Kako bi stekao dostatno pastoralno iskustvo za samostalno upravljanje upom, prezbiter se prije imenovanja upnikom imenuje upnim vikarom. 606 Da bi netko bio postavljen za upnika treba imati poloen upniki ispit, osim ako biskup ne odredi drukije. Sposobnost kandidata za upniku slubu on moe odrediti i na drukiji nain.
153
607 Zbog naravi i zahtjevnosti upnike slube, uzimajui u obzir i stvarni dinamizam osobnog, drutvenog i kulturnog ivota suvremenog ovjeka, ne dirajui u snagu kanonskih zakona, usvaja se pastoralno naelo o prikladnoj duljini trajanja slube upnika neke upe. Kao prikladna duljina trajanja slube upnika neke upe, osim zbog posebnih razloga radi kojih sluba moe biti kraa ili dua, smatra se deset godina. 608 Nakon to je neki sveenik u slubi upnika jedne upe proveo priblino deset godina biskup e, uzimajui u obzir razlonost usvojenog pastoralnog naela o prikladnoj duljini trajanja upnike slube, u dijalogu sa samim upnikom, koristei prikladna sredstva svoje slube, odluiti o njegovu premjetaju. 609 Kod premjetaja obveza je upnika predatelja prije primopredaje dovesti u red cjelokupno upno administrativno uredovanje i ekonomsko poslovanje. 610 Dekan je duan u dogovoru sa upnikom predateljem i primateljem dogovoriti toan dan i sat primopredaje upnike slube. a. Na primopredaji, uz dekana te upnika predatelja i primatelja, sudjeluju i svi lanovi upnog ekonomskog vijea. b. Obveza je dekana da u suradnji i uz pomo ostalih navedenih osoba vodi rauna o tonosti i preciznosti svih podataka koji se unose u primopredajni zapisnik te da se u primopredajni zapisnik unesu svi traeni podaci. c. Da bi primopredajni zapisnik bio valjan, potrebno je da ga, uz dekana te upnike predatelja i primatelja, potpie i najmanje dvije treine lanova upnog ekonomskog vijea. d. Po obavljenoj primopredaji dekan odmah dostavlja Biskupskom ordinarijatu etiri primjerka primopredajnog zapisnika. 611 upnik ima obvezu na poetku preuzimanja svoje slube osobno poloiti ispovijest vjere pred biskupom ili njegovim ovlatenikom. 612 U roku od mjesec dana od preuzimanja slube upnik mora sazvati sjednicu upnog pastoralnog vijea. Na sjednici treba zajedniki analizirati pastoralni program upe i uskladiti ga s novim mogunostima i potrebama povezanim s promjenom upnika. 613 upe koje su povjerene redovnicima izjednaene su u svim pravima i dunostima s ostalim upama u biskupijskoj zajednici. 614 upnik ne smije primiti na trajni stan nijednu osobu bez prethodnog biskupovog doputenja. Ako neku osobu prima i na privremeni stan, due od mjesec dana, duan je o tome obavijestiti biskupa, te voditi rauna o dobrom glasu osobe koju prima te o vlastitom dobrom glasu. Biskup e preko Biskupijske ustanove za uzdravanje klera odrediti visinu naknade za osobu koja stanuje u upnom stanu. 615 Neka upnik ne uzima nikoga na slubu u upnoj kui niti u trajni radni odnos u upi bez prethodnog biskupovog pismenog doputenja. upnik neka vodi rauna o potovanju pravednosti te o zdravstvenom i mirovinskom osiguranju domaice i drugih osoba uzetih u radni odnos u upi.
154
616 Budui da su i slube u upi te voenje domainstva upne kue sastavni dio ivota upne zajednice, potrebno je da osobe koje na tom podruju djeluju, sudjeluju na povremenim programima trajne formacije to ih za njih organizira Biskupijski pastoralni centar. 617 Neka se sredstvima iz upne blagajne pribavi u svakoj upi potreban minimum namjetaja i pokustva, potreban za primjereno ureenje upnikova ivota i upne kue uope, koje ostaje u trajnom vlasnitvu upe. 618 Kad umre jedan sveenik inkardiniran u akovaku i Srijemsku biskupiju neka svi ostali prezbiteri prikau za pokojnoga brata jednu svetu misu.
d. upni ured
619 Za ostvarivanje ivota upne zajednice i za njezino prikladno ureenje nezaobilazan je i dio koji se odnosi na poslove upravnoga, tj. administrativnoga djelovanja. Za ovaj je dio ureenja i djelovanja upe u nas uvrijeen naziv upni ured, a predstavlja zapravo upravni ured upe. Iako u praktinom ostvarenju njegova djelovanja mogu sudjelovati i druge osobe, prema odredbama opega i krajevnoga prava, o svim upravnim, odnosno administrativnim poslovima, na prvome mjestu skrbi se upnik i on je za njih odgovoran. Gotovo sva podruja ivota upe i njezinog pastoralnoga djelovanja svoj trag imaju i na administrativnome podruju. Upravo stoga, administrativno djelovanje u upi ne treba shvaati kao podruje iste formalnosti, nego toj obavezi upnik treba pristupati savjesno i odgovorno. 620 Prema opem pravu propisane su tri matine knjige koje treba imati upa, a to su matice: krtenih, vjenanih i umrlih.25 Naa Biskupska konferencija donijela je odredbu da upa, osim matica, mora imati i sljedee knjige: knjigu katekumena, knjigu potvrenih, prvopriesnika, upisnik spisa (urudbeni zapisnik), knjigu kronike upe (spomenicu), knjigu blagajnikog dnevnika, imovnik pokretnina i nekretnina, knjigu primljenih u potpuno zajednitvo Katolike Crkve, knjigu o stanju dua (Status animarum) ili kartoteku, knjigu o pojedinim zakladnim obvezama, knjigu upnih oglasa, knjigu enidbenih navjetaja, imenik vjerouenika i vjeronauni dnevnik rada te knjigu provienih bolesnika.26 Obveza svakog upnika je da spomenute knjige vodi i briljivo uva. U njima nita ne smije mijenjati ili ispravljati bez izriitog doputenja dijecezanskog biskupa, koje se mora naznaiti u samom promijenjenom ili ispravljenom aktu. Izuzimaju se samo isto materijalne ispravke. upa ima svoj arhiv, u kojem upnik briljivo treba uvati upne knjige, biskupske poslanice, spise o utemeljenju upe, spise koji se odnose na crkvena dobra, inventar nekretnina i dragocjenih stvari, slubene dopise itd. upnik treba, sa svoje strane, paziti da ta graa arhiva ne doe u ruke nepozvanima. 621 Rad upnog ureda. Rad upnog ureda i prisutnost sveenika u njemu trebaju biti organizirani i postavljeni tako da sveenik prima vjernike u upnom uredu prije svega kao
25 26
Usp. ZKP, kan. 535, 1. Usp. Slubene vijesti HBK, 1/2001. (14), str. 14-21; Okrunica biskupa Marina Srakia br. 642/2000-ad od 5. prosinca 2000. (VSB 128 /2000/ 12, str. 856).
155
pastir, omoguujui im potreban duhovni savjet i razgovor. upnik koji upravlja s vie upa treba imati odreeno vrijeme uredovanja u svakoj od njih. Na ulazu u upni ured trebaju biti istaknuti uredovno vrijeme te telefonski broj na koji se vjernici mogu javiti u hitnim sluajevima. Budui da je ponedjeljak dan za sveenike susrete i odmor, upni ured toga dana moe biti i zatvoren, osobito ondje gdje nema posebnog administratora. 622 Sluba administratora u upnom uredu. Prije stalnog zaposlenja ili angairanja administratora u upnom uredu uz odreeni redoviti honorar, potrebno je dobiti prethodno biskupovo pismeno doputenje. upnik se treba brinuti da administrator u upnom uredu bude osposobljena i susretljiva osoba, da po mogunosti ima zavren barem Institut za teoloku kulturu i da sudjeluje na oblicima trajne izgradnje u dekanatu i u biskupiji koji se organiziraju za te osobe. 623 Trajna izgradnja za administratore u upnom uredu. Pod vodstvom Biskupijskog pastoralnog centra potrebno je organizirati redovite oblike trajne duhovne i strune formacije za administratore u upnim uredima, ukljuujui i, danas osobito potrebnu, informatiku izobrazbu za suradnike koji rade u upnim uredima. 624 Obiteljska knjiica. Radi lakeg administrativnog poslovanja, neka se upnik pobrine da svaka obitelj u njegovoj upi dobije tzv. obiteljsku knjiicu sa svim relevantnim podacima o lanovima pojedine obitelji. Biskupijski pastoralni centar treba sadrajno i grafiki prilagoditi tu knjiicu zahtjevima suvremenog pastoralnog djelovanja. 625 Tehnika pomagala. upa neka postupno, ako jo nema, nabavi za upni ured osobno raunalo i uspostavi internetsku vezu, nabavi pisa, stroj za fotokopiranje, te osigura mogunost slanja i primanja faksa. U skladu sa svojim potrebama i mogunostima neka si osigura i druga tehnika pomagala (LCD projektor, digitalni fotoaparat i sl.). Na razini biskupije potrebno je nainiti jedinstveni umreeni raunalski (kompjutorski) program, s bazom podataka koju e moi koristiti svaka upa na podruju biskupije, a i u perspektivi povezivanja na razini cijeloga podruja HBK. Podatke iz tzv. parica s podruja biskupije potrebno je obraditi i uiniti dostupnim u raunalskom sustavu. 626 Obveza uvanja upnog arhiva i upnih knjiga. upnik je pozvan skrbiti se o upnim knjigama, arhivu i upnoj knjinici u skladu s Pravilnikom HBK o crkvenim maticama i drugim uredskim knjigama te uredbom HBK o crkvenim arhivima i dijecezanskim propisima.27 Ako upa nije u mogunosti osigurati prikladno uvanje starijih upnih knjiga, arhiva, starijih knjiga u upnoj knjinici i sl. neka ih na uvanje povjeri Sredinjem biskupijskom arhivu ili Sredinjoj biskupijskoj knjinici. Pored zapisnika o primopredaji, ondje e biti oznaeno tko je grau poklonio, odnosno dao na uvanje i kome ona pripada. 627 Snimanje, uvanje i dostavljanje fotografija Biskupijskom fotoarhivu. upnici i druge odgovorne osobe u crkvenim ustanovama neka odmah za arhiv upe, odnosno ustanove kojoj su na elu, te za Biskupijski fotoarhiv snime sve crkve, kapele, krieve, pilove, upni dom,
27
Vidi Pravilnik HBK o crkvenim maticama i drugim uredskim knjigama (VSB 130 /2002/ 9, str. 536-540) i Uredba HBK o crkvenim arhivima (VSB 130 /2002/ 9, str. 541-543) koji su u akovakoj i Srijemskoj biskupiji stupili na snagu odredbom biskupa Marina Srakia br. 1644/2001-ad od 19. srpnja 2002.
156
pastoralne i sve druge crkvene graevine s njihovim karakteristinim detaljima, kao i svu drugu pokretnu i nepokretnu imovinu u njihovu vlasnitvu koja ima povijesnu, kulturnu ili umjetniku vrijednost (oltari, kalei, monstrance, paramenti, drugi inventar). Isto tako neka povremeno, a osobito kad se neto u upi ili crkvi preureuje, gradi, nabavlja ili dogaa, takve promjene fotografiraju. Jedan komplet fotografija neka pohrane u upni arhiv, a drugi dostave fotoarhivu u Biskupskom ordinarijatu. Na poleini svake fotografije treba kratko napisati sadraj fotografije, mjesto i datum fotografiranja te ime fotografa. Uz fotografiranje, sve vanije dogaaje treba odmah zabiljeiti i u upnu spomenicu. Neka svaki prezbiter i akon i dalje za biskupijski fotoarhiv (odnosno osobnik) odmah poslije reenja poalje svoju osobnu fotografiju, a svakih desetak godina neka dostavi novu, aktualnu. 628 Prijepis matinih upnih knjiga, tzv. parice. upnik je duan Biskupijskoj kuriji svake godine do kraja sijenja, preko dekanatskoga ureda, dostaviti autentini prijepis matinih knjiga, tj. parica, svoje upe.28 629 Godinji pastoralni izvjetaj upe. upnik treba svake godine do kraja sijenja, preko dekanatskoga ureda, Biskupijskoj kuriji dostaviti godinji pastoralni izvjetaj. Uz podatke koje trae rubrike, upnik moe priloiti i druge podatke koje smatra vanima za upu u dotinoj godini. 630 Primopredaja upe. Kod premjetaja upnika obveza je da upnik-predatelj dovede u red matice i druge crkvene knjige, tj. cjelokupno upno administrativno uredovanje i ekonomsko poslovanje u svojoj dosadanjoj upi. 631 Voenje upne administracije je prije svega obveza upnika. On moe dio tih poslova povjeriti i drugim osobama. No, uvijek je potrebno osigurati i vrijeme u koje e upnik primati vjernike te im biti na raspolaganju i kao pastir za duhovni savjet i razgovor. upnik koji upravlja s vie upa treba imati odreeno vrijeme uredovanja u svakoj od njih. 632 Na ulazu u upni ured trebaju biti istaknuti uredovno vrijeme te telefonski broj na koji se vjernici mogu javiti u hitnim sluajevima. Budui da je u naelu ponedjeljak dan za sveenike susrete i odmor, upni ured toga dana moe biti i zatvoren, osobito ondje gdje nema posebnog administratora. 633 Prije stalnog zaposlenja ili honorarnog angairanja administratora u upnom uredu, potrebno je dobiti prethodno pismeno biskupovo doputenje. 634 Biskupijski pastoralni centar je pozvan voditi brigu i o trajnoj izgradnji upnih administratora i ostalih suradnika u upnom uredu, a njihova je obveza sudjelovanje u takvim oblicima trajne izgradnje. 635 Neka se upnik pobrine da svaka obitelj u upi dobije svoju obiteljsku knjiicu. Biskupijski pastoralni centar treba sadrajno i grafiki prilagoditi tu knjiicu zahtjevima suvremenog pastoralnog djelovanja. 636 upa neka nabavi za upni ured osobno raunalo, a u skladu sa svojim potrebama i mogunostima i druga tehnika pomagala.
28
Vidi Pravilnik HBK o crkvenim maticama i drugim uredskim knjigama, l. 14 (VSB 130 /2002/ 9, str. 537).
157
637 Osobita obaveza upnika je voditi upne knjige i aurirati upnu spomenicu te uvati upni arhiv i upnu knjinicu. 638 upnici i druge odgovorne osobe u crkvenim ustanovama imaju obvezu snimati pokretnu i nepokretnu imovinu te sva znaajnija dogaanja, uvati fotografije te kopiju fotografija redovito slati i biskupijskom fotoarhivu. Sve vanije dogaaje treba odmah zabiljeiti i u upnu spomenicu. 639 upnik je duan Biskupijskoj kuriji svake godine do kraja sijenja, preko dekanatskoga ureda, dostaviti autentini prijepis matinih knjiga, tj. parica, svoje upe. 640 upnik e svake godine do kraja sijenja, preko dekanatskoga ureda, Biskupijskoj kuriji dostaviti godinji pastoralni izvjetaj. Uz podatke koje trae rubrike, upnik moe priloiti i druge podatke koje smatra vanima za upu u dotinoj godini.
Meuupna povezanost na dekanatskoj razini

