UDK 316.334.56(497.

5 Zagreb) Prethodno priopenje

Aktualni revitalizacijski i gentrifikacijski procesi na primjeru Zagreba1

Anelina Sviri Gotovac
Institut za Drutvena istraivanja u Zagrebu angelinasg@gmail.com
SAETAK Osnovni cilj ovog rada je istraivanje socijalnih dimenzija urbane transformacije u Zagrebu i njene specifine podteme: urbana obnova, urbana revitalizacija, rekonstrukcija i ureenje, ali i procesi proizili iz njih, kao to je proces gentrifikacije ili oplemenjivanja (dotjerivanja) urbanoga prostora. Navedene procese esto karakterizira brojnost aktera koji u njima sudjeluju i na njih utjeu inei ih prihvatljivima ili neprihvatljivima, ovisno o odnosima meu ukljuenim stranama. Osnovni predmet istraivanja odnosi se na procese ureenja i revitalizacije sredita gradova, odnosno, sredinjeg dijela grada Zagreba kroz aktualne procese urbane obnove i gentrifikacije. Sluaj ureenja centra Zagreba detaljno se analizira na primjeru planirane gradnje multifunkcionalnog centra na Preradovievom ili Cvjetnom trgu (projekt Cvjetni prolaz). Navedeni procesi esto su neovisni ili tek djelomino ovisni jedni o drugima. Osiromaenje ili pauperizacija prisutni su u gradovima neovisno o navedenim procesima jer prvenstveno ovise o protoku vremena i starenju urbane strukture. Meutim, svi ovi procesi imaju i neto zajedniko mogu se dogaati u sreditu grada i tada posebno dolaze u fokus interesa razliitih aktera koji zatim u njima sudjeluju i na njih djeluju. Takoer se moe rei da su spomenuti procesi specifini za njegov postsocijalistiki i tranzicijski kontekst drutvene zbilje. Kljune rijei: Zagreb, urbana obnova, gentrifikacija, drutveni akteri, Preradoviev ili Cvjetni trg, intervencija u prostor. Primljeno: lipanj 2010. Prihvaeno: rujan 2010.
prostor 1 lanak je dio autoriine disertacije pod nazivom Utjecaj drutvenih aktera na procese

gentrifikacije i pauperizacije: primjer Zagreba iz 2009. godine, a modificiran je i prilagoen za objavu u znanstvenom asopisu. Osim toga i disertacija i rad vezani su uz projekt Akteri drutvenih promjena u prostoru (2007.-2009.) proveden na Institutu za drutvena istraivanja u Zagrebu pod financiranjem MZO RH.
Copyright 2010 Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu Institute for Social Research in Zagreb Sva prava pridrana All rights reserved

197

Sociologija

Sociologija i prostor, 48 (2010) 187 (2): 197221

1. Uvod
Neke promjene u prostoru zajednike su svima i stoga globalne, no neke se mogu odnositi samo na pojedinu i konkretnu situaciju nastalu, primjerice, na prijelazu u postsocijalistiko drutvo ili tranziciju. Upravo takav je i hrvatski drutveni kontekst te je zanimljiv za istraivanje ove problematike. S prijelazom na trino gospodarstvo i tzv. divlji kapitalizam dolo je do iznimne premoi drutvenih aktera s financijskom vrstom moi (ekonomskih), te gubitka moi nekih drugih aktera (civilnih, strunih). Potencijalni investitori tzv. stakeholdersi ili developeri, kao novi akteri u urbanom prostoru, oekuju da im se planirani projekti brzo i efikasno realiziraju. esto im se i postojei urbanistiki planovi prilagoavaju ovisno o njihovom parcijalnom interesu. Monim akterima, primjerice, investitorima u hrvatskom se prostoru (i na podruju Jadranske obale i gradova uz more kao to su Split, Dubrovnik, te takoer i Zagreba) ve dva desetljea esto omoguuje nadmo privatnoga interesa nautrb javnoga. Ponekad se zbog toga ugroava i uzurpira ak i spomenika i kulturna batina, te zelene povrine. Sve navedeno govori i o parcijalnim mehanizmima regulacije i kontrole jer ih dravne (gradske) institucije ili ne koriste ili nemaju dovoljno. Zbog toga se u tranzicijskom kontekstu dovodi u pitanje svrha prostornoga planiranja i urbanizma kao procesa koji su od kompleksnih i interdisciplinarnih postali parcijalni i stihijski. Neki autori takav tip urbanizma nazivaju i investitorskim urbanizmom (Pui, 2006.:92), i on nije tipian samo za Hrvatsku nego i za susjedne zemlje Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, te eku, Maarsku i druge tranzicijske ili bive socijalistike zemlje. Navedena je situacija kod nas dovela do, primjerice, kaotinoga razvoja grada Zagreba. Zbog atraktivnosti i velike vrijednosti zemljita u pojedinim dijelovima grada, primjerice elitnoj stambenoj zoni (podsljemenska zona) ili poslovnom (irem) centru grada (Donji grad, Martinovka, Vrbik, Zavrtnica), dolazi do preizgraenosti, uzurpacije i destrukcije prostora. Moemo rei da je dosadanji teritorijalni identitet grada Zagreba gotovo potpuno izmijenjen i da e se posljedice pojedinih prostornih uzurpacija osjeati jo dugo. U prilog tome govori i injenica da ako i postoji strategija za razvoj, zatitu ili revitalizaciju Zagreba, ini se kako je sve preputeno samo pojedinanim intervencijama u urbanu i suburbanu strukturu. Je li dolo, moda, ak i do tzv. smrti urbanizma, kako neki strunjaci nazivaju dananje stanje, nastojalo se pokazati kroz dobivene rezultate istraivanja u nastavku rada.
prostor

Sociologija

Kako bi se navedeno i aktualiziralo u radu se detaljnije bavi procesima urbane obnove i gentrifikacije na primjeru grada Zagreba. Proces urbane obnove zapoinje prvenstveno kao strategija koja nastoji obnoviti pojedine etvrti i dijelove gradova (stambene i nestambene), zahvaene propadanjem i starou. iri je proces od procesa gentrifikacije2, koji se uglavnom oituje u ureenju atraktivnih sredinjih

2 Gentrifikacija (gentryfication) doslovno ili prevedeno s engleskog jezika znai opleme-

njivanje, tj. proces nastanjivanja viega sloja stanovnitva tzv. plemia, vlastele (eng. gentry) u sredita gradova. S obzirom da korijen rijei odgovara jeziku i terminologiji 19. stoljea, a manje dananjem jeziku, pojam se na hrvatski jezik ne prevodi jer za njega ne postoji

198

A. Sviri Gotovac: Aktualni revitalizacijski i gentrifikacijski procesi na primjeru Zagreba

dijelova grada (inner city areas). esto se stoga iz intencije ureenja i rekonstrukcije specifinih gradskih podruja, a naroito u gradskim sreditima, proces urbane obnove transformira u proces gentrifikacije. Gradovi koji su nakon Drugoga svjetskog rata doivjeli ratna razaranja suoili su se s nunou poratne obnove i revitalizacijom urbanoga ivota pa od tada zapoinje intenzivan, kompleksan i moderan proces urbane obnove (urban renewal). Pojam urbane obnove osobito je ezdesetih i sedamdesetih godina bio povezan s pomodnim pokretom ouvanja i rekonstrukcija povijesnog nasljea (aldarovi, 1989.:123), ime se nastojalo gradu vratiti njegov prijanji izgled naglaavajui povijesne vrijednosti. Proces se nastavlja i s potrebom ureenja povijesnih, starih ili zaputenih podruja unutar gradova i manje ili vie prati procese urbanizacije i modernizacije. Oni dijelovi gradova pak koji nisu doivjeli nikakve oblike urbane rehabilitacije, neovisno o njihovim pozitivnim ili negativnim implikacijama, preputeni su zaputenosti i pauperizaciji, odnosno osiromaenju urbanog prostora. Zbog neulaganja u njih uglavnom postaju dijelovi siromanoga ivljenja i utjeu na cjelokupno osiromaenje jednoga grada te pada kvalitete ivota u njima. Takvih je lokacija i u Zagrebu veliki broj, podjednako u centru grada, ali i izvan njega.

2. Vieznanost procesa gentrifikacije

Gentrifikacijski se utjecaj ponajvie oituje u segmentu stanovanja jer neposredno utjee na promjenu strukture stanovnika stambenih etvrti u kojima se dogaa. Gentrifikacijska prestrukturacija stanovnitva odvija se najee na takav nain da se u dotad zaputene dijelove grada naseljavaju bogatije (srednje ili vie) klase stanovnika, tzv. gentrifikatora (gentrifiers), a iseljavaju se siromaniji slojevi stanovnitva. Proces i pojam gentrifikacije definira se kao konverzija socijalno marginalnih podruja i podruja stanovanja radnike klase centra grada u srednjoklasna podruja stanovanja, te predstavlja pokret privatnog investiranja u centralna podruja glavnih urbanih centara koji je zapoeo ezdesetih godina 20. stoljea (Zukin, 1987.:129). Gentrifikatorima su centralni ili stariji dijelovi grada iznimno atraktivni i profitabilni pa putem vlasnitva ili u suradnji s razliitim gradskim institucijama (ovisno o pojedinoj zemlji i nainu provoenja ovoga procesa) ulau znaajna sredstva mijenjajui izgled tih gradskih etvrti, kako u estetskom i urbanistikom, tako i u strukturnom smislu. Navedena sredita postaju poslovna, komercijalizirana, ali i rezidencijalna, a privlae vie slojeve stanovnitva ime na kraju vraaju ivot u gradsku jezgru. Danas se taj proces dijelom i definira kao

adekvatan sinonim, nego se preuzima u izvornom obliku. Prema Sociolokom rjeniku (Dictionary of Sociology) autora Marshalla (1998.) gentrifikacija se definira kao popravljanje zaputenih, najee sredinjih dijelova grada, a ukljuuje fiziku obnovu i razmjetaj niih klasa stanovnitva onima iz viih klasa, te esto promjenu od rentnoga prema privatnom vlasnitvu. Termin je prvi upotrijebila britanska urbana sociologinja Ruth Glass u svom djelu London: Aspects of Change, 1964. (Marshall, 1998.:253). U nastavku rada koristit e se termin gentrifikacija.

