Notarijat U Crnoj Gori 2010

1/4
trit
1d
41)
Wie/na
ct''74ect 0
eayie
MIRM RADOVIC ENES BIKIC SEFEDIN SULJEVI
NOTARIJAT U CRNOJ GORI

uz podrku
gtz
Partner za buduonost 8irom svijeta.
Njemaoka organizacija za tehnioku saradnju (GTZ) GmbH Otvoreni Regionalni Fond za jugoistoonu evropu Pravna reforma
po nalogu
Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju razvoj
ENES BIKI
MIRA RADOVI
SEFEDIN SULJEVI
Podgorica, 2010. godine
Enes Biki, Mira Radovi, Sefedin Suljevi NOtARIJAt U CRNOJ GORI

Izdavai
2010.
CIP - Katalogizacija u publikaciji
ENES BIKI, docent dr. Pravni fakultet Zenica MIRA RADOVI, ministar pravde Crne Gore SEFEDIN SULJEVI, notar, predsjednik Notarske komore Federacije Bosne i Hercegovine
Podgorica, 2010. godine

3
SADRAJ
PREDGOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13 Prvi dio: Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
1. Istorijat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.1. Kratke napomene o razvoju notarijata uopte . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.2. Notarijat u dravama nastalim na podruju bive SFRJ . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.3. Notarska sluba u Crnoj Gori. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2. Pojam notarskog prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3. Razlozi za uvoenje notarijata i ciljevi notarske slube . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.1. Pravna sigurnost. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.2. Rastereenje pravosua . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.3. Javni registri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.4. Efikasnost i ekonominost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4. Notarske isprave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.1. Pojam i vrste isprava uopte . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.2. Pojam i vrste notarskih akata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.3. Dokazna snaga notarskih akata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
15 15 16 17 18 18 18 20 20 21 22 22 22 23
Drugi dio: Forma i postupak sastavljanja notarskih akata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
1. Forma notarskih akata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.1. tehnika sastavljanja notarskog akta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.2. Postupak sastavljanja notarskih akata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2. Stranke i drugi uesnici u postupku sastavljanja notarskih akata . . . . . . . . . . . . . . 2.1. Utvrivanje identiteta stranaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.2. Drugi uesnici i utvrivanje njihovog identiteta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1. Notarski zapis . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2. Uvodni dio . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3. tekst pravnog posla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4. Zavrni dio isprave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
25 25 27 30 30 31 38 39 42 43
Trei dio: Vrste notarskih akata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38
etvrti dio: Uopteno o pravnim poslovima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44
1. Izvori obligacionih odnosa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.1. Ugovor kao pravni posao . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.2. Pravna dejstva ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.3. Opti uslovi sklapanja obligacionih ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2. Provjeravanje sposobnosti stranaka za preduzimanje pravnog posla . . . . . . . . . . . 2.1. Sposobnost ugovornih strana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.2. Pravna sposobnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.3. Poslovna sposobnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.3.1. Potpuna poslovna sposobnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
44 44 46 46 47 47 47 48 48
5
Sadraj
2.3.2. Ograniena poslovna sposobnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.3.3. Poslovna nesposobnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3. Saglasnost volja ugovornih strana. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.1. Uslovi kao naini ogranienja pravnog uinka ugovora. . . . . . . . . . . . . . . . . 3.2. Rokovi kao naini ogranienja pravnog uinka ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . 4. Forma pravnih poslova. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.1. Vrste forme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.2. Funkcija zakonskog odreivanja forme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.2.1. Zatita od brzopletog donoenja odluke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.2.2. Jasno, precizno i detaljno oblikovanje pravnog posla. . . . . . . . . . . . . . . . 4.2.3. Javni interesi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5. Pravne posljedice nepotivanja zakonskih odredbi o formi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6. Razlozi za propisivanje notarske forme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
49 50 52 53 54 54 55 57 57 58 58 58 59
Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava na nepokretnostima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62
1. Ugovor o prodaji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63 1.1. Predmet pravnog posla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 1.1.1. Oznaka nepokretnosti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 1.1.2. Opis nepokretnosti prema stanju na terenu i kupeva namjera koritenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67 1.1.3. Prodaja nepokretnosti i inventara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68 1.1.4. Kupovina nepokretnosti koja je ve data u zakup. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69 1.1.5. Postojanje pravosnanog rjeenja o nasljeivanju koje nije provedeno u katastru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69 1.1.6. Kada je predmet pravnog posla dio parcele koja je podijeljena (cijepana), a to nije provedeno u katastru nepokretnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70 1.2. Sadrina pravnog posla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71 1.2.1. Prodaja i kupovina nepokretnosti sa iskljuivim pravom svojine . . . . . 73 1.2.2. Prodaja i kupovina suvlasnikog dijela. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75 1.2.3. Prodaja nepokretnosti u zajednikoj svojini, sa posebnim osvrtom na prodaju (otuenje) zajednike imovine branih drugova. . . . . . . . . . . . . . . 78 1.3. Cijena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80 1.3.1. Odreenje cijene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81 1.3.2. Dospjelost cijene i osiguranje kupca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82 1.3.3. Osiguranje prodavca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89 1.3.4. Nain plaanja cijene. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92 1.4. Odgovornost za materijalne i pravne nedostatke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99 1.4.1. Odgovornost za materijalne nedostatke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99 1.4.2. Odgovornosti za pravne nedostatke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100 1.5. Prelazak posjeda, koristi, tereta i opasnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102 1.6. Izjave za upis u katastar nepokretnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104 1.6.1. Clausula intabulandi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104 1.6.2. Vrste upisa u katastar nepokretnosti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106 1.6.2.1. Uknjiba. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106 1.6.2.2 Predbiljeba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110
6
Sadraj
1.6.2.3. Zabiljeba. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.6.3. U jednom pravnom poslu (ugovoru) moe biti jedna ili vie knjinih izjava za razne vrste upisa (uknjiba, predbiljeba, zabiljeba). . . . . 1.7. Odobrenja, pravo pree kupovine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.7.1. Odobrenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.7.2. Pravo pree kupovine. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.7.2.1. Zakonsko pravo pree kupovine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.7.2.2. Ugovorno pravo pree kupovine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.8. trokovi i porezi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.9. Zavrne odredbe. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.10. Primjeri pojedinih ugovora o prodaji nepokretnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2. Ugovor o poklonu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.1. Pojam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.2. Forma. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.3. Sposobnosti za davanje i primanje poklona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.4. Vrste poklona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.4.1. Potpuno besplatni prenos (tzv. ist poklon) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.4.2. Poklon sa teretom ili nalogom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.4.3. Mjeoviti poklon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.4.4. Poklon za sluaj smrti (donatio mortis causa). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.5. Opoziv poklona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.6. Primjeri ugovora o poklonu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.6.1. Ugovor o poklonu nepokretnosti sa potpuno besplatnim prenosom svojine, poklon se ini iz zahvalnosti poklonodavca prema poklonoprimcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.6.2. Ugovor o poklonu nepokretnosti sa teretom ili nalogom, poklonodavac se ne moe potpisati. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.6.3. Ugovor o poklonu za sluaj smrti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3. Stvarna prava na tuim nepokretnostima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.1. Pravo slubenosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.1.1. Stvarne slubenosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.1.1.1. Zasnivanje stvarnih slubenosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.1.1.3. Upis stvarne slubenosti u katastar nepokretnosti. . . . . . . . . . . . . . 3.1.2. Line slubenosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.1.2.1. Pravo plodouivanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.1.2.3. Pravo stanovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.2. Zalono pravo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.2.1. Zalono pravo na nepokretnim stvarima (hipoteka) . . . . . . . . . . . . . . . . 3.2.1.1. Naela i karakteristike hipoteke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.2.1.2. Objekat hipoteke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.2.1.3. Vrste hipoteka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.2.1.4. Ugovor o hipoteci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.2.1.5. Primjer: Ugovor o hipoteci na jednoj nepokretnosti u vlasnitvu jednog lica, radi obezbjeenja tueg duga . . . . . . . . . . . . . . . . 3.2.1.6. Primjer: Ugovor o zajednikoj hipoteci kreditna hipoteka . . . . .
112 113 113 113 114 115 115 117 117 119 139 139 139 139 140 140 141 141 141 142 142 142 146 151 155 155 156 156 159 163 163 166 167 167 167 169 170 171 172 179
7
Sadraj
3.2.1.7. Primjer: Zalona izjava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185 3.2.1.8. Primjer: Odredbe o uspostavljanju hipoteke u okviru ugovora o prodaji. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 189
esti dio: Nadlenost notara u porodino pravnim odnosima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 191
1. Izjava o priznanju oinstva i materinstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.1. Primjer: Izjava o priznanju oinstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.2. Saglasnost majke sa izjavom o priznanju oinstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2. Imovina branih drugova. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.1. Posebna imovina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.2. Zajednika imovina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.3. Primjeri poduka i upozorenja u vezi statusa imovine branih drugova. . . . 3. Brani ugovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.1. Pojam branog ugovora. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.2. Uslovi za punovanost i sadraj branog ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.2.1. Uslovi za punovanost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.2.2. Sadraj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.2.3. Nemogunost ugovaranja izdravanja branih drugova i djece protivno zakonskim odredbama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.3. Izmjena i raskid branog ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.4. Brani ugovor i trea lica (Publicitet) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.5. Pobijanje branog ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.6. Primjer: Brani ugovor koji sklapaju budui brani drugovi. . . . . . . . . . . . . 3.7. Primjer: Brani ugovor koji sklapaju brani drugovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4. Ugovor o diobi zajednike imovine branih drugova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.1. Pravne karakteristike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.2. Primjer: Ugovor o podjeli zajednike imovine branih drugova koja se prenosi u iskljuivu svojinu jednog branog druga uz plaanje naknade . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
191 193 194 196 196 196 197 199 199 200 200 202 205 206 206 206 206 211 215 215 216
1. Zakonska regulativa i nadlenost notara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 222 2. Nasljednika izjava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 223 2.1. Primjer: Prijem nasljea uz istovremeno ustupanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 225 2.2. Primjer: Nasljednika izjava o primanju nasljea po osnovu zakonskog nasljeivanja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 228 2.3. Primjer: Nasljednika izjava o odricanju od nasljea po osnovu zakonskog nasljeivanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 230 3. testament . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 232 3.1. Pojam testamentarnog nasljeivanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 232 3.2. Definicija testamenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 232 3.3. Karakteristike (osobine) testamenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 233 3.4. Vrste testamenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 234 3.5. Sadrina testamenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 235 3.6. Detaljnije o sadrini testamenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 236 3.6.1. Odreivanje nasljednika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 236
8
Sedmi dio: Nadlenost notara u poslovima sa nasljednopravnim dejstvom . . . . . . . 222
Sadraj
3.6.2. tereti i uslovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.6.3. Legati, osnivanje zadubine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.6.4. Izvrioci testamenta. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.7. Nitavost testamenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.8. Ostale napomene kod testamenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.9. Registar testamenata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.10. Izvornik i otpravak notarskog zapisa o testamentu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.11. Primjer: Zapis o testamentu sa zamjenskim nasljednicima . . . . . . . . . . . . . 3.12. Primjer: Zapis o testamentu sa sukcesivnim odreivanjem nasljednika uslovi i rokovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4. Ugovori sa nasljednopravnim dejstvima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.1. Ugovor o odricanju od nasljea koje nije otvoreno. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.2. Primjer: Ugovor o odricanju od nasljea koje nije otvoreno . . . . . . . . . . . . . 4.3. Ustupanje i raspodjela imovine za ivota . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.3.1. Pojam i pravna priroda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.3.2. Uslovi za punovanost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.3.3. Predmet ustupanja i raspodjele . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.3.4. Forma ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.3.5. Zadravanje prava kod ugovora o ustupanju i raspodjeli imovine za ivota . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.3.6. Odgovornost za ustupioeve dugove i pobijanje ustupanja. . . . . . . . . . . 4.3.7. Obaveza jemstva izmeu potomaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.3.8. Opozivanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.3.9. Primjer: Ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za ivota . . . . . . . . . . 4.4. Ugovor o doivotnom izdravanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.4.1. Pojam i pravna priroda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.4.2. Sadraj obaveze izdravanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.4.3. Karakteristike ugovora o doivotnom izdravanju i uslovi za punovanost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.4.4. Forma za zakljuenje ugovora o doivotnom izdravanju. . . . . . . . . . . . 4.4.5. Sposobnost i krug lica koja mogu zakljuiti ugovor o doivotnom izdravanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.4.6. Raskid i ponitaj ugovora o doivotnom izdravanju. . . . . . . . . . . . . . . . 4.4.7. Prestanak ugovora o doivotnom izdravanju. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.4.8. Odgovornost davaoca izdravanja za dugove primaoca izdravnja . . . 4.4.9. Obezbjeenje prava iz ugovora o doivotnom izdravanju . . . . . . . . . . . 4.4.10. Primjer: Ugovor o doivotnom izdravanju, uz ugovaranje zajednice ivota. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.4.11. Primjer: Ugovor o doivotnom izdravanju u korist treeg lica kao primaoca izdravanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.4.12. Primjer: Izdravanje u korist vie lica kao primaoca izdravanja. . . . .
237 238 238 238 239 240 240 241 244 247 247 249 252 252 252 253 254 254 255 256 256 257 263 263 263 263 264 264 266 266 267 267 268 272 276
Osmi dio: Zapis o potvrdi privatne isprave (solemnizacija privatnih isprava) . . . . . . 281
1. Uvodna razmatranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 281 2. Dokazna snaga. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 282

9
Sadraj
3. Procedura potvrivanja privatne isprave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.1. Provjera privatne isprave. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.1.1. Provjera forme privatne isprave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.1.2. Provjera sadrine privatne isprave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.2. Sainjavanje potvrde . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.2.1. Nain sainjavanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.2.2. Sadraj potvrde privatne isprave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4. Postupanje notara kada se privatna isprava ne moe potvrditi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5. Zastupljenost solemniziranih privatnih isprava u praksi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1. Izvornik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2. Otpravci i prepisi izvornika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.1. Uslovi za punovanost otpravka kao javne isprave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.2. Nain sainjavanja otpravka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.3. Prilozi uz otpravke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.4. Kome se izdaju otpravci. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.5. Klauzula o ovjeri. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.6. Otpravak dijela akta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.7. Otpravak za arhivu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3. Sadraj notarskog spisa, arhiviranje i uvanje spisa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
282 282 283 283 283 283 284 285 285 291 292 292 292 293 294 295 296 297 298
Deveti dio: Izvornik i otpravak notarskog akta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 291
Deseti dio: Izvrna notarska isprava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 299
1. Pojam i karakteristike notarske izvrne isprave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 299 2. Uslovi za izvrnost notarske isprave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 301 3. Otpravak u svrhu izvrenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 303 1. Nastanak zastupanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2. Znaaj zastupanja danas. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3. Pravna priroda zastupanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4. Pojam zastupanja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.1. Znaaj zastupanja u privrednom pravu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.2. Zatita interesa lica kod zastupanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.2.1. Zatita interesa zastupanog . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.2.2. Zatita interesa druge ugovorne strane. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.2.3. Zatita interesa u sluaju nedostatka ovlatenja za zastupanje . . . . . . . . 5. Nedopustivost zastupanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6. Vrste zastupanja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6.1. Zakonsko zastupanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6.2. Voljno zastupanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7. Vrste punomoja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.1. Punomoje s obzirom na opseg ovlatenja za zastupanje. . . . . . . . . . . . . . . . 7.1.1. Opte ili generalne punomoje (mandatum generalis) . . . . . . . . . . . . . . 7.1.2. Posebno ili generino punomoje (mandatum specialis) . . . . . . . . . . . . 7.1.3. Specijalno punomoje (mandatum specialissimum) . . . . . . . . . . . . . . . .
10
Jedanaesti dio: Zastupanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 305
305 305 306 306 307 308 309 309 310 310 311 311 313 313 314 314 314 315
Sadraj
7.2. Druge vrste punomoja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8. Zajedniko zastupanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9. Sklapanje ugovora sa samim sobom. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9.1. Pojam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9.1.1. Samokontrahiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9.1.2. Viestruko zastupanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9.2. Podruje primjene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9.2.1. Izuzeci od pravila . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9.2.2. Kolizija interesa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10. Posebna forma punomoja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10.1. Forma punomoja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10.1.1. Neformalnost punomoja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10.1.2. Potrebna posebna forma punomoja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10.1.3. Potrebna dodatna forma. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10.2. Potrebna forma u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima . . . . . . . 11. Suavanje i opoziv punomoja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11.1. Opozivost punomoja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11.2. Apstraktnost punomoja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12. Prestanak punomoja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12.1. Prema Zakonu o obligacionim odnosima CG . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12.2. Ostali sluajevi prestanka punomoja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12.2.1. Gubitak poslovne sposobnosti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12.2.1.1. Gubitak poslovne sposobnosti punomonika . . . . . . . . . . . . . . . . 12.2.1.2. Gubitak poslovne sposobnosti vlastodavca. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12.2.2. Prestanak punomoja izvrenjem pravnoga posla . . . . . . . . . . . . . . . . . 12.2.3. Protek vremena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12.2.4. Nemogunost ispunjenja pravnog posla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12.3. Pravne posljedice prestanka punomoja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13. Lista pitanja kod sainjavanja punomoja u formi notarskog zapisa i praktini primjeri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
315 316 318 318 319 319 319 320 320 321 322 322 322 323 323 324 324 325 326 326 327 327 327 327 328 328 329 329 330
LITERATURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 343 ZAKONI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 344 KOMENTARI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 345 PRILOZI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 347 ZAKON O NOTARIMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 347 PRAVILNIK O RADU NOTARA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 387
11
PREDGOVOR
Ovim radom se ele dati relativno opirnija objanjenja pojedinih zakonskih rjeenja u oblasti notarijata, kako bi se upoznala pravna javnost i olakalo uvoenje notarske slube, odnosno implementacija Zakona o notarima Crne Gore. Svakako da je namjera ovog rada da se pravnicima prui mogunost upoznavanja sa praktinim rjeenjima iz ove oblasti, kako bi se izgradila najbolja rjeenja za domau teoriju i praksu. S obzirom na zakonodavnu tehniku otvorene su ire mogunosti u primjeni zakonskih odredbi, pa je tako postavljena vea obaveza, ne samo pred ministarstva i notare, nego i pred druge pravne profesije, za ulaganje napora u pronalaenju rjeenja koja e istovremeno odgovarati principima iz zakona i dinaminim potrebama ivota. Biemo zadovoljni ako kroz ovu podrku bude olakano izgraivanje notarske slube, kao i jedinstvenih pogleda i stavova u primjeni pojedinih odredbi vanih za funkcionisanje notarske slube. Dosadanje obrazovanje pravnika, praksa i cjelokupno pruanje pravnih usluga uglavnom se temeljilo na sticanju vjetina potrebnih za rjeavanje sporova. tekui proces tranzicije i reforma pravosudnog sistema zahtijevaju usluge pravnika profesionalnog znanja koji e sprijeiti eventualne sporove. Primjena reformskih zakona, kao to su npr. Zakon o parninom postupku, Zakon o izvrnom postupku, Zakon o notarima i drugi, nuno pretpostavlja postojanje osposobljenih pravnika, koji e strunou i znanjem moi da doprinesu unaprjeenju primjene tih zakona. Osim sluha za navedene reformske procese, za korisnike ovog rada i budue notare od posebne vanosti bie poznavanje Obligacionog, Porodinog, Nasljednog, Stvarnog i Privrednog prava. U tom smislu, pred buduim notarima je veoma ozbiljan i zahtjevan posao. Oni se moraju naoruati znanjem, strunou i odgovornou, i izgraditi se kao samostalni, objektivni i nepristrasni pravnici i profesionalci. Stoga je potrebno uloiti dodatne napore u edukaciji pravnika o novim reformskim rjeenjima, novim pravilima i novim pravnim institutima. Ova obaveza je stalni zadatak kako drave tako svakog pravnika, sa ciljem da zapoeta reforma bude uspjeno sprovedena, to predstavlja conditio sine qua non pravne drave i vladavine prava. Za kraj ovog uvodnog slova, elimo da zahvalimo svima koji su bili ukljueni u izradu ovog rada: Ministarstvu pravde Crne Gore, a posebno gospoi Branki Lakoevi i gospoi Jadranki Vukevi, na ogromnoj pomoi i podrci u izradi ove publikacije, porodicama i saradnicima autora, koji su na nesebian nain doprinijeli objavljivanju ove knjige, i notarima iz Varadina (Republika Hrvatska) gospoi Rankici Benc i gospoi
13
Jagodi Vajdi Sevek, iji su radni materijali, pripremljeni za edukaciju buduih notara u Crnoj Gori, bili od velike koristi. Rad predajemo pravnikoj i iroj javnosti. S obzirom na to da nas je tjeralo vrijeme i potreba za jednim ovakvim radom u Crnoj Gori, kao i nestrpljenje da knjiga bude dostupna to prije, mogue je da su se omakle odreene greke i propusti. Unaprijed se zahvaljujemo itaocima koji e nam na njih skrenuti panju, kako bismo ih u daljem radu ispravili i izbjegli. Autori
14
Prvi dio: Uvod

1. Istorijat
1 .1 . Kratke napomene o razvoju notarijata uopte
Rimsko doba. Zaeci notarijata nalaze se u rimskom pravu u instituciji rimskih tabelliones, lica osposobljenih u vjetini pisanja i sastavljanja razliitih dokumenata i pravnih akata na drvenim ploama. Rije notarius u svom izvornom, latinskom znaenju razliita je od dananjeg pojma notara. Notarius je bilo lice koje je vodilo zabiljeke sa vjetinom brzog pisanja1. Pojam notar danas predstavlja strunjaka u pravnoj profesiji koji je nosilac javne slube, povjerene i nadzirane od strane drave, a koji tu profesiju obavlja nezavisno i samostalno. Srednji vijek. Razvoj notarijata kakvog danas poznajemo, zapoeo je u srednjem vijeku, kada notarski akti dobivaju snagu javnih isprava, a notare postavlja vrhovna vlast, car i papa. Naroiti doprinos razvoju notarijata dala je bolonjska pravna kola, zahvaljujui kojoj je notarijat dobio mjesto u pravnim sistemima Italije, Francuske, panije, Njemake i dr. U XVIII i XIX vijeku u zemljama zapadne Evrope notarijat je reformisan i dobio je znaajnu ulogu u ovim pravnim sistemima, sa elementima kakvi i danas egzistiraju. tako je npr. u Francuskoj tzv. Ventoza zakonom iz 1803. godine notar definisan kao povjerenik drave, koja mu je dala dravni peat i dio javnih ovlatenja, a notarskoj ispravi je data dokazna snaga javne isprave2 . Na prostorima bive Jugoslavije notarijati se uspostavljaju pod uticajem Venecije, najprije u primorskim gradovima Dalmacije i Crne Gore, te Dubrovniku. to je period srednjeg vijeka, kada se u statutima Zadra, Splita, Dubrovnika, Kotora i Budve pojavljuju odredbe o notarijatu. Osnovna obiljeja notarskih isprava bila su ta da su one bile u principu privatne isprave, dok su snagu javne isprave dobijale putem ovjere sudije i auditora. Na podruju Slovenije, Hrvatske i Vojvodine, koje su bile pod austro-ugarskom vlau, notarska sluba je postojala i djelovala po propisima koji su vaili u Austro-Ugarskoj monarhiji.
1 2
Milena trgovevi-Proki, Ovlaenja javnog belenika, Slubeni glasnik Republike Srbije, 2007. godine, str. 23. Mihajlo Dika, Javnobiljenika sluba u Republici Hrvatskoj kao sustav modernog slobodnog latinskog notarijata, Hrvatska javnobiljenika komora i Hrvatska javnobiljenika akademija, Narodne novine d.d., 2008. godine, str. 1-8. takoe detaljnije o ovome vidi Milena trgovevi-Proki, Ovlaenja javnog belenika, Slubeni glasnik Republike Srbije, 2007. godine, str. 28-31.
15
Prvi dio: Uvod
1 .2 . Notarijat u dravama nastalim na podruju bive SFRJ

Kraljevina Jugoslavija je 1930. godine donijela Zakon o javnim biljenicima 3, koji je biljenicima dao javna ovlatenja za sastavljanje, ovjeru i potvrdu isprava u odreenim pravnim oblastima. Ovaj zakon se oslanjao na rjeenja iz austrijskog Zakona o notarima iz 1850. godine, a za njega je karakteristino da nije dolo do njegove primjene na itavom podruju Kraljevine Jugoslavije. tako npr. nije se primjenjivao u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Makedoniji i dijelovima Srbije. Primjena ovog zakona stavljena je van snage 1944. godine od strane nove narodne vlasti, tako da za cijelo vrijeme postojanja SFRJ, u njenom pravnom sistemu nije postojala ustanova notarijata. Bosna i Hercegovina. U Bosni i Hercegovini je uspostavljen notarijat donoenjem tri posebna zakona, koji su u potpunosti harmonizirani4. Notarska sluba je prvo zapoela rad u Federaciji Bosne i Hercegovine, 04.05. 2007. godine, zatim u Brko Distriktu BiH, poetkom decembra 2007. godine, potom i u Republici Srpskoj, 11.03. 2008. godine. Moe se rei da danas na itavom podruju Bosne i Hercegovine funkcionie notarijat, sa notarskim ispravama kao javnim ispravama koje vrijede na itavom podruju BiH, bez obzira od kojeg su notara sa teritorije BiH izraene. Osnovno obiljeje notarske slube u BiH je to da odreeni pravni poslovi, koji su vani za drutvo i pojedinca, moraju biti sainjeni u formi notarski obraene isprave (notarski akt koji je u cijelosti sastavio notar). Koje su to vrste pravnih poslova, izriito je navedeno u tekstovima gore pomenutih zakona5. Republika Hrvatska. Javnobiljenika sluba u Republici Hrvatskoj obnovila se nakon osamostaljenja od SFRJ, temeljem Zakona o javnom biljenitvu, od 29.07. 1993. godine,6 odnosno podzakonskih propisa donesenih na temelju tog zakona. Na osnovu ovih propisa javnobiljenika sluba je cjelovito ureena u svom organizacijskom, statusnom, kompetencijskom i funkcionalnom smislu. Ovim nainom je omogueno ne samo uspostavljanje nego i uspjeno funkcioniranje jedne nove slube od samog osnivanja notarijata7. Republika Slovenija i Republika Makedonija takoe su uvele notarsku slubu u svoj pravni sistem, dok su u Crnoj Gori i na Kosovu doneseni zakoni o notarima i podzakonski akti, ija je implementacija u toku. U Republici Srbiji se trenutno vre pripremne aktivnosti za donoenje Zakona o notarima i drugih provedbenih propisa, kako bi se i na tom podruju uvela notarska sluba u pravni sistem.
3 4 5 Slubene novine Kraljevine Jugoslavije, broj 220/1930. Slubene novine Federacije BiH, broj 45/2002.; Slubeni glasnik Republike Srpske 86/2005. i Slubeni glasnik Brko Distrikta broj 09/2003. Detaljnije o notarskoj slubi i nadlenostima notara u Bosni i Hercegovini vidjeti u Komentaru zakona o notarima u Bosni i Hercegovini, Meliha Povlaki/Christoph Schalast/Vesna Softi, izdavai GtZOtvoreni regionalni fond za jugoistonu Evropu Pravna reforma i tDP Sarajevo; Sarajevo 2009. godina. Narodne novine Republike Hrvatske 78/93. Detaljnije o ovome vidjeti kod Mihajla Dike, Javnobiljenika sluba u Republici Hrvatskoj kao sustav modernog slobodnog latinskog notarijata, Hrvatska javnobiljenika komora i Hrvatska javnobiljenika akademija, Narodne novine d.d., 2008. godine, str. 1.
6 7
16
1. Istorijat
Osnovna karakteristika svih naprijed naznaenih zakona o notarima je ta da su prihvatili tzv. latinski tip notarijata, koji preovlauje u zemljama Evropske unije. Ovi zakoni su utemeljeni na zajednikim karakteristikama evropskog notarijata, tj. u potpunosti se oslanjaju na principe Madridske deklaracije, od 22/23.03.1990. godine, koja propisuje osnovna naela notarijata u Evropi. Madridska deklaracija, izmeu ostalog, predvia sljedee: notar je nosilac javne slube, na koga je prenesena dravna vlast, kako bi sainjavao javne isprave, a ime se ujedno obezbjeuje uvanje, dokazana snaga i izvrnost ovih isprava; notar je nezavisan i vri svoju djelatnost sa elementima dravnog suvereniteta na nain slobodnog zanimanja; funkcionalno se on moe svrstati u podruje vanparninog sudstva ili preventivnog pravosua; notar je nepristrasan savjetnik svih uesnika u postupku sainjavanja isprava (postupak notarske obrade isprava); preduslov za imenovanje notara jeste visoka pravnika kvalifikacija i obrazovanje; notar je iz oblasti profesionalnog prava podvrgnut nadzoru dravnih organa; postavljanje notara se orijentie prema mjesnim potrebama za notarskim uslugama; notari se brinu za pravnu sigurnost, predupreuju mogue sporove i stoga u svojoj oblasti garantuju zatitu potroaa, kao dio djelotvornog i funkcionalnog pravosua. Izvjesne razlike navedenih zakona postoje u odredbama koje se tiu polaganja notarskog ispita, imenovanja notara, te u pogledu nadlenosti notara u vezi sa pravnim poslovima koji se moraju sainiti u obaveznoj formi notarskog zapisa (notarski zapis ili zapis o potvrdi privatne isprave).
1 .3 . Notarska sluba u Crnoj Gori

Kako je ve naprijed istaknuto, Crna Gora je donijela Zakon o notarima 2005. godine, koji je izmijenjen 2008. godine8 , na osnovu ega su doneseni i podzakonski propisi, od kojih je najznaajniji Pravilnik o radu notara Crne Gore9. Razmatranje pojedinih zakonskih odredbi i datih rjeenja e se vriti u tekstu ovog rada na odgovarajuim mjestima, u kojima e se detaljno obrazlagati norme notarskog prava, zajedno sa odgovarajuim normama graanskog prava. trenutno se vode aktivnosti oko organizacije polaganja notarskog ispita, a nakon toga slijedi imenovanje prvih notara u Crnoj Gori.
8 9
Slubeni list RCG br. 68/2005. i Slubeni list CG br. 49/2008. Slubeni list CG br. 30/2009.
17
Prvi dio: Uvod
2. Pojam notarskog prava

Uvoenje notarske slube u pravni sistem neke drave dovodi do stvaranja normi koje reguliu rad notara. Skup tih normi moe se nazvati zajednikim imenom notarsko pravo, koje je dio pravnog sistema drave u kojoj se uvodi notarijat. U odreivanju definicije notarskog prava mora se poi od vrste i karaktera normi koje reguliu djelatnost notara. Zakon o notarima Crne Gore sadri norme koje reguliu organizaciju notarske slube, status notara, uslove za obavljanje slube, imenovanje notara, prestanak slube notara, funkcije i nadlenosti notara, odgovornost notara i nadzor nad radom notara. Navedene norme ine organizaciono notarsko pravo. Nadalje, sastavljanje notarskih akata, pravno dejstvo i dokazna snaga notarskih akata regulisano je takoe Zakonom o notarima, tako da te norme predstavljaju procesno notarsko pravo. Ove norme reguliu postupak kojeg se mora pridravati svaki notar u obavljanju svojih slubenih radnji. Za njih se moe rei da su pandan normama koje vae za postupanje u parninom, vanparninom i upravnom postupku. Isto tako, Zakon o notarima sadri norme koje reguliu formu, sadrinu i druge elemente notarskih akata o pravnim poslovima. Pored toga, notar je duan poznavati i u svom radu primjenjivati odredbe drugih zakona i propisa (kao to su npr. Zakon o obligacionim odnosima, Zakon o svojinsko-pravnim odnosima, Zakon o nasljeivanju, Zakon o privrednim drutvima, Porodini zakon itd.). to su materijalno - pravne norme koje se primjenjuju prilikom sainjavanja notarskih akata, te je veoma bitno da ih notari poznaju kako bi ti akti proizveli eljene pravne posljedice i imali formalnu i materijalnu autentinost javne isprave10. Dakle, notarsko pravo obuhvata iroku materiju razliitih grana prava. tu spadaju materijalnopravne, zatim procesnopravne i organizacionopravne norme.
3. Razlozi za uvoenje notarijata i ciljevi notarske slube

3 .1 . Pravna sigurnost
Pitanje da li notarijat treba da dovede do breg, efikasnijeg i jeftinijeg postupka, nije i jedino kod uvoenja notarijata. Ne smijemo izgubiti iz vida najznaajniji segment notarijata, a to je pitanje pravne sigurnosti. Uvoenje notarijata mora se posmatrati u vezi sa drugim reformama prava u Crnoj Gori. Ovdje se posebno istie reforma javnog registra nepokretnosti, ali i reforma stvarnih prava, kojima treba da se povea pravna sigurnost u pravnim poslovima kod prometa nepokretnosti, kao i reforma privrednog prava. U bivem pravnom sistemu poklanjala se manja panja privatnom vlasnitvu nad nepokretnostima, a uz to je uniten i itav niz registara ili su ti registri postali neaurni. Privredni subjekti nisu djelovali u uslovima potpune slobode na tritu i nisu poznavali
10 Milena trgovevi-Proki, Ovlaenja javnog belenika, Slubeni glasnik Republike Srbije, 2007godine, str. 7180.
18
kapitalistike odnose meusobne neminovne konkurencije. Prema vaeim zakonskim odredbama, prava na nepokretnosti na osnovu pravnog posla, nastaju samo sa upisom u javni registar. Sve nepokretnosti moraju biti upisane u katastar nepokretnosti, a to je i pravna obaveza, tako da, prema vaeoj pravnoj regulativi, u Crnoj Gori ne bi trebala postojati vanknjina prava na nepokretnosti. Praksa ne odgovara vaeoj zakonskoj situaciji, a sasvim sigurno je bila namjera zakonodavca, emu bi se inae radi pravne sigurnosti, bezuslovno moralo teiti, da se prestane sa ovom protivzakonitom praksom. Voenje drugih javnih registra, kao npr. registra pravnih subjekata, takoe se pokazalo u dosadanjoj praksi neefikasno. Primjer toga su tzv. fantomske firme. Pitanje dosadanjih privatnih isprava u oblasti pravnog prometa i njihov kvalitet, stvar je za sebe, a realan odgovor je mogue nai u broju predmeta sporova pred sudovima. Drava se kroz reformske zakone opredijelila, to joj je, izmeu ostalog, i dunost, za uvoenje reda u gore navedenoj oblasti. Na ovaj nain drava je odluila uspostaviti pravnu sigurnost koja je osnovna pretpostavka za privredni razvoj i ukljuivanje u savremene tokove poslovanja. Notar bi trebao da bude samo jedan segment u drutvu koji e znaajno doprinijeti uspostavljanju pravne sigurnosti. Zbog toga je notarskoj slubi drava dala karakter javne slube, notarskim ispravama dokaznu snagu javnih isprava, koje, pod odreenim zakonskim uslovima, mogu biti i izvrne isprave. Naravno, i notari su samo ljudi, zbog ega je drava uspostavila mehanizme kontrole njihovog rada, a to je iskljuiva nadlenost drave. Za eventualne greke notara mora postojati i njihova odgovornost, te bi se na notare trebalo gledati sa velikom dozom povjerenja, a na njihove eventualne greke bez odlaganja trebaju se primijeniti efikasne sankcije. Pored dravne kontrole rada notara, neophodno je razviti i unutranju strukovnu kontrolu, koja se treba bazirati na profesionalizmu rada notara i uspostavljanju visokog kodeksa ponaanja samih notara. Sve ovo treba da prati struna javnost kako bi se postigao to vei stepan kvaliteta pruanja notarskih usluga. Svaka grana prava regulie odreene drutveno - pravne odnose, a predmet ureenja notarskog prava se odnosi na razliite karaktere drutvenih odnosa. Zbog svega toga, i uinci rada notara su vidljivi u razliitim sferama drutvenog ivota uopte. Notar je obavezan na neprestanu obuku i edukaciju, kako bi bio u stanju ispuniti zakonske obaveze i postavljene ciljeve, kako prema zajednici, tako i prema korisnicima usluga. Garant uspjenog rada notara je njegova profesionalnost, strunost, nepristrasnost i nezavisnost u pruanju usluga odnosno preduzimanju slubenih radnji. S obzirom da su na notare prenesene odreene nadlenosti drave (javne slube), notari su duni postupati na nain da se postignu odreeni efekti prema zajednici, a koji su u interesu svih graana. Najznaajniji doprinos i uinci notarijata mogli bi se sagledati u vie segmenata pruanja javne usluge, kao to su npr. pravosue, javni registri i efikasnost u djelovanju notara. uvanje izvornika (originala) notarskih akata
19
Prvi dio: Uvod
u arhivu notara takoe doprinosi jaanju pravne sigurnosti, jer se u svako vrijeme moe doi do autentinog akta o pravnom poslu.
3 .2 . Rastereenje pravosua
Jedna od preporuka Vijea Evrope za zemlje u tranziciji bila je da, u cilju rastereenja pravosua, uvedu notarsku slubu, a to se postie indirektno putem izbjegavanja sporova na osnovu notarskih akata i putem prenoenja odreenih nadlenosti na notare iz oblasti vanparninog sudstva. Notar je struna osoba koja profesionalno obavlja svoju djelatnost, a dunost mu je ispitati pravu volju stranaka, poduiti ih o pravnim posljedicama namjeravanog pravnog posla, te njihove izjave potpuno, jasno i odreeno pretoiti u javnu ispravu, tj. eljeni notarski pravni akt. Na ovaj nain se postie direktna korist za drutvenu zajednicu i za graane pojedince. U vezi s ovim, moe se posebno istai sljedee: Akti koje je sastavio notar, zbog naprijed naznaene procedure, u kojoj je notar neutralan i struan nosilac javne slube, dovode do veeg stepena pravne sigurnosti i izbjegavanja sporova; Notarski akt kojeg je notar u cijelosti sainio (zapis ili zapis o potvrdi privatne isprave), moe biti izvrna isprava koja u cijelosti zamjenjuje pravosnanu sudsku odluku i time se izbjegavaju dugi i skupi parnini postupci, te rastereuju sudovi, a istovremeno se postie efikasnost i ekonominost uesnika u pravnom prometu; Notari sainjavaju notarske isprave o zasnivanju hipoteke, koje mogu biti izvrne, a to su do uvoenja notarijata radili sudovi. S tim u vezi, istiemo da e sudovi u Crnoj Gori biti rastereeni od ogromnog broja takvih predmeta11; Uvoenjem notarijata, sudovi nee vriti ovjeru potpisa na ugovorima o prometu nepokretnosti nego e se to raditi u sklopu sastavljanja notarskih akata o takvim ugovorima, pa e sudovi u Crnoj Gori biti rastereeni za dodatni angaman na tim predmetima; Povjeravanjem odreenih vanparninih postupaka koji spadaju u prirodu notarske djelatnosti, kao to je npr. ostavinski postupak, postoji mogunost dodatnog rastereenja sudova, a to je uspjeno uinjeno u mnogim zemljama (Austrija, Hrvatska, Makedonija itd.). U zakonodavstvu Crne Gore12 postoji mogunost da se od strane suda notarima povjeri voenje ostavinskih postupaka.
11 tako npr., prema dostupnim podacima Notarske komore FBiH, za godinu dana rada notari u F BiH su sainili 5000 ugovora o zasnivanju hipoteka kao izvrnih isprava koje imaju snagu pravomonih sudskih presuda, te su sudovi u F BiH direktno rastereeni za taj broj predmeta o zasnivanju hipoteke, a takoe, povodom takvih ugovora nee se voditi dugotrajni parnini postupci, a ako ne doe do ispunjenja preuzetih obaveza, ii e se direktno u izvrni postupak. 12 Slubeni list RCG 27/2006. Zakon o vanparninom postupku; lan 137 do 157.
20
3 .3 . Javni registri
Notarima je zakonom data iskljuiva nadlenost sastavljanja notarskih akata o tano odreenim pravnim poslovima, a koji za predmet imaju sticanje svojine i drugih stvarnih prava na nepokretnosti. Svi ovi pravni poslovi zahtijevaju izuzetnu strunost prilikom njihove obrade i sainjavanja u obliku konanog pravnog posla, a kao najei sluaj, produkt ovog rada su ugovori. Forma, sadrina i kvalitet sklopljenih ugovora u pojedinim pravnim oblastima nisu iskljuivi interes pojedinaca koji sklapaju te ugovore nego su i od znaaja za iru drutvenu zajednicu. Da bi se na zadovoljavajui nain uredila ova pravna pitanja, zakonodavac se opredijelio za poseban postupak i formu sklapanja ovih pravnih poslova (lan 51. Zakona o notarima Crne Gore). Kako se naprijed naznaeni pravni poslovi upisuju u katastar nepokretnosti, to e se notarskom aktivnou u vezi sa takvim poslovima, postii da se svi ti pravni poslovi uknjie u katastar nepokretnosti, a to e za rezultat imati tanost javnih registara i pouzdanje u iste, to u krajnjem dovodi do veeg stepena pravne sigurnosti, povjerenja u javne registre i veih ulaganja, a pogotovo stranih, u ekonomiju Crne Gore. Sve naprijed iznijeto, i konani je cilj kompletne reforme pravnog sistema, pri emu se Zakon o notarima, Zakon o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti13, Zakon o izvrnom postupku14 , kao i Zakon o svojinsko-pravnim odnosima15, trebaju posmatrati kao reformski zakoni. Bez ovih i ovakvih zakona, kompletna reforma pravnog sistema i njegovo usklaivanje sa evropskim standardima bili bi dovedeni u pitanje. Smatramo da je nuna harmonizacija, kako ovih zakona, tako i samog rada lica i institucija koje su zaduene za implementaciju istih.
3 .4 . Efikasnost i ekonominost
Notari, kao nosioci javne slube, u praksi svojim ispravama pruaju efikasnu i ekonominu javnu uslugu. Naime, svi poslovi iz nadlenosti notara trebali bi da se struno i veoma brzo zavravaju (nema dugotrajnog ekanja, kao to je to bio sluaj u sudovima, a zbog njihove preoptereenosti). Najoitiji primjer za to su pravni poslovi o zasnivanju hipoteke, koji se npr. kod notara u Bosni i Hercegovini zavravaju u kratkom vremenskom periodu, a prije poetka rada notara, u sudu se ekalo i po nekoliko mjeseci za zasnivanje hipoteke kao izvrne isprave. Aktivnostima notara i notarskim ispravama, pored poveanja pravne sigurnosti, u pravnom prometu postiu se i odreeni drugi efekti, kao to je efikasnost i ekonominost. Doprinos efikasnosti i ekonominosti se moe izraziti u sljedeem: nema ekanja i poslovi se veoma brzo zavravaju kod notara; notarske isprave mogu biti i izvrne isprave; izbjegavaju se sporovi, jer notarska je isprava ono to su strane eljele i izjavile pred notarom kao nepristrasnim savjetnikom svih stranka;
13 Slubeni list RCG 29/2007. 14 Slubeni list RCG 23/2004. 15 Slubeni list CG 19/2009.
21
Prvi dio: Uvod
izbjegavaju se veoma dugi eventualni parnini postupci; tarifom o nagradama i naknadama notara mogu se dodatno postii bolji ekonomski efekti, direktno ili indirektno, putem preveniranja sporova i teta. Efekti notarskih isprava kao javnih isprava su neuporedivo vei od efekata privatnih isprava koje su sainjavala druga lica, a sud samo ovjeravao potpise, o emu smo naprijed dali iscrpna objanjenja. Notarima su u nadlenost dati poslovi koji su ranije u dobroj mjeri bili predmet rada na crno, tj. potpadali su pod tzv. sivu ekonomiju. Prema pokazateljima zasnovanim na zvaninim podacima koje je pribavila Notarska komora FBiH od nadlenih poreskih i drugih organa, oko 15% ugovora o prometu nepokretnosti sainjavali su advokati, dok je 85% takvih isprava sainjavano od strane lica koja nisu za te poslove osposobljena ili registrovana. Dakle, prije uvoenja notarske slube, ove poslove su najee radile osobe koje nisu imale kvalifikaciju i odobrenje za rad, te su na takav nain za dravu izgubljene ogromne svote poreznog novca. Direktni negativni efekti ovakvog rada na crno su: stvaranje izrazite pravne nesigurnosti, neuredni javni registri, neprovodivi ugovori u katastru nepokretnosti, mnoge kriminalne afere u oblasti prometa nepokretnosti i fantomske firme u oblasti privrednih drutava, prevare, neplaanje ogromnih javnih prihoda, pranje znatnih koliina novca i sl.
4. Notarske isprave
4 .1 . Pojam i vrste isprava uopte
Pod ispravom se podrazumijeva predmet na kome je ovjekova misao izraena pismom, bez obzira na materijal kojim se pie odnosno na kome je izraena i bez obzira na vrstu znakova kojim su oni ispisani16 . Najvanija podjela isprava je na privatne i javne. Privatne isprave su sve one koje po zakonu nisu definisane kao javne. Zakoni definiu da su javne isprave one isprave koje su izdali dravni organi ili druga lica koja vre javna ovlaenja, u propisanoj formi i postupku, i u okviru svoje nadlenosti.
4 .2 . Pojam i vrste notarskih akata

Notarski akti su javne isprave o pravnim poslovima, izjavama volje i injenicama koje sastavlja notar (notarski zapis i sa njime izjednaeni zapis o potvrdi privatne isprave), zapisnici o pravnim radnjama i injenicama kojima prisustvuje notar (notarski zapisnik), potvrde o injenicama koje u okviru svoje nadlenosti potvruje notar (notarske potvrde) i ovjere prepisa, potpisa i drugih podataka (notarske ovjere). Svi naprijed navedeni elementi, ine notarski akt javnom ispravom pod uslovom da su ispotovani bitni elementi forme propisane Zakonom o notarima17. Isto tako, otpravci i prepisi izvor16 Milena trgovevi-Proki, Ovlaenja javnog belenika, Slubeni glasnik Republike Srbije, 2007. godine, str. 257.-263. 17 lan 5. Zakona o notarima CG.
22
4. Notarske isprave
nika notarskih akata smatraju se notarskim aktima, koji predstavljaju javne isprave pod uslovom da su prilikom njihovog sastavljanja ispotovani bitni elementi forme propisane Zakonom o notarima, ukljuujui i klauzulu o ovjeri18 . Dakle, kao i kod drugih javnih isprava, notarski akt je javna isprava ako su ispunjena tri kumulativna uslova i to: da je izdat od notara koji vri notarsku slubu kao javnu slubu, profesionalno i kao iskljuivo zanimanje, u skladu sa Zakonom o notarima (lan 2.); da je izdat u okviru ovlaenja nadlenosti notara (lan 4. Zakona o notarima); da su ispotovani bitni elementi forme propisane Zakonom o notarima (lan 5.). Pored naprijed naznaenih odredbi koje propisuju uslove pod kojima notarski akt ima svojstvo javne isprave, mora se voditi rauna o tome da Zakon o notarima u nekoliko sluajeva izriito propisuje kad notarski akt nema svojstvo javne isprave. to su sljedei sluajevi: ako je postojao razlog za izuzee notara (lan 28. Zakona o notarima); ako ne sadri potpis, peat i tambilj notara (lan 42. Zakona o notarima); ako otpravak i prepis notarskog zapisa ne sadre klauzulu o ovjeri (lan 91. Zakona o notarima). Jedan od bitnih elemenata kod nekih pravnih poslova je forma (lan 51. Zakona o notarima), tako da izjava volje mora biti u odgovarajuoj formi, jer, u suprotnom, takva izjava nee proizvoditi pravne uinke. Ukoliko se za odreeni pravni posao zahtijeva forma notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave, tada izjava volje mora biti data u toj formi, jer, u suprotnom, takva izjava nee proizvoditi pravno dejstvo.
4 .3 . Dokazna snaga notarskih akata

Kako smo naprijed ve istakli, svi notarski akti, pod Zakonom propisanim uslovima, imaju formalnu dokaznu snagu javnih isprava (da je notarski akt izdao notar u okviru svojih ovlatenja i da su ispunjeni Zakonom propisani bitni elementi forme). Meutim, svi notarski akti nemaju isti stepen dokazne snage. Stepen dokazne snage notarskih akata zavisi od njihove vrste, a u emu je presudna forma i postupak za njihovo sastavljanje. Notarski zapisi i sa njima izjednaeni zapisi o potvrdi privatnih isprava, te notarski zapisnici imaju punu dokaznu snagu javne isprave, tj. pored formalne dokazne snage, imaju i materijalnu dokaznu snagu, koja se odnosi na pretpostavku istinitosti sadrine notarskih akata (notar sastavlja, odnosno potvruje sadrinu akta). Notarske potvrde i ovjere imaju manji stepen dokazne snage u odnosu na notarski zapis. Notar samo sastavlja biljeku o potvrdi i ovjeri. Notarske ovjere i potvrde imaju dokaznu snagu javne isprave o injenicama o kojima se u njima svjedoi19. Ovjere potpisa i prepisa imaju formalnu dokaznu snagu javne isprave i to u dijelu ovjere autentinosti prepisa, odnosno potpisa, dok se ovjeravanjem ne potvruje istinitost sadraja isprave.
18 lan 80.-91. Zakona o notarima CG. 19 lan 4. stav 5. Zakona o notarima FBiH (Slubene novine broj 45/02).
23
Prvi dio: Uvod
tako privatna isprava na kojoj je notar ovjerio potpis, ostaje i dalje privatna isprava, dok samo biljeka o ovjeri potpisa ima svojstvo javne isprave20. Postavlja se pitanje: da li se mogu pobijati notarski akti i pod kojim uslovima? U parninom postupku je mogue utvrujuom tubom osporavati autentinost notarskog akta (da li ga je izdao notar u okviru Zakonom propisanih ovlatenja i da li su ispunjeni bitni Zakonom propisani elementi postupka i forme). tako, naprimjer, to su slijedei razlozi: ako nema peata i potpisa notara, ako postoje razlozi za izuzee, ako nema neophodnih poduka i upozorenja itd. teret dokazivanja je na stranci koja osporava autentinost notarskog akta. Kod notarskog zapisa postoji pretpostavka tanosti sadraja isprava. Ako se u parninom postupku dokae da notarski akt nije autentian, tj. da nema dokaznu snagu javne isprave, tada takav ugovor se moe pobijati kao privatna isprava. Kod privatne isprave na postoji pretpostavka tanosti sadrine pravnog posla. Drugo veoma znaajno pitanje je: da li se u parninom postupku moe pobijati sadrina notarskog akta koji ima punu dokaznu snagu javne isprave (formalnu i materijalnu dokaznu snagu), kao to je, naprimjer, sadrina notarskog zapisa? Sadrina takvog notarskog akta (zapisa) moe se pobijati u parninom postupku radi utvrivanja valjanosti pravnog posla koji je sadran u notarskom aktu21. U razloge zbog kojih se moe pobijati sadrina pravnog posla iz notarskog akta spadaju mane volje, prekomjerno oteenje, nedostaci u pogledu punomoi i zastupanja itd. Notar je duan starati se o tome da se navedeni razlozi za pobijanje sadrine pravnog posla eliminiu tokom samog postupka sainjavanja notarskog akta. Obaveza notara je ispitati i utvrditi pravu volju stranka, te sastaviti akt koji je u skladu sa vaeim propisima. Dokazna snaga notarskog akta ogleda se i u tome to on, u sluajevima predvienim Zakonom, moe biti izvrna isprava, a ta sposobnost da bude izvrna isprava data je notarskom zapisu i zapisu o potvrdi privatne isprave22 .
20 Meliha Povlaki, Christoph Schalast, Vesna Softi, Komentar Zakona o notarima u Bosni i Hercegovine, Sarajevo 2009. GtZ-ORF, str. 126-129. 21 Milena trgovevi-Proki, Ovlaenja javnog belenika, Slubeni glasnik Republike Srbije, 2007. godine, str. 171. str. 259-262. 22 lan 53. u vezi sa lanom 50. i 50. a Zakona o notarima CG.
24
Drugi dio: Forma i postupak sastavljanja notarskih akata

1. Forma notarskih akata
Da bi notarski akt imao dokaznu snagu javne isprave, tj. predstavljao javnu ispravu, nuno je, izmeu ostalog, da su prilikom njegovog sastavljanja ispotovani bitni elementi forme, propisane Zakonom o notarima (lan 5.). Bez toga, notarski akt nema svojstvo javne isprave, te se moe dokazivati posebnom tubom da notarski akt nije autentian. Dakle, notari se moraju strogo pridravati forme i postupka sastavljanja notarskih akata, jer, u suprotnom, notari mogu odgovarati disciplinski i za naknadu tete, zbog toga to je notarski akt izgubio svojstvo javne isprave. Zakon o notarima (lanovi 35.-49.) i Pravilnik o radu notara (lanovi 19.-24.) posvetili su posebnu panju formi i sastavljanju notarskih akata.
1 .1 . Tehnika sastavljanja notarskog akta

tehnika sastavljanja notarskog akta je veoma bitan aspekt notarske djelatnosti, te je ona izriito propisana normama Zakona o notarima i Pravilnika o radu notara. Po pravilu, notarski akt se sastavlja elektronskim ili mehanikim ureajima za pisanje teksta koji ostavljaju trajni trag. Izuzetno, u sluaju hitnosti, a ako elektronski i mehaniki ureaji za pisanje nisu dostupni, notarski akt se moe sastaviti i itkim rukopisom pisanim trajnim mastilom. Za izradu otpravaka i prepisa moe se upotrijebiti i aparat za kopiranje, koji se nalazi u kancelariji notara, a ovo e se u praksi najee i deavati, jer otpravak u svemu treba da odgovara izvorniku kojeg je, nakon potpisivanja i parafiranja od strane stranaka, drugih uesnika i notara, te stavljanja peata i tambilja notara, najsigurnije i najlake fotokopirati, oznaiti ga kao otpravak i ugraditi klauzulu o ovjeri otpravka23. trajnost notarskog akta nastoji se osigurati i propisivanjem obaveze da se pie na papiru standardnog formata A4 i takvog kvaliteta koji garantuje trajnost. Prilikom izrade notarskog akta mora se voditi rauna i o sigurnosti od falsifikovanja, pa je zbog toga propisano: Prazna mjesta u notarskom aktu moraju biti ispunjenja crtama;
23
U Federaciji BiH lanom 35. Pravilnika o radu notara (Slubene novine FBiH broj 13/09) je izrada otpravka i prepisa pomou fotokopir-aparata u notarskoj kancelariji propisana kao obaveza.
25
Iznosi, datumi i druge brojane oznake moraju biti ispisani i slovima, s tim da su od toga izuzete samo brojane oznake listova nepokretnosti i pojedinih odredaba zakona ili drugih propisa na kojima se akt zasniva; Zabranjena je upotreba skraenica, osim onih koje su uobiajene i optepoznate; Rijei i znakovi se ne smiju pisati izvan teksta; Na notarski akt stavlja se oznaka i broj iz odgovarajueg upisnika, kao i broj kalendarske godine, npr. UZZ1/2009.; U gornjem desnom uglu stavlja se tambilj notara (lan 10. i 20. Pravilnika o radu notara), koji sadri naziv: Crna Gora, oznaku NOtAR, prezime i ime notara i sjedite notara.24 Ako se notarski akt sastoji od vie stranica, onda notar mora postupiti na sljedei nain: Na prvoj stranici stavljaju se oznake kako je ve naprijed navedeno, a svaka naredna stranica oznaava se oznakom i brojem iz odgovarajueg upisnika i brojem kalendarske godine, te rednim brojem stranice; Sve stranice sa prilozima uz notarski akt, koji su, kao takvi, navedeni u notarskom aktu, ili notarski akt od jedne stranice sa prilozima, proivaju se jemstvenikom, tako da se oba kraja na poleini zadnje stranice privruju peatnim voskom ili ljepljivom trakom i ovjeravaju peatom notara, a ako se prilozi ne mogu spojiti sa notarskim aktom iz tehnikih razloga, na kraju akta, a prije potpisa stranaka, drugih uesnika i notara, ispisuje se tekst o broju, sadrini, oznakama i datumu izdavanja priloenih isprava, a prilozi se uvaju u omotu spisa kao sastavni dio notarskog akta; Sve stranice (u sluaju kada notarski akt ima vie stranica) izvornika parafiraju notar i stranke, odnosno svjedoci ili drugi notar za stranku koja ne zna ili ne moe pisati, s tim da se parafi ne smiju stavljati preko teksta ve na vidnom mjestu, ispod teksta svake stranice (lan 40. Zakona o notarima i lan 21. stav 6. Pravilnika o radu notara). Akt koji je sastavio notar mora biti itljiv, u njemu se ne smije nita brisati, precrtavanje se vri tankom vodoravnom linijom, tako da se na kraju akta, prije potpisa stranaka, drugih uesnika i notara, to mora naznaiti i to tako to se mora naznaiti mjesto i obim (broj rijei i reenica) teksta koji je precrtan. Na isti nain se radi sa izmjenom ili dopunom teksta akta, a sve to u skladu sa odredbama lana 38. Zakona o notarima. Notar sastavlja notarski akt, u pravilu, na jeziku koji je u slubenoj upotrebi, a u optinama gdje manjina predstavlja veinu ili znaajan dio stanovnitva, na zahtjev stranke, notarski akt se sastavlja na oba jezika. Zakon je predvidio jo jedan izuzetak kada se notarski akt moe sastavljati i na stranom jeziku, pod uslovom da to stranka trai, a notar ima svojstvo sudskog tumaa za jezik na kojem se akt sastavlja (lan 43. Zakona o
24 Iako Zakon o notarima i Pravilnik o radu notara ne sadre izriitu odredbu da se na notarski akt koji saini notar u skladu sa Zakonom o notarima (notarski zapis, notarski zapisnik i notarska potvrda), stavlja oznaka IZVORNIK, a to bi predstavljalo original notarskog akta, smatramo da bi to bilo korisno staviti na prvu stranicu, u gornjem dijelu, ispod oznake i broja iz odgovarajueg upisnika i broja kalendarske godine. Ovo posredno proizilazi iz odredbe lana 76. Zakona o notarima CG, a tako je i u drugim dravama .
26
notarima CG). Na kraju akta koji je sastavio, notar se svojeruno potpisuje i pored potpisa stavlja otisak peata i tambilja. Stranke i ostali uesnici akt potpisuju prije notara. Poslije potpisa notara, akt ne moe nita sadravati. Ako notarski akt ne sadri potpis, peat i tambilj notara, tada takav akt nema svojstvo javne isprave. Ako je stranka nepismena ili se ne moe potpisati iz nekih razloga, to u aktu mora biti naznaeno. U tom sluaju, prilikom sastavljanja akta, moraju biti prisutna dva pismena svjedoka koja izabere stranka ili drugi notar, pred kojima stranka stavlja otisak prsta, a svjedoci ili drugi notar to potvruju.
1 .2 . Postupak sastavljanja notarskih akata

Postupak sastavljanja notarskih akata je strogo formalan. Sastavljanje notarskih akata nije mehaniko pisanje teksta i ovjeravanje nego je notar, kao nezavisan, neutralan i struan nosilac javne slube, duan u sastavljanju notarskih akata postupati u granicama svojih slubenih ovlaenja i pridravati se propisane forme i postupka. Sve to skupa ini da notarski akt ima svojstvo javne isprave, odnosno razlikuje notarski akt, kao javnu ispravu, od privatnih isprava koje sastavljaju neke druge pravnike profesije. tako je Zakon o notarima25 propisao prava i dunosti notara u poduzimanju slubenih radnji i pravila postupka kojeg moemo nazvati notarski postupak. Priroda notarskog postupka uslovljena je poloajem, nadlenostima i zadacima notarske slube kao javne slube, odnosno notara kao nosioca te slube. Kako smo ve istakli, notarska sluba je javna sluba jer je drava na notara Zakonom prenijela javna ovlaenja u onim oblastima prava za koje je smatrala cjelishodnim sa stanovita javnog interesa, pravne sigurnosti, rastereenja sudova itd.. Notar je lice od javnog povjerenja, te nezavisni, neutralni i struni nosilac te slube, koju vri iskljuivo kao zanimanje. Notarske isprave su, pod Zakonom propisanim uslovima, javne isprave, a notarska sluba ima zadatak da prui pravnu zatitu fizikih i pravnih lica na nain preventivnog spreavanja sporova. Sve naprijed naznaeno, svrstava notarski postupak u grupu postupaka koji za predmet imaju pravnu zatitu u graanskopravnim odnosima. Notarski postupak se zasniva na odreenim naelima parninog i vanparninog postupka, uz odreena prilagoavanja, te na odreenim specifinim naelima 26 . Naelo oficijelnosti. Notar je duan savjesno i poteno, u skladu sa Zakonom, po zahtjevu stranke, preduzeti slubenu radnju iz svoje nadlenosti. Od tog pravila postoje izuzeci kada notar moe odbiti preduzimanje slubene radnje iz svoje nadlenosti, i to samo u sluajevima odreenim Zakonom o notarima 27. Stranka u tim sluajevima ima pravo da podnese pritubu Notarskoj komori zbog odbijanja poduzimanja slubene radnje. Zakon o notarima je izriito propisao sluajeve kada je notar ovlaen i duan odbiti preduzimanje slubene radnje. U suprotnom, notar bi postupao mimo svojih slubenih ovlaenja i time uinio povredu slubene obaveze, a to bi dalje moglo dovesti do
25 lanovi 27.-34. i 44. do 49. Zakona o notarima CG 26 Milena trgovevi-Proki, Ovlaenja javnog belenika, Slubeni glasnik Republike Srbije, 2007. godine, str. 124.-132. 27 lan 3. i lanovi 27.-29. Zakona o notarima CG.
27
gubitka autentinosti notarskog akta, tj. gubitka svojstva javne isprave. Zbog naprijed naznaene povrede slubene dunosti, notar bi mogao odgovarati materijalno i disciplinski. Notar je duan i ovlaen odbiti preduzimanje slubene radnje u sluajevima postojanja razloga za izuzee notara, kada je slubena radnja, odnosno pravni posao nezakonit (po zakonu nedoputen ili zabranjen), kada postoji poslovna nesposobnost itd. Naelo neposrednosti. U postupku sastavljanja notarskih akata ovo naelo izraeno je time to je notar duan prije sastavljanja akata ispitati volju stranaka, poduiti stranke pravnim posljedicama posla i dati im upozorenje, a potom, kada izjave stranaka budu unesene u akt, notar je duan te izjave proitati strankama, unijeti eventualne poduke i upozorenja u akt i neposrednim pitanjima uvjeriti se da li sadraj notarskog akta odgovara volji stranaka. Na kraju postupka sastavljanja notarskog akta stranke i drugi uesnici potpisuju akt u prisustvu notara28 . Shodno naelu neposrednosti, u sluaju kad se radi o dvostranom pravnom poslu, nuno je istovremeno prisustvo stranaka pred notarom prilikom sastavljanja, itanja i potpisivanja notarskog akta. Naelo nezavisnosti. Ovo naelo ogleda se u injenici da je notar, iako je postavljen od drave koja vri nadzor nad njegovim radom, duan da vri notarsku slubu i preduzima poslove iz svoje nadlenosti iskljuivo u skladu sa Zakonom i propisima 29. Naelo javnog povjerenja. Zakon o notarima je definisao notara kao lice koje uiva javno povjerenje, te je, kao takav, duan da u vrenju poslova iz svoje nadlenosti postupa savjesno i poteno prema svim strankama u postupku na jednak nain, u skladu sa Zakonom i propisima. Naelo nepristrasnosti. Prema ovom naelu, notar je duan, u skladu sa Zakonom, na jednak nain tititi interese svih stranaka, istraiti njihovu volju, savjetovati ih i poduavati, te upozoriti na manjkavost i eventualne tetne posljedice namjeravanog pravnog posla. Pored toga, Zakon propisuje razloge za izuzee notara, kao i sankciju da notarski akt nema svojstvo javne isprave ako je postojao razlog za izuzee notara (npr. sumnja u njegovu nepristrasnost.)30. Naelo stranake privilegije. Sutina ovog naela sastoji se u propisanoj obavezi notara, kao i lica zaposlenih kod njega, da kao tajnu uva podatke koje je saznao u vrenju svojih poslova. Od ovog pravila postoje izuzeci, tako da notar nije duan uvati tajnu ako iz Zakona, volje stranaka ili sadrine pravnog posla proizilazi neto drugo. U suprotnom, notar bi uinio povredu slubene dunosti uvanja tajne31. Naelo utvrivanja prave volje stranaka. Notar je duan da ispita volju stranaka i injenino stanje, te da pravu volju stranaka pretoi u notarski akt, potpuno, jasno i odreeno. Ako notar smatra da su izjave stranaka nejasne, nerazumljive i dvosmislene, a ele, i pored upozorenja notara, da se unesu u akt, notar to moe uiniti, samo uz oba-
28 29 30 31
lan 47. i 49. Zakona o notarima CG. lan 2. i 3. Zakona o notarima CG. lan 28. Zakona o notarima CG. lan 30. Zakona o notarima CG.
28
vezu unoenja i upozorenja u notarski akt 32 . U suprotnom, notar bi uinio povredu slubene dunosti utvrivanja prave volje stranaka. Naelo savjetovanja i upozoravanja stranaka jeste jedno od centralnih naela notarskog postupka, jer zadire u samu sutinu notarske djelatnosti u domenu sastavljanja notarskih akata. Od kvalitetne primjene ovog naela u praksi notara u dobroj mjeri zavisi jedan od osnovnih ciljeva notarske slube, a to je preventivna pravna zatita stranaka u graanskopravnim stvarima33. Notar je duan, prije sastavljanja notarskog akta, poduiti stranke pravnim posljedicama i dometu namjeravanog pravnog posla. Sutina ovog naela je da notar poduava stranke materijalnom pravu i daje im upozorenja u vezi s tim, u smislu poslovnih rizika koji su povezani sa pravnim poslom (npr. isplata cijene kod ugovora o prodaji prije upisa predbiljebe prava svojine). Notar poduava i upozorava stranke i na sve pravne pretpostavke za valjanost pravnog posla. Ovim naelom se ne naruava naelo autonomije volja nego se eli strankama ukazati na eventualne tetne posljedice i time sprijeiti davanje ishitrenih i tetnih izjava volja. Kada stranke nastupaju u zakonskim granicama autonomije volja, pored poduavanja pravnim dometima namjeravanog pravnog posla, notar je duan stranke upozoriti na pravne posljedice, poslovne rizike i eventualne manjkavosti pravnog posla, a naroito ako smatra da su njihove izjave nejasne, nerazumljive i dvosmislene, i ako mogu dovesti do sporova i teta. Ako i nakon poduke i upozorenja notara, stranke i dalje ostanu pri svojim izjavama, notar e u notarski akt unijeti njihove izjave, ali i injenicu da ih je poduio i upozorio na posljedice takvih izjava. U suprotnom, notarski akt moe izgubiti autentinost, tj. svojstvo javne isprave i moe se ponititi kao svaka privatna isprava, a notar ini povredu slubene dunosti savjetovanja, poduavanja i upozorenja stranaka. Isto tako, notar bi mogao odgovarati za tetu koja nastane usljed povrede ove slubene dunosti. Ono to treba istai jeste injenica da se poduavanje i upozoravanje stranaka u praksi notara nedovoljno vri kada je to neophodno, a esto se neselektivno koristi i tamo gdje ne treba ili se ne smije koristiti. Savjetovanje, odnosno poduavanje ne smije prei u nametanje volje strankama od strane notara, posredovanje notara meu strankama, niti smije ugroziti Zakonom propisanu autonomiju volja stranaka. takoe, ne smiju se preduzimati slubene radnje i sastavljati notarski akti koji nisu doputeni, odnosno koji su nitavi, jer poduavanje i upozorenje strankama u ovakvim sluajevima nema nikakvog efekta i smisla (npr. prodaja nepokretnosti koja je van prometa, sainjavanje testamenta od lica koje nema testamentarnu sposobnost itd.). Notar tada mora odbiti poduzimanje slubene radnje34 . Poduke i upozorenja mogu biti uoptena o pravnim dometima posla (npr. kod ugovora o doivotnom izdravanju da imovina koja je predmet ovog ugovora ne ulazi u zaostavtinu primaoca izdravanja), a mogu biti i konkretna za pojedine odredbe i izjave (npr. kod ugovora o prodaji da postoji rizik za kupca ako isplati cijenu, a nije se obezbijedio upisom predbiljebe u katastar nepokretnosti). Poduke i upozorenja mogu biti unesene u uvodnom dijelu notarskog zapisa, u okviru teksta pravnog posla ili u zavrnom dijelu notarskog zapisa. Notar moe kombinovati naprijed naznae32 lan 47. Zakona o notarima CG. 33 Detaljnije vidjeti kod Milena trgovevi-Proki, Ovlaenja javnog belenika, Slubeni glasnik Republike Srbije, 2007. godine, str. 128.-132. 34 Vidi lan 27. do 29. Zakona o notarima CG.
29
ne tehnike unoenja poduka i upozorenja u notarski akt, to je stvar stila i tehnike svakog notara, jer to nije propisano odredbama o postupanju notara prilikom sastavljanja notarskih akata. U vezi sa tehnikom unoenja poduka i upozorenja u notarski akt rjeenja uporednog prava i prakse notara su ista kao to je naprijed navedeno.
2. Stranke i drugi uesnici u postupku sastavljanja notarskih akata