641 Druga biskupijska sinoda akovaka i srijemska potaknula je u etapi biskupijskoga savjetovanja, meu ostalim, ire promiljanje o preustroju granica postojeih i o osnivanju novih upa i dekanata na podruju akovake i Srijemske biskupije. Na kraju toga promiljanja, poto je sasluao miljenje Prezbiterskog vijea i Zbora savjetnika, Dijecezanski biskup izdao je dekret o preustroju upa po dekanatima i osnivanju novih dekanata.29 Tako na podruju Biskupije trenutno postoji 180 upa povezanih u 19 dekanata, od kojih je 16 na podruju Slavonije i 3 na podruju Srijema. Iako se ukazuje potreba i meudekanatske suradnje te povezivanja vie susjednih dekanata na odreenim podrujima pastoralnoga djelovanja, te se takva suradnja i povezivanje ve prigodno ili redovito ostvaruju (osobito oko veih gradova koji su prirodna sredita jednoga kraja, kao to su to Osijek, Slavonski Brod, Vinkovci), do sada nismo doli do jasnoe o kanonskom obliku takvog povezivanja. Uz Srijemski vikarijat (kojemu pripadaju Srijemskomitrovaki, Petrovaradinski i Zemunski dekanat), u pripremi je i slubeno osnivanje Biskupskog vikarijata u Osijeku. 642 Pravilnik o dekanskoj slubi. Postojei pravilnik dekanske slube30 neka se doradi i uskladi sa sinodskim odlukama. 643 Postupak imenovanja dekana. Kad je u jednom dekanatu potrebno imenovati dekana radi isteka mandata ili radi nekog drugog razloga, Biskupski ordinarijat e zamoliti dekana kojemu istjee mandat, zapisniara ili kojeg drugog prezbitera da sazove sve prezbitere koji imaju pastoralni dekret u dekanatu kako bi biskupu predloili imena trojice prezbitera iz dekanata za imenovanje jednoga od njih dekanom. Do imena koje e predloiti biskupu doi e tajnim glasovanjem, zaokruivanjem triju imena na unaprijed pripremljenim listiima sa svim imenima prezbitera s pastoralnim dekretom u dekanatu, koji uz to imaju i najmanje tri godine sveenitva. Ista osoba moe obnaati slubu dekana u istom dekanatu kroz najvie
29
Vidi dekret biskupa Marina Srakia o preustroju upa po dekanatima i osnivanju novih dekanata, br. 1432/2004. od 21. rujna 2004. (VSB 132 /2004/ 9, str. 694). 30 Pravilnik dekanske slube od 15. sijenja 1999., br. 346/1999 (VSB 127 /1999/ 2, str. 142-143).
158
dva uzastopna mandata. Zadueni za postupak predlaganja, biskupu e pismeno dostaviti imena trojice prezbitera koji su dobili najvie glasova, naznaivi uz svako ime i broj dobivenih glasova. Dekana imenuje biskup na mandat od pet godina. Biskup e razmotriti prijedloge sveenika iz dekanata, ali je slobodan imenovati bilo kojeg prezbitera za dekana. Dekan ne mora imati pastoralnu slubu u dekanatu. Dijecezanski biskup moe, zbog opravdanog razloga, prema svojem razboritom sudu, dekana slobodno ukloniti sa slube. 644 Biljenik dekanata. Biljenika dekanata, na prijedlog dekana, biraju prezbiteri koji imaju pastoralni dekret u dekanatu. Za biljenika dekanata moe biti izabran svaki prezbiter koji tajnim glasovanjem dobije natpolovinu veinu glasova. Imenovanjem novog dekana bira se i novi biljenik dekanata. U sluaju sprijeenosti dekana i u razdoblju do imenovanja novoga dekana, njegovu slubu preuzima biljenik dekanata. 645 Dunosti i prava dekana. Dekan ostvaruje svoju slubu u skladu s kan. 555, 1-4 i Biskupijskim pravilnikom dekanske slube.31 646 Dekanske vizitacije upa u dekanatu. Dekan je duan svake godine jednom pohoditi sve upe u svom dekanatu.32 Dekanska vizitacija izostaje samo one godine kad u kanonski pohod dolazi biskup. upnik e za dekansku vizitaciju za pregled pripremiti sve prostorije, mjesta, knjige, raune, katehetske imenike i sve predmete o kojima je rije u zapisniku. Poeljno je i korisno da upnik barem pojedine dijelove zapisnika popuni u suradnji sa upnim pastoralnim i ekonomskim vijeem. Dekan e na vizitaciju doi u prethodno dogovoreni dan i sat te e sa upnikom paljivo proi i popuniti itav zapisnik te pregledati sve ono o emu je rije u zapisniku. Uz pojedine toke zapisnika dekan e unijeti i svoje eventualne dodatke, opaske i primjedbe. Kao potvrdu pregleda potpisat e sve knjige i udariti peat dekanatskog ureda. Poeljno je da se dekan prigodom dekanske vizitacije susretne i s lanovima oba upna vijea, odvojeno ili barem zajedno, s kojom drugom skupinom suradnika ili katehetskom skupinom vjernika, te da u program dekanske vizitacije bude ukljuen i liturgijski susret sa svim vjernicima ili barem jednom skupinom. O izvrenoj vizitaciji ili o eventualnom opravdanom izostanku iste dekan e u pisanom obliku izvijestiti Biskupski ordinarijat. 647 Drugi dekanski pohodi upama dekanata. Dekanska obaveza pohaati upe dekanata ne iscrpljuje se godinjom dekanskom vizitacijom upa u dekanatu. Dekan e se nastojati odazvati pozivima upnika i drugih odgovornih osoba u crkvenim ustanovama na podruju dekanata da predsjeda ili da sudjeluje u euharistijskim i drugim liturgijsko-molitvenim slavljima kad god za to bude zamoljen. Nastojat e ee pohoditi upe i druge crkvene ustanove te prezbitere na podruju svojega dekanata, a osobito u sljedeim prigodama: a. upna i druga slavlja kao to su patron upe ili ustanove, duhovna obnova, misije i sl.; b. imendan, bolest i bolniko lijeenje upnika ili upnog vikara, smrtni sluaj u njihovoj blioj rodbini;
31 32
Pravilnik dekanske slube od 15. sijenja 1999., br. 346/1999 (VSB 127 /1999/ 2, str.142-143). Usp. ZKP, kan. 555, 1, br. 3 i 4.
159
c. zgode u kojima je biskup prisutan u pojedinim upama i ustanovama na podruju dekanata; d. uvoenje u upniku slubu, mladomisniko slavlje, reenje, slavlje redovnikih zavjeta, potvrde i sl.; e. prigodom osobitih pastoralnih i drugih dogaanja te u drugim zgodama prema procjeni dekana. 648 Druge dunosti i prava dekana. Kako bi dekan mogao vjerodostojno vriti svoju dekansku slubu i uivati potreban autoritet, potrebno je da bude primjeran drugim prezbiterima te vjernicima u dekanatu. Uz dunosti i prava dekana predviene kan. 555, 1-4 i Biskupijskim pravilnikom dekanske slube, dekan je pozvan koordinirati uzajamnu pastoralnu pomo i zamjene prezbitera u dekanatu te skrbiti se o uzajamnoj pastoralnoj solidarnosti kako bi se svim sveenicima u dekanatu osigurala mogunost sudjelovanja na trajnoj duhovnoj i teoloko-pastoralnoj formaciji prezbitera u skladu s biskupijskim propisima33, mogunost odlaska na godinji odmor, zamjena za vrijeme bolesti ili opravdane odsutnosti iz upe do sedam dana. Dekan je duan obavijestiti Biskupski ordinarijat o bolesti i bolnikom lijeenju bilo kojeg prezbitera iz dekanata. Ukoliko nije mogue unutar dekanata osigurati zamjenu za odsutnoga, dekan e za pomo zamoliti Biskupski ordinarijat. Obveza dekana je takoer dva puta godinje sazvati sve klerike koji imaju pastoralni dekret u dekanatu, rektore crkava i poglavare mukih ustanova posveenoga ivota s podruja dekanata na dekanatsku koronu. Pozvan je skrbiti se o ostvarivanju