199

Sociologija

prostor

Sociologija i prostor, 48 (2010) 187 (2): 197221

nain vraanja ivota u sredite grada. Gentrifikacija je jedan od kljunih pokazatelja urbane restrukturacije u kasnom 20-om stoljeu. U Europi, Sjevernoj Americi i Australiji smatrana je strategijom koja e u sredinje dijelove grada vratiti ivot i katalizatorom za urbanu renesansu (www.sage-ereference.com/urbanstudies). Meutim, ameriki i europski gradovi nisu imali slinu tradiciju ili sudbinu naputanja svojih gradova, tj. njihovih sredita. Tako europskim gradovima svakako ide u prilog dua i bogatija povijesno-kulturna batina s velikim brojem zatienih gradskih urbanistikih blokova i spomenika, te urbanom tradicijom koja ove gradske jezgre ini poeljnima i danas. Zbog toga europske gradove ne obiljeava masovno naputanje gradskih centara kao amerike, nego istovremenost procesa gentrifikacije i suburbanizacije putem kojih se urbaniziralo i reurbaniziralo sve vee podruje gradskih rubnih zona (predgraa), ali i samoga centra.3 Iako gentrifikacija nije oglasila kraj suburbanizacije, ona nije ni samo prolazan trend. Ona vrsto odolijeva ve zadnja tri desetljea. Tijekom ovoga vremena gentrifikacija se otkrila manje kao jednosmjerna migracija povratka u grad, nego kao trajna cirkulacija kroz grad (Helms, 2003.:475). Gotovo posvuda gentrifikacija kao svjetski proces, a ovisno o periodu njenoga odvijanja, ima sline obrasce ili zakonitosti koji se ogledaju u kompleksnom i uzajamnom odnosu nekoliko grupa aktera koji su u nju ukljueni. Tako je primjerice nakon Drugoga svjetskog rata u veini zemalja uloga drave poveana (i u financijskom i u izvedbenom smislu) dok u posljednja dva desetljea dolazi do slabljenja uloge drave u procesima urbane obnove i gentrifikacije. Od 1990-ih u veini zemalja svijeta poveana je uloga privatnih investicija i investitora koji preuzimaju vei dio financijskoga ulaganja, a time i odluivanja o buduem izgledu gradova. Dobar primjer navedenoga je grad Zagreb. Ovu se pojavu moe vidjeti podjednako i u tranzicijskim ili bivim socijalistikim zemljama istone i june Europe kao i u razvijenim zapadnim zemljama. Gentrifikacija se kao proces smatrao uglavnom vezan uz trita nekretninama razvijenih zemalja i njihovih vodeih gradova (tzv. command-center cities), ali danas poprima globalni oblik i postaje urbana strategija koja nadilazi liberalnu urbanu politiku, te obiljeja sporadinosti i lokalnosti (Smith, 2002.:427). Njena globalna rairenost ini je donekle drugaijim procesom od onoga prijanjeg jer postaje strategijom iji je utjecaj mogue vidjeti ne samo u vodeim zemljama svijeta nego i u ostalima, a meu njima i u tranzicijskima kao to je Hrvatska. Gentrifikacija je temeljna znaajka novoga urbanizma ka-

prostor

3 Distinkcija izmeu, primjerice, amerikih i europskih gradova po pitanju atraktivnosti

gradskih sredita mogua je, iako se prvenstveno odnosi samo na njihove zapadne gradove. Europa je unutar sebe izrazito heterogena pa oteava bilo kakvu unificiranost. Prema naseljenosti i aktualnosti gradskih sredita ova je dihotomija Europa Sjeverna Amerika ipak mogua zbog europske tradicije, povijesti i ivljenja u tim gradovima koje ameriki gradovi nisu imali. Ameriki gradovi, u kojima je uglavnom prevladavao proces suburbanizacije, zaputaju svoja gradska sredita dok se u europskim gradovima takav model nije odvijao. Zbog dugogodinje zaputenosti amerikih sredinjih etvrti (loe stanovanje, kriminal, siromatvo) nemaju ni toliku atraktivnost kao europski gradovi, pa su u njima prisutniji procesi gentrifikacije i investiranja, kao naini vraanja ivota u njih.

200

Sociologija

A. Sviri Gotovac: Aktualni revitalizacijski i gentrifikacijski procesi na primjeru Zagreba

rakteristinoga ne vie samo za Europu i Sjevernu Ameriku, nego i za Aziju, Latinsku Ameriku i Afriku, zbog njihovoga izrazitog urbanog rasta (Smith, 2002.:430). Meutim, sutinski gledano, gentrifikacijske metode tranzicijskih zemalja ipak se znaajno razlikuju od metoda veine zapadnih zemalja. Gentrifikaciju na podruju veine bivih socijalistikih zemalja (istona i jugoistona Europa) moemo nazvati tzv. postsocijalistikom gentrifikacijom. U skladu s postsocijalistikim periodom ona nije nastajala na jednak nain kao u zemljama zapadne Europe i SAD-a, nego je imala specifine pravce razvoja nakon osamostaljenja tih zemalja i prihvaanja novih naina ekonomskog i politikog djelovanja. Navedeno se ponajvie moe vidjeti u brojnim iniciranim i planiranim projektima koje u tranzicijskim zemljama drava esto nema sredstava provoditi pa su preputeni privatno - investitorskim nainima poslovanja. Tako dolazi i do odreenih manipulacija i netransparentnih naina djelovanja kao to je uzurpacija javnih prostora od strane privatnih interesa, a sve zbog nedovoljnoga ukljuenja dravnih (gradskih) institucija u procese ureenja. Stjee se dojam da, na primjeru Zagreba, osim to je mo privatnih investitora i njihovo okupiranje urbanoga prostora poveano, oni uglavnom jedini i grade jer je uloga drave svedena na najmanju mjeru. Iznimka je od drave voena socijalna stambena gradnja, tzv. POS4, koji drava subvencionira radi jeftinijega stanovanja graana. Procesi gentrifikacije i revitalizacije sredita gradova u Hrvatskoj tako su iz socijalistike forme naglo s tranzicijom preuzeli novu formu i obrasce kapitalistike trine politike, te upliva kapitala u prostorni razvoj to je dovelo do nepripremljenosti svih ukljuenih strana na nove naine igre. Polazei od poimanja tranzicije kao poeljnoga cilja, tj. njezinoga normativnog postavljanja, moemo drutvene promjene shvatiti preduvjetom promjena jednoga reima u pravcu drugoga, tj. kao konkretne uvjete i prostor tranzicije. Navedene uvjete, odnosno promjene u socijalnom prostoru shvaamo kao procese transformacije konkretnih drutvenih struktura (Cifri, 1998.:51-52). Prijelaz ili tranzicija od jednoga drutvenog sustava na drugi, socijalistikoga u kapitalistiki, u Hrvatskoj traje od 1990-ih i teko je sagledati sve posljedice tih promjena na ivot njenih stanovnika jer su mnogobrojne, kako u urbanom tako i ruralnom prostoru. Meutim, gentrifikacija je samo jedan od tih procesa, a utjee na sve segmente ivota stanovnika od stambenoga (rezidencijalnoga), ekonomskoga, do strukturnoga i kulturnoga. Ukratko, gentrifikaciju obiljeava nekoliko fenomena: 1. razmjetaj i zamjena jedne grupe stanovnika drugom koja je viega drutvenog statusa; 2. transformacija izgraene okoline stambene, koja se obnavlja, a nove uslune djelatnosti pristiu (trgovine, kafii, restorani i sl.); 3. pojava novoga urbanog ivotnog stila (kvalitete ivota) kojega obiljeava potroaki obrazac i 4. porast vrijednosti

promet i posredovanje nekretninama nadleni su za provedbu Programa drutveno poticane stanogradnje (POS) u cilju zadovoljavanja stambenih potreba graana Republike Hrvatske, a sukladno odredbama Zakona o drutveno poticanoj stanogradnji (Narodne novine 109/01, 82/04, 76/07). Jedinice lokalne samouprave na temelju provedene ankete utvruju liste prvenstava te na osnovi tako utvrenih stambenih potreba na odreenom podruju zapoinje se s izgradnjom stanova.

201

Sociologija

4 Ministarstvo zatite okolia, prostornoga ureenja i graditeljstva, te Agencija za pravni

prostor

Sociologija i prostor, 48 (2010) 187 (2): 197221

Sociologija

prostor

imovine i nekretnina (Warde, 1991.; U: Fulcher; Scott, 2007.:518). Kako dolazi do zaputenosti i starenja sredinjih dijelova gradova dolazi i do poveane mogunosti kupovanja jeftinih nekretnina koje su kao takve atraktivne bilo privatnim investitorima, ali i novim kupcima vlastitih stanova (kua), kao buduim stanovnicima. Sve te promjene u rezidencijalnom i fiskalnom podruju ine ekonomsku stranu gentrifikacije. Meutim, postoji i njena kulturna strana, odnosno kulturni faktori koji je ine, kao na primjer preferencije za ivot u sreditu ili jezgri grada koja ini znaajan dio ovoga procesa. One ukljuuju prihvaanje kulturnih mogunosti velikih gradova, a odbijanje suburbanih vrijednosti i ivotnoga stila. Neke ljude privlai u grad mogunost devijantnijega ivotnog stila i ivot meu anonimnim ljudima te u tolerantnijem urbanom drutvu (Fulcher; Scott, 2007.:518). Gentrifikacija je tako i proces elitizacije kvalitete ivota ili ivotnoga stila jer je sredite gradova postalo privlano mjesto za stanovanje veinom viih slojeva drutva koji svojim dolaskom utjeu na rast cijena stanova i nekretnina openito. Takve preferencije i odabir mjesta ivljenja esto proistjeu iz elje stanovnika da ne ive u rubnim gradskim dijelovima ili u predgraima (suburbanim etvrtima) koje za njih nisu na zadovoljavajuoj razini urbanosti ili urbanog ivota. Procese gentrifikacije danas veinom potie nova klasa stanovnika tzv. poslovno-menaderska koju ini mlaa radnoaktivna populacija, visokoobrazovana, samaka ili bez djece i zaposlena u visokosofisticiranim djelatnostima tercijarnog i kvartarnog sektora (IT sektor, razne uslune djelatnosti i sl. koje su i inae obiljeje postindustijskog tipa drutva). Njihove potrebe za drugaijom, sadrajnijom i elitnijom kvalitetom ivota koja zadovoljava potrebe ovih suvremenih stanovnika gradova dovode do procesa reurbanizacije ili ponovne urbanizacije gradskih centara u veini zemalja svijeta (i zapadnih i tranzicijskih). I ekonomska i kulturna te drutvena strana gentrifikacije ini se da ide u korist samo onih viih i imunijih drutvenih slojeva, a nautrb svih onih manje imunih, pripadnika srednje klase i naroito onih marginalnih slojeva. Moe se rei da je ovim procesom dolo do nove prostorne i socijalne segregacije, ali u obrnutom smjeru. Prema N. Smithu (1996.), jednom od vodeih teoretiara gentrifikacije, proces gentrifikacije sada vodi do novoga urbanog fronta ili do revanistikoga grada gdje osveta prema manjinama, radnikoj klasi, enama, okolinoj legislativi, gay i lezbijskoj populaciji, imigrantima, postaje opi i zajedniki nazivnik javnoga diskursa (str. 44). Prestrukturacijom slojeva ili klasa, to je i osnovno naelo gentrifikacije, dolazi do brojnih posljedica i promjena koje nisu samo fizike prirode, kao to je prerazmjetaj stanovnika iz jednoga dijela grada u drugi, nego su to i socijalne, kulturne i ekonomske promjene s dalekosenim posljedicama na razvoj jednoga grada. Gentrifikacija je stoga kompleksan i strukturan proces koji zahvaa cjelokupno drutvo.