Postupak sastavljanja notarskih akata vodi notar, a pokreu ga stranke, tj. fizika i pravna lica lino ili preko ovlaenog zastupnika. Sposobnost uestvovanja u postupku sastavljanja notarskih akata imaju sva fizika i pravna lica koja se mogu po materijalnom zakonu pojaviti kao nosioci prava i obaveza (pravna sposobnost) i koja imaju sposobnost da uestvuju u sklapanju pravnih poslova (poslovna sposobnost). Odredbe prava o pravnoj i poslovnoj sposobnosti stranaka sadrane su u vie zakona: npr. u Porodinom zakonu, u Zakonu o privrednim drutvima, u Zakonu o svojinskopravnim odnosima, u Zakonu o nasljeivanju, u Zakonu o obligacionim odnosima, itd. tim zakonima se regulie pravna i poslovna sposobnost fizikih i pravnih lica uopte ili za odreene pravne poslove (npr. testamentarna sposobnost, ko moe i pod kojim uslovima zakljuiti brani ugovor, ugovor o doivotnom izdravanju, biti subjekt prava svojine i drugih stvarnih prava). Zakon o notarima sadri odredbe procesnog karaktera, koje reguliu pod kojim se uslovima slijepa, gluva, nijema i gluvonijema lica, kao i lica koja ne znaju ili ne mogu pisati ili koja ne poznaju jezik na kojem se sainjava akt, mogu pojaviti kao stranke i uestvovati u postupku sastavljanja notarskog akta 35. Kad se budemo bavili sastavljanjem notarskog zapisa za pojedine pravne poslove, detaljnije emo razraditi sposobnost stranaka u materijalnopravnom smislu. Na ovom mjestu baviemo se stranakom sposobnou u procesno-pravnom smislu, tj. u smislu odredbi Zakona o notarima.
2 .1 . Utvrivanje identiteta stranaka

Procesna pretpostavka za zapoinjanje postupka sastavljanja notarskog akta jeste utvrivanje od strane notara identiteta stranaka i drugih uesnika (lan 44. Zakona o notarima). Identitet tih lica notar je duan utvrditi uvidom u dokumente izdate od strane nadlenog dravnog organa, na osnovu kojih se identitet moe utvrditi na nesumnjiv nain. Koji su to dokumenti, odreeno je posebnim zakonom, ali jedno je sigurno to moraju biti lini dokumenti sa fotografijom koje je izdao nadleni organ (lina karta, paso, vozaka dozvola, i sl.), jer jedino na osnovu takvih dokumenata, identitet se moe utvrditi na nesumnjiv nain, a to obligatorno propisuje Zakon o notarima CG. Zakon ne propisuje mogunost drukijeg utvrivanja identiteta u situacijama kada
35 lan 40. st. 3., lan 45. i lan 46. Zakona o notarima CG
30
identitet nije mogue utvrditi uvidom u lini dokument. to je dobro sa aspekta spreavanja zloupotreba i jaanja sigurnosti u pravnom saobraaju, ali poesto u praksi moe stvoriti potekoe. Za razliku od toga, zakoni o notarima u drugim dravama 36 , kao dopunski nain utvrivanja identiteta stranaka, predviaju i poznavanje stranaka lino i po imenu od strane notara, ili posvjedoenja identiteta od strane kojeg drugog notara ili dva svjedoka, koji moraju biti punoljetni i znati slubeni jezik, a jedan od njih mora znati itati i pisati.
PRImJER
Utvrivanje identiteta na osnovu line karte i pasoa (identifikacijski dokumenti);

1. Gospodin H. H., roen 21.01.1945. (slovima: _____) godine, u ___, sa prebivalitem u ___, ul. ___ broj 3., JMB 0000000000000, (u daljem tekstu: Prodavac), iji sam identitet utvrdio na osnovu prezentovane mi line karte, br. ____,- izdate od MUP-a ____, od dana____, sa rokom vaenja do ____. Na upit notara, stranka izjavljuje da je sin XX, po zanimanju ekonomski tehniar, oenjen/neoenjen i da je dravljanin Crne Gore, ....- -----------------------------------------------------i--------- -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------2. Gospodin N. M., roen 21.01.1945. (slovima: __) godine, u -----, sa prebivalitem u -----, ul. -----broj 3., JMB 0000000000000, (u daljem tekstu: Kupac), iji sam identitet utvrdio na osnovu prezentovanog mi pasoa, br. ----, izdatog od MUP-a ---, od dana ---, sa rokom vaenja do ----. Na upit notara, stranka izjavljuje da je sin XX, po zanimanju ekonomski tehniar, oenjen/neoenjen i da je dravljanin Crne Gore, .... --------------------------------------------------------------------------------
2 .2 . Drugi uesnici i utvrivanje njihovog identiteta

U sluajevima propisanim Zakonom o notarima, pored stranaka, u postupku sastavljanja notarskih akata moraju uestvovati i druga lica (uesnici) iji identitet notar utvruje na isti nain kao i identitet stranaka. Drugi uesnici. Kao drugi uesnici u postupku sastavljanja notarskih akata, po Zakonu o notarima CG, predvieni su svjedoci ili drugi notar. U sluaju kada stranka ne zna (nepismena) ili ne moe pisati (pismena, ali iz zdravstvenih ili nekih drugih razloga ne moe pisati), u lanu 40. st.3. Zakona o notarima propisano je da se pozivaju dva pismena svjedoka ili koji drugi notar. ta injenica mora biti naznaena u aktu. Prilikom cijelog postupka sastavljanja notarskog akta, moraju biti prisutna dva pismena, punoljetna i poslovno sposobna svjedoka koja izabere stranka, pod uslovom da im zakonom nije oduzeta mogunost da budu svjedoci (lan 48. Zakona o notarima). Svjedok ne moe biti lice zaposleno kod notara, lice koje je srodnik notara po krvi u pravoj liniji, bez obzira na stepen, a u pobonoj liniji do drugog stepena; koje je brani drug notara, ili srodnik po tazbini do drugog stepena, bez obzira na to da li je brak prestao; lice koje moe imati neku korist od pravnog posla o kome se sastavlja notarski akt i lice koje je, prema zakonima o sudskim postupcima, osloboeno dunosti svjedoenja. Umjesto svjedoka, moe biti pozvan i koji drugi notar u sluaju kad stranka ne zna ili ne moe pisati.
36 lan 82. Zakona o notarima FBiH; Slubene novine FBiH broj 45/02.
31
Uloga svjedoka ili drugog notara je ista, a sastoji se u tome da oni moraju biti prisutni prilikom sastavljanja notarskog akta, a to ukljuuje itanje i potpisivanje akta, te oni trebaju potvrditi da je stranka stavila otisak svog prsta na notarski akt. Notar je duan sve to naznaiti u zavrnom dijelu notarskog akta.
PRImJER
Prisustvo dva svjedoka u sluaju kad stranka ne zna da pie

1. Gospodin H. H., roen 21.01.1945. (slovima: __) godine, u ----, sa prebivalitem u -----, ul. ----broj .3., JMB 0000000000000, (u daljem tekstu: Prodavac), iji sam identitet utvrdio na osnovu prezentovane mi line karte br. ----, izdate od MUP-a ---, od dana ---, sa rokom vaenja do ----. Na upit notara, stranka izjavljuje da je sin XX, po zanimanju ekonomski tehniar, oenjen/neoenjen i da je dravljanin Crne Gore, ....-------------- -----------------------------------------------------------------i -------------- -----------------------------------------------------------------------------------------------------------2. Gospodin N. M., roen 21.01.1945. (slovima: __) godine, u -----, sa prebivalitem u -----, ul. ----broj 3, JMB 0000000000000, (u daljem tekstu: Kupac), iji sam identitet utvrdio na osnovu prezentovane mi pasoa, br. ----, izdatog od MUP-a --,- od dana ---, sa rokom vaenja do ----. Na upit notara, stranka izjavljuje da je sin XX, po zanimanju ekonomski tehniar, oenjen/neoenjen i da je dravljanin Crne Gore, .....------------------------------------------------------------------------------------Stranka H. H. izjavljuje da ne zna da ita i da pie, a u to se uvjerio i ovaj notar, pa su, na njen prijedlog, pozvana i prisustvuju u sastavljanju ovog notarskog akta dva pismena, punoljetna i poslovno sposobna svjedoka, i to:--------- ------------------------------------------------------------------------a) Gospodin N. N,, roen 08.08.1961(slovima: __).godine, u ----, nastanjen u ------ ul. -----br.1, iji sam identitet utvrdio na osnovu prezentovane mi pasoa, br. ---- izdatog od MUP-a ---, od dana ---, sa rokom vaenja do ----. Na upit notara, svjedok izjavljuje da je sin XX, po zanimanju ekonomski tehniar, neoenjen, da je dravljanin Crne Gore, pismen, da nije u srodstvu ili u nekom drugom odnosu sa strankama i sa ovim notarom . ------------------------------------------------b) Gospoa D. D., roena 10.10.1949. (slovima: __) godine u ----- gdje je i nastanjena ul. ---- br.3. iji sam identitet utvrdio na osnovu prezentovane mi pasoa, br. ----, izdatog od MUP-a ---, od dana ---, sa rokom vaenja do -.Na upit notara, svjedok izjavljuje da je ki XX, po zanimanju ekonomski tehniar, neudata, da je dravljanka Crne Gore, pismena, da nije u srodstvu ili u nekom drugom odnosu sa strankama i sa ovim notarom -------------------------------------------------Na osnovu izjava stranaka i svjedoka, te na osnovu linog saznanja, ovaj notar je utvrdio da na strani svjedoka ne postoje razlozi i okolnosti zbog kojih ne bi mogli biti svjedoci u sastavljanju ovog notarskog akta. ---- -------------------------------------------------------------------------------------------
Napomena: U naprijed naznaenom sluaju, u zavrnom dijelu akta notar je duan naznaiti da je akt sastavljen, odnosno proitan u prisustvu svjedoka, da je nepismena stranka pred svjedocima stavila otisak prsta i da to potvruju svjedoci (lan 40. stav 3. Zakona o notarima).
32
2. Stranke i drugi uesnici u postupku sastavljanja notarskih akata PRImJER
Notar je strankama u prisustvu naprijed naznaenih svjedoka proitao ovaj akt, neposrednim pitanjima uvjerio se da njegov sadraj odgovara volji stranaka, nakon ega stranke izjavljuju da je tako postupljeno, da su u cijelosti saglasne sa sadrajem ovog akta, kojeg odobravaju i pred svjedocima i ovim notarom potpisuju, a stranka H.H stavlja otisak prsta, to prisutni svjedoci potvruju svojim potpisima na ovom aktu, koji zatim potpisuje i ovaj notar.--------------------------------PRImJER
Prisustvo drugog notara u sluaju kad stranka ne zna da pie

1. 1. Gospodin H. H., roen 21.01.1945. (slovima: __) godine, u ----, sa prebivalitem u -----, ul. ---broj 3., JMB 0000000000000, (u daljem tekstu prodavac), iji sam identitet utvrdio na osnovu prezentovane mi line karte, br. ----, izdate od MUP-a ---, od dana ---, sa rokom vaenja do ----. Na upit notara, stranka izjavljuje da je sin XX, po zanimanju ekonomski tehniar, oenjen/neoenjen i da je dravljanin Crne Gore, .... -------------------------------------------------------------------------i ----------------- --------------------------------------------------------------------------------------------------------2. Gospodin N. M., roen 21.01.1945. (slovima: __) godine, u -----, sa prebivalitem u -----, ul. ----broj 3., JMB 0000000000000, (u daljem tekstu: kupac), iji sam identitet utvrdio na osnovu prezentovanog mi pasoa, br. ----, izdatog od MUP-a ---, od dana ---, sa rokom vaenja do ----. Na upit notara, stranka izjavljuje da je sin XX, po zanimanju ekonomski tehniar, oenjen/neoenjen i da je dravljanin Crne Gore, .....--- ---------------------------------------------------------------------------Stranka H. H. izjavljuje da ne zna da ita i pie, a u to se uvjerio i ovaj notar, pa je na njen prijedlog pozvan i prisustvuje sastavljanju ovog notarskog akta drugi notar,, i to:----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Gospodin N. N, roen 08.08.1961. (slovima: __) godine, u ----, nastanjen u ------ ul. ------br..1, iji sam identitet utvrdio na osnovu prezentovanog mi pasoa, br. ---,- izdatog od MUP-a --,- od dana --- sa rokom vaenja do --- Imenovani je izjavio da je notar sa slubenim sjeditem u ........, a to je ovom notaru lino poznato. ------- --------------------------------------------------------------------- Na osnovu izjava stranaka i drugog notara, te na osnovu linog saznanja, ovaj notar je utvrdio da na strani drugog notara ne postoje razlozi i okolnosti zbog kojih ne bi mogao u svojstvu drugog notara prisustvovati sastavljanju ovog notarskog akta. --- -------------------------------------------------
Napomena: U naprijed naznaenom sluaju, u zavrnom dijelu akta notar je duan naznaiti da je akt sastavljen, odnosno proitan u prisustvu drugog notara, da je nepismena stranka pred drugim notarom stavila otisak prsta i da to potvruje drugi notar (lan 40. stav 3. Zakona o notarima CG).
33
Drugi dio: Forma i postupak sastavljanja notarskih akata PRImJER
Notar je strankama u prisustvu naprijed naznaenog drugog notara proitao ovaj akt, neposrednim pitanjima uvjerio se da njegov sadraj odgovara volji stranaka, nakon ega stranke izjavljuju daje tako postupljeno, da su u cijelosti saglasne sa sadrajem ovog akta, kojeg odobravaju i pred ovim i drugim notarom N.N. potpisuju, a stranka H.H stavlja otisak prsta, to prisutni drugi notar potvruje svojim potpisom na ovom aktu, koji zatim potpisuje i ovaj notar.- ---------------------------
Svjedok u koga stranka ima povjerenje. U sluaju kada je stranka slijepa, gluva, nijema ili gluvonijema, takva stranka e dati prijedlog notaru da pozove svjedoka u kojeg ima povjerenje i koji je sposoban da joj predoi cjelokupan sadraj notarskog akta. Dakle, stranka takvo lice moe predloiti i ono moe biti svjedok samo pod uslovom da je ono sposobno da joj predoi cjelokupni sadraj akta, da je pismeno, punoljetno i poslovno sposobno lice. Pored toga, svjedok u koga stranka ima povjerenje mora zadovoljavati i sve druge uslove za svjedoka: da nije zaposlen kod notara, da nije srodnik notara, da nema neku korist od notarskog akta. Za razliku od drugih svjedoka ovo lice moe biti i srodnik slijepe, gluve, nijeme i gluvonijeme stranke, pod uslovom ako lino nije zainteresovano za pravni posao kao predmet notarskog akta. Ovo je izuzetak od pravila da svjedok ne moe biti u srodstvu sa strankom. Nadalje, postoji izuzetak od pravila da se, umjesto dva svjedoka, poziva jedan svjedok. Ako je neka stranka slijepa, gluva, nijema ili gluvonijema, notar to mora naznaiti u aktu, kao i nain na koji je stranka upoznata sa aktom37.
PRImJER
Prisustvo svjedoka u kojeg stranka ima povjerenje u sluaju kad je stranka slijepo, gluvo, nijemo ili gluvonijemo lice koje je pismeno
1. Gospodin H. H,. roen 21.01.1945. (slovima: __) godine, u ----, sa prebivalitem u -----, ul. ----broj ..3., JMB 0000000000000, (u daljem tekstu: Prodavac), iji sam identitet utvrdio na osnovu prezentovane mi line karte, br. ---- izdate od MUP-a --,- od dana ---, sa rokom vaenja do ----. Na upit notara, stranka izjavljuje da je sin XX, po zanimanju ekonomski tehniar, pismen, oenjen/ neoenjen i da je dravljanin Crne Gore, .... -----------------------------------------------------------------i ------------- ------------------------------------------------------------------------------------------------------------2. Gospodin N. M., roen 21.01.1945. (slovima: __) godine, u -----, sa prebivalitem u -----, ul. ----broj 3., JMB 0000000000000, (u daljem tekstu: Kupac), iji sam identitet utvrdio na osnovu prezentovanog mi pasoa, br. ----, izdatog od MUP-a ---, od dana ---, sa rokom vaenja do ----. Na upit notara, stranka izjavljuje da je sin XX, po zanimanju ekonomski tehniar, oenjen/neoenjen i da je dravljanin Crne Gore, ..... ------------------------------------------------------------------------------Iz razgovora o situaciji ovaj notar se uvjerio da je stranka H. H. gluvo lice i da je pismena, pa je iz tog razloga na prijedlog te stranke pozvan i uestvuje u sastavljanju ovog akta svjedok u koga stranka ima povjerenje, i to:- -----------------------------------------------------------------------------------37 lan 45. Zakona o notarima CG.
34
Gospodin N. N, roen 08.08.1961. (slovima: __) godine, u ----, nastanjen u ------ ul. ------br.1,, iji sam identitet utvrdio na osnovu prezentovanog mi pasoa, br. ----, izdatog od MUP-a ---, od dana ---, sa rokom vaenja do ----. Na upit notara, svjedok izjavljuje da je sin H.H., po zanimanju ekonomski tehniar, neoenjen, da je dravljanin Crne Gore, pismen, da je u srodstvu sa prodavcem H.H koji mu je ujak, ali da nije lino zainteresovan za ovaj pravni posao. ----------------------Na osnovu izjava stranaka i svjedoka, te na osnovu linog saznanja, ovaj notar je utvrdio da na strani svjedoka ne postoje razlozi i okolnosti zbog kojih ne bi mogao biti svjedok u sastavljanju ovog notarskog akta, te da je svjedok sposoban da posebnim znacima sporazumijevanja predoi sadraj ovog akta i da stranka u njega ima povjerenje. ------------------------------------
Napomena: U naprijed naznaenom sluaju, u zavrnom dijelu akta notar je duan naznaiti nain na koji je stranka upoznata sa sadrinom akta (lan 45. stav 2. Zakona o notarima CG).
PRImJER
Notar je strankama u prisustvu naprijed naznaenog svjedoka proitao ovaj akt, koji je takoe proitala stranka H.H., neposrednim pitanjima i preko svjedoka, koji je gluvonijemoj stranci predoio i objasnio ovaj akt posebnim znacima sporazumijevanja, uvjerio se da njegov sadraj odgovara volji stranaka, da su u cijelosti saglasne sa sadrajem ovog akta, kojeg odobravaju i pred svjedokom i ovim notarom potpisuju, a to prisutni svjedok potvruje svojim potpisom na ovom aktu, koji zatim potpisuje i ovaj notar. ---------------------------------------------------------------------------
Potrebno je voditi rauna o tome da li je slijepo, gluvo, nijemo ili gluvonijemo lice pismeno ili ne i da li se moe potpisati na akt, jer se u lanu 45. Zakona o notarima CG ne pravi ta razlika38 , a koja moe biti veoma znaajna u postupanju notara. Zbog toga se postavlja dilema: da li su uz svjedoka povjerenja potrebna dva svjedoka ili drugi notar ako je gluva stranka nepismena? Smatramo da bi pozivanje dva svjedoka ili drugog notara uz svjedoka povjerenja bilo potrebno radi postizanja potpune sigurnosti u postupku sastavljanja notarskog akta kada je gluva stranka nepismena (vidi lan 40. Zakona o notarima CG).
PRImJER
Slijepo, gluvo, nijemo ili gluvonijemo lice, koje ne zna ili ne moe itati i pisati .
1. Gospodin H. H,. roen 21.01.1945. (slovima: __) godine, u ----, sa prebivalitem u -----, ul. ----broj ..3., JMB 0000000000000, (u daljem tekstu: Prodavac), iji sam identitet utvrdio na osnovu prezentovane mi line karte, br. ---- izdate od MUP-a --,- od dana ---, sa rokom vaenja do ----. Na upit notara, stranka izjavljuje da je sin XX, po zanimanju ekonomski tehniar, oenjen/neoenjen i da je dravljanin Crne Gore, .... -------------------------------------------------------------------------i ------------ -------------------------------------------------------------------------------------------------------------38 lan 87. i 88. Zakona o notarima F BiH pravi razliku izmeu gluvih, nijemih ili gluvonijemih lica koja znaju itati i koja ne znaju itati.
35
2. Gospodin N. M., roen 21.01.1945. (slovima: __) godine, u -----, sa prebivalitem u -----, ul. ----broj 3., JMB 0000000000000, (u daljem tekstu: Kupac), iji sam identitet utvrdio na osnovu prezentovanog mi pasoa, br. ----, izdatog od MUP-a ---, od dana ---, sa rokom vaenja do ----. Na upit notara, stranka izjavljuje da je sin XX, po zanimanju ekonomski tehniar, oenjen/neoenjen i da je dravljanin Crne Gore, ..... ------------------------------------------------------------------------------Iz razgovora o situaciji ovaj notar se uvjerio da je stranka H. H. gluvo lice i da je nepismena, pa je iz tog razloga na prijedlog te stranke pozvan i uestvuje u sastavljanju ovog akta svjedok u koga stranka ima povjerenje:- ---------------------------------------------------------------------------------Gospodin N. N, roen 08.08.1961. (slovima: __) godine, u ----, nastanjen u ------ ul. ------br.1,, iji sam identitet utvrdio na osnovu prezentovanog mi pasoa, br. ----, izdatog od MUP-a ---, od dana ---, sa rokom vaenja do ----. Na upit notara, svjedok izjavljuje da je sin H.H., po zanimanju ekonomski tehniar, neoenjen, da je dravljanin Crne Gore, pismen, da je u srodstvu sa prodavcem H.H koji mu je ujak, ali da nije lino zaintersovan za ovaj pravni posao.- ----------------------Pored svjedoka od povjerenja pozvana su i dva pismena, punoljetna i poslovno sposobna svjedoka:--- ----------------------------------------------------------------------------------------------------------Gospodin N. N,, roen 08.08.1961(slovima: __).godine, u ----, nastanjen u ------ ul. ------br.1, iji sam identitet utvrdio na osnovu prezentovane mi pasoa, br. ---- izdatog od MUP-a ---, od dana ---, sa rokom vaenja do ----. Na upit notara, svjedok izjavljuje da je sin XX, po zanimanju ekonomski tehniar, neoenjen, da je dravljanin Crne Gore, pismen, da nije u srodstvu ili u nekom drugom odnosu sa strankama i sa ovim notarom -------------------------------------------------------------------Gospoa D. D., roena 10.10.1949. (slovima: __) godin, e u ----- gdje je i nastanjena ul. ----- br.3., iji sam identitet utvrdio na osnovu prezentovane mi pasoa, br. ----, izdatog od MUP-a ---, od dana ---, sa rokom vaenja do -.Na upit notara, svjedok izjavljuje da je ki XX, po zanimanju ekonomski tehniar, neudata, da je dravljanka Crne Gore, pismena, da nije u srodstvu ili u nekom drugom odnosu sa strankama i sa ovim notarom --------------------------------------------------------Na osnovu izjava stranaka i svjedoka, te na osnovu linog saznanja, ovaj notar je utvrdio da na strani svjedoka ne postoje razlozi i okolnositi zbog kojih ne bi mogli biti svjedoci u sastavljanju ovog notarskog akta, te da je svjedok od povjerenja sposoban da posebnim znacima sporazumijavanja predoi sadraj ovog akta i da stranka u njega ima povjerenje. ---------------------------------
Napomena: U naprijed naznaenom sluaju, u zavrnom dijelu akta notar je duan naznaiti nain na koji je stranka upoznata sa sadrinom akta (lan 45. stav 2. .Zakona o notarima CG).
PRImJER
Notar je strankama u prisustvu naprijed naznaenih svjedoka proitao ovaj akt, neposrednim pitanjima i preko svjedoka AA u koga stranka ima povjerenje, a koji je gluvoj stranci XY posebnim znacima predoio i objasnio akt, uvjerio se da njegov sadraj odgovara volji stranaka, da su u cijelosti saglasne sa sadrajem ovog akta, kojeg odobravaju i pred svjedocima i ovim notarom potpisuju, a stranka___ stavlja otisak prsta, to prisutni svjedoci potvruju svojim potpisom na ovom aktu, koji zatim potpisuje i ovaj notar. --------------------------------------------------------------------------36
Sudski tuma je obligatorno uesnik u postupku sastavljanja notarskog akta kada neka od stranaka ne razumije jezik na kome se sastavlja akt ili ako to stranka zahtijeva. te okolnosti se moraju naznaiti u aktu, a na kraju akta notar mora naznaiti da je uesniku preveden tekst akta 39.
PRImJER
Formulacija u uvodnom dijelu akta kada se poziva sudski tuma.

Iz razgovora o situaciji ovaj notar je ustanovio da gospoa CD ne vlada crnogorskim jezikom, te je, na prijedlog ovog notara i na zahtjev stranke, za potrebe sastavljanja ovog notarskog zapisa pozvana i prisustvuje sudski tuma za slovenaki jezik gospoica Maja Ili, roena 01.01.1965. (prvog januara hiljadu devetsto ezdeset pete godine), u Ljubljani, nastanjena u Podgorici ul.______, JMB_____, iji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK, broj______, izdatu od MUP-a Crne Gore, od dana________, sa rokom vaenja do________. (u daljem tekstu: sudski tuma)- ------Notar je izvrio uvid u Rjeenje Ministarstva pravde Crne Gore, br.___, od_____, kojim je gospoica Maja Ili postavljena za sudskog tumaa za slovenaki jezik, a koji dokument se u ovjerenom prepisu, koji je sainio ovaj notar, prilae uz ovaj izvornik. -------------------------------------------------Notar je ispitao i uvjerio se da na strani sudskog tumaa ne postoje razlozi i okolnosti zbog kojih ne bi mogao uestvovati u sastavljanju ovog notarskog akta. --------------------------------------------Notar je poduio stranke da mogu zahtijevati pisani prevod ove isprave i njegovo prilaganje ovom izvorniku, ali se od toga odustalo. --------------------------------------------------------------------------------
Napomena: U naprijed naznaenom sluaju u zavrnom dijelu akta notar je duan naznaiti da je stranci preveden tekst akta (lan 46. Zakona o notarima CG).
PRImJER
Notar je ovu ispravu proitao strankama u prisustvu naprijed naznaenog sudskog tumaa, koji je stranci C .D . preveo cjelokupni tekst ovog akta na slovenaki jezik, neposrednim pitanjima uz sudjelovanje naznaenog sudskog tumaa se uvjerio da sadraj ovog akta odgovara volji stranaka, pa su stranke izjavile da je tako postupljeno, da su sadraj ovog akta razumjele, te ga slobodnom voljom odobravaju i pred ovim notarem potpisuju, nakon ega su ovu ispravu potpisali sudski tuma koji potvruje da je postupljeno kao naprijed i ovaj notar. -----------------
39 lan 46. Zakona o notarima CG.
37
Trei dio: Vrste notarskih akata

Kao to je ve ranije istaknuto, notarski akti su javne isprave o pravnim poslovima, izjavama volje i injenicama koje sastavlja notar (notarski zapis i zapis o potvrdi privatne isprave), zapisnici o pravnim radnjama i injenicama kojima prisustvuje notar (notarski zapisnik), potvrde o injenicama koje, u okviru svoje nadlenosti, potvruje notar (notarske potvrde) i ovjere prepisa, potpisa i drugih podataka (notarske ovjere)40. Od svih notarskih akata, najznaajniji su akti koji se tiu pravnih poslova i izjava volje(notarski zapisi), a koji ujedno imaju punu dokaznu snagu javne isprave o izjavama datim pred notarom. Sastavljanje takvih notarskih akata ne znai puko pisanje teksta isprave i ovjeravanje nego ukljuuje i postupak poduavanja i savjetovanja stranaka. Notar mora postupati, u Zakonom propisanoj proceduri, kao neutralan i struan nosilac javne slube. Isti postupak se mora primijeniti i kod zapisa o potvrdi privatne isprave, koji je Zakonom izjednaen sa notarskim zapisom41. U daljem tekstu ovog rada obraivae se notarski zapis, tj. njegova forma i sadrina, kao i razliiti pravni poslovi za koje je Zakonom propisana obavezna forma notarskog zapisa, te zapis o potvrdi privatne isprave.
1. Notarski zapis
Pojam notarskog zapisa. Zapis je najznaajnija vrsta notarskih akata, a kojeg Zakon (lan 5. Zakona o notarima CG) definie kao akt o pravnim poslovima, izjavama volje i injenicama koje sastavlja notar u propisanoj formi i postupku. Notarski zapis je akt koji u strogo propisanoj formi (lan 35.-43. Zakona o notarima CG) i postupku (lan 44.49. Zakona o notarima CG) sastavlja u cijelosti notar u okviru slubenih ovlaenja. Otuda ova vrsta notarskog akta, pored formalne, ima i materijalnu autentinost javne isprave (tzv. puna dokazna snaga javne isprave), jer se njime potvruje i sadrina pravnog posla. time se postie vei stepen pravne sigurnosti u pravnom prometu, ureuju javni registri i sl. Zbog toga je ova forma propisana kao obavezna kod vanih poslova za koje se opredijelio zakonodavac. Vanost notarskog zapisa i zapisa o potvrdi privatne isprave ogleda se i u tome da on moe biti, pod Zakonom odreenim uslovima (lan 53. Zakona o notarima CG), izvrna isprava. Obaveznost forme zapisa. Kao najstrou formu pravnog posla, Zakon je za odreene pravne poslove izriito propisao obavezu da se moraju sainiti u formi notarskog zapisa
40 lanovi 50.-70. Zakona o notarima CG. 41 lan 50. i 50. a Zakona o notarima CG.
38
1. Notarski zapis
ili, sa njime izjednaenog, zapisa o potvrdi privatne isprave. Ako takvi pravni poslovi ne budu sainjeni u zahtijevanoj formi, onda oni nee proizvoditi pravno dejstvo42 . U formi notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave sainjavaju se sljedei pravni poslovi: brani ugovori i ugovori o imovinskim odnosima izmeu branih drugova i izmeu lica koja ive u vanbranoj zajednici; ugovori o raspolaganju imovinom maloljetnih lica i lica koja nemaju poslovnu sposobnost, iji su predmeti nepokretnosti ili vrjednije pokretne stvari i prava; ugovori o raspodjeli i ustupanju imovine za ivota, ugovori o doivotnom izdravanju i nasljednike izjave; ugovori o kupovini sa zadravanjem prava svojine; obeanja poklona i ugovori o poklonima u sluaju smrti; pravni poslovi iji je predmet prenos ili sticanje svojine ili drugih stvarnih prava na nepokretnostima. Pored naprijed naznaenog odreenja u Zakonu o notarima CG, za pojedine pravne poslove forma notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave moe biti predviena i drugim zakonima. takoe, i stranke mogu da zahtijevaju formu notarskog zapisa i za druge pravne poslove za koje nije predviena obavezna forma zapisa. Ovo e se u praksi esto deavati, a naroito kod onih poslova koji, ako budu sainjeni u formi notarskog zapisa i uz ispunjenje drugih uslova, mogu biti izvrne isprave43. Sadraj notarskog zapisa. Zakon o notarima CG (lan 35.-43.) i Pravilnik o radu notara CG (lan 20.22.) propisali su tehniku sastavljanja i oznaavanja notarskih akata, pa time i notarskog zapisa, a to je ve naprijed i istaknuto. Pored toga, sam tekst Zakona ima odredbe o sadraju notarskog zapisa, koje su obavezujue prilikom njegovog sainjavanja44 . Obavezni elementi sadraja notarskog zapisa bi se mogli podijeliti na tri dijela: uvodni dio, tekst pravnog posla i zavrni dio.
2. Uvodni dio
Uvodni dio treba da sadri: Lino ime notara, njegovo sjedite i izjavu da postupa u svojstvu notara; Mjesto, datum i vrijeme sastavljanja notarskog zapisa; Lino ime, datum i mjesto roenja, adresu i jedinstveni matini broj uesnika (stranaka i drugih uesnika), njihovih zakonskih zastupnika i punomonika, a za pravno lice njegov naziv i sjedite, broj rjeenja o upisu u registar, lino ime i adresu njegovog zastupnika; Broj isprave na osnovu koje je utvren identitet i naziv organa koji je izdao ispravu;
42 lan 51. Zakona o notarima CG 43 lan 53. Zakona o notarima 44 lan 50. Zakona o notarima
39
Pored tih obaveznih podataka propisanih Zakonom o notarima, neki drugi zakoni propisuju i druge podatke potrebne npr. za provoenje notarskog zapisa u javnim registrima (tako je u l. 90. Zakona o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti Slubeni list R.C.G. br. 29./07. propisano da se u Katastru nepokretnosti, pored imena i prezimena za fiziko lice, upisuje i ime jednog roditelja, a za pravno lice matini broj, koji je upisan u poslovnom Registru; Pravilnikom o radu notara u lanu 27. propisano je da se u Upisnik o notarskim zapisima i zapisnicima UZZ upisuje i zanimanje fizikog lica). Sastavni dio uvodnog dijela su i podaci o oznaavanju notarskog akta iz Pravilnika o radu notara. Iza podataka o identifikaciji stranaka nuno je naznaiti u kom svojstvu nastupaju - za sebe lino ili kao zastupnici-punomonici odreenih lica u ije ime se pravni posao preduzima, te navesti isprave odnosno osnove ovlaenja za zastupanje (punomoje, rjeenje centra za socijalni rad itd., njihov broj, datum izdavanja i izdavaoca). Ovi akti se obavezno prilau uz izvornik, a to se mora naznaiti u samome notarskom aktu. takoe, uvodni dio moe sadravati naznaku isprava koji se prilau kao i odreene poduke i upozorenja, te konstataciju notara da su stranke sposobne i ovlatene za preduzimanje odreenog pravnog posla.
PRImJER
Uvodni dio notarskog zapisa kada se pojavljuju fizika lica od kojih jedno ne zna slubeni jezik
CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATI Podgorica, ul. Obala br.1. UZZ broj: 15/2009. Dana 14.10.2009g. (etrnaestog oktobra dvijehiljadedevete godine), u 11 (jedanaest) asova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlatiem, sa slubenim sjeditem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da, na osnovu njihovih izjava volje, sainim notarski zapis ugovora o prodaji, istovremeno su pristupila sljedea lica: -------------------------------------------1.Gospodin AB, roen dana_______u Podgorici, sa prebivalitem u Podgorici, JmB_________, dravljanin Crne Gore, iji sam identitet utvrdio uvidom u linu kartu, broj_____, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana _______, sa rokom vaenja do____, a koji izjavljuje da je: sin A, nastanjen u Podgorici ul._______broj______, po zanimanju menader, oenjen. (u daljem tekstu: Prodavac) -------------------------------------------------------------------------------------------------------i---------- ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------2. Gospoa CD, roena dana_____u Ljubljani, sa prebivalitem u Podgorici, JmB________, dravljanka Crne Gore, iji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK, broj_____,_izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana________, sa rokom vaenja do________, a koja izjavljuje da je: ki 40
1. Notarski zapis
B, nastanjena na adresi ul.________, Podgorica, po zanimanju frizerka, udata.(u daljem tekstu: Kupac)-------- ---------------------------------------------------------------------------------------------------------Od mojih saradnika u notarskoj kancelariji obavijeten sam da gospoa CD ne vlada crnogorskim jezikom, te je, na prijedlog ovog notara i na zahtjev stranke, za sastavljanje ovog notarskog zapisa pozvana i prisustvuje sudski tuma za slovenaki jezik gospoica maja Ili, roena 01.01.1965.(prvog januara hiljadu devetsto ezdeset pete godine), u Ljubljani, nastanjena u Podgorici, ul.______, JmB_____, iji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK, broj______, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana________, sa rokom vaenja do________. (u daljem tekstu: sudski tuma)- -------------------------------------------------------------------------------------------------Notar je izvrio uvid u Rjeenje ministarstva pravde Crne Gore, br.___, od_____, kojim je gospoica maja Ili postavljena za sudskog tumaa za slovenaki jezik, a ovaj dokument se u ovjerenom prepisu, koji je sainio ovaj notar, prilae uz ovaj izvornik.- -----------------------------Notar je ustanovio da na strani sudskog tumaa ne postoje razlozi i okolnosti zbog kojih ne bi mogao uestvovati u postupku sainjavanja ovog notarskog akta. ----------------------------------Notar je poduio stranke da mogu zahtijevati pisani prevod ove isprave i njegovo prilaganje ovom izvorniku, ali se od toga odustalo. ---------------------------------------------------------------------Nakon to je notar ispitao i uvjerio se u pravu volju stranaka, objasnio im pravne domete i posljedice njihovih izjava, te ustanovio da su sposobne i ovlaene za preduzimanje ovog pravnog posla, stranke su izjavile sljedei:-------------------------------------------------------------------------UGOVOR O PRODAJI
PRImJER
Uvodni dio notarskog zapisa kada se pojavljuju fizika i pravna lica, s tim da pravno lice zastupa punomonik
CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATI Podgorica, ul. Obala br.1. UZZ broj:15/2009. Dana 14.10.2009. godine (etrnaestog oktobra dvijehiljadedevete godine), u 11 (jedanaest) asova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlatiem, sa slubenim sjeditem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da, na osnovu njihovih izjava volje, sainim notarski zapis ugovora o hipoteci, istovremeno su pristupila slijedea lica: ----------------------------------1. Gospodin Dini (Zlatko) Dejan, roen 20.12.1946. godine (dvadeseti decembar hiljadu devetstotinaetrdeseteste godine) u Podgorici, sa prebivalitem i adresom u Kotoru, ul. Deseta br.1., pema vlastitoj izjavi, po zanimanju graevinski tehniar, oenjen, dravljanin Crne Gore, JmBG 2012946000000, iji sam identitet utvrdio na osnovu line karte, broj 05XYC, izdate od mUP-a Crne Gore, od dana 15.05.2006.g. (slovima: ___), sa rokom vaenja trajno.(u daljem tekstu: Hipotekarni dunik). ----------------------------------------------------------------------------------i-------------- ------------------------------------------------------------------------------------------------------------41
2 . BANKA ______ a.d. Podgorica, sa sjeditem u Podgorici, ul. Prva br.10.,, matini registarski broj subjekta upisa 1-273 ___, sud Podgorica (u daljem tekstu: Hipotekarni povjerilac), koju zastupa zaposlenik-punomonik AA, roena 01.08.1960.g.(slovima:prvog augusta hiljadudevetstotinaezdesete godine), u Podgorici, sa prebivalitem i adresom u Podgorici, ul. Peta br.9., po zanimanju dipl. pravnik, JmB 010853000000, iji sam identitet utvrdio na osnovu line karte, broj 04BTH6377, izdate od strane mUP-a Crne Gore, od dana 14.08.2004. godine(slovima: ___), sa rokom vaenja do 14.08.2014.godine(slovima: ___). --------------------Ovlatenje punomonika za zastupanje hipotekarnog povjerioca u ovom notarskom zapisu ovaj notar je utvrdio uvidom u otpravak izvornika Punomoja, koje je sainjeno dana 01 .09 .2009 godine, u formi notarskog zapisa, od strane notara XY, sa slubenim sjeditem u Podgorici, ul . Prva br .2 ., pod brojem UZZ-31/09 ., a koje punomoje se prilae uz ovaj izvornik nakon to je proitana strankama . ----------------------------------------------Uvidom u naprijed naznaeno punomoje, ovaj notar je utvrdio da je punomonik hipotekarnog povjerioca ovlaen za preduzimanje ovog pravnog posla. Punomonik zalonog povjerioca notaru prezentuje original Izvod iz Centralnog registra Privrednog suda u Podgorici, broj_____, od ____, koji se u ovjerenom prepisu koji je sainio ovaj notar prilae uz ovaj izvornik. Notar je strankama proitao naznaeni dokument, te iz istog utvrdio naprijed naznaene podatke za hipotekarnog povjerioca, kao i to da je naznaenu punomoje potpisalo ovlaeno lice. Nadalje, notar je ustanovio da je davanje kredita i zakljuivanje ugovora o hipoteci redovna djelatnost hipotekarnog povjerioca. -----------------------------------------------------------------Punomonik izriito izjavljuje da je naprijed naznaeno punomoje i dalje na snazi i da na strani zalonog povjerioca u Registru nije bilo promjena.-----------------------------------------------Nakon to je ovaj notar ustanovio da se nepokretnost na kojoj se zasniva hipoteka, nalazi na njegovom slubenom podruju, te se uvjerio u pravu volju stranaka, objasnio im pravne domete i posljedice, te ustanovio da su sposobne i ovlatene za preduzimanje ovog pravnog posla, stranke su izjavile sljedei: ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------UGOVOR O HIPOTECI ----------------------------------------------
3. Tekst pravnog posla

U ovom dijelu notarskog akta unose se izjave volja ugovornih strana kojima se eli postii odreeni cilj, odnosno preduzimajui pravni posao. tu dolazi naroito do izraaja primjena odredbi materijalnog prava koje se odnose na konkretni pravni posao. Pored toga, u vezi sa izjavama volja o preduzimajuem pravnom poslu, notar je duan voditi rauna o potrebnim podukama i upozorenjima strankama, koje unosi u notarski akt, a u skladu sa odredbama Zakona o notarima koje reguliu postupak sainjavanja notarskih akata. Detaljnije o ovome e biti govora u dijelu ovog rada koji se odnosi na notarske zapise pojedinih pravnih poslova.
42
4. Zavrni dio isprave
4. Zavrni dio isprave

Zakon o notarima CG navodi da notarski zapis nuno mora da sadri i sljedee elemente: izjavu da su uesnici razumjeli sadrinu pravnog posla i da su saglasni sa zapisom koji je sastavio notar; nain na koji je stranka (slijepa, gluva, nijema ili gluvonijema) upoznata sa sadrinom akta (lan 45.); naznaku da je stranci koja ne zna slubeni jezik, preveden tekst akta (lan 46.); biljeku o tome kad i kome je notar izdao otpravak akta; iznos naplaene naknade i trokova (lan 127. stav 3.); mjesto, datum i vrijeme sastavljanja notarskog akta; potpisi uesnika i notara, te peat i tambilj notara (lan 40). Napomena: Mjesto, datum i vrijeme sastavljanja obavezan je element sadraja notarskog zapisa, koji se moe naznaiti u uvodnom ili u zavrnom dijelu ili na oba mjesta. U zavrnom dijelu isprave mogu biti unesene poduke i upozorenja.
PRImJER
Zavrni dio isprave

Od ovog notarskog zapisa dobijaju: ---------------------------------------------------------------------------OTPRAVAK: ----------------------------------------------------------------------------------------------------------Poklonodavac (1) ---------------------------------------------------------------------------------------------------Poklonoprimalac (1) -----------------------------------------------------------------------------------------------Katastar nepokretnosti(1) ----------------------------------------------------------------------------------------Poreska uprava (1) --------------------------------------------------------------------------------------------------Naknada za rad i naknada trokova je obraunata prema notarskoj tarifi, a na slijedei nain:_ tar. br.______, iznos_________. ---------------------------------------------------------------------------------Notar je proitao strankama ovaj akt, te se neposrednim pitanjima uvjerio da sadraj ovog notarskog zapisa odgovara njihovoj volji, nakon ega stranke izjavljuju da je tako postupljeno, da su razumjele sadrinu ovog pravnog posla i da su saglasne sa ovim zapisom, koji, kao takav, potpisuju u prisustvu notara, nakon ega je ovaj akt potpisao i ovaj notar. ------------------U Podgorici, dana 14.10.2009 godine (etrnaestog oktobra dvijehiljadedevete godine), u 11 (jedanaest) asova, -------------------------------------------------------------------------------------------------Poklonodavac: Drini marko (potpis) Poklonoprimac: Drini milan (potpis) N O T A R: ZLATAN ZLATI (potpis, peat i tambilj notara) 43
etvrti dio: Uopteno o pravnim poslovima

1. Izvori obligacionih odnosa
Izvori obligacionopravnog odnosa su pravne injenice i skupovi pravnih injenica za ije nastupanje objektivno pravo vezuje nastanak obligacionopravnih odnosa. Shvatanje da obligacionopravni odnosi nastaju jedino iz ugovora i zakona, previe je usko i previe uopteno. Prema strukturi Zakona o obligacionim odnosima, mogu se ustanoviti pojedine osnov nastanka obligacionih odnosa. Obligacioni odnosi nastaju iz ugovora, prouzrokovanjem tete (delikt), sticanjem bez osnova, poslovodstvom bez naloga, jednostranom izjavom volje i drugih Zakonom utvrenih injenica. Najvaniji izvor obligacionih odnosa, svakako, predstavljaju ugovori i delikti. Karakteristike svih obligacionih odnosa, kao izvora obligacija, relativno su dejstvo, uesnici u obligacionim odnosima su ravnopravni, imovinska prava i obaveze, kao predmet tih odnosa, prenosivi su, a sama prava su zatiena imovinskom sankcijom. Od ukupnog broja obligacija, koje svakodnevno nastaju, najvei broj otpada na one ija je osnova ugovor. Samim tim, dovoljno je da ugovor ocijenimo kao najvaniji izvor obligacija.
1 .1 . Ugovor kao pravni posao

Ugovori predstavljaju najvaniji izvor obligacionih odnosa i zauzimaju naroito mjesto u obligacionom pravu. Ugovori, u pravilu, slue razmjeni roba (stvari) i usluga. Karakteristika modernog poslovanja je porast naroito broja i vrsta usluga (finansijski sektor i sektor osiguranja, transport, telekomunikacije, informatika i programiranje, turistiki aranmani itd.). Pravni sistem sadri pojedine Zakonom regulisane ugovore, koje nazivamo imenovanim ugovorima. Potreba savremene ekonomije je vea od Zakonom regulisanih mogunosti obligacionih ugovora, tako da dolazi do nastanka ugovora koji nisu navedeni u samome Zakonu. Zakonom neregulisane ugovore nazivamo neimenovanim ugovorima. Nastanak, prenos, gaenje, izmjena subjektivnih prava i pravnih situacija, uzrokuje se pravnim injenicama. Pravne injenice pomou odreenja sadranog u Zakonu, proizvode navedene pravne posljedice (dejstva, uinke). Pravne injenice se dijele na prirodne dogaaje i ljudske radnje. Obligacioni odnosi nastaju najee na osnovu ljudskih radnji, odnosno ponaanja, koje moe biti protivpravno (delikti) ili saglasno pravu (ugovori i drugi pravni poslovi)45. Moglo bi se rei da je zakon posredan, a pravne injenice neposredni izvor raznovrsnih pravnih dejstava u pravnom ivotu. Ugovor je
45 Obren Stankovi / Vladimir Vodineli, Uvod u graansko pravo, Beograd 1996. god. str. 159.
44
1. Izvori obligacionih odnosa
dvostrani pravni posao, kojim se jedna ugovorna strana obavezuje da e drugoj strani neto odreeno izvriti- bilo dati, dopustiti ili uiniti, odnosno neto odreeno propustiti, a druga strana sve to prihvata, uz naknadu ili bez nje. Za svaki ugovor neophodno je postojanje najmanje dvije strane, koje se nazivaju ugovornim stranama (kontrahenti, ugovornici).Ugovor predstavlja izjavu volja, uinjene s namjerom proizvoenja neke pravne posljedice. Da bi se postigao odreeni pravni efekat, izjave volja moraju biti saglasne i usmjerene na postizanje eljenog cilja. Dakle, ugovor nastaje na osnovu slobodno i saglasno izjavljenih volja poslovno sposobnih lica, a ne na osnovu zakona. Izjavljena volja mora biti pravno relevantna. Volja je pravno relevantna kad se ugovore prava i obaveze koje su obje strane eljele i bile svjesne ili su morale biti svjesne njihove pravne posljedice. teorija volje i teorija izjave daje nam odgovor na pitanje koja volja je pravno relevantna. Rezultati ovih teorija su meusobno potpuno razliiti. Zakon o obligacionim odnosima slijedi teoriju izjave46 (sklapanje ugovora), ali u nekim sluajevima prihvata rjeenja teorije volje47 (relativno nitavi pravni poslovi). Prema zakonskoj formulaciji, ugovor je sklopljen kada se ugovorne strane sporazume o bitnim sastojcima ugovora (essentalia negotii). Na zakon, a ni drugi inostrani zakoni, ne sadri definiciju ta je to bitan sastojak ugovora. Bitni sastojci ugovora su minimalni sastojci neophodni za postojanje ugovora. Oni u pravilu zavise od vrste ugovora, kao, naprimjer, prodaja, zajam, zakup, poklon itd. Bitni sastojci ugovora mogu biti objektivni, koje odreuje Zakon48 , i subjektivni, koje odreuju same ugovorne strane49. Subjektivni sastojci ugovora ne predstavljaju nune uslove nastanka ugovora, ali za jednu ugovornu stranu predstavljaju vaan elemenat ugovora, bez kojeg ne eli sklopiti ugovor. Nuno je da se ugovorne strane sloe o uslovima i da ih kao bitne ugovore. Objektivne sastojke ugovora nije potrebno dokazivati u sluaju spora, dok subjektivne elemente mora dokazivati ona strana koja tvrdi da su oni ugovoreni. Pored bitnih sastojaka, postoje i prirodni, kao i sporedni sastojci ugovora. Prirodni sastojci ine sastavni dio ugovora, bez obzira da li su dogovoreni ili ne. Odgovornost prodavca za materijalne i pravne nedostatke predstavlja tipian primjer prirodnih sastojka ugovora. Sporedni sastojci ugovora (accidentalia negotii) su oni koje ugovorne strane, na osnovu slobode ugovaranja, mogu dogovoriti. Sporedni sastojci vae samo onda kada ih strane ugovore, npr. ugovorna kazna kod neispunjenja ili zakanjenja u ispunjenju nenovane obaveze. Ugovorne strane mogu svoja prava i obaveze urediti kako to njima najbolje odgovara u skladu sa zakonom. Ugovori se, u pravilu, temelje na naelu dispozitivnosti50.
46 lan 19. ZOO CG: Ugovor je sklopljen kad su se ugovorne strane sporazumjele o bitnim elementima ugovora. 47 teorija volje je prihvaena kod mana volje: zablude, prijetnje, prevare ili prisile. lan 95. ZOO CG tumaenje ugovora. 48 Npr. kod kupoprodaje lan 463. ZOO CG odreuje da predmet i cijena ine bitne sastojke ugovora. 49 Npr. kod ugovora o zajmu, pored zakonske obaveze zajmodavca da preda zamjenjljivu stvar u svojinu zajmoprimca, uz obavezu vraanja, i subjektivno odreenje da saine ugovor u pisanoj formi. 50 Abedin Biki, Obligaciono pravo opi dio, Sarajevo 2004. god, str. 70.
45
1 .2 . Pravna dejstva ugovora

Ugovor proizvodi sva ona pravna dejstva koja proizvode pravni poslovi uopte. U oblasti obligacionog prava ugovorom se postiu tri razliita pravna dejstva. Najprije se ugovorom mogu stvoriti obligacije. Kada se govori o izvorima obligacija, najee se misli na ovo dejstvo, jer su oni u ovom segmentu i najinteresantniji. Kao drugo, pomou ugovora se moe postii i dejstvo koje se ogleda u izmjeni neke ve postojee obligacije. to je sluaj kada izmeu ugovornih strana postoji obligacioni odnos koji je nastao bilo iz kog izvora, pa ga strane svojim nekim novim ugovorom ele u neemu promijeniti. Na kraju, kao tree dejstvo, ugovorom se u obligacionom pravu moe postii i dejstvo gaenja jedne ve stvorene obligacije. to su ugovori kojima se dunik oslobaa obaveze, ime se postie gaenje obligacije51. Pored navedenih osnovnih dejstava, ugovorom se u oblasti graanskog prava mogu postii i neka druga dejstva. tako, naprimjer, u francuskom pravu ugovorom se moe sticati svojina i to samom injenicom sklapanja ugovora bez predaje stvari. Na ovaj nain ugovor proizvodi i stvarnopravna dejstva, pa stoga neki autori ovakve ugovore nazivaju stvarnim ugovorima. U naem pravu ovo nije mogue, zbog toga to se kod nas svojina stie (derivativnim putem) samo ako, pored osnova sticanja, postoji i predaja stvari, odnosno, ako se radi o nepokretnostima, upisom u katastar nepokretnosti52 .
1 .3 . Opti uslovi sklapanja obligacionih ugovora

Obligacioni ugovori nastaju saglasnim izjavama volja ugovornih strana, koje proizvode pravno dejstvo nastanka, prestanka, prenosa ili izmjene postojeih subjektivnih prava. Prema optim pravilima, izjava volje mora biti data od lica koje ima potrebnu poslovnu sposobnost, da je ozbiljna i data u namjeri proizvoenja pravnog uinka, slobodna i u potrebnoj formi, ako zakon to zahtijeva. eljeni pravni uinci moraju biti u skladu sa Ustavnim naelima, imperativnim normama i drutvenim moralom, a ukoliko to nije sluaj, postoji znaajan nedostatak, koji ini pravni posao nevaeim. Da bi jedan ugovor imao svojstvo obligacionog ugovora, on mora ispunjavati sljedee pretpostavke: 1. 2. 3. 4. 5. da ugovorne strane posjeduju potrebnu poslovnu sposobnost: da postoji saglasna izjava volja ugovornih strana; da postoji predmet ugovora; da postoji dozvoljeni osnov obavezivanja iz ugovora, potrebna forma ugovora kao poseban uslov kod odreenih ugovora.
51 ivomir S. orevi/Vladan S. Stankovi, Obligaciono pravo, Opti dio, Beograd 1976., str. 128. 52 lan 84. Zakon o svojinsko-pravnim odnosima, Slubeni list CG, broj 19/09.
46
2. Provjeravanje sposobnosti stranaka za preduzimanje pravnog posla

Provjeravanje sposobnosti stranaka za preduzimanje pravnog posla je imperativna zakonska odredba53, po kojoj notar mora postupati u postupku sastavljanja notarskih akata, a takoe proizilazi iz materijalnog prava. tako npr. testament moe sainiti lice sa navrenih petnaest godina ivota i koje je sposobno za rasuivanje. Notar je ovlaen da odbije preduzimanje radnje ako zbog maloljetstva ili nekog drugog zakonskog razloga stranka ne moe punovano zakljuivati pravne poslove54 . Notar e odbiti sastavljanje akta, pored insistiranja stranaka, u svim sluajevima kada je zakonom izriito zabranjeno sklapanje odreenog pravnog posla. tu nema mjesta davanja poduka i upozorenja od strane notara, nego je notar duan odbiti preduzimanje slubene radnje.
2 .1 . Sposobnost ugovornih strana

Da bi subjekti prava svojim izjavama volja mogli proizvoditi pravne uinke, tj. sudjelovati u obligacionim odnosima, nuno je postojanje odreene sposobnosti tih subjekata. ta sposobnost se dijeli na: pravnu sposobnost i poslovnu sposobnost.
2 .2 . Pravna sposobnost
Subjekti ili lica u pravu mogu se definisati kao nosioci pravne sposobnosti, posebnog pravnog kvaliteta koji ini podobnost da se bude imalac prava i obaveza (vlasnik, povjerilac, dunik, nasljednik itd.). Da bi neko lice postalo pravnim subjektom, dovoljno je postojanje pravne sposobnosti tog lica. Dakle, svaki pravni subjekt posjeduje pravnu sposobnost, tj. sposobnost da ima prava i obaveze55. Postoje dvije vrste pravnih subjekata: ljudi kao pojedinci (fizika lica) i odreene ljudske zajednice (organizacije) snabdjevene pravnom sposobnou, koje nazivamo pravnim licima. U pravilu, pravna sposobnost za fizika lica nastaje roenjem, a za pravna lica registracijom56 . Ugovore mogu sklapati svi subjekti prava pod odreenim pretpostavkama. Ugovore mogu sklapati pojedinci, kako to Zakon o obligacionim odnosima za fizika lica kae, kao i pravna lica, i to sve vrste pravnih lica. Da bi se svojim izjavama volje stvarala prava i obaveze, potrebno je prethodno imati sposobnost subjekta prava. Dakle, poslovna sposobnost nuno pretpostavlja postojanje pravne sposobnosti. Subjekt prava moe, ali i ne mora imati poslovnu sposobnost, dok postojanje pravne sposobnosti ne pretpostavlja nuno postojanje i poslovne sposobnosti. Postojanje pravne i poslovne sposobnosti je regulisano imperativnim normama, tako da zainteresovani subjekti ne mogu uticati na njihovu izmjenu ili primjenu.
53 54 55 56 lan 44. i lan 47. Zakona o notarima Crne Gore. lan 80. stav 1. Zakona o notarima FBiH. lan 27. stav 1. taka 3. Zakona o notarima CG. Obren Stankovi / Vladimir Vodineli, Uvod u graansko pravo, Beograd 1996. god. str. 51. Izuzeci: nasciturus, sudsko proglaenje nestalog lica za umrlo, ortako drutvo, priznavanje procesne sposobnosti prije upisa u odreene registre.
47
2 .3 . Poslovna sposobnost
Poslovna sposobnost se moe definisati kao sposobnost sklapanja pravnih poslova (ugovora). Pod sposobnou sklapanja pravnih poslova podrazumijeva se sposobnost izjave volje koja proizvodi graanskopravne uinke (nastanak, prenos, promjenu ili prestanak subjektivnih graanskih prava). to, naprimjer, poslovna sposobnost znai sposobnost sklopiti kupoprodajni ugovor, ugovor o poklonu, sainiti testament, odrei se nekog prava itd. Dakle, poslovna sposobnost predstavlja sposobnost proizvoenja pravne posljedice57. Poslovnu sposobnost dijelimo na: potpunu poslovnu sposobnost, ogranienu poslovnu sposobnost i potpunu poslovnu nesposobnost.
2 .3 .1 . Potpuna poslovna sposobnost

Fiziko lice, u vezi sa poslovnom sposobnou, ili je potpuno poslovno sposobno, ili ogranieno (djelimino) sposobno, ili potpuno poslovno nesposobno. Potpuna poslovna sposobnost stie se punoljetstvom ili sklapanjem braka prije punoljetstva u skladu sa zakonom. Punoljetnim postaje lice koje je navrilo 18 godina ivota58 . Poslovnu sposobnost moe stei i maloljetno lice, ali starije od 16 godina sklapanjem braka uz dozvolu suda59. O ovom nainu sticanja poslovne sposobnosti odluuje sud u vanparninom postupku, na prijedlog maloljetnog lica, uzimajui u obzir njegovu duevnu zrelost. Za sklapanje punovanog ugovora potrebno je da ugovara ima poslovnu sposobnost koja se trai za sklapanje tog ugovora60. Sticanjem neograniene (pune) poslovne sposobnosti, to lice se pravno osamostaljuje. Puna poslovna sposobnost je po svom karakteru opta i potpuna. Opta, jer neko lice stie pravo na sklapanje svih pravnih poslova, a potpuna, jer to znai da ove poslove sklapa neko lice bez saglasnosti zakonskog zastupnika ili organa starateljstva. Maloljetnik sa petnaest godina ivota moe, bez saglasnosti svog zakonskog zastupnika, samostalno stupiti u radni odnos i samostalno raspolagati zaradom61. Ova sposobnost se naziva radna sposobnost. Maloljetnik sa navrenom petnaestom godinom ivota, pod uslovom da je sposoban rasuivati, dobiva aktivnu testamentarnu sposobnost62 . Lica mlaa od petnaest godina ne mogu sainiti testament ni uz pomo svojih zakonskih zastupnika, jer se testament moe sainiti samo lino. Pravna lica mogu sklapati ugovore u pravnom prometu u okviru svoje pravne sposobnosti. Ugovori sklopljeni protivno ovome, nemaju svoje pravno dejstvo, a savjesna strana moe zahtijevati naknadu tete koju je pretrpjela usljed sklapanja ugovora koji nema pravno dejstvo. Pravna lica imaju specijalnu poslovnu sposobnost, odreenu prirodom
57 Obren Stankovi / Vladimir Vodineli, Uvod u graansko pravo, Beograd 1996. god. str. 57. 58 lan 13. stav 1. Porodinog zakona Crne Gore, Slubeni list RCG 1/07. Stav 1. i 2. lan 157. Porodinog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, broj 35/05. i 41/05.). 59 lan 13. stav 2. u vezi sa lanom 24. stav 2, Porodinog zakona Crne Gore, Slubeni list RCG 1/07. 60 Stav 1. lan 49. Zakona o obligacionim odnosima CG. 61 lan 66 Porodinog zakona Crne Gore, Slubeni list RCG 1/07 62 lan 61 Zakona o nasljeivanju, Slubeni list CG, 74/08. lan 62. Zakona o nasljeivanju SR BiH potrebno je da ima esnaest godina ivota, Slubeni list SR BiH 7/80, 51/80.
48
djelatnosti i ciljem radi ijeg ostvarenja su osnovana. Bivim zakonom o obligacionim odnosima postavlja se opte pravilo kojim se odreuje da pravna lica mogu sklapati ugovore u okviru svoje pravne sposobnosti. Ugovori sklopljeni protivno ovom pravilu, ne proizvode pravne uinke (lan 54. ZOO bive SFRJ). U novonastalim dravama ovo pravilo se derogira drugim posebnim zakonima, kao, naprimjer, Zakonom o privrednim drutvima / preduzeima, odreenjem da pravni posao sklopljen van obima pravne sposobnosti pravne osobe, ostaje na snazi (lan 9. Zakona o privrednim drutvima F BiH). Pravna teorija, tzv. ultra vires, koja dolazi iz common law pravnih sistema, naputena je i u pravu Evropske unije63.
2 .3 .2 . Ograniena poslovna sposobnost

Fiziko lice u crnogorskom zakonodavstvu moe biti potpuno poslovno sposobno ili ogranieno poslovno sposobno, a potpuno poslovno nesposobno samo u sluajevima kada mu je potpuno oduzeta poslovna sposobnost odlukom suda u vanparninom postupku64 . Dijete koje nije navrilo etrnaest godina ivota, prema novim zakonskim rjeenjima, moe samostalno preduzimati pravne poslove kojima ne stie ni prava ni obaveze i pravne poslove malog znaaja65. Ostale pravne poslove takva lica mogu preduzimati samo preko zakonskog zastupnika ili staratelja, a u nekim sluajevima je potrebno odobrenje organa starateljstva. Fizika lica koja su navrila etrnaest godina ivota takoe imaju ogranienu poslovnu sposobnost66 , a ona se jo nazivaju i starijim maloljetnicima. takva lica mogu bez saglasnosti (dozvole ili odobrenja) svog zakonskog zastupnika ili staratelja sklapati samo one pravne poslove ije im je sklapanje Zakonom doputeno67. Ogranieno poslovno sposobna lica sa navrenih etrnaest godina ivota mogu potpuno samostalno i bez iije saglasnosti sklapati poslove manjeg znaaja i poslove kojima ne stiu ni prava ni obaveze. Koji su poslovi manjeg znaaja, faktiko je pitanje, koje se procjenjuje u svakom pojedinanom sluaju. Pravne poslove veeg znaaja, odnosno ostale pravne poslove koji ne spadaju u poslove manjeg znaaja i poslove kojima se ne stiu ni prava ni obaveze, mogu sklapati lica sa navrenih etrnaest godina ivota, uz prethodnu ili naknadnu saglasnost svog zakonskog zastupnika. Zakonskom zastupniku, odnosno staratelju, za poslove veeg znaaja koji prelaze okvire redovnog poslovanja i upravljanja, tj. za otuenje ili optereenje nepokretne stvari, te vrednije pokretne stvari i prava iz imovine djeteta, potrebno je odobrenje organa starateljstva. Zakonski zastupnik, odnosno staratelj, bez prethodnog odobrenja organa starateljstva, ne moe preduzimati poslove koji prelaze okvire redovnog poslovanja ili upravljanja tienikovom imovinom, u koju, svakako, spadaju nepokretnosti68 . Za otu63 64 65 66 Mili Simi/Marko Rajevi, Harmonizacija zakona o privrednim drutvima - preduzeima u BiH, str 7. lan 235 Porodinog zakona Crne Gore, Slubeni list RCG 1/07. lan 66. stav 1. Porodinog zakona Crne Gore, Slubeni list RCG 1/07. lan 66. stav 2. Porodinog zakona Crne Gore, Slubeni list RCG 1/07. Stav 5. lan 157. Porodinog zakona Federacije Bosne i Hercegovine. 67 Stav 2. lan 49. Zakona o obligacionim odnosima CG. 68 lan 308. stav 2. Porodinog zakona Crne Gore, Slubeni list RCG 1/07. lan 178. Porodinog zakona Federacije Bosne i Hercegovine. U lanu 179. ovog zakona odreeno je koje poslove moe poduzimati staratelj uz prethodno odobrenje organa starateljstva.
49
enje nepokretnih stvari u svojini maloljetnog lica, uvijek je potrebno odobrenje nadlenog organa starateljstva. Zakonski zastupnici maloljetnog lica su oba roditelja, pod uslovom da vode zajedniki ivot. Jedan roditelj vri roditeljsko pravo na osnovu odluke suda ili kad jedan roditelj sam ivi sa djetetom, a nije donesena odluka suda o vrenju roditeljskog prava, ili kad je drugi roditelj nepoznat, ili kad je umro, ili je potpuno lien roditeljskog prava, odnosno poslovne sposobnosti69. Meutim, kada se radi o pitanjima koja bitno utiu na ivot djeteta, a u koja spada i raspolaganje imovinom djeteta velike vrijednosti, u tom sluaju roditelj koji ne vri roditeljsko pravo ima pravo i dunost da odluuje zajedniki i sporazumno sa roditeljem koji vri roditeljsko pravo70. Dakle, kada je odreeno da jedan roditelj vri roditeljsko pravo, a otuuje se ili optereuje nepokretnost u vlasnitvu maloljetnika, potrebno je ukljuiti i drugog roditelja koji ne vri roditeljsko pravo, odnosno nuno je pribaviti njegovu saglasnost. U pojedinim zemljama, u vezi sa ovim, postoje i drugaija rjeenja71. Saglasnost data prethodno, prije sklapanja pravnog posla (dozvola), omoguava da pravni posao vezuje stranke od samog sklapanja ugovora (perfekcija ugovora). Ukoliko to nije sluaj, posao ne vai, ali moe biti osnaen davanjem naknadne saglasnosti (naknadno odobrenje) u zakonskom roku. Za vrijeme trajanja tog roka, sudbina ugovora je neizvjesna, to se u teoriji naziva poslovima koji hramlju (negotium claudicans)72 . Ogranieno poslovno sposobno lice je i ono punoljetno lice kojem je djelimino oduzeta poslovna sposobnost (lan 235. stav 2. PZCG). Ako je sposobnost razumnog postupanja iskljuena samo u nekim oblastima ivota, poslovna nesposobnost se ograniava samo na te oblasti.
2 .3 .3 . Poslovna nesposobnost
Porodino zakonodavstvo Crne Gore propisuje da je potpuno poslovno nesposobno samo ono fiziko lice koje je odlukom nadlenog suda u vanparninom postupku potpuno lieno poslovne sposobnosti zbog duevne bolesti, duevne zaostalosti ili kojeg drugog uzroka. takvo lice nije sposobno da se samo brine o svojim pravima i interesima (lan 235 PZCG). U nekim zakonodavstvima poslovno nesposobno je ono fiziko lice koje nije navrilo etrnaest godina ivota (mlai maloljetnici). Poslovno nesposobno je i punoljetno lice kome, zbog duevne bolesti, duevne zaostalosti, mentalne slabosti, opijenosti ili slinih stanja, nedostaje sposobnost da razumno postupa. takva lica nisu sposobna da se sama brinu o svojim pravima i interesima, pa im poslovna sposobnost moe biti
69 lan 73, 76-78 Porodinog zakona Crne Gore, Slubeni list RCG 1/07. 70 lan 79 stav 3 i 4 Porodinog zakona Crne Gore, Slubeni list RCG 1/07. 71 U Federaciji BiH usvojeno je pravilo da ako roditelji ne ive u porodinoj zajednici, roditeljsko staranje ostvaruje roditelj sa kojim dijete ivi, osim ako odlukom suda o tome sa kojim roditeljem e dijete ivjeti nije drugaije odreeno odnosno ako i drugom roditelju nisu data odreena prava i dunosti koja se tiu vanijih pitanja za interese djeteta. Drugi roditelj ima pravo da bude informisan a ako se ne slae sa nekim postupkom drugog roditelja moe se obratiti sudu. 72 Martin Vedri/ Petar Klari, Graansko pravo Opi dio, stvarno, obvezno i nasljedno pravo, Drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Zagreb Narodne novine, 1996 godine, str. 31 i 32. Obren Stankovi / Vladimir Vodineli, Uvod u graansko pravo, Beograd 1996. god. str. 57.
50
u potpunosti oduzeta u vanparninom postupku73. Prema naem pravu, pravni poslovi preduzeti od strane poslovno nesposobnih lica su apsolutno nitavi i ne proizvode nikakvo pravno dejstvo, osim pravnih poslova kojima ne stie ni prava ni obaveze, i pravnih poslova malog znaaja74 . Stanje poslovne nesposobnosti moe se produiti i poslije navrene osamnaeste godine ivota, ako iz odreenih razloga lice nije sposobno da se samo stara o svojoj linosti, pravima i interesima. takoe, steena poslovna sposobnost se moe kasnije oduzeti, ako punoljetno lice postane nesposobno da rasuuje ili svojim ponaanjem ugroava svoja prava i interese ili prava i interese drugih lica. U pravnoj doktrini, odreivanje granice od etrnaest godina za ogranienu poslovnu sposobnost, odnosno nesposobnost, ocjenjuje se kao previsoka i neadekvatna prema stvarnom stanju i narastajuim potrebama u ivotu. Stvarne potrebe i sama zrelost odluivanja mlaih maloljetnika ukazuju na previsoko postavljenu dobnu granicu izmeu mlaih i starijih maloljetnika. Uporedno pravo poznaje i priznaje mnogo niu starosnu granicu izmeu ovih osoba. U mnogim drugim zemljama postavljena je nia starosna granica koja je potrebna za obavljanje pojedinih kategorija pravnih poslova. Kod poslova manje vrijednosti, veina evropskih zemalja ne postavlja nikakvu donju granicu fizikim licima za pravno valjano preduzimanje tih poslova, a to rjeenje je prihvaeno i u Porodinom zakonu Crne Gore. U njemakom pravu ograniena poslovna sposobnost se stie sa sedam godina. Uz saglasnost svog zakonskog zastupnika, maloljetnik s navrenih sedam godina moe sklapati pravne poslove samostalno, dok samostalno moe nastupati u svim poslovima kojim pribavlja iskljuivo neku pravnu korist za sebe, kao i druge poslove koji se izvravaju sredstvima koja su mu u tu svrhu data, ili su mu data na slobodno raspolaganje (deparac)75. Od ovog pravila postoji izuzetak kod jednostranih pravnih poslova, jer su oni nitavi ako ih poduzme ogranieno sposobna osoba bez dozvole zakonskog zastupnika. Prema odredbama vajcarskog prava, maloljetnik sposoban za rasuivanje moe, bez obzira na starosnu dob, samostalno sklapati dobroine pravne poslove, a uz odobrenje zakonskog zastupnika i sve ostale76 . U maarskom pravu ograniena poslovna sposobnost stie se sa dvanaest godina. Dvanaestogodinjak moe, uz saglasnost (dozvolu ili odobrenje) svog zakonskog zastupnika, poduzimati sve poslove, samostalno moe sklapati ugovore od manjeg znaaja radi zadovoljenja uobiajenih svakodnevnih potreba, kao i ugovore iz kojih pribavlja iskljuivo neku korist77. Maloljetnici do dvanaest godina poslovno su nesposobni, ali nisu nitavi poslovi poduzeti od tih lica koji su izvreni, a od malog su znaaja. Njihovo sklapanje u svakodnevnom ivotu se deava stalno i bez naroitog razmiljanja ( 18. stav 2.)78 . Grki graanski zakonik u odredbama lanova 134. i 135. ureuje da maloljetnik sa navrenih deset godina moe samostalno poduzimati poslove iz kojih za njega proizilazi iskljuivo neka korist. Prema tom zakoniku, sa etrnaest godina stie se sposobnost samostalnog raspolaganja svojom zara73 74 75 76 77 78 lan 235. stav 1 i 3. Porodinog zakona Crne Gore. lan 66. stav 1. Porodinog zakona Crne Gore, Slubeni list RCG 1/07. 104 - 113 BGB, Brgerliches Gesetzbuch lan 19. vajcarskog graanskog zakonika. 14. stav 2. Maarski graanski zakonik. Obren Stankovi / Vladimir Vodineli, Uvod u graansko pravo, Beograd 1996. god. str. 58.
51
dom i sredstvima koja su dobivena na slobodno raspolaganje, kao i sve ostale poslove, uz saglasnost zakonskog zastupnika.
3. Saglasnost volja ugovornih strana