biskupijskih smjernica i odredbi na podruju dekanata, po potrebi sazivati i druge pastoralne susrete prezbitera te odreenih skupina suradnika i vjernika radi koordinacije pastoralnoga rada i unapreenja pastoralnoga djelovanja u dekanatu. Duan je takoer organizirati redovite mjesene rekolekcije prezbitera u skladu s biskupijskim odredbama. Ako ih nije mogue organizirati u dekanatu, duan je, na temelju prethodnog dogovora sa susjednim dekanima, prezbitere iz svoga dekanata pismeno obavjetavati o mjestu i vremenu sveenikih rekolekcija u susjednim dekanatima. Dekan e nastojati oslukivati pastoralne potrebe te nastojati unapreivati i promicati pastoralno djelovanje u dekanatu, iznosei pastoralne prijedloge i inicijative prezbiterima i drugim nositeljima crkvenih slubi u dekanatu te Biskupijskom pastoralnom centru i biskupu. U sluaju odreenih potekoa u dekanatu, grubog ili uestalog krenja slube onih kojima su slube povjerene ili uestalog (osobito neopravdanog) izostanka s obaveznih susreta, dekan e nastojati (potujui dobar glas sviju, diskreciju i pravila bratske opomene) na prikladan nain pomoi da se te potekoe nadiu ili rijee. No, ukoliko mu to ne polazi za rukom, duan je na vrijeme posavjetovati se s biskupom. U sluaju dvojbe u pastoralnom djelovanju ili napetosti s vjernicima, upnik e se najprije savjetovati s dekanom, a potom ako je potrebno i s biskupom. Vjernici se takoer u sluajevima nezadovoljstva ili napetosti, koje ne uspijevaju rijeiti sa svojim upnikom, za savjet ili utok trebaju najprije obratiti dekanu, a dekan e se poslije razgovora sa upnikom, ako je potrebno, za miljenje i savjet obratiti biskupu.
33
Usp. ZKP, kan. 279, 2.
160
649 Dekanska konferencija. Zbor svih dekana u biskupiji tvori Dekansku konferenciju. Biskup je saziva prema potrebi, a najmanje jedanput godinje. 650 Meudekanatski pastoralni centri. U tri sredita koja, zbog prirodnog kretanja stanovnitva prema veim gradovima, tvore i prirodne pastoralne cjeline meudekanatskog karaktera (Osijek, Slavonski Brod i Vinkovci/Vukovar) potrebno je osposobiti regionalne pastoralne centre, koji mogu primiti vei broj osoba na razliite jednodnevne formativne susrete (npr. susreti obitelji, mladih, ministranata, pjevakih zborova, formativni susreti lanova PV-a i EV-a i sl.). U tom smislu nastojat e se izgraditi ili na drugi nain osigurati potrebni prostori. U pastoralnom centru u Petrovaradinu, u kojem privremeno boravi pomoni biskup i generalni vikar za Srijem, treba i nadalje razvijati ve zapoete oblike pastoralnih susreta na razini itavoga Srijema te postojee prostore pretvoriti u regionalni pastoralni centar i dom za duhovne obnove razliitih skupina vjernika s podruja Srijemskog vikarijata. Ako je mogue, prostori se mogu otvoriti i vjernicima susjednih biskupija. 651 Sjedite Srijemskog vikarijata u Srijemskoj Mitrovici. Neka se to je mogue prije osigura zgrada za sjedite Srijemskog vikarijata u Srijemskoj Mitrovici, gdje treba biti i rezidencija generalnog vikara s posebnim ovlastima za Srijem. 652 Postupak imenovanja dekana i biljenika dekana odreen je Pravilnikom dekanske slube34. 653 Uz postojee odredbe o dunostima i pravima dekana u Zakoniku kanonskog prava i biskupijskom Pravilniku dekanske slube, neka se obdravaju i sljedee odredbe: a. Dekan dolazi na svoju godinju vizitaciju pojedinoj upi dekanata u prethodno dogovoreni dan i sat te sa upnikom paljivo prolazi i popunjava itav zapisnik i pregledava sve ono o emu je rije u zapisniku. Uz pojedine toke zapisnika dekan unosi i svoje eventualne dodatke, opaske i primjedbe. b. Dekan na dekanskoj vizitaciji, kao potvrdu pregleda, treba potpisati sve knjige i na njima udariti peat dekanatskog ureda. c. Poeljno je da se dekan prigodom dekanske vizitacije susretne i s lanovima oba upna vijea, odvojeno ili zajedno, te s kojom drugom skupinom suradnika ili katehetskom skupinom vjernika. d. Dekanska vizitacija izostaje one godine kad na kanonski pohod dolazi biskup. O obavljenoj vizitaciji i o eventualnom opravdanom izostanku dekanske vizitacije dekan treba u pisanom obliku izvijestiti Biskupski ordinarijat. e. Obveza je dekana dva puta godinje sazvati sve klerike koji imaju pastoralni dekret, rektore crkava i poglavare mukih ustanova posveenoga i apostolskoga ivota s podruja dekanata na dekanatsku koronu. f. Dekan organizira i redovite mjesene rekolekcije prezbitera. Ako ih nije mogue organizirati u dekanatu, duan je, na temelju prethodnog dogovora sa susjednim dekanom, prezbitere iz svoga dekanata pismeno obavjetavati o mjestu i vremenu sveenikih rekolekcija u susjednom dekanatu te ih pozvati na sudjelovanje. g. Dekan se skrbi o ostvarivanju biskupijskih smjernica i odredbi na podruju dekanata. Oslukuje pastoralne potrebe te nastoji unapreivati i promicati pastoralno djelovanje u
34
Vidi VSB 127 (1999) 2, str. 142-143.
161
dekanatu, iznosei prijedloge i inicijative prezbiterima i drugim nositeljima crkvenih slubi, Biskupijskom pastoralnom centru i biskupu. h. Radi koordinacije pastoralnoga rada i unapreenja pastoralnoga djelovanja u dekanatu, dekan po potrebi saziva pastoralne susrete prezbitera te odreenih skupina suradnika ili ostalih vjernika. i. U sluaju odreenih potekoa unutar dekanata, grubog ili uestalog krenja slube onih kojima su slube povjerene ili uestalog (osobito neopravdanog) izostanka s obaveznih susreta, dekan je duan nastojati (potujui dobar glas sviju, diskreciju i pravila bratske opomene) na prikladan nain pomoi da se te potekoe nadiu ili rijee. No, ukoliko mu to ne polazi za rukom, pozvan je na vrijeme posavjetovati se s biskupom. 654 U sluaju dvojbi u pastoralnom djelovanju ili napetosti s vjernicima, upnik se najprije savjetuje s dekanom, a potom ako je potrebno i s biskupom. Neka se vjernici u sluajevima nezadovoljstva ili napetosti, koje ne uspijevaju rijeiti sa svojim upnikom, za savjet ili utok obraaju najprije dekanu, a dekan e se poslije razgovora sa upnikom, ako je potrebno, za miljenje i savjet obratiti biskupu. 655 Zbor svih dekana u biskupiji tvori Dekansku konferenciju. Biskup je saziva prema potrebi, a najmanje jedanput godinje. 656 Postojei pravilnik dekanske slube neka se doradi i uskladi s odlukama Druge biskupijske sinode akovake i srijemske. 657 U tri regije na podruju biskupije (osjekoj, slavonskobrodskoj i vinkovakoj) potrebno je postupno osigurati meudekanatske pastoralne centre. U tom smislu nastojat e se izgraditi ili na drugi nain osigurati potrebni prostori. 658 Neka se to je mogue prije osigura zgrada za sjedite Srijemskog vikarijata u Srijemskoj Mitrovici, u kojoj e biti i rezidencija generalnog vikara s posebnim ovlastima za Srijem. 659 Neka se to je mogue prije pobrine za zgradu za sjedite Biskupskog vikarijata i biskupsku rezidenciju u Osijeku.
162
Sredinji biskupijski sustav