3. Vanost i znaenje sredita gradova

Sredinji dijelovi gradova ili gradske jezgre ila su kucavica svakog grada. Najstariji su i najivlji dijelovi u kojima urbani ivot poprima potpuni smisao. Trgovi i ulice koje ga ine otvoreni su, dinamini, ivi i esto su jedini javni prostori shvaeni u punom smislu te rijei. U novijim i vanjskim gradskim zonama javni prostori svede-

202

A. Sviri Gotovac: Aktualni revitalizacijski i gentrifikacijski procesi na primjeru Zagreba

ni su uglavnom na parkove, igralita i sl., dok su ulice i trgovi uglavnom preputeni prometu. Zbog toga gradska jezgra danas ima jo veu vrijednost i ini vaan dio svakog grada iako je i ona ugroena sve guim privatnim i javnim prometom. Mnogi se autori slau da je gradski centar dio grada s najveom gustoom zaposlenosti, s najintezivnijim koritenjem i najviom vrijednosti zemljita, te da je stjecite linija javnog prometa i mjesto u gradu s najbrojnijim susretima ljudi (Mareti, 1996.:14). Spomenuto je ve da je podruje interesa ovog istraivanja zagrebaki Cvjetni trg (Trg Petra Preradovia) i njegova atraktivnost za planirani projekt. Trg (forum ili agora) je takav tip javnog prostora za koji su stanovnici grada najvie vezani pa svaka interpolacija na njegov prostor ne prolazi bez njihove reakcije. Trgove obiljeava polifunkcionalnost gradskih djelatnosti i ona je nuan preduvjet za potpuni urbani ivot. Mogu se razlikovati etiri osnovne ideje ili koncepcije gradskog centra: 1. reprezentativni (monumentalni) centar; 2. poslovni centar (CBD Central Business District); 3. drutveno kulturni centar i 4. multifunkcionalni centar (Perkovi, 2002.:267). Kad se izdvoji zagrebaki centar koji je i predmet interesa ovog rada, moe ga se shvatiti prvenstveno kao zbir svih tipova, odnosno, kao multifunkcionalni centar koji u sebi sadri sve ostale. Zagrebaki sredinji prostor grada takoer se moe podijeliti na njegov iri i ui dio. Svaki je grad imao svoj put razvoja i rasta te tako stvarao vlastiti identitet i prepoznatljivost, a Zagreb je prije svega prepoznat po svom najstarijem i povijesnom dijelu Gornjeg i Donjeg grada. Gornji grad ine Kaptol i Gri kao pretee crkveno-urbanog postanka grada, a u Donjem gradu dominira blokovska arhitektura novijeg tipa. Zajedno oni ine okosnicu onog to bi danas mogli nazvati starim Zagrebom i jezgrom grada. Vrijednost sredinjih dijelova gradova uvijek je bila neupitna i naglaavana je od strane brojnih autora. U ovom sve naglijem irenju urbaniziranih podruja sredinji dijelovi grada ostaju jedini dijelovi aglomeracije u kojima njezino stanovnitvo moe doivjeti osjeaj nekog zajednitva u prostoru i vremenu. To su oni dijelovi grada koje obiljeava raznovrsnost sadraja, gdje su usredotoeni objekti povijesnog i simbolikog znaaja koji odreuju sliku grada. To su oni dijelovi grada u koje se dolazi i bez neke odreene potrebe, gdje se u prividno beskorisnom boravljenju na ulicama i trgovima ouvao osjeaj spontane drutvenosti. Za stanovnitvo suvremene urbane aglomeracije kao to to pokazuju bezbrojna ispitivanja sredite se izjednaava s pojmom, pa i samim imenom grada (Prelog, 1978.:7). Sa suvremenim urbanizacijskim i tranzicijskim razvojem grada javni prostor postao je ugroen kao i njegova definicija. Zato je nuno sauvati od agresivnih destrukcija jo one preostale prostore grada za koje se moe rei da su javni prostori. Njihova atraktivnost i potencijalna profitabilnost dovodi do ugroavanja i pretvorbe javnih prostora u privatne te svoenja uglavnom na trinu dimenziju. Privatizirajui javne prostore dolazi do kontrole njihove dotadanje dostupnosti i otvorenosti te smanjenja vrijednosti. Svaki je suvremeni stanovnik grada suoen s dvostrukou perspektive grada, odnosom zatvorenog i otvorenog prostora, privatnoga i javnoga, unutarnjeg i vanjskog, osobnog i kolektivnog. to su javni prostori? Oni, koji po svojim osobinama i po svojoj funkciji slue javnoj svrsi, omoguuju socijalnu komunikaciju, pristupani su i otvoreni svima (Zlatar, 2008.:125). Upravo ta dostupnost ili otvorenost javnih prostora za neke je autore diskutabilna opcija jer
prostor

203

Sociologija

Sociologija i prostor, 48 (2010) 187 (2): 197221

ona uglavnom oznaava javne prostore kao sigurne prostore. To uglavnom znai tenziju izmeu prava pristupa graana i njihove sigurnosti u smislu ideologije koja trai radije premjetaj nego rjeenje drutvenih problema i ienje grada (Atkinson, 2003.:1831), odnosno, eliminaciju onih nepoeljnih (Smith, 1996.) kao to su siromani, manjine, razliiti drutveni pokreti i sl. Mnoge gradske administracije ele upravo takvu sigurnost grada koja se ogleda kroz nisku stopu kriminala i bez siromatva, barem onog vidljivog. Takvo je shvaanje posebno izraeno u zapadnim gradovima, amerikim i britanskim, gdje uloga gradskih institucija ide u smjeru kontrole sigurnosti urbanih prostora. Iz toga proizlaze i sve kritike o postojanju javnih prostora i pitanja koliko su oni u punom smislu uope mogui danas jer su sve vie podloni kontroli i nedostupnosti za veinu graana. Upravo odlike javnih prostora kao zajednikih, uvijek dostupnih i otvorenih prostora (aldarovi, 1996.), ne bi smjele biti ugroene parcijalnim interesom koji bi te odlike mogao dovesti u pitanje. Javno dobro je takvo ije potronja ima kolektivno obiljeje: potronja pojedinca ne smanjuje potronju drugih pojedinaca (Supek, 1987.:165). A u sluaju gradnje poslovno stambenog kompleksa na zagrebakom Cvjetnom trgu radi se o naruavanju javnih interesa i javnog dobra kao to su pjeaka zona i trg zbog gradnje podzemne garae i ulaza u garau izvan privatne parcele planiranog kompleksa. Time se rtvuje sadanju pjeaku zonu Varavske ulice. Zbog projekta je gradska vlast dozvolila smanjenje pjeake zone, iako je nakon albi stanara ove ulice i graanskih prosvjeda (organiziranih od Zelene akcije i Prava na grad), Gradska Skuptina tu odluku preispitala i odluila u korist javnih interesa i pjeake ulice. S obzirom da investitor nije prestao s radovima nastala je konfuzna i nedefinirana situacija o budunosti spomenute lokacije. Sredinja zagrebaka zona ili zagrebaki donjogradski blokovi najatraktivniji su dijelovi grada zbog viestrukih obiljeja i kvaliteta, od povijesnih, spomenikih, kulturnih i javnih do rezidencijalnih i parkovnih (npr. Lenucijeva potkova ili lanac gradskih parkova koja se nalazi u tom dijelu). Oni zasluuju da se u njih ulae jer trebaju rekonstrukciju i revitalizaciju da bi bili i dalje atraktivni, ali nikako ne zasluuju destrukciju i polovina rjeenja koja bi naruila postojeu donjogradsku urbanistiku cjelinu. Prostorne interpolacije su kao arhitektonske injekcije za novi ivot grada. Interpolacija nije popunjavanje prostora nego kvalitativno mijenjanje zateene strukture novim vrijednostima. Ali, oprez: granica izmeu vrhunske interpolacije i potpunog fijaska nevjerojatno je tanka (Galovi, 2007.). I interpolacija u jedan od sredinjih trgova Zagreba, Cvjetni trg, izazvala je brojne rasprave jer svojim prvotnim idejnim projektom nije obeavala uklopljenost u postojei urbani ambijent ve dapae jedno agresivno izdvajanje iz njega. Neobzirno uguravanje brojnih projekata u sredite grada Zagreba (shopping-centri, multifunkcionalni kompleksi Importanne galerija, Kaptol centar, Ban centar, Prebenderski vrtovi i sl.), ali i ne samo Zagreba, postali su primjeri tzv. tranzicijske ili postsocijalistike gentrifikacije koju provode uglavnom ambicije pojedinaca-investitora uz suglasnost gradskih planera. Privatni interesi i kapital, uz sversrdnu pomo pojedinih politiara, doprinose da se proces urbane obnove odvija samo djelomino na revitalizirajui nain zapostavljajui urbanu cjelinu i kvalitetu svih stanovnika sredita Zagreba.

204

Sociologija

prostor

A. Sviri Gotovac: Aktualni revitalizacijski i gentrifikacijski procesi na primjeru Zagreba

3.1. Sluaj gradnje u zagrebakom sreditu grada primjer gentrifikacije O planiranom projektu gradnje na Cvjetnom trgu (tzv. Lifestyle Center ili Cvjetni prolaz), moe se rei kako je ve od prvog predstavljanja javnosti (krajem 2006.) izazvao brojne kontroverze. Taj se projekt moe promatrati i kao prototip ambiciozno zamiljenog privatnog ulaganja u svrhu modernizacije i rekonstrukcije dijela centra grada uz ovaj zagrebaki trg. Inae, financijski i idejni nositelji projekta, te ureenja blokova na Cvjetnom trgu, su investitor (developer), Tomislav Horvatini i Hoto grupa. Predvieni prostor za gradnju na Cvjetnom trgu ima oko 50.000 m2 (brutto povrine) sa est etaa podzemne garae. Cijena itavog projekta procijenjena je na desetke milijuna eura. Nakon predstavljanja planiranog projekta javnosti, na razliitim razinama i od strane razliitih aktera razvila se podua rasprava vezana uz buduu lokaciju projekta, njegove vlasnike, te naruavanje i mijenjanje izgleda postojeeg trga. Budui da bi se planirani kompleks trebao smjestiti i na mjestu kina Zagreb nastali su sukobi izmeu dosadanjeg vlasnika koji je na netransparentan nain prepustio pravo prvokupa investitoru Horvatiniu iako je i Srpska pravoslavna crkva polagala pravo na njega kao jedan od bivih vlasnika (u prolom socijalistikom sustavu drava joj je zgradu bila oduzela i nacionalizirala). Predlagano je ruenje dviju kua, oblinje kue pjesnika Vidria (pretpostavlja se da se u njoj rodio) i arhitekta Bollea, inae spomenika kulture i dijelova povijesne batine grada. Meutim, najeu raspravu izazvale su stalne izmjene i dopune GUP-a (Generalnog urbanistikog plana Zagreba) od strane Skuptine grada ijim se stalnim izmjenama pogodovalo privatnim inicijativama, a meu njima i spomenutom investitoru. Takav nain djelovanja ovih struktura primjer je simbioze gradskih i politikih aktera (struktura). Povezanost onih koji imaju veliku politiku mo i utjecaj s gospodarskim strukturama koje posjeduju kapital postaje primjer idealtipskog povezivanja dviju vanih drutvenih struktura. Tako je npr. gradonaelnik Zagreba Milan Bandi u suradnji s tadanjim glavnim gradskim urbanistom Slavkom Dakiem (ravnateljem Ureda za strategijsko planiranje i posebnim gradonaelnikovim savjetnikom), te savjetnicima iz raznih gradskih zavoda za planiranje grada, otvoreno podravao ovaj projekt zalaui se da investitor Horvatini zapone s njim to prije. Zanimljivo je to je od kada se poeo spominjati ovaj projekt i od kada su zapoele razliite aktivnosti oko njega, nekoliko puta mijenjan GUP Zagreba, te prilagoavan ovom i ostalim projektima planiranim od strane politike, prvenstveno samog gradonaelnika. Nasuprot njima pojavio se velik broj strunjaka, civilnih udruga, graana, koji iako nisu svi bili direktno vezani uz urbano-prostornu problematiku, bili su zabrinuti za budui izgled grada te su stoga nastojali zaustaviti projekt. Brojni su arhitekti, urbanisti, povjesniari umjetnosti, urbani sociolozi, umjetnici, glumci u suradnji s civilnim udrugama Zelenom akcijom i Pravom na grad angairano djelovali od kraja 2006. do 2010. organizirajui javne prosvjede i potpisivanje peticija u cilju spreavanja radikalnog mijenjanja ovog prostora. Meutim, isto tako postoje i strunjaci za prostor koji podravaju ovaj projekt te staju u njegovu obranu. Detaljniji podaci o stavovima pojedinih aktera i ukljuenim stranama navode se u njihovoj obradi i interpretaciji, odnosno, rezultatima istraivanja.