Samo saglasnim izjavama volja ugovornih strana, moe nastati ugovor. Ovim izjavama ugovorne strane odreuju sadraj ugovora. Saglasne izjave moraju se odnositi na bitne elemente ugovora. Pored toga, izjave moraju biti punovane, odnosno one moraju biti date slobodno, bez prinude, a ne smiju biti date u zabludi ili usljed prevare. Ako zakon zahtijeva davanje izjave u odreenoj formi, one moraju biti date u toj formi (forma ad solemnitatem). Iako je opte pravilo da se pravni poslovi preduzimaju neformalno, broj pravnih poslova za koje Zakon propisuje formu kao uslov valjanosti (vanost), sve je vei79. Izjave volja koje prouzrokuju nastanak ugovora, moraju imati karakteristike pravno relevantne volje. Pravno relevantna volja podrazumijeva postojanje svijesti i namjere. Svijest ugovorne strane o izjavljenoj volji obuhvata znaaj i posljedicu sklopljenog pravnog posla. Namjera (htijenje) ugovorne strane ukazuje na njenu elju za sklapanjem upravo tog ugovora, sa svim njegovim posebnostima (animus contrahendi). Izjava volje, pored toga to je slobodna, mora biti ozbiljna i stvarna, a ne simulirana. tako, naprimjer, ako bi ugovorne strane izjavile da sklapaju ugovor o poklonu, a zapravo sklapaju ugovor o prodaji, u principu izjava o poklonu ne bi dovela do sklapanja ugovora o poklonu. Ovdje se radi o prikrivenom pravnom poslu, tako da, prama lanu 59. stav 1. ZOO CG, prividan ugovor nema uinka meu ugovornim stranama. Saglasnost volja predstavlja spoj istovjetnih izjava volja jedne i druge ugovorne strane ili vie njih, kojima one izraavaju namjeru da meu sobom zasnuju ugovorni odnos (ponuda i prihvat). Odsustvo bilo kog navedenog uslova onemoguava nastanak ugovora. Pored toga to su to bitni elementi za sklapanje ugovora, oni su istovremeno i opti uslovi za sklapanje ugovora, jer je njihovo prisustvo nuno za nastanak ugovora. Pored optih uslova, potrebno je, kada to zahtijeva zakon ili neki drugi pravni akt, za sklapanje ugovora ispuniti i neke posebne uslove koji su takoe za tu vrstu ugovora bitni elementi. Da bi jedan ugovor proizvodio pravno dejstvo, tj. da bi bio punovaan, moraju se ispuniti jo neki daljnji uslovi, kao, naprimjer, pravna i poslovna sposobnost, forma itd. Saglasnost volja predstavlja unutranju volju, skriveni psihiki fenomen i znai svijest o odreenom ovjekovom ponaanju, obuhvatajui istovremeno i namjeru da se tim ponaanjem ostvari odgovarajui eljeni cilj. Poto je ona unutranji i skriveni psihiki fenomen, volju moemo saznati tek poto ona bude manifestovana prema vani ili prema nekome drugom.
79 Npr. Zakon o notarima.
52
3. Saglasnost volja ugovornih strana
3 .1 . Uslovi kao naini ogranienja pravnog uinka ugovora

Uslov je neizvjesna i budua injenica od koje zavisi nastanak ili prestanak ugovora. Dakle, ukoliko se eli ograniiti dejstvo ugovora unoenjem uslova u njegov sadraj, mora se raditi o buduim i neizvjesnim injenicama, a koje e nastupiti nakon sklapanja konkretnog ugovora. Ugovor sklopljen pod uslovom je pravni posao koji je valjano sklopljen, ali da li e nastupiti ili prestati pravni uinci tog ugovora, zavisi od nastupanja uslova odreenog u samome ugovoru. Odloni uslov je onaj od ijeg nastupanja zavisi nastanak pravnog uinka ugovora, a raskidni uslov je onaj od ijeg nastupanja zavisi prestanak pravnog uinka ugovora. Odloni uslov postoji, naprimjer, kad jedna ugovorna strana drugoj poklanja neku stvar pod uslovom da ta druga ugovorna strana neto uini (kao npr. diplomira na odreenom fakultetu), to znai da pravni posao postoji, ali ne proizvodi jo uvijek pravne uinke. Veoma esto e se dogaati u notarskoj praksi, da stranke imaju interes da odmah zakljue ugovor, uz preuzimanje obaveze da u odreenom roku notaru dostave potrebna odobrenja, naprimjer, punomoje, odobrenje organa starateljstva i sl. U ovakvim sluajevima notar je duan voditi rauna i unijeti u akt ko e, o ijem troku i u kojem roku pribaviti i notaru dostaviti odobrenje. Nadalje, notar je duan upozoriti stranke da takav pravni posao ne proizvodi pravno dejstvo dok mu se ne dostavi pravno valjano odobrenje i ne smije izdavati otpravke i prepise sve dok mu se takvo odobrenje ne dostavi. Notar e poduiti i upozoriti stranke da ne vre inidbe iz ugovora do ispunjenja odlonog uslova. Raskidni uslov egzistira, recimo, u sluaju kada bi se u sadraj ugovora unijela injenica da e ugovor prestati proizvoditi pravne uinke ako se neto desi ili ne desi, kao, naprimjer, kada bi neko trebao vratiti poklonjenu stvar ako do odreenog roka ne okona kolovanje. U ovom sluaju pravni posao je nastao i proizveo pravne uinke, ali ako se raskidni uslov ispuni, prestaje pravno dejstvo tog pravnog posla, odnosno ranije sklopljeni pravni posao se raskida. Dakle, kod odlonog (suspenzivnog) uslova, ako se on ostvari, smatra se da ugovor proizvodi pravne uinke od vremena kada je sklopljen taj pravni posao. Ako se odloni uslov ne ostvari, smatra se da ugovor nije ni nastao, pa tako ne proizvodi nikakve pravne uinke. Kod raskidnog (rezolutivnog) uslova data je situacija da njegovim nastupanjem, ugovor prestaje automatski, tako da se ne zahtijeva nikakva posebna radnja ugovorne strane. Uslovi koji su protivni Ustavu, prinudnim propisima i moralu drutva, bilo da su odloni ili raskidni, smatraju se nedoputenim. U ovim sluajevima ugovor e se smatrati nitavim. Postavljene injenice, kao uslovi koji se ne mogu ostvariti (realizovati), bilo iz nekih faktikih, bilo iz pravnih razloga, smatraju se nedoputenim uslovima. U sluaju nemogueg odlonog uslova, ugovor je nitav, a ako je postavljen nemogui raskidni uslov, smatra se da takav uslov i ne postoji, odnosno smatrae se kao da nije ni naveden.
53
3 .2 . Rokovi kao naini ogranienja pravnog uinka ugovora

Pored uslova kao sredstva ogranienja postizanja pravnog uinka, odreivanjem rokova takoe se mogu ograniiti odreeni uinci sklopljenog pravnog posla. Odreeni protek vremena ili odreeni trenutak u vremenu za koji se vee poetak dejstva ili prestanak dejstva pravnog posla, nazivamo odreivanjem roka. U vezi s tim, moe se istai da je rok budua izvjesna injenica za koju ve znamo da e se sa sigurnou desiti. Rokovi se takoe dijele na odlone i raskidne. Odloni rok je onaj rok od ijeg nastupanja zavisi poetak pravnog dejstva (uinka) sklopljenog pravnog posla. tako, naprimjer, ako se ugovor o zakupu sklopi u maju i u njemu odredi da e se dati poslovna prostorija u zakup od 1. avgusta te godine, to znai da smo u ovaj ugovor unijeli jedan odloni rok pravnog uinka sklopljenog ugovora. Raskidni rok je onaj rok za ije nastupanje se vee prestanak pravnih uinaka sklopljenog ugovora. tako, naprimjer., ako se u ugovoru o posluzi odredi da se data stvar vrati 1. jula naredne godine, to znai da smo u ugovor unijeli jedan raskidni rok, ijim nastupanjem prestaju pravni uinci tog ugovora. Postoje takoe rokovi koji su odreeni zakonom i koje ugovorne strane ne mogu mijenjati svojim izjavama volje. Ove rokove nazivamo strogim rokovima, to su, naprimjer, prekluzivni i zastarni rokovi. Ukoliko ugovorne strane ne odrede nita u vezi sa rokovima za konkretni sluaj, onda se uzimaju kao pravno relevantni dispozitivni rokovi, koji su odreeni zakonom, odnosno pravnim normama. Naprimjer, ukoliko ugovorne strane nisu nita odredile u vezi s rokom oko povrata novca datog u zajam, tada e vaiti dispozitivne odredbe iz zakona. Rokovi se mogu odrediti danima na nain da pone tei prvog narednog dana nakon dogaaja od kojeg se rauna. Ako je odreeno da ugovor stupa na snagu istekom deset dana od dana sklapanja ugovora, rok poinje tei prvog dana nakon sklapanja pravnog posla, a dan na koji je sklopljen se ne rauna. Ako je rok odreen mjesecima i godinama, zavrava se onog dana koji se poklapa sa danom od kojeg je poeo tei. tako, naprimjer, rok od pet mjeseci koji je poeo tei 5. aprila, zavrava se 5. avgusta, a ako ne postoji dan po kojem bi odgovarao danu po datumu kada je poeo, zavrava se posljednjeg dana u mjesecu. Naprimjer, rok od dva mjeseca koji je poeo tei 31. decembra, zavrava se 29. ili 28 februara naredne godine, jer taj mjesec ima manje od 30 dana. U sluaju kada posljednji dan roka pada u odreeni dan kada se ne radi (npr. nedjelja ili praznik), tada se posljednji dan roka produava na prvi naredni radni dan. Rok moe takoe biti odreen i terminima: poetkom, sredinom ili krajem mjeseca. Poetkom mjeseca se smatra prvi dan u mjesecu, sredina mjeseca je petnaesti dan u mjesecu, a kraj mjeseca je posljednji dan u mjesecu.
4. Forma pravnih poslova

Istorijski posmatrano, obligaciono pravo je najprije poznavalo formalne izjave volje, koje su imale sakralni karakter. Forma je u najstarijim pravnim ureenjima imala odlu54
ujuu ulogu, stoga se moe rei da su zakonodavstva tih ureenja bila formalistika80. Prema Zakonu o obligacionim odnosima CG, volja se moe izraziti rijeima, uobiajenim znacima ili drugim ponaanjem iz kojeg se sa sigurnou moe zakljuiti o njenom postojanju81. Dakle, volja se moe izraziti usmeno, pisano, konkludentnim radnjama, a ponekada i utnjom, to znai da se na zakon opredijelio za neformalnost ugovora82 . Ipak, nije rijedak sluaj da zakon za nastanak pojedine vrste ugovora zahtijeva i pisanu formu pod prijetnjom nitavosti83. tako, naprimjer, za pojedinu vrstu pravnih poslova, s obzirom na sadrinu i znaaj, propisuje se posebna forma, odnosno poseban nain sklapanja pravnih poslova84 . Posebna forma pojedinih pravnih poslova (punomoje, jemstvo, bankovna garancija itd.) zahtijeva se samo u onim sluajevima ako se za ugovor ili neki drugi pravni posao za ije se sklapanje, odnosno poduzimanje, zahtijeva odreena zakonom propisana forma85. takvo miljenje proizlazi i iz stava sudske prakse: Bankarska garancija mora bit izdata u pisanom obliku, pa slijedom toga i punomo za izdavanje garancije, a uz to punomoje mora biti specijalno (mora sadravati ovlaenje za izdavanje garancije). Lice koje je potpisalo garanciju bez takvog specijalnog pisanog punomoja, ne moe se smatrati punomonikom86 . U takvom sluaju dotino punomoje mora biti izdato u toj (propisanoj) formi, a to se zove paritet forme. Zakonom o obligacionim odnosima propisano je na vie mjesta koji ugovori moraju biti sklopljeni u pisanoj formi, kao npr.: ugovor o graenju (stav 2. lan 699.), ugovor o licenci (lan 779.), ugovor o trgovinskom zastupanju (lan 884.), ugovor o osiguranju (stav 1. lan 998.), ugovor o jemstvu (lan 1101.) itd. U svim navedenim sluajevima neophodno je postojanje pisane forme za valjano sklapanje ugovora. Znaaj stvarnih prava na nepokretnosti, kao predmeta ugovornih odnosa, prepoznat i je u optem dijelu Zakona o obligacionim odnosima Crne Gore. tako je, naprimjer, u lanu 61. propisano Ugovor na osnovu kojeg se prenosi pravo svojine na nepokretnosti ili se ustanovljava neko drugo stvarno pravo na nepokretnosti, mora biti zakljuen u pisanoj formi i ovjeren u skladu sa propisima. Dakle, pored pisane forme ZOO upuuje na dodatnu formu u drugom propisu, to za konkretni sluaj znai primjenu forme iz lana 51. stav 1. ta. 6. Zakona o notarima Crne Gore.
4 .1 . Vrste forme
U daljem tekstu e se pokuati urediti oblici forme u uporednom pravu i to prema strogoi ureenja forme, tako da se u najznaajnijem dijelu mogu razlikovati sljedee navedene vrste forme. tako, naprimjer, postoji zakonom propisana forma, koja moe biti:
80 81 82 83 84
Abedin Biki, Obligaciono pravo, Univerzitetska knjiga Sarajevo 2004. godine, str. 100. Vidi lan 21. ZOO CG. lan 60. stav 1. ZOO CG. Slobodan Perovi, Obligaciono pravo, Knjiga prva, Beograd 1980. god, str. 733. lan 51 Zakona o notarima Crne Gore. lan 73. Zakona o notarima (Slubene novine F BiH, br 45/2002), lan 68. Zakona o notarima (Slubeni glasnik RS, br. 86/2004). 85 lan 86. ZOO CG. 86 VtS RH, P. 864/94, od 29.03.1994. - Praxis 2 - 28.
55
tano odreene izjave volje moraju biti date pred za to nadleno odreenim organom (npr. prema njemakom pravu, preputanje svojine ili clausula intabulandi 925. Abs. 1. BGBa, ili sklapanje braka 1310. Abs. 1. BGBa); notarski obraene isprave notarski zapisi, (npr. ugovori o prenosu svojine nad nepokretnostima 311. b Abs. 1. BGBa, prodaja firmi ili dijelova firmi, obeanje poklona prema 518. Abs. 1. BGBa itd.); ovjera od strane sudije, kao to su nasljednopravni ugovori koji se jo uvijek u pozitivnom zakonodavstvu Republike Srbije ovjeravaju od strane, npr. ugovor o doivotnom izdravanju, ugovor o raspolaganju imovinom za ivota itd.; javno ovjerena isprava, dakle pisana privatna isprava za ovjeravanje potpisa uesnika u pravnom poslu, nastaje utvrivanjem njihovog identiteta na osnovu putnih/linih isprava, uz ovjeravajuu zabiljebu na ispravi o potvrenju da su navedene osobe po imenu i prezimenu dale gore navedene izjave, tj. da su identine; pisana forma koja se zahtijeva Zakonom, npr. ugovor o graenju, ugovor o jemstvu, kao i postojanje odreenih dodatnih okolnosti, naprimjer, kod pojedinih ugovora o zatiti potroaa; ovdje se radi o pisanoj ispravi koja je svojeruno potpisana ili elektronski signirana (ne moe biti elektronski signirana isprava kod ugovora o potroakom kreditu 492. Abs. 1. S. 2. BGBa); svojeruno sastavljen testament, koji mora biti svojeruno napisan i potpisan 2247, Abs. 1. BGBa, to znai da se zahtijeva vie nego kod pisane forme, jer se trai da bude svojeruno sastavljen i potpisan, a kod pisane forme potrebni su samo potpisi stranaka. Ne zahtijeva se, kao kod pisane forme, da se potpie iskljuivo imenom i prezimenom, dovoljno je da se naznai, naprimjer, tvoj stric. Ipak, ovo se ne savjetuje u pravnoj praksi, jer mogu nastati drugi problemi (recimo kod vie strieva i sinovaca), koji oteavaju utvrivanje pravog identiteta pogoenih lica. Ovo su bile najznaajnije zakonom propisane vrste formi. Kada se ugovorne strane sporazumiju da posebna forma bude uslov pravovaljanosti njihovog ugovora (lan 63. stav 1. ZOO CG), one mogu izabrati jednu gore navedenu vrstu forme ili mogu odrediti neku novu formu koju te stranke ele. Ovo nije rijedak sluaj, jer stranke vrlo esto ugovaraju da se njihova volja prenese preko nekog glasnika ili preporuenom potom. tako, naprimjer, moe biti odreeno da se ugovor o stanovanju otkae izjavom u pisanom obliku ili pismom poslatim preporuenom potom87. Iako u privatnom pravu u pravilu, kao posljedica prihvaenog naela privatne autonomije, vlada slobodna forma, ipak postoji niz zakonskih obavezujuih odredbi o formama koje se moraju primjenjivati. Dakle, naelno je usvojen princip da se dunik moe obavezati na ispunjenje neke obaveze bez pridravanja odreene forme. Razliiti oblici forme za pravne poslove predvieni su u Zakonu o obligacionim odnosima, kao i u drugim zakonima. Pored navedenog, same ugovorne strane mogu se sporazumjeti da posebna forma bude uslov punovanosti njihovog pravnog posla, to je ve ranije ista87 Jrgen Plate; Das gesamte examensrelevante Zivilrecht, Springer-Lehrbuch, Hamburg 2008. godine, str. 334. i 335.
56
knuto88 . Posebne odredbe o formi nalaze se i u drugim zakonima89, a nepotivanje zahtijevane forme povlai nitavost pravnog posla, tj. on ne proizvodi pravno dejstvo. Najvaniji izuzetak od pravila da su pravni poslovi neformalni su poslovi otuenja ili sticanja svojine i drugih stvarnih prava na nepokretnostima (o emu e detaljnije biti rijei kasnije).
4 .2 . Funkcija zakonskog odreivanja forme

Zakonske odredbe o obavezujuoj formi slue u principu za ostvarivanje tri razliite funkcije (svrhe, cilja). Obaveza zahtijevane forme pojedinih notarski obraenih pravnih poslova sadri istovremeno sve tri funkcije koje se postiu takvim opredjeljenjem.
4 .2 .1 . Zatita od brzopletog donoenja odluke

U mnogim sluajevima zakonsko odreivanje forme slui zatiti od donoenja odluka na brzinu, bez posebnog razmiljanja o pravnim posljedicama izjavljene volje. Ko eli sklopiti odreeni pravni posao, morao bi biti svjestan u ta se uputa i koje pravne posljedice proizilaze iz toga, jer esto je to povezano s odreenim rizicima, a najee sa ekonomskim rizicima. Prema ZOO CG, odreeno je da ugovor o jemstvu obavezuje jemca samo ako je izjavu volje o jemenju uinio u pisanoj formi90. Dakle, bez pridravanja zahtijevane forme, nema ni obavezujueg pravnog posla. Za pojedine pravne poslove zahtijeva se i stroa forma nego to je pisana, npr. posebna ovjera kod nadlenih organa (notarska ovjera) ili poseban postupak u fazi sklapanja pravnog posla (notarski zapis pojedinih pravnih poslova). Vrlo esto se kroz zahtijevanu formu propisuje i poseban tok postupka koji ima strogi karakter, naprimjer, pred tano odreenim dravnim organom, odnosno ovlaenim licem, kao, naprimjer, notarom, obaveza itanja isprave i pojanjenje izjavljenog u toj ispravi. Nesporno je da zakonodavac za posebno vane pravne poslove propisuje strogo obavezujuu formu, sa odreivanjem posebnog postupka, naprimjer, kod doivotnog izdravanja, raspolaganja imovinom za ivota itd. Iz do sada izloenog, moe se zakljuiti da obaveza pojanjenja, odnosno davanja informacija o znaaju i pravnim posljedicama izjavljene volje u graanskom pravu ima za svrhu, pored dokazne snage (ugovor o obeanju poklona) takve forme, i dodatnu, a to je informisanje, odnosno upozorenje kakve pravne posljedice nastupaju za onu osobu koja daje izjavu volje u tom obliku. Broj pravnih poslova sa strogo propisanom formom je mali, ali je znaaj ovih poslova, ne samo za uesnike nego i za zajednicu, ogroman, te zbog toga zakonodavac za te pravne poslove propisuje posebnu formu.
88 lan 63. stav 1 ZOO CG. lan 69. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima (Slubeni list SFRJ br. 29/78.) 89 Zakon o nasljeivanju, Zakon notarima i mnogi dr. 90 lan 1101. ZOO CG.
57
4 .2 .2 . Jasno, precizno i detaljno oblikovanje pravnog posla

Odreene odredbe o formi imaju funkciju postizanja preciznosti i nedvosmislenosti izjavljene volje koja dovodi do sklapanja pravnog posla. Ovo posebno vai za odredbe kojima se zahtijeva notarski zapis isprava, kao to je to, naprimjer, sluaj obeanja poklona91. Ovom odredbom se postie, pored zatite poklonodavca od brzopletosti, i jedna prema vani manifestovana dokumentacija ozbiljnosti uinjenog obeanja. Potreba o pouavanju stranke koja preuzima obavezu uinjenom izjavom volje, ne koristi samo njoj nego i drugoj strani, odnosno treim zainteresovanim osobama. U ovakvim situacijama moraju postojati struno osposobljene osobe koje ne tite interese samo jedne strane nego slue postizanju sveobuhvatne pravne sigurnosti. Kroz ovaj vid forme obezbjeuje se nastanak jasne izjave volje, pouka izjavitelju o pravnom dejstvu izjavljene volje, precizno osiguranje stvarne sadrine nastale isprave i dokazna snaga o tome ko je u koje vrijeme kakvu izjavu uinio.
4 .2 .3 . Javni interesi
Kao jedan od razloga, a i svrha odreivanja oblika (vrste) forme potrebne za sklapanje pravnih poslova, sastoji se i u zatiti javnog interesa. Najbolji primjer postizanja ove funkcije zatite javnog interesa pokazuje se kod prometa nepokretnosti(nekretnina) u jednoj zajednici. Gotovo sve razvijene zemlje daju poseban akcenat uspostavi javnih registara (nekretnina, privrednih subjekata, evidenciji obezbjeenja itd.). tako, naprimjer, u Njemakoj, Bosni i Hercegovini i dr. ako se radi o sticanju prava svojine na nepokretnostima putem pravnog posla, taj pravni posao se mora sklopiti u formi notarski obraene isprave92 . Sve radnje koje se poduzimaju prema katastru nepokretnosti, u Njemakoj moraju biti u formi notarski obraene isprave, to je posebno izraeno kod uspostave hipoteke za obezbjeenje odreenog potraivanja (vidi 1154. BGB). Slino je i kod strogih formi nasljednog prava, jer se na ovaj nain ele izbjei nejasnoe, a ija razjanjenja ne bi bilo mogue preduzeti zbog ve nastale smrti ostavitelja. Znaajno mjesto zauzimaju i pravni poslovi obeanja poklona, kao i ureenje imovinskih odnosa izmeu branih drugova. Ovakva ili slina rjeenja u pogledu forme sadri i pozitivno pravo Crne Gore.
5. Pravne posljedice nepotivanja zakonskih odredbi o formi

Zakonska odreenja o formi su obavezujua. Nepridravanje odredbi o obavezujuoj formi dovodi do nitavosti pravnog posla (vidi lan 64. ZOO)93. U pravnoj doktrini o ovome postoje oprena miljenja i kontraverzne diskusije. Postavlja se pitanje:
91 518. Abs. 1. Brgerliches Gesetzbuch in Deutschland (BGB) 92 311. b BGB; 925. Abs. 1. S. 1. BGB; lan 73 Zakona o notarima F BiH. 93 takoe 125. S. 1 BGB.
58
6. Razlozi za propisivanje notarske forme
da li u pojedinanim sluajevima moe doi do korekture nitavosti pravnog posla prouzrokovane nedostatkom forme? Ugovor koji nije sklopljen u propisanoj formi nema pravno dejstvo ukoliko iz cilja propisa kojim je odreena forma ne proizilazi to drugo94 . U sluajevima gdje se radi o prometu nepokretnosti, obeanju poklona i dr. navedenim pravnim poslovima, sada nema dileme, jer je Zakonom o notarima CG izriito propisano da ovakvi ugovori moraju biti sklopljeni u formi notarskog zapisa. Dakle, notarska obrada kod ovih pravnih poslova zahtijeva da se notarski obrade ne samo izjave o bitnim elementima essentalia negotii ugovora nego i sporedne odredbe, bez kojih ugovorne strane ne bi sklopile taj pravni posao. Kako smo ve ranije vidjeli, jako je interesantna i konstelacija povezanosti ovdje tano odreenih formalnih pravnih poslova sa drugim pravnim poslovima koji su slobodni od forme ili je za njih Zakonom odreena druga forma. U svakom sluaju, ukoliko su oni toliko povezani da se moraju posmatrati kao jedna povezana cjelina, tj. da oni nastaju i prestaju samo zajedno, onda se pravni poslovi koji su slobodni od forme, moraju sklapati u zahtijevanoj formi. Kao ilustrativan primjer ovome, mogu posluiti i rjeenja postavljena za predugovor i punomoje (lanu 40. stav 2. i lan 86. ZOO CG) tako da forma glavnog ugovora vai i za predugovor ako je propisana forma uslov punovanosti ugovora, a takoe forma propisana zakonom za neki ugovor vai i za punomoje za zakljuenje tog ugovora. Veoma esto se previde i situacije u kojima dolazi do naknadne izmjene ili dopune sklopljenog ugovora, iako je to propisano u Zakonu95.

Zakonodavac se u pojedinim sluajevima opredjeljuje za pridravanje odreene forme prilikom sklapanja tano odreenog pravnog posla, jer u suprotnom, takvi pravni poslovi su nevaei. U pojedinim sluajevima zakonodavac odreuje razliite oblike forme koja je potrebna za punovanost pravnog posla. Nekada je to samo pisana forma, drugi put je potrebna sudska ovjera ili pak notarski zapis. Materijalno pravo se egzaktno opredjeljuje za odreenu formu. Kad se zahtijeva notarski zapis, i same dunosti postupanja notara su zakonski odreene. Dakle, ono to zakonodavac postavlja kod odreivanja forme, stoji u korelaciji sa odreivanjem dunosti (zadataka) i ponaanja notara (postupaka). Kako je to prethodno ve istaknuto, u pojedinim sluajevima nepridravanje zakonski odreene forme povlai nitavost pravnog posla kao pravnu posljedicu. Nekada Zakon dozvoljava osnaivanje pravnog posla, iako postoje nedostaci forme, i to kroz ispunjenje, u cijelosti ili pretenom dijelu, obaveza koje iz njega nastaju96 .
94 lan 64. stav 1. ZOO CG. U Njemakoj ova diskusija se odnosi na dva 125. i 242., te se pokuava ovo obrazloiti kroz konvalidaciju pravnog posla (nadomjetaj forme) na osnovi uspostave poslovnih obiaja u pravnom prometu. 95 lan 60. stav. 2. ZOO CG: Zahtjevi zakona da ugovor bude sklopljen u odreenoj formi vai i za sve kasnije izmjene ili dopune. 96 lan 64. stav 1. i lan 68. ZOO CG. 311. b Abs. 1. S. 2.; 518. Abs. 2. ; 766. S. 3. BGB.
59
Za pojedine vrste ugovora sam Zakon o obligacionim odnosima zahtijeva odreenu formu. Formalni ugovori su oni za koje se trai da izjava volje bude data u tano odreenoj formi, kao, naprimjer, pisanoj, pred svjedocima, pred odreenim dravnim organima itd., o emu je prethodno bilo vie govora. Nepotivanjem zahtijevane forme, trebale bi nastupiti odreene pravne posljedice. U vezi s ovim, postavlja se pitanje: da li pisani ugovor o otuenju nepokretnosti, ukoliko je realizovan u cjelini ili pretenom dijelu, proizvodi pravna dejstva? Shvatanje da naknadno osnaenje, odnosno konvalidacija ugovora o prometu nepokretnosti, zbog nedostatka propisane forme, ne izaziva nikakve nedoumice oko toga je li ugovor punovaan ili nije, u najmanju ruku je diskutabilno. Pored tvrdnji u teoriji da je u takvim sluajevima ugovor pravno valjan97, ipak postoje odreene nedoumice i u samoj sudskoj praksi98 . Punovaan je ugovor o prodaji nepokretnosti u formi priznanice u kojoj su oznaeni cijena i prodata nekretnina99. Pogreno je ovdje smatrati da ugovor vai, mada nije zakljuen u zahtijevanoj formi, iako su ugovorne strane izvrile, u cijelosti ili u pretenom dijelu, obaveze koje iz njega nastaju100. Ova odredba ima i dodatak koji kae:.. osim ako iz cilja zbog kojeg je forma propisana oito ne proizilazi to drugo. Pisana forma koju Zakon najee zahtijeva moe imati razne oblike. Kada uesnici pravnog posla u pisanom obliku sastave ugovor i samo ga potpiu, radi se o obinoj pisanoj formi. Sastavljanje pisanog ugovora od strane uesnika pravnog posla, uz obavezu ovjeravanja od strane dravnog organa, suda ili notara, predstavlja formu javne isprave, ali samo u dijelu ovjere potpisa. U sluaju kada ispravu sastavi dravni organ ili ovlateno lice, naprimjer, notar, radi se o jo strooj zahtijevanoj formi, jer Zakon propisuje odreena pravila koja se moraju potovati prilikom postupka sastavljanja isprave. takva isprava ima punu dokaznu snagu javne isprave, a to znai da se njome garantuje ne samo tanost ovjere potpisa ve i sama sadrina pravnog posla. Ipak, u veini sluajeva sudska praksa uslovljavala je punovanost ugovora o prometu nepokretnosti sudskom ovjerom. Ovakvo rjeenje onemoguava konvalidaciju ugovora i u takvim okolnostima se primjenjuju pravila o restituciji. Mislimo da je ovakav stav sudske prakse ispravan i prihvatljiv: Forma ugovora na osnovu koga se prenosi pravo koritenja ili pravo svojine nad nepokretnostima (lan 10. Zakona o prometu nepokretnosti), propisana je, prije svega, radi zatite drutvenih interesa. Provoenje u ivot propisa zahtijeva efikasnu drutvenu kontrolu prometa nepokretnosti, zbog ega je u
97 Igor Vukojevi, Pravni ivot, Beograd 2002. godine, Konvalidacija pismenog ugovora kome nedostaje ovjera od strane suda, str. 635. 98 Naelni stavovi i zakljuci Saveznog suda, republikih i pokrajinskih vrhovnih sudova i Vrhovnog vojnog suda, Beograd 27.12.1989. god. Kada sud na osnovu lana 4 stava 4 Zakona o prometu nepokretnosti prizna pravno dejstvo ugovoru o prenosu prava na nepokretnostima izmeu nosilaca prava svojine koji je sklopljen u pismenom obliku, a na kome potpisi ugovaraa nisu ovjereni pred sudom, pravno dejstvo ovakvog ugovora nastaje momentom sklapanja. Odluka Vrhovnog suda Srbije, Rev. 6893/98 od 24.06.1999. god. tomislav Krsmanovi, Stvarno pravo i promet nepokretnosti, Beograd 2001. god. str. 254. Sud moe priznati pravno dejstvo ugovora o prenosu prava na nepokretnosti koji je zakljuen u pismenom obliku, na kome potpisi nisu ovjereni kod suda, pod uslovom da je ugovor ispunjen u cjelini ili pretenom dijelu. 99 Odluka Vrhovnog suda BiH, Rev. 365/89 od 19.10.1989. god., Bilten sudske prakse Vrhovnog suda BiH, br. 4, 1989. godine. 100 lan 68. ZOO CG Kad je izvren ugovor kojem nedostaje forma.
60
lanu 10. ovjera potpisa ugovaraa kod suda bitan elemenat ugovora, bez kojeg ugovor ne proizvodi pravna dejstva. Stoga se ugovor koji nije ovjeren kod suda, ne moe voljom ugovaraa osnaiti (konvalidirati), pa se tako ni izvrenjem ugovora ne utie na njegovu punovanost101. Smatramo da se, do poetka primjene Zakona o notarima u Crnoj Gori, prenos prava svojine nad nepokretnostima moe vriti samo na osnovu sudski ovjerenog ugovora, koji je priloen uz zahtjev za uknjibu. Svrha forme je u obezbjeenju dokaza o postojanju pravnog posla i njegovoj sadrini, zatiti volje od nepoeljnih drugih uticaja, spreavanju donoenja odluka na brzinu i nedovoljno promiljenih odluka. Sve to omoguuje da uesnici u pravnom poslu svoju volju jasnije i preciznije izraze, a javnim vlastima obezbjeuje laki uvid u pravni promet i ekonomske tokove102 . Stoga, smatramo da tvrdnje pojedinih autora103 da razne ovjere, formalnosti publiciteta104 , taksativna nabrajanja i sl. dovode do raskoraka izmeu ivotnog i formalno pravnog akta, nisu osnovane. Javna isprava i naelo publiciteta slue sigurnosti pravnog prometa, upisu stvarnih prava u katastar nepokretnosti, javnom povjerenju, koje je u interesu svih graana, a posebno savjesnim treim, koji imaju konkretan pravni interes. U sudskoj praksi je u pojedinim sluajevima zauzet stav da kad potpisi ugovaraa na ugovoru o kupoprodaji nepokretnosti nisu ovjereni kod suda, onda takav ugovor ne sadri bitan konstutivan elemenat, ije odsustvo ini ugovor nevaeim105. U ovom radu se svakako ne zaboravljaju zakonske mogunosti konvalidacije ili osnaenja ugovora ispunjenjem. Uzmimo za primjer stanje sa ugovorom o obeanju poklana, ija realizacija se oekuje u nekom buduem periodu. Ukoliko se radi o stvari koja se eli pokloniti, onda ovakvo obeanje poklona mora uslijediti u zahtijevanoj formi, tj. notarskom zapisu. Ali, ako se radi o obeanju neke pokretne stvari, tada dolazi do osnaenja ili konvalidacije ugovora samom predajom stvari106 . to nije sluaj kod obeanja poklona nepokretne stvari jer se svojina na nepokretnosti na osnovu pravnog posla stie upisom u javni registar. Posebna situacija je kod ugovora o jemstvu (lan 1101. ZOO), gdje takoe ispunjenjem preuzete obaveze, dolazi do osnaivanja ugovora, kada jemac ispuni preuzetu obavezu iz ugovora o jemstvu, iako je postojanje obavezne forme Zakonom propisano. Ali, same ove sluajeve ne smijemo ni u kom smislu dovesti u relaciju, odnosno na nivo postojanja opteg principa za osnaivanje sadrine ugovora kako bi se ispunjenjem izlijeio nedostatak forme, tj. konvalidirao pravni posao107.
101 Odluka Vrhovnog suda Srbije, Rev. 212/77, Zbirka sudskih odluka iz oblasti graanskog prava (1973.1986.) Beograd, 1986. god. str. 140. 102 Obren Stankovi / Vladimir Vodineli, Uvod u graansko pravo, Beograd 1996. god. str. 165. 103 Slobodan Perovi, Filozofsko pravne rasprave, Beograd 1995. god. str. 392. 104 Formalnost publiciteta nisu oblici ispoljavanja volje ve mjere koje imaju za cilj da zatite trea savjesna lica koja mogu imati neki pravni interes. tako, npr., ugovor koji ima za predmet nepokretnost punovaan je i proizvodi pravna dejstva, iako nisu izvrene formalnosti publiciteta, tj. upis u katastar nepokretnosti. Formalnosti nisu uopte potrebne za nastanak ugovora, S. Perovi, Obligaciono pravo, Beograd 1980. god. str. 341. Fn. navedena prema Igor Vujovi, nav. djelo, str. 637. 105 Odluka Vrhovnog suda Srbije, Rev. 1602/79, Mladen Kosovac, Ugovorni odnosi kroz sudsku praksu, Beograd 1991. god. str. 45. 106 518. Abs. 2. BGB-a. 107 Jrgen Plate; Das gesamte examensrelevante Zivilrecht, Springer-Lehrbuch, Hamburg 2008. godine, str. 334. i 335.
61
Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava na nepokretnostima
Stvarno pravo u objektivnom smislu je skup svih pravnih pravila kojima se ureuju odnosi meu pravnim subjektima a povodom stvari, dok se ovlatenja koja pravnim subjektima priznaju norme objektivnog prava u odnosima u pogledu stvari definiu kao stvarno pravo u subjektivnom smislu. Stvarna prava se odreuju zakonom, pa je tako u svako pravnom sistemu odreen taan broj stvarnih prava (numerus clausus)108 . Zakon o svojinsko-pravnim odnosima Crne Gore uredio je pravo svojine i druga stvarna prava, te s tim u vezi propisao je sledea stvarna prava: pravo svojine, pravo slubenosti i zalono pravo. Subjekti stvarnih prava su fizika i pravna lica, a objekti stvarnih prava su pojedinano odreene pokretne i nepokretne stvari109. Predmet naeg razmatranja u ovom dijelu rada jesu pravni poslovi koji za predmet imaju prenos ili sticanje svojine i drugih stvarnih prava na nepokretnim stvarima (nepokretnostima). Za takve pravne poslove propisana je obavezna forma notarskog zapisa, ili sa njim izjednaenog, zapisa o potvrdi privatne isprave110. ta se smatra nepokretnostima, regulisano je u lanu 19. stav 3. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG i lanu 2. Zakona o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti CG. to su: zemljite (poljoprivredno, graevinsko, umsko i ostalo), zgrade i drugi objekti koji su sa zemljitem trajno spojeni (poslovni, stambeni, stambeno-poslovni, ekonomski i drugi objekti; posebni dijelovi objekata i drugi nadzemni i podzemni objekti). Za prenos ili sticanje stvarnih prava na nepokretnostima veoma vano je poznavati materijalnopravne odredbe o pravu svojine, susvojini, etanoj svojini, zajednikoj svojini, kao i o sluajevima kada se drava pojavljuje kao imalac svojine. Stvarna prava na nepokretnostima su: pravo svojine kao najpotpunija vlast na stvari, ostala stvarna prava na stvari na kojoj postoji pravo svojine - pravo slubenosti, pravo zaloge i fiducijarna svojina111. Pravo slubenosti i pravo zaloge nazivaju se stvarna prava na tuim stvarima. Sadraj stvarnih prava na tuim stvarima ine prava ovlatenja da se stvar (nepokretnost) u tuoj svojini upotrebljava na odreeni nain ili se, pak, ta prava sastoje u ograniavanju vlasnika u pogledu vrenja svojinskih ovlaenja.
108 Martin Vedri/ Petar Klari, Graansko pravo Opi dio, stvarno, obvezno i nasljedno pravo, Drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Zagreb Narodne novine, 1996 godine, str. 155 do 158. 109 lan 2 i 3. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG. 110 Zakon o notarima CG lan 51. stav 1. ta. 6. 111 lan 6. i 11. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.
62
1. Ugovor o prodaji
Subjekti stvarnih prava mogu biti fizika i pravna lica. Za sva stvarna prava generalno moemo rei da je osnov sticanja zakon, odluka dravnog organa, pravni posao ili nasljeivanje. Pravo svojine stie se nasljeivanjem u trenutku otvaranja nasljea, tj. momentom smrti ostavioca112 . Kod sticanja prava svojine i drugih stvarnih prava na nepokretnostima pravni posao je samo osnov za sticanje tih prava, dok se ona stiu upisom u katastar nepokretnosti113. U zakonodavstvu Crne Gore prihvaeno je naelo konstitutivnosti upisa u pogledu sticanja prava svojine i drugih stvarnih prava na nepokretnostima. Dakle, za sticanje prava svojine i drugih stvarnih prava na nepokretnostima na osnovu pravnog posla potrebno je da su ispunjena tri uslova: valjan pravni osnov (punovaan pravni posao, iustus titulus), valjana saglasnost knjinog prethodnika (clausula intabulandi) i upis u katastar nepokretnosti (modus acquirendi). Pravni osnov ili instrument ovog prenosa ili sticanja prava je najee ugovor. Da bi ugovor bio valjan u prometu nepokretnosti, neophodno je da on bude sainjen u odgovarajuoj formi. Kod nas je to notarski zapis ili zapis o potvrdi privatne isprave. Pravni poslovi na osnovu kojih se prenosi ili stie pravo svojine ili druga stvarna prava na nepokretnostima su: ugovor o prodaji, ugovor o razmjeni, ugovor o diobi, ugovor o poklonu, ugovor o zasnivanju slubenosti, ugovor o hipoteci, zalona izjava, ugovor o fiducijarnom prenosu prava svojine, ugovor o doivotnom izdravanju, ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za ivota itd. Zajedniko za sve ove pravne poslove, kada za predmet imaju nepokretnosti, jeste da su usmjereni na prenos odnosno sticanje stvarnih prava i njihov upis u katastar nepokretnosti, tako da e se ira objanjenja dati kod ugovora o prodaji i ostalih vrsta pravnih poslova.
1. Ugovor o prodaji
Pravo svojine se moe stei po samome zakonu (dosjelou/odrajem, priratajem, graenjem na tuem zemljitu, nasljeivanjem itd.), na osnovu pravnog posla, najee ugovora (kupoprodaja, razmjena, poklon, itd.), kao i na osnovu odluka suda i dravnih organa (npr. pravosnano rjeenje o eksproprijaciji, rjeenje o povraaju oduzetog zemljita, sudska presuda itd.). Ugovorom o prodaji obavezuje se prodavac da stvar koju prodaje preda kupcu tako da kupac stekne pravo raspolaganja odnosno pravo svojine, a kupac se obavezuje da prodavcu plati cijenu. Ugovor o prodaji je najei pravni posao kojim se obavlja pravni promet. Bitni elementi ugovora o prodaji su po prirodi posla predmet (stvar) i cijena. Zakon o obligacionim odnosima nije utvrdio definiciju stvari nego je samo odredio predmet ugovorne obaveze koja se moe sastojati u davanju, injenju, neinjenju ili trpljenju. Dejstvom ugovora nastaju pravne posljedice koje on proizvodi. Posljedice mogu
112 lan 91. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG. 113 lan 84., lan 202., lan 226. i lan 318. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima, te lan 8. Zakona o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti.
63
biti prelazak svojine sa prodavca na kupca ili nastanak drugih obaveza. Ugovor o prodaji moe imati stvarnopravna i obligaciono pravna dejstva114 .
1 .1 . Predmet pravnog posla

Potrebno je razlikovati predmet ugovora od sadrine ugovora. Predmet ugovora je odreena radnja ili inidba, koja moe biti pozitivno ili negativno odreena. Pozitivno odreene su one obligacione radnje kojima se dunik obavezuje povjeriocu na odreeno davanje (dare) ili injenje (facare). Obaveza dunika da neto propusti je negativno odreena radnja, tj. da ne ini (non facare) ili trpi (pati), to po redovnom toku stvari ne bi morao. Za razliku od predmeta, sadraj ugovora ini jedinstvo prava i obaveza iz tog ugovora, to znai da je sadraj jednog ugovora iri pojam od pojma koji obuhvata predmet ugovora. Ponekad se kae da je predmet ugovora stvar koju je dunik obavezan predati povjeriocu. Sa stanovita pravne teorije, ovaj izraz je pogrean. Meutim, obino se pod tim podrazumijeva pravo odreene osobe da od druge zahtijeva predaju odreene stvari. Samim sklapanjem ugovora, kupac nije postao vlasnik kupljene stvari nego on ima samo zahtjev (pravo) prema prodavcu na izvrenje ugovora, tj. predaju stvari115. Predmet ugovora ne moe biti svaka radnja (obaveza), nego samo ona koja je u zakonu predviena i kao takva zakonom zatiena. Predmet ugovora, odnosno ugovorna obaveza, mora imati odreene karakteristike (kvalitet). S obzirom da predmet ugovora mora biti mogu, doputen i odreen ili odrediv, smatramo da je u ugovor nuno unijeti podatke koji e ovdje detaljnije biti razmatrani.
1 .1 .1 . Oznaka nepokretnosti
Oznaka nepokretnosti. U pravnom prometu nepokretnost se oznaava prema podacima iz katastra nepokretnosti, a to znai da se mora naznaiti broj lista nepokretnosti i katastarska optina, te podaci iz lista nepokretnosti, kao osnovnog dokumenta o nepokretnostima i pravima na njima, a koji se sastoji od: podataka o zemljitu-parceli (A list), podataka o imaocu prava na zemljitu-parceli (B list), podataka o objektima i posebnim dijelovima objekata i imaocima prava na njima (V list), podataka o vodovima i imaocima prava na njima (V list 1. dio) i podataka o teretima i ogranienjima (G list116). Ovo su pravila definisana Zakonom koji regulie upis nepokretnosti i stvarnih prava na njima u javni registar, te moraju biti ispotovana, jer u suprotnom postupanju, pravni posao bi bio nesprovodiv u katastru nepokretnosti. Dakle, u ugovoru se moraju dati precizni podaci o nepokretnosti prema oznakama kako je ona upisana u kata114 Vie vidjeti kod Hilmija emi, trgovako pravo, Magistrat Sarajevo 2001 godine, str. 105 do 113. Milo trifkovi / Mili Simi / Veljko trivun, Poslovno pravo, Ekonomski fakultet Sarajevo 2004 godine, str. 117 do 125. Slavko Cari, Ugovor o posredovanju u naem pravu i poslovnoj praksi, Pravni ivot 11/2003 godine, str. 159 do 177. Ivica Jankovec, Privredno pravo, Slubeni list SRJ Beograd 1999. godine, str 532 do 537. 115 Abedin Biki, Obligaciono pravo (Opti dio), Univerzitetska knjiga, Sarajevo 2004., str. 92. i 93. 116 lan 53. u vezi sa lanom 49. Zakona o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti (Slubeni list RCG br 29/07.)
64
1. Ugovor o prodaji
star, kao to su: broj katastarske parcele, povrina zemljita, kuni broj zgrade, broj i povrina stana, garae ili poslovnog objekta, broj lista nepokretnosti i dr. podaci iz lista nepokretnosti. Podatke iz katastra o nepokretnosti notar moe utvrditi na dva naina: neposrednim uvidom u evidenciju katastra, tj. u list nepokretnosti, i uvidom u izvod iz lista nepokretnosti, koji je izdao nadleni organ i koji predstavlja javnu ispravu, shodno lanu 55. naprijed naznaenog Zakona o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti. Notar je duan u notarski akt unijeti konstataciju o nainu na koji je utvrdio katastarsko stanje nepokretnosti, po svim odjeljcima lista nepokretnosti, te uz izvornik notarskog akta priloiti dokaz o tome. U notarskom aktu brojane oznake listova nepokretnosti i parcela piu se samo brojevima, tj. nije potrebno da se piu i slovima, shodno odredbi lana 36. stav 2. Zakona o notarima CG. Na koji je nain notar utvrdio katastarsko stanje, veoma je vano sa stanovita pravne sigurnosti i eventualnih teta koje mogu nastati zbog toga. Mogue je da se razlikuje stanje u evidenciji katastra od podataka koji se nalaze u predoenom listu nepokretnosti i to tako da je u meuvremenu dolo do promjene tog stanja ili je dolo do greke u sainjavanju izvoda iz lista nepokretnosti. Najsigurnije je kada notar, neposredno pred sainjavanje notarskog zapisa, izvri dodatni neposredni uvid u evidenciju katastra. Zbog toga notar mora poduiti i upozoriti stranke, a pogotovo kupca, odnosno sticaoca, da moe zahtijevati i neposredni uvid notara u evidenciju katastra pred sastavljanje notarskog zapisa, te na posljedice suprotnog postupanja. U narednom dijelu ovog rada slijedi nekoliko primjera teksta, a sve u zavisnosti od preuzete obaveze i vrste nepokretnosti kao predmeta pravnog posla.
PRImJER
Formulacija kada notar vri uvid u izvod iz lista nepokretnosti

Uvidom notara u Izvod iz lista nepokretnosti, br .1 ., KO Masline, izdat od Uprave za nepokretnosti Podruna jedinica Podgorica, pod brojem 05-1/09, od 10.10.2009. godine, koji su stranke prezentovale u originalu, a to im je notar proitao, te koji se kao takav prilae uz ovaj izvornik, ovaj notar je ustanovio da je u A listu upisana katastarska parcela broj 8/1, Vonjak 1 . klase, Brijeg, povrine 5000 m2. ----------------------------------------------------------------U B listu, kao imalac prava svojine na katastarskoj parceli opisanoj u A listu predmetnog lista nepokretnosti, upisan je prodavac sa 1/1 dijela, u V listu i V listu -1 . dio nema upisa, a u G listu nema upisanih tereta i ogranienja. --------------------------------------------------Notar je stranke poduio mogunosti da neposredno prije sainjavanja ovog zapisa, ovaj notar izvri uvid u predmetni list nepokretnosti u evidenciji Katastra nepokretnosti, objasnio im svrhu i prednost neposrednog uvida, te ih upozorio na eventualne posljedice i rizike u sluaju suprotnog postupanja, a naroito na mogunost da je u meuvremenu, od vremena izdavanja predmetnog Izvoda iz lista nepokretnosti, dolo do promjena podataka koji se upisuju u List nepokretnosti za predmetnu parcelu, kao i na mogunost nesaglasnosti predoenog Izvoda iz lista nepokretnosti i podataka upisanih u List nepokretnosti u evidenciji Katastra nepokretnosti. Nakon toga, stranke izjavljuju da su to razumjele, da ne trae neposredni uvid notara u evidenciju Katastra nepokretnosti i da prihvataju sve eventualne posljedice i rizike u vezi s tim. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------65
Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava na nepokretnostima PRImJER
Formulacija kada notar vri neposredni uvid u slubenu evidenciju katastra nepokretnosti
Neposrednim uvidom u slubenu evidenciju Katastra nepokretnosti za List nepokretnosti br .1 ., KO Masline, kod Uprave za nepokretnosti Podruna jedinica Podgorica, od dana _______.______ godine, u ______asova, ovaj notar je ustanovio da je u A listu upisana katastarska parcela broj 8/1, Vonjak 1 . Klase, Brijeg, povrine 5000 m2. ---------------------U B listu, kao imalac prava svojine na katastarskoj parceli, opisanoj u A listu predmetnog lista nepokretnosti, upisan je prodavac sa 1/1 dijela, u V listu i V listu -1 . dio nema upisa, a u G listu nema upisanih tereta i ogranienja. --------------------------------------------------Prilikom naprijed naznaenog uvida koji je izvren na zahtjev stranaka, ovaj notar je sainio potvrdu o injenicama iz evidencije Katastra, koju je proitao strankama i koja se prilae uz izvornik ovog akta. --------------------------------------------------------------------------------------------------
Prilaganje kopije katastarskog plana moe biti korisno u svrhu pravilne identifikacije parcela koje su predmet prodaje, sa stanovita mjesta, poloaja i oblika parcela, regulisanja pristupnog puta itd. Uvidom u kopiju katastarskog plana, izbjegavaju se eventualne sumnje i nejasnoe u pogledu predmeta prodaje, a to ima dalji znaaj u pogledu odgovornosti za pravne i materijalne nedostatke. Ovjerena kopija radnog originala katastarskog plana javna je isprava, koju izdaje Uprava za nepokretnosti, shodno odredbama lana 55. Zakona o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti.
PRImJER
Formulacija kada se prilae kopija katastarskog plana

Stranke notaru prezentuju ovjerenu kopiju radnog originala katastarskog plana, izdatu od Uprave za nepokretnosti Podruna jedinica Podgorica, broj 05-1/09., od 10.10.2009.g., za katastarsku parcelu broj 5/1 iz Lista nepokretnosti br.1., KO masline, a u koju se stranke izvrile uvid i odobrile je, te koja se prilae kao takva uz ovaj izvornik. U vezi s tim, stranke izjavljuju da parcela na kopiji katastarskog plana odgovara parceli koja je predmet prodaje i da je strankama poznato njeno stanje i granice na terenu. ------------------------------------------------------------
Upisani tereti i ogranienja u G listu zahtijevaju od notara veliku aktivnost u smislu prikupljanja odreenih odobrenja, saglasnosti, brisovnih dozvola i sl. Razlog za to je to moe biti upisana zabiljeba odreenih injenica koje ograniavaju promet nepokretnosti ili dovode do toga da je sticalac nesavjestan (npr. maloljetstvo, starateljstvo, lienje poslovne sposobnosti, pokretanje spora, postupak eksproprijacije, postojanje zabrane otuenja i optereenja nepokretnosti, zabiljeba pokretanja postupka izvrenja itd.)117, a takoe mogu biti upisani i tereti, hipoteka i sl. O svemu ovome notar mora voditi rauna tako to e ogranienja i terete, koje je ustanovio uvidom u katastar ili izvod iz
117 lan 98. Zakona o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti CG.
66
1. Ugovor o prodaji
katastra, upisati u notarski akt i u svakom konkretnom sluaju dati poduke i upozorenja strankama i traiti odreena odobrenja. tako je za otuenje nepokretnosti u svojini maloljetnika starijeg od 14 godina, potrebna saglasnost zakonskih zastupnika i odobrenje organa starateljstva. Za kupovinu nepokretnosti sa upisanom hipotekom, pod uslovom da nije upisana zabrana otuenja, potrebna je izriita saglasnost kupca kad kupuje tako optereenu nepokretnost i upozorenje notara na posljedice u vezi s tim, dok je za preuzimanje duga koji je obezbijeen hipotekom, potrebna pisana saglasnost zalonog povjerioca118 . Regulisanje ogranienja i tereta moe biti uslov za dospjelost cijene.
PRImJER
Formulacija kada je upisana hipoteka za koju je pribavljena brisovna dozvola.

Uvidom u Izvod iz lista nepokretnosti br .1 ., KO Masline, izdat od Uprave za nepokretnosti Podruna jedinica Podgorica, pod brojem 05-1/09., od 10.10.2009.godine, koj su stranke ovom notaru prezentovale u originalu, a to im je notar proitao, te koji se kao takav prilae uz ovaj izvornik, ovaj notar je ustanovio da je u A listu upisana katastarska parcela broj 8/1, Vonjak 1 . klase, Brijegpovrine 5000 m2. ------------------------------------------------------------U B listu, kao imalac prava svojine na katastarskoj parceli opisanoj u A listu predmetnog lista nepokretnosti, upisan je prodavac sa 1/1 dijela, u V listu i V listu -1 . dio nema upisa, a u G listu upisana je hipoteka za obezbjeenje potraivanja po osnovu Ugovora o kreditu, od 22.06. 1981. godine, Br.Ov.1344/81, u korist Privredne Banke ______i to: Pr. 24.06.1981. godine, Dn 4622/81 na iznos od 50.000,00 Din, sa 2% kamata i ostalih trokova iz ugovora. S tim u vezi, stranke izjavljuju da su upoznate sa upisanom hipotekom, te notaru prezentuju brisovnu dozvolu zalonog povjerioca, broj 2436/08 SA, od 12.08. 2008. godine, koja se u ovjerenoj fotokopiji prilae uz ovaj izvornik nakon to je proitana strankama, a iz koje sam ustanovio da je za naprijed naznaenu hipoteku zaloni povjerilac izdao brisovnu dozvolu. Nakon poduka notara da se saeka sa sainjavanjem ovog notarskog akta dok se u katastru nepokretnosti ne izvri brisanje navedenog zalonog prava i upozorenja na eventualne posljedice i rizike u sluaju suprotnog postupanja, stranke izjavljuju da ele sainiti ovaj notarski akt sa naprijed naznaenom hipotekom za koju je pribavljena brisovna dozvola i da prihvataju sve eventualne rizike i posljedice u vezi s tim. ------------------------------------------------
1 .1 .2 . Opis nepokretnosti prema stanju na terenu i kupeva namjera koritenja

Pitanje opisa nepokretnosti prema stanju na terenu i kupeva namjera koritenja od velikog su znaaja za stranke, a pogotovo za sticaoca, te bi notar na ovo morao obratiti posebnu panju. U tom smislu, od presudnog znaaja su sljedea pitanja: da li je zemljite neizgraeno, da li je na njemu izgraen kakav graevinski objekat, da li je takav objekat upisan u katastar, da li ima dozvolu za graenje i upotrebnu dozvolu, u kakvom se stanju nalazi nepokretnost, da li je kupac, odnosno sticalac prava obiao/pregledao nepokretnost i na koji nain se uvjerio u stanje nepokretnosti i granice zemljita, u koju
118 lan 456. ZOO CG.
67
svrhu sticalac-kupac pribavlja nepokretnost radi stanovanja, koritenja u poslovne svrhe, u svrhu gradnje stambenog objekta ili poslovnog objekta ili za poljoprivrednu obradu itd.? Ovo je veoma vano utvrditi i unijeti u ispravu sa aspekta eventualne odgovornosti za pravne i materijalne nedostatke, te iz razloga to se vrlo esto katastarsko stanje ne slae sa stanjem na terenu. Razjanjenje prethodno navedenih pitanja moe vrlo esto dovesti do toga da jedna od ugovornih strana promijeni miljenje, te samim tim, i volju, to znaajno utie na sadrinu pravnog posla. U vezi s naprijed naznaenim, navest emo nekoliko primjera:
PRImJER
1.Lini pregled zemljita U naravi se radi o neizgraenom graevinskom zemljitu, koje kupac kupuje u svrhu izgradnje stambenog objekta. Kupac se na osnovu linog pregleda i u prisustvu prodavca, upoznao sa stanjem nepokretnosti i njenim granicama. -------------------------------------------------------------2. Lini pregled stana U naravi se radi o stanu u zgradi starije gradnje, potrebno ga je renovirati da bi bio uslovan za stanovanje. Kupac je linim pregledom upoznat sa stanjem predmetnog stana i koristit e ga za stanovanje. -------------------------------------------------------------------------------------------------------3. Lini pregled zemljita i objekta Kupac je upoznat sa stanjem nepokretnosti i njihovim granicama, koje u naravi predstavljaju zemljite i stambeni objekat, koji je izgraen po graevinskoj dozvoli SO -----, broj 03-361-96/80, od 22.05. 1980. godine, ali koji nije upisan u katastru, jer za isti nije pribavljena upotrebna dozvola.------- -------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Napomena: pregled nepokretnosti moe obaviti i struno lice (vjetak i sl.) na zahtjev ugovornih strana, npr. geometar u prisustvu stranaka na terenu je pokazao granice parcele; vjetak graevinske struke u prisustvu ugovornih strana pregledao je poslovni objekat.
1 .1 .3 . Prodaja nepokretnosti i inventara

Da li se prodaje inventar zajedno sa kuom, stanom, poslovnim prostorom itd., veoma je vano sa aspekta ugovaranja kupoprodajne cijene i plaanja poreza na promet nepokretnosti, pa ako se uz nepokretnost prodaje i inventar, to treba navesti u odjeljku ugovora predmet pravnog posla, a u odredbama o cijeni treba razdvojiti cijenu za nepokretnost i cijenu za inventar, jer se na inventar ne plaa porez na promet nepokretnosti. tako, naprimjer, zavisno od konkretne situacije, u ugovor se unosi sljedee: uz predmetni stan se ne kupuje inventar; uz predmetni poslovni prostor kupuje se inventar, koji se sastoji od (navesti od ega se sastoji inventar), s tim da cijena za nepokretnosti iznosi ___ EURA, a za inventar cijena iznosi __ EURA;
68
1. Ugovor o prodaji
1 .1 .4 . Kupovina nepokretnosti koja je ve data u zakup

Da li je nepokretnost predmet ve ranije sklopljenog zakupa, veoma je znaajno utvrditi sa aspekta predaje nepokretnosti u posjed sticaocu, te sa aspekta odredbe lana 619. ZOO CG, prema kojoj zakup ne prestaje kad tree lice kupovinom, ili po drugom osnovu, stekne od zakupodavca zgradu ili posebni dio zgrade u kojoj se nalaze zakupljene prostorije (npr. garae). U tom sluaju, kupac, odnosno pribavilac, stupa u prava i obaveze zakupodavca. Kod otuenja zakupljene stvari, prije predaje u posjed zakupcu, vano je pitanje savjesnosti sticaoca svojine na stvari. Sasvim su drugaije pravne posljedice ako je sticalac znao za postojanje zakupa na stvari od onih kad on ne zna o takvom jednom zakupu119. U vezi sa zakupom, jo jedna znaajna odredba je lan 627. ZOO CG, koji daje mogunost ugovaranja iskljuenja nastavka zakupa za nasljednike u sluaju smrti zakupca ili zakupodavca. U dalju razradu postojanja zakupa treba unijeti u odredbe ugovora: o predaji u posjed, odgovornosti za pravne i materijalne nedostatke i o pravu pree kupovine. Ako se kupuje nepokretnost koja je u zakupnom odnosu, u ugovoru o prodaji mora se navesti izriita izjava kupca da prihvata kupovinu nepokretnosti sa stanjem zakupa. U vezi sa naprijed naznaenim, navest emo nekoliko primjera.
PRImJER
1. Nepokretnost nije predmet nekog zakupnog odnosa Prodavac izjavljuje da predmetna nepokretnost nije predmet zakupa. ---------------------------2. Nepokretnost jeste predmet nekog zakupnog odnosa Prodavac izjavljuje da predmetni poslovni prostor se nalazi pod zakupom poev od ______ godine, na odreeno vrijeme, sa trajanjem do _____ godine, a na osnovu ugovora o zakupu koji je zakljuio prodavac sa zakupcem XY, broj -----, od --------, uz mjesenu zakupninu od 500 EURA (pet stotina EURA). Naznaeni ugovor o zakupu se prilae uz ovaj izvornik nakon to je predoen i proitan strankama koje su izjavile da su razumjele prava i obaveze iz tog ugovora. Za ostale obligacionopravne sporazume vrijedi priloeni ugovor. Notar je poduio i upozorio stranke da predmetni ugovor o zakupu ne prestaje sa promjenom vlasnika nepokretnosti i da kupac stupa u prava i obaveze zakupodavca iz naprijed naznaenog ugovora o zakupu, te ih poduio i upozorio na pravne posljedice u vezi s tim. Nakon toga, kupac izjavljuje da prihvata kupovinu predmetne nepokretnosti sa naznaenim stanjem zakupa.. -------------------------------
1 .1 .5 . Postojanje pravosnanog rjeenja o nasljeivanju koje nije provedeno u katastru

U praksi je mogue da stranke trae sastavljanje notarskog zapisa u sluaju kada je doneseno pravosnano rjeenje o nasljeivanju koje nije provedeno u katastru. Potrebno je istai da se u ovom sluaju radi o sticanju prava svojine nasljeivanjem tj. na osnovu zakona. U skladu sa zakonom pravo svojine na stvari stie se nasljeivanjem u trenutku otvaranja nasljea na imovini umrlog. Ovdje se radi upisa o promjene vlasnika u katastru po osnovu zakonskih odredbi koje odreuju izuzetak od konstitutivnog
119 lan 621. Zakona o obligacionim odnosima.
69
dejstva upisa u katastar u sluaju sticanja svojine nasljeivanjem120. Rjeenje o nasljeivanju ima samo deklaratorni karakter, jer se je pravo svojine steklo bez upisa u katastar nepokretnosti, a sticalac moe da zahtijeva upis tog prava u katastar nepokretnosti ako uz zahtjev za upis priloi pravosnano rjeenje o nasljeivanju koje je podobno za upis. Meutim, da bi se kupac, odnosno sticalac, upisao sa pravom svojine u katastar nepokretnosti mora se kao prethodni upis provesti rjeenje o nasljeivanju, tako da se nasljednik upie sa pravom svojine. Rjeenje o nasljeivanju mora imati klauzulu pravosnanosti i sud ga je, po slubenoj dunosti, duan dostaviti na provoenje katastru, tako da stranke ne mogu sprijeiti upis ako je rjeenje pravosnano. Dakle, moe se zakljuiti ugovor o prodaji samo kada se nasljednik, na osnovu pravosnanog rjeenja, legitimie kao nasljednik, odnosno vlasnik, ali ne i prije toga, s tim da se mora voditi rauna da je rjeenje o nasljeivanju pravno valjano i da je podobno za upis, te da ne doe do dvostruke ili viestruke prodaje naslijeenih nepokretnosti. Notar, s tim u vezi, mora davati odreene poduke i upozorenja.
PRImJER
U B listu nepokretnosti, br --- kao jedini vlasnik sa 1/1 dijela, upisan je H. H. sin ___. U B listu nisu upisana nikakva ogranienja koja se odnose na vlasnika, ali je pod rednim brojem ______ u listu B upisana plomba, tj biljeka o zaprimljenom predmetu za upis promjene vlasnika.-----------------Prema uvidu koji je notar izvrio dana ______. godine, u naprijed naznaeni predmet ________, isti se odnosi na sprovoenje Rjeenja o nasljeivanju, donesenog od strane Osnovnog suda u _____, broj ____, koje je pravosnano dana ______. godine, a u kojem su kao zakonski nasljednici umrlog H. H., odreeni prodavci S. H. i B. H, sa po 1/2 dijela. Prodavci prezentuju naprijed naznaeno rjeenje, a notar sainjava ovjereni prepis ove isprave koja se prilae izvorniku. Prilog je strankama proitan prilikom sainjavanja ovog notarskog akta i one su ga odobrile. ------------------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranke poduio i upozorio da e se upis prenosa prava svojine po ovom ugovoru na kupca moi izvriti tek nakon upisa prodavaca kao vlasnika i na eventualne rizike i posljedice u vezi s tim. Nakon toga, kupac izjavljuje da prihvata kupovinu sa naprijed naznaenim stanjem B lista. -----------------------------------------------------------------------------------------------------
1 .1 .6 . Kada je predmet pravnog posla dio parcele koja je podijeljena (cijepana), a to nije provedeno u katastru nepokretnosti
U praksi su esti sluajevi kada se prodaje dio odreene katastarske parcele koji nije otcijepljen ili koji je otcijepljen, a u katastru nije sainjen i proveden prijavni list o izvrenom cijepanju. tu se mora voditi rauna da se tano identifikuje poloaj, oblik i povrina dijela parcele koji je predmet kupovine, kako bi se izbjegli mogui sporovi i trokovi za stranke, u smislu sainjavanja aneksa ugovora. Najsigurnije je da se uz izvornik priloi skica o izvrenom mjerenju i cijepanju, sainjena od ovlatenog geometra, koja e
120 lan 8. stav 2. Zakona o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti CG i lan 91. Zakona o svojinskopravnim odnosima CG.
70
1. Ugovor o prodaji
sadravati brojanu oznaku, naziv, kulturu, povrinu, poloaj i oblik parcele. Poto se upis promjena u katastru vri po slubenoj dunosti, ne postoji vei rizik da se ne izvri provoenje cijepanja parcele, ali, i pored toga, notar mora upozoriti stranke na mogue rizike i posljedice, a prije svega na to da upis cijepanja ima karakter prethodnog upisa, od kojeg zavisi upis prenosa svojine na otcijepljenom dijelu parcele.
PRImJER
Prodaja dijela parcele koja je nastala diobom postojee katastarske parcele

Predmet prodaje je katastarska parcela br. 1175/29, oranica Pod kuom, povrine 224 m2, a koja je nastala cijepanjem/diobom od parcele br. 1175/1 iz Lista nepokretnosti br. 2414, KO Podgora. ----Stranke notaru prezentuju Skicu mjerenja i cijepanja, sainjenu od ovlatenog geometra, br. ____ od _, u koju su izvrile uvid i odobrile je, a ista se prilae uz izvornik ovog notarskog akta. Iz naznaene skice ovaj notar je ustanovio da je parcela koja je predmet ovog ugovora, nastala cijepanjem od parcele br. 1175/1, oranica, Pod kuom, povrine 1200 m2, iz Lista nepokretnosti br. 2414, KO ____. Na osnovu neposrednog uvida u evidenciju katastra nepokretnosti, od ____ godine notar je ustanovio da je u B listu prodavac upisan kao vlasnik sa 1/1, a u G listu nema upisanih tereta. ---------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranke poduio i upozorio da se upis prenosa svojine po ovom ugovoru ne moe izvriti dok se prethodno u katastru nepokretnosti ne provede prijavni list o izvrenom cijepanju, odnosno diobi katastarske parcele, te ukazao na eventualne rizike i posljedice u vezi s tim.------
1 .2 . Sadrina pravnog posla