660 Biskupija, kao jedan od primarnih oblika partikularne Crkve, u punom smislu oznaava i ostvaruje Crkvu kao ureenu zajednicu. Ona je dio Bojega naroda koji se povjerava na pastoralnu brigu biskupu u suradnji s prezbiterijem, tako da, prianjajui uza svoga pastira koji ga po evanelju i euharistiji sabire u Duhu Svetome, tvori partikularnu Crkvu u kojoj uistinu jest i djeluje jedna, sveta, katolika i apostolska Kristova Crkva35. U sreditu ivota biskupijske Crkve, kao princip njezina jedinstva i okupljanja, oznaujui ujedno i njezinu vezu sa sveopom Crkvom, stoji biskup, kojemu pripada redovita, vlastita i neposredna vlast koja se zahtijeva za vrenje njegove pastoralne slube36. No, da bi vrenje slube biskupa moglo biti djelotvorno, i Crkvi akovakoj i srijemskoj potrebna je vrlo iroka struktura suodgovornosti.
a. Biskupijski pastoralni sustav

661 Biskupija akovaka i srijemska ima veoma pozitivnih iskustava u organiziranom i planiranom pastoralnom radu. No, valja ipak priznati da je proces tek zapoet i da mu je potreban novi zamah za nove aktivnosti i planove. Kroz sinodski hod dolo se do uvjerenja da samo organizirani, timski i planski pastoralni rad, koji u isto vrijeme duboko doivljava povjerenje u djelovanje milosti, ima svoju budunost. Crkveni dokumenti pozivaju na apostolsku zauzetost sve vjernike, zareene, zavjetovane i posveene sakramentima Crkve, koji e preko razliitih vijea, ureda i odbora organizirano vriti svoju slubu u Crkvi.37 O tome je naoj biskupijskoj zajednici progovorio i papa Ivan Pavao II. prigodom svoga apostolskoga pohoda 7. lipnja 2003., u homiliji na euharistijskom slavlju u Osijeku: Dragi vjernici svjetovnjaci, muevi i ene, pozvani ste velikoduno preuzeti na sebe svoj dio odgovornosti za ivot crkvenih zajednica kojima pripadate. Lice up, mjesta prihvaanja i poslanja, ovisi takoer o vama. Vi ste kao dionici Kristove sveenike, proroke i kraljevske slube (usp. Lumen gentium, 34-36), te obogaeni darovima Duha osposobljeni pruati svoj doprinos na podruju bogotovlja i vjerske pouke te u promaknuu raznovrsnih misijskih i karitativnih djela. Ni jedan krtenik ne moe ljenariti! U tom duhu ide i traenje novih te prikladno oivljavanje dosadanjih pokuaja u sustavnome oblikovanju pastoralnog djelovanja u naoj biskupiji: a. na razini prosuivanja i predlaganja: Biskupijsko pastoralno vijee, koje u naoj biskupiji do sada nije bilo uspostavljeno; b. na razini provoenja i ostvarivanja: Pastoralni odsjek biskupijske kurije Biskupijski pastoralni centar. 662 Biskupijski pastoralni centar. Na razini ostvarivanja pastoralnoga poslanja te ostvarenja pastoralnih inicijativa i smjernica u akovakoj i Srijemskoj biskupiji, na razini biskupije, ve djeluje Pastoralni odsjek Biskupijske kurije. Zbog ve usvojene terminologije u naoj Biskupiji, on e i dalje djelovati pod imenom Biskupijski pastoralni centar (ubudue BPC).
35 36
ZKP, kan. 369; CD 11a. Usp. isto, kan. 381. 37 Usp. AA, br. 26; SC, br. 45. 126.
163
Biskupijski pastoralni centar sa svojim odjelima i uredima pozvan je ostvarivati pastoralne prijedloge i planove na razini biskupijske zajednice, vezujui svoj program uz smjernice i savjete Biskupijskog pastoralnog vijea. BPC koordinira sve akcije koje dotiu upne zajednice, razliite dobne i posebne skupine vjernika, vjernike pokrete i udruge te cjelokupno pastoralno djelovanje. 663 Biskupijsko pastoralno vijee. Biskupijskom pastoralnom centru se povjeravaju predradnje kako bi se to prije moglo osnovati Biskupijsko pastoralno vijee u kojem e, prema kanonskim odredbama i stvarnim prilikama u biskupiji, biti zastupljeni svi njezini lanovi: vjernici laici, redovnici/ce i prezbiteri iz razliitih upa i dekanata, te predstavnici vjernikih drutava i pokreta. Meu lanovima Biskupijskog pastoralnog vijea (ubudue BPV) trebali bi biti i voditelji pojedinih odjela BPC-a. 664 Odbori za pojedina pastoralna podruja unutar Biskupijskog pastoralnog vijea. Radi uinkovitijeg rada potrebno je osnivanje odbora unutar BPV. Za sada se uputnim ini osnivanje sljedeih odbora: biskupijsko katehetsko vijee, odbor za brak i obitelj, odbor za pastoral mladih, odbor za liturgiju i crkvenu glazbu, odbor za ministerijalne slube i lanove posveenog ivota, odbor za sveenika i redovnika zvanja, odbor za pastoral bolesnika, odbor za vjernike udruge, odbor za caritas, odbor za ekumenizam, odbor za promicanje upnog pastorala, odbor za medije. Prema potrebi mogu se povezivati i preustrojavati postojei te ustrojavati i novi odbori. 665 Statut Biskupijskog pastoralnog vijea. Biskupijski pastoralni centar se treba pobrinuti da Biskupijsko pastoralno vijee to prije poslije svoga ustroja i imenovanja njegovih lanova priredi i biskupu predloi svoj statut. 666 Voditelj i Tajnitvo Biskupijskog pastoralnog centra. Biskup imenuje jednoga od prezbitera za voditelja BPC-a. Kako je zadaa BPC-a sustavno razraivati, pratiti i koordinirati ostvarivanje pastoralnoga djelovanja u biskupijskoj zajednici, prikladno je za voditelja BPC-a odrediti biskupskoga vikara za pastoral. Za kvalitetan rad BPC-a potrebno je u Tajnitvu imati stalno uposlenu osobu u slubi tajnika BPC-a. Ukoliko je potrebno, tajniku mogu povremeno ili trajno biti pridruene i druge osobe. Biskup, u uskoj suradnji s Tajnitvom BPC-a i njegovim voditeljem ili biskupskim vikarom za pastoral, donosi konkretne odluke i odredbe, te odreuje akcije za pastoralni rad unutar biskupijske zajednice. 667 Pravilnik Biskupijskog pastoralnog centra. Za sustavno i trajno djelovanje BPC-a potrebno je izraditi pravilnik, s opisom strukture i djelovanja BPC-a. Broj tijela unutar BPC-a i njihovo strukturiranje potrebno je prilagoavati stvarnim prilikama i mogunostima te s odborima Biskupijskog pastoralnog vijea. Pojedini odjeli unutar BPC-a u sebi ujedinjuju rad vie srodnih tijela. Povjerenici za pojedina podruja pastoralnoga rada mogu radi unapreenja pastoralnoga djelovanja predlagati osnivanje povjerenstava. Povjerenici i njima pridrueni suradnici u povjerenstvima ostvaruju pastoralne smjernice i odluke Biskupijskog pastoralnog vijea na elu s biskupom. U neka tijela BPC-a potrebno je ukljuiti i druge strune osobe za ijim se doprinosom osjea potreba u pastoralnom djelovanju. 668 Dugoroni pastoralni plan te godinji pastoralni planovi. Zadaa je BPV-a izraditi i biskupu predloiti dugoroni biskupijski pastoralni plan te potom godinje pastoralne planove. Pojedina tijela BPC-a konkretiziraju godinje pastoralne programe, odreuju uestalost, sadraje, metodologiju, kalendar i mjesto odravanja razliitih susreta na biskupijskoj razini.
164
Na temelju prihvaenog konkretiziranog godinjeg pastoralnog plana BPC-a za sada neka nastavi prireivati godinji kalendar susreta i slati ga svim upama i crkvenim ustanovama na podruju biskupije, s nakanom da svaki dekanat i upa prema njemu izrade i svoj vlastiti godinji pastoralni plan. Pojedina tijela BPC-a pozvana su prirediti i najkasnije prije poetka kolske godine poslati svim upnim zajednicama prikladnu prateu pastoralnu grau za pastoralnu godinu koja slijedi. Neka to budu realno ostvarivi prijedlozi za pastoral, koji e imati na umu razliitost situacija u pojedinim upnim zajednicama. 669 Redovito vrednovanje pastoralnih inicijativa te zajednitvo i meusobno uvaavanje izmeu BPC-a, upa, upnika i drugih pastoralnih djelatnika. Radi trajnog podizanja kvalitete pastoralnog djelovanja potrebno je redovito vrednovanje ostvarenih pastoralnih inicijativa; njegovanje zajednitva i meusobnog uvaavanja izmeu razliitih tijela BPC-a, upa, crkvenih ustanova, upnika i pastoralnih djelatnika te razmjena povratnih informacija koju olakavaju suvremena sredstva drutvenog priopavanja, a osobito raunalo, e-mail i biskupijska web-stranica. 670 Godinji pastoralni izvjetaj. Svaki upnik i voditelj crkvene ustanove duni su kao i do sada Pastoralnom odsjeku Biskupskog ordinarijata redovito dostavljati svoj godinji pastoralni izvjetaj o svojim pastoralnim aktivnostima. Biskupijski pastoralni centar e na temelju toga skupiti i obraditi podatke te pripremati konana biskupijska izvjea, koja e biti dostavljana i svim upama i zajednicama kao korisne smjernice i ideje za njihove daljnje pastoralne aktivnosti. 671 Projekt BPC-a (ustroj i sastav). Donosimo pastoralne odjele prikladne za sadanji trenutak razvoja pastoralnog djelovanja u akovakoj i Srijemskoj biskupiji. Svaki od tih odjela imat e potrebna povjerenstva i svoje urede. Radi uinkovitijeg rada bit e potrebno trajno praenje i usklaivanje tijela BPC-a sa stvarnim pastoralnim potrebama. Sredinji koordinacijski ured BPC-a Odjel za liturgijski pastoral Odjel za katehezu Odjel za biblijski pastoral Odjel za pastoral braka i obitelji Odjel za promicanje pastorala mladih Odjel za pastoral ministerijalnih i drugih crkvenih slubi Odjel za promicanje pastorala posebnih skupina Odjel za kransku dobrotvornost Odjel za drutvena i socijalna pitanja Odjel za vjernika drutva Odjel za ekumenizam i meuvjerski dijalog Odjel za medijski pastoral Odjel za pastoral kulture Osim toga BPC je pozvan trajno suraivati i s ostalim pastoralnim i drugim institucijama unutar Biskupijske zajednice (kao to su Caritas Biskupije akovo, Srijemski Caritas,
165
Obiteljski institut, Biskupijski centar za ekumenizam J. J. Strossmayer, Institut za teoloku kulturu, Centar za socijalna i drutvena pitanja, Biskupijsko misijsko djelo i sl.). 672 Potrebno je osnovati biskupijsko pastoralno vijee i donijeti njegov statut. 673 Unutar biskupijskog pastoralnog vijea neka se osnuju potrebni odbori i odrede njihove zadae. 674 Biskupijski pastoralni centar treba imati voditelja i tajnika te djelovati u skladu sa svojim pravilnikom. Ukoliko postoji biskupski vikar za pastoral, on je po svojoj slubi istodobno i voditelj Biskupijskog pastoralnog centra. 675 Za sustavno, skladno i domiljeno pastoralno djelovanje potrebni su i hvale vrijedni uzajamno vrednovanje, uvaavanje te meusobno zajednitvo i suradnja u pastoralnim inicijativama izmeu Biskupijskog pastoralnog centra, upnika i drugih pastoralnih djelatnika.
b. Biskupijski ekonomski sustav