205

Sociologija

prostor

Sociologija i prostor, 48 (2010) 187 (2): 197221

Proces gentrifikacije u sluaju Cvjetnog trga potaknut je privatnim ulaganjem i kapitalom (to je najei nain od 1990-ih godina i u drugim tranzicijskim zemljama). Gentrifikaciju privatnog tipa (private-led gentrification) u veini zapadnih zemalja jo u 1980-ima definira ulazak privatnih investitora kao onih koji ju potiu i osvajaju urbani front (Smith, 1986.; U: Webb, 2007.:34). U sluaju Hrvatske ti su se fenomeni urbanog drutva poeli dogaati od 1990-ih godina i nastavili su se do danas. Oni gradovi pak koji u 1980-ima nisu imali iskustvo ekstenzivne gentrifikacije postali su agresivniji u svojem pokuaju da privuku kapital za obnovu podruja u sreditu grada u 1990-ima (inner city areas) (Webb, 2007.:34). I u ovom su sluaju grad Zagreb, odnosno pojedine gradske institucije, odigrali znaajnu ulogu privlaenja kapitala i olakavanja ulaganja u projekt. Meutim, umjesto uzajamnog partnerstva i naina poslovanja u vidu privatno-javnog modela njihov se nain ini kao pogodovanje samo jednoj ukljuenoj strani, privatnim investitorima i privatnom kapitalu. Je li razlog tome u nedovoljnim financijskim sredstvima gradskih institucija za obnovu i revitalizaciju zaputenih donjogradskih blokova ili u neem drugom pokazat e rezultati istraivanja u nastavku rada.

4. Utjecaj razliitih aktera na transformaciju prostora grada

Kad se govori o ulozi razliitih aktera (djelatnih subjekata, subjekata s financijskom moi, akcijskoj i aktivnoj komponenti planiranja i regulacije grada, osoba s utjecajem razliitog tipa) poeljno je osloniti se na ve postojee kategorizacije ili tipologije istih. Jedna od primijenjivih za spomenuti istraivaki sluaj tipologija je aktera prema Bassandu (2001.), a ukljuuje: 1. strunjake za prostor: arhitekte, urbaniste, inenjere, itd.; 2. ekonomske aktere: veoma razliita industrijska poduzea i servise, vlasnike gradskog zemljita, privredne organizacije, itd.; 3. politike aktere: raznovrsne izabrane i one koji od njih direktno zavise, posebno visoke dravnike, njihove politike stranke i pokrete; 4. stanovnike/korisnike/graane: koji se diferenciraju prema drutvenoj poziciji, stilu, starosti, kulturi, itd. (Bassand, 2001.:2). Prema navedenoj tipologiji aktera moe se promatrati drutvo u cjelini kao tzv. drutvo u malom. Zbog toga je ova tipologija posluila kao istraivaki obrazac kroz koji se izdvajaju predstavnici svih tipova aktera ukljuenih i u istraivanje. Praenjem razvoja dogaaja i situacija oko istraivanih problema (gradnje planiranog kompleksa i preureenja Cvjetnog trga u Zagrebu, te gradnje podzemne garae u sklopu tog kompleksa) pokazalo se kako su se pojedini akteri nametnuli kao vani ili pak izgubili na znaaju te kako su utjecali na budui razvoj grada. Svaka je skupina aktera (politiki, ekonomski, struni i civilni akteri) od osamostaljenja Hrvatske i poetaka tranzicije imala svoj put preobrazbe i transformacije do dananjeg izgleda. Neki su tek tada, moe se rei, doivjeli svoju afirmaciju po prvi puta kao to je civilni sektor. Ovaj je sektor tek u novije vrijeme doivio svoju prepoznatljivost u javnosti na pozitivan nain (u tome je pomoglo i aktivno bavljenje sluajevima Cvjetnog trga i ostalim urbanim problemima u Zagrebu). Meutim, ponajvie je razvoj doivjela skupina aktera koja se moe svrstati u privatne poduzetnike ili investitore ija je uloga i mo neusporedivo vea nego je bila u bivem sustavu (gotovo ih nije ni bilo). Urbanistika transformacija grada danas se

206

Sociologija

prostor

A. Sviri Gotovac: Aktualni revitalizacijski i gentrifikacijski procesi na primjeru Zagreba

ne dogaa bez utjecaja ovih ekonomskih aktera pa esto dolazi do iskoritavanja javnog interesa u korist privatnoga. Gradske institucije svojim zakonima i pravilnicima ne mogu urediti, ponekad kaotino stanje nastalo kao rezultat preizgraenosti, naroito u pojedinim dijelovima Zagreba, pa dolazimo do paradoksa dananje urbanistike prakse (podruje Trenjevke, Vrbika, podsljemenske zone, Lanita). Neki strunjaci smatraju da je glavni uzrok tome nepostojanje urbanizma i urbanistikog planiranja. Ekonomski akteri uz politike (kao to su gradonaelnici), postaju evidentno najprisutniji akteri u drutvenoj svakodnevnici. To proizlazi iz njihove moi (politike i ekonomske) pa njihovo djelovanje postaje izrazito vano i utjecajno. Kapitalistiki nain poslovanja i tretiranja grada kao resursa otvorenog za ulaganje novi su naini djelovanja za koje dosadanja urbanistika praksa tek pokuava pronai mogua rjeenja. I dok ivimo u tom svojevrsnom meuprostoru urbanistike prakse odreenim akterima takva situacija izrazito odgovara. U divljem kapitalizmu novi akteri, investitori i istaknutiji politiari (gradonaelnici) esto djeluju uzajamno, spregom svojih utjecaja, ekonomskih i politikih. U periodu velikih sustavnih i strukturnih transformacija jednog drutva kao to je trenutno hrvatsko drutvo, jasno je da nekim akterima pogoduje ova nedefinirana situacija. Mo odreenih aktera pokazuje se najvanijom odrednicom i pokretaem drutvenih promjena, pa i promjena u prostoru grada ne pitajui za posljedice. Takvim nainima djelovanja monijih aktera iskljuuju se oni manje moni akteri, prvenstveno graani koji esto nisu zadovoljni sadanjim razvojem grada.

5. Istraivanje5
Istraivane teme ureenja, rekonstrukcije i gentrifikacije dijela sredita Zagreba (tzv. donjogradskih blokova) i podaci o Cvjetnom trgu (tzv. Cvjetnom projektu, Cvjetnom prolazu i sl.) prikupljali su se putem metode intervjua (polustrukturiranog tipa) s razliitim akterima ukljuenima u analizirani sluaj (kroz 2007. i 2008. godinu). Istraivanje se provelo s etiri tipa aktera (ekonomskim, politikim, strunim i civilnim), a prema teorijskim smjernicama ranije spomenute tipologije prema Bassandu (2001.). Akteri su ciljano izabrani prema svom djelovanju vezanom uz teme istraivanih procesa gentrifikacije i urbane obnove na prostoru sredita Zagreba (na Cvjetnom trgu prvenstveno). Intervjui su obavljeni s ukupno 12 aktera, od toga s osam aktera usmenim putem (razgovorom), a s etiri aktera pisanim putem (pitanja i odgovori na pitanja poslani su elektronikom potom) jer drugaije nisu eljeli sudjelovati u istraivanju. Intervjuima se nastojalo doi do podataka o

potrebe autoriinog doktorskog rada pod nazivom Utjecaj drutvenih aktera na procese gentrifikacije i pauperizacije: primjer Zagreba iz 2009. godine. S obzirom da je prvotno istraivanje obuhvatilo period od dvije godine (2007. i 2008.) i tri metode: metode intervjua, analize sadraja i analize diskursa, bilo je preopirno da se objavljuje u cijelosti ve su za potrebe ovog rada izdvojeni samo rezultati dobiveni metodom intervjua. Rezultati ostale dvije metode ovdje nisu navedeni.

207

Sociologija

5 Ovdje izneseno istraivanje dio je ireg istraivanja i dobivenih rezultata obavljenih za

prostor

Sociologija i prostor, 48 (2010) 187 (2): 197221

spomenutim sluajevima gentrifikacije u centru Zagreba, ali i o trenutnoj situaciji u gradu Zagrebu. Od ukupno 12 respondenata (sugovornika) iz svake skupine aktera bilo ih je troje (tri politika aktera, tri ekonomska, tri struna i tri civilna aktera). Veina aktera koji su sudjelovali u intervjuima predstavljeni su osobno i profesionalno dok je manji dio njih elio ostati anoniman (tri ekonomska aktera) pa je u njihovom sluaju to pravo i potivano. Intervjui su provedeni od rujna do prosinca 2008. godine od strane autorice teksta.6 Za istraivanje kvalitativnog tipa kojem je predmet istraivanja ovakav konkretni i pojedinani sluaj vanu ulogu ima pretpostavka ili hipoteza istraivanja. Ona je bitan element istraivakog plana, kojom se nastoji povezati poetna pitanja i ciljeve prouavanja s relevantnim podacima, a kasnije i rezultatima. Naroito su znaajne pretpostavke o uzronim odnosima koje nude alternativna objanjenja koja treba podvri ispitivanju (Bogdanovi, 1993.:96). Pretpostavke istraivanja vaan su korak u poetnom odreenju smjera istraivanja, ali takoer i u njegovoj krajnjoj analizi i interpretaciji rezultata. Osnovna hipoteza istraivanja glasi: procesi revitalizacije i gentrifikacije sredita grada Zagreba (dijela donjogradskih blokova) mogu se promatrati samo kao parcijalni, stihijski i nesistematini procesi. Dodatna hipoteza: Postojei odnosi meu akterima razliitog tipa (politikim, strunim, ekonomskim i civilnim) evidentno su nejednaki i utemeljeni na principu hijerarhizacije moi.