U praksi je ugovor osnovni i najei instrument prometa prava na nepokretnosti. Odjeljak notarske isprave ugovora o prodaji Prodaja je onaj dio isprave u kome prodavac i kupac izraavaju svoju volju (saglasnost) o zakljuenju ugovora o prodaji. to moe biti posebna odredba (odjeljak, taka ili lan) ugovora, a moe biti i u sklopu odreenja predmeta prodaje. to je pitanje tehnike i stila sastavljanja ugovora, mada smatramo da je najcjelishodnije da to bude posebna odredba ugovora (odjeljak, taka ili lan). Kako smo ve ranije istakli, u ugovoru je neophodno navesti precizne podatke o nepokretnosti, zavisno o kojoj se nepokretnosti konkretno radi. Za sklapanje punovanog ugovora o prodaji potrebno je, prije svega, da se ispune svi opti uslovi neophodni za sklapanje ugovora, a koji se odnose na poslovnu sposobnost ugovornih strana, saglasnost volja o bitnim elementima ugovora, predmet, osnov, a kod nepokretnosti, i formu ugovora. Kad se radi o bitnim elementima ugovora o prodaji pokretnih stvari, tada ugovorne strane moraju postii saglasnost o objektivno bitnim elementima, a to su predmet i cijena, bez kojih nema ugovora o prodaji. U tom sluaju, Zakon o obligacionim odnosima odreuje da se volja za sklapanje ugovora moe izjaviti rijeima, uobiajenim znacima ili drugim ponaanjem iz koga se sa sigurnou moe zakljuiti o njenom postojanju. Kod prometa pokretnih stvari, ugovarai svoju volju mogu izraziti na onaj nain kako to njima najbolje odgovara: usmeno, u pisanoj formi,
71
konkludentnim radnjama, a u izvjesnim okolnostima i utnjom121. Za pravno valjani ugovor o prodaji nepokretnosti (nekretnina), pored predmeta i cijene, bitan elemenat ugovora je i forma. Osim ovih bitnih elemenata, ugovorne strane mogu uslovljavati sklapanje ugovora i saglasnou u drugim elementima (subjektivno bitnim), kao to su vrijeme, mjesto i nain ispunjenja i sl. U tom sluaju, ugovor se smatra sklopljenim u onom momentu kad je postignuta saglasnost u svim (objektivno i subjektivno) bitnim elementima. Meutim, Zakon o notarima CG je odredio da forma ne predstavlja samo dokaz o postojanju ugovora (forma ad probationem) nego je ona odreena kao jedan od obaveznih uslova za njegovu pravnu valjanost (forma ad solemnitatem)122 . Neformalnost prilikom sklapanja ugovora, ne znai da takvi ugovori nemaju formu, jer se svi obligacioni ugovori sklapaju u odreenoj formi. Razlika je u tome to ugovarai neformalne ugovore mogu sklopiti na bilo koji nain, a formalne ugovore moraju sainiti u tano odreenoj formi123. Ugovor o prodaji je dvostrano obavezni ugovor kojim se jedna ugovorna strana (prodavac) obavezuje drugoj strani(kupcu) da e joj ustupiti odreenu imovinsku vrijednost, a na ime tog ustupanja, kupac se obavezuje prodavcu platiti cijenu. Ugovor o prodaji predstavlja pravni osnov (iustus titulus) za prenos prava svojine. Za sticanje prava svojine na kupljenom predmetu, pored pravnog osnova, potreban je i valjan nain sticanja (modus aquirendi), tj. predaja predmeta prodaje. Nije dovoljno da prodavac samo preda stvar kupcu nego on predajom mora omoguiti kupcu da postane vlasnik kupljene nepokretnosti. Ugovorom o prodaji prodavac se obavezuje da stvar koju prodaje preda kupcu tako da kupac stekne pravo raspolaganja, odnosno pravo svojine, a kupac se obavezuje da prodavcu plati stvar po ugovorenoj cijeni124 . Nain predaje predmeta ugovora razlikuje se po tome da li je predmet ugovora pokretna stvar, nepokretnost ili pravo. Kod pokretnih stvari, nain sticanja je tradicija, tj. predaja stvari, a kod nepokretnosti je upis u katastar nepokretnosti, kod trabine to je notifikacija, a kod vrijednosnih papira predaja i drugo, zavisno od objekta ugovora. Predmet ugovora o prodaji moe biti samo stvar koja je u prometu. Vrijeme sklapanja ugovora o prodaji i vrijeme predaje predmeta ugovora moe biti razliito. Kad se vrijeme sklapanja ugovora i predaja stvari vremenski ne podudaraju, mogue je da od momenta sklapanja ugovora do predaje stvari, ista bude sluajno unitena ili znaajnije oteena. Za sluajnu propast ili oteenje stvari, nisu odgovorni ni kupac ni prodavac. Postavlja se pitanje: ko e u takvim sluajevima snositi rizik propasti ili oteenja stvari? Pravilo je da se prodata stvar mora predati u onom stanju u kakvom se nalazi u vrijeme sklapanja ugovora, tako da postoji prodaveva obaveza da uva predmet do momenta predaje. Iz ovoga proizilazi da prodavac snosi rizik sluajne propasti ili oteenja stvari, i to sve dok je ne preda kupcu, ukoliko nije to drugo ugovoreno. Ako je predmet ugovora individualno odreena stvar (species) i ista sluajno propadne prije predaje kupcu, prodavac se oslobaa svoje obaveze i nee biti duan kupcu nabaviti
121 122 123 124 Abedin Biki, Obligaciono pravo (Opti dio), Univerzitetska knjiga, Sarajevo 2004., str. 100. lan 51. stav 3. Zakona o notarima CG. Abedin Biki, Obligaciono pravo (Opti dio), Univerzitetska knjiga, Sarajevo 2004., str. 100. lan 463. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima CG.
72
1. Ugovor o prodaji
drugu stvar. U ovom sluaju prodavac nema pravo traiti isplatu cijene od kupca, jer se rizik za sluajnu propast stvari nalazi na prodavevoj strani. Ako bi individualno odreena stvar bila sluajno oteena, kupac moe birati izmeu dvije opcije: da ostane kod ugovora i zahtijeva snienje cijene ili da odustane od ugovora i ako je platio cijenu, da trai njen povrat nazad. Momentom predaje stvari kupcu, na njega prelazi rizik sluajne propasti stvari. Ako ugovorne strane nisu nita posebno ugovorile, a prodatu stvar je potrebno transportovati od prodavca do kupca, momentom predaje stvari prevoziocu (pediteru), rizik sluajne propasti ili oteenja stvari snosi kupac125. U daljem tekstu obradiemo prodaju koja za predmet ima prenos prava svojine nad nepokretnostima, te dati nekoliko primjera ugovora, zavisno od toga koliko se lica pojavljuje na strani prodavca i kupca, te da li je predmet sticanje iskljuive svojine (svojina 1/1), ili se radi o prodaji, odnosno kupovini suvlasnikog dijela, ili se radi o zajednikoj svojini branih drugova.
1 .2 .1 . Prodaja i kupovina nepokretnosti sa iskljuivim pravom svojine

Ovdje se radi o jednostavnom prometu, pri kojem je samo potrebno utvrditi da li se radi o imovini branih drugova koja predstavlja zajedniku svojinu, a to podrazumijeva zajedniko i sporazumno djelovanje branih drugova u raspolaganju takvom imovinom. Ako se utvrdi da je samo jedan brani drug upisan kao vlasnik 1/1, a u stvari se radi o zajednikoj imovini, za otuenje takve nepokretnosti potrebna je saglasnost svih zajedniara126 . Na osnovu ugovora o prodaji nepokretnosti u zajednikoj svojini koji je zakljuio samo jedan brani drug, tree lice moe, na osnovu tog ugovora, stei pravo svojine samo pod dva kumulativno ispunjena uslova: ako je savjesno i ako pravo svojine nije upisano u katastar nepokretnosti na ime svih zajedniara. Veoma je znaajna uloga notara u utvrivanju injeninog stanja, volje stranaka, izjanjavanja ugovornih strana u vezi sa statusom imovine koja je predmet prodaje i pribavljanja odreenih dokaza koji potkrepljuju te tvrdnje. Notar se ovdje nee i ne moe pretvoriti u istrani organ, ali je duan poduiti i upozoriti ugovorne strane na zakonski status zajednike imovine branih drugova i na posljedice koje mogu nastupiti u vezi s tim. Ako prodavac izjavi, odnosno ako se utvrdi, da se radi o zajednikoj branoj imovini, tada se mora pribaviti saglasnost drugog branog druga, bilo u posebno sastavljenom notarskom aktu u formi zapisa, ili zapisa o potvrdi privatne isprave, ili u samom ugovoru o prodaji ueem branog druga prodavca u sastavljanju notarskog akta. Kada prodavac izjavi da se radi o posebnoj imovini, onda je cjelishodno pribaviti dokaz o nainu i vremenu sticanja te imovine ili izjanjenje branog druga prodavca o tome, a notar e, u svakom sluaju, poduiti kupca da moe, bez obzira na izjavu prodavca, zahtijevati pouzdano utvrivanje statusa nepokretnosti koja je predmet prodaje.
125 Abedin Biki, Obligaciono pravo (Opti dio), Univerzitetska knjiga, Sarajevo 2004., str. 332. 126 lan 291. Porodinog zakona Crne Gore i lan 157. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.
73
Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava na nepokretnostima PRImJERI
1. Svojina prodavca 1/1, posebna imovina

Prodavac se obavezuje prenijeti na kupca pravo svojine sa 1/1 na nepokretnosti iz take I ovog ugovora, a kupac se obavezuje prodavcu isplatiti kupoprodajnu cijenu iz take ---- ovog ugovora . -------------------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranke poduio zakonskom statusu zajednike imovine branih drugova, te da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost branih drugova ugovornih strana, a koja se moe dati u ovoj ili posebnoj ispravi. ------------------------------------------Notar je stranke upozorio na posljedice u sluaju suprotnog postupanja u vezi sa naprijed naznaenim. Nakon toga, prodavac izjavljuje da je predmetna nepokretnost njegova posebna imovina koju je stekao nasljeivanjem i s tim u vezi, notaru prezentuje Rjeenje o nasljeivanju Osnovnog suda u Podgorici, broj 0-120/09., od _____.godine, koje je pravosnano od dana ____. godine. Naznaeno rjeenje notar je proitao strankama i priloio ga uz ovaj izvornik. --Kupac izjavljuje da predmetnu nepokretnost stie kao posebnu imovinu.--------------------------
2. Svojina prodavca 1/1, zajednika imovina branih drugova, saglasnost branog druga u posebnoj ispravi.
Prodavac se obavezuje prenijeti na kupca pravo svojine sa 1/1 na nepokretnosti iz take I ovog ugovora, a kupac se obavezuje prodavcu isplatiti kupoprodajnu cijenu iz take ---- ovog ugovora . -------------------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranke poduio zakonskom statusu zajednike imovine branih drugova, te da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost branih drugova ugovornih strana, a koja se moe dati u ovoj ili posebnoj ispravi. ------------------------------------Notar je stranke upozorio na posljedice u sluaju suprotnog postupanja u vezi sa naprijed naznaenim. Nakon toga, prodavac izjavljuje da je predmetna nepokretnost zajednika imovina koju je stekao sa suprugom A. A. i s tim u vezi, notaru prezentuje otpravak Saglasnosti, sainjene od strane notara B.B, iz ____ UZZ, broj___, od _____ godine i Izvod iz matine knjige vjenanih, Optine _____, od ____ godine. Naznaene akte je notar proitao strankama i priloio ih uz ovaj izvornik u originalu, te iz istih ustanovio da je gospoa A.A, kao brani drug prodavca, saglasna sa prodajom predmetne nepokretnosti, koja je njihova zajednika imovina ----------
3. Svojina prodavca 1/1, zajednika imovina branih drugova, saglasnost branog druga u istom ugovoru.
Prodavac se obavezuje prenijeti na kupca pravo svojine sa 1/1 na nepokretnosti iz take I ovog ugovora, a kupac se obavezuje prodavcu isplatiti kupoprodajnu cijenu iz take ---- ovog ugovora . -------------------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranke poduio zakonskom statusu zajednike imovine branih drugova, te da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost branih drugova ugovornih strana, a koja se moe dati u ovoj ili posebnoj ispravi. ------------------------------------------74
1. Ugovor o prodaji
Notar je stranke upozorio na posljedice u sluaju suprotnog postupanja u vezi sa naprijed naznaenim. Nakon toga, prodavac izjavljuje da je predmetna nepokretnost zajednika imovina koju je stekao sa suprugom A. A. i s tim u vezi, notaru prezentuje Izvod iz matine knjige vjenanih, Optine _____, od ____ godine, koji se u originalu prilae uz ovaj izvornik nakon to je strankama proitan. Iz naznaenog dokumenta notar je ustanovio da su prodavac i gospoa A.A brani drugovi. U sastavljanju ovog notarskog akta prisutna supruga prodavca A.A., izriito izjavljuje da je, kao brani drug prodavca, saglasna sa prodajom predmetne nepokretnosti koja je njihova zajednika imovina.-----------------------------------------------------------------------------
1 .2 .2 . Prodaja i kupovina suvlasnikog dijela .

Susvojina (lan 131.Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG) postoji kada vie lica ima pravo svojine nad nepodijeljenom stvari, tako da je dio svakog od njih odreen srazmjerno prema cjelini (idealni dio, npr. 1/2, 1/3, itd.) U sluaju da postoji pravo susvojine na nepokretnosti koja se otuuje (ili ire, kojom se raspolae), treba razlikovati dvije situacije: Kada se otuuje cijela nepokretnost, otuenje je mogue samo ako su saglasne sve ugovorne strane, odnosno ako su saglasni svi suvlasnici(ista situacija je i kod zalaganja); Kada se otuuje suvlasniki dio, suvlasnik ga moe otuiti bez saglasnosti ostalih suvlasnika (lan 132. stav 2. Zakona o svojinskopravnim odnosima CG), s tim da u tom sluaju, postoji zakonsko pravo pree kupovine ostalih suvlasnika (lan 132. stav 3. i 4. Zakona o svojinskopravnim odnosima CG). Zakonsko pravo pree kupovine suvlasnika regulisano je u odredbi lana 132. stav 3. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima, a opta pravila o zakonskom pravu pree kupovine sadrana su u lanu 542. ZOO CG, odnosno pravo pree kupovine regulisano je u odredbama lana 536.do 542. ZOO CG. Pravila o prodaji sa pravom pree kupovine shodno se primjenjuju i na zakonsko pravo pree kupovine. tri su osnovne razlike izmeu zakonskog i ugovornog prava pree kupovine, a to su: osnov nastanka, vremensko trajanje i dejstvo prema treima. Zakonsko pravo pree kupovine nastaje na osnovu zakona. trajanje zakonskog prava pree kupovine nije vremenski ogranieno, dok ugovorno pravo pree kupovine prestaje poslije pet godina od zakljuenja ugovora, ako nije ugovoreno da e ono prestati ranije. Ako je ugovoren dui rok, ugovorno pravo pree kupovine svodi se na rok od pet godina. Zakonsko pravo pree kupovine djeluje prema treima po sili zakona i ono se ne upisuje u katastar nepokretnosti, dok ugovorno pravo pree kupovine djeluje prema savjesnim treim licima samo ako je upisano u katastar nepokretnosti. Kod zakonskog prava pree kupovine, prodavac suvlasnikog dijela je duan da pisanom ponudom za kupovinu njegovog suvlasnikog dijela na pouzdan nain pozove ostale suvlasnike da se izjasne da li prihvataju ponudu, i to u roku od 10 dana od dana kada im je dostavljena pisana ponuda. Ponuda mora da sadri uslove prodaje suvlasnikog dijela. Ako suvlasnik, u roku od 10 dana od dana kada mu je dostavljena pisana ponuda, ne prihvati ponudu (smatramo da i utanje znai neprihvatanje) ponua moe
75
svoj dio prodati treem licu, ali ne po nioj cijeni i pod drugim uslovima u odnosu na one iz pisane ponude. U suprotnom, ovlatenik zakonskog prava pree kupovine ima pravo da zahtijeva tubom da se prenos poniti i da se stvar njemu ustupi pod istim uslovima, ako je treem bilo poznato, ili nije moglo ostati nepoznato postojanje prava pree kupovine i to u roku od est mjeseci, raunajui od dana kada je saznao za prenos (lan 541. stav 1. ZOO CG). Pravo pree kupovine prestaje u svakom sluaju por proteku pet godina od prenosa svojine stvari na treeg (lan 541. stav 3. ZOO CG). Notar je duan da upozori stranke na postojanje zakonskog ili ugovornog prava pree kupovine, pa ako stranke, i pored toga, insistiraju da se ugovor o prodaji zakljui bez ponude i izjanjenja ovlatenika prava pree kupovine, notar je duan to upozorenje unijeti u notarski akt, a ako stranke to ne ele, notar je duan odbiti poduzimanje slubene radnje. U suprotnom, notar bi uinio povredu slubene dunosti i mogao bi odgovarati za tetu. O pravu pree kupovine vie vidjeti u dijelu ovog rada koji tretira odobrenja i pravo pree kupovine. Kod prodaje suvlasnikog dijela, veoma je znaajna aktivnost notara i to iz vie razloga: zbog instituta prava pree kupovine, koje moe biti zakonsko i ugovorno, kako smo to naprijed naznaili, a to treba detaljnije regulisati u odjeljku ugovora Odobrenja i pravo pree kupovine; radi upisa prenosa susvojine u katastar; radi otklanjanja nejasnoa i sporova kada vie kupaca kupuje nepokretnost u susvojini, jer ako u ugovoru nisu precizirani suvlasniki dijelovi kupaca, zakonska je pretpostavka da su ti dijelovi jednaki (lan 131. stav 2. Zakon o svojinskopravnim odnosima CG); sa aspekta nitavosti ugovora kojim bi se suvlasnik trajno odrekao prava na diobu stvari jer je takav ugovor nitav, shodno odredbi lana 140. stav 3. Zakona o svojinskopravnim odnosima CG. Pravo na diobu ne zastarijeva, pa bi notar trebao dati strankama poduku i upozorenje u vezi sa nezastarijevanjem prava na diobu stvari, a u svakom sluaju, notar mora odbiti notarsku obradu isprave ako bi stranke zahtijevale da se ugovorom o kupovini nepokretnosti u susvojini ugovori odredba kojom se zahtijeva trajno odricanje prava na diobu. Zakon je dao mogunost da se moe ugovoriti privremena odgoda diobe, ali ne due od pet godina. Mogua je ugovorna i sudska dioba. Ugovor o diobi nepokretnosti mora biti u formi notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave (lan 143. stav 2. Zakona o svojinskopravnim odnosima i lan 51. stav 1. taka 6. Zakona o notarima CG).
PRImJER
Prodaja cijele nepokretnosti u susvojini, jedan kupac koji je kupuje kao posebnu imovinu
Prodavci se obavezuju prenijeti na kupca svoje suvlasnike dijelove od po 1/2 na nepokretnosti iz take I ovog ugovora a kupac se obavezuje prodavcima isplatiti kupoprodajnu cijenu iz take ---- ovog ugovora .-------------------------------------------------------------------76
1. Ugovor o prodaji
Notar je stranke poduio zakonskom statusu zajednike imovine branih drugova, te da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost branih drugova ugovornih strana, a koja se moe dati u ovoj ili posebnoj ispravi. ------------------------------------------Notar je stranke upozorio na posljedice u sluaju suprotnog postupanja u vezi sa naprijed naznaenim. Nakon toga, prodavci izjavljuju da je predmetna nepokretnost njihova posebna imovina koju su stekli nasljeivanjem i, s tim u vezi, notaru prezentuju Rjeenje o nasljeivanju, Osnovnog suda u Podgorici, broj 0-120/09, od _____.godine., koje je pravosnano dana ____. godine. Naznaeno rjeenje notar je proitao strankama i priloio ga uz ovaj izvornik. Kupac izjavljuje da predmetnu nepokretnost stie kao posebnu imovinu.-------------------------PRImJER
Prodaja suvlasnikog dijela, jedan kupac

Prodavac se obavezuje prenijeti na kupca pravo susvojine sa 1/2 dijela na nepokretnosti iz take I ovog ugovora, a kupac se obavezuje prodavcu isplatiti kupoprodajnu cijenu iz take ---- ovog ugovora . ---------------------------------------------------------------------------------Notar je stranke poduio zakonskom statusu zajednike imovine branih drugova, te da bi, ako se radi o takvoj imovini bila potrebna pravno valjana saglasnost branih drugova ugovornih strana, a koja se moe dati u ovoj ili posebnoj ispravi. ----------------------------------------------Notar je stranke upozorio na posljedice u sluaju suprotnog postupanja u vezi sa naprijed naznaenim. Nakon toga, prodavac izjavljuje da je predmetna nepokretnost, odnosno suvlasniki dio koji prodaje, njegova posebna imovina koju je stekao nasljeivanjem i, s tim u vezi, notaru prezentuje Rjeenje o nasljeivanju, Osnovnog suda u Podgorici, broj 0-120/09., od _____.godine, koje je pravosnano dana ____. godine. Naznaeno rjeenje je notar proitao strankama i priloio ga uz ovaj izvornik.----------------------------------------------------------------------Kupac izjavljuje da predmetnu nepokretnost stie kao posebnu imovinu.-------------------------RImJER
Prodaja cijele nepokretnosti, vie kupaca koji je kupuju u susvojinu

Prodavac se obavezuje prenijeti na kupce, na jednake dijelove, pravo svojine sa 1/1 na nepokretnosti iz take I ovog ugovora, a kupci se obavezuje prodavcu isplatiti kupoprodajnu cijenu iz take ---- ovog ugovora .-------------------------------------------------------------------Notar je stranke poduio zakonskom statusu zajednike imovine branih drugova, te da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost branih drugova ugovornih strana, a koja se moe dati u ovoj ili posebnoj ispravi. ------------------------------------------Notar je stranke upozorio na posljedice u sluaju suprotnog postupanja u vezi sa naprijed naznaenim. Nakon toga, prodavac izjavljuje da je predmetna nepokretnost njegova posebna imovina, koju je stekao nasljeivanjem i, s tim u vezi, notaru prezentuje Rjeenje o nasljeivanju, Osnovnog suda u Podgorici, broj 0-120/09., od _____.godine, koje je pravosnano dana ____. godine. Naznaeno rjeenje je notar proitao strankama i priloio ga uz ovaj izvornik. Kupci izjavljuju da predmetnu nepokretnost stiu kao posebnu imovinu. --------------------------
77
Napomena: Ako nisu odreeni suvlasniki dijelovi kupaca, zakonska je pretpostavka da oni kupuju u jednakim dijelovima.
1 .2 .3 . Prodaja nepokretnosti u zajednikoj svojini, sa posebnim osvrtom na prodaju (otuenje) zajednike imovine branih drugova
Zajednika svojina je (lan 153.-160. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima) svojina vie lica na nepodijeljenoj stvari kada su njihovi udjeli odredivi, ali nisu unaprijed odreeni. Zajednika svojina takoe nastaje upisom u katastar nepokretnosti, a u koji se upisuje na ime svih zajedniara. Za razliku od prava susvojine gdje suvlasnik moe, uz rizik povrede zakonskog prava pree kupovine, prodati svoj suvlasniki dio bez saglasnosti ostalih suvlasnika, za raspolaganje i optereenje nepokretnosti u zajednikoj svojini potrebna je saglasnost svih zajedniara. Od toga zakonskog pravila postoji jedan zakonski izuzetak, a odnosi se na mogunost da se pravnim poslom koji nije zakljuen sa svim zajedniarima, moe stei svojina pod dva kumulativna uslova:ako je sticalac savjestan i ako pravo svojine nije bilo upisano u katastru na ime svih zajedniara. U praksi nije problem kada je u katastru nepokretnosti upisana zajednika svojina na ime svih zajedniara. Problemi i sporovi nastaju kada je neka nepokretnost u katastru upisana kao svojina jednog lica, a u stvarnosti se radi o zajednikoj svojini. Naroito je to izraeno kod zajednike imovine branih drugova koja ima zakonski reim zajednike svojine, a esto se upisuje kao svojina jednog branog druga. Porodini zakon CG je u lanu 289. stav 2. za takve sluajeve propisao da se smatra kao da je upis izvren na oba brana druga, osim ako taj upis nije rezultat pisanog ugovora branih drugova. Ovako rjeenje odstupa od naela pouzdanosti iz lana 10. Zakona o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti CG. Meutim, princip javnog pouzdanja (upisano pravo u katastru smatra se tanim) nije u cijelosti ispotovan u odredbama drugih zakona koji reguliu ovu pravnu problematiku. Kao dokaz tome, moe posluiti naprijed naznaena odredba Porodinog zakona, prema kojoj se, u sluaju kada je u katastar nepokretnosti, kao vlasnik zajednike imovine, upisan jedan brani drug, smatra kao da je upis izvren na ime oba brana druga, osim ukoliko do upisa nije dolo na osnovu pisanog ugovora zakljuenog izmeu branih drugova. Iz naprijed naznaenih razloga, pitanje zajednike brane imovine-svojine nad nepokretnostima predstavlja veoma vanu i teku problematiku, a pogotovo kod pravnih poslova o prenosu ili sticanju prava svojine ili drugih stvarnih prava na nepokretnosti. Uloga notara je da ispita injeninu situaciju u pogledu toga da li se radi o zajednikoj imovini branih drugova koja predstavlja zajedniku svojinu, a to podrazumijeva zajedniko i sporazumno djelovanje branih drugova u raspolaganju takvom imovinom. Ako se utvrdi da je samo jedan brani drug upisan kao vlasnik 1/1, a u stvari se radi o zajednikoj imovini, za otuenje takve nepokretnosti potrebna je saglasnost svih zajedniara. Na osnovu ugovora o prodaji nepokretnosti u zajednikoj svojini branih drugova koji je zakljuio samo jedan brani drug, tree lice moe, na osnovu tog ugovora,
78
1. Ugovor o prodaji
stei pravo svojine samo pod dva kumulativno ispunjena uslova: ako je savjesno i ako pravo svojine nije upisano u katastar nepokretnosti na ime svih zajedniara. Kako je to ve naprijed naznaeno, notar e poduiti i upozoriti ugovorne strane na zajedniku svojinu, odnosno na zakonski status zajednike imovine, a naroito na to da je kod raspolaganja takvom imovinom, potrebna saglasnost svih zajedniara. Pored toga, notar e kod utvrivanja injeninog stanja i ispitivanja volje stranaka, u ispravu unijeti izjave ugovornih strana u vezi sa statusom imovine koja je predmet prodaje i eventualno pribavljene dokaze koji potkrepljuju te izjave. Notar se ovdje nee i ne moe pretvoriti u istrani organ, ali je duan poduiti i upozoriti ugovorne strane na zakonski status zajednike imovine branih drugova i na posljedice koje mogu nastupiti u vezi s tim. Ako prodavac izjavi, odnosno ako se utvrdi da se radi o zajednikoj branoj imovini, tada se mora pribaviti saglasnost drugog branog druga, bilo u posebno sastavljenom notarskom aktu u formi zapisa, ili zapisa o potvrdi privatne isprave, ili u samom ugovoru o prodaji ueem branog druga prodavca u sastavljanju notarskog akta. Kada prodavac izjavi da se radi o posebnoj imovini, onda je cjelishodno pribaviti dokaz o nainu i vremenu sticanja te imovine ili izjanjenje branog druga prodavca o tome, ako to stranke ele, a u svakom sluaju, notar e pouiti kupca da moe zahtijevati pouzdano utvrivanje da li neka nepokretnost predstavlja zajedniku imovinu branih drugova, te na znaaj i posljedice u vezi s tim. Kako notar ima striktno odreenu obavezu upozoravanja i poduavanja stranaka, a shodno odredbama lana 47. Zakona o notarima, i zadatak da regulie pravne odnose na nain da se izbjegnu pravni sporovi i garantuje pravna sigurnost, smatramo da je i u pogledu zakonskog reima brane imovine, notar duan dati odgovarajue poduke i upozorenja, a u odreenim sluajevima i odbiti sainjavanje notarskog akta. Postupanjem na ovaj nain, notar vodi rauna o naelu savjesnosti i potenja ugovornih strana o izjavama datim pred notarom. Sve naprijed naznaeno, odnosi se i na zajedniku imovinu vanbranih drugova.
PRImJER
Poduke i upozorenje notara na zakonski status zajednike imovine branih drugova .

1. Posebna imovina Notar je stranke poduio zakonskom statusu zajednike imovine branih drugova, te da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost branih drugova ugovornih strana, a koja se moe dati u ovoj ili posebnoj ispravi. ------------------------------------------Notar je stranke upozorio na posljedice u sluaju suprotnog postupanja u vezi sa naprijed naznaenim. Nakon toga, prodavac izjavljuje da je predmetna nepokretnost njegova posebna imovina, koju je stekao nasljeivanjem i, s tim u vezi, notaru prezentuje Rjeenje o nasljeivanju, Osnovnog suda u Podgorici, broj 0-120/09., od _____.godine, koje je pravosnano dana ____. godine. Naznaeno rjeenje je notar proitao strankama i priloio ga uz ovaj izvornik. Kupci izjavljuju da predmetnu nepokretnost stiu kao posebnu imovinu. --------------------------
79
2. Zajednika imovina Notar je stranke poduio zakonskom statusu zajednike imovine branih drugova, te da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost branih drugova ugovornih strana, a koja se moe dati u ovoj ili posebnoj ispravi. ------------------------------------------Notar je stranke upozorio na posljedice u sluaju suprotnog postupanja u vezi sa naprijed naznaenim. Nakon toga, prodavac izjavljuje da je predmetna nepokretnost zajednika imovina koju je stekao sa suprugom A. A. i s tim u vezi, notaru prezentuje Izvod iz matine knjige vjenanih, Optine _____, od ____ godine, koji se u originalu prilae uz ovaj izvornik nakon to je strankama proitan, a iz kojeg je ovaj notar ustanovio da su prodavac i gospoa A.A brani drugovi. U sastavljanju ovog notarskog akta prisutna supruga prodavca A.A., izriito izjavljuje da je, kao brani drug prodavca, saglasna sa prodajom predmetne nepokretnosti koja je njihova zajednika imovina.------- ----------------------------------------------------------------------------------
1 .3 . Cijena
Cijena je bitan element ugovora o prodaji kao dvostrano obavezujueg pravnog posla. Osnovna obaveza prodavca je prenos svojine na stvari, a osnovna obaveza kupca je da plati cijenu (l. 463. st. 1. ZOO CG). Promet prava na nepokretnosti je po svojoj pravnoj prirodi veoma sloen posao i zahtijeva angaovanje pravnih strunjaka koji su dobro upoznati sa brojnim propisima, relevantnim u oblasti prometa prava na nepokretnosti. Dakle, za sklapanje pravnih poslova u prometu nepokretnosti, potrebno je poznavanje vaeih propisa koji se primjenjuju, odnosno lice koje to ini, mora imati veliko praktino i struno iskustvo u ovoj oblasti. Notar je nezavisno i struno lice koje mora voditi rauna o interesima obje ugovorne strane, te mu je zadatak da osigura da se preuzete obaveze iz sklopljenog ugovora i izvre, a to ima za posljedicu da se na taj nain izbjegnu eventualni sporovi. Meutim, kako je vrlo esto nemogue obezbijediti istovremeno izvrenje obaveza stranaka iz ugovora, a zbog potrebe prethodnog obavljanja niza radnji (pribavljanje odobrenja, brisanje tereta, finansiranje kupoprodajne cijene i sl.), notar mora nastojati da nijedna ugovorna strana ne pretrpi tetu, odnosno da nijedna strana ne izvri svoju inidbu u potpunosti ili djelimino bez adekvatne protuinidbe ili adekvatnog osiguranja da e obeana inidba biti izvrena. Ovakvo obezbjeenje je jedino mogue postii kvalitetno sainjenim ugovorom. Smisao notarskog akta kod prometa nepokretnosti je u tome to je promet prava na nepokretnosti, po svojoj pravnoj prirodi, sloen i zahtijeva preduzimanje vie radnji u razliitim vremenskim periodima, pa je neophodno u sainjenom ugovoru predvidjeti dinamiku tih radnji. Naprimjer, potrebno je uzeti kredit za kupovinu stana, obezbijediti potraivanje davaoca kredita, obezbijediti siguran nain plaanja cijene prodavcu i prenos svojine sa prodavca na kupca. U nekoj drugoj situaciji, prodavac esto prodaje svoj stan da bi kupio neki drugi stan, pa mu je potrebno vrijeme za iseljenje i kupovinu drugog stana, zatim potrebno je regulisati sve potrebne poreske obaveze u vezi sa kupovinom stana, regulisati pitanje komunalnih trokova, elektro i telefonskih prikljuaka itd. U ovom radu e se pokuati obraditi pitanje cijene, koja predstavlja jedan od bitnih elemenata ugovora o prodaji, te iz tog razloga i jedan od bitnih elemenata sadrine
80
1. Ugovor o prodaji
notarskog akta koji za predmet ima prenos ili sticanje prava svojine nad nepokretnostima. Potrebno je istai da savremeni promet donosi razliite naine plaanja i finansiranja cijene, pa su ovdje mogue veoma razliite kombinacije i samim tim veliki broj alternativnih rjeenja. Cijena bi, kao to je ranije ve istaknuto i za predmet prodaje, trebala biti obraena u posebnom lanu (taki ili stavu) kupoprodajnog ugovora. Lista pitanja (provjera) ugovornih odredbi o cijeni Prilikom sainjavanja ugovora o prodaji, a u vezi sa odredbama o cijeni, notar bi morao obratiti panju i u ispravi regulisati sljedee: odreenje cijene; dospjelost plaanja cijene, sa posebnim akcentom na ugovaranje pretpostavki za dospjelost cijene u svrhu osiguranja kupca; nain plaanja cijene; osiguranje kupca i prodavca u vezi sa plaanjem cijene.
1 .3 .1 . Odreenje cijene
U ugovoru o prodaji cijena mora biti odreena ili odrediva, tako da ugovor mora sadravati dovoljno podataka da se cijena moe odrediti. U suprotnom, ugovor o prodaji ne proizvodi dejstvo (l.470.st.1. ZOO CG). Cijena se moe ugovoriti kao: fiksna (a to se najee i ugovara) ili po jednom m2 zemljita, poslovnog prostora, stana i sl. Cijena moe biti propisana, tekua prema zvaninoj evidenciji, a moe se odreivanje cijene povjeriti treem ili jednoj ugovornoj strani (l.471.474. ZOO CG). U sluajevima kada su predmet prodaje nepokretnosti i inventar, to je ve ranije i naznaeno, a radi poreskih obaveza po osnovu prometa nepokretnosti, korisno je posebno izraziti cijenu za nepokretnost, a posebno za inventar ili druge pokretne stvari.
PRImJERI
1 . Kada je cijena izraena fiksno Cijena za nepokretnost iz take I ovog ugovora iznosi 58 .825,00 EURA (slovima: pedesetosamhiljadaosamstotinadvadesetpet i 00/100 EURA). ----------------------------------------------2 . Kada je cijena izraena po jednom m2 Cijena za nepokretnost iz take I ovog ugovora iznosi 500,00 EURA (slovima: petstotina i 00/100 EURA).-----------------------------------------------------------------------------------------------------3 . Kada se uz nepokretnost kupuje i inventar: Cijena za nepokretnost iz take I ovog ugovora iznosi 58 .825,00 EURA (slovima: pedesetosamhiljadaosamstotinadvadesetpet i 00/100 EURA), a cijena za inventar iznosi 15 .000,00 EURA (petnaesthiljada i 00/100 EURA). ----------------------------------------------------
81
Ugovorne strane koje plaaju cijenu gotovinom, veoma esto navode manji iznos cijene od one koja je stvarno plaena, a u cilju plaanja to manjeg poreza na promet nepokretnosti i manjeg iznosa notarske naknade. U tim sluajevima, notar ih je, uzimajui u obzir trine cijene i procjene poreskih organa, duan poduiti i upozoriti da poreski organ vri procjenu neovisno od cijene iz ugovora, te na posljedice u sluaju pobijanja ugovora zbog oteenja preko polovine, zelenakog ugovora i sl.
PRImJER
Notar je poduio i upozorio stranke da je izjavljeni iznos cijene nii od trine cijene i procjene nadlenih poreskih organa, da iznos cijene iz ovog ugovora ne utie na procjenu poreskog organa kod plaanja poreza na promet nepokretnosti, kao i na posljedice koje mogu nastati u vezi s tim u sluaju pobijanja i raskida ovog ugovora. --------------------------------------------------
1 .3 .2 . Dospjelost cijene i osiguranje kupca

Cijena moe dospijevati odmah u momentu zakljuenja ugovora, u odreenom roku, ili nakon to se ispune odreene pretpostavke za dospjelost. Dospjelost plaanja cijene je veoma bitna za ispunjenje ugovora, a naroito je vana za kupca koji se moe veoma efikasno tititi ugovaranjem odreenih pretpostavki za dospjelost cijene, u cilju da se obezbijedi da mu se nepokretnost preda sa plaanjem cijene, tj. da se upie sa pravom svojine u katastru nepokretnosti. S tim u vezi, notar je duan poduiti kupca mogunosti ugovaranja adekvatnih pretpostavki za dospjelost cijene i upozoriti ga na opasnosti i rizike kojima se izlae suprotnim ugovaranjem, odnosno neprihvatanjem adekvatnih obezbjeenja kojima ga poduava notar. Koje e se pretpostavke za dospjelost cijene ugovoriti, zavisi od konkretnog sluaja, te od kupeve volje. Dakle, kupac moe, ali ne mora, ugovoriti da cijena dospijeva nakon ispunjenja odreenih pretpostavki za svaki konkretan sluaj. Meutim, notar je duan poduiti kupca takvim mogunostima i upozoriti ga na pravne posljedice i rizike kojima se izlae u sluaju suprotnog postupanja. Pretpostavke za dospjelost plaanja cijene mogu biti razliite: alternativno ili kumulativno ugovorene, odnosno kupac se moe obezbijediti kombinacijom mjera osiguranja, shodno konkretnoj injeninoj situaciji svakog pojedinanog sluaja. U daljem tekstu obradie se vie moguih pretpostavki za dospjelost plaanja cijene, a to zavisi od svakog konkretnog sluaja. 1. Kupac zahtijeva da se upie kao vlasnik prije isplate cijene prodavcu. U ovom sluaju notar bi trebao da savjetuje klijentima da se cijena uplauje na notarski raun za stranke, a da sa tog rauna notar vri isplatu prodavcu tek kada se kupac upie kao vlasnik. Notar moe preuzeti novac na uvanje ako mu je predat povodom sastavljanja notarskog akta na posebnom raunu kod banke koji ne moe biti predmet prinudnog izvrenja protiv notara. to je notarski raun za stranke127.
127 lan 67. stav 2. i lan 68. stav 3. Zakona o notarima CG, te lan 45. stav 2. Pravilnika o radu notara CG.
82
1. Ugovor o prodaji PRImJER
Cjelokupni iznos cijene dospijeva za isplatu deponovanjem na notarski raun za stranke u roku od sedam dana od dana zakljuenja ugovora, s tim da stranke daju nalog notaru da do tada ne izdaje otpravke i prepise koji e sadravati saglasnost prodavca za prenos prava svojine, te da isplatu cijene sa tog rauna notar izvri na raun prodavca u roku od sedam dana od dana kada zaprimi rjeenje o upisu prenosa svojine u Katastru nepokretnosti na ime kupca. -
Napomena: Ovo je veoma znaajan mehanizam zatite prodavaca i kupaca u pogledu isplate cijene i sigurnog prenosa prava svojine. Ovdje mogu doi u obzir i drugi uslovi kojima e se usloviti isplata cijene sa notarskog rauna za stranke na raun prodavca, naprimjer, upis predbiljebe, predaja u posjed i sl. 2. Da je upisana predbiljeba prava svojine u korist kupca prije isplate cijene prodavcu. Predbiljeba je efikasno sredstvo zatite kupca jer mu garantuje da e biti upisano njegovo pravo svojine u katastar nepokretnosti naknadnim opravdanjem, a kupac eli njeno ugovaranje i upis prije nego to isplati cijenu. Notar je duan poduiti kupca da i kako ga predbiljeba osigurava i upozoriti ga na posljedice suprotnog postupanja. Kupac se na ovaj nain titi od rizika dvostruke prodaje ili nekih drugih upisa koji imaju prvenstvo upisa. Naime, jedno od osnovnih naela upisa u Katastar nepokretnosti jeste naelo prvenstva, koje znai da se upis vri prema vremenskom redoslijedu podnoenja zahtjeva za upis128 .
PRImJER
Cijena za plaanje dospijeva (na ruke prodavca ili na prodavev raun kod banke ili na notarski raun za stranke) u roku od tri dana od dana kada notar obavijesti ugovorne strane da je predbiljeba prava svojine na predmetnoj nepokretnosti u korist kupca upisana na prvom mjestu ranga upisa u Listu nepokretnosti.--------------------------------------------------Notar je poduio kupca i drugim mogunostima njegovog adekvatnog osiguranja u vezi sa dospjelou plaanja cijene, kao to je/su________ (Napomena: Upisati pretpostavku za dospjelost cijene ako se pojavljuje u konkretnom sluaju, npr. brisanje hipoteke i dr.); zatim ugovaranje isplate cijene na notarski raun za stranke i njenu isplatu s tog rauna prodavcu tek kada se kupac uknjii u Katastru nepokretnosti kao vlasnik, te ga upozorio na rizike i posljedice kojima se izlae u sluaju suprotnog postupanja. ---------------------------------------------------------------------------------
Napomena: U izjavama za knjienje, odmah iza saglasnosti za upis predbiljebe, moe se i korisno je dati saglasnost za brisanje predbiljebe, a u cilju zatite prodavca u sluaju da ne doe do isplate cijene i realizacije ugovora. U suprotnom, prodavac bi morao sudskim putem vriti brisanje predbiljebe ili bi ona bila brisana protekom zakonskog roka za njeno opravdanje (30-60 dana od dana prijema rjeenja o predbiljebi l. 97. Zakona o dravnom premjeru i katastru CG).
128 lan 12. Zakona o dravnom premjeru i katastru CG.
83
Prodavac je saglasan da se u korist kupca upie predbiljeba prava svojine na nepokretnosti iz take I ovog ugovora.- --------------------------------------------------------------------------------------------------Stranke su ve sada saglasne da se predbiljeba brie istovremeno sa upisom prava svojine na kupca, kao i u sluaju da ne doe do realizacije ovog ugovora. Stranke daju nalog i neopozivo ovlauju ovog notara da podnese zahtjev za upis predbiljebe, kao i zahtjev za brisanje predbiljebe ako kupac u roku iz ovog ugovora ne isplati cjelokupnu cijenu. -----------------------------------
3. Da je predat zahtjev za upis predbiljebe, a nema prepreka za njen upis na prvom mjestu. Ovdje kupac eli upis predbiljebe, ali isplatu cijene ne vee za njen upis ve samo za predaju zahtjeva za upis, pod uslovom da nema prepreka za to.
PRImJER
Cjelokupni iznos cijene kupac je duan isplatiti prodavcu (na ruke ili na raun kod banke ili na notarski raun za stranke) u roku od tri dana od dana kada notar u pisanoj formi obavijesti ugovorne strane da je zahtjev za upis predbiljebe prava svojine u korist kupca predat Katastru nepokretnosti, a nema prepreka za njen upis na prvo mjesto.----------------Notar je poduio kupca mogunostima njegovog adekvatnog osiguranja u vezi sa dospjelou plaanja cijene, kao to je ugovaranje i upisivanje predbiljebe u Katastar nepokretnosti prije isplate cijene i objasnio mu da i kako predbiljeba osigurava kupca; zatim mogunost ugovaranja i drugih pretpostavki za dospjelost cijene, kao to je/su________ ---------------------------------------(Napomena: Upisati pretpostavku za dospjelost cijene ako se pojavljuje u konkretnom sluaju, npr. brisanje hipoteke i dr.); isto tako, poduio ga je mogunosti ugovaranja isplate cijene na notarski raun za stranke i njenu isplatu s tog rauna prodavcu tek kada se kupac uknjii u Katastru nepokretnosti kao vlasnik ili kad se predbiljei svojina, te ga upozorio na rizike i posljedice kojima se izlae u sluaju suprotnog postupanja. ----------------------------------------------------------------------
4. Da su dostavljena odreena pravno valjana odobrenja, npr. punomoje od strane prodavca, odobrenje organa starateljstva za otuenje nepokretnosti malodobnog prodavca i dr. Ovdje se radi o sluaju kada je za punovanost ugovora potrebno pribaviti odreena odobrenja, kao to smo naprijed istakli, jer ugovor nee proizvoditi pravna dejstva bez tih odobrenja, tako da je, u vezi sa tim, notar duan dati poduku i upozorenje da takav ugovor nije na pravnoj snazi, te da se cijena ne plaa dok se ne pribave potrebna odobrenja, niti da stranke vre druge inidbe iz ugovora, a notar takoe ne smije davati otpravke i prepise akta do momenta dostavljanja potrebnih odobrenja.
PRImJER
Cijena za isplatu dospijeva na ruke prodavcu (ili na notarski raun za stranke ili na transakcijski raun prodavca) osam dana od datuma prijema preporuenog pisma kojim notar obavjetava kupca da je blagovremeno dostavljeno pravno valjano punomoje od strane prodavca (ili alt. odobrenje Centra za socijalni rad za otuenje nepokretnosti malodobnog 84
1. Ugovor o prodaji
prodavca, ili alt. odobrenje nadlenog organa za otuenje nepokretnosti privrednog drutva- Skuptina, Nadzorni odbor itd..). -----------------------------------------------------------------------
Napomena: Notar je duan upozoriti stranke da vremenski ne odreuju dospjelost cijene i ne vre njenu isplatu, te da ne vre druge inidbe iz ugovora, prije pribavljanja potrebnih odobrenja, jer ugovor nije na pravnoj snazi dok se ne dostave pravno valjana odobrenja. Dakle, u ovakvom sluaju rok dospjelosti trebalo bi uvijek vezati za momenat pribavljanja odobrenja ili nakon toga. Ako stranke hoe ugovaranje roka dospjelosti cijene prije pribavljanja neophodnih odobrenja, i pored pouka i upozorenja notara, smatramo da je notar duan odbiti poduzimanje takve slubene radnje. Notar moe sainiti ispravu (izvornik) bez potrebnih odobrenja (pravni posao se moe i naknadno odobriti, npr. l. 83. ZOO CG), i u toj ispravi o pravnom poslu e se odrediti rok dospjelosti cijene, s tim da je notar duan poduiti i upozoriti stranke npr, sljedeom formulacijom:
Ovaj ugovor nije na pravnoj snazi i nee proizvoditi pravna dejstva sve dok stranke u roku od trideset dana raunajui od dana njegovog zakljuenja ne dostave ovom notaru pravno valjano punomoje prodavca za poduzimanje ovog pravnog posla od strane punomonika. ------------------Notar je upozorio stranke da ne odreuju rok dospjelosti cijene i ne vre njenu isplatu, te da ne vre druge inidbe iz ugovora, prije pribavljanja potrebnih odobrenja. -------------------------
U takvom sluaju, notaru je zabranjeno da izdaje otpravke, ovjerene prepise i prepise izvornika bilo kome sve dok mu se ne dostavi pravno valjano odobrenje. Notar to mora unijeti u ispravu, npr. sljedeom formulacijom:
Notar nee izdavati otpravke, ovjerene prepise i prepise izvornika bilo kome sve dok ugovorne strane ovom notaru ne dostave pravno valjano odobrenje . --------------------------------
5. Da je podnesen zahtjev za upis promjene u B ili V listu nepokretnosti po osnovu pravosnanog rjeenja o nasljeivanju, kojim je prodavac oglaen nasljednikom. Ovdje se radi o sluaju kada je prodavac pravosnano oglaen za nasljednika, a jo uvijek nije upisan u katastru nepokretnosti kao vlasnik, a kupac ne eli isplatiti cijenu prodavcu dok se katastru ne dostavi rjeenje o nasljeivanju. Smru ostavioca njegovi nasljednici postaju vlasnici, a upis u Katastar nepokretnosti ima samo deklarativno dejstvo. Zbog toga se to zove promjena upisa, jer je smru ostavioca kao knjinog vlasnika B ili V list postao netaan i treba ga usaglasiti sa novonastalim pravnim stanjem (nasljednici umrlog postali vlasnici od momenta njegove smrti). Meutim, takav upis moe sadravati odreene rizike u smislu podobnosti rjeenja o nasljeivanju za upis u Katastar nepokretnosti, plaanja poreza, taksi itd. U svakom sluaju notar mora voditi rauna o tome da je rjeenje o nasljeivanju pravosnano.
85
Cijena za plaanje dospijeva na ruke prodavcu (ili na notarski raun za stranke ili na transakcijski raun prodavca) osam dana od datuma prijema preporuenog pisma kojim notar obavjetava kupca da je podnesen zahtjev za promjenu B ili V lista nepokretnosti po osnovu pravosnanog Rjeenja o nasljeivanju, Osnovnog suda u _______, broj _________, od __________, koje je postalo pravosnano dana __________, kojim je prodavac oglaen iskljuivim nasljednikom, a nema prepreka za njegovo provoenje. -----------Notar je poduio kupca i drugim mogunostima njegovog adekvatnog osiguranja u vezi sa dospjelou plaanja cijene, kao to je ugovaranje i upisivanje predbiljebe u Katastar nepokretnosti prije isplate cijene i objasnio mu da i kako predbiljeba osigurava kupca; zatim mogunost ugovaranja i drugih pretpostavki za dospjelost cijene, kao to je/su________ (Napomena: Upisati pretpostavku za dospjelost cijene ako se pojavljuje u konkretnom sluaju, npr. brisanje hipoteke i dr.); mogunosti ugovaranja isplate cijene na notarski raun za stranke i njenu isplatu s tog rauna prodavcu tek kada se kupac uknjii u Katastru nepokretnosti kao vlasnik ili kad se predbiljei svojina, te ga upozorio na rizike i posljedice kojima se izlae u sluaju suprotnog postupanja. ----
6. Da se u Katastru nepokretnosti izvri promjena u B ili V listu nepokretnosti po osnovu pravosnanog rjeenja o nasljeivanju, tako da se prodavac po osnovu nasljeivanja upie sa pravom svojine. Ovdje se radi o sluaju kada je prodavac pravosnano oglaen za nasljednika, a jo uvijek nije upisan u Katastru nepokretnosti kao vlasnik, a kupac ne eli isplatiti cijenu prodavcu dok se isti sa svojim pravom ne upie u Katastar.
PRImJER
Cijena za plaanje dospijeva na ruke prodavcu (ili na notarski raun za stranke ili na transakcijski raun prodavca) osam dana od datuma prijema preporuenog pisma kojim notar obavjetava kupca da je izvrena promjena B ili V lista nepokretnosti po osnovu pravosnanog Rjeenja o nasljeivanju, Osnovnog suda u _______, broj _________, od __________, tako da je prodavac po osnovu nasljeivanja upisan kao vlasnik sa 1/1(ili suvlasnik sa dijelom___). ------------------------------------------------------------------------------------------Notar je poduio kupca o ostalim mogunostima njegovog adekvatnog osiguranja u vezi sa dospjelou plaanja cijene, kao to je ugovaranje i upisivanje predbiljebe u Katastar nepokretnosti prije isplate cijene i objasnio mu da i kako predbiljeba osigurava kupca; zatim mogunost ugovaranja i drugih pretpostavki za dospjelost cijene, kao to je/su________ . ----------------------------(Napomena: Upisati pretpostavku za dospjelost cijene ako se pojavljuje u konkretnom sluaju, npr. brisanje hipoteke i dr.); zatim ugovaranje isplate cijene na notarski raun za stranke i njenu isplatu s tog rauna prodavcu tek kada se kupac uknjii u Katastru nepokretnosti kao vlasnik ili kad se predbiljei svojina, te ga upozorio na rizike i posljedice kojima se izlae u sluaju suprotnog postupanja.- -----------------------------------------------------------------------------------------------------------
86
1. Ugovor o prodaji
7. Da se ovlaenik zakonskog ili ugovornog prava pree kupovine izjasni da nee vriti svoje pravo, a prije isplate cijene prodavcu. Ovdje se radi o sluaju kada postoji ugovorno ili zakonsko pravo pree kupovine, a kupac ne eli da rizikuje sticanje prava svojine na stvari ili druge tetne posljedice zbog postojanja prava pree kupovine odnosno njegove povrede.
PRImJER
Cijena za plaanje dospijeva na ruke prodavcu (ili na notarski raun za stranke ili na transakcijski raun prodavca) osam dana od datuma prijema preporuenog pisma kojim notar obavjetava kupca da je ovlaenik zakonskog (ili ugovornog) prava pree kupovine izjavio da nee vriti svoje pravo. ---------------------------------------------------------------------------------Notar je poduio kupca o ostalim mogunostima njegovog adekvatnog osiguranja u vezi sa dospjelou plaanja cijene, kao to je ugovaranje i upisivanje predbiljebe u Katastar nepokretnosti prije isplate cijene i objasnio mu da i kako predbiljeba osigurava kupca, ugovaranje isplate cijene na notarski raun za stranke i njenu isplatu s tog rauna prodavcu tek kada se kupac uknjii u Katastru nepokretnosti kao vlasnik ili kad se predbiljei svojina, te ga je upozorio na rizike i posljedice kojima se izlae u sluaju suprotnog postupanja.----------------------------------------------------------
Napomena: poduiti i upozoriti na druge pretpostavke za dospjelost cijene ako se pojavljuju u konkretnom sluaju, npr. brisanje hipoteke i dr. 8. Da je notaru uruena ili da je katastru nepokretnosti predata brisovna dozvola u pogledu hipoteke upisane u G listu predmetnog lista nepokretnosti. Ovdje se radi o sluaju kada kupac eli kupovinu nepokretnosti koja nije optereena nekim pravom.
PRImJER
Cijena dospijeva za plaanje na ruke prodavcu (ili na notarski raun za stranke ili na transakcijski raun prodavca) osam dana od datuma prijema preporuenog pisma kojim notar obavjetava kupca da je notaru uruena (ili da je Katastru nepokretnosti predata) brisovna dozvola u pogledu hipoteke upisane u G listu predmetnog lista nepokretnosti.-Notar je poduio kupca o ostalim mogunostima njegovog adekvatnog osiguranja u vezi sa dospjelou plaanja cijene, kao to je ugovaranje i upisivanje predbiljebe u Katastar nepokretnosti prije isplate cijene i objasnio mu da i kako predbiljeba osigurava kupca, ugovaranje isplate cijene na notarski raun za stranke i njenu isplatu s tog rauna prodavcu tek kada se kupac uknjii u Katastru nepokretnosti kao vlasnik ili kad se predbiljei svojina, te ga je upozorio na rizike i posljedice kojima se izlae u sluaju suprotnog postupanja.----------------------------------------------------------
Napomena: poduiti i upozoriti na druge pretpostavke za dospjelost cijene ako se pojavljuju u konkretnom sluaju, npr. pribavljanje odobrenja i dr.
87
9. Da je na osnovu brisovne dozvole u G listu izvreno brisanje hipoteke. Ovdje se radi o sluaju kada kupac eli kupovinu nepokretnosti koja nije optereena.
PRImJER
Cijena za plaanje dospijeva na ruke prodavcu (ili na notarski raun za stranke ili na transakcijski raun prodavca) osam dana od datuma prijema preporuenog pisma kojim notar obavjetava kupca da je na osnovu brisovne dozvole u G listu izvreno brisanje hipoteke. Notar je poduio kupca o ostalim mogunostima njegovog adekvatnog osiguranja u vezi sa dospjelou plaanja cijene, kao to je ugovaranje i upisivanje predbiljebe u Katastar nepokretnosti prije isplate cijene i objasnio mu da i kako predbiljeba osigurava ugovaranje isplate cijene na notarski raun za stranke i njenu isplatu s tog rauna prodavcu tek kada se kupac uknjii u Katastru nepokretnosti kao vlasnik ili kad se predbiljei svojina, te ga upozorio na rizike i posljedice kojima se izlae u sluaju suprotnog postupanja. ----------------------------------------------------------------------
Napomena: poduiti i upozoriti na druge pretpostavke za dospjelost cijene ako se pojavljuju u konkretnom sluaju, npr. izjanjenje imaoca prava pree kupovine i dr. 10. Da je pribavljena saglasnost hipotekarnog povjerioca za pravo zaloge, upisane u G listu, za otuenje predmetne nepokretnosti i preuzimanje od strane kupca duga obezbijeenog hipotekom. Ovdje se radi o sluaju kada kupac kupuje optereenu nepokretnost, na kojoj je upisana zabrana otuenja bez pisane saglasnosti hipotekarnog povjerioca, a kupac preuzima i dug obezbijeen hipotekom, pa je stoga potrebna saglasnost hipotekarnog povjerioca, u cilju upisa u katastar prenosa prava svojine na kupca i u cilju preuzimanja duga od strane kupca, shodno odredbama 455. i 456. ZOO CG).
PRImJER
Cijena za plaanje dospijeva na ruke prodavcu (ili na notarski raun za stranke ili na transakcijski raun prodavca) osam dana od datuma prijema preporuenog pisma kojim notar obavjetava kupca da je pribavljena saglasnost hipotekarnog povjerioca za pravo zaloga, upisanog u G listu, za otuenje predmetne nepokretnosti i preuzimanje od strane kupca duga obezbijeenog hipotekom. ----------------------------------------------------------------------------Notar je poduio kupca o ostalim mogunostima njegovog adekvatnog osiguranja u vezi sa dospjelou plaanja cijene, kao to je ugovaranje i upisivanje predbiljebe u Katastar nepokretnosti prije isplate cijene i objasnio mu da i kako predbiljeba osigurava kupca ugovaranje isplate cijene na notarski raun za stranke i njenu isplatu s tog rauna prodavcu tek kada se kupac uknjii u katastru nepokretnosti kao vlasnik ili kad se predbiljei svojina, te ga upozorio na rizike i posljedice kojima se izlae u sluaju suprotnog postupanja). ------------------------------------------------------------
Napomena: poduiti i upozoriti na druge pretpostavke za dospjelost cijene ako se pojavljuju u konkretnom sluaju, npr. potrebnog odobrenja i dr.
88
1. Ugovor o prodaji
Cijena za plaanje dospijeva odmah na ruke ili raun prodavca, a kupac ne eli ugovaranje pretpostavki za dospjelost, niti koritenje notarskog rauna za stranke Ovo je vrlo est sluaj u praksi, iako je mogue da nastupe brojne opasnosti i rizici po kupca, naroito u pogledu viestrukog otuenja ili pak optereenja predmetne nepokretnosti, kao i u pogledu raznih okolnosti koje onemoguavaju da se kupac upie kao vlasnik. tete po kupca mogu biti velike jer je on ve isplatio cijenu. U ovom sluaju notar mora dati kupcu poduku o mogunostima adekvatnog osiguranja u konkretnom sluaju i upozoriti ga na posljedice plaanja cijene bez ugovaranja adekvatnih mjera obezbjeenja.
PRImJER
Cijena za plaanje dospijeva odmah na ruke prodavca (ili na raun prodavca.----------------) Notar je poduio kupca mogunostima njegovog adekvatnog osiguranja u vezi sa dospjelou plaanja cijene, kao to je ugovaranje i upisivanje predbiljebe u Katastar nepokretnosti prije isplate cijene i objasnio mu da i kako predbiljeba osigurava kupca, ugovaranje isplate cijene na notarski raun za stranke i njenu isplatu s tog rauna prodavcu tek kada se kupac uknjii u Katastru nepokretnosti kao vlasnik ili kad se predbiljei svojina, te ga upozorio na rizike i posljedice kojima se izlae u sluaju suprotnog postupanja. Nakon toga, kupac izjavljuje da cijena dospijeva na naprijed opisani nain. --------------------------------------------------------------------------------------
1 .3 .3 . Osiguranje prodavca
Prodavac se u ugovoru o prodaji moe obezbijediti na vie naina, alternativno ili kumulativno, odnosno kombinacijom mjera osiguranja, shodno konkretnoj injeninoj situaciji svakog pojedinanog sluaja. Plaanje cijene u momentu zakljuenja ugovora. Ovo je najjednostavnija situacija koja u modernom nainu prometa nije vie tako esta, pa je zbog toga, uz obezbjeenje kupca, vrlo esto potrebno na adekvatan nain obezbijediti i prodavca. Ako se cijena plaa u momentu zakljuenja ugovora, tada nije potrebno predviati mjere obezbjeenja za prodavca nego se mora voditi rauna o adekvatnom obezbjeenju kupca. Plaanje cjelokupne ili dijela cijene nakon zakljuenja ugovora o prodaji. Kako smo naprijed naznaili, ovo je veoma est sluaj, kako zbog toga to kupac sebe eli zatiti na nain da prodavac ne dobije cijenu dok se ne ispune odreene pretpostavke za dospjelost cijene (npr. upis predbiljebe, upis svojine, pribavljanje odobrenja i sl.), tako i zbog toga to kupci u velikom broju sluajeva finansiraju cijenu iz kredita ili na drugi nain plaanja na rate. Notar mora voditi rauna o interesima svih ugovornih strana, pa je stoga duan poduiti i upozoriti stranke na sve mogue mjere adekvatnog obezbjeenja u konkretnoj situaciji i primijeniti ih shodno volji stranka, a sve sa ciljem da se izbjegnu sporovi i da se ugovor u cijelosti realizuje. Ova obaveza poduavanja i upozoravanja stranaka propisana je u lanu 47 Zakona o notarima CG. Notar je duan poduiti i upozoriti prodavca na sljedee mjere obezbjeenja: isplata cijene na notarski raun za stranke;
89
kupevo pristajanje na izvrenje bez odlaganja na predmetu prodaje ili na cjelokupnoj imovini kupca; davanje clausule intabulandi u posebnoj ispravi u momentu zakljuenja ugovora ili naknadno, s tim da se ona preda kupcu u momentu isplate cijene prodavcu ili na notarski raun za stranke; davanje saglasnosti za prenos prava svojine odmah u ugovoru, uz istovremeni nalog notaru da ne izdaje otpravke i prepise ili da izda izvode otpravaka i prepisa (otpravak dijela akta) koji nee sadravati clausulu intabulandi sve do isplate cjelokupne cijene129.
PRImJER
Poduke i upozorenja prodavcu kada cijena dospijeva nakon zakljuenja ugovora

Cijena za nepokretnost iz take I ovog ugovora iznosi 58 .825,00 EURA (slovima: pedesetosamhiljadaosamstotinadvadesetpet i 00/100 EURA). ------------------------------------------------Naprijed naznaena cijena dospijeva na sljedei nain: -------------------------------------------------- dio cijene od 25.000,00 EURA (slovima: dvadesetpethiljada EURA), prema izriitoj izjavi stranaka, kupac je ve isplatio prodavcu; -------------------------------------------------------------------------- dio cijene od 33.825,00 EURA (slovima: tridesetosamhiljadaosamstotinadvadesetpet EURA) kupac e isplatiti prodavcu na njegov transakcijski raun broj_______, koji se vodi kod ______-banke, najkasnije do 31.12. 2009. godine. --------------------------------------------------------Notar je poduio prodavca mogunostima njegovog osiguranja u vezi sa dospjelou plaanja cijene, kao to je pristajanje kupca na izvrenje bez odlaganja na predmetu prodaje i na njegovoj cjelokupnoj imovini za iznos neplaene cijene i sporednih potraivanja; deponovanje cijene na notarski raun za stranke, davanje saglasnosti za prenos prava svojine odmah u ugovoru, uz istovremeni nalog notaru da izdaje samo izvode otpravaka, ovjerenih prepisa i prepisa koji nee sadravati saglasnost za prenos prava svojine do isplate cijene; zatim mogunosti davanja saglasnosti za prenos prava svojine na kupca u posebnoj ispravi koja e biti predata kupcu kada se isplati cjelokupna cijena, te ga upozorio na posljedice suprotnog postupanja . ---------------------------------------------------------------------------------------------------------Nakon toga stranke izjavljuju . . . . (jednu od dolje naznaenih alternativa)
Mogue mjere obezbjeenja prodavca: a) Da se ne eli ugovaranje naznaenih mjera obezbjeenja prodaca.------------------b) U vezi sa plaanjem naprijed naznaenog cjelokupnog iznosa cijene od ______ EURA (slovima: ____ EURA) i zakonskih (ugovornih) zateznih kamata u sluaju padanja kupca u docnju, kupac izriito izjavljuje da pristaje na izvrenje bez odlaganja na osnovu ovog notarskog akta na cjelokupnoj svojoj imovini (ili samo na predmetu prodaje ako se odmah vri prenos prava svojine,).-------------------------------------------
129 lan 88. Zakona o notarima Crne Gore.
90
1. Ugovor o prodaji
Izvrni otpravak ovog notarskog akta e biti izdat prodavcu na njegov zahtjev, a sa ispravama koje dokazuju da su ispunjeni uslovi za izvrnost. Notar je upozorio kupca da je pristao na izvrenje bez odlaganja i objasnio mu pravne posljedice takve izjave.--Napomena: Ovdje se radi o sluaju kada prodavac u samom ugovoru daje clausulu intabulandi i pristaje da se kupac upie kao vlasnik bez ikakvih dodatnih uslova, a cijena se plaa na rate ili u cjelokupnom iznosu nakon proteka odreenog vremena od zakljuenja ugovora. Notar je u konkretnom sluaju obavezan upozoriti kupca na posljedice u vezi sa pristajanjem na izvrenje bez odlaganja, s obzirom na pravnu snagu takve izjave. Naime, prema lanu 53. Zakona o notarima CG i lanu 16. stav 2. ta. 2. Zakona o izvrnom postupku CG130, takva isprava je izvrna isprava i ima dejstvo pravosnane sudske odluke, ime se prodavac stavlja u sigurniju pravnu poziciju u vezi sa naplatom kupoprodajne cijene. Stranke mogu ugovoriti da se u Katastar nepokretnosti izvri upis zabiljebe pristajanja na izvrenje bez odlaganja. c) Cjelokupni iznos cijene dospijeva za isplatu deponovanjem na notarski raun za stranke u roku od ______ dana od dana zakljuenja ovog ugovora, s tim da stranke daju nalog notaru da do tada ne izdaje otpravke i prepise koji e sadravati saglasnost prodavca za prenos svojine, te da isplatu cijene sa tog rauna notar izvri na raun prodavca u roku od ____ dana od dana kada zaprimi rjeenje o upisu u Katastar prenosa prava svojine na ime kupca.---------------------------------------------------------------Napomena: Notarski raun za stranke je veoma znaajan mehanizam zatite prodavca i kupca u pogledu isplate cijene i sigurnog prenosa prava svojine, a predvien je u lanu 67. Zakona o notarima CG i lanu 45. Pravilnika o radu notara CG. Ovdje mogu doi u obzir i drugi elementi kojim e se usloviti isplata cijene sa notarskog rauna za stranke na raun prodavca, npr. upis predbiljebe, predaja u posjed i sl. d) Prodavac se obavezuje da e u naknadnoj ispravi, u momentu isplate cjelokupne ugovorene cijene, izjaviti saglasnost za prenos prava svojine na kupca.----------------------Napomena: U sluaju kada cijena dospijeva nakon zakljuenja ugovora, prodavac se titi davanjem clausule intabulandi u posebnoj ispravi, koja e biti predata kupcu u momentu isplate cijene. Ova formulacija e se unijeti i u odjeljak ugovora Izjave za knjienje. Primjer za takvo postupanje dat e se u odjeljku ugovora koji tretira izjave za knjienje prenosa prava svojine. e) Prodavac u ovoj ispravi daje saglasnost za prenos prava svojine, ali da se kupcu ili bilo kome drugom ne izdaje otpravak, ovjereni prepis i prepis ve samo otpravak dijela akta, odnosno prepisa koji nee sadravati saglasnost prodavaca za prenos prava svojine na kupca sve dok kupac u cijelosti ne isplati kupoprodajnu cijenu. Cjelovit otpravak i prepis izvornika notar e izdati kad mu stranke prezentuju valjan dokaz da je plaena kupoprodajna cijena. ---------------------------------------------------------------------130 Zakon o izvrnom postupku, Slubeni list RCG broj 23/04.
91
Napomena: Davanjem saglasnosti za prenos svojine odmah u ugovoru, uz ugovaranje obaveze notara da izdaje samo izvode otpravaka, ovjerenih prepisa i prepisa, takoe je efikasno sredstvo za zatitu prodavca. Notar ima pravo i dunost, pored cjelovitih otpravaka i prepisa, izdavati i otpravak dijela akta (lan 88. Zakona o notarima CG). Notar prilikom kopiranja ili na drugi nain sainjavanja otpravka, prekrije, odnosno izostavi dio isprave (izvornika), tj. u ovom sluaju saglasnost za prenos prava svojine, i konstatuje na tom mjestu Izostavljeno zbog izdavanja otpravka dijela akta i stavi svoj potpis i peat.
1 .3 .4 . Nain plaanja cijene