676 Crkva ima nadnaravne svrhe, ali ona ivi i djeluje u povijesti, u vremenu i prostoru, u stvarnosti ovoga svijeta. Svoje ciljeve postie djelovanjem u svijetu. Svoje nadnaravne ciljeve, stoga, ne moe postii bez vremenitih sredstava. Crkvi su zato potrebna i vremenita dobra. Premda vremenita po svojoj naravi, ona participiraju na nadnaravnoj svrsi Crkve i uzdiu se na odreenu svetost. Vremenita dobra Crkvi su potrebna za ureenje bogotovlja, za dolino uzdravanje klera i drugih slubenika i za vrenje djela apostolata i dobrotvornosti.38 Vodei rauna o tome kako snano gospodarska stvarnost utjee na ivot i na osjeaje ljudi, Crkva akovaka i srijemska eli zbog svoje vjerodostojnosti na ispravan nain razvijati svoj odnos prema vremenitim dobrima i polazei od tog podruja, koje po svojoj naravi pripada naravnom redu, ona eli pokazati i svoj nadnaravni duhovni identitet. 677 Biskupi Hrvatske biskupske konferencije zakljuili su da je, u promijenjenim drutvenopolitikim okolnostima te poslije sklopljenog Ugovora izmeu Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima, potrebno iznova ustrojiti i pravednije postaviti upravljanje vremenitim crkvenim dobrima. Nakon temeljitih priprema, biskupi nae Zagrebake metropolije donijeli su odluku 7. studenoga 2000. godine o novom sustavu financiranja Crkve.39 Odluka je stupila na snagu 1. sijenja 2001. godine.40 Biskupi Hrvatsko-
38 39
Usp. ZKP, kan. 1254, 2. Vidi Biskupi HBK, Financijski sustav Katolike Crkve u Hrvatskoj, VSB 129 (2001) 1, str. 65-68; Biskupi Zagrebake crkvene pokrajine, Odredbe za provedbu financijskog sustava u Zagrebakoj metropoliji, VSB 129 (2001) 1, str. 69-70; Pismo biskupa Zagrebake metropolije sveenicima, VSB 129 (2001) 1, str. 68-69. 40 Vidi, Marin, biskup, Okrunica br. 1650/2000. od 20. prosinca 2000., VSB 129 (2001) 1, str. 64-65; Taksovnik za akovaku i Srijemsku biskupiju, br. 1650/2000. od 20. prosinca 2000., VSB 129 (2001) 1, str. 64-65.
166
slavonske crkvene pokrajine, na temelju iskustva novog financijskog sustava, donose 1. srpnja 2004. novi Pravilnik za provedbu financijskog sustava.41 Taj sustav polazi od odgovornosti svih lanova Crkve. Temelji se na materijalnom doprinosu svih vjernika. U sustav su ugraeni svi postojei redoviti doprinosi. Uvoenje nekih novih optereenja vjernika, u odnosu na dosadanja, ovim sustavom nije predvieno. Dosadanja praksa doprinosa vjernika ostaje, no sredstva se novim sustavom drukije rasporeuju. Uspostavlja se materijalna sigurnost sveenika i drugih crkvenih slubenika, a jednako tako i bolje djelovanje te vea materijalna sigurnost samih upa. Svi prihodi koje upa prima od vjernika, ili sveenik s naslova svoje slube, ulaze u upnu blagajnu, a iz iste se, prema tonim odredbama, rasporeuju sredstva za pojedine potrebe. Prezbiteri imaju osnovicu mjesene nagrade i dodatak nagradi prema odreenom bodovnom sustavu (za to se dobiva Rjeenje od Biskupijske ustanove za uzdravanje klera i drugih crkvenih slubenika). Sustavom se podmiruju trokovi reija za crkvu i domainstvo, trokovi prijevoza, zdravstveno i mirovinsko osiguranje te neki drugi trokovi. upa takoer dobiva Rjeenje za svoje obveze doprinosa za uzdravanje sredinjih biskupijskih ustanova prema broju deklariranih katolika u upi. upa je duna tako pridonijeti za sredinje ustanove u visini od 10 kuna po vjerniku katoliku u upi. Da bi se sustav mogao ispravno i pravedno provoditi, osnovane su Sredinja ustanova za uzdravanje klera i drugih crkvenih slubenika (pri HBK) i Biskupijske ustanove za uzdravanje klera i drugih crkvenih slubenika42. 678 Republika Hrvatska prepoznala je osobitu ulogu Katolike Crkve u: drutvenoj, odgojnoj, kulturnoj i karitativnoj djelatnosti. Na temelju toga, te s naslova nacionalizirane imovine, svaka biskupija, preko Sredinje ustanove za uzdravanje klera i drugih crkvenih slubenika, dobiva odreeni novani iznos (u visini od dvije bruto plae pomnoen s brojem upa u biskupiji). Tako nisu toni zakljuci i izjave koje tvrde kako novim sustavom financiranja Crkva za svoje djelovanje prima sredstva iskljuivo od drave, te da sveenici imaju dravnu plau. Drava, istina, sudjeluje u sustavu financiranja, no to predstavlja tek manji dio cjelokupnoga sustava financiranja Crkve. upnik, zajedno s lanovima upnog ekonomskog vijea, brine o namicanju i o redovitoj te izvanrednoj upravi43 vremenitim dobrima upe. Osim upnika i lanova EV-a, o vremenitim dobrima i upnom ekonomskom poslovanju neposredno se skrbi i Biskupijska ustanova za uzdravanje klera i drugih crkvenih slubenika, koja pripada ekonomskom odsjeku Biskupijske kurije u akovu. Druga biskupijska sinoda akovaka i srijemska podrava i pozdravlja novi ekonomski sustav te potie njegovo provoenje i doradu u onim elementima koji se pokazuju nedoreeni ili manjkavi.
41
Vidi Pismo biskupa Hrvatsko-slavonske crkvene pokrajine vjernicima od 11. svibnja 2004.; Pravilnik za provedbu financijskog sustava i Bodovni saldo u financijskom sustavu VSB 132 (2004) 6, str. 488-494; Marin, biskup, Okrunica br. 1011/2004. od 9. lipnja 2004., VSB 132 (2004) 6, 490. 42 Vidi Statut Biskupijske ustanove za uzdravanje klera i drugih crkvenih slubenika akovake i Srijemske biskupije, od 1. sijenja 2001. 43 Vidi dekret biskupa Marina Srakia br. 600/2007., od 15. oujka 2007. o izvanrednom upravljanju crkvenim dobrima (VSB 135 (2007) 3, str. 267).
167
679 Podizanje svijesti vjernika o obvezi materijalnoga dara za crkvenu zajednicu. Od vremena do vremena upnik treba vjernicima progovoriti o potrebi njihova redovitog sudjelovanja u uzdravanju vlastite upne zajednice i u brizi za vremenita dobra potrebna Crkvi za njezino redovito djelovanje i ivot te im protumaiti narav i ulogu obveze materijalnog doprinosa. Duan je, s razboritom uviavnou, ali i s prikladnom odlunou, poraditi na razvijanju svijesti da vlastitom vjernikom identitetu pripada i obveza materijalnoga doprinosa za crkvenu zajednicu, vodei uvijek rauna o stvarnoj materijalnoj situaciji. Na formiranju ispravne svijesti vjernika o doprinosu crkvenoj zajednici neka sudjeluju osobito lanovi EV-a i PV-a. lanove ekonomskih vijea treba postupno odgajati za sve vei stupanj sudogovornosti na taj nain da se pojedinim lanovima dadu konkretna zaduenja, kako bi se prezbiteri rasteretili nepotrebnoga i mogli vie posvetiti evangelizacijskom radu. 680 Lukno. Godinji obiteljski propisani doprinos upnoj zajednici zove se lukno. Taj e doprinos i dalje biti jednak na itavom podruju Biskupije u Republici Hrvatskoj te jednak na podruju itavoga Srijema. Tim doprinosom, predvienim pristojbama (kod krizme, vjenanja, sprovoda i izdavanja pojedinih dokumenata) te svojim slobodnim darovima vjernici uzdravaju svoju upnu zajednicu i crkvene slubenike u njoj. Na to ih poziva i crkvena zapovijed. Siromani vjernici mogu uvijek svome upniku predloiti da im predvieni doprinos ili pristojba budu umanjeni ili potpuno oproteni, a upnik e to i samoinicijativno uiniti u sluajevima siromatva koji su mu poznati. 681 Temeljna naela u upravljanju vremenitim dobrima Crkve. U upravljanju vremenitim dobrima Crkve potrebno je uvijek potivati sljedea temeljna naela: a. Crkveni upravitelj neka upravlja dobrima u ime Crkve i prema odredbama Crkve, potujui uvijek vlastite svrhe crkvenih dobara. b. Upravljanje se obavlja uvijek pod nadzorom crkvenih poglavara, bilo Apostolske Stolice, bilo biskupa, bilo redovnikih poglavara. c. Uvijek se treba potivati volja (nakana) darovatelja. Stoga se darovi dani za odreene svrhe mogu upotrijebiti samo u te svrhe. d. S vremenitim dobrima Crkve treba upravljati razborito, tako da se izbjegnu opasnosti za sama dobra, a istodobno i sablazan za Crkvu. K tom cilju tee i sve odredbe opega i krajevnoga prava koje se odnose na upravna vijea, na pristanke i miljenja, na potrebna odobrenja i doputenja koja upravitelj vremenitim crkvenim dobrima treba traiti i dobiti. e. Upravljanje se obavlja i obdravanjem graanskih zakona, bilo da su kanonizirani od Crkve, bilo da graanski zakoni obvezuju sami po sebi. 682 Transparentnost i planiranje u ekonomskom poslovanju. Biskupijsko i upno ekonomsko vijee treba ustaliti redovitost u planiranju godinjeg prorauna i davanju godinjeg izvjetaja (bilance). upnik neka dade godinje izvjee upnom ekonomskom vijeu o materijalnom poslovanju upe te mu na uvid dade i sve raune koji prate knjigovodstvo. Neka to isto uine i sve odgovorne osobe u svim biskupijskim ustanovama. U okviru transparentnosti poslovanja potrebno je, osim lanova ekonomskih vijea, upoznati i iru zajednicu u upi i u biskupiji s financijskim poslovanjem, ukljuujui i pismeni oblik te postojee slubene tiskovine u biskupiji i u upama.
168
Treba izbjegavati, te prikladnim sredstvima sprjeavati stav, da se na planu materijalnoga poslovanja djeluje proizvoljno, bez dostatne odgovornosti i obveze tonoga polaganja rauna o poslovanju, bilo vlastitoj zajednici, bilo nadlenim tijelima. Potpuna transparentnost je uvijek najbolji oblik povjerenja i treba postati sasvim normalnom u ekonomskom poslovanju na svim razinama. Biskupijska ustanova za uzdravanje klera i drugih crkvenih slubenika neka za svaku godinu unaprijed objavi prioritete ulaganja, istodobno objavljujui na prikladan nain tzv. bilancu o prologodinjim ulaganjima i ostvarenjima. 683 Pomo strunjaka i revizora. Neka se koristi pomo osposobljenih strunih suradnika te revizora iz redova prezbitera i vjernika laika, koji e obavljati svoju slubu uz vodstvo Biskupijske ustanove za uzdravanje klera, u sastavu tzv. Biskupijskog ekonomata, s izriitim biskupovim mandatom. 684 Djelovanje Ekonomata biskupije u novim prilikama. Za ekonomsko poslovanje na biskupijskoj razini od velikog je znaaja ustanova Ekonomata Biskupije. Ustanova je nastala u vremenu drutveno-ekonomskih prilika nakon Drugog svjetskog rata, kad se Crkva u naoj zemlji nalazila u tekim materijalnim prilikama. Iako kao ustanova kanonski nije predviena, Ekonomat je osnovan i djeluje sa svrhom da objedini materijalno poslovanje vie sredinjih biskupijskih ustanova i tako smanji financijske izdatke te omogui bolju koordinaciju. U sveukupnim promijenjenim okolnostima u kojima danas Crkva ivi i djeluje, te zbog injenice novoga sustava financiranja Crkve u nas, neka se djelovanje Ekonomata Biskupije prilagodi novim prilikama. 685 upni doprinos sredinjim biskupijskim ustanovama. Sredstva koja upne zajednice daju za uzdravanje sredinjih biskupijskih ustanova nazivaju se upni doprinos sredinjim biskupijskim ustanovama. 686 Misni prilog. Potrebno je prikladno pouavati vjernike da se sveta misa ne moe platiti, nego da vjernici daju prilog za sveenika koji u svetoj misi moli na njihovu nakanu. Budui da je izraz misni stipendij latinska izvedenica, i kao takav vjernicima nepoznat, treba slubeno rabiti izraz prilog za misno slavlje, ili krai oblik misni prilog. 687 Milostinja i prilozi prigodom bogosluja. U redovitom crkvenom ivotu treba se skrbiti oko liturgijske naravi prikupljanja milostinje. Ono ima svoje biblijske, novozavjetne i ranokranske izvore. Stoga skupljene priloge u liturgijskom slavlju treba u nekom prikladnom obliku poloiti u svetitu crkve. Predsjedatelj liturgijskog slavlja uvijek e, barem prije ili za vrijeme izlaznoga ophoda, blagosloviti darove znamenujui ih znakom kria. Isto je tako potrebno sauvati izvorno znaenje i uporabu izraza milodar, odnosno milostinja, gledajui u njemu i vid pobonosti i izriaj djelatne kranske ljubavi koja se ostvaruje kao solidarnost s braom i sestrama, proiavajui ove izraze od moguih negativnih oznaka. 688 Izbjegavanje dojma prevelike povezanosti molitvenih ina i materijalnih priloga. Potrebno je izbjegavati dojam prevelike povezanosti molitvenih ina i materijalnih priloga. Predvienu taksu za pojedine usluge uvijek je mogue siromanijima dijelom ili potpuno oprostiti. Nipoto nije doputeno uvjetovati podjelu nekog sakramenta vjernicima s