6 Respondenti u intervjuima su bili:

Struni akteri: 1) Jasenka Kranjevi MZOPU (arhitektica, Ministarstvo zatite okolia i prostornog ureenja) Uprava za prostorno ureenje; 2) Zlatko Uzelac urbanist i neovisni strunjak za prostor; 3) Kreimir Galovi Ministarstvo kulture Uprava za zatitu kulturne batine (povjesniar umjetnosti). Politiki akteri: 1) Milan Bandi gradonaelnik Zagreba, SDP (Socijaldemokratska partija); 2) Pero Kovaevi potpredsjednik u Gradskoj skuptini Grada Zagreba nezavisni kanditat; 3) Tatjana Holjevac predsjednica Gradske skuptine Grada Zagreba nezavisni kandidat; Ekonomski akteri: Anonimni, inae vlasnici ili suvlasnici graevinskih tvrtki s podruja grada Zagreba (troje). Civilni: 1) Vera Petrinjak imek Zelena akcija (urbanistica i aktivistica); 2) Mladen kreblin Zelena akcija (urbanist i arhitekt); 3) Teo Celakoski Pravo na grad (aktivist i humanist).

208

Sociologija

prostor

A. Sviri Gotovac: Aktualni revitalizacijski i gentrifikacijski procesi na primjeru Zagreba

5.1. Metoda intervjua (polustrukturiranog tipa) Intervju je metoda koja se esto koristi u istraivanjima kvalitativnog tipa. Moe se koristiti u formi nestrukturiranog, polustruktururanog i strukturiranog intervjua. U ovom istraivanju izabran je tip polustrukturiranog intervjua koji omoguuje razgovor po unaprijed postavljenim pitanjima, ali i otvoreniji i spontaniji razgovor izvan postavljenih pitanja s izabranim ispitanicima. Intervjui mogu biti manje ili vie strukturirani. Veina intervjua u kvalitativnim istraivanjima su polustrukturirana, a kao posljedica istraivakog interesa odgovori su spontaniji te ostavljaju prostora za objanjenja i razgovor (Brinkmann, 2008.:470). Intervju se uglavnom provodi u obliku razgovora licem u lice (face to face) i kao kvalitativna metoda koristi se za produbljivanje spoznaja o predmetu istraivanja. Njime se eli doi do to vie podataka o samom predmetu koji su esto prikriveni, pa ih je nemogue otkriti kvantitativnim istraivakim metodama. U kvalitativnim i evaluacijskim istraivanjima u kojima je svrha istraivanja drugaije definirana, reprezentativnost nije u prvom planu, nego se izabire jedna od varijanti ciljanih uzoraka (uzorci bogati informacijama). Za provedbu intervjua ili razgovora s ciljanim ispitanicima koristi se tzv. protokol intervjua ili tema za razgovor koji pomae u lakem praenju kontinuiteta ciljanih pitanja i odgovora.7 Prethodno je, osim tema i pitanja za intervjue, razraena i kategorizacija (kodiranje) osnovnih obiljeja vezanih za predmet istraivanja. Kategorije uvijek imaju oslonac u teorijskim postavkama, ali su neodvojive i od dobivenih podataka (rezultata) istraivanja. U kvalitativnom istraivanju kodiranje je proces generiranja ideja i koncepata iz sirovih podataka kao to su transkripti intervjua, zapisnici, arhivski materijali, izvjetaji, novinski lanci itd. Kodiranje se odnosi na korake koje istraiva poduzima kako bi identificirao, sloio i sistematizirao ideje, koncepte i kategorije skrivene u podacima (Benaquisto, 2008.:85). U nastavku rada slijedi obrada i analiza podataka dobivenih putem intervjua (kategorizacija odgovora).

5.2. Kategorizacija odgovora dobivenih primjenom metode intervjua Interpretacija kljunih istraivakih nalaza dobivenih intervjuima oslanjala se uglavnom na primjer Cvjetnog trga. Meutim, s obzirom da su intervjui bili polustrukturiranog tipa problematizacija je ila i znatno ire pa su obuhvaene i ostale aktualne teme kao to su strategija urbanog razvoja, Generalni urbanistiki plan grada Zagreba, proces upravljanja gradom, te procesi pauperizacije na prostoru Zagreba. Dobivene rezultate (transkripte) iz intervjua obuhvatilo se i kategoriziralo kroz 12 kategorija ili tema. Odgovori (izjave ispitanika) strukturirani su prema kategorijama na sljedei nain:

7 Protokol intervjua predstavlja osnovni dokument instrument. On je i plan po kojem se

razgovor odvija i izvor kasnijih podataka koje treba obraditi. Na kraju rada nalaze se pitanja koritena u intervjuima s izabranim akterima. Razgovore je obavila autorica ovog rada kroz nekoliko mjeseci u 2008. godini.

209

Sociologija

prostor

Sociologija i prostor, 48 (2010) 187 (2): 197221

1. Kategorija koja objedinjuje stavove ispitanika o nepostojanju procesa strategije razvoja Zagreba u tranzicijskom kontekstu: Ono to Zagrebu nedostaje je promiljen model s nekoliko varijanti i u kojemu strunjaci rade neku vrstu trijae za graane i stanovnitvo. Participativni model koji strunjaci predlau je svima suvian i nepotreban jer mi nismo ozbiljno drutvo. Odavno smo trebali najvanije prostore zatiti i uiniti batinom (Mladen kreblin, civilni akter). Problem je to se rjeava parcijalno parcela po parcela, a, po meni, bi se trebala rijeiti cijela ulica bez obzira na vlasnike odnose, znai obuhvatom cijele ulice dobilo bi se na kraju bolje urbanistiko rjeenje (ekonomski akter 1, anoniman). Zagreb nikad nije objedinio interese i vlasnika i stanovnika i strunjaka kao npr. u etvrtima Berlina. Urbana obnova u Zagrebu nigdje nije realizirana (Mladen kreblin, civilni akter). Kako bi trebao izgledati grad 21. st. trebalo se poeti promiljati jo od od 1960-ih ili 1970-ih, a ne u stoljeu kojem ivimo jer je i praksa urbanizma da grad promatramo dugorono (Kreimir Galovi, struni akter). 2. Kategorija koja obuhvaa stavove ispitanika o ulozi upravljanja (sreditem) gradom: Najveu ulogu u odluivanju svakako bi trebao imati Grad, ali u suradnji s dravom, privatnim kapitalom, strunjacima i graanima. Strunjaci su ti koji trebaju odreivati nekakav smjer, koji Grad zatim prihvaa u suradnji s privatnim kapitalom i ulaganjima (Jasenka Kranjevi, struni akter). Najveu ulogu u odluivanju o ureenju sredita gradova trebaju imati uglavnom strunjaci (Tatjana Holjevac, politiki akter). Na pitanje tko treba odluivati o ureenju sredita gradova kaem sustav i u njemu svatko o svom dijelu, ali u korist graana, dok drava mora imati korektiv, u civilnim udrugama, npr. (Zlatko Uzelac, struni akter). Svi navedeni imbenici revitalizacije grada (strunjaci, drava, grad i graani) trebali bi imati svoju ulogu u odluivanju i ravnopravno participirati u slici grada, a ne iskljuivati bilo koji od tih imbenika (Kreimir Galovi, struni akter). 3. Kategorija koja obuhvaa stavove ispitanika koji potvruju da postoji kriza prostornog planiranja i urbanizma (smrt urbanizma): Nalazimo se u atmosferi otvorenog lina urbanistike profesije kada joj svaka ua moe prijetiti, i mnogi gube radna mjesta. Ovakvo se stanje moe nazvati i smru urbanizma. Politika podrava kriminalnu aktivnost, a unitava urbanistiku profesiju (Zlatko Uzelac, struni akter). Urbanizam je taj koji e rei trebaju li nam garae u sreditu grada Zagreba, te ima li dovoljno prometa za njih itd. A urbanizma zapravo nema. Ne-

210

Sociologija

prostor

A. Sviri Gotovac: Aktualni revitalizacijski i gentrifikacijski procesi na primjeru Zagreba

ma ni dugoronog ni interdisciplinarnog planiranja (Jasenka Kranjevi, struni akter). Danas svjedoimo fenomenu smrti urbanizma (Pero Kovaevi, politiki akter). 4. Kategorija koja obuhvaa stavove ispitanika koji se ne slau da postoji kriza prostornog planiranja i urbanizma (smrt urbanizma): Do smrti urbanizma nije dolo i to svakako ne stoji, ali bi sustav mogao biti bolji kad bi Grad imao vie prava u zemljinoj politici kad su u pitanju javne potrebe (Milan Bandi, politiki akter). 5. Kategorija koja obuhvaa stavove ispitanika o posljedicama izmjena i dopuna GUP-a grada Zagreba: Interes pojedinca ne bi smio biti primaran u donoenju urbanistikih odluka, ve interes zajednice i to je deformacija koju donose izmjene i dopune GUP-a koje se donose u posljednje vrijeme (ekonomski akter 2, anoniman). Na GUP prepun je detalja koji tom planu ne pripadaju, a premalo ima mjesta za detaljnije razrade i specifine procedure elaboriranja koje su posebno primjerene povijesnom sreditu Zagreba. Da je postignut taj balans u planiranju, izmjene GUP-a bile bi rjee, ali bi posla za struku i javnost u planiranju i projektiranju blokova, trgova, ulica i pojedinosti u povijesnom sreditu bilo vie i bile bi korisnije (Milan Bandi, politiki akter). 6. Kategorija koja obuhvaa stavove ispitanika o povezanosti (sprezi) ekonomskih i politikih aktera u sluaju Cvjetnog trga: Donoenjem GUP-a pogodovalo se investitoru (Horvatiniu) na tetu javnog interesa i graana grada Zagreba (Kreimir Galovi, struni akter). Poetak cijele prie je krimalan, jer se mijenjao GUP. Urbanistika inspekcija Ministarstva zatite okolia i prostornog ureenja moe izai na teren uvijek, ali je politikim nalogom ministrice Dropuli sprijeena. Ve tada je bilo oito da se neto zbiva (Zlatko Uzelac, struni akter).
prostor

Sve politike strukture imaju odreeni financijski interes (Kreimir Galovi, struni akter). Prometna dominacija u Zagrebu je u 1980-ima imala svoj vrhunac, ali naalost ponovo je aktualna i danas. I to je rezultat totalne korupcije, a traene prometne studije za Cvjetni trg samo im slue da potvrde njihove zahtjeve i ciljeve. Cvjetni trg je rezultat devastacije (Zlatko Uzelac, struni akter). 7. Kategorija koja obuhvaa stavove ispitanika koji podravaju revitalizaciju centra Zagreba i projekt na Cvjetnom trgu: Zakonska procedura je potivana, jer je prerizino ulaziti u takve zahvate bez ispunjavanja toga uvjeta. Investitor je prirodno zainteresiran za ubrza-