Jedna od osnovnih obaveza kupca je plaanje kupoprodajne cijene. Interes kupca je da postane vlasnik predmetne nepokretnosti, dok prodavac upravo eli da za prenos prava svojine dobije protuvrijednost u novcu. Ovdje postoji nekoliko modaliteta ispunjenja kupeve obaveze, o kojima notar mora voditi rauna i mora poduiti ugovorne strane o tome. Prije svega, potrebno je voditi rauna o tome kako se vri plaanje, odnosno iz kojih izvora, te o tome kakav je pravni reim konkretnog predmeta prodaje. Najee situacije u ovom sluaju su sljedee: plaanje cijene iz vlastitih sredstava kupca kod kupovine neoptereene nepokretnosti; plaanje cijene koja se finansira u cijelosti ili djelimino iz kredita, tj. preko banke; plaanje cijene iz vlastitih sredstava kupca kod kupovine optereene nepokretnosti, sa dvije podvarijante; kad kupac ne preuzima hipoteku; kad kupac preuzima hipoteku. Plaanje cijene iz vlastitih sredstava kupca kod kupovine neoptereene nepokretnosti Ovo je najjednostavnija varijanta, jer u ovom sluaju ne treba otplaivati hipoteku prodavca, niti je brisati, a takoe nije potrebno prethodno obezbijediti finansiranje kupca, tj. uzimanje kredita kod banaka. Potrebno je samo odrediti pretpostavke za dospjelost cijene, odnosno zatiti prodavca i kupca u vezi s tim. U narednom tekstu su date neke formulacije koje se tiu odreivanja dospjelosti plaanja cijene.
PRImJER
Cijena iznosi ___________ EURA i dospijeva za plaanje odmah . --------------------------------Potpisom ovog ugovora prodavac potvruje da mu je kupac isplatio cjelokupnu naprijed naznaenu cijenu. -------------------------------------------------------------------------------------------Notar je poduio kupca mogunosti njegovog adekvatnog osiguranja u vezi sa dospjelou plaanja cijene, kao to je ugovaranje i upisivanje predbiljebe u Katastar nepokretnosti prije isplate cijene, i objasnio mu da i kako predbiljeba osigurava; zatim na mogunosti ugovaranja i drugih pretpostavki za dospjelost cijene, kao to su ugovaranje isplate cijene na notarski raun za stranke i njenu isplatu s tog rauna prodavcu tek kada se kupac uknjii u katastru nepokretnosti kao 92
1. Ugovor o prodaji
vlasnik ili kad se predbiljei svojina, te ga je upozorio na rizike i posljedice kojima se izlae u sluaju suprotnog postupanja .Nakon toga, kupac izjavljuje da ne eli mjere obezbjeenja i da cijena dospijeva na naprijed opisani nain. ---------------------------------------------------------------
Napomena: poduiti i upozoriti na druge pretpostavke za dospjelost cijene ako se pojavljuju u konkretnom sluaju, npr. pribavljanje potrebnog odobrenja, brisovne dozvole i dr. Ovdje je jednostavno injenino stanje, gdje kupac ne ele ugovaranje pretpostavki za dospjelost. Prodavcu u ovom sluaju nisu potrebne mjere obezbjeenja, jer dobiva u momentu zakljuenja ugovora cjelokupnu cijenu. Ovakve situacije su rijetke, jer nepokretnosti uglavnom imaju veliku vrijednost i za njihovo finansiranje potrebna su znatna sredstva, koja u pravilu nedostaju kupcu. Neto je sloenija situacija ukoliko je potrebno naknadno pribavljanje raznih ovlaenja ili odobrenja, a to se moe vidjeti iz formulacija koje su date u gornjem tekstu. tu su navedene potrebne radnje koje se moraju prethodno uiniti kako bi se obezbijedilo potrebno punomoje ili uredilo knjino stanje predmetne nepokretnosti. Plaanje cijene iz vlastitih sredstava kupca kod kupovine optereene nepokretnosti, a kupac zahtijeva brisanje hipoteke koja obezbjeuje potraivanje koje nije isplaeno. Ovdje postoji vie varijanti: a) Prva mogunost bi mogla biti kada kupac ne eli kupovinu nepokretnosti koja je optereena hipotekom i zahtijeva njeno brisanje. tako, naprimjer, kredit i trokovi su isplaeni hipotekarnom povjeriocu, tj. banci, ali nije pribavljena brisovna dozvola.
Cijena za nepokretnost iz take I ovog ugovora iznosi ___EURA (slovima ____) . ----------Cijena dospijeva osam dana od datuma kada notar obavijesti kupca da je notaru dostavljena bezuslovna brisovna dozvola banke ________ za brisanje hipoteke upisane u G listu, u iznosu od ________ EURA, a koja optereuje nepokretnost koja je predmet prodaje. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------Notar je poduio kupca o ostalim mogunostima njegovog adekvatnog osiguranja u vezi sa dospjelou plaanja cijene, kao to je ugovaranje i upisivanje predbiljebe u katastar nepokretnosti prije isplate cijene i objasnio mu da i kako predbiljeba osigurava, zatim ugovaranje isplate cijene na notarski raun za stranke i njenu isplatu s tog rauna prodavcu tek kada se kupac uknjii u katastru nepokretnosti kao vlasnik ili kad se predbiljei svojina, te ga je upozorio na rizike i posljedice kojima se izlae u sluaju suprotnog postupanja.--------------------------------------------------------- -
Napomena: poduiti i upozoriti na druge pretpostavke za dospjelost cijene ako se pojavljuju u konkretnom sluaju, npr. pribavljanje potrebnog odobrenja, izjanjenja imaoca prava pree kupovine i dr. b) Neto sloenije injenino stanje postoji kada kredit i trokovi nisu isplaeni hipotekarnom povjeriocu, a prodavac eli kredit odmah isplatiti sredstvima iz
93
kupoprodajne cijene koju mu treba isplatiti kupac, koji takoe zahtijeva brisanje hipoteke. tada je potrebno ugovoriti i osigurati da se iz prodajne cijene namiri hipotekarni povjerilac, te ugovoriti ko e pribaviti brisovnu dozvolu. Mogue postupanje notara, na zahtjev stranaka, u ovom sluaju sastoji se u tome da prodavac (koji je ovdje istovremeno i hipotekarni dunik) u ugovoru o prodaji cedira131 svoje potraivanje na isplatu cijele ili dijela cijene (u zavisnosti od toga koliko iznosi neisplaeni kredit) u korist svog hipotekarnog povjerioca (banke), a kupac naznaeni iznos cijene plaa direktno hipotekarnom povjeriocu prodavca, koji istovremeno daje saglasnost za brisanje hipoteke ili se u posebnoj izjavi obavezuje da i izdati brisovnu dozvolu u posebnoj ispravi ako mu bude plaen dugovani iznos kredita. Cedirana cijena hipotekarnom povjeriocu se moe isplatiti direktno ili posredstvom notarskog rauna za stranke. Mogua formulacija kad se cedira cjelokupna cijena hipotekarnom povjeriocu i isplauje direktno na raun hipotekarnog povjerioca:
Cijena za nepokretnosti iz take I ovog ugovora iznosi ___EURA (slovima ____) . ---------Cijena dospijeva osam dana od datuma kada notar obavijesti kupca da je notaru dostavljena pisana obavijest hipotekarnog povjerioca da e izdati bezuslovnu brisovnu dozvolu za brisanje hipoteke, upisane u G listu, koja optereuje nepokretnost koja je predmet prodaje, ako se isplati cjelokupni iznos obezbijeenog potraivanja sa sporednim inidbama . -----------------------------------------------------------------------------------------------Prodavac ustupa svoje cjelokupno potraivanje na isplatu cijene (ili dio cijene u iznosu od ____ EURA) iz ovog ugovora svom hipotekarnom povjeriocu banci XX, na raun br . Pravo prodavca da trai isplatu za povjerioca ostaje nedirnuto . --------------------------------Notar je poduio kupca i o drugim mogunostima njegovog adekvatnog osiguranja u vezi sa dospjelou plaanja cijene, kao to je ugovaranje i upisivanje predbiljebe u katastar nepokretnosti prije isplate cijene i objasnio mu da i kako predbiljeba osigurava, zatim ugovaranje isplate cijene na notarski raun za stranke i njenu isplatu s tog rauna prodavcu tek kada se kupac uknjii u Katastru nepokretnosti kao vlasnik ili kad se predbiljei svojina, te ge upozorio na rizike i posljedice kojima se izlae u sluaju suprotnog postupanja. -------------------------------------------------------------
Napomena: poduiti i upozoriti na druge pretpostavke za dospjelost cijene ako se pojavljuju u konkretnom sluaju, npr. pribavljanje potrebnog odobrenja, izjanjenja imaoca prava pree kupovine i dr. Kad se cedira cijena hipotekarnom povjeriocu, a plaa se preko notarskog rauna za stranke:
Cijena nepokretnosti iz take I ovog ugovora iznosi ___EURA (slovima ____) . -------------Kupac je duan uplatiti cjelokupni iznos cijene na notarski raun za stranke broj ________, kod banke _________, do dana_____ . -------------------------------------------------------131 lan 445 do 454 ZOO CG.
94
1. Ugovor o prodaji
Prodavac ustupa svoje potraivanje na isplatu cijene svom povjeriocu banci ____________ u iznosu od _________ EURA (slovima ____)-(ili kada nije jo uvijek utvren: u iznosu koji hipotekarni povjerilac-banka saopti notaru da je potreban za njegovo potpuno namirenje) i nalae notaru da taj iznos direktno isplati naznaenom hipotekarnom povjeriocu prodavca i izdejstvuje brisovnu dozvolu od banke, dok e se ostatak cijene direktno isplatiti prodavcu. Naznaena plaanja notar e izvriti po ispunjenju sljedeih pretpostavki: da je notaru uruena brisovna dozvola u pogledu hipoteke (ili da se hipotekarni povjerilac prodavca pisanim putem obavezao da e izdati brisovnu dozvolu nakon to mu bude isplaeno potraivanje po osnovu navedenog kredita). ---------------------------------------------------------------------------Notar je poduio kupca na ostale mogunosti njegovog adekvatnog osiguranja u vezi sa dospjelou plaanja cijene, kao to je ugovaranje i upisivanje predbiljebe u katastar nepokretnosti prije isplate cijene i objasnio mu da i kako predbiljeba osigurava, zatim ugovaranje isplate cijene na notarski raun za stranke i njenu isplatu s tog rauna prodavcu tek kada se kupac uknjii u katastru nepokretnosti kao vlasnik ili kad se predbiljei svojina, te ga je upozorio na rizike i posljedice kojima se izlae u sluaju suprotnog postupanja. -------------------------------------------------------------
Napomena: poduiti i upozoriti na druge pretpostavke za dospjelost cijene ako se pojavljuju u konkretnom sluaju, npr. pribavljanje potrebnog odobrenja, izjanjenja imaoca prava pree kupovine i dr. Plaanje cijene iz vlastitih sredstava kupca kod kupovine optereene nepokretnosti, a kupac preuzima neisplaeni dug koji je obezbijeen hipotekom. U ovakvim sluajevima postoji mogunost da kupac daje izjavu o preuzimanju duga i na taj nain stie pravo svojine na nepokretnosti sa postojeom hipotekom prodavca u korist hipotekarnog povjerioca (banke). tada je nuna izjava kupca o preuzimanju duga koju e dati u ugovoru o prodaji, a takoe je nuna saglasnost-pristanak prodavevog hipotekarnog povjerioca za preuzimanje duga od strane kupca kao novog dunika (lan 455. i 456. ZOO). Razlog davanja saglasnosti povjerioca za preuzimanje duga se nalazi u tome, to je povjeriocu bitno ko e biti njegov dunik. U vezi s tim, notar je obavezan dati poduku i upozorenje strankama o obavezi davanja pristanka hipotekarnog povjerioca, sljedeom formulacijom:
Cijena nepokretnost iz take I ovog ugovora iznosi ___EURA (slovima ____) . --------------Cijena e se isplatiti na taj nain to su ugovorne strane saglasne da kupac preuzme dug prodavca koji je obezbijeen hipotekom iz G lista predmetne nepokretnosti u korist hipotekarnog povjerioca ______, a koji, prema pisanoj obavijesti hipotekarnog povjerioca, na dan sainjavanja ovog notarskog zapisa iznosi _________ EURA (slovima ____) (ili kada nije jo uvijek utvren: u iznosu koji hipotekarni povjerilac-banka saopti notaru), dok e ostatak cijene kupac isplati na notarski raun za stranke broj ________ kod banke, _________ u roku od sedam dana od dana kada ga notar pismenim putem obavijesti da mu je banka dostavila saglasnost za preuzimanje duga, te kupac nalae notaru da taj iznos direktno isplati prodavcu u roku od tri dana od dana kada zaprimi rjeenje o upisu predbiljebe prava svojine u korist kupca. --------------------------------------------------------------------------95
Notar je poduio kupca mogunosti ugovaranja i drugih pretpostavki za dospjelost cijene, kao to su ugovaranje isplate cijene na notarski raun za stranke i njenu isplatu s tog rauna prodavcu tek kada se kupac uknjii u katastru nepokretnosti kao vlasnik, te ga je upozorio na rizike i posljedice kojima se izlae u sluaju suprotnog postupanja. -------------------------------------------------------
Napomena: poduiti i upozoriti na druge pretpostavke za dospjelost cijene ako se pojavljuju u konkretnom sluaju, npr. pribavljanje potrebnog odobrenja, izjanjenja imaoca prava pree kupovine i dr. c) Mjere osiguranja prodavca i kupca kada se cijena od strane kupca finansira iz odobrenog kredita neke banke U modernim trinim tokovima cijena se u cjelosti ili djelimino finansira iz kreditnih sredstava. Kroz ovaj vidi finansiranja cijene nastaju veoma sloeni odnosi izmeu razliitih subjekata, ne samo izmeu prodavca i kupca, nego i izmeu banke i stranaka, a mogua je odreena uloga treih kao zalonih dunika. Uloga notara je da omogui sigurnu i efikasnu transakciju za sve uesnike takvog pravnog posla. Primjer mogue formulacije kada se optereuje nepokretnost koja je predmet prodaje, radi obezbjeenja kredita kupca iz koga se finansira cijena, mogao bi da glasi na sledei nain:
PRImJER
Cijena nepokretnost iz take I ovog ugovora iznosi ___EURA (slovima ____). --------------Plaanje cijene kupac e izvriti iz kredita odobrenog od strane banke ________, broj __ od ___ ----- ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------Za osiguranje navedenog kredita prodavac se obavezuje da e u posebnom notarskom aktu predmetnu nepokretnost opteretiti hipotekom u korist banke _________, u iznosu od __________, uz godinju kamatu do 10% i pod svim drugim uslovima iz ugovora o kreditu132. broj ________,_ koji su sklopili kupac i banka ____________. Naznaen ugovor o kreditu notar je proitao strankama, te se u originalu prilae uz ovaj izvornik. Prodavac se nadalje obavezuje da e izjaviti pristanak na izvrenje bez odlaganja iz predmetne nepokretnosti na taj nain da e hipoteka biti izvrna prema svagdanjem vlasniku predmetne nepokretnosti, te da e dati potrebne izjave za upis hipoteke i njene izvrnosti, pod uslovom da se banka obavee da e dati brisovnu dozvolu bez ogranienja i trokova za prodavca kada joj se vrati iznos isplaen na ime kredita, u sluaju da ugovor o prodaji ne bude izvren iz razloga za koje nije odgovoran prodavac. -----------------------------------------------------------------132 Mogua je situacija finansiranja cijene iz kredita koji jo uvijek nije odobren, te se zbog toga ne znaju tani uslovi kreditiranja. U tom sluaju moe se koristiti sledea formulacija: Plaanje cijene kupac e izvriti iz kredita koji e odobriti poslovna banka XX. Za osiguranje kredita prodavac se obavezuje da e u posebnom notarskom aktu predmetnu nepokretnost opteretiti hipotekom u korist poslovne banke u najviem iznosu do __________, uz najviu godinju kamatu do __ % i pod svim drugim uslovima iz ugovora o kreditu koji e sklopili kupac i banka.
96
1. Ugovor o prodaji
Ovim kupac neopozivo ustupa potraivanje (cedira) na isplatu naprijed naznaenog kredita prodavcu. Prodavac e obavijestiti banku o izvrenom ustupanju potraivanja. -------Navedena hipoteka slui iskljuivo osiguranju plaanja cijene iz ovog ugovora. -------------Sa momentom plaanja cijene na raun prodavca, prodavac ustupa kupcu sva prava koja on moe imati po osnovu naprijed naznaene hipoteke.----------------------------------------------Radi plaanja cijene iz ovog ugovora, kupac izjavljuje da pristaje na izvrenje bez odlaganja na osnovu ovog notarskog akta na cjelokupnoj svojoj imovini. Izvrni otpravak ovog akta notar e izdati prodavcu sa ispravama koje dokazuju ispunjenje uslova za njegovu izvrnost. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------Kupac izjavljuje da ga je notar upozorio na posljedice davanja izjave o pristajanju na izvrenje bez odlaganja, te da ga je notar je poduio mogunosti njegovog adekvatnog osiguranja u vezi sa dospjelou plaanja cijene, kao to je ugovaranje i upisivanje predbiljebe u katastar nepokretnosti prije isplate cijene, i objasnio mu da i kako predbiljeba osigurava kupca; zatim ugovaranju isplate cijene na notarski raun za stranke i njenu isplatu s tog rauna prodavcu tek kada se kupac uknjii u katastru nepokretnosti kao vlasnik ili kad se predbiljei svojina, kao i da ga je upozorio na rizike i posljedice kojima se izlae u sluaju suprotnog postupanja. --------------------Prodavac izjavljuje da ga je notar poduio o ostalim mogunostima njegovog osiguranja u vezi sa dospjelou plaanja cijene, kao to je davanje saglasnosti za prenos prava svojine odmah u ugovoru, uz istovremeni nalog notaru da izdaje samo izvode otpravaka, ovjerenih prepisa i prepisa koji nee sadravati saglasnost za prenos prava svojine do isplate cijene, zatim mogunosti davanja saglasnosti za prenos prava svojine na kupca u posebnoj ispravi koja e biti predata kupcu kada se isplati cjelokupna cijena, te da ga je upozorio na posljedice suprotnog postupanja . Nakon toga, prodavac je izriito izjavio, a sa ime je saglasan i kupac, kako slijedi: da prodavac u ovoj ispravi daje saglasnost za prenos prava svojine, ali da se kupcu ili bilo kome drugom ne izdaje cjelovit otpravak, ovjereni prepis i prepis ve samo otpravak dijela akta, odnosno prepisa koji nee sadravati saglasnost prodavca za prenos prava svojine na kupca sve dok se prodavcu ne isplati u cijelosti kupoprodajna cijena na naprijed opisani nain . Cjelovit otpravak i prepis izvornika notar e izdati kad stranke pisanim putem dokau da je plaena kupoprodajna cijena . Notar je duan postupiti po naprijed naznaenom nalogu. --------------------------------------------------------------
Napomena: Kad se cijena plaa na rate, a prodavac daje clausulu intabulandi u samom ugovoru i dozvoljava upis prenosa svojine prije isplate cijene, kao adekvatno obezbjeenje prodavca moe posluiti istovremeni upis hipoteke na predmetu prodaje, koja moe biti i izvrna. Odredbe o zasnivanju hipoteke e biti sastavni dio ugovora o prodaji. U tom sluaju prodavac daje saglasnost za upis prenosa prava svojine na kupca, te istovremeno zahtijeva a kupac odobrava upis hipoteke na predmetu prodaje.
PRImJER
Primjer formulacije odredbe ugovora koja regulie cijenu, a kada se cijena plaa na rate:
Cijena za nepokretnost iz take I ovog ugovora iznosi 58 .825,00 EURA (slovima: pedesetosamhiljadaosamstotinadvadesetpet i 00/100 EURA). ------------------------------------------------97
Naprijed naznaena cijena dospijeva na sljedei nain: -------------------------------------------------- dio cijene od 25.000,00 EURA (slovima: dvadesetpethiljada EURA), prema izriitoj izjavi stranaka, kupac je ve isplatio prodavcu; -------------------------------------------------------------------------- dio cijene od 33.825,00 EURA (slovima: tridesetosamhiljadaosamstotinadvadesetpet EURA) kupac e isplatiti prodavcu na njegov transakcijski raun broj_______, koji se vodi kod ______-banke, najkasnije do 31.12. 2009. godine. --------------------------------------------------------Notar je poduio prodavca mogunostima njegovog osiguranja u vezi sa dospjelou plaanja cijene, kao to je pristajanje kupca na izvrenje bez odlaganja na predmetu prodaje i na njegovoj cjelokupnoj imovini za iznos neplaene cijene i sporednih potraivanja; deponovanje cijene na notarski raun za stranke, davanje saglasnosti za prenos prava svojine odmah u ugovoru, uz istovremeni nalog notaru da izdaje samo izvode otpravaka, ovjerenih prepisa i prepisa koji nee sadravati saglasnost za prenos prava svojine do isplate cijene; zatim mogunosti davanja saglasnosti za prenos prava svojine na kupca u posebnoj ispravi koja e biti predata kupcu kada se isplati cjelokupna cijena, te ga upozorio na posljedice suprotnog postupanja . U vezi s tim, stranke ugovaraju upis prenosa prava svojine na ime kupca, odmah po zakljuenju ovog ugovora, uz istovremeni upis hipoteke na predmetu prodaje u korist prodavca radi obezbjeenja neplaenog dijela cijene u iznosu od ___ EURA (slovima: ___) sa zakonskim zateznim kamatama od danja padanja kupca u docnju pa do konane isplate, te pristajanja kupca na izvrenje bez odlaganja na predmetu prodaje i na cjelokupnoj svojoj imovini .-----------------------------------------------------------------------Notar je poduio stranke da e izvrni otpravak ovog akta izdati povjeriocu na njegov zahtjev sa ispravama koje dokazuju njegovu izvrnost, te je upozorio dunika (kupca) da je pristao na izvrenje bez odlaganja i na pravne posljedice takve izjave.---------------------------------------------
Primjer formulacije odredbe ugovora koja regulie izjave za knjienje, a kada se cijena plaa na rate, te se ugovora upis prava svojine u korist kupca uz istovremeni upis hipoteke na predmetu prodaje u korist prodavca i upis zabiljebe pristajanje na izvrenje bez odlaganja, te zabiljebe zabrane novog optereenja:
Prodavac je saglasan da se u korist kupca u Katastru nepokretnosti izvri upis prenosa prava svojine sa 1/1 dijela, na nepokretnosti iz take/lana ___ ovog ugovora, s tim to prodavac zahtijeva, a kupac je saglasan133, da se istovremeno sa prenosom svojine na njega, upie hipoteka u korist prodavca za osiguranje plaanja cijene u iznosu od 50.000,00 EURA (pedesethiljada EURA), koja se ima isplatiti najkasnije do ___, sa zakonskim zateznim kamatama, (ili sa ugovorenim zateznim kamatama) poev od dana padanja kupca u docnju pa do konane isplate, kao i da se istovremeno upie zabiljeba pristajanja kupca na neposredno prinudno izvrenje na osnovu ovog notarskog zapisa protiv svakodobnog vlasnika prodate nepokretnosti, te da se izvri i upis zabiljebe zabrane novog optereenja predmetne nepokretnosti. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------133 lan 85. stav 1. Zakona o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti CG. Lice koje dozvoljava upis je ono koje je upisano u Katastar nepokretnosti kao imalac prava ili lice koje istovremeno bude uknjieno kao imalac prava.
98
1. Ugovor o prodaji
1 .4 . Odgovornost za materijalne i pravne nedostatke

Odgovornost za materijalne nedostatke kod ugovora o prodaji regulisana je odredbama Zakona o obligacionim odnosima CG (lan 486. 515.), a odgovornost za pravne nedostatke (zatita od evikcije) regulisana je odredbama lana 516. 524. ZOO CG. Odredbe Zakona o obligacionim odnosima o odgovornosti za pravne i materijalne nedostatke su dispozitivne prirode, to znai da ugovorne strane mogu tu odgovornost u ugovoru drugaije regulisati, tj. mogu je ograniiti ili iskljuiti (lan 494. stav 1. i lan 522. stav 1. ZOO), s tim to ZOO postavlja granice tog ogranienja ili iskljuenja134 . Ako ugovorne strane drugaije ne ugovore ili uopte ne ugovore vai ono to je zakonom propisano za tu odgovornost. Pravila o odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke se u naelu odnose na dvostrano obavezne, tj. teretne ugovore, koja su detaljno ureena u dijelu Zakona o obligacionim odnosima kod ugovora o prodaji. Ovdje se radi o odgovornosti prenosioca prava svojine za eventualne nedostatke na stvari drugoj ugovornoj strani za sluaj da nemaju ugovorena ili uobiajeno pretpostavljena svojstva. Odgovornost za materijalne (fizike) nedostatke stvari sastoji se u obavezi prenosioca da jemi za materijalne nedostatke stvari, ako postoje takve mane koje su suprotne izriito dogovorenim ili uobiajenim svojstvima tih stvari, tako da primalac ne moe koristiti stvar na eljeni nain. Odgovornost za pravne nedostatke (evikcija) sastoji se u jemstvu prenosioca prava da primalac nee biti onemoguen od treeg u redovnoj upotrebi ili raspolaganju sa stvari. Ovo postoji u sluajevima kada se ugovorom na primaoca prenese pravo koje ne moe koristiti, jer ga prenosilac nema ili to pravo postoji u korist treeg. Svrha ovih odgovornosti je da garantuju ekvivalentnost meusobnih inidbi, koje bi bile nesrazmjerne ako postoji neki od ovih nedostataka, a primalac (sticalac), da je za njih znao, ne bi sklopio ugovor. Notar kao nezavisni, neutralni i struni nosilac javne slube ima obavezu na jednak nain savjetovati i titi interese svih stranaka u postupku.
1 .4 .1 . Odgovornost za materijalne nedostatke

Prodavac odgovara za materijalne nedostatke, bez obzira na to da li mu je nedostatak poznat. Kupac je duan pregledati kupljenu stvar ili je dati na pregled i o vidljivim nedostacima obavijestiti prodavca u roku od osam dana, a kod ugovora u privredi bez odlaganja. Ako su obje strane prisutne pregledu, kupac je duan odmah dati primjedbu
134 U lanu 494. stav 2. ZOO, a u pogledu ugovornog ogranienja ili iskljuenja odgovornosti za materijale nedostatke postavljene su sljedee granice: odredba ugovora o ogranienju ili iskljuenju odgovornosti za nedostatke stvari nitava je ako je nedostatak bio poznat prodavcu, a on o njemu nije obavijestio kupca, a i onda kada je prodavac nametnuo tu odredbu koristei se posebnim monopolskim poloajem. U lanu 522. stav 2. ZOO u pogledu ugovornog ogranienja ili iskljuenja prodaveve odgovornosti za pravne nedostatke, postavljene su sljedee granice ako je u vrijeme sklapanja ugovora, prodavcu bio poznat, ili mu nije mogao ostati nepoznat neki nedostatak u njegovom pravu, odredbe ugovora o ogranienju, ili o iskljuenju odgovornosti za pravne nedostatke nitava je. takoe, u lanu 523. ZOO regulisano je da prodavac odgovara i za posebna ogranienja javno-pravne prirode koja kupcu nisu bila poznata, ako je on (dakle, prodavac) za njih znao, ili je znao da se mogu oekivati, a nije ih kupcu saoptio. O ovome je notar duan poduiti i upozoriti stranke.
99
zbog vidljivih nedostataka. Prodavac ne odgovara za nedostatke koji se pokau nakon est mjeseci od prodaje stvari. Ipak, kupac ne gubi pravo da se pozove na nedostatke i poslije isteka navedenih rokova ako je nedostatak bio poznat prodavcu ili mu nije mogao biti nepoznat, a nije ga saoptio kupcu. Ugovorne strane mogu ograniiti ili sasvim iskljuiti prodavevu odgovornost za materijalne nedostatke stvari. Odredba ugovora o ogranienju ili iskljuenju odgovornosti za nedostatke stvari nitavna je ako je nedostatak bio poznat prodavcu, a on o njemu nije obavijestio kupca, a i onda kada je prodavac nametnuo tu odredbu koristei se svojim posebnim monopolskim poloajem. Koja prava ima kupac koji je blagovremeno obavijestio prodavca o nedostatku, regulisano je lanom 496. ZOO CG. Kupac ima pravo traiti raskid ugovora zbog materijalnih nedostataka samo ako prethodno ostavi prodavcu rok za predaju stvari bez nedostatka ili da prodavac u tom roku otkloni nedostatak. Kupac u svakom od ovih sluajeva ima pravo zahtijevati naknadu tete koju je pretrpio zbog nedostatka stvari (npr. nije mogao upotrebljavati stvar s nedostatkom i zbog toga nije ostvario prihode). Notar bi trebao voditi rauna da se u ugovor unese odredba o tome da li je i na koji nain kupac pregledao kupljenu stvar, npr.
Kupac izjavljuje da se je linim pregledom (alt. uz pomo strunog lica ___ ) uvjerio u stanje predmeta prodaje.--------------------------------------------------------------------------------------------------
1 .4 .2 . Odgovornosti za pravne nedostatke

Kod ugovora o prodaji prodavac jemi kupcu da na prodatoj stvari ne postoji neko pravo treeg lica koje bi iskljuivalo, umanjivalo ili ograniavalo kupevo pravo na toj stvari. Najtei oblik pravnog nedostatka na stvari je kada prodavac nema pravo svojine na stvari ve to pravo pripada treem licu, koje moe od kupca oduzeti stvar podnoenjem svojinske tube. Pored toga, na stvari moe postojati teret, odnosno pravo koje ograniava pravo svojine (npr. pravo slubenosti). Ukoliko se pokae nedostatak na stvari, kupac mora pozvati prodavca da otkloni nedostatak. U sluaju da tree lice oduzme stvar kupcu, ugovor izmeu prodavca i kupca se raskida, a u sluaju umanjenja ili ogranienja prava, kupac moe po svom izboru raskinuti ugovor ili zahtijevati razmjerno snienje cijene. Odgovornost prodavca za pravne nedostatke moe se ugovorom ograniiti ili sasvim iskljuiti. Ako je u vrijeme sklapanja ugovora, prodavcu bio poznat, ili mu nije mogao ostati nepoznat takav nedostatak u njegovom pravu, odredba ugovora o ogranienju ili iskljuenju odgovornosti za pravne nedostatke je nitavna. Prodavac odgovara i za posebna ogranienja javno-pravne prirode koja kupcu nisu bila poznata, ako je on za njih znao, ili je znao da se mogu oekivati, a nije ih kupcu saoptio. O tome je notar duan poduiti i upozoriti stranke. Prava kupca, po osnovi pravnih nedostataka, gase se istekom godine dana od saznanja za postojanje prava treeg, ili istekom est mjeseci po pravosnano okonanom sporu koji je tree lice pokrenulo prije isteka roka od godine dana, a kupac je pozvao prodavca da se umijea u spor. Dakle, kako su odredbe ZOO CG o odgovornosti za pravne i materijalne nedostatke dispozitivne prirode, mogue su dvije situacije.
100
1. Ugovor o prodaji
1. Ako ugovor ne sadri bilo kakvu odredbu o odgovornosti za pravne ili materijalne nedostatke (a ne mora sadravati), prodavac e po samom zakonu odgovarati za pravne i materijalne nedostatke, tj. onako kako je to zakonom regulisano. Cjelishodno je u ugovoru dati samo uputu na zakonske odredbe, kao, naprimjer, u sljedeem obrascu:
Prodavac odgovara za pravne i materijalne nedostatke u skladu sa Zakonom, pa je notar, s tim u vezi, poduio i upozorio stranke. ---------------------------------------------------------------------------------Prodavac izjavljuje da mu nisu poznati bilo kakvi nedostaci na predmetu prodaje. ------------------Prodavcu nisu poznata ogranienja javno-pravne prirode, a naroito u pogledu mogunosti graenja na predmetnoj nepokretnosti. Notar je, s tim u vezi, poduio kupca da, prije sainjavanja ovog notarskog akta, pribavi urbanistiku saglasnost ili izvod iz regulacionog plana i upozorio na posljedice i rizike u sluaju suprotnog postupanja, pa je kupac to odbio. ----------
2. Ako ugovor sadri odredbe o ogranienju ili potpunom iskljuenju odgovornosti za pravne i materijalne nedostatke, notar je duan u ispravu unijeti autonomnu volju stranaka u tom pogledu, te poduiti i upozoriti stranke na posljedice ogranienja ili iskljuenja odgovornosti i na zakonske odredbe imperativne prirode, kojima su postavljene granice ogranienja ili potpunog iskljuenja odgovornosti (lan 494. stav 2., lan 522. stav 2. i lan 523. ZOO CG). U tom se sluaju moe koristiti sljedea formulacija:
Notar je poduio ugovorne strane posljedicama ogranienja ili iskljuenja odgovornosti, te ih je upozorio da e biti bez dejstva prodavevo ogranienje i iskljuenje odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke, te za ogranienja javno-pravne prirode koja kupcu nisu bila poznata, ako je prodavac za njih znao ili je mogao znati, odnosno znao da se mogu oekivati, a nije ih saoptio kupcu . ------------------------------------------------
U primjeru koji slijedi prodavac iskljuuje odgovornost za materijalne nedostatke, a preuzima odgovornost za pravne nedostatke. Pored toga, date su varijante kad nepokretnost nije pod zakupom i kada je predmet zakupnog odnosa, kao i varijante kada se nakon poduka i upozorenja notara ne pribavlja, odnosno pribavlja uvjerenje nadlene poreske uprave o tome da li prodavac ima neizmirenih, a dospjelih poreskih obaveza. Smatramo da je cjelishodno pribaviti takvo uvjerenje zbog opasnosti upisa zakonske hipoteke za poreske dugove za iji upis nije potrebna saglasnost vlasnika nepokretnosti, a iji je osnov nastanka zakon (npr. Zakon o poreskoj administraciji), te koje se stie upisom u katastar nepokretnosti.
PRImJER
Nepokretnosti se prodaju bez garancije da imaju povrinu navedenu u katastru nepokretnosti. Prodavac ne garantuje za vidljive i skrivene materijalne nedostatke. Prodavac izjavljuje da mu nikakvi skriveni nedostaci nisu poznati. Kupac je u prisustvu prodavca obiao nepokretnosti koje su predmet prodaje i izvrio uvid u stvarno stanje. --------------------------------------------------
101
Prodavac garantuje da su predmetne nepokretnosti slobodne od upisanih i neupisanih prava i ogranienja, kao i da ih ne terete nikakva potraivanja osigurana neuknjienom hipotekom, kamate, porezi i doprinosi. ---------------------------------------------------------------------------------------Prodavac izjavljuje da nepokretnost nije predmet ugovora o zakupu135. ---------------------------Notar nas je poduio i upozorio da predmetni ugovor o zakupu ne prestaje sa promjenom vlasnika nepokretnosti i da kupac stupa u prava i obaveze zakupodavca iz naprijed naznaenog ugovora o zakupu, te nas je poduio i upozorio o pravnim posljedicama u vezi s tim. Kupac izjavljuje da prihvata kupovinu predmetne nepokretnosti sa naznaenim stanjem zakupa. Notar nas je poduio i upozorio da postoji opasnost od upisa zakonske hipoteke za eventualno neplaene poreze i na cjelishodnost da se pribavi uvjerenje nadlene poreske uprave o nedugovanju poreza od strane prodavca. S tim u vezi, notaru prezentujemo Uvjerenje Poreske uprave-_____ .broj 10-9/6.1-49-264/09. od 01.10.2009.godine, koje se prilae uz ovaj izvornik, a iz koga proizilazi da prodavac na dan izdavanja uvjerenja nije evidentiran kao porezni obveznik kod tog organa. ----------------------------------------------------------------------------------
Ili primjer formulacije kada stranke ne ele pribavljanje poreskog uvjerenja:

Notar nas je poduio i upozorio da postoji opasnost od upisa zakonske hipoteke za neplaene poreze i na cjelishodnost da kupac zahtijeva uvjerenje nadlene poreske uprave o nedugovanju poreza od strane prodavca, pa smo od toga odustali. -----------------------------------------
1 .5 . Prelazak posjeda, koristi, tereta i opasnosti

Prelazak posjeda na kupca predstavlja zasnivanje faktike vlasti na stvari od strane kupca. to je veoma znaajno jer od tog momenta na kupca prelaze sve koristi, tereti i opasnosti u vezi sa predmetom prodaje. U zavisnosti od svakog konkretnog sluaja, moe se ugovoriti vie varijanti: da posjed prelazi na kupca istovremeno sa potpisivanjem ugovora; da posjed prelazi u momentu plaanja cijene ili njenog deponovanja na notarski raun za stranke; da posjed prelazi u odreenom roku od zakljuenja ugovora ili plaanja cijene. Ako je nepokretnost u zakupu, kupac ulazi u posredan posjed, jer zakupni odnos ne prestaje sa zakljuenjem ugovora o prodaji (lan 619. ZOO). Od momenta predaje posjeda predmeta prodaje kupcu, kupac pribavlja faktiku vlast na nepokretnosti i preuzima rizik za sluajnu propast ili pogoranje na stvari.
PRImJERI
Posjed na predmetu prodaje prelazi na kupca, zajedno sa koristima, teretima i opasnostima, u momentu zakljuenja ovog ugovora. --------------------------------------------------------------------------
135 Prodavac izjavljuje da je predmetna nepokretnost pod zakupom kako je to u taki I ovog ugovora naznaeno.
102
1. Ugovor o prodaji
Posjed na predmetu prodaje prelazi na kupca, zajedno sa koristima, teretima i opasnostima, na dan plaanja cijene prodavcu. ------------------------------------------------------------------------------Posjed na predmetu prodaje prelazi na kupca, zajedno sa koristima, teretima i opasnostima, na dan deponovanja cijene na notarski raun za stranke. ------------------------------------------------
Ako posjed, koristi, tereti i opasnosti prelaze na kupca u odreenom roku nakon zakljuenja, odnosno potpisivanja ugovora, a cijena je plaena, onda bi zbog rizika trokova i opasnosti kojima se time kupac izlae (kupac ne koristi nepokretnost, sudski postupak predaje u posjed zahtijeva odreene trokove itd.), notar trebao upozoriti kupca na to i poduiti ga o mogunostima ugovaranja mjera osiguranja i zatite. Zakon o notarima CG136, za razliku od nekih drugih pravnih sistema, nije predvidio mogunost pristajanja prodavca na izvrenje bez odlaganja na predaju predmeta prodaje u posjed kupcu. Mislimo da bi se u budunosti u Zakon trebala ugraditi i ta mogunost. Jedini nain izvjesnog obezbjeenja kupca u tom sluaju jeste ugovaranje ugovorne kazne137 i pristajanje dunika (prodavca) na izvrenje bez odlaganja na njegovoj cjelokupnoj imovini ili predmetu prodaje, a radi plaanja ugovorne kazne.
PRImJERI
1. Kada posjed, koristi, tereti i opasnosti prelaze na kupca u odreenom roku nakon zakljuenja, odnosno potpisivanja ugovora, a cijena je plaena, te kupac ne eli mjere osiguranja zbog odgoenog ulaska u posjed, formulacija bi mogla glasiti:
Posjed na predmetu prodaje prelazi na kupca, zajedno sa koristima, teretima i opasnostima, u roku od 60 (ezdeset) dana od dana potpisivanja ovog ugovora, uz obavezu prodavca da do tog dana predmetnu nepokretnost preda kupcu u posjed, slobodnu od ljudi i stvari.---------Notar je upozorio kupca na rizike, trokove i opasnosti kojima se time izlae, te ga poduio mogunosti osiguranja, kao to je isplata kupoprodajne cijene u momentu ulaska u posjed, ugovaranje ugovorne kazne i pristajanje prodavca na izvrenje bez odlaganja za njeno plaanje, nakon ega je kupac izjavio da ne eli mjere osiguranja i da prihvata sve eventualne posljedice odgoenog ulaska u posjed. --------------------------------------------------------------------------
2. Kada posjed, koristi, tereti i opasnosti prelaze na kupca u odreenom roku nakon zakljuenja, odnosno potpisivanja ugovora, a cijena je plaena, te kupac eli mjere osiguranja u vidu ugovorne kazne, formulacija bi mogla glasiti:
Posjed na predmetu prodaje prelazi na kupca, zajedno sa koristima, teretima i opasnostima, u roku od 60 (ezdeset) dana od dana potpisivanja ovog ugovora, uz obavezu prodavca da do tog dana predmetnu nepokretnost preda kupcu u posjed, slobodnu od ljudi i stvari. ----------136 lan 53. Zakona o notarima CG, lan 90 Zakona o notarima FBiH i dr. Zakon izriito propisuje kad je notarski zapis izvrna isparava, pa je tako izmeu ostalog propisano da se radi o pravnom poslu koji ima za predmet plaanje neke odreene sume novca ili davanje odreene koliine zamjenljivih stvari ili vrijednosnih papira. 137 lan 277. do 283. ZOO CG. Voditi rauna da ugovorna kazna ne moe biti ugovorena za ispunjenje novanih obaveza.
103
Notar je upozorio kupca na rizike, trokove i opasnosti kojima se time izlae, te ga poduio mogunosti osiguranja, kao to je isplata kupoprodajne cijene u momentu ulaska u posjed, ugovaranje ugovorne kazne i pristajanje prodavca na izvrenje bez odlaganja za njeno plaanje, nakon ega je kupac izjavio da eli mjere osiguranja. U vezi s tim, ugovorne strane izjavljuju da su saglasne da prodavac za svaki dan zakanjenja predaje kupcu u posjed predmetne nepokretnosti, slobodne od ljudi i stvari, plati kupcu ugovornu kaznu u iznosu od 50,00 EURA (slovima:pedeset EURA) ------------------------------------------------------------------Radi plaanja te novane trabine prodavac izjavljuje da pristaje na izvrenje bez odlaganja iz cjelokupne svoje imovine, a na osnovu ovog notarskog akta . ------------------------------Izvrni otpravak ove isprave se moe izdati kupcu u svako doba uz predoavanje dokaza o ispunjenju pretpostavki za njenu izvrnost. -------------------------------------------------------------------Notar je upozorio prodavca na pravne posljedice pristajanja na izvrenje bez odlaganja.--------
Napomena: Kod notarskog akta kao izvrne isprave, voditi rauna o odredbama lana 53. Zakona o notarima CG i lana 20. Zakona o izvrnom postupku CG.
1 .6 . Izjave za upis u katastar nepokretnosti

1 .6 .1 . Clausula intabulandi
Clausula intabulandi138 je izriita izjava, odnosno saglasnost pravnog prethodnika, koja moe biti data u ispravi o pravnom poslu ili u posebnoj ispravi, da se pravni sljedbenik moe uknjiiti sa nekim pravom na nepokretnosti, odnosno da se pravo na nepokretnosti (pravo svojine, pravo susvojine, pravo zajednike svojine, etane svojine, stvarne i line slubenosti, hipoteka, nadhipoteka, zakup na period dui od pet godina, pravo pree kupovine i sl.) moe prenijeti, stei, ograniiti, opteretiti ili ukinuti. Dakle, izjave za knjienje su izjave koje se sainjavaju prema odredbama Zakona o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti CG (lan 74.-111.) i koje treba da proizvedu pravne uinke u smislu sticanja i prenosa, ogranienja, optereenja ili ukidanja prava svojine, stvarnih prava na tuu svojinu i nekih obligacionih prava, upisom u katastar nepokretnosti. Katastar nepokretnosti je jedinstvena javna evidencija u koju se upisuju nepokretne stvari i stvarna prava na nepokretnosti i obligaciona prava u skladu sa Zakonom139. Katastar nepokretnosti vodi organ uprave, tj. Uprava za nekretnine Crne Gore, koja ima podrune jedinice. Zakon je propisao140 osnovna naela upisa u katastar: naelo upisa, naelo javnosti, naelo pouzdanja, naelo legaliteta, naelo prvenstva i naelo formalnosti upisa. Znaaj clausule intabulandi ogleda se u injenici da bez nje, kod sticanja stvarnih prava na nepokretnostima na osnovu pravnog posla, nema upisa u katastar: sticanja, prenosa, ograniavanja i prestanka prava na nepokretnosti, a bez upisa, u pravilu, nema ni
138 lan 2. taka 12. Zakona o dravnom premjeru i katastru, Slubeni list RCG broj 29/07;. 139 lan 2. taka 3. Zakona o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti, Slubeni list RCG broj 29/07.; . 140 lan 7.-13. Zakona o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti, Slubeni list RCG broj 29/07; .
104
1. Ugovor o prodaji
sticanja, prenosa, ograniavanja i prestanka stvarnih prava na nepokretnosti. Pravni osnov za sticanje stvarnih prava na nepokretnosti su: pravni posao, zakon i sudska odluka. Ako se radi o sticanju na osnovu pravnog posla, onda se sva stvarna prava stiu, prenose, ograniavaju i prestaju upisom u katastar nepokretnosti141. Za upis u katastar nepokretnosti na osnovu pravnog posla, nune su sljedee pretpostavke: punovani pravi posao (iustus titulus) clausula intabulandi upis (modus aquirendi). Izjave za upis prava u katastar nepokretnosti sainjavaju se prema odredbama Zakona o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti i one treba da proizvedu stvarnopravne uinke (prenos prava svojine, predbiljeba prava svojine, zasnivanje stvarne slubenosti, zasnivanje hipoteke, razne zabiljebe, upis nekih obligacionih prava itd.). Znaaj ovih izjava jeste u tome to se sva stvarna prava na nepokretnosti u pravilu stiu, prenose, ograniavaju i prestaju upisom u katastar nepokretnosti. Ovdje se radi o naelu upisa iz lana 8. Zakona o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti. Od tog pravila postoje izuzeci kad je to Zakonom drugaije odreeno (npr. sticanje prava svojine nasljeivanjem, zajednika brana imovina itd.). Clausula intabulandi je jedna od nunih pretpostavki za upis u katastar nepokretnosti na osnovu pravnog posla. to odobrenje (saglasnost) predstavlja nuni uslov uknjibe, dok se zahtjevom za upis samo pokree postupak upisa. Da bi saglasnost za upis bila pravno valjana, mora biti ispunjeno vie uslova. Saglasnost mora biti data od ovlatenog lica (knjni prethodnik), a to je lice koje je u vrijeme podnoenja zahtjeva upisano u katastar kao nosilac nekog stvarnog prava, koje se prenosi, mijenja, ograniava ili brie, ili lice koje je istovremeno uknjieno kao imalac prava142 . tako npr.. upis prenosa prava svojine na kupca, pri emu to lice istovremeno odobrava upis hipoteke u korist prodavca, ili npr. kada poklonodavac u ugovoru o poklonu daje clausulu intabulandi za upis prenosa prava svojine na poklonoprimca, pri emu poklonoprimac istovremeno odobrava upis prava plodouivanja u korist poklonodavca. Saglasnost mora imati odgovarajui sadraj, tj. podatke o licu koje daje odobrenje i u iju korist se daje (ime i prezime, ime jednog roditelja, odnosno naziv lica, datum roenja, matini broj, broj pod kojim je pravno lice upisano u sudski registar, prebivalite ili sjedite), tako da ne postoji opasnost zamjene identiteta lica; nain i taan sadraj upisa (npr. upis hipoteke u G listu na prvom mjestu) i tanu oznaku nepokretnosti ili prava koje se upisom zahtijeva. takoe, saglasnost moe sadravati i red upisa ili davanje uslova da se jedan upis ne smije izvriti bez drugog upisa. Naprimjer, prenos svojine na kupca i istovremeni upis hipoteke u korist prodavca. Saglasnost mora biti data u propisanoj formi. Kako je za pravne poslove koji za predmet imaju prenos ili sticanje prava svojine ili drugih stvarnih prava na nepokretnostima
141 Zoran Raovi, Komentar zakona o svojinsko-pravnim odnosima, I knjiga, Podgorica 2009., str. 321. i naredne. 142 lan 85. stav 1. Zakona o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti, Slubeni list RCG broj 29/07;
105
propisana obaveznost forme notarskog zapisa ili sa njim izjednaenog zapisa o potvrdi privatne isprave, tako je i za clausulu intabulandi kod takvih poslova, potrebna forma notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave143.
1 .6 .2 . Vrste upisa u katastar nepokretnosti

Zakon o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti je u lanu 83. predvidio tri vrste upisa u katastar i to: uknjibu, predbiljebu i zabiljebu. 1.6.2.1. Uknjiba Uknjiba je upis kojim se prava na nepokretnosti stiu, prenose, ograniavaju ili prestaju bez naknadnog opravdanja. Uknjiba ima, u pravilu, konstitutivno dejstvo, to znai da prava na nepokretnosti nastaju upisom u katastar nepokretnosti, sa izuzetkom u pogledu prava sticanja svojine po osnovu nasljeivanja, gdje upis ima deklaratorni karakter. Saglasnost za uknjibu sticanja, prenosa, ogranienja ili prestanka stvarnih prava na nepokretnosti, a za koje je obavezna forma notarskog zapisa, moe se izjaviti na vie naina. Saglasnost za uknjibu se moe dati (izjaviti) u samome ugovoru bezuslovno
PRImJER
Prodavac je saglasan da se u katastru nepokretnosti kupac upie kao vlasnik sa 1/1 dijela na nepokretnostima iz take I ovog ugovora. -----------------------------------------------------
Napomena: Nepokretnost, kao i podaci o knjinom prethodniku i knjinom sticaocu su dovoljno odreeni ako se u clausula intabulandi poziva na odjeljak ugovora u kojem je to detaljno opisano prema podacima iz katastra, a mogu se i u samoj clausula intabulandi ponoviti podaci o nepokretnosti, o knjinom prethodniku i knjinom sticaocu. Saglasnost za uknjibu se moe dati (izjaviti) u samome ugovoru uslovno ili oroeno144 . U ovakvim situacijama stranke notaru daju nalog: a) da podnese zahtjev katastru za uknjibu stvarnih prava, naprimjer, tek kada kupac poloi cijenu na notarski raun za stranke ili tek kada prodavac potvrdi da je primio cijenu, odnosno kada kupac izvodom iz banke dokae da je uplatio cijenu prodavcu; b) da notar zadri saglasnost za prenos tako to e izdati samo otpravak dijela akta bez saglasnosti za uknjibu145.
143 lan 50. a i 51. Zakona o notarima CG. 144 lan 88. stav 2. Zakona o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti CG. 145 tehnika ovog postupka: kopira se otpravak tako to se prekrije saglasnost (clausula intabulandi) i saini se takav prepis, a na prikrivenom mjestu se konstatuje izostavljeno zbog izdavanja otpravka dijela akta do isplate cjelokupne ugovorene cijene i stavi se potpis i peat notara.
106
1. Ugovor o prodaji PRImJER
Zadravanje saglasnosti za prenos svojine

Prodavac je saglasan da se u katastru nepokretnosti kupac upie kao vlasnik sa 1/1 dijela na nepokretnostima iz take I ovog ugovora, ali neopozivo upuuje notara da zahtjev za uknjibu prenosa svojine podnese katastarskom uredu: tek kada prodavac pisanim putem potvrdi notaru da je cijena plaena u potpunosti ili kupac to dokae potvrdom banke, ili alt: kada je cjelokupna (ili dio) cijene poloen na notarski raun za stranke . ---------------------Prije toga, notar ne smije ni kupcu, ni katastru nepokretnosti, niti bilo kome izdati otpravak, niti ovjereni prepis isprave koji sadri izjavu prodavca o pristanku na uknjibu prenosa prava svojine na kupca u katastru nepokretnosti. ------------------------------------------------------------------
Napomena: U naprijed naznaenom primjeru radi se o otpravku dijela akta, tzv. djeliminom izvodu otpravka ili ovjerenog prepisa, koji ne sadri saglasnost za prenos svojine. Pravni osnov za njegovo izdavanje sadran je u odredbama lana 88. Zakona o notarima. Ako akt koji je sastavio notar ima vie samostalnih pravnih poslova, umjesto otpravka akta, moe se izdati otpravak dijela akta, sa naznakom o tome koji su dijelovi akta izostavljeni. O tome detaljnije vidjeti u dijelu ovog rada gdje se obrauje izdavanje otpravaka. Saglasnost se moe dati u odvojenoj ispravi istovremeno sa ugovorom, pri emu davalac takve izjave nalae notaru da izjavu o saglasnosti zadri kod sebe sve dok mu ne bude potvreno plaanje cijene u vezi sa pravnim poslom (ugovorom) o otuenju ili prenosu ako se vri upis promjene u katastru nepokretnosti. U vezi s tim, mogao bi posluiti sljedei primjer: Primjer formulacije u ugovoru kada se clausula intabulandi daje u odvojenoj ispravi, istovremeno sa ugovorom:
Prodavac je pristanak za prenos svojine i upis kupca kao vlasnika sa 1/1 dijela u katastar nepokretnosti dao u posebnom notarskom zapisu, koji je predao na uvanje notaru, koji je ovlaten isti upotrijebiti i uz ugovor predati na knjienje katastru nepokretnosti tek onda kada kupac isplati prodavcu cjelokupnu ugovorenu cijenu na notarski raun za stranke, ili alt: kada prodavac pisanim putem potvrdi notaru da mu je kupac isplatio cijenu ili to kupac dokae potvrdom banke o isplati cijene prodavcu ----------------------------------------------------------------------
Saglasnost se moe dati i kasnije, nakon potpisivanja ugovora, u naknadnoj ispravi u vidu posebnog notarskog zapisa ili notarskog zapisa o potvrdi privatne isprave, naprimjer, nakon plaanja cijene na notarov povjereniki raun za druge osobe ili istovremeno u momentu plaanja cijene. Primjer formulacije u ugovoru kada se clausula intabulandi daje u odvojenoj naknadnoj ispravi:
107
Saglasnost za prenos svojine na kupca prodavac je duan dati u posebnom notarskom zapisu ili notarskom zapisu o potvrdi privatne isprave u roku od tri dana nakon to notar pisanim putem obavijesti prodavca da je kupac izvrio plaanje cijene na notarski raun za stranke.---ili Alt.- Saglasnost za prenos svojine na kupca prodavac je duan dati u posebnom notarskom zapisu ili notarskom zapisu o potvrdi privatne isprave u momentu isplate cjelokupne ugovorene kupoprodajne cijene. ----------------------------------------------------------------------------------------
Napomena: Saglasnost za prenos svojine u odvojenoj ispravi mora biti u formi notarskog zapisa i mora biti vezana za pravni posao na osnovu kojeg se vri upis svojine u katastar nepokretnosti. Ukoliko se stranke odlue da clausulu intabulandi daju u posebnoj ispravi, notar je duan poduiti, savjetovati i upozoriti stranke, a naroito kupca (to vai i za drugog sticaoca nekog stvarnog prava), na opasnost da prodavac moe odbiti davanje saglasnosti; te savjetovati sticaocu stvarnog prava da se u vezi s tim adekvatno obezbijedi, tako da prodavac u momentu zakljuenja pravnog posla izjavi u posebnoj ispravi ili u samom ugovoru clausulu intabulandi, sa nalogom notaru da ne izdaje otpravke i prepise te isprave dok se ne ispune odreeni uslovi iz ugovora, kao to je npr. plaanje cjelokupne cijene prodavcu. Na ovaj je nain prodavac obezbijeen tako to se kupac ne moe upisati kao vlasnik dok ne plati cijenu, a kupac je obezbijeen tako to prodavac ne moe odbiti davanje clausule intabulandi, jer je istu ve dao pred notarom.
PRImJER
Primjer formulacije saglasnosti za uknjibu u posebnoj naknadnoj ispravi:

CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATI Podgorica, ul. Obala br.1. UZZ broj: 15/2009. Dana 24.10. 2009 godine (dvadesetetvrtog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) asova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlatiem, sa slubenim sjeditem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njegove izjave volje, sainim notarski zapis saglasnosti za uknjibu prenosa prava svojine, pristupio je:-------------------------Gospodin AB, roen dana_______, JmB_________, dravljanin Crne Gore, iji sam identitet utvrdio uvidom u linu kartu, broj_____, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana _______, sa rokom vaenja do____, a koji izjavljuje da je: sin A, roen u mjestu_________, sa prebivalitem i adresom stanovanja u ___________, ul._________broj__, penzioner, oenjen (u daljem tekstu: prodavac davalac izjave) --------------------------------------------------------------------------------Nakon to je notar ispitao i uvjerio se u pravu volju stranke, poduio je i upozorio stranku na znaaj i pravne domete ove izjave, te nakon to je ustanovio da je stranka sposobna i ovlatena za poduzimanje ovog pravnog posla, stranka izjavljuje sljedeu: ---------------------------------108
1. Ugovor o prodaji
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------SAGLASNOST ZA UKNJIBU PRENOSA PRAVA SVOJINE I UVODNE NAPOMENE ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Dana 14.10.2009. g. (etrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11 (jedanaest) asova, pred notarom Zlatanom Zlatiem, sa slubenim sjeditem u Podgorici, ul. Obala br.1., pod brojem UZZ 14/2009., zakljuio sam kupoprodajni ugovor sa kupcem H. S., sinom H. iz Cetinja, ul. Novi put 41.a, JmB 3103981000000, i ovim ugovorom naznaenom kupcu sam se obavezao prenijeti pravo svojine sa 1/1 dijela na nepokretnosti oznaenoj kao parcela br. 2/23, zvana Dolina, po kulturi njiva, povrine 400 m2, upisana u Listu nepokretnosti br.. 1728., KO Loven . ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------Naprijed naznaeni kupoprodajni ugovor sam ovom notaru prezentovao u otpravku izvornika, te se ovjereni prepis koji je sainio ovaj notar, prilae uz ovaj izvornik. Sadraj ovog ugovora mi je poznat i ne traim njegovo itanje. -----------------------------------------------------------------Po osnovu naprijed naznaenog kupoprodajnog ugovora, nije dolo do upisa prenosa svojine iz razloga to je davanje saglasnosti za upis prenosa svojine odgoeno do isplate kupoprodajne cijene . --------------------------------------------------------------------------------------------Izjavljujem da mi je kupac isplatio cjelokupnu ugovorenu cijenu u iznosu od 3 . 500,00 EURA (slovima: trihiljadepetstotina EURA) i to tako to mi je u momentu potpisivanja ugovora isplatio 1 .000,00 EURA (slovima: hiljadu EURA), a kasnije u ratama i u ugovorenom roku dugovani iznos od 2 .500,00 EURA (slovima: dvijehiljadepetstotina EURA) . Po tom osnovu, kupac nema bilo kakvih dugovanja prema meni. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------II CLAUSULA INTABULANDI---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Na osnovu Kupoprodajnog ugovora, zakljuenog dana 14.10.2009 godine (etrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) asova, pred notarom Zlatanom Zlatiem, sa slubenim sjeditem u Podgorici, ul. Obala br.1., pod brojem UZZ 14/2009., izjavljujem da sam saglasan da se kupac H. S., sin H. iz Cetinja, ul. Prijeki put 41.a, JmB 3103981000000, bez mog daljnjeg znanja i pitanja, u Katastru nepokretnosti Podgorica uknjii kao vlasnik sa 1/1 dijela na nepokretnosti oznaenoj kao parcela br . 2/23, zvana Dolina, po kulturi njiva, povrine 400 m2, upisana u Listu nepokretnosti br . . 1728 . godine, KO Loven . ---Notar je ovlaten da ovu saglasnost odmah uputi katastru nepokretnosti146.--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------III ZAVRNE ODREDBE----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranku poduio i upozorio: -----------------------------------------------------------------------
146 Ako se clausula intabulandi daje u posebnoj ispravi u trenutku zakljuenja ugovora, onda se daje nalog notaru kada i pod kojim uslovima je moe upotrijebiti. Primjer formulacije: Notar je ovlaten da ovu Saglasnost uputi Katastru nepokretnosti tek kada se potvrdi isplata cijene.
109
da se svojina stie upisom u katastar nepokretnosti po osnovu ove saglasnosti i naprijed naznaenog kupoprodajnog ugovora; -------------------------------------------------------------- da e notar, po slubenoj dunosti, otpravke ove isprave dostaviti katastru nepokretnosti i Poreskoj upravi; ----------------------------------------------------------------------------------------------------- da trokove ove notarske isprave snosi stranka; --------------------------------------------------------- da prenos prava svojine po ovoj ispravi podlijee plaanju poreza na promet nepokretnosti, s tim da to nije uslov za uknjibu prenosa prava svojine. ------------------------------------------------Od ove notarske isprave dobivaju: -----------------------------------------------------------------------------OTPRAVAK IZVORNIKA------------------------------------------------------------------------------------------ Davalac izjave-prodavac (1) ----------------------------------------------------------------------------------- Kupac (1)------------------------------------------------------------------------------------------------------------ Katastar nepokretnosti (1) ------------------------------------------------------------------------------------- Poreska uprava----------------------------------------------------------------------------------------------------Naknada za rad i naknada trokova obraunata je prema notarskoj tarifi, a na sljedei nain:________________. -------------------------------------------------------------------------------------------Notar je proitao akt stranci, neposrednim pitanjima uvjerio se da isti odgovara volji stranke, nakon ega je stranka izjavila da je razumjela sadrinu ovog pravnog posla i da je saglasna sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobrava i svojeruno, kako slijedi, potpisuje u prisustvu ovog notara, nakon ega je zapis potpisao i ovaj notar . ---------------------------------------U Podgorici, dana_______2009. g., u _______ asova----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Prodavac: A.B,(potpis) N O T A R: Zlatko Zlati (potpis, peat i tambilj notara)
1.6.2.2 Predbiljeba Predbiljeba je uslovni, privremeni upis prava na nepokretnosti, kojim se sticanje, prenos, ogranienje, ili prestanak prava postie naknadnim opravdanjem147. Iz definicije predbiljebe proizilazi da su predmet predbiljebe sva knjina prava kao i kod uknjibe (svojina, susvojina, zajednika svojina, etana svojina, stvarne i line slubenosti, hipoteka, zakup, pravo pree kupovine itd.). Predbiljeba se unosi u G list nepokretnosti i ima dejstvo prvenstvenog reda upisa. Za razliku od takvog rjeenja, u uporednom pravu postoji pravilo da se predbiljeba upisuje tamo gdje treba da se izvri konani upis predbiljeenog prava148 . Predbiljeba se prije svega moe knjiiti kada pravni posao odgovara optim uslovima (valjanost isprave o pravnom poslu, saglasnost
147 lan 83. stav 3. Zakona o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti CG. 148 lan 52. Zakona o zemljinim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine 54/04 FBiH)
110
1. Ugovor o prodaji
knjinog prethodnika149, zahtjev za upis podnijet od ovlatenog lica150), ali ne ispunjava uslove za uknjibu151 (npr. nema saglasnosti prethodnika za upis knjinog prava na nepokretnostima, ili je izjava o dozvoli uknjibe uslovna ili oroena, u ispravi o upisu hipoteke nije oznaen maksimalni iznos potraivanja itd.)152 . Cilj i znaaj predbiljebe je ostvarivanje prvenstvenog reda upisa, jer opravdanjem predbiljeba se pretvara u uknjibu, sa dejstvom od momenta podnoenja zahtjeva za predbiljebu. Predbiljeba se ugovara i unosi u knjinim zahtjevima i ona je vrlo efikasno sredstvo osiguranja kupca ili drugih lica u iju korist se prava na nepokretnosti stiu, prenose, ograniavaju, ili prestaju. Naime, u pravilu od dana zakljuenja pravnog posla do prenosa svojine na kupca, proe dosta vremena, pa s obzirom na naelo upisa i naelo povjerenja u katastar nepokretnosti, prodavac bez predbiljebe moe vie puta prodati jednu te istu nepokretnost, a tree savjesno lice moe postati i vlasnik ako prije preda zahtjev za uknjibu. Notar treba skrenuti panju kupcu da ne odreuje rok dospjelosti cijene prije upisa predbiljebe ili predaje zahtjeva za upis predbiljebe. Za razliku od nekih drugih zakonodavstava, u crnogorskom zakonodavstvu odreen je rok za opravdanje predbiljebe, pod prijetnjom da e predbiljeba biti izbrisana po sluenoj dunosti, ili po zahtjevu stranke istekom zadnjeg dana za njeno opravdanje. Rok za opravdanje ne moe biti krai od 30, niti dui od 60 dana od dana prijema rjeenja o predbiljebi, a od ovog pravila postoji izuzetak u sluaju podnoenja tube radi opravdanja predbiljebe, te je odreeno da se ovaj rok moe produiti najdue godinu dana. Smatramo da su rokovi za opravdanje predbiljebe veoma kratki, te da e to naroito stvarati potekoe kod ugovora o prodaji sa odgoenim rokom plaanja cijene. Zbog toga u podukama i upozorenjima u vezi sa predbiljebom, uvijek treba naznaiti sljedee situacije: a) Kada stranke ugovaraju upis predbiljebe
Stranke su saglasne da se u korist kupca upie PREDBILJEBA prava svojine na predmetu prodaje.---------------------------------------------------------------------------------------------------------------Notar nas je poduio tome da i kako predbiljeba osigurava kupca, da se opravdanjem predbiljeba pretvara u uknjibu sa dejstvom od momenta podnoenja zahtjeva za upis predbiljebe, te nas je upozorio da se predbiljeba, po slubenoj dunosti, ili po zahtjevu stranke, brie istekom zadnjeg dana za njeno opravdanje, s tim da rok za opravdanje predbiljebe ne moe biti krai od trideset, niti dui od ezdeset dana od dana prijema rjeenja o predbiljebi.
b) Ako stranke nee da ugovore predbiljebu, notar mora u odjeljku Poduke konstatovati sljedeu poduku i upozorenje:
Notar je poduio stranke tome da i kako predbiljeba osigurava kupca i upozorio na eventualne posljedice neupisivanja predbiljebe, pa su one su odbile njen upis. ----------149 150 151 152 lan 85. i 86. Zakona o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti CG lan 112. do 117. Zakona o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti CG lan 91. Zakona o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti CG lan 93. Zakona o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti CG
111
Ako notar ovu poduku i upozorenje ne bi dao, mogao bi odgovarati za eventualnu tetu. 1.6.2.3. Zabiljeba Zabiljeba predstavlja upis odreenih pravnih injenica koje mogu proizvoditi pravna dejstva pod uslovima utvrenim Zakonom, ili koje imaju znaaj javne objave koja se upisuje ako Zakonom nije utvreno njihovo dejstvo. Ovdje se radi o pravnim injenicama koje su od uticaja na raspolaganje nepokretnostima. Zabiljebom se vri upis injenica koje se odnose153: na line odnose vlasnika nepokretnosti, kao to su maloljetstvo, stavljanje pod starateljstvo, lienje poslovne sposobnosti, produenje roditeljskog prava; na druge injenice vezane za nepokretnost, kao to su otvaranje steaja, postojanje spora, pokretanje postupaka eksproprijacije, prvenstveni red, prinudna uprava, postojanje zabrane otuenja i optereenja, zabiljeba neposredne izvrnosti notarskog zapisa itd.
PRImJERI
1 . Formulacija izjave za upis zabiljebe zabrane otuenja nepokretnosti iz ugovora o poklonu . Ugovorne strane su saglasne da se u Katastar nepokretnosti upie zabiljeba zabrane otuenja i optereenja nepokretnosti iz take/lana __ ovog ugovora bez pismene saglasnosti poklonodavca, uz napomenu da je za brisanje tog prava dovoljan dokaz o smrti ovlaenika.2 . Formulacija izjave za upis zabiljebe pristajanja na izvrenje bez odlaganja i izjave za upis zabiljebe zabrane novog optereenja nepokretnosti . Prodavac je saglasan da se u korist kupca u Katastru nepokretnosti izvri upis prenosa prava svojine sa 1/1 dijela, na nepokretnosti iz take/lana ___ ovog ugovora, s tim to prodavac zahtijeva, a kupac je saglasan154, da se istovremeno sa prenosom svojine na njega, upie hipoteka u korist prodavca za osiguranje plaanja cijene u iznosu od 50.000,00 EURA (pedesethiljada EURA), sa zakonskim zateznim kamatama, (ili sa ugovorenim zateznim kamatama) te istovremeno da se upie zabiljeba pristajanja kupca na neposredno prinudno izvrenje na osnovu ovog notarskog zapisa protiv svakodobnog vlasnika prodate nepokretnosti, kao i da se upie zabiljeba zabrane novog optereenja predmetne nepokretnosti bez pismene saglasnosti hipotekarnog povjerioca. ---------------------------------------------------------
Upis zabiljebe vri se na zahtjev ovlatenog lica, suda ili drugog dravnog organa. Zabiljebom se knjina prava ne mogu sticati, mijenjati ili gubiti. Na osnovu pravnog posla, za zabiljebu se moraju ispuniti sve materijalnopravne i formalno- pravne pretpostavke, kao i za uknjibu i predbiljebu (knjini prethodnik, tabularna isprava, odreeni
153 lan 98. Zakona o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti CG. 154 lan 85. stav 1. Zakona o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti CG. Lice koje dozvoljava upis je ono koje je upisano u Katastar nepokretnosti kao imalac prava ili lice koje istovremeno bude uknjieno kao imalac prava.
112
1. Ugovor o prodaji
postupak). Zabiljeba ne spreava, niti zaustavlja mogunost raspolaganja knjinim pravom, izuzev kod nekih vrsta, npr. zabiljeba fiducijarnog prenosa svojine, zabiljeba zabrane otuenja i optereenja i dr. Meutim, sudbina raspolaganja knjinim pravom, upisom zabiljebe, zavisna je od pravnih dejstava izvrene zabiljebe. Lica koja su izdejstvovala zabiljebu, mogu upisani odnos ili pravnu injenicu suprotstaviti svim kasnijim sticaocima knjinog prava na nepokretnosti155. Uloga notara na ukazivanje pravne prirode zabiljebe i upozoravanje na mogue posljedica je veoma znaajna. Notar je duan dati odgovarajue poduke i upozorenja u vezi s tim, a nekada i odbiti preduzimanje slubene radnje. Upis zabiljebe se vri u G list nepokretnosti.
1 .6 .3 . U jednom pravnom poslu (ugovoru) moe biti jedna ili vie knjinih izjava za razne vrste upisa (uknjiba, predbiljeba, zabiljeba) .
PRImJERI
a) Jedna knjina izjava-saglasnost za upis prenosa svojine: Prodavac je saglasan da se u korist kupca u Katastru nepokretnosti izvri upis prenosa prava svojine sa 1/1 dijela, na nepokretnosti iz take/lana ___ ovog ugovora. ---------------------------b) Vie knjinih izjava: saglasnost za upis prenosa prava svojine, sa istovremenim upisom hipoteke i zabiljebe neposredne izvrnosti notarskog zapisa: Prodavac je saglasan da se u korist kupca u Katastru nepokretnosti izvri upis prenosa prava svojine sa 1/1 dijela, na nepokretnosti iz take/lana ___ ovog ugovora, s tim to prodavac zahtijeva, a kupac je saglasan, da se istovremeno sa prenosom svojine na njega, upie hipoteka u korist prodavca za osiguranje plaanja cijene u iznosu od 50.000,00 EURA (pedesethiljada EURA), u roku do ____, sa zakonskim zateznim kamatama, (ili sa ugovorenim zateznim kamatama) poev od dana padanja kupca u docnju pa do konane isplate, te istovremeno da se upie zabiljeba pristajanja kupca na neposredno prinudno izvrenje na osnovu ovog notarskog zapisa protiv svakodobnog vlasnika prodate nepokretnosti, kao i da se izvri upis zabiljebe zabrane novog optereenja predmetne nepokretnosti. -----------------------------
1 .7 . Odobrenja, pravo pree kupovine

1 .7 .1 . Odobrenja
Nekada je zbog punovanosti potrebno da ugovor odobre ovlaena ili trea lica, u sluajevima kada stranke imaju interes da zakljue ugovor prije pribavljanja saglasnosti. Naime, u dijelu ovog rada koji se odnosi na uvodni dio notarske isprave istakli smo da ugovor moe sklopiti i lice koje nastupa u ime prodavca, a nema kod sebe punomoje, ili lice koje nastupa u ime maloljetnog prodavca, a nema potrebno odobrenje organa
155 Vidjeti opirnije kod Zorana Raovia, Komentar Zakona o svojinsko-pravnim odnosima, I knjiga, Podgorica 2009., str. 346. i naredne.
113
starateljstva, s tim da e takav ugovor proizvoditi pravna dejstva ako se naknadno, do ugovorenog roka, dostave potrebna odobrenja. Odobrenja se daju prema prema pravilima odreenim u ZOO CG156 . to mogu biti sljedea odobrenja: punomoje od strane zastupanog kao ugovorne strane; odobrenje organa starateljstva i roditelja za zakljuenje ugovora o prodaji nepokretnosti u ime malodobnog lica; odobrenje nadlenog organa pravnog lica. U ispravi je potrebno navesti ko e pribaviti odobrenje (stranke ili notar kojeg ovlauju u ugovoru da pribavi odobrenje), o ijem troku i u kojem roku. Obavezno se unosi poduka i upozorenje:
PRImJER
Notar je poduio stranke da e ugovor proizvoditi pravna dejstva tek ako u roku od __ dana ovom notaru budu dostavljena potrebna odobrenja, te da, prije pribavljanja odobrenja, notar nee izdavati otpravke i prepise i da stranke ne odreuju rok dospjelosti cijene, i ne vre njenu isplatu i druge inidbe iz ugovora prije dostavljanja naznaenih odobrenja. Notar je upozorio stranke na posljedice suprotnog postupanja.. -----------------------------------------------Primjer za formulaciju kada je potrebno odobrenje, stranke ele zakljuenje ugovora prije pribavljanja potrebnog odobrenja: Notar je poduio stranke da e ovaj ugovor proizvoditi pravna dejstva tek ako do dana ______ godine notaru bude dostavljeno punomoje prodavca u formi notarskog zapisa (alt. odobrenje organa starateljstva), te da, prije pribavljanja odobrenja, notar nee izdavati otpravke i prepise i da stranke ne odreuju rok dospjelosti cijene, i ne vre njenu isplatu i druge inidbe iz ugovora prije dostavljanja naznaenog punomoja (odobrenja). Notar je upozorio stranke na posljedice suprotnog postupanja. --------------------------------------------------------------Primjer za formulaciju kada nije potrebno odobrenje: U konkretnom sluaju, ispitavi sve okolnosti, notar je saoptio strankama da ovaj ugovor ne podlijee nikakvim odobrenjima. ----------------------------------------------------------------------------
1 .7 .2 . Pravo pree kupovine .