169
namirenjem njihovih zaostalih materijalnih obveza prema upnoj zajednici. No, kontakt s njima u takvim prigodama moe se na prikladan nain iskoristiti, vodei ipak rauna o prikladnosti pojedinih okolnosti i o materijalnom stanju pojedine obitelji, i kao poticaj te pouka o tome da su vjernici duni pridonositi za crkvene potrebe. 689 Uzdravanje prezbitera. Prezbiteri primaju za svoje uzdravanje nagradu iz upne blagajne u skladu s vaeim propisima biskupa Hrvatsko-slavonske crkvene pokrajine i rjeenjem Biskupijske ustanove za uzdravanje klera.44 Prezbiteri osobno u svom svakodnevnom ivotu trebaju uvati dostatnu jednostavnost i skromnost, prikladnu duhu obeanja to ga preuzimaju prigodom sveenikog reenja. 690 Sveenikova oporuka. Svaki je prezbiter duan poslije prezbiterskog reenja sastaviti oporuku koja je valjana i na graanskom podruju te je pohraniti na prikladnom mjestu koje je poznato Biskupskom ordinarijatu. Oporuka neka sadri raspodjelu pokretne i nepokretne imovine, mjesto ukopa, sredstva za dostojan ukop i ime izvritelja oporuke. Da bi oporuka bila valjana i na graanskom podruju potrebno ju je napisati i potpisati vlastoruno, naznaivi u njoj datum pisanja. Dobro je napisati da je pisana pri punoj svijesti te nabrojiti i najbliu rodbinu koja bi po graanskom pravu mogla imati pravo na nasljedstvo (bez obzira to im se oporuno nita ne ostavlja). Ako oporuka nije napisana vlastoruno, potrebno je da ona bude potpisana i od dvojice svjedoka. Oporuka se moe sastaviti i samo s javnim biljenikom. Najbolje je da oporuka bude predana u zatvorenoj koverti Biskupskom ordinarijatu, a ako ne, da bude uvana barem u vlastitoj knjizi misnih nakana ili na nekom drugom mjesto na kojem ju se moe lako pronai. 691 Oporuna ostavtina. Svi se prezbiteri pozivaju da prema ustaljenom biskupijskom pravilu dio svoje imovine ostave i u oporuci izriito navedu dio ostavtine za Bogoslovno sjemenite, za uzdravanje umirovljenih sveenika i kojoj sredinjoj biskupijskoj ustanovi ostavljaju svoje knjige. Prema ustaljenom biskupijskom pravilu prezbiter je pozvan barem 5% svoje ostavtine ostaviti Bogoslovnom sjemenitu, barem 10% u biskupijski fond za uzdravanje umirovljenih sveenika te svoje knjige oporuno ostaviti Katolikom bogoslovnom fakultetu, Bogoslovnom sjemenitu ili Biskupskom ordinarijatu u akovu. Knjige e biti predane na uvanje Sredinjoj biskupijskoj i fakultetskoj knjinici u akovu, a ona e na svakoj knjizi oznaiti iz ije ostavtine je pojedina knjiga i kojem fondu pripada. 692 Duh volonterstva u Crkvi. Svi crkveni djelatnici i suradnici pozvani su svoju slubu promatrati ponajprije kao svoj osobni odgovor na Boji poziv, jer to ona uistinu i jest. Pozvani su rasti u duhu radosne dragovoljnosti te prije svega svojim osobnim primjerom u Crkvi razvijati duh volonterstva i kod svih ostalih vjernika u njihovu suodgovornom i aktivnom doprinosu ivotu i ostvarenju poslanja crkvene zajednice. 693 Ujednaavanje kriterija za nagraivanje suradnika iji doprinos nadilazi granice volonterstva. Na biskupijskoj razini potrebno je postaviti naela za ujednaavanje kriterija za
44
Vidi Financijski sustav Katolike Crkve u Hrvatskoj, VSB 129 (2001) 1, str. 65-68; Biskupi Zagrebake crkvene pokrajine, Odredbe za provedbu financijskog sustava u Zagrebakoj metropoliji, VSB 129 (2001) 1, str. 69-70; Biskupi Hrvatsko-slavonske crkvene pokrajine, Pravilnik za provedbu financijskog sustava i Bodovni saldo u financijskom sustavu, VSB 132 (2004) 6, str. 491-494.
170
nagradu zaposlenicima i stalnim suradnicima iji doprinos nadilazi granice volonterstva. Biskupijska ustanova za uzdravanje klera i Biskupijski pastoralni centar neka o tome prirede prijedlog i dostave ga biskupu. Svi odgovorni u biskupijskim ustanovama duni su potivati te kriterije nagraivanja svojih suradnika i vaee graanske propise. 694 Izdvajanje materijalnih dobara za karitativne svrhe. Crkvene zajednice trebaju uvijek dio svojih dobara usmjeravati prema potrebnima i siromanima, jer je to jedno od temeljnih usmjerenja Crkve, bilo da je rije o siromanima u vlastitoj zajednici ili u drugim zajednicama, bez obzira jesu li ili ne lanovi Crkve. 695 Pomaganje misijskog djelovanja Crkve. Uz molitvenu i duhovnu potporu, prikladnim oblicima kroz redoviti pastoralni rad treba sve vjernike poticati i za solidarnost te sudjelovanje u materijalnom pomaganju misijskog djelovanja Crkve. Prikladno je da biskupijska zajednica, a i svaka upna zajednica, na planu materijalne pomoi, ostvaruje povezanost s nekom konkretnom zajednicom i slubenikom koji djeluju u misijama. 696 Prilagodba ekonomskog poslovanja Crkve novim vremenima. Potrebno je trajno se skrbiti o pravoj mjeri osuvremenjivanja u ekonomskom poslovanju, drei se uvijek duhovnih i moralnih vrednota. Neka se na razliite naine koriste dostignua ekonomskih znanosti i prakse te ozbiljno procjenjuju mogunosti sudjelovanja u pojedinim, pa i veim, ekonomskim projektima (fondovi, dionice, vlasnitvo i suvlasnitvo) koji bi na prikladan nain unaprijedili materijalno stanje crkvene zajednice. 697 Vei stupanj solidarnosti unutar postojeeg ekonomskog sustava. Postojei ekonomski sustav potrebno je na prikladne naine razvijati i prema veoj ekonomskoj solidarnosti meu upama na podruju biskupije. 698 Pomo raunalnih programa u voenju ekonomskog poslovanja. U voenju ekonomskog poslovanja potrebno je koristiti pomo prikladnih raunalnih programa. U vidu pomoi pri voenju ekonomskoga poslovanja u svim upama i drugim biskupijskim ustanovama potrebno je da mjerodavne biskupijske institucije (Ekonomat Biskupije i Biskupijska ustanova za uzdravanje klera) povedu rauna o stvaranju prikladnoga raunalnoga programa, skrbei se takoer o njegovoj trajnoj prilagodbi i poboljanjima na temelju iskustva i prijedloga sveenika i upnih ekonomskih vijea. Izbor toga programa neka po mogunosti bude u dosluhu s drugim biskupijama hrvatskog govornog podruja. 699 Potrebno je razvijati svijest vjernika o obvezi materijalnoga doprinosa za potrebe crkvene zajednice. Posebnu ulogu u tom smislu te suodgovornost za stjecanje i upravljanje materijalnim dobrima imaju lanovi ekonomskih vijea. 700 Odgovorne osobe na elu crkvenih ustanova i upravitelji crkvenim dobrima trebaju voditi brigu o transparentnosti te o planiranju u ekonomskom poslovanju. 701 U praenju ekonomskog poslovanja moe se koristiti pomo osposobljenih strunih suradnika i revizora, iz redova prezbitera i vjernika laika, koji e svoju slubu obavljati u skladu s biskupovim madatom. 702 Djelovanje Ekonomata biskupije potrebno je prilagoditi novim prilikama te uskladiti s aktualnim financijskim sustavom u akovakoj i Srijemskoj biskupiji.
171
703 Godinji obiteljski propisani doprinos upnoj zajednici zove se lukno, a sredstva koja upna zajednica daje za uzdravanje sredinjih biskupijskih ustanova nazivaju se upni doprinos sredinjim biskupijskim ustanovama. 704 Kroz redovito pastoralno djelovanje treba rabiti izraz prilog za misno slavlje, ili krai oblik misni prilog. Na taj nain e se pouavati i vjernike da se svetu misu ne moe platiti, nego da se daje prilog sveeniku koji u misi moli na njihovu posebnu nakanu. 705 Dunost je predsjedatelja liturgijskih slavlja i drugih odgovornih osoba skrbiti se oko liturgijske naravi prikupljanja milostinje. Ona ima svoje biblijske, novozavjetne i ranokranske izvore. Stoga skupljene priloge u liturgijskom slavlju treba u prikladnom obliku poloiti u svetitu crkve. Predsjedatelj liturgijskog slavlja uvijek e, barem prije ili za vrijeme izlaznoga ophoda, blagosloviti darove znamenujui ih znakom kria. 706 Treba sauvati izvorno znaenje i uporabu izraza milodar, odnosno milostinja, gledajui u njemu i vid pobonosti te izriaj djelatne kranske ljubavi, koja se ostvaruje kao solidarnost s braom i sestrama, proiavajui ove izraze od moguih negativnih oznaka. 707 Nije doputeno uvjetovati podjelu nekog sakramenta vjernicima s namirenjem njihovih materijalnih obaveza prema upnoj zajednici. Liturgijsko-molitvena slavlja valja organizirati tako da ne ostavljaju dojam prevelike povezanosti izmeu molitvenih ina i materijalnih priloga. 708 Prezbiteri primaju za svoje uzdravanje nagradu iz upne blagajne u skladu s vaeim propisima biskupa Hrvatsko-slavonske crkvene pokrajine i rjeenjem Biskupijske ustanove za uzdravanje klera. Prezbiteri osobno trebaju uvati dostatnu jednostavnost i skromnost, prikladnu duhu obeanja to ga preuzimaju prigodom sveenikog reenja. 709 Dunost je svakog klerika sastaviti oporuku valjanu i na graanskom podruju. Oporuka neka sadri raspodjelu pokretne i nepokretne imovine, mjesto ukopa, sredstva za dostojan ukop i ime izvritelja oporuke. U skladu s ustaljenim biskupijskim pravilom, u oporuci treba takoer navesti dio ostavtine za Bogoslovno sjemenite i dio za Sveeniki dom. Isto tako u oporuci treba navesti kome se ostavljaju knjige: Katolikom bogoslovnom fakultetu, Bogoslovnom sjemenitu ili Biskupskom ordinarijatu. 710 Svi crkveni djelatnici i suradnici pozvani su svoju slubu promatrati ponajprije kao osobni odgovor na Boji poziv, rasti u duhu radosne dragovoljnosti i istodobno taj duh prenositi i na sve ostale vjernike te ih odgajati za volonterski doprinos ivotu crkvene zajednice. 711 upna zajednica pozvana je dio svojih materijalnih sredstava izdvajati i za karitativne svrhe te pomagati misijsko djelovanje Crkve. 712 Postojei ekonomski sustav neka se na prikladan nain usmjerava i prema veoj ekonomskoj solidarnosti meu upama. 713 U vidu pomoi pri voenju ekonomskoga poslovanja u svim upama i drugim biskupijskim ustanovama potrebno je da mjerodavne biskupijske institucije (Ekonomat Biskupije i Biskupijska ustanova za uzdravanje klera) povedu rauna o stvaranju prikladnoga
172
raunalnoga programa, skrbei takoer o njegovoj trajnoj prilagodbi i poboljanjima. Izbor toga programa neka po mogunosti bude u dosluhu s drugim biskupijama hrvatskog govornog podruja.
c. Crkveno sudstvo u biskupiji