211

Sociologija

Sociologija i prostor, 48 (2010) 187 (2): 197221

nje procedure i jasnija pravila igre, kako bi mogao procijeniti isplati li mu se ulaziti u zahvat. Nikako nemam dojam, a ta se slika neprestano namee, kako mu Grad u tome pomae (Milan Bandi, politiki akter). Podravam projekt na Cvjetnom trgu, samo bi za njega trebalo izdati javni natjeaj, ali inae drae mi je da to radi na ovjek nego neki stranac (ekonomski akter 1, anoniman). Gradska skuptina djelovala je u skladu sa svojim ovlastima, donosei izmjenu GUP-a i detaljni urbanistiki plan ureenja samoga bloka (Milan Bandi, politiki akter). Svakako se treba realizirati Cvjetni projekt, barem to se tie nadzemnog dijela, jer sve je bolje od sadanjeg takornjaka kako ga (ne)popularno zovu. To je leglo narkomana i smea. Sramota (ekonomski akter 3, anoniman). Projekt na Cvjetnom trgu i garaa trebaju se realizirati samo za stanare (Tatjana Holjevac, politiki akter). 8. Kategorija sa stavovima ispitanika koji se ne slau s urbanom obnovom Zagreba predvoenom kapitalom (i s projektom Cvjetni prolaz): Horvatini nema niti jednu dozvolu na temelju koje moe rei da je poela realizacija projekta na Cvjetnom trgu. Po vaeem GUP-u iz 2006. godine ovaj projekt ne bi se mogao realizirati i tada je zbog Horvatinia GUP Zagreba mijenjan nekoliko puta (Vera Petrinjak imek, civilni akter). Na krizni odbor za obranu Cvjetnog trga je definirao prioritete Varavsku i dvije kue na njemu. Grad je prije nego to se odrekao prvokupa, mogao ui u projekt na puno jai nain titei javni interes (Teo Celakoski, civilni akter). Ne znam kako e sve ovo zavriti, ali to jo nije gotovo. Jedina naa strategija su vizualne i spektakularne akcije koje e mediji popratiti, a u svrhu strategije udara na gradsku vlast. Planiramo jo neke kampanje koje e dodatno zakomplicirati situaciju (Teo Celakoski, civilni akter). 9. Kategorija koja obuhvaa stavove ispitanika koji istiu kapitalno-investitorsku mo u procesu gentrifikacije: U ovom sluaju kapital odreuje ureenje grada. Grad je taj koji e to odrediti i rei oprostite ali ovo stvarno ne moe, ve je sve dopustio kroz prostorne planove, pa je sve legalno (Jasenka Kranjevi, struni akter). Grad je, meutim, dopustio da investitori imaju glavnu rije, a da nije postavio pravila igre. Glasaka maina u Gradskoj skuptini svaku akciju anulira, poniti, jer je ta maina strogo izabrana. Zagreb se mora razvijati, ali ne na ovaj nain (Pero Kovaevi, politiki akter). Cijela pria oko Cvjetnog trga apsolutno je nezakonita. Pogodovali su investitorima (Kreimir Galovi, struni akter).

212

Sociologija

prostor

A. Sviri Gotovac: Aktualni revitalizacijski i gentrifikacijski procesi na primjeru Zagreba

10. Kategorija koja obuhvaa stavove ispitanika koji naglaavaju ojaanu ulogu civilnih aktera: Izdano je nekoliko lokacijskih dozvola, a ona je ujedno i prva faza realizacije projekta. Prvo su poeli s lokacijskom dozvolom za kino, tiskaru i Stomatoloki fakultet, a etvrta je bila Varavska ulica. To su etiri. Sve te dozvole uspjeli smo oboriti i do danas su sve ponitene (Vera Petrinjak imek, civilni akter). Otpor graana je poluio jako puno. Civilna borba je uspjela usporiti cijeli projekt. Sve je rezultat ponajvie velike akcije na Cvjetnom trgu (u sijenju 2007.), zbog koje je dolo do ponitenja svih dozvola. Ovu sezonu (2008.) investitor sigurno nee graditi iako ima sve i apsolutnu podrku Grada (Zlatko Uzelac, struni akter). 11. Kategorija koja obuhvaa stavove ispitanika o ugroenosti javnih prostora: Javni interes i javno dobro vie ne postoje pjeak je izbaen iz grada (ako hoemo proi novoureenim zelenim valom pjeice tu se dva ovjeka ne mogu mimoii) (Kreimir Galovi, struni akter). Da je drava htjela, da su premijer Sanader, predsjednik Mesi i ministrica Dropuli htjeli da se taj presedan otimanja javne povrine ne dogodi, oni su mogli (Ministarstvo, MZOPU, ima taj instrument) rei da se to rijei unutar u bloku. Oni svi stoje iza toga i podupiru Horvatinia. Drava radi za njega (Vera Petrinjak imek, civilni akter). Svi projekti trebaju biti realizirani u okvirima urbanistiki odrivih parametara koji ne nameu interes novih prostora nad postojeima ili javnim prostorima (to u veini navedenih primjera nije ispunjeno) (ekonomski akter 2, anoniman). Inae, svi trgovaki centri u sreditu Zagreba imaju rampu na svojoj parceli od Importanne-a do ostalih, a presedan je da e jedan takav poslovnostambeni kompleks, odnosno, privatni investitor, dobiti ulaz u rampu kroz tzv. denivelaciju terena, ali na javnoj povrini. On je zbog toga dobio jednu enormnu pogodnost (Vera Petrinjak imek, civilni akter).
prostor

Nezamislivo je da se pjeaka zona pokloni privatniku. To je utjecaj gradonaelnika Bandia. Meutim, u GUP-u stoji da Grad ne moe pokloniti rampu privatniku bez da Gradska skuptina to proglasi javnim interesom (Zlatko Uzelac, struni akter). Moramo se boriti da javni prostor bude u nadlenosti javnosti. Institucije nisu definirale odnose javnog i privatnog interesa. Inzistirali smo na Varavskoj ulici i otimaini javnog prostora u njoj kao kljunoj stvari. Poglavarstvo je samo moglo definirati javni interes, a nije (Teo Celakoski, civilni akter). 12. Kategorija sa stavovima aktera o pauperizaciji kao neprekinutom procesu u prostoru grada Zagreba:

213

Sociologija

Sociologija i prostor, 48 (2010) 187 (2): 197221

U Tkalievoj ulici, iza Krvavog mosta i tadanjeg Trga Republike, Zagreb je ostao zaputen grad. Socijalizam nije znao to bi s gradom, a danas nam se mentalitet vratio na mentalitet iza Drugog svjetskog rata (Mladen kreblin, civilni akter). Trnje je, primjerice, zadnja rupa na svirali, nije periferija grada, a u centru je grada i najgori slum. Moja je tvrdnja ve godinama ta da onaj koji e uiniti korak da se ba juno od pruge i Glavnog kolodvora, napravi neto, taj e uiniti puno (Zlatko Uzelac, struni akter). U Zagrebu postoje i Kruge i sline, dijelom ciganske, gradske etvrti koji su isto zagrebaki urbanizam u centru grada, a nitko ih se nikad ne sjeti urediti (ekonomski akter 1, anoniman).

5.3. Kljuni nalazi istraivanja Rezultati istraivanja ili podaci iz intervjua o projektu gradnje planiranom na Cvjetnom trgu saeti su na tri sljedea naina; a) prema tipu aktera; b) prema urbanizacijskim i drutvenim procesima koji ga obiljeavaju; i c) prema ulozi civilnih aktera u njemu.

a) Interpretacija kljunih istraivakih nalaza iz intervjua prema tipu aktera Svi ispitani politiki akteri, osim gradonaelnika Bandia, slau se da je procedura provedbe ovog projekta nejasna i u najmanju ruku netransparentna. Veina politiara podrala je gradnju planiranog kompleksa. I veina ekonomskih aktera podrava projekt i slae se s idejom da se tzv. takornjaci unutar donjogradskih blokova urede. Stavove o nepodravanju projekta na Cvjetnom trgu oekivano dijele svi civilni i svi struni akteri. Zalau se za ouvanje postojeeg javnog prostora trga i sporne Varavske ulice kao pjeake zone. Za njih je to i najspornija toka u ovom prosecu planirane gradnje Lifestyle centra i njegove podzemne garae, te revitalizacije ovog donjogradskog bloka. Rezultati istraivanja pokazali su nejednake i neravnopravne odnose moi i utjecaja ukljuenih aktera (hijerarhizaciju aktera). Najvei utjecaj i mo pokazalo se kako imaju politike strukture s gradonaelnikom, M. Bandiem, na elu, a svoje djelovanje argumentiraju javnim interesom svih graana i nunou promjene izgleda grada, te s tim u vezi argumenti struke i javnosti, ionako podijeljeni, esto nisu bili dovoljno utjecajni niti moni. Stoga se moe rei da veina aktera smatra kako je u ovom sluaju planirana promjena izgleda Cvjetnoga trga ipak stvar politike volje. Naglaenu podrku kontinuirano i otvoreno, neto naglaenije na poetku projekta, a kasnije slabije, pruao je gradonaelnik M. Bandi smatrajui ga sigurnim putem pretvaranja Zagreba u primjere poznatih europskih metropola, kao to je Be. injenica o izmjenama i dopunama postojeeg GUP-a u korist ovoga i slinih projekata (sportske dvorane Arene Zagreb na Lanitu, studentskoga kompleksa na Borongaju itd.) veina aktera (svih tipova) smatra pogodovanjem megalomanskim projektima koje su omoguile