Pravo pree kupovine je pravo njegovog imaoca da zahtijeva od vlasnika stvari koji je odluio da proda svoju stvar, da mu je ponudi prije nego svim kupcima, a ako vlasnik proda stvar treem licu, da zahtijeva da mu se stvar ustupi po cijeni i pod uslovima pod kojima je zakljuen ugovor o prodaji157. Pravo pree kupovine moe biti zakonsko i ugovorno, u zavisnosti od toga na osnovu ega je ustanovljeno.
156 lan 22. ZOO CG. 157 Zoran P. Raovi, Komentar Zakona o svojinsko-pravnim odnosima, Podgorica 2009. godine, strana 710. i dalje.
114
1. Ugovor o prodaji
1.7.2.1. Zakonsko pravo pree kupovine Zakonsko pravo pree kupovine je ustanovljeno zakonom (lan 542. ZOO CG). Zakonsko pravo pree kupovine moe biti upisano ili neupisano u katastar nepokretnosti i u oba sluaja ima isti znaaj za pravni promet, tj. ima dejstva prema treem licu, bez obzira na njegovu savjesnost. Zakonsko pravo pree kupovine moe biti ustanovljeno razliitim posebnim zakonima (npr. Zakon o svojinsko-pravnim odnosima, zakoni koji reguliu poljoprivredno zemljite i ume itd.). tako prema Zakonu o svojinsko-pravnim odnosima, postoji zakonsko pravo pree kupovine u korist suvlasnika.158 Naime, u sluaju prodaje suvlasnikog dijela, ostali suvlasnici imaju pravo pree kupovine. 1.7.2.2. Ugovorno pravo pree kupovine Ugovorno pravo pree kupovine ustanovljava se ugovorom. Naime, ugovornom odredbom o pravu pree kupovine, kupac se obavezuje da izvijesti prodavca o namjeravanoj prodaji stvari odreenom licu, kao i o uslovima prodaje i da mu ponudi da on kupi stvar za istu cijenu (lan 536. ZOO CG). Ono je izjednaeno sa zakonskim pravom pree kupovine, tj. ima dejstva prema treem licu, bez obzira na njegovu savjesnost, samo ako je upisano u katastar nepokretnosti. A ako nije upisano u katastar, onda se moe suprotstaviti treem licu samo ako je ono nesavjesno (znalo ili je moglo znati za postojanje ugovornog prava pree kupovine). Zbog toga je veoma vano da se u notarskom zapisu prodavac izjasni da li postoji neupisano ugovorno pravo pree kupovine. Ugovorno pravo pree kupovine je vremenski ogranieno na period koji je odreen ugovorom, a najdue pet godina (lan 540. ZOO CG), dok kod zakonskog prava pree kupovine trajanje tog prava nije vremenski ogranieno. Dakle, zakonsko i ugovorno pravo pree kupovine razlikuju se po osnovu nastanka, po vremenu trajanja i po dejstvima prema treim licima, u smislu njihove savjesnosti, s tim to imaju istu posljedicu u sluaju povrede prava pree kupovine. U sluaju povrede prava pree kupovine imalac tog prava ima pravo da zahtijeva od suda, u odreenim rokovima, da se stvar njemu ustupi pod istim uslovima. Vlasnik ili suvlasnik imaju pravo prodati stvar i prenijeti svojinu ili susvojinu na tree lice bez obzira da li postoji pravo pree kupovine. Meutim, ako postoji zakonsko pravo pree kupovine i ugovorno pravo pree kupovine koje je upisano u katastar nepokretnosti, bez obzira na savjesnost treeg lica, ili postoji ugovorno pravo pree kupovine koje nije upisano u katastar, a tree lice je znalo, ili je moglo znati za postojanje prava pree kupovine, onda imalac prava pree kupovine ima pravo da zahtijeva od suda da se stvar njemu ustupi pod istim uslovima. Upravo je ovdje veoma vana uloga notara, koji je duan poduiti i upozoriti ugovorne strane na postojanje prava pree kupovine i na posljedice koje mogu nastati u vezi sa povredom prava pree kupovine. Notar je duan da upozori stranke na postojanje zakonskog prava pree kupovine (bez obzira je li upisano u katastar nepokretnosti ili nije), ugovornog prava pree kupovine (koje je upisano u katastar nepokretnosti ili je strankama poznato to pravo), te poduiti ih da je potrebno nosioce tog prava na pouzdan nain obavijestiti (npr. pisanim putem, preporuenom poiljkom sa povratnicom)
158 lan 132. stav 3. i 4. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.
115
o namjeravanoj prodaji, kao i uslovima te prodaje i zahtijevati da se u odreenom zakonskom roku izjasne da li vre, odnosno ne vre svoje pravo pree kupovine (lan 536. do 542. ZOO i drugi zakoni kojima je ureeno pravo pree kupovine), te ih upozoriti na posljedice suprotnog postupanja u sluaju povrede prava pree kupovine. Ako notar ne bi dao ove poduke i upozorenja, mogao bi odgovarati zbog povrede slubene obaveze poduavanja, te za eventualnu tetu. Ako je nosilac prava, upisanog u katastar nepokretnosti, ogranien u pravu raspolaganja u korist neke osobe, tada ogranienje djeluje prema treoj osobi samo kada je to ogranienje upisano u katastar nepokretnosti, ili je poznato, odnosno moglo biti poznato treem licu. Poslove oko pribavljanja izjava o nevrenju, odnosno vrenju prava pree kupovine, mogu obaviti stranke, ali je preporuka da to uini notar, na nain i u rokovima propisanim Zakonom ili ugovorom u skladu sa Zakonom. tako kod zakonskog prava pree kupovine suvlasnika (lan 132. stav 4. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG), ponuda suvlasniku treba biti dostavljena u pisanoj formi, na pouzdan nain i treba sadravati podatke o namjeravanoj prodaji, kao i o njenim uslovima (cijena, dospjelost, nain plaanja itd.). Ako suvlasnik, u roku od deset dana od dana kada mu je dostavljena pisana ponuda za kupovinu suvlasnikog dijela, ne prihvati ponudu, ponua moe svoj suvlasniki dio prodati treem licu bez rizika povrede prava pree kupovine. U sluaju postojanja prava pree kupovine, notar e na insistiranje ugovornih strana sastaviti notarski zapis, ali ih je istovremeno poduiti i upozoriti, te poduke i upozorenja unijeti u notarski zapis, a u vezi pravnih dejstava prave pree kupovine i eventualnih posljedica koje mogu nastupiti usljed povrede tog prava. Ako bi stranke odbile unoenje takvih poduka i upozorenja u notarski akt, notar je duan odbiti preduzimanje slubene radnje159. Primjer za formulaciju kada postoji pravo pree kupovine, ugovorne strane ele izjanjenje imalaca prava-suvlasnika:
Notar je upozorio stranke na postojanje zakonskog prava pree kupovine i poduio ih da od ovlatenika tog prava-suvlasnika XY pisanim putem zahtijevaju da se u roku od 10 (deset) dana od prijema pisane ponude izjasni da li vri to svoje pravo pree kupovine, pa su to stranke prihvatile, te e s tim u vezi, ovaj ugovor proizvoditi pravna dejstva tek ako se do dana ____ pribavi izjava o nevrenju prava pree kupovine, odnosno ako se po isteku ostavljenog zakonskog roka, suvlasnik ne izjasni na dostavljenu ponudu.--------------------------------------------------Notar je upozorio stranke da ne odreuju rok dospjelosti cijene i ne vre njenu isplatu, kao i druge inidbe iz ovog ugovora, prije pribavljanja izjave o nevrenju prava pree kupovine.---Potrebne zahtjeve e uputiti i izjavu o nevrenju ili vrenju prava pree kupovine pribavie prodavac o svom troku, u roku od _______ (alt. notar o troku prodavca, kojeg prodavac ovlauje da poduzme sve potrebne radnje u vezi s tim.). -----------------------------------------------
Primjer za formulaciju kada postoji pravo pree kupovine, ugovorne strane ne ele izjanjenje imalaca prava-suvlasnika:
Notar je upozorio stranke na postojanje zakonskog prava pree kupovine i poduio ih da od nosioca tog prava-suvlasnika XY pisanim putem zahtijevaju da se u roku od 10 (deset) dana
159 lan 29 i 47 Zakona o notarima CG.
116
1. Ugovor o prodaji
od prijema pisane ponude izjasni da li vri to svoje pravo pree kupovine, te ih upozorio na pravni znaaj i eventualne pravne posljedice u sluaju povrede prava pree kupovine, ali su stranke od toga odustale .-------------------------------------------------------------------------------
Primjer za formulaciju kada ne postoji pravo pree kupovine:

Ispitavi sve okolnosti, notar je saoptio strankama da u konkretnom sluaju ne postoji zakonsko pravo pree kupovine, niti je u katastar nepokretnosti upisano ugovorno pravo pree kupovine, a prodavac izjavljuje da ne postoji neupisano pravo pree kupovine. -----------------
1 .8 . Trokovi i porezi
Notar ima pravo na naknadu za svoj rad i naknadu trokova u vezi sa obavljanjem posla u visini odreenoj notarskom tarifom, te je duan da u notarskoj ispravi upie iznos naplaene naknade i trokova160. takoe, promet nepokretnosti podlijee plaanju poreza na promet, s tim to to nije uslov za upis u katastar nepokretnosti. Notar je duan o svemu naprijed naznaenom, kao i o taksama za upis u katastar, poduiti i upozoriti stranke, te to unijeti u ispravu, zajedno sa izjanjenjem ugovornih strana o tome ko i kako e snositi trokove i poreze.
PRImJER
Notar je poduio stranke da za trokove u vezi sa ovim notarskim zapisom odgovaraju solidarno i da mogu drukije ugovoriti, da upis u katastar nepokretnosti podlijee trokovima, a prometu po ovom ugovor plaanju poreza na promet nepokretnosti, pa nakon toga, stranke izjavljuju da trokove ovog notarskog zapisa, trokove upisa prenosa svojine i druge trokove u vezi s tim, kao i porez na promet nepokretnosti po osnovu ovog ugovora, snosi kupac.-------
1 .9 . Zavrne odredbe
U ovom dijelu akta se daju odgovarajue poduke i upozorenja, a naroito one koje proistiu iz zakona i koje su veoma bitne sa stanovita pravnih posljedica ugovora, zatim se mora naznaiti kome i u kojem broju se izdaju otpravci, iznos naplaene naknade i trokova sastavljanja notarskog zapisa, te ostali obavezni podaci koje propisuje Zakon o notarima.
PRImJER
Notar je poduio i upozorio161 stranke na sljedee: ------------------------------------------------------- da se pravo svojine stie upisom u katastar nepokretnosti; ------------------------------------
160 lan 126. i 127. Zakona o notarima CG. 161 lan 47. Zakona o notarima CG (o ovome detaljnije vidjeti u ovom radu, u dijelu gdje se govori o postupku sastavljanja notarskih isprava).
117
na mogunost ugovaranja i upisivanja predbiljebe u katastru nepokretnosti, objasnio im da i kako predbiljeba osigurava sticaoca prava svojine, te ih upozorio na posljedice suprotnog postupanja, pa su stranke odustale od toga ; -----------------------------
da e notar, po slubenoj dunosti, otpravak ovog ugovora dostaviti na knjienje katastru nepokretnosti, te poreskoj upravi; --------------------------------------------------------------Od ove notarske isprave dobivaju162: --------------------------------------------------------------------------OTPRAVAK: ---------------------------------------------------------------------------------------------------------- Prodavac (1)------------------------------------------------------------------------------------------------- Kupac (1) ----------------------------------------------------------------------------------------------------- Brani drug prodavca (1) -------------------------------------------------------------------------------- Katastar nepokretnosti za upis prava svojine(1) -------------------------------------------------- Poreska uprava (1) ----------------------------------------------------------------------------------------Naknada za rad i naknada trokova obraunata je prema notarskoj tarifi, a na sljedei nain:________, u ukupnom iznosu od _______EURA163. ---------------------------------------------------Notar je proitao akt strankama i neposrednim pitanjima, uz sudjelovanje sudskog tumaa, uvjerio se da njegov sadraj odgovara volji stranaka164, a sudski tuma165 je cjelokupan tekst ovog akta kupcu preveo na italijanski jezik, nakon ega su stranke izjavile da je tako postupljeno, da su razumjele sadrinu ovog pravnog posla i da su saglasne sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobravaju166 i svojeruno, kako slijedi, potpisuju u prisustvu sudskog tumaa i ovog notara, nakon ega su zapis potpisali sudski tuma i ovaj notar167. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------U Podgorici, dana_______2009.g, u _______ asova168 -------------------------------------------------Prodavac: (potpis) Kupac: (potpis) Brani drug prodavca: (potpis) Sudski tuma: (potpis) N O T A R: Z. Z. Potpis, peat i tambilj
162 lan 81 Zakona o notarima CG, lan 24 Pravilnika o radu notara CG. 163 lan 127. stav 3. Zakona o notarima CG, notar je duan u notarskoj ispravi upisati iznos naplaenih naknada i trokova. 164 lan 47. stav 2. Zakona o notarima CG 165 lan 46. Zakona o notarima CG 166 lan 50. taka 6. Zakona o notarima CG 167 lan 40., 49 i lan 50. taka 7. Zakona o notarima CG 168 lan 50. taka 5. Zakona o notarima CG
118
1. Ugovor o prodaji
1 .10 . Primjeri pojedinih ugovora o prodaji nepokretnosti

Zadatak broj 1. i primjer rjeenja postavljenog zadatka Dana 14.10. 2009. godine, u notarskoj kancelariji notara Zlatana Zlatia iz Podgorice, sa zahtjevom da im se saini notarski zapis ugovora o prodaji, pojavila su se sljedea lica: gospodin AB (prodavac) i gospodin BB, koji je italijanski dravljanin. Prodavac izjavljuje da je dravljanin Crne Gore i da je, kao takav, 1995. godine naslijedio poljoprivredno zemljite u okolini Podgorice, na kojem je, zajedno sa suprugom, od zajednike uteevine izgradio stambenu zgradu, na osnovu graevinske dozvole. U tom stambenom objektu, koji je u cijelosti zavren, ali nije upisan u katastar nepokretnosti, trenutno boravi sa suprugom CB, koja je takoe dola kod notara. Gospodin BB izjavljuje da nastupa u ulozi punomonika kupca, njemakog dravljanina gospodina Hajnca Huberta. Notaru daje na uvid neovjerenu fotokopiju punomoi, sainjenu od notara u Njemakoj, te izjavljuje da mu je original poslat potom, ali jo uvijek nije stigao, a ima nalog da se odmah danas zakljui ugovor, sa ime je saglasan i prodavac. Original punomoi e naknadno dostaviti. Komunikacija izmeu notara i gospodina B.B. vri se preko uposlenika firme B.B., koji prevodi sa talijanskog na crnogorski jezik. Nepokretnost je upisana u Listu nepokretnosti broj 1., KO Masline, po kulturi vonjak, povrine 4500 m2, sa prodavcem kao upisanim vlasnikom od 1/1, te je upisano pravo plodouivanja u korist umrlog djeda prodavca i pravo slubenosti prilaznog puta u korist te parcele, a preko susjedne parcele. Stranke izjavljuju da su dogovorile cijenu za iznos od 300.000,00 EURA, a to je kupac spreman odmah platiti i da se novac nalazi na raunu punomonika u Podgorici, ali isplatu uslovljava brisanjem prava plodouivanja, upisom kue u katastar nepokretnosti i upisom predbiljebe. Punomonik kupca zahtijeva da prodavac odmah u ugovoru da clausulu intabulandi, kako bi se na taj nain osigurao. Prodavac, zauzvrat, od notara zahtijeva da mu obezbijedi sigurnost da e cijena biti plaena i predlae, uz saglasnost punomonika kupca, da se cijena deponuje na notarski raun za stranke, a da notar, vodei rauna o interesima obje ugovorne strane, shodno njihovim izjavama volja, vri plaanje cijene prodavcu. Sastaviti notarski zapis prema izraenim voljama stranaka, prema postojeoj zakonskoj regulativi, vodei rauna, prilikom sastavljanja notarskog akta, o zatiti interesa svih uesnika u ovom pravnom poslu, koji e proizvesti sve eljene pravne posljedice i koji e svojeruno potpisati uesnici. Napomena: Podaci o ugovornim stranama odnosno zastupnicima su nepotpuni, kao i podaci o nepokretnostima, tako da se mora izvriti odgovarajuu dopuna prilikom sainjavanja notarskog zapisa (individualno odreivanje podataka o strankama i podataka o nepokretnostima).
119
CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATI Podgorica, ul. Obala br.1. UZZ broj: 15/2009. Dana 14.10.2009 godine (etrnaestog oktobra dvijehiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) asova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlatiem, sa slubenim sjeditem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njihovih izjava volje, sainim notarski zapis ugovora o prodaji, istovremeno su pristupila sljedea lica: --------------------------1.Gospodin AB, roen dana_______, JmB_________, dravljanin Crne Gore, iji sam identitet utvrdio uvidom u linu kartu, broj_____, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana _______, sa rokom vaenja do____, a koji izjavljuje da je: sin A, roen u mjestu_________, sa prebivalitem i adresom stanovanja u ___________, ul._________broj__, penzioner, oenjen. (u daljem tekstu: prodavac) ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------2 Gospodin BB, roen dana_______, dravljanin Italije, iji sam identitet utvrdio uvidom u paso Italije, broj_____, izdat od _____________, od dana _______, sa rokom vaenja do____, a koji izjavljuje da je sa adresom stanovanja u ___________, ul._________ broj__, po zanimanju menader, te da ne postupa za sebe lino ve kao punomonik gospodina Hainza Huberta, roenog 8.10.1950. godine, u Berlinu, nastanjenog u minhenu, Dallarmi str. 57., dravljanin, Njemake (u daljem tekstu: kupac). Punomonik kupca izjavljuje da nije u stanju prezentovati punomoje kupca koje mu je u originalu poslata potom, ali jo uvijek nije stiglo, te se, s tim u vezi, obavezuje da e o svom troku, odnosno troku kupca, notaru prezentovati pravno valjano punomoje u roku od 7 (sedam) dana od dana zakljuenja ovog ugovora. S obzirom da ugovorne strane insistiraju da zakljue ovaj ugovor bez naprijed naznaenog punomoja, i to odmah danas, notar ih je poduio i upozorio da ovaj ugovor nee proizvoditi pravna dejstva sve dok mu se u naznaenom roku ne dostavi naprijed naznaeno punomoje. Nadalje, notar je stranke upozorio da im nee izdavati otpravke i prepise ovog akta, te da ne odreuju rok dospjelosti cijene i ne vre njenu isplatu i druge inidbe iz ovog ugovora, sve dok mu se ne dostavi pravno valjano punomoje. -----------------------------------------------------------------------3. Gospoa CB, roena dana_____, JmB________, dravljanka Crne Gore, iji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK, broj______, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana________, sa rokom vaenja do________, a koja izjavljuje da je: ki B, nastanjena u ___________, na adresi ul.________, penzioner, udata (u daljem tekstu: brani drug prodavca) ---------------------------Od mojih saradnika u notarskoj kancelariji obavijeten sam da gospodin BB ne vlada crnogorskim jezikom, a u to sam se i sam uvjerio kroz razgovor o situaciji, te je, na prijedlog ovog notara i na zahtjev stranke, na sastavljanje ovog notarskog zapisa pozvana i prisustvuje sudski tuma za italijanski jezik gospoica Maja Maji, roena 01.01.1965. (prvog januara, hiljadu devetsto ezdeset pete godine), u _____________, nastanjena u Podgorici, ul.______, 120
1. Ugovor o prodaji
JmB_____, iji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK, broj______, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana________, sa rokom vaenja do________ (u daljem tekstu: sudski tuma) -----Notar je izvrio uvid u Rjeenje ministarstva pravde Crne Gore, br.___, od _____, kojim je gospoica maja maji postavljena za sudskog tumaa za italijanski jezik, a navedeni dokument se, u ovjerenom prepisu, koji je sainio ovaj notar, prilae uz ovaj izvornik. ------------------------Notar je ustanovio da na strani sudskog tumaa ne postoje razlozi i okolnosti zbog kojih ne bi mogao uestvovati u postupku sainjavanja ovog notarskog akta. ----------------------------------Notar je poduio stranke da mogu zahtijevati pisani prevod ove isprave i njegovo prilaganje ovom izvorniku, ali se od toga odustalo. ---------------------------------------------------------------------Nakon to je ovaj notar ustanovio da se nepokretnost koja je predmet prodaje, nalazi na njegovom slubenom podruju, te se uvjerio u pravu volju stranaka, objasnio im pravne domete i posljedice namjeravanih izjava volje, te iz razgovora o situaciji ustanovio da su sposobne za poduzimanje ovog pravnog posla, stranke su izjavile sljedei: -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- UGOVOR O PRODAJI ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------I PREDMET PRODAJE---------------------------------------------------------------------------------------------Uvidom u Izvod iz lista nepokretnosti br . 1 ., KO Masline, izdat od Uprave za nekretnine-Podruna jedinica Podgorica, br.___/2009., od _____, koji su mi stranke prezentovale u originalu i koji im je proitao, te koji se kao takav prilae uz ovaj izvornik, ovaj notar je ustanovio da je u A listu upisana katastarska parcela broj 2/1, vonjak 1 . klase Brijeg, povrine od 4500 m2. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------U B listu, kao imalac prava svojine na katastarskoj parceli, opisanoj u A listu predmetnog lista nepokretnosti, upisan prodavac, sa 1/1 dijela, a u G listu upisano je pravo plodouivanja u korist ______________, te pravo slubenosti prilaznog puta u korist svagdanjeg vlasnika parcele iz Alista kao povlasnog dobra, a preko cijele parcele broj 2/2 prilazni put, povrine 300 m2, iz Lista nepokretnosti broj 2, KO Masline, kao poslunog dobra . -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranke poduio mogunosti da, neposredno prije sainjavanja ovog zapisa, ovaj notar izvri neposredni uvid u predmetni list nepokretnosti u evidenciji katastra nepokretnosti, objasnio im svrhu i prednost neposrednog uvida, te ih upozorio na eventualne posljedice i rizike u sluaju suprotnog postupanja, a naroito na mogunost da je u meuvremenu, od vremena izdavanja predmetnog izvoda iz lista nepokretnosti, dolo do promjena podataka koji se upisuju u list nepokretnosti za predmetnu parcelu, kao i na mogunost nesaglasnosti predoenog izvoda iz lista nepokretnosti i podataka upisanih u list nepokretnosti u evidenciji katastra nepokretnosti. Nakon toga, stranke izjavljuju da su to razumjele, da ne trae neposredni uvid notara u evidenciju katastra nepokretnosti i da prihvataju sve eventualne posljedice i rizike u vezi s tim. ---------------------------------------------------------------------------------------------------Stranke notaru prezentuju ovjerenu kopiju katastarskog plana, izdatu od Uprave za nepokretnosti-Podruna jedinica Podgorica, br.___/2009., od _____, za katastarsku parcelu iz Lista nepokretnosti br.1., KO masline, a u koju su izvrile uvid i odobrile je, te koja se, kao takva, prilae uz ovaj izvornik. U vezi s tim, stranke izjavljuju da parcela na kopiji katastarskog plana 121
odgovara parceli koja je predmet prodaje i da je strankama poznato njeno stanje i granice na terenu. Stranke izjavljuju da se na terenu nalazi potpuno izgraeni i useljeni stambeni objekat na dvije etae, dimenzija 9, 0x9, 0 m, izgraen po osnovu graevinske dozvole, izdate od Optine ________, broj__________, od_______, koja se u ovjerenoj fotokopiji prilae uz ovaj izvornik nakon to je proitana strankama. Predmetni stambeni objekat je, zajedno sa zemljitem, predmet ove prodaje, s tim to za isti nije pribavljena upotrebna dozvola i zbog toga nije upisan u katastar nepokretnosti. -------------------------------------------------------------------------Prodavac izjavljuje da predmetna nepokretnost nije predmet zakupnog odnosa. ---------------II PRODAJA ---------------------------------------------------------------------------------------------------------Prodavac se obavezuje prenijeti na kupca pravo svojine sa 1/1 na nepokretnost iz take I ovog ugovora, a kupac se obavezuje prodavcu isplatiti kupoprodajnu cijenu iz take III ovog ugovora .------------------------------------------------------------------------------------------------------Stranke notaru prezentuju original Izvod iz matine knjige vjenanih, Optine __________, broj______, od ___________, koji se u originalu prilae uz ovaj izvornik nakon to im je proitan, a iz koga je ovaj notar ustanovio da su prodavac i gospoa CB brani drugovi.------Notar je stranke poduio zakonskom statusu zajednike imovine branih drugova, te da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost branih drugova ugovornih strana, a koja se moe dati u ovoj ili posebnoj ispravi. ------------------------------------------Notar je stranke upozorio na posljedice u sluaju suprotnog postupanja u vezi sa naprijed naznaenim. Nakon toga, prodavac izjavljuje da je predmetna nepokretnost zajednika imovina sa branim drugom CB, koja je prisutna u sainjavanju ovog notarskog akta i koja izriito izjavljuje da je sa muem, odnosno prodavcem, zajednikim sredstvima kultivisala naprijed naznaenu parcelu i izgradila stambeni objekat, te je saglasna u cijelosti sa ovom prodajom. Punomonik kupca izjavljuje da kupac predmetnu nepokretnost kupuje kao posebnu imovinu III CIJENA -------------------------------------------------------------------------------------------------------------Cijena nepokretnosti iz take I ovog ugovora iznosi 300 .000,00 EURA (slovima: tristotinehiljada EURO) . ------------------------------------------------------------------------------------------------------Cijena za plaanje dospijeva u cjelokupnom iznosu na notarski raun za stranke, broj _____________, otvoren kod banke____________, u roku od tri dana od dana kada punomonik kupca ovom notaru dostavi u ugovorenom roku pravno valjano punomoje za zastupanje kupca. Stranke daju nalog notaru da cjelokupni iznos cijene sa notarskog rauna za stranke isplati na raun prodavca, broj _____________, kod banke ___________, u roku od 3 (tri) dana od dana ispunjenja sljedeih uslova: kada prodavac o svom troku izdejstvuje, a ovaj notar zaprimi rjeenje katastra nepokretnosti o brisanju prava plodouivanja, upisanog u Glistu predmetne nepokretnosti, i rjeenje istog organa o upisu stambenog objekta iz take I u katastar nepokretnosti, te rjeenje katastra nepokretnosti o predbiljebi prava svojine u korist kupca. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------Notar je poduio kupca na ostale mogunosti njegovog adekvatnog osiguranja u vezi sa dospjelou plaanja cijene, ali se od toga odustalo.---------------------------------------------------------Notar je poduio prodavca na mogunosti njegovog osiguranja u vezi sa dospjelou plaanja cijene, kao to je pristajanje kupca na izvrenje bez odlaganja na cjelokupnoj imovini 122
1. Ugovor o prodaji
za iznos neplaene cijene i sporednih potraivanja, davanje saglasnosti za prenos prava svojine odmah u ugovoru, uz istovremeni nalog notaru da izdaje samo izvode otpravaka, ovjerenih prepisa i prepisa koji nee sadravati saglasnost za prenos prava svojine do isplate cijene; zatim mogunosti davanja saglasnosti za prenos prava svojine na kupca u posebnoj ispravi, koja e biti predata kupcu, odnosno katastru nepokretnosti, kada se isplati cjelokupna cijena, te ga upozorio na posljedice suprotnog postupanja . Nakon toga, prodavac je izriito izjavio, a sa ime je saglasan i kupac, kako slijedi: da prodavac u ovoj ispravi izjavi saglasnost za prenos prava svojine, ali da se kupcu ili bilo kome drugom ne izdaje otpravak, ovjereni prepis i prepis, osim otpravka dijela akta za upis predbiljebe, sve dok kupac ne isplati u cijelosti kupoprodajnu cijenu na naprijed opisani nain . Notar je duan postupiti po naprijed naznaenom nalogu. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------IV ODGOVORNOST ZA MATERIJALNE I PRAVNE NEDOSTATKE ------------------------------------Nepokretnost se prodaje bez garancije da ima povrinu navedenu u katastru nepokretnosti.---Prodavac ne garantuje za vidljive i skrivene materijalne nedostatke. Prodavac izjavljuje da mu nikakvi skriveni nedostaci nisu poznati. Kupac je obiao nepokretnost koja je predmet prodaje i izvrio uvid u stvarno stanje. --------------------------------------------------------------------------------Prodavac garantuje da je predmetna nepokretnost slobodna od upisanih i neupisanih prava i ogranienja, kao i da je ne terete nikakva potraivanja, osigurana neuknjienom hipotekom, kamate, porezi i doprinosi. ---------------------------------------------------------------------------------------Prodavac izjavljuje da nepokretnost nije predmet ugovora o zakupu. ------------------------------Notar je upozorio stranke, a posebno kupca, na opasnost od upisa zakonske hipoteke za neplaene poreze prodavca i njegovog branog druga, i poduio kupca da zahtijeva potvrdu od Poreske uprave da prodavac i njegov brani drug nema dugovanja za poreze, pa stranke notaru prezentuju Uvjerenje Poreske uprave- ____________, broj 10-4/2 .3-15-7-20531-____/09 ., od __ .__ .2009 . godine, koje se prilae uz ovaj izvornik nakon to je proitano strankama, a iz kojeg je ovaj notar ustanovio da prodavac i njegov brani drug nisu evidentirani kao poreski obveznici. ---------------------------------------------------------------------------------------Notar je poduio ugovorne strane posljedicama ogranienja ili iskljuenja od odgovornosti, te ih upozorio da e biti bez dejstva prodavevo ogranienje i iskljuenje odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke, kao i za ogranienja javno-pravne prirode koja kupcu nisu bila poznata, a ako je prodavac za njih znao, ili je mogao znati, odnosno znao da se mogu oekivati, a nije ih saoptio kupcu. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------V PRELAZ POSJEDA, KORISTI, TERETA I OPASNOSTI --------------------------------------------------Posjed, koristi, tereti i opasnosti prelaze na kupca na dan isplate cjelokupne cijene prodavcu, a sa kojim danom je prodavac saglasan da se na kupca prenesu prikljuci struje, vode i druge komunalne usluge. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------VI IZJAVE ZA KNJIENJE (CLAUSULA INTABULANDI) -------------------------------------------------1 . Prodavac je saglasan da se na osnovu ovog ugovora, kupac moe uknjiiti u katastru nepokretnosti sa pravom svojine od 1/1 na nepokretnosti iz take I ovog ugovora . -----123
2 . Prodavac je saglasan da se na osnovu ovog notarskog akta, u korist kupca upie predbiljeba prava svojine od 1/1 na nepokretnosti iz take I ovog ugovora----------------------Stranke daju nalog notaru da otpravak dijela akta za upis predbiljebe dostavi katastru nepokretnosti odmah nakon to punomonik kupca dostavi ovom notaru pravno valjano punomoje za kupca i isplati u ugovorenom roku cjelokupnu cijenu na notarski raun za stranke, dok e otpravak za upis prenosa prava svojine izdati i dostaviti katastru odmah nakon to sa notarskog rauna za stranke cjelokupna cijena bude isplaena prodavcu. -------------------------VII TROKOVI I POREZI ------------------------------------------------------------------------------------------Notar je poduio stranke da za trokove u vezi sa ovim notarskim zapisom, odgovaraju solidarno i da mogu drukije ugovoriti, pa, nakon toga, stranke izjavljuju da trokove ovog notarskog zapisa, trokove upisa prenosa svojine i druge trokove u vezi s tim, snosi kupac, kao i porez na promet nepokretnosti, po osnovu ovog ugovora. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------VIII ODOBRENJA I PRAVO PREE KUPOVINE ------------------------------------------------------------U konkretnom sluaju, ispitavi sve okolnosti, notar je saoptio strankama da ovaj ugovor podlijee odobrenju kupca i da e tek tada biti na pravnoj snazi. Takoe ne postoji zakonsko pravo pree kupovine, niti je upisano ugovorno pravo pree kupovine. Prodavac istovremeno izjavljuje da ne postoji neupisano ugovorno pravo pree kupovine.------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------XI PODUKE I UPOZORENJA ------------------------------------------------------------------------------------Notar je poduio i upozorio stranke i na sljedee: --------------------------------------------------------- da se pravo svojine stie upisom u katastar nepokretnosti; ----------------------------------- na mogunost ugovaranja i upisivanja predbiljebe u katastru nepokretnosti, objasnio im da i kako predbiljeba osigurava sticaoca prava svojine, te ih upozorio na posljedice suprotnog postupanja, pa su stranke ugovorile njen upis; ------------------------------------ da e notar, po slubenoj dunosti, otpravak ovog ugovora dostaviti na knjienje katastru nepokretnosti i poreskoj upravi kada se ispune uslovi iz ovog ugovora u vezi s tim. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------Od ove notarske isprave dobivaju kada se ispune uslovi iz ovog ugovora: -------------------------Otpravak dijela akta za upis predbiljebe (1). ---------------------------------------------------------------OTPRAVAK: ---------------------------------------------------------------------------------------------------------- Prodavac (1)------------------------------------------------------------------------------------------------- Kupac (1) ----------------------------------------------------------------------------------------------------- Brani drug prodavca (1) -------------------------------------------------------------------------------- Katastar nepokretnosti za upis prava svojine(1) -------------------------------------------------- Poreska uprava (1) ----------------------------------------------------------------------------------------Naknada za rad i naknada trokova obraunata je prema notarskoj tarifi, a na sljedei nain:________________. --------------------------------------------------------------------------------------------
124
1. Ugovor o prodaji
Notar je proitao akt strankama, a sudski tuma cjelokupan tekst ovog akta preveo na italijanski jezik punomoniku kupca, nakon ega su stranke, uz sudjelovanje sudskog tumaa, izjavile da je tako postupljeno, da su razumjele sadrinu ovog pravnog posla i da su saglasne sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobravaju i svojeruno, kako slijedi, potpisuju u prisustvu sudskog tumaa i ovog notara, nakon ega su zapis potpisali sudski tuma i ovaj notar. U Podgorici, dana_______2009. g, u _______ asova_________(slovima) ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Prodavac: AB (potpis) Kupac: po punomoniku BB (potpis) Brani drug prodavca: CB(potpis) Sudski tuma: maja maji(potpis) N O T A R: ZLATAN ZLATI (potpis, peat i tambilj notara)
Zadatak broj 2. i primjer rjeenja postavljenog zadatka Dana 14.10. 2009. godine, u notarskoj kancelariji notara Zlatana Zlatia iz Podgorice, sa zahtjevom da im se saini notarski zapis ugovora o prodaji, pojavila su se sljedea lica: gospoa CB i gospoa PP. Gospoa CB izjavljuje da je majka dvanaestogodinjeg BB, roenog 01.12. 1997 godine, koji je od umrlog djeda, po osnovu testamenta, naslijedio poslovni prostor u Podgorici, a koji se prodaje radi rjeavanja njihovog stambenog pitanja. Nadalje, izjavljuje da, nakon razvoda braka, ivi sa naprijed naznaenim malodobnim sinom, koji joj je povjeren na roditeljsko staranje, dok njegov otac ivi odvojeno i zasnovao je novi brak. Gospoa PP izjavljuje da nastupa u ulozi punomonika firme BOR d.o.o., kao kupca, gdje je i zaposlena, a iji je vlasnik i direktor trenutno na slubenom putu. Notaru daje na uvid punomo za kupovinu poslovnog prostora. Nepokretnost je upisana u Listu nepokretnosti broj 1., KO Masline, parcela povrine 500 m2 i poslovni prostor od 200 m2, sa prodavcem, kao upisanim vlasnikom od 1/1. Majka prodavca izjavljuje da je predmetna nepokretnost pod zakupom, koji istie nakon dvije godine. Stranke izjavljuju da su dogovorile cijenu u iznosu od 300.000,00 (tristotinehiljada) EURA. Cjelokupni iznos cijene se finansira iz kredita koji je ve odobren kupcu, s tim da e sredstva biti operativna kada se sa davaocem kredita zakljui ugovor o hipoteci na predmetnoj nepokretnosti. Majka malodobnog prodavca je saglasna u naknadnoj ispravi dati izjavu o zasnivanju hipoteke na predmetnoj nepokretnosti, ali zahtijeva od
125
notara da je obezbijedi u pogledu plaanja cijene direktno od banke nakon zakljuenja ugovora o hipoteci i upisa hipoteke, kao i da ugovor o prodaji bude izvrna isprava u pogledu plaanja cijene. Punomonik kupca to prihvata i saglasan je s voljom prodavca u vezi sa plaanjem cijene, s tim to zahtijeva da prodavac odmah u ugovoru da clausulu intabulandi, kako bi se na taj nain osigurao. Prodavac je saglasan s tim, ali zahtijeva od notara da ga obezbijedi u pogledu izvrenja prenosa prava svojine i plaanja cijene. Sastaviti notarski zapis prema izraenim voljama stranaka, prema postojeoj zakonskoj regulativi, vodei rauna prilikom sastavljanja notarskog akta, o zatiti interesa svih uesnika u ovom pravnom poslu, koji e proizvesti sve eljene pravne posljedice i koji e svojeruno potpisati uesnici. Napomena: Podaci o ugovornim stranama odnosno zastupnicima su nepotpuni, kao i podaci o nepokretnostima, tako da se mora izvriti odgovarajuu dopuna prilikom sainjavanja notarskog zapisa (individualno odreivanje podataka o strankama i podataka o nepokretnostima).
CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATI Podgorica, ul. Obala br.1. UZZ broj: 15/2009. Dana 14.10.2009 g. (etrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) asova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlatiem, sa slubenim sjeditem u Podgorici, ul. Obala br.1.,, sa zahtjevom da na osnovu njihovih izjava volje, sainim notarski zapis ugovora o prodaji, istovremeno su pristupila sljedea lica: -----------------------------------1. Gospoa CB, roena dana_____, JmB________, dravljanka Crne Gore, iji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK, broj______, izdata od mUP-a Crne Gore, od dana________, sa rokom vaenja do________, a koja izjavljuje da je: ki B, nastanjena u ___________, na adresi ul.________, trgovac, neudata razvedena, a koja izjavljuje da ne postupa za sebe lino ve kao majka i zakonska zastupnica malodobnog sina BB, roen dana_______, JmB_________, dravljanin Crne Gore, iji sam identitet i malodobnost utvrdio uvidom u paso, broj_____, izdat od mUP-a Crne Gore, od dana _______, sa rokom vaenja do____, i Izvod iz matine knjige roenih, Optine ________, broj _______, od dana ________, koji je proitan strankama i koji se u originalu prilae uz ovaj izvornik (u daljem tekstu: prodavac) --------2 . Trgovako drutvo BOR d .o .o . Podgorica, sa sjeditem u Podgorici, ul. Prva br.10., matini registarski broj subjekta upisa 1-273 Privredni sud Podgorica (u daljem tekstu: kupac), koga zastupa punomonik PP, roena 01.08.1960.godine (slovima:prvog augusta hiljadu devet stotina ezdesete godine), u Podgorici, sa prebivalitem i adresom u Podgorici, ul. Peta br.9., po zanimanju dipl. pravnik, JmB 010853000000, iji sam identitet utvrdio na osnovu line karte, broj 04BTH6377, izdate od strane mUP-a Crne Gore, od dana 14.08.2004. godine, sa rokom vaenja do 14.08.2014.godine, a ostale podatke na osnovu izjave imenovanog lica. ---
126
1. Ugovor o prodaji
Ovlatenje punomonika za zastupanje kupca u ovom notarskom zapisu, utvrdio sam uvidom u otpravak Punomoja, koje je sainjeno dana 01 .09 .2009 godine, u formi notarskog zapisa, od strane notara XY, sa slubenim sjeditem u Podgorici, ul . Prva br .2 ., pod brojem UZZ-31/09, a isto punomoje se prilae uz ovaj izvornik nakon to je proitano strankama . ---------------------------------------------------------------------------------------------------Uvidom u naprijed naznaeno punomoje, utvrdio sam da je punomonik kupca ovlaen za preduzimanje ovog pravnog posla. Punomonik kupca notaru prezentuje originalni Izvod iz centralnog registra Privrednog suda u Podgorici, broj_____, od ____, koji se u ovjerenom prepisu, koji je sainio ovaj notar, prilae uz ovaj izvornik. Strankama sam proitao naznaeni dokument, te iz istog utvrdio naprijed naznaene podatke za kupca, kao i to da je naznaeno punomoje potpisalo ovlaeno lice, tj. direktor, koji je u Registru upisan bez ogranienja ovlaenja, te koji je istovremeno upisan kao vlasnik udjela od 100 % (sto posto). --------------Punomonik izriito izjavljuje da je naprijed naznaena punomo i dalje na snazi i da na strani kupca u Centralnom registru Privrednog suda u Podgorici nije bilo promjena. -------------------Nakon to sam ustanovio da se nepokretnost koja je predmet prodaje, nalazi na slubenom podruju ovog notara, te se uvjerio u pravu volju stranaka, objasnio im pravne domete i posljedice, te ustanovio da su sposobne i ovlaene za preduzimanje ovog pravnog posla, stranke su izjavile sljedei: ----------------------------------------------------------------------------------------------UGOVOR O PRODAJI I PREDMET PRODAJE---------------------------------------------------------------------------------------------Uvidom u Izvod iz lista nepokretnosti br .1 ., KO Masline, izdat od Uprave za nekretnine-Podruna jedinica Podgorica, br.___/2009., od _____, koji su stranke prezentovale u originalu i koji im je proitan, te koji se, kao takav, prilae uz ovaj izvornik, ovaj notar je ustanovio da je u A listu upisana katastarska parcela, broj 2/1, kuite i dvorite, povrine od 500 m2. U B listu, kao imalac prava svojine na katastarskoj parceli opisanoj u A listu predmetnog lista nepokretnosti, upisan prodavac sa 1/1 dijela, da je u V listu upisana prizemna poslovna zgrada, povrine 200 m2, izgraena na parceli opisanoj u A listu i sa upisanim pravom svojine sa 1/1 u korist prodavca. U G listu nema upisanih tereta i ogranienja.-----------Notar je stranke poduio mogunosti da neposredno prije sainjavanja ovog zapisa, notar izvri neposredni uvid u predmetni list nepokretnosti u evidenciji katastra nepokretnosti, objasnio im svrhu i prednost neposrednog uvida, te ih upozorio na eventualne posljedice i rizike u sluaju suprotnog postupanja, a naroito na mogunost da je u meuvremenu, od vremena izdavanja predmetnog Izvoda iz lista nepokretnosti, dolo do promjena podataka koji se upisuju u list nepokretnosti za predmetnu parcelu, kao i na mogunost nesaglasnosti predoenog Izvoda iz lista nepokretnosti i podataka upisanih u list nepokretnosti u evidenciji katastra nepokretnosti. Nakon toga, stranke izjavljuju da su to razumjele, da ne trae neposredni uvid notara u evidenciju katastra nepokretnosti i da prihvataju sve eventualne posljedice i rizike u vezi s tim. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------Stranke notaru prezentuju ovjerenu kopiju katastarskog plana, izdatu od Uprave za nepokretnosti-Podruna jedinica Podgorica, br.___/2009., od _____, za katastarsku parcelu iz Lista nepokretnosti br.1., KO masline, a u koju su izvrile uvid i odobrile je, te koja se, kao takva, prilae uz ovaj izvornik. U vezi s tim, stranke izjavljuju da parcela na kopiji katastarskog plana 127
odgovara parceli koja je predmet prodaje i da im je poznato njeno stanje i granice na terenu. Stranke izjavljuju da se na terenu nalazi potpuno izgraeni i useljeni poslovni objekat, dimenzija 20x10 m, izgraen po osnovu graevinske dozvole, izdate od Optine ________, broj__________, od_______, koja se u ovjerenoj fotokopiji prilae uz ovaj izvornik nakon to je proitana strankama. Kupac izjavljuje da je sa sudskim vjetakom graevinske struke izvrio pregled predmetne nepokretnosti i uvjerio se u njeno stanje.-----------------------------------------Prodavac izjavljuje da predmetni poslovni prostor se nalazi pod zakupom poev od ______ godine, na odreeno vrijeme, sa trajanjem do _____godine, a na osnovu Ugovora o zakupu, koji je zakljuio prodavac sa zakupcem XY, broj ----- od --------, uz mjesenu zakupninu od 500 EURA (petstotina EURA). Naznaeni ugovor o zakupu u ovjerenoj fotokopiji prilae se uz ovaj izvornik nakon to je predoen i proitan strankama, koje su izjavile da su razumjele prava i obaveze iz tog ugovora. Za ostale obligacionopravne sporazume vrijedi priloeni ugovor. Notar je poduio i upozorio stranke da predmetni ugovor o zakupu ne prestaje sa promjenom vlasnika nepokretnosti i da kupac stupa u prava i obaveze zakupodavca iz naprijed naznaenog ugovora o zakupu, te ih poduio i upozorio na pravne posljedice u vezi s tim. Nakon toga, kupac izjavljuje da prihvata kupovinu predmetne nepokretnosti sa naznaenim stanjem zakupa. -----------------II PRODAJA ---------------------------------------------------------------------------------------------------------Prodavac se obavezuje prenijeti na kupca pravo svojine sa 1/1 na nepokretnost iz take I ovog ugovora, a kupac se obavezuje prodavcu isplatiti kupoprodajnu cijenu iz take III ovog ugovora .------------------------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranke poduio zakonskom statusu zajednike imovine branih drugova, te da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost branih drugova ugovornih strana, a koja se moe dati u ovoj ili posebnoj ispravi. ------------------------------------------Notar je stranke upozorio na posljedice u sluaju suprotnog postupanja u vezi sa naprijed naznaenim. Nakon toga, zakonski zastupnik prodavca izjavljuje da je predmetna nepokretnost posebna imovina prodavca, koju je, po osnovu testamenta, naslijedio od djeda, te s tim u vezi notaru prezentuje Rjeenje o nasljeivanju osnovnog suda u Podgorici, broj ___, od ___, koje se u ovjerenoj fotokopiji prilae uz ovaj izvornik nakon to ga je notar proitao strankama. Iz naznaenog rjeenja proizilazi da je prodavac stekao svojinu na predmetnoj nepokretnosti nasljeivanjem. -----------------------------------------------------------------------------------------------------Punomonik kupca izjavljuje da kupac predmetnu nepokretnost kupuje u svrhu obavljanja registrovanih djelatnosti. -----------------------------------------------------------------------------------------Stranke notaru prezentuju originalni Izvod iz matine knjige vjenanih, Optine _____, broj_____, _od ______, Izvod iz matine knjige roenih, Optine ______, broj______od _____ i Presudu Osnovnog suda u Podgorici, broj _____, od _____, koja je sa klauzulom pravosnanosti od dana ______, te se navedeni dokumenti u ovjerenim fotokopijama, koje je sainio ovaj notar, prilau uz ovaj izvornik nakon to su proitani strankama. Iz tih isprava ovaj notar je ustanovio da je prodavac malodoban i da je sin zakonske zastupnice i gospodina GB, koji su bivi brani drugovi, a iji je brak razveden naprijed naznaenom presudom, kojom je malodobni prodavac povjeren na roditeljsko staranje majci, tj. zakonskoj zastupnici iz ovog ugovora. Zakonska zastupnica izjavljuje da sa malodobnim prodavcem ivi u zajednikom domainstvu, dok njegov otac ivi odvojeno od njih, a u meuvremenu se oenio. U vezi 128
1. Ugovor o prodaji
s tim, notar je poduio i upozorio stranke da su u konkretnom sluaju potrebne saglasnosti drugog roditelja i odobrenje organa starateljstva. S tim u vezi, zakonska zastupnica malodobnog prodavca izjavljuje da su pribavljene naprijed naznaene saglasnosti, koje prezentuje ovom notaru. --------------------------------------------------------------------------------------------------------III CIJENA ------------------------------------------------------------------------------------------------------------Cijena nepokretnosti iz take I ovog ugovora iznosi 300 .000,00 EURO (tristotinehiljada EURO) .-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------Plaanje cijene kupac e izvriti iz kredita, odobrenog od strane banke ________. Za osiguranje navedenog kredita prodavac se obavezuje da e u posebnom notarskom aktu predmetnu nepokretnost opteretiti hipotekom u korist banke _________, u iznosu od __________, uz godinju kamatu od 10% i pod svim drugim uslovima iz Ugovora o kreditu, broj _________, koji su sklopili kupac i banka ____________. Naznaeni ugovor o kreditu se prilae u ovom izvorniku u originalu, a notar ga je prethodno proitao strankama. Prodavac se, nadalje, obavezuje da e izjaviti pristanak na izvrenje bez odlaganja iz predmetne nepokretnosti, na taj nain da e hipoteka biti izvrna prema svagdanjem vlasniku predmetne nepokretnosti, te da e dati potrebne izjave za upis hipoteke i njene izvrnosti, a sve to pod uslovom da se banka obavee da e dati brisovnu dozvolu, bez ogranienja i trokova za prodavca, kada joj se vrati iznos isplaen na ime kredita u sluaju da ugovor o prodaji ne bude izvren iz razloga za koje nije odgovoran prodavac. ---------------------------------------------------------------------------------Ovim kupac neopozivo ustupa potraivanje na isplatu naprijed naznaenog kredita prodavcu . Prodavac e obavijestiti banku o izvrenom ustupanju potraivanja. ----------------Navedena hipoteka slui iskljuivo osiguranju kredita iz kojeg e se isplatiti cijena iz ovog ugovora.---------------------------------------------------------------------------------------------------------------momentom plaanja cijene na raun prodavca, prodavac ustupa kupcu sva prava koja on moe imati po osnovu naprijed naznaene hipoteke. ----------------------------------------------------Radi plaanja cijene iz ovog ugovora, kupac izjavljuje da pristaje na izvrenje bez odlaganja, na osnovu ovog notarskog akta, na cjelokupnoj svojoj imovini. Izvrni otpravak ovog akta notar e izdati prodavcu sa ispravama koje dokazuju ispunjenje uslova za njegovu izvrnost. Notar je upozorio kupca na posljedice davanja izjave o pristajanju na izvrenje bez odlaganja. ----------Notar je poduio kupca mogunostima njegovog adekvatnog osiguranja u vezi sa dospjelou plaanja cijene, kao to je ugovaranje i upisivanje predbiljebe u katastar nepokretnosti prije isplate cijene i objasnio mu da i kako predbiljeba osigurava kupca, zatim ugovaranje isplate cijene na notarski raun za stranke i njenu isplatu s tog rauna prodavcu tek kada se kupac uknjii u katastru nepokretnosti sa pravom svojine ili kad se predbiljei svojina, te ga je upozorio na rizike i posljedice kojima se izlae u sluaju suprotnog postupanja ali je kupac od toga odustao.----------------------------------------------------------------------------------------------------Notar je poduio prodavca mogunostima njegovog osiguranja u vezi sa dospjelou plaanja cijene, kao to je pristajanje kupca na izvrenje bez odlaganja na predmetu prodaje i na cjelokupnoj imovini za iznos neplaene cijene i sporednih potraivanja, deponovanje cijene na notarski raun za stranke, davanje saglasnosti za prenos prava svojine odmah u ugovoru, uz istovremeni nalog notaru da izdaje samo izvode otpravaka, ovjerenih prepisa i prepisa koji nee sadravati saglasnost za prenos prava svojine do isplate cijene, zatim mogunost 129
davanja saglasnosti za prenos prava svojine na kupca u posebnoj ispravi, koja e biti predata kupcu kada se isplati cjelokupna cijena, te ga upozorio na posljedice suprotnog postupanja . Nakon toga, prodavac je izriito izjavio, a sa ime je saglasan i kupac, kako slijedi: Prodavac u ovoj ispravi daje saglasnost za prenos prava svojine, ali da se kupcu ili bilo kome drugom ne izdaje otpravak, ovjereni prepis i prepis ve samo otpravak dijela akta, odnosno prepisa koji nee sadravati saglasnost prodavca za prenos prava svojine na kupca sve dok kupac ne isplati u cijelosti kupoprodajnu cijenu na naprijed opisani nain. Cjelovit otpravak i prepis izvornika notar e izdati kad stranke pisanim putem dokau da je plaena kupoprodajna cijena. Notar je duan postupiti po naprijed naznaenom nalogu. -------------------------------IV ODGOVORNOST ZA MATERIJALNE I PRAVNE NEDOSTATKE ------------------------------------Nepokretnost se prodaje bez garancije da ima povrinu navedenu u katastru nepokretnosti. Prodavac ne garantuje za vidljive i skrivene materijalne nedostatke. Prodavac izjavljuje da mu nikakvi skriveni nedostaci nisu poznati. Kupac je obiao nepokretnost koja je predmet prodaje i izvrio uvid u stvarno stanje. --------------------------------------------------------------------------------Prodavac garantuje da je predmetna nepokretnost slobodna od upisanih i neupisanih prava i ogranienja, kao i da je ne terete nikakva potraivanja osigurana neuknjienom hipotekom, kamate, porezi i doprinosi. ---------------------------------------------------------------------------------------Nepokretnost je predmet ugovora o zakupu, kako je to naznaeno u taki I ovog ugovora. Notar je poduio i upozorio stranke da predmetni ugovor o zakupu ne prestaje sa promjenom vlasnika nepokretnosti i da kupac stupa u prava i obaveze zakupodavca iz naprijed naznaenog ugovora o zakupu, te ih poduio i upozorio na pravne posljedice u vezi s tim. Nakon toga, kupac izjavljuje da prihvata kupovinu predmetne nepokretnosti sa naznaenim stanjem zakupa. Notar je upozorio stranke, a posebno kupca, na opasnost od upisa zakonske hipoteke i poduio kupca da zahtijeva potvrdu od Poreske uprave da prodavac nema dugovanja za poreze i doprinose, pa stranke notaru prezentuju Uvjerenje Poreske uprave- ____________, broj 10-4/2 .3-15-7-2053-1-____/09 ., od __ .__ .2009 . godine, koje se prilae uz ovaj izvornik nakon to je proitano strankama, a iz kojeg je ovaj notar ustanovio da prodavac nije evidentiran kao poreski obveznik. ----------------------------------------------------------------------------------------Notar je poduio ugovorne strane posljedicama ogranienja ili iskljuenja odgovornosti, te ih upozorio da e biti bez dejstva prodavevo ogranienje i iskljuenje odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke, kao i za ogranienja javno-pravne prirode koja kupcu nisu bila poznata, ili ako je prodavac za njih znao, ili je mogao znati, odnosno znao da se mogu oekivati, a nije ih saoptio kupcu. ------------------------------------------------------------------------------------------V PRELAZ POSJEDA, KORISTI, TERETA I OPASNOSTI --------------------------------------------------Posredni posjed, koristi, tereti i opasnosti prelaze na kupca na dan isplate cjelokupne cijene, a sa kojim danom je prodavac saglasan da se na kupca prenesu prikljuci struje, vode i druge komunalne usluge. -------------------------------------------------------------------------------------------------VI IZJAVE ZA KNJIENJE (CLAUSULA INTABULANDI) -------------------------------------------------Prodavac je saglasan da se, na osnovu ovog ugovora, kupac moe uknjiiti u katastru nepokretnosti, sa pravom svojine od 1/1 na nepokretnost iz take I ovog ugovora.---------------------
130
1. Ugovor o prodaji
Stranke daju nalog notaru da otpravak za upis prenosa prava svojine izda i dostavi katastru odmah nakon to stranke pisanim putem, izvodom iz banke, potvrde isplatu cjelokupne cijene prodavcu. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------VII TROKOVI I POREZI ------------------------------------------------------------------------------------------Notar je poduio stranke da za trokove u vezi sa ovim notarskim zapisom, odgovaraju solidarno i da mogu drukije ugovoriti, pa, nakon toga, stranke izjavljuju da trokove ovog notarskog zapisa, trokove upisa prenosa svojine i druge trokove u vezi s tim, snosi kupac, kao i porez na promet nepokretnosti, po osnovu ovog ugovora. -------------------------------------------VIII ODOBRENJA PRAVA PREE KUPOVINE --------------------------------------------------------------U konkretnom sluaju, ispitavi sve okolnosti, notar je saoptio strankama da ovaj ugovor podlijee davanju saglasnosti od strane drugog roditelja malodobnog prodavca i odobrenju organa starateljstva169, pa, s tim u vezi, zakonska zastupnica malodobnog prodavca notaru prezentuje u originalu Odobrenje Centra za socijalni rad Podgorica, broj ____, od ___, sa klauzulom pravosnanosti, od ____, te Otpravak notarskog akta, sainjenog od notara XY, sa slubenim sjeditem u _____, broj ___, od dana _____. Naznaeni dokumenti se prilau uz ovaj izvornik nakon to ih je notar proitao strankama i ustanovio da je nadleni organ starateljstva dao odobrenje za prodaju predmetne nepokretnosti, a sa ime se saglasio i drugi roditelj malodobnog prodavca gospodin GB. ------------------------------------------------------------------------Notar je ustanovio da u konkretnom sluaju ne postoji pravo pree kupovine. Prodavac izjavljuje da mu nije poznato da postoji neupisano ugovorno pravo pree kupovine. ----------------XI PODUKE I UPOZORENJA ------------------------------------------------------------------------------------Notar je poduio i upozorio stranke na sljedee: ---------------------------------------------------------- da se pravo svojine stie upisom u katastar nepokretnosti; ----------------------------------- na mogunost ugovaranja i upisivanja predbiljebe u katastru nepokretnosti, objasnio im da i kako predbiljeba osigurava sticaoca prava svojine, te ih upozorio na posljedice suprotnog postupanja, pa su stranke odbile njen upis;----------------------------------------- da e notar, po slubenoj dunosti, a kada se za to steknu uslovi iz ovog ugovora, otpravak ovog ugovora dostaviti na knjienje katastru nepokretnosti i poreskoj upravi; Od ove notarske isprave dobivaju odmah: ------------------------------------------------------------------Otpravak dijela akta, bez clausule intabulandi, prodavac (1) i kupac (2) ------------------------Od ove notarske isprave dobijaju kada se ispune uslovi iz ovog ugovora: --------------------------OTPRAVAK: ---------------------------------------------------------------------------------------------------------- Prodavac (1)------------------------------------------------------------------------------------------------- Kupac (1) ----------------------------------------------------------------------------------------------------- Katastar nepokretnosti za upis prava svojine(1) -------------------------------------------------- Poreska uprava (1) ----------------------------------------------------------------------------------------169 lan 73, 75 do 79, lan 308 stav 2 Porodinog zakona CG. Dijete mlae od 14 godina kada djeluje izvan poslovne sposobnosti (npr. kod prodaje nepokretnosti) zastupaju njegovi roditelji kao zakonski zastupnici, te im je za poduzimanje takvog pravnog posla potrebno odobrenje organa starateljstva. Detaljnije o ovom pravnom problemu vidjeti u dijelu rada koji se odnosi na poslovnu sposobnost.
131
Naknada za rad i naknada trokova obraunata je prema notarskoj tarifi, a na sljedei nain:________________. -------------------------------------------------------------------------------------------Notar je proitao akt strankama, neposrednim pitanjima uvjerio se da isti odgovara volji stranaka, nakon ega su stranke izjavile da je tako postupljeno, da su razumjele sadrinu ovog pravnog posla i da su saglasne sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobravaju i svojeruno, kako slijedi, potpisuju u prisustvu ovog notara, nakon ega je zapis potpisao i ovaj notar.-------U Podgorici, dana_______2009.g, u _______ asova________(slovima) ----------------------------Prodavac: AB po zakonskoj zastupnici CB (potpis) Kupac: BOR d.o.o. po punomoniku PP (potpis) N O T A R: ZLATAN ZLATI (potpis i peat, tambilj notara)
Zadatak broj 3. i primjer rjeenja postavljenog zadatka Dana 14.10. 2009. godine, u notarskoj kancelariji notara Zlatana Zlatia iz Podgorice, sa zahtjevom da im se saini notarski zapis ugovora o prodaji, pojavila su se sljedea lica: gospodin AB (kao prodavac) i gospodin BB (kao kupac), sa svojom suprugom DB. Gospodin AB izjavljuje da ivi sam i da mu je supruga umrla, te da se izdrava od penzije, koja mu nije dovoljna za izdravanje. Ne zna da ita i da pie. elio bi ii u staraki dom, te iz tih razloga ima namjeru da proda poslovni prostor u suvlasnitvu sa sestrom, koja je majka kupca. Prodaveva sestra, tj. majka kupca, kao suvlasnik nepokretnosti, pisanim putem se izjasnila ve ranije da ne osporava prodaju. Gospodin BB izjavljuje da je tek napunio 17 godina, te da nastupa kao kupac, tj. da ima namjeru kupiti suvlasniki dio prodavca na poslovnom prostoru. Supruga DB je informisala notara da zajednikim sredstvima sa kupcem BB kupuje predmetni poslovni prostor, ali da se BB pojavljuje kao kupac i da e se samo on upisati u katastar nepokretnosti. Nepokretnost je upisana u Listu nepokretnosti broj 1., KO Masline, parcela povrine 500 m2, i poslovni prostor od 200 m2, sa prodavcem, kao upisanim vlasnikom od 1/2. Na nepokretnosti ima upisana hipoteka na 1/2 dijela prodavca za obezbjeenje duga po osnovu kredita u iznosu od 70.000,00 EURA, sa 7% kamate na godinjem nivou i rokom vraanja od 5 (pet) godina, u korist Prve banke, s tim da je, prema pisanoj obavijesti te banke, na dananji dan ukupan dug 50.000,00 EURA. Stranke izjavljuju da su dogovorile cijenu u iznosu od 100.000,00 EURA. Stranke su saglasne da kupac, na ime plaanja dijela cijene, preuzme obavezu daljnje otplate kredita,
132
1. Ugovor o prodaji
u ukupnom iznosu od 50.000,00 EURA, a da ostatak cijene isplati prodavcu. Kupac zahtijeva obezbjeenje tako to uslovljava upis predbiljebe prije isplate cijene prodavcu i davanje clausule intabulandi u samom ugovoru, a sa ime je prodavac u potpunosti saglasan. Prodavac istovremeno zahtijeva da se taj iznos deponuje kod notara na raun i da notar izda otpravke sa clausulom intabulandi za upis prava svojine nakon to se isplati cijena prodavcu. Sastaviti notarski zapis prema izraenim voljama stranaka, prema postojeoj zakonskoj regulativi, vodei rauna prilikom sastavljanja notarskog akta, o zatiti interesa svih uesnika u ovom pravnom poslu, koji e proizvesti sve eljene pravne posljedice i koji e svojeruno potpisati uesnici. Napomena: Podaci o ugovornim stranama odnosno zastupnicima su nepotpuni, kao i podaci o nepokretnostima, tako da se mora izvriti odgovarajuu dopuna prilikom sainjavanja notarskog zapisa (individualno odreivanje podataka o strankama i podataka o nepokretnostima).
CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATI Podgorica, ul. Obala br.1. UZZ broj: 15/2009. Dana 14.10.2009.g. (etrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) asova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlatiem, sa slubenim sjeditem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njihovih izjava volje, sainim notarski zapis ugovora o prodaji, istovremeno su pristupila sljedea lica: --------------------------------------1.Gospodin AB, roen dana_______, JmB_________, dravljanin Crne Gore, iji je identitet ovaj notar utvrdio uvidom u linu kartu, broj_____, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana _______, sa rokom vaenja do____, a koji izjavljuje da je: sin A, roen u mjestu_________, sa prebivalitem i adresom stanovanja u ___________, ul._________broj__, penzioner, udovac(u daljem tekstu: prodavac)--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------2 Gospodin BB, roen dana_______, JmB_________, dravljanin Crne Gore, iji je identitet ovaj notar utvrdio uvidom u linu kartu, broj_____, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana _______, sa rokom vaenja do____, a koji izjavljuje da je: sin A, roen u mjestu_________, sa prebivalitem i adresom stanovanja u ___________, ul._________broj__, trgovac, oenjen (u daljem tekstu: kupac). --------------------------------------------------------------------------------------------3. Gospoa DB, roena dana_____, JmB________, dravljanka Crne Gore, iji je identitet ovaj notar utvrdio na osnovu uvida u LK, broj______, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana________, sa rokom vaenja do________, a koja izjavljuje da je: ki B, nastanjena u ___________, na adresi ul.________, trgovac, udata (u daljem tekstu: brani drug kupca). --------------------------133
Na osnovu izjave prodavca i na osnovu svog neposrednog zapaanja, notar je ustanovio da je prodavac lice koje ne zna da ita i da pie, te su stoga, na prijedlog stranke, pozvana i uestvuju u postupku sainjavanja ovog notarskog akta dva punoljetna i pismena svjedoka i to: ---- Gospodin N N, roen 08.08.1961.godine, JmB ___, iji sam identitet utvrdio na osnovu prezentovanog mi pasoa, br . ____, izdatog od MUP-a ___, od dana __,_sa rokom vaenja do ___. Na upit notara, svjedok izjavljuje da je sin XX, po zanimanju ekonomski tehniar, nastanjen u ------ ul. ------br.1., neoenjen, da je dravljanin Crne Gore, pismen, da nije u srodstvu ili u nekom drugom odnosu sa strankama i sa ovim notarom i da nema bilo kakvu korist iz ovog pravnog posla ------------------------------------------------------------------------------------------------------- Gospoa D D, roena 10.10.1949. godine, JmB ____, iji sam identitet utvrdio na osnovu prezentovane mi line karte, br .___,_izdate od MUP-a___, od dana ___, sa rokom vaenja do ____. Na upit notara, svjedok izjavljuje da je ki XX, po zanimanju ekonomski tehniar, nastanjena ul.___br.3., neudata, da je dravljanka Crne Gore, pismena, da nije u srodstvu ili u nekom drugom odnosu sa strankama i sa ovim notarom i da nema bilo kakvu korist iz ovog pravnog posla. ------------------------------------------------------------------------------------------------------Na osnovu izjava stranaka i svjedoka, te na osnovu linog saznanja, ovaj notar je utvrdio da na strani svjedoka ne postoje razlozi i okolnosti zbog kojih ne bi mogli biti svjedoci u sastavljanju ovog notarskog akta. ----------------------------------------------------------------------------------------------Nakon to je ovaj notar ustanovio da se nepokretnost koja je predmet prodaje nalazi na njegovom slubenom podruju, te se uvjerio u pravu volju stranaka, objasnio im pravne domete i posljedice, te ustanovio da su sposobne i ovlaene za preduzimanje ovog pravnog posla, stranke su izjavile sljedei: ---------------------------------------------------------------------------------------UGOVOR O PRODAJI I PREDMET PRODAJE---------------------------------------------------------------------------------------------Uvidom u Izvod iz lista nepokretnosti br .1 ., KO Masline, izdat od Uprave za nekretnine-Podruna jedinica Podgorica, br.___/2009., od _____, koji su stranke prezentovale u originalu i koji im je proitan, te koji se, kao takav, prilae uz ovaj izvornik, ovaj notar je ustanovio da je u A listu upisana katastarska parcela broj 2/1, kuite i dvorite, povrine od 500 m2. U B listu, kao imalac prava svojine na katastarskoj parceli opisanoj u A listu predmetnog lista nepokretnosti, upisan prodavac sa 1/2 dijela, da je u V listu upisana prizemna poslovna zgrada, povrine 200 m2, izgraena na parceli opisanoj u A listu i sa upisanim pravom svojine sa 1/2 u korist prodavca. U G listu je za predmetnu nepokretnost upisana hipoteka na 1/2 dijela prodavca za obezbjeenje duga po osnovu kredita u iznosu od 70 .000,00 EURA, sa 7% kamate na godinjem nivou i rokom vraanja od 5 (pet) godina, u korist Prve banke. ----------------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranke poduio mogunosti da, neposredno prije sainjavanja ovog zapisa, ovaj notar izvri neposredni uvid u predmetni list nepokretnosti u evidenciji katastra nepokretnosti, objasnio im svrhu i prednost neposrednog uvida, te ih upozorio na eventualne posljedice i rizike u sluaju suprotnog postupanja, a naroito na mogunost da je u meuvremenu, od vremena izdavanja predmetnog Izvoda iz lista nepokretnosti, dolo do promjena podataka koji se upisuju u list nepokretnosti za predmetnu parcelu, kao i na mogunost nesaglasnosti predoenog Izvoda iz lista nepokretnosti i podataka upisanih u list nepokretnosti u evidenciji 134
1. Ugovor o prodaji
katastra nepokretnosti. Nakon toga, stranke izjavljuju da su to razumjele, da ne trae neposredni uvid notara u evidenciju katastra nepokretnosti i da prihvataju sve eventualne posljedice i rizike u vezi s tim. -------------------------------------------------------------------------------------------Stranke notaru prezentuju ovjerenu kopiju katastarskog plana, izdatu od Uprave za nepokretnosti-Podruna jedinica Podgorica, br.___/2009., od _____, za katastarsku parcelu iz Lista nepokretnosti br.1., KO masline, a u koju se izvrile uvid i odobrile je, te koja se, kao takva, prilae uz ovaj izvornik. U vezi s tim, stranke izjavljuju da parcela na kopiji katastarskog plana odgovara parceli koja je predmet prodaje i da je strankama poznato njeno stanje i granice na terenu. Stranke izjavljuju da se na terenu nalazi potpuno izgraen i useljen poslovni objekat, dimenzija 20x10 m, izgraen po osnovu graevinske dozvole, izdate od Optine ________, broj__________od_______, koja se u ovjerenoj fotokopiji prilae uz ovaj izvornik nakon to je proitana strankama. Kupac izjavljuje da je sa sudskim vjetakom graevinske struke izvrio pregled predmetne nepokretnosti i uvjerio se u njeno stanje.-----------------------------------------II PRODAJA ---------------------------------------------------------------------------------------------------------Prodavac se obavezuje prenijeti na kupca pravo susvojine sa 1/2 dijela na nepokretnost iz take I ovog ugovora, a kupac se obavezuje prodavcu isplatiti kupoprodajnu cijenu iz take III ovog ugovora . ------------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranke poduio zakonskom statusu zajednike imovine branih drugova, te da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost branih drugova ugovornih strana, a koja se moe dati u ovoj ili posebnoj ispravi. Notar je stranke upozorio na posljedice u sluaju suprotnog postupanja u vezi sa naprijed naznaenim. Nakon toga, prodavac izjavljuje da je predmetnu nepokretnost pribavio u posebnu imovinu nasljeivanjem, te, s tim u vezi, notaru prezentuje Rjeenje o nasljeivanju Osnovnog suda u Podgorici, broj ___, od dana ___, a koje se, nakon to je proitano strankama, prilae uz ovaj izvornik u ovjerenoj fotokopiji koju je sainio ovaj notar od prezentovanog mu originala. -------------------------------Kupac izjavljuje da predmetnu nepokretnost kupuje kao zajedniku imovinu sa svojom suprugom DB, te, s tim u vezi, notaru prezentuje Izvod iz matine knjige vjenanih, Optine ____, broj ___, od ____, Naznaena isprava je proitana strankama i prilae se uz ovaj izvornik, a iz iste je ovaj notar ustanovio da je DB brani drug kupca. DB kao brani drug kupca izriito izjavljuje da je saglasna u cjelosti sa ovim ugovorom i da se po osnovu njega kupac uknjii u katastru nepokretnosti sa prvom svojine od 1/1. ----------------------------------------------------------III CIJENA ------------------------------------------------------------------------------------------------------------Cijena nepokretnosti iz take I ovog ugovora iznosi 100 .000,00 EURA (slovima: stotinuhiljada EURA) . ---------------------------------------------------------------------------------------------------------Cijena e se isplatiti na taj nain to su ugovorne strane saglasne da kupac preuzima dug prodavca koji je obezbijeen hipotekom iz G lista za predmetnu nepokretnost, kako je to opisano u taci I ovog ugovora, u korist hipotekarnog povjerioca ______, a koji dug, prema pisanoj obavijesti hipotekarnog povjerioca, na dan sainjavanja ovog notarskog zapisa iznosi 50.000,00 EURA (slovima: pedesethiljada EURA). Ostatak cijene, u iznosu od 50.000,00 EURA (slovima: pedesethiljada EURA), kupac e isplatiti na notarski raun za stranke, broj ________, kod banke _________, u roku od sedam dana od dana kada ga notar pisanim putem obavijesti da mu je banka dostavila saglasnost za preuzimanje duga, te se 135
nalae notaru da taj iznos direktno isplati prodavcu u roku od tri dana od dana kada zaprimi rjeenje o upisu predbiljebe prava susvojine od 1/2 u korist kupca. -------------------------Notar je poduio kupca i o ostalim mogunostima njegovog adekvatnog osiguranja u vezi sa dospjelou plaanja cijene, te ga je upozorio na rizike i posljedice kojima se izlae u sluaju suprotnog postupanja, ali je kupac od toga odustao. ---------------------------------------------------------------Notar je poduio prodavca mogunostima njegovog osiguranja u vezi sa dospjelou plaanja cijene, kao to je pristajanje kupca na izvrenje bez odlaganja na predmetu prodaje i na cjelokupnoj imovini za iznos neplaene cijene i sporednih potraivanja, deponovanje cijene na notarski raun za stranke, davanje saglasnosti za prenos prava svojine odmah u ugovoru, uz istovremeni nalog notaru da izdaje samo izvode otpravaka, ovjerenih prepisa i prepisa koji nee sadravati saglasnost za prenos prava svojine do isplate cijene, zatim na mogunost davanja saglasnosti za prenos prava svojine na kupca u posebnoj ispravi, koja e biti predata kupcu kada se isplati cjelokupna cijena, te ga upozorio na posljedice suprotnog postupanja . Nakon toga, prodavac je izriito izjavio, a sa ime je saglasan i kupac, kako slijedi: prodavac u ovoj ispravi daje saglasnost za prenos prava svojine, ali da se kupcu ili bilo kome drugom ne izdaje cjeloviti otpravak za upis prenosa prava svojine sve dok se prodavcu ne isplati u cijelosti kupoprodajna cijena na naprijed opisani nain. Stranke su saglasne da notar izda za banku otpravak dijela akta, koji nee sadravati saglasnost za prenos prava svojine i upis predbiljebe, te da, nakon to drugi dio cijene u iznosu od 50.000 EURA (pedeset hiljada EURA) bude isplaen na notarski raun za stranke, izda i katastru dostavi otpravak dijela akta za upis predbiljebe prava svojine u korist kupca, a cjelovite otpravke da izda kada se prodavcu isplati naznaeni iznos cijene. Notar je duan postupiti po naprijed naznaenom nalogu. IV ODGOVORNOST ZA MATERIJALNE I PRAVNE NEDOSTATKE ------------------------------------Nepokretnost se prodaje bez garancije da ima povrinu navedenu u katastru nepokretnosti. Prodavac ne garantuje za vidljive i skrivene materijalne nedostatke. Prodavac izjavljuje da mu nikakvi skriveni nedostaci nisu poznati. Kupac je obiao nepokretnost koja je predmet prodaje i izvrio uvid u stvarno stanje. --------------------------------------------------------------------------------Prodavac garantuje da je predmetna nepokretnost slobodna od upisanih i neupisanih prava i ogranienja, kao i da je ne terete nikakva potraivanja osigurana neuknjienom hipotekom, kamate, porezi i doprinosi, osim hipoteke naznaene u taci I ovog ugovora, koju kupac prihvata zajedno sa dugom.-----------------------------------------------------------------------------------------Notar je upozorio stranke, a posebno kupca, na pravnu prirodu i opasnost od upisa zakonske hipoteke i poduio kupca da zahtijeva potvrdu od poreske uprave da prodavac nema dugovanja za poreze i doprinose, pa stranke notaru prezentuju Uvjerenje Poreske uprave- ____________, broj 10-4/2 .3-15-7-2053-1-____/09 ., od __ .__ .2009 . godine, koje se prilae uz ovaj izvornik nakon to je proitano strankama, a iz kojeg ovaj notar ustanovio da prodavac nije evidentiran kao poreski obveznik. ------------------------------------------------------------------Notar je poduio ugovorne strane posljedicama ogranienja ili iskljuenja odgovornosti, te ih upozorio da e biti bez dejstva prodavevo ogranienje i iskljuenje odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke, te za ogranienja javno-pravne prirode koja kupcu nisu bila poznata, a ako je prodavac za njih znao, ili je mogao znati, odnosno znao da se mogu oekivati, a nije ih saoptio kupcu. ------------------------------------------------------------------------------------------136
1. Ugovor o prodaji
V PRELAZ POSJEDA, KORISTI, TERETA I OPASNOSTI --------------------------------------------------Posjed, koristi, tereti i opasnosti prelaze na kupca na dan isplate cjelokupne cijene, a sa kojim danom je prodavac saglasan da se na kupca prenesu prikljuci struje, vode i druge komunalne usluge. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------VI IZJAVE ZA KNJIENJE (CLAUSULA INTABULANDI) -------------------------------------------------1. Prodavac je saglasan da se, na osnovu ovog ugovora, kupac moe uknjiiti u katastru nepokretnosti, sa pravom svojine od 1/2 na nepokretnosti iz take I ovog ugovora . 2 . Prodavac je saglasan da se, na osnovu ovog notarskog akta, u korist kupca upie predbiljeba prava svojine od 1/2 na nepokretnosti iz take I ovog ugovora. --------------Stranke daju nalog notaru da otpravak za upis predbiljebe dostavi katastru nepokretnosti odmah nakon to kupac isplati dio cijene, od 50.000,00 EURA (pedesethiljada EURA), na notarski raun za stranke, dok e otpravak za upis prenosa prava svojine izdati i dostaviti katastru odmah nakon to sa notarskog rauna za stranke naznaeni iznos cijene bude isplaen prodavcu. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------VII TROKOVI I POREZI ------------------------------------------------------------------------------------------Notar je poduio stranke da za trokove u vezi sa ovim notarskim zapisom, odgovaraju solidarno i da mogu drukije ugovoriti, pa, nakon toga, stranke izjavljuju da trokove ovog notarskog zapisa, trokove upisa prenosa svojine i druge trokove u vezi s tim, snosi kupac, kao i porez na promet nepokretnosti, po osnovu ovog ugovora. -------------------------------------------VIII ODOBRENJA I PRAVO PREE KUPOVINE ------------------------------------------------------------U konkretnom sluaju, ispitavi sve okolnosti, notar je saoptio strankama da ovaj ugovor ne podlijee nikakvim odobrenjima, ali da postoji zakonsko pravo pree kupovine drugog suvlasnika. Nakon poduka i upozorenja notara u vezi s tim, stranke notaru dostavljaju pisanu Izjavu suvlasnika CB u otpravku notarskog zapisa, sainjenog od notara XY, sa slubenim sjeditem u _____, broj ___, od ____, a koja se, kao takva, nakon to ju je notar proitao strankama, prilae uz izvornik ovog notarskog akta. Iz iste je ovaj notar ustanovio da je drugi suvlasnik, kao ovlaenik zakonskog prava pree kupovine, izjavio da, pod uslovima iz ovog ugovora, ne eli koristiti to pravo. ---------------------------------------------------------------------------XI PODUKE I UPOZORENJA ------------------------------------------------------------------------------------Notar je poduio i upozorio stranke i na sljedee: --------------------------------------------------------- da se pravo svojine stie upisom u katastar nepokretnosti; ----------------------------------- na mogunost ugovaranja i upisivanja predbiljebe u katastru nepokretnosti, objasnio im da i kako predbiljeba osigurava sticaoca prava svojine, te ih upozorio na posljedice suprotnog postupanja, pa su stranke ugovorile njen upis; ------------------------------------ da e notar, po slubenoj dunosti, otpravak ovog ugovora dostaviti na knjienje katastru nepokretnosti i poreskoj upravi kada se ispune uslovi iz ovog ugovora; -------------Od ove notarske isprave dobivaju: -----------------------------------------------------------------------------Otpravak dijela akta, bez clausule intabulandi za prenos prava svojine, kupac za potrebe banke (1) i katastar za upis predbiljebe kada se ispune uslovi iz ovog ugovora. -----------------Od ove notarske isprave dobivaju kada se ispune uslovi iz ovog ugovora: -------------------------137
OTPRAVAK: ---------------------------------------------------------------------------------------------------------- Prodavac (1)------------------------------------------------------------------------------------------------- Kupac (1) ----------------------------------------------------------------------------------------------------- Brani drug kupca (1)------------------------------------------------------------------------------------- Katastar nepokretnosti za upis prava svojine (1) -------------------------------------------------- Poreska uprava (1) ----------------------------------------------------------------------------------------Naknada za rad i naknada trokova je obraunata prema notarskoj tarifi, a na sljedei nain:________________. -------------------------------------------------------------------------------------------Notar je proitao akt strankama u prisustvu naprijed naznaenih svjedoka, neposrednim pitanjima uvjerio se da odgovara pravoj volji stranaka, nakon ega su stranke izjavile da je tako postupljeno, da su razumjele sadrinu ovog pravnog posla i da su saglasne sa ovim zapisom kojeg slobodnom voljom odobravaju, te kupac i njegov brani drug svojeruno, kako slijedi, potpisuju, prodavac stavlja otisak prsta, a sve to u prisustvu svjedoka i ovog notara, nakon ega svjedoci to potvruju i potpisuju ovaj akt, koji je potom potpisao i ovaj notar . -----------U Podgorici, dana_______2009. godine, u _______ asova_____(slovima) ------------------------Prodavac: AB(otisak prsta) Kupac: BB (potpis) Brani drug kupca: DB(potpis) Svjedoci: NN (potpis) DD (potpis) N O T A R: ZLATAN ZLATI (potpis, peat i tambilj notara)
138
1. Ugovor o poklonu
2. Ugovor o poklonu
2 .1 . Pojam
Ugovor o poklonu170 je besteretni (besplatni) pravni posao koji je regulisan Zakonom o obligacionim odnosima. tim ugovorom se jedna ugovorna strana (poklonodavac) obavezuje da na drugu ugovornu stranu (poklonoprimcu) prenese bez naknade pravo svojine, ili neko drugo pravo, ili da mu na koji drugi nain uini kakvu korist na teret svoje imovine. Pogodba, kojom se kakva stvar daje komu bez plate, zove se darovanje171.
2 .2 . Forma
Za ugovor o poklonu nepokretnih stvari zahtijeva se odgovarajua forma (l. 577. st. 1. ZOO CG), tj. forma notarskog zapisa ili forma notarskog zapisa o potvrdi isprave, pod prijetnjom da nee proizvoditi pravno dejstvo (lan 51. stav 1. taka 6. u vezi sa stavom 3. istog lana Zakona o notarima CG). Obeanje poklona i ugovor o poklonu u sluaju smrti, bez obzira na predmet poklona, moraju biti zakljueni u formi notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave172 . Kad se poklon ini ugovorom u korist treeg, prihvatanje poklonoprimca ne mora biti u propisanoj formi173.
2 .3 . Sposobnosti za davanje i primanje poklona