714 U svakoj biskupiji uspostavlja se, kao poseban dio biskupijske kurije, i njezin sudski odsjek. Prema preciznim odredbama Zakonika kanonskoga prava, koji ovim pitanjima posveuje svoju posljednju (VII.) knjigu, pod naslovom Postupci, u biskupijskom se sudskom sustavu tono odreuje uloga dijecezanskoga biskupa i drugih nositelja slubi. Sudac je prvoga stupnja u biskupiji po vlastitom i priroenom pravu dijecezanski biskup, kojemu pripada upravljanje partikularnom Crkvom koja mu je povjerena. Njemu pripada sva redovita, vlastita i neposredna vlast45, koja obuhvaa trostruku funkciju: zakonodavnu, izvrnu i sudsku46. On moe sudsku vlast vriti osobno ili preko drugih. Mjerodavnost dijecezanskog biskupa protee se na sve sporove: parnine i kaznene. Iskljueni su sporovi koji su izriito izuzeti bilo po opem bilo po krajevnom pravu. 715 Zbog razloga pastoralne razboritosti i potrebne specijaliziranosti, dijecezanski biskup ne vri osobno sudsku vlast, nego preko sudskog vikara i sudaca 47. Prema opem pravu, postavljanje je sudskog vikara obvezatno. Njegova je sudska vlast redovita i vikarska (zamjenika). Sudski vikar tvori jedan sud s biskupom. Prema tome, protiv presude sudskog vikara nema priziva na dijecezanskog biskupa niti biskup ima ovlast da na bilo koji nain preinai ili promijeni presude proglaene od njegovog sudskog vikara. Sudska je vlast vikara redovita zbog ega se ona protee na sve parnice biskupove mjerodavnosti, osim onih koje je biskup pridrao sebi. Sudskom se vikaru mogu dati pomonici, ako okolnosti to zahtijevaju, koji se zovu pridodani sudski vikari. Njihova sluba ne prestaje kad biskupska stolica postane prazna. Prikladno je da oni uivaju zbog svoje slube odreenu stabilnost. Sudski vikar i pridodani sudski vikari moraju biti sveenici. Biskup ima obvezu postaviti biskupijske suce, birajui ih meu prezbiterima i akonima, biskupijskog i redovnikog klera, pa i izvan vlastite biskupije. Za slubu suca mogu se uzeti i laici, za to je potrebno odobrenje biskupske konferencije.48 716 Crkveno enidbeno sudstvo u akovakoj i Srijemskoj biskupiji. Biskupi Zagrebake metropolije su 1999. godine u skladu s kan. 1423 osnovali dva Meubiskupijska suda razliitih stupnjeva: Meubiskupijski sud prvoga stupnja (za Zagrebaku, akovaku i Srijemsku, Varadinsku i Poeku biskupiju te Krievaku eparhiju) i Meubiskupijski prizivni sud (za parnice presuene od spomenutog Meubiskupijskog suda prvoga stupnja), pri emu ostaje na snazi ovlast priziva u drugom stupnju na Rimsku rotu. 49 Spomenuti sudovi istrauju i rjeavaju sve sudske parnice, osim onih koje su pravom izriito izuzete. To znai da rjeavaju: parnice o nitavosti enidbe, bilo redovitim postupkom bilo prema odredbi kann.
45 46
Usp. ZKP, kan. 381, 1. Usp. isto, kan. 391, 1. 47 Usp. isto, kan. 391, 2. 48 Hrvatska biskupska konferencija dopustila je da se postave i uzmu takoer i suci laici, u smislu kan. 1421, 2, o emu usp. Slubene vijesti HBK, 2 (1994.), str. 10. 49 Usp. Apostolska konstitucija Pastor bonus, l. 128, u: Zakonik kanonskog prava. Proglaen vlau Ivana Pavla II. S izvorima, GK, Zagreb 1996.; usp. i ZKP, kan. 1444, 1.
173
1686-1688 (postupak na temelju isprave), parnice rastave enidbenih drugova i druge parnine sporove, pa i kaznene parnice. Voditelj (moderator) obaju sudova je zagrebaki nadbiskup i pripada mu sva vlast koju dijecezanski biskup ima za svoj sud50. Slubenici su sudova: sudski vikari, pridodani sudski vikari, suci, branitelji veze, promicatelji pravde i njihovi zamjenici, a postavljaju ih biskupi biskupija za koje su mjerodavni ti sudovi. Novoosnovani Meubiskupijski sud prvoga stupnja ima dvije podrunice, od kojih je jedna u akovu. Kad je rije o parnicama o nitavosti enidbe, tada djeluje Sudsko vijee, uz branitelja veze i biljenika. Navedeni sudovi odnose se samo na vrenje sudske vlasti kad se radi o parnicama o nitavosti enidbe, ali ne prestaju sudski poslovi voenja ostalih parnica na Biskupijskom sudu u akovu s naeg podruja koje nisu sudskoga nego upravnog tj. administrativnog karaktera (kao to su npr. oprost od tvrde i neizvrene enidbe, pretpostavljena smrt enidbenog druga). 717 Uloga upnika u predparninom enidbenom postupku. Ukoliko neka stranka eli podii parnini postupak o nitavosti enidbe, neka se u naelu obrati svom upniku. upnik po svojoj slubi nije dio sudskog pravnog ureenja. No, on moe uvelike pomoi u predparninom postupku, koristei svoje pastoralne sposobnosti i potrebno kanonsko znanje o odvijanju postupka te o pravnim temeljima za pisanje tube. Kad se prijavi stranka koja eli pokrenuti postupak o moebitnoj nitavosti enidbe, upnik je pozvan porazgovarati sa strankom te vidjeti postoji li mogunost pomirenja. Ako pomirenje nije mogue i na temelju razgovora sa strankom doe do miljenja da postoje pravni temelji za podizanje tube, upnik je pozvan pouiti stranku o elementima koje mora sadravati tuba, pomoi stranci sastaviti je te joj dati adresu na koju tubu treba poslati. Zainteresirana stranka moe tubu poslati i samostalno, ali i upnik moe poslati tubu zajedno sa svojim popratnim dopisom. upnik nije stranka u parnici, ali e ga za vrijeme parnice sudac pismeno pitati o vjerodostojnosti stranke, koja je i njegov upljanin. Neka se upnik kloni davanja svoga miljenja stranci o ishodu parnice, ali neka stranku i ne odvraa od njezina prava na podizanje tube. Ukoliko je enidba sklopljena na podruju akovake i Srijemske biskupije tubu treba poslati na adresu Meubiskupijskog suda prvoga stupnja u akovu, a ukoliko je sklopljena izvan akovake i Srijemske biskupije neka se upnik za adresu mjerodavnog suda interesira na Crkvenom sudu u akovu. Osobe koje ele napisati tubu ili ele biti upoznate s pravnim temeljima za prihvaanje i voenje postupka proglaenja nitavosti enidbe, sve informacije mogu i trebaju dobiti od vlastitog upnika. Ukoliko je sluaj sloeniji i upnik nije siguran kako postupiti, moe se obratiti Biskupijskom crkvenom sudu u akovu. 718 Upoznavanje vjernika s crkvenim sudskim sustavom. Zbog relativno slabog poznavanja sustava crkvenog sudstva, hvale je vrijedno povremeno, osobito za upne suradnike, bilo na razini biskupije bilo na razini regija, organizirati tribine i predavanja o crkvenom sudskom sustavu.
50
ZKP, kann. 1423, 1; 1439, 3.
174
719 Ukoliko neka stranka eli pokrenuti parnini postupak o nitavosti enidbe neka se u naelu obrati svom upniku. 720 Ako pomirenje meu enidbenim drugovima nije mogue, a upnik na temelju razgovora sa strankom doe do miljenja da postoje pravni temelji za podizanje tube, pozvan je pouiti stranku o elementima koje mora sadravati tuba, pomoi stranci sastaviti ju te joj dati adresu na koju tubu treba poslati. Neka se upnik pri tome kloni davanja svoga miljenja o ishodu parnice, ali neka stranku i ne odvraa od njezina prava na podizanje tube.
d. Unapreenje sredinjeg biskupijskog sustava