214

Sociologija

prostor

A. Sviri Gotovac: Aktualni revitalizacijski i gentrifikacijski procesi na primjeru Zagreba

nadlene gradske institucije. Pitanje je, meutim, koliko su takvi projekti Zagrebu potrebni i ine li njihova gradnja stvarnu drutvenu korist za graane ili ne. Pitanje je i koliko e se budui izgled planiranoga kompleksa uspjeti inkorporirati u postojee donjogradsko tkivo, inae zatienu kulturnu i povijesnu batinu. b) Interpretacija kljunih istraivakih nalaza o procesu urbane obnove i gentrifikacije sredita gradova Iz dobivenih odgovora moe se zakljuiti kako su istraivani urbani problemi vrlo aktualni i interesantni svim tipovima aktera. Problemi vezani uz modernizaciju, revitalizaciju i gentrifikaciju prostora grada Zagreba zaokupljaju velik broj respondenata iako im svima to nije primaran interes. Intervjuirani akteri (struni, civilni i dijelom politiki) iskazali su zabrinutost oko problema provoenja urbane obnove dijela sredita grada na primjeru Cvjetnog trga. Zabrinutost se ogleda u, po njima, nepostojanju prave strategije i vizije razvoja grada pa zbog toga dolazi do neadekvatnog i nesustavnog tretiranja gradskog prostora. Potvrdilo se i da su u tranzicijskom kontekstu hrvatskog drutva ekonomski akteri (investitori i stakeholderi s privatnim kapitalom) te gradonaelnici s velikim utjecajem, s ovim sluajem dobili veliku panju medija i javnosti neovisno o negativnim ili pozitivnim konotacijama koje su ih pratile. Cvjetni je projekt postao i interesom graana, javnosti, vie nego ijedan sluaj do sada. Javnosti je postalo jasno kako su mnoga podruja investiranja privatnih poduzetnika neovisna o interesu graana i javnom interesu, pa su esto i ugroena. Parcijalne i privatne interese nerijetko potpomau pojedini gradski politiari i gradske institucije, to istiu posebno civilni i struni akteri. Zanimljivo je da ima i ekonomskih i politikih aktera koji takoer navode slino i slau se s ovim tvrdnjama. Strunjaci su naglasili i da se o urbanistikim planovima i razvoju grada odluuje napreac, a da pravih strategija i multidisciplinarnih planova nema. Oni postojei pak stalno se mijenjaju i dopunjuju (primjerice GUP Zagreba), esto prema privatnim zahtjevima monih aktera (sluaj kupoprodaje i ruenja kina Zagreb koji je jo uvijek predmet sudskog spora). Stoga mo izvjesnih pojedinaca koji rade i vie od onog to se smatra profesionalnim i legalnim, predstavlja poseban problem u procesu urbane obnove Zagreba. Dananje stanje urbanizma od osamostaljenja veina aktera naziva smru urbanizma ili nepostojanjem urbanizma. S tim se stavom ne slae jedino politiki akter, gradonaelnik Zagreba M. Bandi. c) Interpretacija kljunih istraivakih nalaza o posebnoj ulozi civilnih aktera Iz rezultata istraivanja vidljivo je da je za usporavanje ovoga projekta velikim dijelom zasluno uporno i angairano djelovanje civilnoga sektora i dijela strune javnosti. Jedni i drugi vie su od dvije godine graanima i politiarima poruivali da ne ele gradnju u centru grada na urbanistiki neprimjeren i megalomanski nain. Prvenstveno su civilne udruge Zelena akcija i Pravo na grad pokazale iznimnu angairanost oko sluaja na Cvjetnom trgu kontinuirano organizirajui peticije graana, prosvjedne skupove, strune forume, izvjea za medije i sl. Ukljuivi brojne strunjake za prostor i same graane, dobili su veliku snagu kolektivnoga
prostor

215

Sociologija

Sociologija i prostor, 48 (2010) 187 (2): 197221

djelovanja kojom su taj projekt usporavali8. Odreene aktivnosti spomenutih udruga (tube i albe na rjeenja raznih gradskih zavoda i Ministarstva za zatitu okolia i prostornog ureenja, primjerice) dovele su do usporavanja planirane realizacije gradnje za vrijeme trajanja istraivanja (vie od dvije godine od kraja 2006. do poetka 2009.). Isto tako, i struni i civilni akteri navode kako su svjesni da e im ponestati pravnih mehanizama s kojima bi se pravnim putem dalje borili protiv projekta te da ne znaju kako e projekt zavriti, ako se u njegovo zaustavljanje ne ukljui Gradska skuptina i pone djelovati prema zahtjevima graana koji su je i izabrali. Uloga civilnih aktera s ovim je sluajem doivjela jaanje svoje uloge i funkcije u procesu stvaranja graanskoga drutva. Svojim kontinuiranim angamanom od poetka sluaja pokrenuli su civilnu i strunu javnost (graane grada Zagreba i strunjake za prostor) da aktivno djeluju i brane svoje interese. Rije je prije svega o javnom dobru grada i javnom prostoru grada Zagreba koji su s ovim projektom bili ugroeni (kue unutar bloka, pjeaka zona i sl.).

6. Zakljuak
Gentrifikacijskim i revitalizacijskim procesima u dijelu centra Zagreba kojima se nastoji u sredite dovesti tzv. elitnu (viu) klasu stanovnika, a iseliti niu klasu stanovnika, te tako promijeniti i strukturu sadraja i ponude centra grada, navedene se procese prikazalo u kontekstu Hrvatske i hrvatskih prilika, koje ga nesumnjivo razlikuju od nekih drugih primjera. Stoga je gentrifikacija, osim to je proces prestrukturiranja urbanoga stanovnitva u sreditu grada, uvijek i proces specifian za pojedinu zemlju ili regiju. Iako je gentrifikacija po svojoj definiciji prestrukturacija stanovnitva, jednoga njegova sloja u korist drugoga, u hrvatskom je sluaju specifina jer ju ini zamjena ve postojeega srednjega i viega sloja u sreditu grada novim viim slojem kao najbogatijim slojem drutva (tzv. elitom). Zagrebaka jezgra nikad nije bila naseljena samo siromanijim slojevima stanovnitva, izuzev njenih najzaputenijih dijelova, nego je uglavnom i bila naseljavana viim slojem stanovnika. U tome se oituje gentrifikacijska specifinost zagrebakoga sredita. Ukratko se za istraivani sluaj moe rei da je primjer procesa gentrifikacije jer se dogaa u centru grada, investira ga, u ovom sluaju, neravnopravan privatno-javni interes (partnersvo), te je namijenjen elitnom sloju stanovnika (novom drutvenom
prostor

8 Naroitu su panju pobudili kad su organizirali prosvjed u Varavskoj ulici 10. veljae

2010. pod nazivom Ne damo Varavsku izvukavi nekoliko tisua prosvjednika na ulicu. Meu njima je bilo i poznatih javnih osoba iz drutvenog i kulturnog ivota grada Zagreba koji su stali u obranu javnih interesa, u ovom sluaju pjeake ulice ugroene gradnjom rampe za ulaz u privatnu garau. Nakon tog prosvjeda Ministarstvo zatite okolia i prostornog ureenja je na uloenu albu stanara Varavske ulice i Zelene akcije odgovorilo neodobravanjem gradnje rampe na javnom dijelu ulice to je zasluga i graanske akcije organizirane s tim ciljem. Porazna je injenica, meutim, za graanske slobode i pravo na okupljanje i prosvjedvanje to su prosvjednici rastjerani policijom te su na kraju nekolicina organizatora prosvjeda i privedena u policijsku postaju gdje su zadrani preko noi (predsjednik Zelene akcije T. Tomaevi, glumica U. Raukar i dr.).

216

Sociologija

A. Sviri Gotovac: Aktualni revitalizacijski i gentrifikacijski procesi na primjeru Zagreba

sloju) kao kljunim akterima ili nositeljima moi u urbanoj areni (Carpenter; Lees, 1995.). Oni zamjenjuju dosadanje stanovnike jer mogu kupiti stanove po izrazito visokim cijenama po metru kvadratnom (spominje se cijena od 7.000 do 10.000 eura). Sluaj Cvjetnoga trga moe se prema postojeim teorijskim konceptima oznaiti i kao tip gentrifikacije koju obiljeava znaajna uloga kapitala. Navedena privatnim kapitalom voena gentrifikacija (private-led gentrification) zapoinje u svjetskim razmjerima od kraja 1980-ih, a kod nas od 1990-ih, i definira je ulazak privatnih investitora kao onih koji je potiu i osvajaju urbani front (Smith, 1986.). Taj period gentrifikacije naziva se i treim valom gentrifikacije (third-wave gentrification) (Hackworth; Smith, 2001.). Ekonomski uvjeti dovode do ponovnoga ulaganja u podruja sredita gradova u koja se nije dugo ulagalo, a privlana su privatnim investitorima (developerima). Poveana uloga privatnih investitora ini ovaj tip gentrifikacije razdobljem privatnih ulaganja (private-led era). Potpora drave znatno je manja iako direktno podrava ovaj proces. Procesi gentrifikacije i urbane obnove u Zagrebu s ovim su sluajem definitivno doivjeli vrhunac, kako po planiranim i uloenim sredstvima ekonomskih aktera tako i po zanimanju za ove procese od strane ostalih tipova aktera (politikih, strunih i civilnih). Ovaj je primjer prototip tzv. tranzicijske gentrifikacije i elitizacije gradskoga centra bez obzira na sve one negativne ili pozitivne posljedice koje iz tih procesa esto slijede. Sluaj Cvjetnoga trga samo je jedan u nizu slinih sluajeva karakteristinih za tranzicijska drutva u kojima privatni kapital esto ima iznimnu mo. Ovaj primjer prikazuje nametanje privatnih i parcijalnih interesa iznad javnih interesa svih graana, odnosno u ovom sluaju osobnoga profita i utjecaja iznad javnoga koritenja i upotrebe gradskoga trga. Tako je poznata Lefebreova sintagma prava na grad i na ovom primjeru dovedena u pitanje jer je oito da se ne odnosi na sve graane podjednako. Sluaj (Cvjetni prolaz, Lifestyle centar) od poetka oznaava gotovo polarizirana situacija gdje su na jednoj strani bili akteri koji podravaju i osmiljavaju projekt s T. Horvatiniem na elu, a na drugoj su strani civilni sektor i dio strunjaka za prostor, kao protivnici projekta. S razvojem dogaaja oko Cvjetnoga trga bilo je najmanje onih neutralnih i neopredijeljenih. Dok su jedni zagovarali nestanak tzv. takornjaka i zaputenih dijelova centra grada, te to proklamirali kao javni interes, drugi su se borili za ouvanje javnoga prostora za koji su smatrali da je bio ugroen ovim projektom, te takoer za ouvanje urbanistike cjeline kao kulturne i povijesne batine Donjega grada. Najsporniji element u ovom sluaju ugroavanje je javnih interesa i javnih prostora u korist privatnih interesa i gradnje privatnoga kompleksa. Naime, gradnjom podzemne garae u sklopu ovoga kompleksa na dijelu javne povrine Varavske ulice, unato nastavljenim prosvjedima i tijekom 2010. godine, mogue je da e se ukinuti pjeaka zona u Varavskoj ulici, a time smanjiti ukupna pjaaka zona centra Zagreba. Takva situacija pokazuje otvoreno pogodovanje privatnim interesima nautrb javnih. Iz toga slijedi i kako je proces urbanistikoga planiranja za veinu aktera evidentno u krizi emu su pridonijele izmjene i dopune GUP-a Zagreba kojim se podrao spomenuti projekt. Proces planiranja danas ne postoji kao interdisciplinaran, kompleksan i dugoroan, nego samo kao parcijalan i nesistematian proces. Takvo stanje mnogi akteri nazivaju i smru urbanizma.