Poklon moe uiniti samo potpuno poslovno sposobno lice koje je u momentu zakljuenja ugovora moglo shvatiti smisao ili domaaj svog postupka. U suprotnom, poklonodavac i njegovi nasljednici mogu traiti njegov ponitaj u roku od godine dana, raunajui od dana kada je poklon uinjen174 . Poslovna sposobnost je regulisana Porodinim zakonom, a stie se punoljetstvom (18 godina) ili sklapanjem braka uz dozvolu suda (vidi l.13. i 24. PZ). Dakle, ovdje su postavljeni veoma strogi kriteriji upravo iz razloga to se radi o besplatnom davanju. Kod primanja poklona, tj. na strani poklonoprimca uslovi u pogledu sposobnosti su daleko blai, tj. poklon moe primiti i poslovno nesposobno lice, ali je tu potrebno ukljuiti zakonskog zastupnika (roditelj ili staratelj), jer isti moe izjavom poklonodavcu raskinuti poklon primljen bez njegove dozvole175. Kako se radi o primanju poklona, a ne o otuenju i optereenju, dijete sa navrenih 14 godina ivota moe, kao poklonoprimac, zakljuiti ugovor o poklonu, uz prethodnu ili naknadnu saglasnost roditelja ili staratelja, a bez odobrenja nadlenog organa starateljstva176 .
170 171 172 173 174 175 176 lan 576.-594. Zakona o obligacionim odnosima CG. Paragraf 938. A.g.z. lan 51. stav 1. taka 5. Zakona o notarima CG. lan 577 stav 4. ZOO CG. lan 578. ZOO CG. l. 579. ZOO CG. Vidi l. 66. stav 2. u vezi sa lanom 308. stav 2. PZ CG.
139
2 .4 . Vrste poklona
U pravnoj teoriji, ugovori uopte, pa tako i ugovori u vezi sa prenosom svojine nad nepokretnostima, dijele se na teretne i ugovore bez naknade (besplatne ugovore). Kod ugovora o prodaji i zamjeni nepokretnosti, imamo situaciju da strane polaze od toga i nastoje da su njihove obaveze meusobno ekvivalentne. Meutim, kod ugovora o poklonu, davanje (prenos) svojine potpuno je besplatno, naprimjer, prigodni pokloni, nagradni pokloni, pokloni uinjeni iz zahvalnosti itd. (tzv. isti poklon), ili inidba davaoca (poklonodavca) premauje vrijednost inidbe primaoca (poklonoprimca), ali nije potpuno besplatna (poklon sa teretom ili nalogom i mjeoviti poklon). takoe, postoji podjela na poklon (prenos) svojine za ivota i poklon za sluaj smrti. Pored ovih vrsta poklona, postoje i pokloni o povremenom davanju (lan 580. ZOO CG) i uzajamni pokloni (lan 582. ZOO CG). Poklon sa teretom ili nalogom i mjeoviti poklon besplatni je pravni posao, jer inidba davaoca poklona premauje vrijednost inidbe primaoca, a za teretni posao zahtijeva se ekvivalentnost inidbi. Razlikovanje potpuno besplatnog poklona, poklona sa teretom ili nalogom od mjeovitog poklona, veoma je znaajno sa aspekta opoziva poklona zbog grube nezahvalnosti poklonoprimca, te sa aspekta odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke.
2 .4 .1 . Potpuno besplatni prenos (tzv . ist poklon)

isti poklon se preteno vri izmeu bliskih srodnika (roditelja i djece). Ovdje se radi o jednostavnom prenosu imovine. Kod ove vrste poklona, poklonodavac ne odgovara za materijalne i pravne nedostatke poklonjene stvari, s tim to poklonoprimac ima pravo da zahtijeva naknadu tete koju je pretrpio zbog nekog nedostataka, koji je poklonodavcu bio poznat, ili nije mogao ostati nepoznat, a nije obavijestio poklonoprimca177. Odgovornost kod poklona zasniva se na krivici, dok se kod teretnih ugovora to ne trai178 . Za razliku od ovoga, kod mjeovitog poklona ili poklona sa teretom i nalogom, poklonodavac moe odgovarati za materijalne i pravne nedostatke, ali samo ako vrijednost tereta ili naloga prevazilazi vrijednost poklonjene stvari. Zakonska pretpostavka je da se ovakav poklon smatra kao teretni pravni posao u pogledu pravnih i materijalnih nedostataka179. Zbog toga je notar duan upozoriti stranke da poklonodavac odgovara za materijalne i pravne nedostatke samo ukoliko vrijednost tereta ili naloga prevazilazi vrijednost poklonjene stvari. Nadalje, potpuno besplatni poklon, osim prigodnih poklona, nagradnih poklona i poklona uinjenih iz zahvalnosti, moe se raskinuti ili opozvati zbog nezahvalnosti poklonoprimca (l. 586.-589. ZOO CG) i zbog nemanja sredstava za ivot (l. 590. ZOO
177 l. 585 st. 1. i 2. ZOO CG. 178 Mihajlo Vukovi, Pravila graanskih zakonika, Zagreb 1961. godine, (paragraf 945. A.g.z.) str. 780. 179 lan 585. stav 3. ZOO CG. Smatramo da je ovakva odredba interesantna, jer o poklonu se moe raditi samo ako je on vee vrijednosti od tereta ili naloga. U pravnoj teoriji postoji stav da poklonodavac odgovara za materijalne i pravne nedostatke kod poklona s teretom i nalogom samo u visini vrijednosti uinjenih usluga, vrijednosti tereta ili naloga.
140
1. Ugovor o poklonu
CG), dok se poklon sa teretom ili nalogom moe raskinuti jo i zbog neizvrenja naloga (lan 581. ZOO CG).
2 .4 .2 . Poklon sa teretom ili nalogom

Ugovor o poklonu sa teretom ili nalogom je vrsta poklona kod kojeg poklonodavac ima sljedee mogunosti: da zadri za sebe ili drugog neko pravo, kao to je pravo plodouivanja na poklonjenoj nepokretnosti, pravo stanovanja i sl.(teret poklonoprimcu); da naloi poklonoprimcu da neto uini, kao npr. novana inidba preuzimanja duga za ije osiguranje je zasnovana hipoteka na poklonjenoj nepokretnosti, doivotna renta u stvarima ili novcu, doivotno izdravanje i sl. (inidba poklonoprimca); da naloi poklonoprimcu da se neega uzdri, ili da neto dozvoli drugome (trpljenje poklonoprimca), npr. zabrana otuenja i optereenja nepokretnosti. Iako kod ove vrste poklona inidba poklonoprimca nije potpuno besplatna, takav pravni posao je ipak besplatan, tj. nije teretni pravni posao, jer se za teretni pravni posao trai ekvivalentnost inidbi, a ovdje se radi o tome da vrijednost inidbe poklonodavca premauje vrijednost inidbe poklonoprimca.
2 .4 .3 . Mjeoviti poklon
Ova vrsta poklona postoji u sluaju kada u teretnom pravnom poslu vrijednost uzajamnih davanja nije jednaka, a postojala je namjera da se poklon uini. tada se razlika u vrijednosti smatra poklonom. Ovdje ne vrijede pravila o pobijanju zbog prekomjernog oteenja.
2 .4 .4 . Poklon za sluaj smrti (donatio mortis causa)

Poklon za sluaj smrti ima sve karakteristike drugih vrsta poklona, s tim da se razlikuje u sljedeem: Predaja stvari se vri poslije smrti poklonodavca, tj. odgoena je predaja stvari poslije smrti poklonodavca, dok se kod drugih vrsta poklona predaja vri za ivota poklonodavca. Kod nepokretnosti momenat predaje je momenat upisa prenosa prava svojine u katastar nepokretnosti; Mora biti sastavljen u formi javne isprave (l. 594. st.1. ZOO CG), tj. u formi notarskog zapisa (l. 51.st. 1. t.5. Zakona o notarima), bez obzira da li je predmet poklona pokretna stvar ili nepokretnost. Nasuprot tome, kod drugih vrsta poklona za pokretne stvari nije predviena pisana, niti neka druga forma, jer je propisano da je punovaan i usmeni poklon pokretnih stvari, ako su predate poklonoprimcu; Poklonodavac moe ugovor o poklonu za sluaj smrti raskinuti po svojoj volji (nije potrebna saglasnost druge ugovorne strane, tj. poklonoprimca, niti neki razlozi). Pored toga, kao i kod opoziva testamenta, poklonodavevo raspolaganje stvarima koje su predmet ugovora o poklonu za sluaj smrti, bilo pravnim poslom
141
meu ivima, bilo pravnim poslom za sluaj smrti, smatra se raskidanjem ugovora. O svemu naprijed naznaenom, notar e upozoriti i poduiti stranke. Pravna priroda poklona za sluaj smrti je specifina, jer je on neka sredina izmeu ugovora i legata. Naime, on se zakljuuje kao ugovor i ima se ispuniti tek poslije smrti poklonodavca180.
2 .5 . Opoziv poklona
U cilju pravne sigurnosti prometa, postoji pravilo o neopozivosti ugovora o poklonu, ali zbog specifinosti ovog pravnog posla, zakon daje izuzetke, tj. propisuje kada i pod kojim uslovima i u kojoj formi se poklon moe opozvati. Poklonodavac moe raskinuti ugovor ili opozvati uinjeni poklon iz zakonom predvienih razloga (velika nezahvalnost i nemanje dovoljno sredstava za ivot itd.) u zakonskim rokovima i u formi pisane izjave upuene poklonoprimcu, a koja kod poklona nepokretnosti mora biti snabdjevena ovjerom potpisa u skladu sa propisima181. Nema pravne vanosti odredba o odricanju unaprijed od prava na opoziv. Jedino se uobiajeni prigodni pokloni, nagradni pokloni i pokloni uinjeni iz zahvalnosti ne mogu opozvati. O tome e notar poduiti i upozoriti stranke ako se radi o takvoj vrsti poklona. Zakonodavac je dao mogunost ugovaranja vraanja poklona poklonodavcu ako poklonoprimac umre prije njega. Dejstva opoziva poklona sastoje se u tome da je poklonoprimac duan da vrati poklon, odnosno njegovu vrijednost prema pravilima o sticanju bez osnova182 . Ugovor o poklonu moe se pobijati zbog povrede nunog nasljednog dijela, shodno odredbama Zakona o nasljeivanju, pa je, s tim u vezi, notar duan poduiti i upozoriti stranke na te okolnosti. Svi pravni poslovi, pa tako i ugovor o poklonu, mogu se pobijati zbog oteenja povjerilaca183. Kod besplatnih raspolaganja i sa njima izjednaenih pravnih radnji, zakonska je pretpostavka da je dunik (poklonodavac) znao da preduzetim raspolaganjem nanosi tetu povjeriocima, te se za pobijanje takvih radnji ne zahtijeva da je treem licu to bilo poznato ili moglo biti poznato. Smatramo da bi notar i ovdje trebao dati odgovarajue poduke i upozorenja strankama.
2 .6 . Primjeri ugovora o poklonu

2 .6 .1 . Ugovor o poklonu nepokretnosti sa potpuno besplatnim prenosom svojine, poklon se ini iz zahvalnosti poklonodavca prema poklonoprimcu
CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATI
180 181 182 183 Mihajlo Vukovi, Pravila graanskih zakonika, Zagreb 1961. godine, (paragraf 956 .A.g.z.) str. 785. lan 587 ZOO CG. lan 589 ZOO CG. lan 287 292 ZOO CG.
142
1. Ugovor o poklonu
PODGORICA Ul. Obala br.1. UZZ BR.15/2009. Dana 14.10.2009.g. (slovima: etrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine) u 11.15 h (slovima: jedanaest asova i petnaest minuta), preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlatiem, sa slubenim sjeditem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njihovih izjava volje, sainim notarski zapis ugovora o poklonu, istovremeno su pristupila sljedea lica: ------------Gospodin Dini (Zlatko) Darko, roen 20.12.1946.g. (dvadesetog decembra hiljadu devet stotina etrdeset este godine), u Podgorici, sa prebivalitem i adresom u Kotoru, ul. Deseta br.1., penzioner, udovac, dravljanin Crne Gore, JmBG 2012964000000, iji sam identitet utvrdio na osnovu line karte, broj 05XYC, izdate od mUP-a Crne Gore, od dana 15.05.2006.g., sa rokom vaenja trajno (u daljem tekstu: poklonodavac).------------------------Gospodin Dini (Darko) Danko, roen 15.06.1970.g. (petnaestog juna hiljadu devet stotina sedamdesete godine), u Kotoru, sa prebivalitem u Podgorici, na adresi ul. Aleja br.10., po zanimanju dipl. ing. graevine, oenjen, dravljanin Crne Gore, JmBG 150697000000, iji sam identitet utvrdio na osnovu pasoa Crne Gore, broj 05CCC, izdatog od mUP-a Crne Gore u Podgorici, dana 10.10.2007.g., sa rokom vaenja 10 (deset) godina (u daljem tekstu: poklonoprimac)----------------------------------------------------------------------------------------------------------------PRETHODNE NAPOMENE---------------------------------------------------------------------------------------Ispitao sam i uvjerio se u pravu volju stranaka, te ustanovio da su sposobne i ovlatene za preduzimanje ovog pravnog posla, kao i to da se nepokretnost koja je predmet ovog pravnog posla, nalazi na slubenom podruju ovog notara. -------------------------------------------------------Stranke sam upozorio na posljedice ovog pravnog posla, a naroito na to da poklonjena imovina moe ui u zaostavtinu poklonodavca i da se njome mogu namiriti nuni nasljednici ije je pravo na nuni dio povrijeeno. ----------------------------------------------------------------------------Nakon toga, stranke saglasno izjavljuju da je poklonodavac otac poklonoprimca i da poklonodavac ima kerku koju je na drugi nain obezbijedio. Poklonodavac izjavljuje da mu je supruga umrla i da nije zakljuio novi brak. Ovim poklonom poklonodavac se eli zahvaliti sinupoklonoprimcu na pomoi koju mu je pruao u dosadanjem ivotu. U vezi s tim, sam upozorio poklonodavca da ne moe opozvati poklon uinjen iz zahvalnosti. -----------------------------Strankama sam objasnio i druge pravne posljedice ovog pravnog posla. --------------------------Nakon toga, djelujui kako je to naprijed naznaeno, stranke izjavljuju sljedei:-----------------UGOVOR O POKLONU -------------------------------------------------------------------------------------------I PREDMET POKLONA --------------------------------------------------------------------------------------------Uvidom u Izvod iz lista nepokretnosti br .1 ., KO Masline, izdat od Uprave za nekretnine Podruna jedinica Podgorica, pod brojem 05-1/09. od 10.10.2009. godine, koji su stranke prezentovale u originalu i koji im proitan, te koji se kao takav prilae uz ovaj izvornik, ovaj notar je ustanovio da je u A listu nepokretnosti upisana katastarska parcela broj 8/1, vonjak 1 . klase,Brijeg, povrine od 5000 m2. U B listu, kao imalac prava svojine na katastarskoj parceli opisanoj u A listu predmetnog lista nepokretnosti, upisan je poklonodavac, sa 1/1 dijela, a u G listu nema upisanih tereta i ogranienja. ---------------------------------------143
Notar je stranke poduio mogunosti da neposredno prije sainjavanja ovog zapisa, ovaj notar izvri neposredni uvid u predmetni list nepokretnosti u evidenciji katastra nepokretnosti, objasnio im svrhu i prednost neposrednog uvida, te ih upozorio na eventualne posljedice i rizike u sluaju suprotnog postupanja, a naroito na mogunost da je u meuvremenu, od vremena izdavanja predmetnog Izvoda iz lista nepokretnosti, dolo do promjena podataka koji se upisuju u list nepokretnosti za predmetnu parcelu, kao i na mogunost nesaglasnosti predoenog Izvoda iz lista nepokretnosti i podataka upisanih u list nepokretnosti u evidenciji katastra nepokretnosti. Nakon toga, stranke izjavljuju da su to razumjele, da ne trae neposredni uvid notara u evidenciju katastra nepokretnosti i da prihvataju sve eventualne posljedice i rizike u vezi s tim. -------------------------------------------------------------------------------------------Stranke notaru prezentuju ovjerenu kopiju katastarskog plana Uprave za nekretnine - Podruna jedinica Podgorica, broj 05-1/09., od 10.10.2009.g., za predmetnu katastarsku parcelu iz Lista nepokretnosti br.1., KO masline, a u koju se izvrile uvid i odobrile je, te koja se prilae uz ovaj izvornik. U vezi s tim, stranke izjavljuju da parcela ucrtana na kopiji katastarskog plana odgovara parceli koja je predmet poklona i da je strankama poznato njeno stanje i granice na terenu. -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------Stranke izjavljuju da predmetna nepokretnost nije predmet zakupnog odnosa. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------II PRENOS ------------------------------------------------------------------------------------------------------------Poklonodavac se obavezuje poklonoprimcu svom sinu, u znak zahvalnosti, prenijeti bez naknade pravo svojine od 1/1 na nepokretnosti iz take I ovog ugovora, a to poklonoprimac prihvata . -----------------------------------------------------------------------------------------------Stranke notaru prezentuju original Izvod iz matine knjige roenih, Optine Podgorica, broj 01-5/09 od 10.10.2009. godine, koji je strankama proitan i koji se, kao takav, prilae uz ovaj izvornik. Iz te isprave notar je ustanovio da je poklonoprimac sin poklonodavca. ---------------Vrijednost nepokretnosti iz take I ovog ugovora cijeni se na iznos od 50 .000,00 EURA (slovima: pedesethiljada EURA). ------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranke poduio zakonskom statusu zajednike imovine branih drugova, te da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost branih drugova ugovornih strana. --------------------------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranke upozorio na posljedice u sluaju suprotnog postupanja u vezi sa naprijed naznaenim. Nakon toga, poklonodavac izjavljuje da je predmetna nepokretnost njegova iskljuiva svojina, koju je stekao nasljeivanjem i, s tim u vezi, notaru prezentuje Rjeenje o nasljeivanju Osnovnog suda u Podgorici, broj 0-120/09., od 01.03.2009.g., koje je pravosnano dana 20.03.2003. godine. Naznaeno Rjeenje je notar proitao strankama i priloio ga uz ovaj izvornik u ovjerenoj fotokopiji. ---------------------------------------------------------------------------------Poklonodavac izjavljuje da ovaj poklon ini iz zahvalnosti prema poklonoprimcu184. -----------Notar je poduio poklonodavca da ima pravo i mogunost ovim ugovorom zadrati za sebe ili za tree lice neko pravo, ili naloiti poklonoprimcu da neto uini, ili da se od neega uzdri, ili da neto dozvoli drugome, te ga upozorio na posljedice i rizike kojima se izlae u sluaju suprotnog postupanja, nakon ega, poklonodavac izjavljuje da ne eli naprijed naznaeno. 184 lan 592 ZOO CG odreuje da se poklon uinjen iz zahvalnosti ne moe opozvati.
144
1. Ugovor o poklonu
III PRELAZ POSJEDA, KORISTI, TERETA I OPASNOSTI -------------------------------------------------Posjed, koristi, tereti i opasnosti prelaze na poklonoprimca danas. ----------------------------------IV ODGOVORNOST ZA MATERIJALNE I PRAVNE NEDOSTATKE ------------------------------------Poklonodavac ne odgovara za materijalne i pravne nedostatke. ---------------------------------Nakon to je notar poduio i upozorio poklonodavca da moe odgovarati za naknadu tete koju bi eventualno poklonoprimac pretrpio zbog nekog od materijalnih i pravnih nedostataka koji mu je bio poznat, ili nije mogao ostati nepoznat, a o tome nije obavijestio poklonoprimca, poklonodavac izjavljuje da mu nikakvi nedostaci nisu poznati. ----------------------------Poklonoprimac izjavljuje da preuzima sva javno-pravna ogranienja i optereenja vezana za predmetnu nepokretnost koja nisu vidljiva iz evidencije katastra nepokretnosti. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------V IZJAVE ZA KNJIENJE (CLAUSULA INTABULANDI) --------------------------------------------------Poklonodavac je saglasan da se, na osnovu ovog ugovora, poklonoprimac moe uknjiiti u katastru nepokretnosti, sa pravom svojine od 1/1 na nepokretnosti iz take I ovog ugovora. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------VI TROKOVI I POREZI -------------------------------------------------------------------------------------------Notar je poduio stranke da za trokove u vezi sa ovim notarskim zapisom, odgovaraju solidarno i da mogu drukije ugovoriti, pa, nakon toga, stranke izjavljuju da trokove ovog notarskog zapisa, trokove upisa prenosa svojine i druge trokove u vezi s tim, snosi poklonoprimac. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------VII . ODOBRENJA ---------------------------------------------------------------------------------------------------U konkretnom sluaju, ispitavi sve okolnosti, notar je saoptio strankama da ovaj ugovor ne podlijee nikakvim odobrenjima. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------VIII PODUKE I UPOZORENJA ----------------------------------------------------------------------------------Notar je poduio i upozorio stranke na sljedee: --------------------------------------------------------- da se pravo svojine stie upisom u katastar nepokretnosti; ----------------------------------- da e notar, po slubenoj dunosti, otpravak ovog ugovora dostaviti katastru nepokretnosti i poreskoj upravi; ----------------------------------------------------------------------------- da poklonoprimcu, kao zakonskom nasljedniku poklonodavca, moe doi do uraunavanja vrijednosti poklona u nasljedni dio i da poklonodavac to moe sprijeiti davanjem izriite suprotne izjave, ali su stranke to odbile; ------------------------------------------- da, s obzirom na to da se ovdje radi o poklonu, nuni nasljednici, shodno zakonskim odredbama o nasljeivanju, u cilju zatite nunog nasljednog dijela, mogu traiti povrat poklona, ali su stranke, i pored toga, odluile sainiti ovaj ugovor;-------------------- da se ovaj ugovor o poklonu, s obzirom da je uinjen iz zahvalnosti, ne moe opozvati, ali da stranke mogu ugovoriti vraanje poklona poklonodavcu ako poklonoprimac umre prije njega, pa se odustalo od toga; -----------------------------------------------------------
145
da poklonodavac ne odgovara za materijalne i pravne nedostatke, ali da moe odgovarati za neispunjenje, kao i za zakanjenje ispunjenja svoje obaveze, te za eventualnu tetu koju bi poklonoprimac pretrpio zbog nekog nedostatka, ako je poklonodavcu bio poznat, ili nije mogao ostati nepoznat, a o tome nije obavijestio poklonoprimca185. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Od ove notarski obraene isprave dobijaju: ----------------------------------------------------------------OTPRAVAK: ----------------------------------------------------------------------------------------------------------- Poklonodavac(1) ------------------------------------------------------------------------------------------- Poklonoprimac (1) ---------------------------------------------------------------------------------------- Katastar nepokretnosti(1) ------------------------------------------------------------------------------- Poreska uprava (1) ----------------------------------------------------------------------------------------Naknada za rad i naknada trokova notara obraunata je prema notarskoj tarifi, a na sljedei nain:________________. ----------------------------------------------------------------------------------------Notar je proitao akt strankama, neposrednim pitanjima uvjerio se da sadrina istog odgovara njihovoj volji, nakon ega su stranke izjavile da je tako postupljeno, da su razumjele sadrinu ovog pravnog posla i da su saglasne sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobravaju i svojeruno, kako slijedi, u prisustvu ovog notara potpisuju, nakon ega je zapis potpisao i ovaj notar . -----------------------------------------------------------------------------------------------------------U Podgorici, dana_______2009.g, u _______ asova_________(slovima) --------------------------Poklonodavac: Dini Darko (potpis) Poklonoprimac: Dini Danko (potpis) N O T A R: ZLATAN ZLATI (potpis, peat i tambilj notara)
2 .6 .2 . Ugovor o poklonu nepokretnosti sa teretom ili nalogom, poklonodavac se ne moe potpisati

CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATI PODGORICA UL. Obala br.1.
185 lan 585 stav 1 i 2. ZOO CG.
146
1. Ugovor o poklonu
UZZ BR.15/2009. Dana 14.10.2009. g. (slovima: etrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine) u 11.15 h (slovima: jedanaest asova i petnaest minuta), preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlatiem, sa slubenim sjeditem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njihovih izjava volje, sainim notarski zapis ugovora o poklonu, istovremeno su pristupila sljedea lica: -------------------------------------------------------------------------------------------------------------1. Gospodin Dini (Zlatko) Darko, roen 20.12.1946.g.(dvadesetog decembra hiljadu devet stotina etrdeset este godine), u Podgorici, sa prebivalitem i adresom u Kotoru, ul. Deseta br.1., penzioner, udovac, dravljanin Crne Gore, JmBG 2012964000000, iji sam identitet utvrdio na osnovu line karte, broj 05XYC, izdate od mUP-a Crne Gore, od dana 15.05.2006.g., sa rokom vaenja trajno (u daljem tekstu: poklonodavac). --------2. Gospodin Dini (Darko) Danko, roen 15.06.1970.g.(petnaestog juna hiljadu devet stotina sedamdesete godine), u Kotoru, sa prebivalitem u Podgorici na adresi: ul. Aleja br.10., po zanimanju dipl. ing. graevine, oenjen, dravljanin Crne Gore, JmBG 1506970000000, iji sam identitet utvrdio na osnovu pasoa Crne Gore, broj 05CCC izdatog od mUP-a Crne Gore, u Podgorici, dana 10.10.2007.g., sa rokom vaenja 10 (deset) godina (u daljem tekstu: poklonoprimac) ---------------------------------------------------Prema izjavama stranaka, a u to sam se i lino uvjerio, stranka-poklonodavac Dini (Zlatko) Dario je lice koje se iz zdravstvenih razloga ne moe potpisati, te su zbog toga, na prijedlog stranke, pozvana i uestvuju u postupku sastavljanja ovog notarskog akta dva punoljetna pismena svjedoka i to: -------------------------------------------------------------------------------------- gospoa XY (svi podaci kao i za stranku). ----------------------------------------------------------- gospodin XY (svi podaci kao i za stranku). ----------------------------------------------------------Imenovani svjedoci izjavljuju, a u to se je uvjerio i ovaj notar, da nisu u srodstvu ili u bilo kojem drugom odnosu sa ugovornim strankama i ovim pravnim poslom, da su punoljetni i pismeni i da na strani svjedoka ne postoje razlozi i okolnosti zbog kojih ne bi mogli biti svjedoci u ovom notarskom aktu.------------------------------------------------------------------------------------------PRETHODNE NAPOMENE---------------------------------------------------------------------------------------Ispitao sam i uvjerio se u pravu volju stranaka, te ustanovio da su sposobne i ovlaene za preduzimanje ovog pravnog posla, kao i to da se nepokretnost koja je predmet ovog pravnog posla, nalazi na slubenom podruju ovog notara. -------------------------------------------------------Stranke sam upozorio na posljedice ovog pravnog posla, a naroito na to da poklonjena imovina moe ui u zaostavtinu poklonodavca i da se njome mogu namiriti nuni nasljednici ije je pravo na nuni dio povrijeeno. ----------------------------------------------------------------------------Nakon toga, stranke saglasno izjavljuju da je poklonodavac otac poklonoprimca i da ima kerku koju je na drugi nain obezbijedio. Poklonodavac izjavljuje da mu je supruga umrla i da nije zakljuio novi brak. -------------------------------------------------------------------------------------------Strankama sam objasnio i druge pravne posljedice ovog pravnog posla. --------------------------Nakon toga, djelujui kako je to naprijed naznaeno, stranke izjavljuju sljedei-------------------------------------------------------------UGOVOR O POKLONU ------------------------------------------------147
I PREDMET POKLONA --------------------------------------------------------------------------------------------Uvidom u Izvod iz lista nepokretnosti br .1 ., KO Masline, izdat od Uprave za nekretnine Podruni ured Podgorica, pod brojem 05-1/09., od 10.10.2009.g., koji su stranke prezentovale u originalu i koji im je proitan, te koji se, kao takav, prilae uz ovaj izvornik, ovaj notar je ustanovio da je u A listu tog lista nepokretnosti upisana katastarska parcela broj 8/1, vonjak 1 . klase, Brijeg, povrine 5000 m2.U B listu, kao imalac prava svojine na katastarskoj parceli opisanoj u A listu predmetnog lista nepokretnosti, upisan je poklonodavac sa 1/1 dijela, a u G listu nema upisanih tereta i ogranienja. ---------------------------------------------Notar je stranke poduio mogunosti da, neposredno prije sainjavanja ovog zapisa ovaj notar izvri neposredni uvid u predmetni list nepokretnosti u evidenciji katastra nepokretnosti, objasnio im svrhu i prednost neposrednog uvida, te ih upozorio na eventualne posljedice i rizike u sluaju suprotnog postupanja, a naroito na mogunost da je u meuvremenu, od vremena izdavanja predmetnog Izvoda iz lista nepokretnosti, dolo do promjena podataka koji se upisuju u list nepokretnosti za predmetnu parcelu, kao i na mogunost nesaglasnosti predoenog Izvoda iz lista nepokretnosti i podataka upisanih u list nepokretnosti u evidenciji katastra nepokretnosti. Nakon toga, stranke izjavljuju da su to razumjele, da ne trae neposredni uvid notara u evidenciju katastra nepokretnosti i da prihvataju sve eventualne posljedice i rizike u vezi s tim. -------------------------------------------------------------------------------------------Stranke notaru prezentuju ovjerenu kopiju katastarskog plana, izdatu od Katastra nepokretnosti Podgorica, broj 05-1/09., od 10.10.2009.g. za predmetnu katastarsku parcelu iz Lista nepokretnosti br.1., KO masline, a u koju su izvrile uvid i odobrile je, te koja se prilae, kao takva, uz ovaj izvornik. U vezi s tim, stranke izjavljuju da parcela na kopiji katastarskog plana odgovara parceli koja je predmet poklona i da je strankama poznato njeno stanje i granice na terenu. -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------Stranke izjavljuju da predmetna nepokretnost nije predmet zakupnog odnosa. -----------------II PRENOS ------------------------------------------------------------------------------------------------------------Poklonodavac se obavezuje poklonoprimcu svom sinu prenijeti bez naknade pravo svojine od 1/1 na nepokretnosti iz take I ovog ugovora, a to poklonoprimac prihvata . --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Stranke notaru prezentuju original Izvod iz matine knjige roenih, Optine Podgorica, broj 01-5/09., od 10.10.2009.g., koji je strankama proitan i koji se, kao takav, prilae uz ovaj izvornik. Iz te isprave notar je ustanovio da je poklonoprimac sin poklonodavca. ----------------------Vrijednost nepokretnosti iz take I ovog ugovora cijeni se na iznos od 50 .000,00 EURA (slovima: pedesethiljada EURA). ------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranke poduio zakonskom statusu zajednike imovine branih drugova, te da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost branih drugova ugovornih strana. Notar je stranke upozorio na posljedice u sluaju suprotnog postupanja u vezi sa naprijed naznaenim. Nakon toga, poklonodavac izjavljuje da je predmetna nepokretnost njegova iskljuiva svojina, koju je stekao nasljeivanjem i, s tim u vezi, notaru prezentuje Rjeenje o nasljeivanju Osnovnog suda u Podgorici, broj 0-120/09., od 01.03.2009.g. koje je pravosnano dana 20.03.2003. godine. Naznaeno Rjeenje je notar proitao strankama i priloio ga uz ovaj izvornik u ovjerenoj fotokopiji. -------------------------------------------------------------------148
1. Ugovor o poklonu
Notar je poduio poklonodavca da ima pravo ovim ugovorom zadrati za sebe, ili za drugog neko pravo, ili naloiti poklonoprimcu da neto uini, ili da se od neega uzdri, ili da neto dozvoli drugome, te ga upozorio na posljedice i rizike kojima se izlae u sluaju suprotnog postupanja. Nakon toga, poklonodavac izjavljuje da eli zadravanje prava plodouivanja. S tim u vezi, stranke su saglasne: --------------------------------------------------------------------------------- Da poklonodavac zadrava za sebe lino, na cijeloj nepokretnosti iz take I ovog ugovora, za ivota, PRAVO PLODOUIVANJA . Poklonodavac ima pravo na sve koristi iz predmeta plodouivanja i obavezu snositi sve trokove redovnog odravanja, u obimu u kojem to po zakonu ima vlasnik. Ovo pravo plodouivanja je lino i ne moe se prenositi na trea lica; -------------------------------------------------------------------------------- Da se u G list predmetne nepokretnosti upie zabrana otuenja i optereenja nepokretnosti iz take I ovog ugovora, bez pismene saglasnosti poklonodavca . Stranke su saglasne da se naprijed naznaeni tereti i ogranienja upiu u katastar nepokretnosti u G listu, uz zabiljeku da je za njihovo brisanje dovoljan dokaz o smrti ovlatenika .--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------III PRELAZ POSJEDA, KORISTI, TERETA I OPASNOSTI -------------------------------------------------Poklonodavac je u neposrednom posjedu predmetnih nepokretnosti, a poklonoprimac stupa u posredan posjed odmah danas, dok je predaja u neposredan posjed odgoena do momenta prestanka prava plodouivanja. -----------------------------------------------------------------------------Sve koristi, tereti i opasnosti vezani za predmetnu nepokretnost ostaju poklonodavcu, tj. ovlateniku plodouivanja do momenta prestanka tog prava. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------IV ODGOVORNOST ZA MATERIJALNE I PRAVNE NEDOSTATKE ------------------------------------Poklonodavac ne odgovara za materijalne i pravne nedostatke --------------------------------------Poklonodavac izjavljuje da mu nikakvi nedostaci nisu poznati. ---------------------------------------Poklonoprimac izjavljuje da preuzima sva javno pravna ogranienja i optereenja vezana za predmetnu nepokretnost, koja nisu vidljiva iz evidencije katastra nepokretnosti. ---------------Notar je poduio i upozorio stranke da poklonodavac odgovara za materijalne i pravne nedostatke samo ukoliko vrijednost tereta ili naloga prevazilazi vrijednost poklona i da u tom sluaju iskljuenje ili ogranienje odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke ne proizvodi pravna dejstva ako je poklonodavac za materijalne i pravne nedostatke znao, a o njima nije obavijestio poklonoprimca. --------------------------------------------------------------------------------V IZJAVE ZA KNJIENJE (CLAUSULA INTABULANDI) -------------------------------------------------1 . Poklonodavac je saglasan da se, na osnovu ovog ugovora, poklonoprimac moe uknjiiti u katastru nepokretnosti, sa pravom svojine od 1/1, a na nepokretnosti iz take I ovog ugovora . ------------------------------------------------------------------------------------------------2. Poklonoprimac186 je saglasan da se, na osnovu ovog ugovora, istovremeno u G listu na prvom mjestu, a za nepokretnost iz take I ovog ugovora, u korist poklonodavca upie PRAVO PLODOUIVANJA na cijeloj poklonjenoj nepokretnosti iz take I ovog ugovora, a za
186 lan 85 stav 1 Zakona o dravnom premjeru i katastru CG.
149
vrijeme trajanja ivota poklonodavca, sa zabiljekom da je za brisanje ovog prava dovoljan dokaz o smrti ovlatenika . ---------------------------------------------------------------------------3 . Poklonoprimac je saglasan da se, na osnovu ovog ugovora, istovremeno u G listu na drugo mjesto za nepokretnost iz take I ovog ugovora upie zabiljeba zabrane otuenja i optereenja, bez pisane saglasnosti poklonodavca . --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------VI TROKOVI I POREZI -------------------------------------------------------------------------------------------Notar je poduio stranke da za trokove u vezi sa ovim notarskim zapisom, odgovaraju solidarno i da mogu drukije ugovoriti, pa nakon toga, stranke izjavljuju da trokove ovog notarskog zapisa, trokove upisa prenosa svojine i prava plodouivanja, te zabrane otuenja i optereenja i druge trokove u vezi s tim, snosi poklonoprimac. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------VII ODOBRENJA----------------------------------------------------------------------------------------------------U konkretnom sluaju, ispitavi sve okolnosti, notar je saoptio strankama da ovaj ugovor ne podlijee nikakvim odobrenjima. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------VIII ZAVRNE ODREDBE-----------------------------------------------------------------------------------------Notar je poduio i upozorio stranke na sljedee: --------------------------------------------------------- da se pravo svojine stie upisom u katastar nepokretnosti; ----------------------------------- na mogunost ugovaranja i upisivanja predbiljebe u katastru nepokretnosti, objasnio im da i kako predbiljeba osigurava sticaoca prava svojine, te ih upozorio na posljedice suprotnog postupanja, ali su stranke odustale od toga; da e notar, po slubenoj dunosti, otpravak ovog ugovora dostaviti katastru nepokretnosti i poreskoj upravi; ----------------------------------------------------------------------------- da poklonoprimcu, kao zakonskom nasljedniku poklonodavca, moe doi do uraunavanja vrijednosti poklona u nasljedni dio i da poklonodavac to moe sprijeiti davanjem izriite suprotne izjave, ali su stranke to odbile; ------------------------------------------- da, s obzirom na to da se ovdje radi o poklonu, nuni nasljednici, shodno zakonskim odredbama o nasljeivanju, u cilju zatite nunog nasljednog dijela, mogu traiti povrat poklona, ali su stranke, i pored toga, odluile sainiti ovaj ugovor;-------------------- da se ovaj ugovor o poklonu moe opozvati i raskinuti, shodno zakonu; ----------------- da stranke mogu ugovoriti povrat poklona poklonodavcu ako poklonoprimac umre prije njega, ali se odustalo od toga; ------------------------------------------------------------------ da poklonodavac ne odgovara za materijalne i pravne nedostatke, osim ako vrijednost tereta ili naloga prevazilazi vrijednost poklona, ali da moe odgovarati za neispunjenje, kao i za zakanjenje ispunjenja svoje obaveze, te za eventualnu tetu koju bi poklonoprimac pretrpio zbog nekog nedostatka, koji je poklonodavcu bio poznat, ili nije mogao ostati nepoznat, a o tome nije obavijestio poklonoprimca. -------------------------Od ove notarski obraene isprave dobijaju: ----------------------------------------------------------------OTPRAVAK: -----------------------------------------------------------------------------------------------------------150
1. Ugovor o poklonu
Poklonodavac(1) ------------------------------------------------------------------------------------------- Poklonoprimac (1) ---------------------------------------------------------------------------------------- Katastar nepokretnosti(1) ------------------------------------------------------------------------------- Poreska uprava (1) ----------------------------------------------------------------------------------------Naknada za rad i naknada trokova notara obraunata je prema notarskoj tarifi, a na sljedei nain:________________. ----------------------------------------------------------------------------------------Notar je proitao akt strankama u prisustvu naznaenih svjedoka, neposrednim pitanjima uvjerio se da sadraj istog odgovara volji stranaka, nakon ega su stranke izjavile da je tako postupljeno, da su razumjele sadrinu ovog pravnog posla i da su saglasne sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobravaju i svojeruno, kako slijedi, potpisuju, odnosno stranka Dini Darko stavlja otisak prsta u prisustvu naprijed naznaenih svjedoka koji to potvruju i ovog notara, nakon ega su ovaj zapis potpisali naznaeni svjedoci i ovaj notar . ---------------U Podgorici, dana_______2009.g, u _______ asova________(slovima) ----------------------------Poklonodavac: Dini Darko (potpis) Poklonoprimac: Dini Danko (potpis) Svjedoci: 1.XY (potpis) 2. XY (potpis) N O T A R: ZLATAN ZLATI (potpis, peat i tambilj notara)
2 .6 .3 . Ugovor o poklonu za sluaj smrti

CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATI PODGORICA Ul. Obala br.1. UZZ BR.15/2009. Dana 14.10.2009. g. (slovima:etrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.15 h (slovima:jedanaest asova i petnaest minuta), preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlatiem, sa slubenim sjeditem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njihovih izjava volje, sainim notarski zapis ugovora o poklonu za sluaj smrti, istovremeno su pristupila sljedea lica: ------------------------------------------------------------------------------------
151
1. Gospodin Dini (Zlatko) Darko, roen 20.12.1946.godine (dvadesetog decembra hiljadu devet stotina etrdeset este godine), u Podgorici, sa prebivalitem i adresom u Kotoru, ul. Deseta br.1., penzioner, udovac, dravljanin Crne Gore, JmBG 2012964000000, iji sam identitet utvrdio na osnovu line karte, broj 05XYC, izdate od mUP-a Crne Gore, od dana 15.05.2006.g., sa rokom vaenja trajno (u daljem tekstu: Poklonodavac). --------------------------------------------2. Gospodin Dini (Dario) Danko, roen 15.06. 1970. g. (petnaestog juna hiljadu devet stotina sedamdesete godine), u Kotoru, sa prebivalitem u Podgorici, na adresi: ul. Aleja br.10., po zanimanju dipl. ing. graevine, oenjen, dravljanin Crne Gore, JmBG 1506970000000, iji sam identitet utvrdio na osnovu pasoa Crne Gore, broj 05CCC, izdatog od mUP-a Crne Gore, u Podgorici, dana 10.10.2007.godine, sa rokom vaenja 10 (deset) godina (u daljem tekstu: Poklonoprimac) -------------------------------------------------------------------------------------------------------PRETHODNE NAPOMENE---------------------------------------------------------------------------------------Ispitao sam i uvjerio se u pravu volju stranaka, te ustanovio da su sposobne i ovlaene za preduzimanje ovog pravnog posla, kao i to da se nepokretnost koja je predmet ovog pravnog posla, nalazi na slubenom podruju ovog notara. -------------------------------------------------------Stranke sam upozorio na posljedice ovog pravnog posla, a naroito na to da je predaja stvari, odnosno prenos prava svojine odgoen nakon smrti poklonodavca, da poklonodavac moe raskinuti ovaj ugovor po svojoj volji, izriito ili raspolaganjem predmetnom nepokretnou bilo kojim pravnim poslom meu ivima ili za sluaj smrti, kao i na posljedice toga. Takoe sam stranke upozorio na posljedice primjene zakonskih odredbi o nunom nasljednom dijelu kod ugovora o poklonu. ------------------------------------------------------------------------------------------Nakon toga, stranke saglasno izjavljuju da je poklonodavac otac poklonoprimca i da ima kerku koju je na drugi nain obezbijedio. Poklonodavac izjavljuje da mu je supruga umrla i da nije zakljuio novi brak. -------------------------------------------------------------------------------------------Strankama sam objasnio i druge pravne posljedice ovog pravnog posla. --------------------------Nakon toga, djelujui kako je to naprijed naznaeno, stranke izjavljuju sljedei: ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------UGOVOR O POKLONU ZA SLUAJ SMRTI ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------I PREDMET POKLONA --------------------------------------------------------------------------------------------Uvidom u Izvod iz lista nepokretnosti br .1 ., KO Masline, izdat od Uprave za nepokretnosti Podgorica, pod brojem 05-1/09., od 10.10.2009. godine, koji su stranke prezentovale u originalu i koji im je proitan, te koji se, kao takav, prilae uz ovaj izvornik, ovaj notar je ustanovio da je u A listu tog lista nepokretnosti upisana katastarska parcela broj 8/1, vonjak 1 . klase, Brijeg, povrine od 5000 m2. U B listu, kao imalac prava svojine na katastarskoj parceli opisanoj u A listu, upisan poklonodavac sa 1/1 dijela, a u G listu nema upisanih tereta i ogranienja. ----------------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranke poduio mogunosti da neposredno prije sainjavanja ovog zapisa ovaj notar izvri neposredni uvid u predmetni list nepokretnosti u evidenciji katastra nepokretnosti, objasnio im svrhu i prednost neposrednog uvida, te ih upozorio na eventualne posljedice i rizike u sluaju suprotnog postupanja, a naroito na mogunost da je u meuvremenu, od vremena izdavanja predmetnog izvoda iz lista nepokretnosti, dolo do promjena podataka koji 152
1. Ugovor o poklonu
se upisuju u list nepokretnosti za predmetnu parcelu, kao i mogunost i nesaglasnosti predoenog izvoda iz lista nepokretnosti i podataka upisanih u list nepokretnosti u evidenciji katastra nepokretnosti. Nakon toga, stranke izjavljuju da su to razumjele, da ne trae neposredni uvid notara u evidenciju katastra nepokretnosti i da prihvataju sve eventualne posljedice i rizike u vezi s tim. -----------------------------------------------------------------------------------------------------Stranke notaru prezentuju ovjerenu kopiju katastarskog plana, izdatu od Uprave za nekretnine Podruni ured Podgorica, broj 05-1/09., od 10.10.2009.g., za katastarsku parcelu iz Lista nepokretnosti br.1., KO masline, a u koju su izvrile uvid i odobrile je, te koja se, kao takva, prilae uz ovaj izvornik. U vezi s tim, stranke izjavljuju da parcela na kopiji katastarskog plana odgovara parceli koja je predmet poklona i da je strankama poznato njeno stanje i granice na terenu. -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------Stranke izjavljuju da predmetna nepokretnost nije predmet zakupnog odnosa. -----------------II PRENOS ------------------------------------------------------------------------------------------------------------Poklonodavac se obavezuje poklonoprimcu svom sinu prenijeti bez naknade pravo svojine od 1/1 na nepokretnosti iz take I ovog ugovora, s tim to je prenos svojine odgoen do smrti poklonodavca, a to poklonoprimac prihvata . ----------------------------------Poklonoprimac, tek nakon smrti poklonodavca, poklonjenu nepokretnost moe upisati u katastru nepokretnosti na svoje ime, sa pravom svojine, a na osnovu ovog ugovora.--------------Stranke notaru prezentuju originalni Izvod iz matine knjige roenih, Optine Podgorica, broj 01-5/09., od 10.10.2009. godine, koji je strankama proitan i koji se, kao takav, prilae uz ovaj izvornik. Iz te isprave notar je ustanovio da je poklonoprimac sin poklonodavca. ---------Vrijednost nepokretnosti iz take I ovog ugovora cijeni se na iznos od 50 .000,00 EURA (slovima: pedesethiljada EURA). ------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranke poduio zakonskom statusu zajednike imovine branih drugova, te da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost branih drugova ugovornih strana. Notar je stranke upozorio na posljedice u sluaju suprotnog postupanja u vezi sa naprijed naznaenim. Nakon toga, poklonodavac izjavljuje da je predmetna nepokretnost njegova iskljuiva svojina, koju je stekao nasljeivanjem i s tim u vezi, notaru prezentuje Rjeenje o nasljeivanju Osnovnog suda u Podgorici, broj 0120/09., od 01.03.2009. g., pravosnano dana 20.03.2003. g., a koje je notar proitao strankama i priloio ga uz ovaj izvornik. Notar je poduio poklonodavca da ima pravo ovim ugovorom zadrati za sebe, ili za drugog neko pravo, ili naloiti poklonoprimcu da neto uini, ili da se od neega uzdri, ili da neto dozvoli drugome, te ga upozorio na posljedice i rizike kojima se izlae u sluaju suprotnog postupanja, nakon ega, poklonodavac izjavljuje da ne eli naprijed naznaeno. ---------------III PRELAZ POSJEDA, KORISTI, TERETA I OPASNOSTI -------------------------------------------------Posjed, koristi, tereti i opasnosti prelaze na poklonoprimca tek nakon smrti poklonodavca. -IV ODGOVORNOST ZA MATERIJALNE I PRAVNE NEDOSTATKE ------------------------------------Poklonodavac ne odgovara za materijalne i pravne nedostatke. ---------------------------------Nakon to je notar poduio i upozorio poklonodavca da moe odgovarati za naknadu tete koju bi eventualno poklonoprimac pretrpio zbog nekog od materijalnih i pravnih nedostataka 153
koji mu je bio poznat, ili nije mogao ostati nepoznat, a o tome nije obavijestio poklonoprimca, poklonodavac izjavljuje da mu nikakvi nedostaci nisu poznati. ---------------------------------------Poklonoprimac izjavljuje da preuzima sva javno pravna ogranienja i optereenja vezana za predmetnu nepokretnost koja nisu vidljiva iz evidencije katastra nepokretnosti. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------V IZJAVE ZA KNJIENJE (CLAUSULA INTABULANDI) --------------------------------------------------Poklonodavac je saglasan da poklonoprimac, na osnovu ovog ugovora, na nepokretnosti iz take I ovog ugovora, moe ishoditi uknjibu prava svojine, sa 1/1 dijela, na svoje ime tek nakon smrti poklonodavca .------------------------------------------------------------------------VI TROKOVI I POREZI -------------------------------------------------------------------------------------------Notar je poduio stranke da za trokove, u vezi sa ovim notarskim zapisom, odgovaraju solidarno i da mogu drukije ugovoriti, pa nakon toga, stranke izjavljuju da trokove ovog notarskog zapisa, trokove upisa prenosa svojine i druge trokove u vezi s tim, snosi poklonoprimac. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------VII ODOBRENJA----------------------------------------------------------------------------------------------------U konkretnom sluaju, ispitavi sve okolnosti, notar je saoptio strankama da ovaj ugovor ne podlijee nikakvim odobrenjima. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------VIII PODUKE I UPOZORENJA ----------------------------------------------------------------------------------Notar je poduio i upozorio stranke na sljedee: --------------------------------------------------------- da se pravo svojine stie upisom u katastar nepokretnosti i da se to na osnovu ovog ugovora moe uiniti tek nakon smrti poklonodavca; ------------------------------------------ da e notar, po slubenoj dunosti, otpravak ovog ugovora dostaviti katastru nepokretnosti i poreskoj upravi kada se ispune uslovi iz ovog ugovora; -------------------------- da poklonoprimcu, kao zakonskom nasljedniku poklonodavca, moe doi do uraunavanja vrijednosti poklona u nasljedni dio i da poklonodavac to moe sprijeiti davanjem izriite suprotne izjave, ali su stranke to odbile; ------------------------------------------- da, s obzirom na to da se ovdje radi o poklonu, nuni nasljednici, shodno zakonskim odredbama o nasljeivanju, u cilju zatite nunog nasljednog dijela, mogu traiti povrat poklona, ali su stranke, i pored toga, odluile sainiti ovaj ugovor;-------------------- da poklonodavac ovaj ugovor o poklonu moe raskinuti po svojoj volji, izriito ili raspolaganjem predmetnom nepokretnosti bilo kojim pravnim poslom meu ivima ili za sluaj smrti187; ---------------------------------------------------------------------------------------------- da poklonodavac ne odgovara za materijalne i pravne nedostatke, ali da moe odgovarati za neispunjenje, kao i za zakanjenje ispunjenja svoje obaveze, kao i za eventualnu tetu koju bi poklonoprimac pretrpio zbog nekog nedostatka, ako je poklonodavcu bio poznat, ili nije mogao ostati nepoznat, a o tome nije obavijestio poklonoprimca.-Od ove notarski obraene isprave dobijaju: ----------------------------------------------------------------187 lan 594 stav 2. ZOO CG.
154
3. Stvarna prava na tuim nepokretnostima
OTPRAVAK: ---------------------------------------------------------------------------------------------------------- Poklonodavac(1) ------------------------------------------------------------------------------------------- Poklonoprimac (1) ----------------------------------------------------------------------------------------Naknada za rad i naknada trokova notara obraunata je prema notarskoj tarifi, a na sljedei nain:________________. ----------------------------------------------------------------------------------------Notar je proitao akt strankama, neposrednim pitanjima uvjerio se da njegov sadraj odgovara volji stranka, nakon ega su stranke izjavile da je tako postupljeno, da su razumjele sadrinu ovog pravnog posla i da su saglasne sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobravaju i, kako slijedi, svojeruno potpisuju u prisustvu ovog notara, nakon ega je zapis potpisao i ovaj notar.--- -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------U Podgorici, dana_______2009.g, u _______ asova_________(slovima) --------------------------Poklonodavac: Dini Darko (potpis) Poklonoprimac: Dini Danko (potpis) N O T A R: ZLATAN ZLATI (potpis, peat i tambilj notara)

Prema Zakonu o svojinsko-pravnim odnosima (Slubeni list Crne Gore broj 19/2009.) stvarna prava na tuim nepokretnostima su: Pravo slubenosti Zalono pravo
3 .1 . Pravo slubenosti
Slubenosti (servitus) su stvarna prava na tuoj stvari kod kojih se vlasnik obavezuje da e u pogledu svoje stvari neto trpjeti ili propustiti u korist ovlaenika tog prava188. Dakle, na osnovu prava slubenosti, imalac tog prava je ovlaen da u odreenoj mjeri iskoriava tuu stvar ili da zahtijeva od njenog vlasnika da se uzdri od upotrebe te stvari. U zavisnosti od toga da li se pravo slubenosti ustanovljava u korist vlasnika odreene nepokretnosti ili u korist odreene linosti, slubenosti mogu biti stvarne i line.
188 Mihajlo Vukovi, Pravila graanskih zakonika, Zagreb 1961, paragraf 472. A.g.z., str. 462.
155
3 .1 .1 . Stvarne slubenosti
Stvarana slubenost je jedno od stvarnih prava na tuoj stvari, a definie se (lan 194. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG) kao pravo vlasnika jedne nepokretnosti (povlasno dobro) da za potrebe te nepokretnosti vri odreene radnje na nepokretnosti drugog vlasnika (posluno dobro) ili da zahtijeva od vlasnika poslunog dobra da se uzdrava od vrenja odreenih radnji, koje bi, inae, imao pravo vriti na svojoj nepokretnosti. Dakle, sadraj stvarne slubenosti je dvojak: vrenje odreenih radnji na nepokretnosti drugog vlasnika (posluno dobro) od strane vlasnika druge nepokretnosti za potrebe te nepokretnosti (povlasno dobro), uzdravanje vlasnika poslunog dobra od odreenih radnji koje bi, inae, imao pravo vriti na svojoj nepokretnosti. 3.1.1.1. Zasnivanje stvarnih slubenosti Osnovi zasnivanja su: pravni posao, odluka suda ili drugog dravnog organa, odraj. Zasnivanje stvarne slubenosti na osnovu pravnog posla189 predmet je naeg razmatranja, s obzirom da pravni posao, pod prijetnjom da nee proizvoditi pravno dejstvo, mora biti zakljuen u pisanom obliku, u formi notarskog zapisa, ili zapisa o potvrdi privatne isprave (lan 51. stav 1. taka 6. u vezi sa stavom 3. Zakona o notarima CG). Pravni posao moe biti dvostran (ugovor) ili jednostran (testament). Pored testamenta, za konstituisanje stvarne slubenosti kao osnova moe biti i drugi jednostrani pravni posao, kada npr. vlasnik dvije nepokretnosti jednu od njih optereuje stvarnom slubenou u korist one druge190. Pravni posao moe biti teretan ili dobroin. Kada se stvarna slubenost zasniva pravnim poslom, onda se, kao i druga, stvarna prava na nepokretnostima na osnovu pravnog posla stie upisom u katastar nepokretnosti191 (modus acquirendi), a pored toga, za konstituisanje stvarne slubenosti, potrebne su jo dvije pretpostavke, i to: da je pravni posao zakljuen sa vlasnikom stvari koja je posluno dobro i da postoji punovaan pravni posao (iustus titulus). Stvarna slubenost se moe zasnovati samostalnim ugovorom (pravnim poslom) o ustanovljenju stvarne slubenosti ili kao posebna odredba drugog ugovora (npr. ugovor o prodaji itd.). Stvarne slubenosti se ne prenose, niti optereuju pravnim poslom, nego automatski, kao sastavni dio povlasnog dobra, prelaze na pravnog sljednika vlasnika povlasnog dobra. O tome notar upoznaje ugovorne strane, npr.
189 lan 202. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG. 190 lan 207. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG. 191 lan 8. st. 1. Zakona o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti CG i l. 202 st. 1. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.
156
Notar je poduio stranke da se prenosom prava svojine na nepokretnosti prenosi i pravo slubenosti na toj nepokretnosti kao povlasnom dobru.
Kada se radi o otuenju poslunog dobra, vai isto pravilo, te notar takoe mora poduiti i upozoriti novog sticaoca poslunog dobra na tu okolnost.
PRImJER
Notar je poduio i upozorio kupca (sticaoca) da je u G listu upisano pravo slubenosti puta preko parcele koja je predmet prodaje sa sljedeim sadrajem ________, te mu objasnio pravno znaenje i posljedice tog prava. Nakon toga, kupac izjavljuje da prihvata kupovinu predmetne nepokretnosti, sa naprijed naznaenom slubenou puta. ---------------------------------3.1.1.2. Sadraj i vrste prava stvarne slubenosti
U ugovoru o zasnivanju stvarne slubenosti mora se navesti sadraj i obim prava slubenosti. to se tie naknade koju plaa vlasnik povlasnog dobra, ukoliko se ona ugovara, mora biti izriito navedena u ugovoru, s tim da se tu ne radi o ugovaranju cijene, kao kod prodaje, ve stranke mogu ugovoriti naknadu koja ima karakter kompenzacije za tetu koju vlasnik poslunog dobra trpi u vidu izmakle koristi i u vidu umanjene vrijednosti poslunog dobra zbog uspostavljanja slubenosti 192 . Kada je vrenje prava slubenosti prostorno ogranieno (npr. ugovorena je slubenost prava prolaza preko odreenog dijela parcele), tada notar u ugovoru mora prostorne granice tano naznaiti, s tim da se smatraju tano odreenim ako su ucrtane u skici koja je priloena notarskoj ispravi193. Pored opisa slubenosti i odredbi o naknadi, ugovor treba sadravati: ime vlasnika povlasnog i poslunog dobra, katastarske oznake nepokretnosti i clausulu intabulandi.
PRImJER
Stvarna slubenost sa odreenim sadrajem, obimom, naknadom i prostornim odreenjem.