721 Biskupijsko sjedite mora tvoriti primjereno ustrojen sustav kojega ine razliite slube i tijela, ije se djelovanje ostvaruje na razliitim razinama i s razliitim svrhama. Tako je i njihov pravni poloaj razliit, kako s obzirom na pripadajue ovlasti tako i na djelokrug rada. S obzirom na dinamiku djelovanja i odgovornosti, strukture suodgovornosti moemo razvrstati na etiri razine: a. razina predlaganja (sveenika skuptina, biskupijsko pastoralno vijee, pastoralni sastanak, laiki savjet, redovnika konferencija); b. razina odluivanja (generalni vikari, biskupski vikari, prezbitersko vijee, biskupijska skuptina, biskupijska sinoda); c. razina usmjeravanja (zbor savjetnika, biskupsko vijee); d. razina ostvarivanja (biskupijska kurija, biskupijsko ekonomsko vijee, koordinacijski kolegij). Radi unapreenja evangelizacijskog poslanja uope, odnosno na regionalnoj i biskupijskoj razini, Druga biskupijska sinoda akovaka i srijemska donijela je i neke pastoralne smjernice. 722 Strukture suodgovornosti u akovakoj i Srijemskoj biskupiji. U sjeditu akovake i Srijemske biskupije ve djeluju sljedee strukture suodgovornosti: a. na razini odluivanja generalni vikar za podruje biskupije u RH i generalni vikar s posebnim ovlastima za Srijemski dio biskupije, sudski vikar, biskupski vikar za vjernike Maare, Prezbitersko vijee (a proteklih je godina od 1998. do 2003. bila slavljena i Druga biskupijska sinoda); b. na razini usmjeravanja Zbor savjetnika; c. na razini ostvarivanja Biskupijska kurija (u ijem su sastavu upravni odsjek /Biskupski ordinarijat/, pastoralni odsjek /Biskupijski pastoralni centar/, sudski odsjek /Biskupijsko crkveno sudite: Meubiskupijski sud 1. stupnja u Zagrebu Podrunica u akovu/ i ekonomski odsjek /Biskupijsko ekonomsko vijee, uz kojeg kao operativne jedinice djeluju Biskupijski ekonomat i Biskupijska ustanova za uzdravanje klera i drugih crkvenih slubenika) i Koordinacijski kolegij. Za sada se osjea potreba da se uz postojea okupljanja prezbitera, lanova ustanova posveenoga ivota i drubi apostolskoga ivota te vjernika laika udruenih u vjernika drutva i pokrete, uspostave jo neke strukture suodgovornosti na razini predlaganja:
175
723 Biskupijsko pastoralno vijee. Da bi se poboljala dosadanja praksa suradnje i dijaloga u Biskupiji, neka odgovorni u Biskupijskom pastoralnom centru pripreme sve to je potrebno kako bi biskup mogao to prije osnovati i kako bi ivotu biskupije plodnosno moglo pridonijeti Biskupijsko pastoralno vijee. 724 Sveenika skuptina. Sveenika skuptina predstavlja ambijent susreta i dijaloga itavoga biskupijskog prezbiterija o pitanjima koja se tiu ivota i slube sveenika. U akovakoj i Srijemskoj biskupiji biskupijski se prezbiterij okuplja vie puta godinje (redovito dva puta godinje na rekolekcije itavoga biskupijskog prezbiterija, na trodnevni Teoloko-pastoralni seminar za sveenike te na sveeniki susret na Veliki etvrtak) i u okviru tih susreta ostvaruju se i elementi sveenike skuptine. Osim toga povremeno se sazivao i tzv. studijski dan za sveenike o nekoj pastoralnoj temi. Odgovorni u biskupijskom pastoralnom centru, neka se u dogovoru s biskupom skrbe da ubudue povremeno, a najmanje jedanput godinje, bude sazvana sveenika skuptina, na kojoj e se raspravljati o pojedinim pastoralnim pitanjima ili o nekim drugim pitanjima, vezanim uz djelovanje, ivot i slubu sveenika. 725 Dan Biskupije akovake i srijemske. Radi snanijeg povezivanja itave biskupije i snanijeg animiranja svih vjernika, a osobito pastoralnih suradnika, organizirat e se godinji Dan akovake i Srijemske biskupije. U naelu e biti obiljeavan uz godinjicu posvete stolne crkve sv. Petra (poetkom listopada). Biskupijsko pastoralno vijee i odgovorni u Biskupijskom pastoralnom centru pozvani su predlagati nain i sadraje njegova obiljeavanja. Nije potrebno da se to obiljeavanje svake godine organizira na isti nain i na istim razinama. Dan Biskupije bit e povod za razliite susrete vjernika i prezbitera. Pojedine skupine e tom prigodom na odreeni nain vrednovati svoj vlastiti pastoralni angaman kao i rad slubi i tijela u kojima sudjeluju, te e predlagati daljnje korake rasta u suodgovornosti. 726 Biskupijska skuptina. Bit e korisno da se povremeno ili na svretku nekog znaajnijeg evangelizacijskog pothvata u biskupiji sazove Biskupijska skuptina. Predstavlja izriaj kojim Boji narod vri kraljevsku slubu za irenje kraljevstva Bojeg. Saziva je i predsjeda joj biskup. Sastavljena je od generalnih i biskupskih vikara, od lanova prezbiterskoga vijea, predstavnika upa i filijala (po upama ili po dekanatima), predstavnika vjernika laika te vjernikih drutava i pokreta, predstavnika ustanova posveenog ivota i drubi apostolskog ivota te drugih osoba izabranih i pozvanih od biskupa. lanovi se imenuju za svaki pojedini saziv. Biskupijska skuptina je tematskog i prigodnog karaktera. Druga biskupijska sinoda akovaka i srijemska dala je i druge smjernice koje mogu unaprijediti evangelizacijsko poslanje uope, te na regionalnoj i biskupijskoj razini. 727 Kanonski pastoralni pohodi biskupa upnim zajednicama. Potrebno je nastaviti sa suvremenijim, obnovljenim oblikom biskupovih kanonskih pohoda upnim zajednicama po dekanatima. Uz temeljne sadraje kanonskoga pohoda, treba planirati i susrete sa upnim suradnicima i drugim vjernicima jer oni pridonose boljem upoznavanju stvarnog stanja i problematike pojedinih upnih zajednica i istodobno pridonose porastu vjernike suodgovornosti. Veoma se korisnim pokazuju i susreti s predstavnicima drutvenog ivota, nastavnikim osobljem u kolama te s predstavnicima lokalne vlasti.
176
U pripravu i u odvijanje biskupovog pastoralnog pohoda neka se na prikladan nain nastave ukljuivati i one slube koje na razini biskupije koordiniraju odreeno podruje ivota, kao to su biskupski vikar za pastoral, voditelj ili djelatnik upravnog odjela Biskupijske kurije, biskupijski ekonom ili ravnatelj Biskupijske ustanove za uzdravanje klera i drugih crkvenih slubenika, dekan i drugi. Obrazac zapisnika kanonskog pohoda potrebno je trajno aktualizirati i posuvremenjavati. 728 Biskupijsko sjedite i vei gradovi. Budui da su gradovi sredita drutvenog, kulturnog, prosvjetnog, administrativnog i politikog ivota, neka se gradovima dadne vee znaenje i u crkvenom pogledu. U gradu Osijeku potrebno je uspostaviti ona tijela i sredinje ustanove to ih sugerira kulturni i drutveni znaaj samoga grada (metropola Slavonije, sveuilini grad, kulturno, drutveno, komunikacijsko i gospodarsko sredite), imajui na umu vanost prikladnog evangelizacijskog sustava takoer i brodske te vinkovake regije. Gradovi imaju i veliku ulogu u oblikovanju javnog mnijenja te drutvene ljestvice vrednota. Stoga je potrebno u gradskim upnim zajednicama domisliti i organizirati pastoralno djelovanje koje odgovara potrebama ne samo konkretne gradske upe, nego i pastoralnim zahtjevima ire sredine. Poeljno je, stoga, u gradovima osnivati u prikladnom broju i katolike kole, hospicije, starake domove te druge ustanove. 729 Ustrojbeni crkveni razvoj na podruju Slavonije i Srijema. Potujui pripadajue kanonske ovlasti Biskupije, Hrvatske biskupske konferencije i Apostolske Stolice, potrebno je voditi rauna o znaenju i sveukupnoj slici crkvenog ustroja u Republici Hrvatskoj (broj, veliina, geografska rasprostranjenost biskupija i metropolija) te o rjeenjima na podruju drutveno-politikog ustroja u ovom dijelu Republike Hrvatske i u Vojvodini te predlagati ustrojbeni crkveni razvoj te uspostavu snanijih crkvenih struktura na podruju Slavonije i Srijema. 730 Meubijskupijska suradnja. Potrebno je nastaviti zapoete i uspostavljati druge oblike snanije suradnje s Poekom biskupijom, koja je po svom geografskom smjetaju i po zaviajnom mentalitetu naroda naoj biskupiji najblia. Neka se istodobno nastavi razvijati suradnju i s ostalim biskupijama: s onima koje su u sastavu Hrvatsko-slavonske metropolije i Hrvatske biskupske konferencije, sa susjednim i drugim biskupijama u sastavu Meunarodne biskupske konferencije sv. irila i Metoda, s Crkvom u Bosni i Hercegovini te s biskupijom Peuh u Republici Maarskoj. 731 Zajednitvo s katolicima istonoga obreda. Biskupija akovaka i srijemska protkana je na podruju Republike Hrvatske s 10 upa Krievake eparhije, a na podruju Srijema s 5 upa Apostolskog egzarhata za vjernike katolike istonoga obreda u Srbiji i Crnoj Gori, to predstavlja bogatstvo crkvenog ivota na naem podruju. Prezbiteri i vjernike zajednice nae biskupije sa spomenutim e upama i dalje gajiti ivo sakramentalno i pastoralno zajednitvo, pomaui vjernicima katolicima istonoga obreda da se othrvaju napasti asimilacije te sauvaju pripadnost vlastitom obredu. Neka sveenici u tom smislu trajno na prikladne naine odgajaju vjernike i upoznaju ih s bogatstvom obrednih razliitosti u Crkvi.
177
Trebaju potovati pravne odredbe i pastoralne smjernice biskupa Hrvatsko-slavonske crkvene pokrajine o meuobrednim odnosima51. 732 Statut Stolnog kaptola akovakog i srijemskog. Djelovanje Stolnog kaptola akovakog i srijemskog treba u suvremenim pastoralnim okolnostima ostvarivati onu znakovitu i asnu slubu koju danas ima u Crkvi: (1) skrb oko stolne crkve u akovu, (2) briga oko bogosluja (sveano slavljenje i raznovrsnost liturgijskih slavlja), (3) zajednika molitva i bogosluje asova. Neka se Statut Stolnoga kaptola obnovi i nadopuni prema zakonitim odredbama i dananjim pastoralnim prilikama. 733 Kanoniki kaptol u Srijemskoj Mitrovici. Na temelju preispitanog tumaenja crkvenopravnog statusa konkatedrale u Srijemskoj Mitrovici neka se obnovi prikladno oblikovan kanoniki kaptol. 734 Riznica katedrale. Uz katedralu u akovu, kao sastavnicu Dijecezanskog muzeja, treba ustanoviti Riznicu katedrale. 735 Publiciranje odredbi krajevnog prava. Sve odredbe biskupijskog krajevnog prava treba sabrati, sustavno rasporediti i usklaene s odlukama Druge biskupijske sinode akovake i srijemske objaviti u zasebnom izdanju krajevnih odredaba akovake i Srijemske biskupije. 736 Biskupijsko sjedite mora tvoriti primjereno ustrojen sustav kojega ini vie slubi i tijela, ije se djelovanje ostvaruje na razliitim razinama i s jasnim svrhama. Zato je u akovakoj i Srijemskoj biskupiji potrebno sljedee: a. b. c. d. osnovati instituciju Sveenike skuptine te Biskupijske skuptine; ustanoviti Dan Biskupije akovake i srijemske; oivjeti i osuvremeniti rad svih slubi i tijela Biskupijske kurije; nastaviti s posuvremenjenim oblikom biskupovih kanonskih pohoda upnim zajednicama po dekanatima te ga trajno usklaivati s pastoralnim zahtjevima unutar biskupijske zajednice. Povezano s time potrebno je trajno doraivati i obrazac zapisnika kanonskih pohoda i godinjih pastoralnih izvjea; ustanoviti Riznicu katedrale; gradovima Osijek, Slavonski Brod i Vinkovci dati odgovarajue znaenje i u crkvenom pogledu; zbog velikog znaenja gradskih sredina za oblikovanje javnog mnijenja i drutvene ljestvice vrednota, u gradskim upnim zajednicama domisliti i organizirati pastoralno djelovanje koje odgovara potrebama ne samo konkretne gradske upe, nego i pastoralnim zahtjevima ire sredine; podravati i predlagati i ustrojbeni crkveni razvoj na podruju Slavonije i Srijema; nastaviti razvijati intenzivniju suradnju sa susjednom Poekom biskupijom te s drugim biskupijama u regiji; gajiti i dalje ivo sakramentalno i pastoralno zajednitvo s Katolikom Crkvom istonoga obreda, pomaui njezinim vjernicima sauvati svoj obredni identitet; obnoviti i prilagoditi statut Stolnog kaptola akovakog i srijemskog;
e. f. g.
h. i. j. k.
51
Pismo i pastoralne smjernice biskupa Hrvatsko-slavonske crkvene pokrajine o meuobrednim odnosima od 14. studenoga 2006. (VSB 135 /2007/ 2, str. 171-173).
178
l. obnoviti kanoniki kaptol u Srijemskoj Mitrovici; m. sabrati i objaviti sve odredbe krajevnog prava Biskupije akovake i srijemske.
179

Ustroj Biskupijske Zajednice U Službi Evangelizacijskog Poslanja

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ustroj Biskupijske Zajednice U Službi Evangelizacijskog Poslanja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Ti si Krist za nas i za sve ljude Izjave i odluke Druge biskupijske sinode akovake i srijemske

USTROJ BISKUPIJSKE ZAJEDNICE upna zajednica

Usp. CL, br. 34.

b. upno pastoralno i ekonomsko vijee

c. upnika sluba i sveenike slube u posebnim podrujima pastoralnog djelovanja

Usp. isto, kan. 833, br. 6.

Meuupna povezanost na dekanatskoj razini

Usp. ZKP, kan. 279, 2.

Vidi VSB 127 (1999) 2, str. 142-143.

Sredinji biskupijski sustav

a. Biskupijski pastoralni sustav

b. Biskupijski ekonomski sustav

c. Crkveno sudstvo u biskupiji

ZKP, kann. 1423, 1; 1439, 3.

d. Unapreenje sredinjeg biskupijskog sustava

You might also like