217

Sociologija

prostor

Sociologija i prostor, 48 (2010) 187 (2): 197221

Proces pauperizacije ili osiromaenja urbanog prostora, takoer se izdvaja kao vaan problem unutar procesa razvoja i upravljanja gradom. S obzirom da se desetljeima (i u prolom drutvenom ureenju) za pojedine dijelove (sredita) grada nije nalazilo mogunosti za revitalizaciju (nisu napravljeni odgovarajui prioritetni planovi, projekti i ideje koje bi se eventualno ponudile zainteresiranim investitorima). Problem ostaje i to investitor sam bira lokaciju i namee svoj projekt te ga predstavlja kao javni intres, a trebalo bi obrnuto zainteresiranom investitoru nuditi nekoliko razraenih projektnih ideja prioritetnog znaaja za javni interes grada koji je ve prodiskutiran i prihvaen. Zbog takvog naina (ne)djelovanja mnogi su dijelovi ireg sredita Zagreba ostajali desetljeima zaputeni i neureeni (Trnje, Kruge, Trenjevka, Peenica, ulice iza Trga bana Josipa Jelaia Tkalieva, Koarska i dr.). Moe se pretpostavljati kako e ove i ostale zaputene lokacije grada Zagreba postati potencijalna mjesta gentrifikacijskih procesa i obnove koji smo imali prilike vidjeti na istraivanom sluaju, na tzv. investitorsko-kapitalni nain. Na kraju se moe spomenuti kako se dio problema nalazi i u injenici da su drutvene znanosti koje bi takoer trebale biti ukljuene u planiranje razvoja grada unazad dva desetljea izostavljene iz njega. Praksa sociolokoga ispitivanja javnoga mnijenja koja je postojala kao dio interdisciplinarnoga planiranja u prolom sustavu, iskljuena je iz procesa planiranja poetkom 1990-ih godina. Tako je planiranje postalo strogo tehnika djelatnost (arhitektonske, prometne i graevinske struke zajedno), to znai da su graani svjesno iskljueni iz grada u kojem svakodnevno ive, te nemaju gotovo nikakav utjecaj na neposredno ivotno okruenje. Postojee javne rasprave ili javni uvidi nisu dovoljan mehanizam ukljuivanja javnosti. Iz ovakvoga odnosa gradskih institucija spram graana jasno je zato se dogaaju sluajevi poput Cvjetnoga trga.

Literatura
1. Atkinson, R. (2003). Domestication by Cappuccino or a Revenge on Urban Space? Control and Empowerment in the Management of Public Spaces. Urban studies, Vol. 40, No. 9: 1829-1843. URL: www.sciencedirect.com (studeni 2008.) Bassand, M. (2001). Za obnovu urbane sociologije jedanaest teza. Sociologija, Vol. XLIII, br. 4. (11.2.2008.) Benaquisto, L. (2008). Codes and Coding. In: Given, M. Lisa (Ed.). The Sage Encyclopedia of Qualitative Research Methods. Volumes 1&2, University of Alberta: 85-88. Bogdanovi, M. (1993). Metodoloke studije. Beograd: Institut za politike studije. IP tampa. Brinkmann, S. (2008). Interviewing. In: Given, M. Lisa (Ed.). The Sage Encyclopedia of Qualitative Research Methods. Volumes 1&2, University of Alberta: 470-472. Carpenter, J.; Lees, L. (1995). Gentrification in New York, London and Paris: An International Comparison. UK, USA: Joint Editors and Blackwell Publishers Ltd. Cifri, I. (1998). Tranzicija i transformacija. U: Drutveni razvoj i ekoloka modernizacija. Prilozi sociologiji tranzicije. Zagreb: Razvoj i okoli, Biblioteka asopisa Socijalna ekologija, knjiga 7., HSD: 47.-78. aldarovi, O. (1989). Drutvena dioba prostora. Socioloko drutvo Hrvatske.

2.
prostor

3. 4. 5. 6. 7.

Sociologija

8.

218

A. Sviri Gotovac: Aktualni revitalizacijski i gentrifikacijski procesi na primjeru Zagreba

9. 10. 11. 12. 13. 14.

15. 16. 17. 18.

19. 20.

21. 22. 23. 24. 25.

26. 27.

1. Pitanja za intervjue (za politike, strune, ekonomske i civilne aktere): 1. Kako su po Vaem miljenju este dopune GUP-a utjecale na ureenje i planiranje sredita Zagreba ili donjogradskih blokova (od donoenja 2003.)? 2. Tko bi trebao imati najveu ulogu u odluivanju o ureenju sredita gradova i zato:

219

Sociologija

PRILOG

prostor

aldarovi, O. (1996). Javni prostori i javnost u gradu: pretpostavke socijalne interakcije. ovjek i prostor, 43, 3-5:86-87. Encyclopedia of Urban Studies, www.sage-ereference.com/urbanstudies (travanj, 2010). Fulcher, J.; Scott, J. (2007). Sociology. Third Edition. Oxford University Press. Galovi, K. (2007). Interpolacije: Arhitektonske injekcije za novi ivot. Jutarnji list, Magazin, 17. veljae 2007. Hackworth, J.; Smith, N. (2001). The changing state of gentrification. Oxford, UK: Blackwell Publishers: 464-477. Helms, A. C. (2003). Understanding gentrification: an empirical analysis of the determinants of urban housing renovation. Journal of Urban Economics, 54:474-498. URL: www.sciencedirect.com (listopad 2008.) Mareti, M. (1996). Gradski centri. Zagreb: kolska knjiga. Marshall, G. (1998). Dictionary of Sociology. Oxford, New york: Oxford University Press. Perkovi, Z. (2002). Bijeg u neozbiljnost. Zagreb: Horetzky. Prelog, M. (1978). Sredite grada i suvremeni grad. U: Funkcije gradskog centra i podcentara u zagrebakom gradskom prostoru. Zagreb: Centar za drutvena istraivanja Sveuilita u zagrebu i Centar za povijesne znanosti Odjel za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. IDIS: Izvjetaji i studije. Pui, Lj. (2006). Diskusija na okruglom stolu Mrea naselja u umreenom drutvu. Sociologija sela, 44, 171 (1):91-93. Rogi, I.; Daki, S. (2000). Grad i plan. Prinos raspravi o Generalnom urbanistikom planu Zagreba. Institut Drutvenih znanosti Ivo Pilar i HSN Zagreb. Biblioteka Studije, knjiga 2. Smith, N. (1996). The New Urban Frontier. Gentrification and the revanschist City. London and New York: Routledge. Smith, N. (2002). New Globalism, New Urbanism: Gentrification as Global Urban Strategy. Antipode, UK: Blackwell Publishers: 427-450. Supek, R. (1987). Grad po mjeri ovjeka. S gledita kulturne antropologije. Zagreb: Naprijed. Sviri Gotovac, A. (2009). Utjecaj drutvenih aktera na procese gentrifikacije i pauperizacije: primjer Zagreba. Disertacija. Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 211 str. Webb, M. (2007). From Society Holl to Weinland Park: Assessing the Changing City Role in Gentrification. The Ohio State University. URL: http://web.epnet.com (veljaa 2008.). Zlatar, A. (2008). Prostor grada, prostor kulture. Eseji iz kulturne politike. Zagreb: Naklada Ljevak. Zukin, Sh. (1987). Gentrification: Culture and Capital in the Urban Core. Annual Review of Sociology, No. 13, 129-147. URL: http://web.epnet.com (sijeanj 2008.)

Sociologija i prostor, 48 (2010) 187 (2): 197221

a) drava; b) privatan kapital i ulaganja; c) kombinacija jednog i drugog; d) strunjaci; e) graani. 3. Kakav je nain djelovanja gradskih struktura (Gradske skuptine) na odluke o gradnji u sluaju Cvjetnog trga? 4. Primjeri uruavanja ulica (primjerice u Kupskoj ulici) moe se promatrati kao nain gentrificiranja iseljavanja slabije imunog stanovnita, a useljavanje bogatijeg zbog atraktivnosti lokacije i mogunosti ureenja nove i elitne poslovno stambene etvrti? Slaete li se? 5. Podupirete li gradnju javnih (podzemnih) garaa u sreditu Zagreba (ispod HNK-a, ispod Klaieve bolnice i dr.)? Treba li Zagreb uope privatni promet u sreditu ili ne? 6. to mislite o cjelokupnom sluaju Cvjetni trg je li se potivala zakonska procedura ili je bilo primjera netransparentnih djelovanja od strane nekih ukljuenih strana? Npr. prozivanoga aktera Horvatinia? 7. Kako bi ocijenili ulogu i djelovanje odreenih gradskih institucija (Gradskog zavoda za prostorno planiranje, npr.) i gradonaelnika Zagreba, gdina. Bandia, oko spomenutog projekta na Cvjetnom trgu?

8. ini li Vam se da je u Zagrebu dolo do preizgraenosti na svim razinama (stambenoj i poslovnoj) ili tu jo ima mjesta za nastavak gradnje? ini li takva gradnja grad modernim ili ne? 9. Kako bi okarakterizirali stanje tzv. javnog dobra i javnih interesa danas kod nas, a koji su esto neizostavna tema na koju se pozivaju razliiti akteri (politiki i civilni naroito)? 10. to mislite trebaju ili graani Zagreba imati vei utjecaj u odluivanju o javnim povrinama i prostorima, kao to su trgovi i podzemne garae? 11. to mislite o radu civilnih udruga u vezi s ureenjem u sreditu grada, posebno o Zelenoj akciji i Pravu na grad?
prostor

12. Mislite li da bi se neki sluajevi ureenja centra grada (Cvjetni trg, npr.) odvijali drugaije da nije bilo spomenutih civilnih udruga? 13. Mislite li da je u vremenu tranzicije dolo do tzv. smrti urbanizma kako je nazivaju neki strunjaci? 14. Treba li gradnju (poslovnog i stambenog tipa) i dalje poticati ili je treba ograniiti? 15. Na kraju, to mislite ima li Zagreb, ukupno gledajui, vie koristi ili tete od svih spomenutih projekata?

220

Sociologija

A. Sviri Gotovac: Aktualni revitalizacijski i gentrifikacijski procesi na primjeru Zagreba

Preliminary note

Anelina Sviri Gotovac Institute for Social Research in Zagreb angelinasg@gmail.com

Ongoing Processes of Revitalisation and Gentrification in Zagreb9

Abstract This paper mainly looks at the social dimensions of urban transformation in Zagreb and its specific sub-themes : urban renewal, urban revitalisation and reconstruction and the issuing processes such as gentrification or ennoblement (embellishment) of urban space. These processes are often characterised by a large number of actors who take part in them, have influence on them and make them acceptable or unacceptable depending on their own complex interrelations. The basic subject of the research is urban renewal and revitalisation of town centres, especially the centre of Zagreb through the ongoing processes of urban renewal and gentrification. Detailed analysis is presented of the planned construction of the multifunctional centre in Petar Preradovi or Flower Square (the Flower Passage project). The mentioned processes are often independent or only partially depend on each other. Pauperisation is present in towns regardless of these processes because it depends primarily on the passage of time and the ageing of the urban structure. But the processes have something in common: they can happen in the city centre and get into the focus of interest of different actors who then take part in them and influence them. They are also specific for the post-socialist and transitional social context. Key words: Zagreb, urban renewal, gentrification, social actors, Preradovi or Flower Square, intervention in space Received in June 2010 Accepted in September 2010
prostor 9 This article is a part of the authors dissertation entitled The Influence of Social Actors

on the Processes of Gentrification and Pauperisation: the Example of Zagreb from 2009; it has been modified and adapted for publication in a scientific magazine. Besides, both the dissertation and the article are connected with the project Actors of Social Changes in Space (2007-2009) carried out at the Institute for Social Research in Zagreb and financed by the Ministry of Science, Education and Sports, Republic of Croatia.

221

Sociologija