Vlasnik poslunog zemljita XY obavezuje se uz novanu naknadu zasnovati u korist vlasnika povlasnog dobra CC, a koji to prihvata, stvarnu slubenost puta, koja ima sljedei sadraj: vlasnik povlasnog dobra ima pravo da u irini od 5 m (pet metara) i u duini od 180 m (stotinu osamdeset metara) prolazi sjevernom granicom preko parcele broj ___, KO ____, pjeice i vozilima bilo koje vrste i veliine i u bilo koje doba. ----------------------------------------------------------Za zasnivanje ove slubenosti, vlasnik povlasnog dobra obavezuje se platiti vlasniku poslunog dobra novanu naknadu u jednokratnom iznosu od 5.000,00 EURA (pethiljada EURA), a koji iznos je dospio za plaanje odmah danas. --------------------------------------------------------------
192 l. 208. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG. 193 l. 79. st. 5. Zakona o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti CG.
157
Trasa puta je ucrtana u priloeni plan-skicu koju je izradio ovlateni geodetski strunjak XY od ____, u koju su stranke izvrile uvid i odobrile je. Naznaeni plan-skica se prilae uz ovaj izvornik i ini njegov sastavni dio. ------------------------------------------------------------------------------------
Pravo stvarne slubenosti ne moe se dijeliti (l. 197. Zakona o svojinskopravnim odnosima CG). Ako se podijeli povlasno dobro, onda stvarna slubenost ostaje u korist svih njegovih dijelova, a ako se podijeli posluno dobro, onda slubenost ostaje samo na dijelovima na kojima je vrena. Objekti stvarne slubenosti su uvijek najmanje dvije cijele nepokretnosti, koje nazivamo povlasno, odnosno posluno dobro. Kao posluno dobro, moe biti samo realni dio zemljita koji nije pocijepan, npr. put u irini od 3 m (tri metra) sa june strane prema skici vjetaka, ali i u tom se sluaju radi o cijeloj nepokretnosti kao poslunom dobru. S tim u vezi, stvarna slubenost se ne moe ustanoviti na suvlasnikom dijelu, nego samo na cijeloj nepokretnosti. Za razliku od toga lina slubenost se moe ustanoviti i na suvlasnikom dijelu. Ako je posluno dobro u svojini vie suvlasnika ili zajednikih vlasnika, onda svi oni moraju dati saglasnost za uspostavu stvarne slubenosti. Na jednom poslunom zemljitu (parceli) moe biti zasnovano vie stvarnih slubenosti za potrebe vie povlasnih zemljita. U tom sluaju, mogue su dvije varijante: da se na jednom poslunom zemljitu zasnuje odvojena slubenost za svako povlasno zemljite, u kom sluaju se u odjeljak G lista nepokretnosti mogu upisati jedna ispod druge, u istom rangu; da se na jednom poslunom dobru uspostavi jedinstvena slubenost u korist vie ovlaenika, kada se u ugovoru mora izriito navesti da li e ovlaenici, u pogledu slubenosti, biti solidarni povjerioci ili povjerioci idealnih dijelova.
PRImJER
Vlasnik poslunog dobra zasniva u korist vlasnika povlasnih dobara, kao solidarnih povjerilaca (alternativa: kao povjerilaca, na jednake idealne dijelove), stvarnu slubenost (navesti sadraj i obim)----------------------------------------------------------------------------------
Mogue je zasnovati slubenost u korist jednog povlasnog dobra na vie poslunih dobara. Ako je za vrenje stvarne slubenosti potrebno koritenje nekog ureaja (npr. pumpe za bunar) ili preduzimanje neke radnje (npr. postavljanje i nasipanje puta i njegovo odravanje), trokove toga snosi vlasnik povlasnog dobra, a ako ureaj ili poduzimanje odreene radnje koristi i interesima vlasnika poslunog dobra, trokove toga snose vlasnik povlasnog dobra i vlasnik poslunog dobra, srazmjerno koristi koju imaju, to se treba inkorporirati u ugovor.
PRImJER
Vlasnik poslunog zemljita takoe ima pravo da koristi put. Trokove postavljanja puta, njegovog odravanja i saobraajnog obezbjeenja snosi vlasnik povlasnog dobra sa 2/3 dijela, a vlasnik poslunog dobra sa 1/3 dijela. -----------------------------------------------------------------------158
Stvarna slubenost moe biti ustanovljena na neodreeno i odreeno vrijeme. Zakon o svojinsko-pravnim odnosima nije nabrojao sve stvarne slubenosti, osim to je predvidio posebne sluajeve stvarnih slubenosti (l. 215. do 221.), a to su: nuni prolazi, postavljanje vodova, zakonske slubenosti u javnom interesu, postavljanje antena, pravo prolaza, pravo imati dio zgrade i naprave na poslunom dobru, pravo kapnice. U praksi mogu biti razliite slubenosti koje nisu taksativno navedene u Zakonu. S tim u vezi, subjekti prava imaju odreenu slobodu u kreiranju sadraja slubenosti, koja ne smije biti u suprotnosti sa pravnim poretkom i moralom. U uporednom pravu poznate su poljske (pravo prolaza pjeice i vozilima, pravo crpiti vodu, pravo pojiti stoku, pravo na ispau stoke itd.) i kune (pravo nasloniti svoju zgradu na tuu zgradu, navoditi kapnicu sa svoje strehe na tue zemljite itd.) stvarne slubenosti. 3.1.1.3. Upis stvarne slubenosti u katastar nepokretnosti Upis se vri prema odredbama lana 78. i 79. Zakona o dravnom premjeru i katastru. Upis ima konstitutivno dejstvo. Da bi se na osnovu pravnog posla upis izvrio, moraju se ispuniti sljedee pretpostavke: da je pravni posao zakljuio vlasnik poslunog dobra, da postoji punovaan pravni posao kao osnov za upis, clausula intabulandi. Primjer clausule intabulandi:
1. AB, kao vlasnik poslunog dobra, odobrava upis stvarne slubenosti puta iz take II ovog ugovora u G list poslunog dobra broj 1., KO masline, kao teret na poslunom dobru, oznaenom kao parcela broj 2/1, vonjak 1. klase, Brijeg, povrine od 4500 m2, a u korist svagdanjeg vlasnika povlasnog dobra oznaenog kao parcela broj 2/2, vonjak 1. klase, Brijeg, povrine od 1000 m2 iz Lista nepokretnosti broj 2. KO masline. ------------------------------------------2. CB, kao vlasnik povlasnog dobra, zahtijeva da se ista slubenost upie kod njegovog zemljita, kao povlasnog dobra, u G list nepokretnosti povlasnog dobra, broj 2., KO masline, kao pravo vlasnika povlasnog dobra, oznaenog kao parcela broj 2/2, vonjak 1. klase, Brijeg, povrine od 1000 m2. -------------------------------------------------------------------------------------------------3.1.1.4. Primjer ugovora o zasnivanju stvarne slubenosti CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATI Podgorica, ul. Obala br.1. UZZ broj: 15/2009. 159
Dana 14.10.2009 g. (etrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) asova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlatiem, sa slubenim sjeditem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njihovih izjava volje, sainim notarski zapis ugovora o ustanovljenju prava stvarne slubenosti, istovremeno su pristupila sljedea lica: -------------------------------------------------------------------------------------------------------------1. Gospodin AB, roen dana_______, u mjestu _______, JmB_________, dravljanin Crne Gore, iji sam identitet utvrdio uvidom u linu kartu broj_____, izdatu od mUPa Crne Gore, od dana _______, sa rokom vaenja do____, a koji izjavljuje da je: sin A, roen u mjestu_________, sa prebivalitem i adresom stanovanja u ___________, ul._________, broj__, penzioner, oenjen. (u daljem tekstu: Vlasnik poslunog dobra). -----------------------------------------------------------------------------------------------------------2. Gospodin CB, roen dana_____, u mjestu______, JmB________, dravljanin Crne Gore, iji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK broj______, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana________, sa rokom vaenja do________, a koji izjavljuje da je: sin B, nastanjen u ___________, na adresi ul.________, penzioner, oenjen (u daljem tekstu: Vlasnik povlasnog dobra). ----------------------------------------------------------------------------Nakon to sam ustanovio da se nepokretnosti koje su predmet ovog ugovora, nalaze na slubenom podruju ovog notara, potom se uvjerio u pravu volju stranaka, objasnio im pravne domete i posljedice, te ustanovio da su sposobne i ovlaene za preduzimanje ovog pravnog posla, stranke su izjavile sljedei: ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------UGOVOR O ZASNIVANJU STVARNE SLUBENOSTI -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------I PREDMET ----------------------------------------------------------------------------------------------------------1 . Uvidom u Izvod iz lista nepokretnosti br .1 ., KO Masline, izdat od Uprave za nekretnine -Podruna jedinica Podgorica, br.___/2009., od _____, koji su stranke prezentovale u originalu i koji im je proitan, te koji se kao takav prilae uz ovaj izvornik, ovaj notar je ustanovio da je u A listu upisana katastarska parcela broj 2/1, vonjak 1 . klase, Brijeg, povrine od 4500 m2. (u daljnjem tekstu: posluno dobro) . U B listu, kao imalac prava svojine na poslunom dobru, upisan ugovara AB, sa 1/1 dijela, a u G listu nema upisanih tereta i ogranienja . --------------------------------------------------------------------------------------------------------2 . Uvidom u Izvod iz lista nepokretnosti br .2 ., KO Masline, izdat od Uprave za nekretnine -Podruna jedinica Podgorica, br.___/2009., od _____, koji su stranke prezentovale u originalu i koji im je proitan, te koji se, kao takav, prilae uz ovaj izvornik, ovaj notar je ustanovio da je u A listu upisana katastarska parcela broj 2/2, vonjak 1 . klase Brijeg, povrine od 1000 m2. (u daljem tekstu: povlasno dobro) . U B listu, kao imalac prava svojine na povlasnom dobru, upisan ugovara CB, sa 1/1 dijela, a u G listu nema upisanih tereta i ogranienja . --------------------------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranke poduio mogunosti da, neposredno prije sainjavanja ovog zapisa, ovaj notar izvri neposredni uvid u predmetne listove nepokretnosti u evidenciji katastra nepokretnosti, objasnio im svrhu i prednost neposrednog uvida, te ih upozorio na eventualne posljedice i rizike u sluaju suprotnog postupanja, a naroito na mogunost da je u meuvremenu, 160
od vremena izdavanja predmetnih izvoda iz lista nepokretnosti, dolo do promjena podataka koji se upisuju u list nepokretnosti za predmetne parcele, kao i na mogunost nesaglasnosti predoenih izvoda iz lista nepokretnosti i podataka upisanih u list nepokretnosti u evidenciji katastra nepokretnosti. Nakon toga, stranke izjavljuju da su to razumjele, da ne trae neposredni uvid notara u evidenciju katastra nepokretnosti i da prihvataju sve eventualne posljedice i rizike u vezi s tim. -------------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranke poduio zakonskom statusu zajednike imovine branih drugova, te da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost branih drugova ugovornih strana, a koja se moe dati u ovoj ili posebnoj ispravi. Notar je stranke upozorio na posljedice u sluaju suprotnog postupanja u vezi sa naprijed naznaenim. Nakon toga, vlasnik poslunog dobra izjavljuje da je predmetna nepokretnost njegova posebna imovina, koju je stekao nasljeivanjem od oca, po Rjeenju Osnovnog suda u Podgorici, broj O-20/82., od 01.06.1982.g., koje prezentuje u originalu i koje se u ovjerenoj fotokopiji, koju je sainio ovaj notar, prilae uz ovaj izvornik nakon to je proitano strankama. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------II USTANOVLJAVANJE STVARNE SLUBENOSTI PUTA ------------------------------------------------Vlasnik poslunog dobra AB obavezuje se uz novanu naknadu zasnovati u korist vlasnika povlasnog dobra CB, koji to prihvata, stvarnu slubenost puta, koja ima sljedei sadraj: vlasnik povlasnog dobra ima pravo da u irini od 4m (etiri metra), preko parcele poslunog dobra, uz junu granicu, u duini od 70 m (sedamdeset metara) napravi vrsti put i da njime prolazi pjeice i vozilima bilo koje vrste i veliine i u bilo koje doba . -------------Trasa puta je ucrtana u priloeni plan-skicu, koju je izradio ovlateni geodetski strunjak XY od ____, u koju su stranke izvrile uvid i odobrile je . Naznaeni plan-skica se prilae uz ovaj izvornik i ini njegov sastavni dio . --------------------------------------------------------Vlasnik poslunog dobra takoe ima pravo da koristi naznaeni put .-------------------------Obaveza izgradnje i odravanja puta je na ugovornim stranama u jednakim dijelovima. ------Predmetni put slui povezivanju povlasnog dobra sa javnim putom, koji ide ispod poslunog dobra. ---------------- -------------------------------------------------------------------------------------------------Za zasnivanje ove slubenosti, vlasnik povlasnog dobra obavezuje se vlasniku poslunog dobra isplatiti novanu naknadu u jednokratnom iznosu od 5.000,00 EURA (pethiljada EURA), a koji iznos je dospio za plaanje odmah danas194 . -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------III KNJINE IZJAVE195 ---------------------------------------------------------------------------------------------1 . AB, kao vlasnik poslunog dobra, odobrava upis stvarne slubenosti puta iz take II ovog ugovora u G list poslunog dobra, broj 1 ., KO Masline, kao teret na poslunom dobru, oznaenom kao parcela broj 2/1, vonjak 1 . klase Brijeg, povrine od 4500 m2, a u korist svagdanjeg vlasnika povlasnog dobra oznaenog kao parcela broj 2/2, vonjak 1 . klase, Brijeg, povrine od 1000 m2 iz Lista nepokretnosti broj 2 . KO Masline . --------------194 Napomena: slubenost se moe zasnovati i bez naknade, u tom sluaju formulacija bi mogla glasiti: Predmetna slubenost ustanovljava se bez naknade. 195 Napomena: Upis stvarne slubenosti u katastar vri se prema odredbama lana 78. i 79. Zakona o dravnom premjeru i katastru CG.
161
2 . CB, kao vlasnik povlasnog dobra, zahtijeva da se ista slubenost upie kod njegovog zemljita kao povlasnog dobra u G list nepokretnosti povlasnog dobra broj 2 ., KO Masline, kao pravo vlasnika povlasnog dobra oznaenog kao parcela broj 2/2, vonjak 1 . klase Brijeg, povrine od 1000 m2 . --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------IV TROKOVI I NAKNADE ---------------------------------------------------------------------------------------Nakon to je notar poduio stranke da za trokove sainjavanja ovog notarskog zapisa odgovaraju solidarno, stranke izjavljuju da trokove koji nastanu zakljuivanjem i realizacijom ovog ugovora, kao i eventualni porez, snosi vlasnik povlasnog dobra CB. ---------------------------------V ZAVRNE ODREDBE -------------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranke upozorio i poduio i o sljedeem: 1. da se tek sa upisom stvarne slubenosti u katastar stie stvarna slubenost; ------------2. da se stvarna slubenost mora vriti na nain kojim se najmanje optereuje posluna nepokretnost; ----------------------------------------------------------------------------------------------3. da ovaj ugovor eventualno podlijee porezu; -----------------------------------------------------4. da stvarna slubenost moe prestati u sluajevima predvienim Zakonom; -------------5. da u sluaju podjele povlasne nepokretnosti, stvarna slubenost ostaje u korist svih njenih dijelova; ---------------------------------------------------------------------------------------------6. da u sluaju podjele poslune nepokretnosti, stvarna slubenost ostaje samo na dijelovima na kojima je vrena; -----------------------------------------------------------------------------7. da e notar, po slubenoj dunosti, otpravak ovog ugovora dostaviti na knjienje Katastru nepokretnosti i Poreskoj upravi. -----------------------------------------------------------------Od ove notarske isprave dobijaju: -----------------------------------------------------------------------------OTPRAVAK: ---------------------------------------------------------------------------------------------------------- Vlasnik poslunog dobra(1) ---------------------------------------------------------------------------- Vlasnik povlasnog dobra (1) ---------------------------------------------------------------------------- Katastar nepokretnosti (1) ------------------------------------------------------------------------------ Poreska uprava (1) ----------------------------------------------------------------------------------------Naknada za rad i naknada trokova notara obraunata je prema notarskoj tarifi, a na sljedei nain:________________. ----------------------------------------------------------------------------------------Notar je proitao akt strankama, neposrednim pitanjima se uvjerio da odgovara njihovoj volji, nakon ega su stranke izjavile da je tako postupljeno, da su razumjele sadrinu ovog pravnog posla i da su saglasne sa ovim zapisom kojeg slobodnom voljom odobravaju i svojeruno, kako slijedi, u prisustvu ovog notara potpisuju, nakon ega je zapis potpisao i ovaj notar . ---U Podgorici, dana_______2009.g, u _______ asova_________(slovima) --------------------------Vlasnik poslunog dobra: AB (potpis) Vlasnik povlasnog dobra: CB (potpis) 162
N O T A R: ZLATAN ZLATI (potpis, peat i tambilj notara)
3 .1 .2 . Line slubenosti
Line slubenosti196 su slubenosti na tuoj stvari koje su, kako samo ime kae, vezane za linost ovlaenika tog prava, te su, kao takve, u pravilu neprenosive i prestaju sa smru ovlaenika. One ovlauju odreeno lice da na odreeni nain koristi tuu stvar, iji vlasnik to mora trpjeti. Za razliku od toga, stvarne slubenosti su vezane za nepokretnost i dijele njenu sudbinu. Line slubenosti dijele se na: pravo plodouivanja, pravo upotrebe, pravo stanovanja. 3.1.2.1. Pravo plodouivanja Pravo plodouivanja (l. 223.-243. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima) je najire pravo upotrebe tue stvari i pribiranja plodova sa nje, uz obavezu da se sauva njena sutina i da plodouivalac svoje pravo vri s panjom dobrog domaina. Predmet prava plodouivanja mogu biti pokretne i nepokretne stvari. Postoje tri osnova sticanja prava plodouivanja i to: ugovor (to su vrlo esto posebne odredbe u sklopu ugovora o poklonu, ugovora o ustupanju i raspodjeli imovine za ivota itd.), testament, odraj. U sluaju ugovora i testamenta (pravnih poslova), pravo plodouivanja na nepokretnostima stie se upisom u katastar. Pravni posao mora biti u formi notarskog zapisa. Pravo plodouivanja mogu stei fizika i pravna lica. Sadraj prava i ogranienja Plodouivalac ima pravo da posluno dobro odrava, da ga upotrebljava i da pribira plodove od njega. Ugovorne strane mogu pravnim poslom predvidjeti odreena ogranienja na sljedei nain: iskljuiti odreene koristi koje daje stvar, ustanoviti pravo plodouivanja pod uslovom, s rokom ili sa nalogom. Pravo plodouivanja je neprenosivo, s tim da je Zakon (l. 230. Zakon o svojinsko-pravnim odnosima) predvidio mogunost da plodouivalac pravnim poslom (npr. ugovorom o zakupu, ___ i dr.) prenese na drugog koristi koje daje posluno dobro, ukoliko
196 lan 222. do lana 249. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.
163
mu to pravo ugovorom nije oduzeto. S tim u vezi, kod uspostavljanja prava plodouivanja, u ugovoru treba poduiti i upozoriti vlasnika nepokretnosti da moe zabraniti u samom tom ugovoru mogunost prenosa koristi, jer e, u suprotnom, vaiti zakonska odredba koja dozvoljava prenos koristi. Obaveze plodouivaoca su: da ouva sutinu poslunog dobra i njegovu raniju namjenu; da osigura stvar kada je propisano obavezno osiguranje ili to nalau pravila ponaanja dobrog domaina; da plaa javne dabine koji terete plodove i tekuu upotrebu poslunog dobra; da stvar koristi kao dobar domain i da je o svom troku odrava u stanju u kome je primio prilikom nastanka plodouivanja; da snosi trokove redovnog odravanja; da, po prestanku koritenja, stvar (posluno dobro) vrati vlasniku u stanje u kome je stvar primio. Prestanak prava plodouivanja (l. 240. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima) Pravo plodouivanja prestaje: protekom vremena, ako je bilo ugovoreno, a najkasnije smru plodouivaoca, odnosno prestankom pravnog lica, s tim da, ako je ustanovljeno u korist pravnog lica, u svakom sluaju prestaje protekom vremena od 30 godina od dana kada je slubenost uspostavljena; kada se u istoj linosti sjedini svojstvo vlasnika i plodouivaoca; kad na istom poslunom dobru tree lice odrajem stekne plodouivanje ili pravo svojine; nevrenjem plodouivanja u roku od pet godina, ukoliko u vrenju plodouivanja plodouivalac nije bio sprijeen; odricanjem od strane plodouivaoca. Pravo plodouivanja prestaje i propau poslunog dobra. Vrijeme na koje se moe ustanoviti pravo plodouivanja moe biti: na odreeno vrijeme; za ivota fizikog lica, tj. do smrti fizikog lica; do prestanka pravnog lica, s tim da u tom sluaju notar treba dati poduku i upozorenje da e pravo plodouivanja prestati protekom vremena od 30 godina (l. 240. alineja 6. Zakona o svojinskopravnim odnosima CG). Poduke i upozorenja kod prava plodouivanja:
Notar je stranke poduio i upozorio: da se pravo plodouivanja na nepokretnosti stie upisom u katastar, te na posljedice suprotnog postupanja; ---------------------------------------------------------------------------------- da se pravo plodouivanja ne moe prenositi ; --------------------------------------------------- da se prenos koristi koje daje posluno dobro moe iskljuiti, ali su stranke odustale od toga; ----------------------------------------------------------------------------------------------------------164
da mogu zahtijevati popis i procjenu poslunog dobra, te na posljedice suprotnog postupanja, ali su stranke odustale od toga. -----------------------------------------------------------
Ako je plodouivalac pravno lice, a pravo plodouivanja se ustanovljava za vrijeme postojanja pravnog lica, potrebno je unijeti poduku i upozorenje:
da u svakom sluaju pravo plodouivanja prestaje protekom vremena od 30 godina od dana ustanovljenja. (slovima) ------------------------------------------------------------------------------------------PRImJER
Pravo plodouivanja ustanovljeno u vidu posebne odredbe ugovora o ustupanju i raspodjeli imovine za ivota:
Ustupilac zadrava za sebe lino, za ivota, PRAVO PLODOUIVANJA na cijeloj nepokretnosti iz take I ovog ugovora . Ustupilac ima pravo na sve koristi iz predmeta plodouivanja i obavezu snositi sve trokove redovnog odravanja, u obimu u kojem to po Zakonu ima vlasnik. Ovo pravo plodouivanja je lino i ne moe se prenositi na trea lica. -------------------3.1.2.2. Pravo upotrebe
Pravo upotrebe (l. 244.-247. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima) je vrsta line slubenosti kod koje je imalac prava ovlaten da tuu stvar (posluno dobro) upotrebljava i pribira plodove od nje u granicama svojih linih potreba i potreba lanova svoje porodice, bez naruavanja sutine stvari, dok sve koristi preko toga, pripadaju vlasniku poslunog dobra. Ovo pravo se po obimu (upotreba i pribiranje plodova u granicama svojih linih potreba i potreba lanova svoje porodice) razlikuje od prava plodouivanja koje je najire pravo upotrebe tue stvari. Osnovi nastanka ovog prava su: ugovor, testament i odraj, s tim to se kod ugovora i testamenta, pravo upotrebe na nepokretnosti stie upisom u katastar. Ovo pravo je lino i kao takvo je neprenosivo.
PRImJER
Poduke i upozorenja
Notar je stranke poduio i upozorio: da se pravo upotrebe stie upisom u katastar, te na posljedice suprotnog postupanja; da je pravo upotrebe neprenosivo; ------------------------------------------------------------------- da pravo upotrebe ustanovljeno u korist pravnog lica, u svakom sluaju, prestaje protekom vremena od 30 godina od dana ustanovljenja. -------------------------------------------
165
3.1.2.3. Pravo stanovanja Pravo stanovanja (l.248.-249. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima) je vrsta line slubenosti koja je ua od prava plodouivanja, jer se odnosi samo na koritenje tue stambene zgrade ili stana, kao posebnog dijela zgrade. Kod ovog prava, njegov imalac je ovlaten da, uz iskljuenje ostalih lica, sam, ili sa lanovima domainstva i licima koja ga izdravaju, ili su mu potrebna za voenje domainstva, a za vrijeme trajanja njegovog ivota, koristi tuu stambenu zgradu ili stan, kao posebni dio stambene zgrade, u svrhu stanovanja. Ovo pravo nastaje i prestaje kao i pravo plodouivanja. Dakle, osnovi nastanka su pravni posao (ugovor i testament) i odraj, a stie se upisom u katastar nepokretnosti Ugovor moe biti samostalan ili se radi o ugovoru o nekom drugom pravnom poslu (npr. poklon) koji sadri posebne odredbe o pravu stanovanja. Ovo pravo je neprenosivo.
PRImJER
Poduke i upozorenja kod prava stanovanja

Notar je stranke poduio i upozorio: da se ovo pravo stie upisom u katastar, te na posljedice suprotnog postupanja; ------ da se pravo stanovanja ne moe prenositi; --------------------------------------------------------- da mogu zahtijevati popis i procjenu poslunog dobra, te na posljedice suprotnog postupanja, ali su stranke odustale od toga. ----------------------------------------------------------PRImJER
Ugovaranje prava stanovanja u okviru ugovora o ustupanju i raspodjeli imovine za ivota

Ustupilac zadrava za sebe lino i za svoju sestru XY, iz _____, za ivota, PRAVO STANOVANJA na cijelom stanu iz take I ovog ugovora . ------------------------------------------------------- (Alt . Ako se radi o dijelu nepokretnosti na kojem se zadrava pravo stanovanja - formulacija: Ustupilac zadrava za sebe lino i za svoju sestru XY, iz _____, za ivota, PRAVO STANOVANJA na prvom spratu kue koji je na planu zgrade oznaen i rafiran crvenom bojom . Plan zgrade je predoen strankama, one su ga odobrile i kao takav se prilae uz ovaj izvornik i ini njegov sastavni dio). ----------------------------------------------------------------------------------------------U sluaju smrti jednog od ovlatenika ovog prava, drugi ovlatenik zadrava pravo stanovanja u punom obimu. Ustupilac i njena sestra XY, iz ______, imaju obavezu snositi sve trokove redovnog odravanja, u obimu u kojem to po Zakonu ima vlasnik. Ovo pravo stanovanja je lino i ne moe se prenositi na trea lica. -----------------------------------------------------------------------------
166
3 .2 . Zalono pravo
Pravo zaloga ili zalono pravo (l.269. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG) je stvarno pravo na tuim pokretnim stvarima, nepokretnostima i na pravima radi osiguranja odreenog potraivanja povjerioca koji je ovlaen da, prije ostalih povjerilaca, zahtijeva namirenje svog potraivanja iz vrijednosti zaloene stvari ili prava. Pravo zaloga nastaje na osnovu pravnog posla, sudske odluke i zakona. Predmet zalonog prava mogu biti pokretne stvari, nepokretnosti i prava. Predmet interesovanja ovog rada je zalono pravo na nepokretnostima (hipoteka), s obzirom da pravni posao o zasnivanju hipoteke mora biti u pisanoj formi notarskog zapisa (l. 51. st.1. taka 6. Zakona o notarima CG), ili u formi zapisa o potvrdi privatne isprave (lan 50.a Zakona o notarima CG).
3 .2 .1 . Zalono pravo na nepokretnim stvarima (hipoteka)

Hipoteka197 je stvarno pravo na nepokretnoj stvari radi obezbjeenja odreenog potraivanja povjerioca koji je ovlaen, na nain propisan Zakonom, da trai namirenje svog potraivanja iz vrijednosti te nepokretnosti prije povjerilaca koji na njoj nemaju hipoteku, kao i prije povjerilaca koji su hipoteku stekli poslije njega, bez obzira na promjenu vlasnika optereene nepokretnosti. 3.2.1.1. Naela i karakteristike hipoteke a) Naelo akcesornosti koje znai da je hipoteka vezana za potraivanje koje se obezbjeuje, a isto tako ako je potraivanje prestalo da postoji ili je isplaeno, brisanjem iz katastra, hipoteka prestaje. Potraivanje koje se obezbjeuje hipotekom, regulisano je na sljedei nain (l.315. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG): Potraivanje mora biti novano ili potraivanje ija je vrijednost izraena u novcu, bez obzira na osnov (npr. razne vrste ugovora, s tim da je najei ugovor o zajmu, kredit, delikti itd). Postavlja se pitanje; ta e biti sa hipotekom u sluaju da se potraivanje zasniva na nitavom ugovoru,198 npr. o zajmu? Budui da se radi o nitavom ugovoru, zajmoprimac nije duan vratiti zajam, ali se njegova obaveza sastoji u tome da vrati ono to je primio199. U tom sluaju zajmodavac ima pravo da se namiri za samo ono to je dao zajmoprimcu, a iz nepokretnosti optereene hipotekom, dok mu ne pripada pravo na kamate. Potraivanje se obezbjeuje u cjelini, tj. glavno potraivanje, kamate i druga sporedna potraivanja i trokovi prinudne naplate. Potraivanje mora biti odreeno, s tim to se po Zakonu potraivanje smatra dovoljno odreenim ako su odreeni povjerilac i dunik, pravni osnov i visina potraivanja, odnosno najvii iznos do kojeg se obezbjeuje hipotekom.
197 l. 308. do l. 352. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG. 198 Zoran P. Raovi, Komentar Zakona o hipoteci, 2007. g. izdava Pravni fakultet u Podgorici, strana 59. 199 l. 102. Zakona o obligacionim odnosima CG.
167
Ugovorne strane zakljuile su Ugovor o kreditu broj 01/09., od 05.01.2009.g. (slovima) kojim se zaloni povjerilac (puni naziv), kao davalac kredita, obavezao zalonom duniku (puni naziv), kao korisniku kredita, na ime kredita isplatiti iznos od 50.000,00 EURA (slovima: pedesethiljada EURA), uz kamatnu stopu od 9% (devet postoo) na godinjem nivou i na period od 36 (tridesetest) mjeseci, te uz obavezu korisnika kredita da kredit i kamate vrati u 36 (tridesetest) jednakih mjesenih rata od po ____ EURA (slovima), s tim da prva rata dospijeva 30 (trideset) dana od stavljanja kredita u otplatu. ------------------------------------------------------------------
Izuzeci od naela akcesornosti Potraivanje koje se obezbjeuje hipotekom moe biti uslovno ili budue, a ako se u trenutku zasnivanja hipoteke ne zna taan iznos potraivanja, u ugovoru o hipoteci mora se odrediti najmanji iznos do koga nepokretnost slui za obezbjeenje. S obzirom na takvo potraivanje, hipoteka se dijeli na: Kauciona hipoteka kojom se obezbjeuje potraivanje koje ne mora nastati, a ako potraivanje ne nastane, hipoteka prestaje, pa zaloni dunik ima pravo traiti brisanje takve hipoteke. Kreditna hipoteka- za obezbjeenje potraivanja koje bi moglo nastati iz odobrenog kredita, preuzetog poslovodstva, jemstva ili naknade tete ili drugih potraivanja, nakon isteka odreenog vremena ili ostvarenja odreenog uslova, pa u tom sluaju, u ispravi koja je osnov za upis hipoteke, treba navesti najvii iznos koji kredit ili odgovornost moe dostii. Kontinuirana hipoteka, koja obezbjeuje izvorno potraivanje po ugovoru na osnovu koga je ono nastalo, ali obezbjeuje i potraivanje koje je nastalo nakon njenog ustanovljenja, a koje dospijeva za isplatu prije namirenja potraivanja za ije je obezbjeenje hipoteka nastala. Ova hipoteka se samo odnosi na obaveze nastale izmeu povjerioca i dunika200. b) Naelo specijalnosti se sastoji u tome da se hipotekom moe obezbijediti samo odreeno potraivanje jednog povjerioca i da hipoteka moe postojati samo na odreenim stvarima (nepokretnost mora biti tano odreena). Dakle, nema generalne hipoteke, kako sa aspekta potraivanja, tako i sa aspekta objekta hipoteke201. c) Naelo nedjeljivosti- znai da se hipoteka odnosi na cijelu nepokretnost, na njene plodove dok su neodvojeni, kao i na njene sastavne dijelove i pripatke, te da ako se nepokretnost optereena hipotekom podijeli, hipoteka nastavlja da optereuje sve dijelove202 .
200 Zoran P. Raovi- Komentar Zakona o hipoteci, 2007. g. izdava Pravni fakultet u Podgorici, strana 85. i 86. 201 Zoran P. Raovi- Komentar Zakona o hipoteci, 2007. g. izdava Pravni fakultet u Podgorici, strana 13. 202 l. 314. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.
168
d) Naelo neodvojivosti koje znai da se hipoteka ne moe odvojiti od optereene nepokretnosti i kad neko tree lice stekne pravo svojine na njoj203. Hipoteka je vezana za nepokretnost, a ne za linost. U sluaju promjene vlasnika nepokretnosti na kojoj je konstituisana hipoteka, hipoteka prelazi na novog vlasnika. ta nepokretnost, bez obzira na promjenu vlasnika, odgovara za raniji dug (pravo sljedovanja). Meutim, dug (potraivanje) za ije obezbjeenje je zasnovana hipoteka i dalje ostaje dug linog dunika, osim ako nije dolo od strane sticaoca svojine do preuzimanja duga, uz saglasnost zalonog povjerioca. e) Naelo oficijelnosti koje znai da se hipotekarni povjerilac moe namiriti na Zakonom odreen nain204 , i to: vansudskom prodajom po Zakonu o svojinskopravnim odnosima (odreenje lica kome e biti povjerena vansudska prodaja je sastavni dio ugovora o hipoteci) sudskom prodajom po pravilima Zakona kojim se ureuje izvrni postupak. 3.2.1.2. Objekat hipoteke Objekat hipoteke (l.309. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima) moe biti: Pojedinano odreena nepokretnost, koja se oznaava sa podacima iz katastra, pa samo takva nepokretnost ispunjava uslove za zasnivanje hipoteke (nema generalnog odreenja, naprimjer, na svim nepokretnostima zalonog dunika). Nepokretnost na kojoj postoji pravo svojine, upisano u katastar nepokretnosti, samo takva nepokretnost moe biti objekat hipoteke, jer se i hipoteka, na osnovu pravnog posla, stie tek sa upisom u katastar. Hipoteka se moe zasnovati na cijeloj nepokretnosti i tada je potrebna saglasnost vlasnika, a ako se radi o suvlasnitvu, potrebna je saglasnost svih suvlasnika kada se optereuje cijela nepokretnost, a ako je nepokretnost u zajednikoj svojini, hipotekom moe biti optereena cijela nepokretnost, samo uz saglasnost svih zajedniara (l.313. Zakona o svojinskopravnim odnosima). Hipoteka se moe zasnovati i na suvlasnikom (idealnom ) dijelu na nepokretnosti i u tom sluaju, potrebna je samo saglasnost tog suvlasnika, za razliku od situacije kada se zalae cijela nepokretnost koja je u vlasnitvu vie lica, kada je potrebna saglasnost svih suvlasnika. Nepokretnost mora biti podobna za unovenje, tj. mora imati svoju novanu vrijednost sa kojom je mogue raspolagati, zbog ega se u pravilu pribavlja procjena vrijednosti. Predmet moe biti i objekat u izgradnji, kao i poseban dio objekta u izgradnji (etani dijelovi), bez obzira da li je izgraen, pod uslovom da je izdato pravosnano odobrenje za gradnju, u skladu sa propisima (lan 310. Zakona o svojinsko pravnim odnosima CG). Sa objektom u izgradnji izjednaen je i fiziki zavren objekat, odnosno njegov dio, pod uslovom da nije upisan u katastar i da zadovoljava uslove za upis hipoteke na objektu u izgradnji. Ovdje se radi o objektima izgraenim bez dozvole za
203 l. 312. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG. 204 l. 335. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.
169
graenje, pa notar mora u ispravi upozoriti stranke na rizik eventualnog ruenja nepropisno sagraenog objekta na kome se uspostavlja hipoteka i da taj rizik snose vlasnik nepokretnosti, dunik i povjerilac, u skladu sa njihovim unutranjim odnosima. Objekat hipoteke moe biti brod ili vazduhoplov, pri emu se primjenjuju odredbe Zakona o svojinskopravnim odnosima, ako drugim zakonom nije drugaije odreeno. Upis hipoteke na objektu u izgradnji (lan 320. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG) vri se na sljedei nain: Na zemljitu na kojem se objekat gradi, upisuje se hipoteka na objektu u izgradnji, a po upisu objekta u katastar, hipoteka se upisuje na izgraenom objektu, odnosno posebnom dijelu zgrade. Na isti nain se postupa u sluaju kada je investitor prodao kupcu objekat, odnosno posebni dio objekta u izgradnji, kada e se, na zahtjev hipotekarnog povjerioca kupca, upisati hipoteka. Ako objekat u toku izgradnje promijeni vlasnika, novi vlasnik stupa u prava i obaveze prethodnog vlasnika prema licima u iju je korist upisana hipoteka. Naprijed naznaenu odredbu o upisu hipoteke na objektu u izgradnji Zakon o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti ne sadri, pa e se ona, kao takva, direktno primjenjivati, s obzirom da je Zakon o svojinsko-pravnim odnosima kasnije donesen. Ostala pravila o upisu hipoteke sadrana su u lanu 80.-82. Zakona o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti CG. 3.2.1.3. Vrste hipoteka Hipoteke se mogu podijeliti po raznim kriterijumima. S obzirom na objekat postoje sljedee vrste hipoteka i to: hipoteka na pojedinano odreenoj cijeloj nepokretnosti u iskljuivoj svojini, ili u susvojini i zajednikoj svojini (kada je potrebna saglasnost svih suvlasnika odnosno zajedniara); hipoteka na idealnom dijelu nepokretnosti, kada je potrebna saglasnost suglasnika iji se idealni dio odreuje; hipoteka na buduoj nepokretnosti; hipoteka na objektu, odnosno posebnom dijelu objekta u izgradnji; hipoteka na fiziki zavrenom nepropisno sagraenom objektu, odnosno njegovom zasebnom dijelu koji nije upisan u katastar nepokretnosti; zajednika hipoteka kod koje se obezbjeuje jedno potraivanje iz vrijednosti vie nepokretnosti koje su optereene hipotekom; vie hipoteka na vie nepokretnosti. S obzirom na potraivanje koje se obezbjeuje, hipoteka moe biti: kauciona hipoteka kreditna hipoteka kontinuirana hipoteka
170
hipoteka za sopstveni dug hipoteka za tui dug S obzirom na osnov nastanka (l.318. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima) hipoteka moe biti: Ugovorna hipoteka, koja nastaje upisom u katastar nepokretnosti na osnovu samostalnog ugovora o hipoteci ili kao dio ugovora koji ureuje potraivanje (ugovor o kreditu, ugovor o zajmu, ugovor o prodaji itd.); Jednostrana hipoteka, koja nastaje upisom u katastar na osnovu jednostrane zalone izjave vlasnika nepokretnosti; Zakonska hipoteka, koja nastaje upisom u katastar na osnovu zakona, pri emu nije potrebna saglasnost vlasnika nepokretnosti; Sudska hipoteka, koja nastaje upisom u katastar na osnovu odluke suda, pri emu nije potrebna saglasnost vlasnika nepokretnosti. U svim naprijed naznaenim sluajevima, tj. sve vrste hipoteke nastaju upisom u katastar nepokretnosti, s tim to kod nekih osnova nastanka tj. kod zakonske i sudske hipoteke ne zahtijeva se saglasnost knjinog prethodnika za uknjibu. Hipoteka ne moe nastati na osnovu testamenta, kao jednostranog pravnog posla (l. 318. stav 6. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG). 3.2.1.4. Ugovor o hipoteci Ugovor o hipoteci205 je takav ugovor kojim se dunik ili neko trei (hipotekarni dunik) obavezuje da e, radi obezbjeenja odreenog povjerioevog potraivanja, dozvoliti povjeriocu da svoje zalono pravo upie u katastar nepokretnosti, a povjerilac se obavezuje da, po prestanku njegovog potraivanja, duniku izda potvrdu radi brisanja hipoteke iz javne knjige. Ugovorna hipoteka se stie upisom u katastar nepokretnosti, pa je za njen nastanak potrebno ispunjenje sljedeih uslova: da je hipotekarni dunik vlasnik nepokretnosti koja se optereuje; da postoji punovaan ugovor (samostalan ugovor o hipoteci ili dio nekog drugog ugovora na osnovu koga je nastalo potraivanje koje se obezbjeuje), tj. punovana isprava za upis (iustus titulus); da postoji pravno valjana saglasnost vlasnika nepokretnosti da se nepokretnost optereti hipotekom (clausula intabulandi); upis u katastar (modus aquirendi). Forma ugovora o hipoteci Ugovor o hipoteci mora biti zakljuen u formi notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave, jer, u suprotnom, ne proizvodi pravno dejstvo (lan 51. stav 1. t. 6. i st. 3. i lan 50.a Zakona o notarima CG).
205 l. 319. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.
171
Sadraj notarskog zapisa odreen je Zakonom (l.50. Zakona o notarima), a to se odnosi i na sadraj zapisa ugovora o hipoteci. Pored toga, sadraj ugovora o hipoteci propisan je i u lanu 319. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG, i to: ime ili naziv i adresu ili sjedite hipotekarnog dunika; ime ili naziv i adresu ili sjedite hipotekarnog povjerioca; potraivanje koje se obezbjeuje hipotekom, a ukoliko je potraivanje nastalo na osnovu posebnog ugovora, tanu oznaku ugovora; predmet hipoteke, broj lista nepokretnosti, katastarske parcele i oznaku katastarske optine u kojoj se nalazi ta nepokretnost; prava i obaveze ugovornih strana; rok dospijea potraivanja i nain namirenja; datum zakljuenja ugovora; naziv ili ime i adresu sjedita lica kome e biti povjerena vansudska prodaja; potpise ugovornih strana. Ugovor o hipoteci, pod prijetnjom nitavosti, ne moe sadravati odredbu kojom hipotekarni povjerilac ugovara za sebe pravo da, u sluaju neisplate duga, namiri svoje potraivanje sticanjem prava svojine na zaloenu nepokretnost, ubiranjem plodova koje ta nepokretnost daje i iskoritavanjem nepokretnosti na drugi nain206 . takva odredba ugovora o hipoteci bila bi nitava. Razlozi za ovakvu zabranu rezultat su namjera zakonodavca da zatiti dunika koji se nalazi u stanju nude prilikom dobivanja kredita i uspostave hipoteke, a ime se titi socijalni interes207. Naprijed naznaena odredba se moe ugovoriti poslije zakljuenja ugovora o hipoteci i to tek po dospjelosti obezbijeenog potraivanja, a to je stav i sudske prakse. Meutim, pravna teorija dozvoljava mogunost ugovaranja predmetne odredbe poslije zakljuenja ugovora o hipoteci, bez obzira na dospjelost obezbijeenog potraivanja. 3.2.1.5. Primjer: Ugovor o hipoteci na jednoj nepokretnosti u vlasnitvu jednog lica, radi obezbjeenja tueg duga Ovdje se radi o hipoteci kojom se obezbjeuje tui dug208 (zaloni dunik i dunik nisu ista lica).
CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATI Podgorica, ul. Obala br.1. UZZ BR.15/2009. Dana 14.10.2009g.(etrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) asova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlatiem, sa slubenim sjeditem u
206 l. 331. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG. 207 Vidi Zoran P. Raovi- Komentar Zakona o hipoteci, 2007. g. izdava Pravni fakultet u Podgorici, strana 194. 208 l. 322. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.
172
Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njihovih izjava volje, sainim notarski zapis ugovora o hipoteci, istovremeno su pristupila sljedea lica: ---------------------------------1. Gospodin Dini (Zlatko) Darko, roen 20.12.1946.g.(slovima: dvadesetog decembra hiljadu devet stotina etrdeset este godine), u Podgorici, sa prebivalitem i adresom u Kotoru, ul. Deseta br.1., pema vlastitoj izjavi po zanimanju graevinski tehniar, oenjen, dravljanin Crne Gore, JmBG 2012946000000, iji sam identitet utvrdio na osnovu line karte broj 05XYC, izdate od mUP-a Crne Gore, od dana 15.05.2006. godine, sa rokom vaenja trajno (u daljem tekstu: hipotekarni dunik). ------------------------------2. Gospoa Dini (marko) Jasna, roena 25.12.1948. g. (slovima: dvadeset petog decembra hiljadu devet stotina etrdeset osme godine), u Podgorici, sa prebivalitem i adresom u Kotoru, ul. Deseta br. 1., pema vlastitoj izjavi po zanimanju graevinski tehniar, udata, dravljanka Crne Gore, JmBG 2512948000000, iji sam identitet utvrdio na osnovu line karte broj 05XYC, izdate od mUP-a Crne Gore, od dana 15.05.2006.g., sa rokom vaenja trajno. (u daljem tekstu: korisnik kredita i brani drug zalonog dunika) . ----------------------------------------------------------------------------------------------------3 . BANKA ______ a.d. Podgorica, sa sjeditem u Podgorici, ul. Prva br. 10., matini registarski broj subjekta upisa 1-273, ___sud Podgorica (u daljem tekstu: hipotekarni povjerilac), po punomoniku AA, roena 01.08.1960.godine (slovima: prvog avgusta hiljadu devet stotina ezdesete godine), u Podgorici, sa prebivalitem i adresom u Podgorici, ul. Peta br.9., po zanimanju dipl. pravnik, JmB 010853000000, iji sam identitet utvrdio na osnovu line karte broj 04BTH6377, izdate od mUP-a Crne Gore, od dana 14.08.2004.godine, sa rokom vaenja do 14.08.2014. godine. --------------------------------Ovlaenje punomonika za zastupanje hipotekarnog povjerioca u ovom notarskom zapisu utvrdio sam uvidom u otpravak izvornika Punomoja, koje je sainjeno dana 01.09.2009 godine, u formi notarskog zapisa od strane notara XY, sa slubenim sjeditem u Podgorici, ul. Prva br.2., pod brojem UZZ-31/09. Ovo punomoje se prilae uz ovaj izvornik nakon to je proitano strankama. --------------------------------------------------------------------------------------------------Uvidom u naprijed naznaeno punomoje, ovaj notar je utvrdio da je punomonik hipotekarnog povjerioca ovlaen za preduzimanje ovog pravnog posla. Punomonik zalonog povjerioca notaru prezentuje original Izvod iz Centralnog registra ____ Privrednog suda u Podgorici, broj_____, od ____, koji se u ovjerenom prepisu, koji je sainio ovaj notar, prilae uz ovaj izvornik. Notar je strankama proitao naznaeni dokument, te iz istog utvrdio naprijed naznaene podatke za hipotekarnog povjerioca, kao i to da je naznaeno punomoje potpisalo ovlaeno lice. Nadalje, notar je ustanovio da je davanje kredita i zakljuivanje ugovora o hipoteci redovna djelatnost hipotekarnog povjerioca209. ------------------------------------------------
209 Napomena: Punomo za hipotekarnog povjerioca moe biti opta, s obzirom da poduzimanje ovog pravnog posla spada u redovnu djelatnost hipotekarnog povjerioca (banka), dok za hipotekarnog dunika bi bila potrebna posebna punomo, a sve to shodno odredbama lana 87. Zakona o obligacionim odnosima. U svakom sluaju, punomo za ovaj pravni posao mora biti u formi ugovora o hipoteci, tj. u formi notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave, l. 86. ZOO, u vezi sa lanom 51. stav 1. taka 6 i lan 50. a Zakona o notarima CG.
173
Punomonik izriito izjavljuje da je naprijed naznaeno punomoje i dalje na snazi i da na strani zalonog povjerioca u Centralnom registru nije bilo promjena.-------------------------------Nakon to je ovaj notar ustanovio da se nepokretnost na kojoj se zasniva hipoteka, nalazi na njegovom slubenom podruju210, te se uvjerio u pravu volju stranaka, objasnio im pravne domete i posljedice, te ustanovio da su sposobne i ovlaene za preduzimanje ovog pravnog posla, stranke su izjavile sljedei: ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------UGOVOR O HIPOTECI --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------I POTRAIVANJE KOJE SE OBEZBJEUJE -----------------------------------------------------------------Korisnik kredita Dini (marko) Jasna zakljuila je sa hipotekarnim povjeriocem BANKOM ______ a.d. Podgorica, sa sjeditem u Podgorici ul. Prva br.10., matini registarski broj subjekta upisa 1-273 __, _sud Podgorica, Ugovor br . 2800609972 o nenamjenskom hipotekarnom kreditu, od dana ____211S, kojim je hipotekarni povjerilac-Banka odobrila korisniku kredita dugoroni nenamjenski hipotekarni kredit, u iznosu od: 15 .338, 76 EUR (slovima: petnaesthiljadatristotinetridesetosam i 76/100 EURA). --------------------------------------------------Ukupna obaveza korisnika kredita (glavnica + kamate) iznosi EURA 24 .009, 45 (slovima: dvadesetetirihiljadedevet i 45/100 EURA)--------------------------------------------------------------Kredit je odobren na period od: 120 (stotinudvadeset) mjeseci. -----------------------------------Kamatna stopa na odobreni kredit je: 9,00 (devet posto) godinje, uz zadravanje prava Banke da promijeni kamatnu stopu u zavisnosti od kretanja estomjesenog EURIBOR-a (kamatne stope na evropskom meubankarskom tritu), s tim da e se, u sluaju promjene kamatne stope, sainiti novi otplatni plan za anuitete kroz rate koje dospijevaju nakon datuma promjene kamatne stope i korisniku kredita poslati obavjetenje o promjeni kamatne stope i novi otplatni plan. --------------------------------------------------------------------------------------------------Odobreni kredit se otplauje u jednakim mjesenim anuitetima, svakog prvog do desetog u mjesecu za tekui mjesec, poev od 01 .12 .2009 .g ., s tim da je iznos anuiteta 200, 08 (slovima: dvijestotine i 08/100 EURA) . ----------------------------------------------------------------Za ostale obligaciono-pravne sporazume vrijedi priloeni Ugovor o nenamjenskom hipotekarnom kreditu, koji je strankama u cijelosti proitan, a koji se u originalu prilae uz ovaj izvornik nakon to je proitan strankama. --------------------------------------------------------------------------II USPOSTAVLJANJE HIPOTEKE -------------------------------------------------------------------------------Hipotekarni dunik Dini (Zlatko) Darko i korisnik kredita brani drug zalonog dunika gospoa Dini (marko) Jasna saglasni su sa hipotekarnim povjeriocem- BANKA ______ a.d. Podgorica, sa sjeditem u Podgorici ul. Prva br.10., matini registarski broj subjekta upisa 1-273 ___, sud Podgorica, da se u korist tog hipotekarnog povjerioca za naprijed naznaeno potraivanje iz take I ovog ugovora, po osnovu Ugovora br . 2800609972 o nenamjenskom hipotekarnom kreditu, od dana ____, uz sporedne inidbe, uspostavi hipoteka na nepokretnosti iz take III ovog ugovora . ------------------------------------------------------------------
210 Napomena: lan 9. st. 1. i 2. Zakona o notarima CG. 211 Napomena vidi l. 319. st. 3. alineja 3. Zakona o svojinsko - pravnim odnosima.
174
Hipotekarnom duniku se zabranjuje otuenje nepokretnosti iz take III ovog ugovora bez pisane saglasnosti hipotekarnog povjerioca212 . -------------------------------------------------Notar je stranke poduio i upozorio na zakonske odredbe o zajednikoj branoj imovini i da je takva imovina zajednika svojina branih drugova po sili Zakona, ako nije drukije ugovoreno, te da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost branog druga hipotekarnog dunika. S tim u vezi, hipotekarni dunik izriito izjavljuje da predmetna nepokretnost ne spada u zajedniku branu imovinu, jer je istu naslijedio od roditelja, po Rjeenju Osnovnog suda u Podgorici, broj O-1/2005., od 15.01.2005.g..To rjeenje se prezentuje u originalu, te se u ovjerenom prepisu koji je sainio ovaj notar, prilae uz ovu ispravu nakon to je proitano strankama. Korisnik kredita je supruga hipotekarnog dunika, koja takoe uestvuje u sainjavanju ovog zapisa, pa ista izjavljuje da je predmetna nepokretnost posebna imovina njenog supruga, tj. hipotekarnog dunika213. ----------------------------------------------III PREDMET HIPOTEKE ------------------------------------------------------------------------------------------Optereuje se sljedea nepokretnost: ------------------------------------------------------------------------Nepokretnost koja je oznaena kao katastarska parcela broj 10/1, Vonjak 1. klase, povrine od 5000 m2, iz Lista nepokretnosti broj 20., KO masline214. ---------------------------------------------U B listu, kao vlasnik sa 1/1 dijela, upisan je hipotekarni dunik i u tom listu, u pogledu vlasnika, nema upisanih ogranienja. -----------------------------------------------------------------------------U G listu za predmetnu parcelu nema upisanih tereta. -------------------------------------------------Naprijed naznaeno katastarsko stanje nepokretnosti koja se optereuje, ovaj notar je ustanovio uvidom u Prepis lista nepokretnosti br.20., KO masline, izdatog od Uprave za nekretnine Podruna jedinica Podgorica, pod brojem 05-1/09., od 10.10.2009.g., koji su stranke prezentovale u originalu i koji im je notar proitao, te koji se, kao takav, prilae uz ovaj izvornik. ----Notar je stranke poduio mogunosti da, neposredno prije sainjavanja ovog zapisa, ovaj notar izvri neposredni uvid u predmetni list nepokretnosti u evidenciji katastra nepokretnosti, objasnio im svrhu i prednost neposrednog uvida, te ih upozorio na eventualne posljedice i rizike u sluaju suprotnog postupanja, a naroito na mogunost da je u meuvremenu, od vremena izdavanja predmetnog Izvoda iz lista nepokretnosti, dolo do promjena podataka
212 Napomena: Pravilo je da hipotekarni dunik moe raspolagati sa optereenom nepokretnou bez saglasnosti hipotekarnog povjerioca, ali se to pravo dunika moe iskljuiti ugovorom o hipoteci- lan 327. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima. 213 Napomena: Prema lanu 288., 289. i 290. Porodinog zakona imovina koju su brani drugovi stekli radom u toku trajanja braka, ini zajedniku imovinu, pa ako je na takvoj imovini u katastru upisan samo jedan brani drug, smatrat e se (zakonska pretpostavka) kao da je upis izvren na ime oba brana druga, osim ako taj upis nije izvren na osnovu pisanog ugovora izmeu njih. takvu imovinu, koja predstavlja zajedniku svojinu, nijedan brani drug ne moe opteretiti, niti njome raspolagati bez drugog branog druga. Shodno tome, a u vezi sa lanom 157. i 313. st. 3. Zakona o svojinskopravnim odnosima, nepokretnost u zajednikoj svojini moe se opteretiti smo na osnovu saglasnosti svih zajedniara. Notar je duan o tome pouiti i upozoriti stranke, a ako se utvrdi da se radi o zajednikoj svojini branih drugova, obavezno je pribavljanje saglasnosti oba brana druga. Saglasnost se moe dati u samome ugovoru ili u posebnoj ispravi. Sve naprijed naznaeno, vai i za raspolaganje nepokretnostima u zajednikoj svojini branih drugova. 214 Napomena: Brojane oznake listova nepokretnosti i parcela ne moraju biti ispisane slovima - shodno l. 36. st. 2. Zakona o notarima CG. Predmet hipoteke se oznaava shodno odredbama lana 319. stav 3. alineja 4. Zakona o svojinsko pravnim odnosima CG.
175
koji se upisuju u list nepokretnosti za predmetnu parcelu, kao i na mogunost nesaglasnosti predoenog Prepisa lista nepokretnosti i podataka upisanih u list nepokretnosti u evidenciji katastra nepokretnosti. Nakon toga, stranke izjavljuju da su to razumjele, da ne trae neposredni uvid notara u evidenciju katastra nepokretnosti i da prihvataju sve eventualne posljedice i rizike u vezi s tim. -------------------------------------------------------------------------------------------Stranke notaru prezentuju Struni nalaz, procjenu i miljenje o trinoj vrijednosti nepokretnosti od 22.01.2008. godine, sainjen od strane ovlaenog stalnog sudskog vjetaka za oblast vjetaenja poljoprivrednog zemljita, gospodina ____iz Podgorice, ul. ______, prema kojem je predmetna nepokretnost procijenjena na ukupni iznos od 60 .500,00 EUR (slovima: ezdesethiljadapetstotina i 00/100 EURA). Naprijed naznaena procjena vrijednosti prilae se uz ovaj izvornik nakon to je proitana strankama, a koje su je u cijelosti odobrile215. Ako dunik ne izvri obavezu iz ugovora o kreditu obezbijeenog ovom hipotekom, u roku od 15 dana (slovima: petnaest dana) od dana dostave obavjetenja hipotekarnom duniku o poetku namirenja, hipotekarni povjerilac e se namiriti vansudskom prodajom, u skladu sa Zakonom o svojinsko pravnim odnosima CG (Slubeni list CG br. 19/2009). Vansudska prodaja216 e se izvriti javnim nadmetanjem, koju e sprovesti advokat Petar markovi iz Podgorice, ul. Ivana Crnojevia, br. 16. Poetna cijena hipotekovane nepokretnosti je 60.500,00 EURA (slovima: ezdesethiljadapetstotina i 00/100 EURA).-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------IV PODVRGAVANJE NEPOSREDNOM IZVRENJU ------------------------------------------------------Korisnik kredita Dini Jasna, u vezi sa svim obavezama plaanja obezbijeenog potraivanja koje je preuzela kao korisnik kredita u Ugovoru o nenamjenskom hipotekarnom kreditu, navedenom u taki I ovog ugovora, a koji u cjelosti priznaje kao svoj dug, izriito pristaje na izvrenje bez odlaganja nakon dospjelosti obezbijeenog potraivanja, na osnovu ovog notarskog zapisa, a iz svoje imovine217 . ---------------------------------------------------------------------215 Napomena: Prema odredbi lana 309. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG, nepokretnost mora biti podobna za unovenje, te ako se njena vrijednost za vrijeme trajanja hipoteke povea, hipoteka se odnosi i na to poboljanje, pa se zbog svega toga pribavlja procjena vrijednosti nepokretnosti. 216 lan 319. stav 3. alineja 8., lan 335. i dr. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG. Ako se ugovorne strane opredijele za vansudsku prodaju hipotekovane nepokretnosti, onda se postupak vodi u skladu sa Zakonom o svojinsko pravnim odnosima CG. Ovdje se radi o novom rjeenju u crnogorskom zakonodavstvu, ali ovaj postupak vansudske prodaje zbog podnormiranosti moe biti kontroverzan. O ovom vidjeti detaljnije kod Zoran P. Raovi, Komentar o svojinsko pravnim odnosima CG, druga knjiga, Podgorica 2009, str. 1683 i nadalje. Smatramo da bi se u postojeim okolnostima postigli bolji efekti sa izvrnim notarskim zapisom o zasnivanju hipoteke u skladu sa lanom 53. stav 2. Zakona o notarima CG, a to bi impliciralo i ugovaranje sudske prodaje po pravilima izvrnog postupka. 217 Napomena: lan 53. st 1. Zakona o notarima CG -omoguava pristajanje na izvrenje bez odlaganja i time izvrnost notarskog zapisa o pravnom poslu koji za predmet ima, izmeu ostalog, novano potraivanje kao to je ovdje sluaj. Korisnik kredita, tj. lini dunik ne bi se mogao podvrgnuti neposrednom izvrenju na cjelokupnoj svojoj imovini na osnovu ugovora o hipoteci ako ugovor o kreditu iz koga proistie obezbijeeno potraivanje, nije sainjen u formi notarskog zapisa, odnosno zapisa o potvrdi privatne isprave. to proizilazi iz odredbe lana 53. st. 1. Zakona o notarima CG. Meutim u ugovoru o zasnivanju hipoteke za obezbjeenje potraivanja iz nekog dugog ugovora koji nije zakljuen u formi notarskog zapisa, korisnik kredita tj lini dunik, moe priznati dug kao svoj, te nakon toga pristati na izvrenje bez odlaganja na cjelokupnoj svojoj imovini. Hipotekarni povjerilac se moe namiriti iz hipotekovane nepokretnosti ili iz cjelokupne imovine dunika.
176
U svrhu izvrenja, otpravak218 ovog notarskog zapisa e biti izdat hipotekarnom povjeriocu na njegov zahtjev, a sa ispravama koje dokazuju dospjelost potraivanja, tj. da dunik-korisnik kredita ne ispunjava u ugovorenim rokovima svoje obaveze iz Ugovora o nenamjenskom hipotekarnom kreditu, navedenog u taki I ovog ugovora. -----------------------------------------------Notar je upozorio korisnika kredita da je pristao na izvrenje bez odlaganja nakon dospjelosti obezbijeenog potraivanja i objasnio mu pravne posljedice takve izjave. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------V UPIS HIPOTEKE219 -----------------------------------------------------------------------------------------------Hipotekarni dunik neopozivo odobrava i zahtijeva da se, na osnovu ovog ugovora, bez njegovog daljnjeg pitanja i odobrenja, u odjeljku G Lista nepokretnosti, broj 20 ., KO Masline, u katastru nepokretnosti Podgorica: ---------------------------------------------------------1 . Iskljuivo na prvo mjesto upie hipoteka na parceli broj 10/1, Vonjak 1 . klase, povrine od 5000 m2, radi obezbjeenja potraivanja iz take I ovog ugovora, po Ugovoru br . 2800609972 o nenamjenskom hipotekarnom kreditu, od dana ____, u iznosu od: 15 .338, 76 EURA (slovima: petnaesthiljadatristotinetridesetosam i 76/100 EURA), uz kamatnu stopu od 9,00% (devet posto) godinje, na period od 120 (stotinudvadeset) mjeseci, a koje se otplauje u jednakim mjesenim anuitetima svakog prvog do desetog u mjesecu za tekui mjesec, poev od 01 .12 .2009 .g ., s tim da je iznos anuiteta 200, 08 (slovima: dvijestotine i 08/100 EUR) . ------------------2 . Zatim, da se upie zabiljeba zabrane otuenja bez pisane saglasnosti hipotekarnog povjerioca, a na nepokretnosti oznaenoj kao parcela broj 10/1, Vonjak 1 . klase, povrine od 5000 m2, KO Masline . ----------------------------------------------------Notar je poduio i upozorio stranke da e otpravak ovog ugovora, po slubenoj dunosti, dostaviti nadlenom katastru radi upisa hipoteke220.---------------------------------------------------------VI TROKOVI -------------------------------------------------------------------------------------------------------Nakon to je notar poduio stranke da trokove notara snose solidarno, stranke izjavljuju da sve trokove povezane sa ovim ugovorom i trokove upisa hipoteke u katastar nepokretnosti, snosi korisnik kredita. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------VII ODOBRENJA ----------------------------------------------------------------------------------------------------U konkretnom sluaju, ispitavi sve okolnosti, notar je saoptio strankama da ovaj ugovor ne podlijee nikakvim odobrenjima. ------------------------------------------------------------------------------VIII ZAVRNE ODREDBE ---- Notar je stranke poduio i upozorio i na sljedee: ----------------1. da se hipoteka po ovom ugovoru stie tek sa njenim upisom u katastar nepokretnosti221;-----------------------------------------------------------------------------------------------------------218 lan 83. Zakona o notarima CG. 219 Upis hipoteke u katastar nepokretnosti regulisan je odredbama lana 78. i 80. do 82. Zakona o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti CG, a za hipoteku, kao i za druga stvarna prava na nepokretnostima, vae i odredbe istog zakona koje reguliu vreste upisa, lanovi 83. do 111. Izuzetak je upis hipoteke na objektu u izgradnji koji se vri u skladu lanom 320 Zakona o svojinsko pravnim odnosima CG, jer te odredbe ne sadri Zakon o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti CG koji je donesen ranije. 220 Napomena: lan 81. st. 2. Zakona o notarima CG. 221 lan 318. stav 1. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.
177
2. da postoji opasnost od upisa zakonske hipoteke za neplaene poreze i na cjelishodnost da hipotekarni povjerilac zahtijeva uvjerenje nadlene poreske uprave o nedugovanju poreza od strane hipotekarnog dunika. S tim u vezi, stranke notaru prezentuju Uvjerenje Poreske uprave-_____, broj 10-9/6.1-49-264/09., od 01.10.2009.g., koje se prilae uz ovaj izvornik, a iz koga je ovaj notar ustanovio da hipotekarni dunik na dan izdavanja uvjerenja nije evidentiran kao poreski obveznik kod tog organa222; -----------3. da i kako predbiljeba hipoteke osigurava hipotekarnog povjerioca, ali se odbio njen upis;. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------4. da se ovim ugovorom moe ugovoriti obaveza hipotekarnog dunika da osigura223 nepokretnost optereenu hipotekom, ali se od toga odustalo. ----------------------------------5. da je hipotekarni dunik duan uvati predmetnu optereenu nepokretnost sa panjom dobrog domaina, te o svim promjenama, a naroito o pogoranju njenog stanja, ili gubljenja vrijednosti, obavijestiti hipotekarnog povjerioca, te na posljedice suprotnog postupanja koje se odnose na odgovornost za prouzrokovanu tetu224; ------6. da hipoteka prestaje brisanjem iz katastra nepokretnosti, na osnovu Zakonom propisanih uslova, te da je hipotekarni povjerilac duan u roku od 8 (osam) dana nakon prestanka hipoteke, hipotekarnom duniku izdati potvrdu o prestanku hipoteke, dok hipotekarni dunik ima pravo, na osnovu takve potvrde, podnijeti zahtjev za brisanje hipoteke u katastru nepokretnosti225 . ---------------------------------------------------------------7. da ugovorne strane mogu ugovoriti namirenje obezbijeenog potraivanja vansudskom ili sudskom prodajom i pristajanje zalonog dunika na izvrenje bez odlaganja iz nepokretnosti optereene ovom hipotekom, te na posljedice ovih odredbi i izjava. Naknada za rad i naknada tokova notara je obraunata prema notarskoj tarifi, a na sljedei nain226:__________________ ----------------------------------------------------------------------Od ove notarski obraene isprave dobijaju ------------------------------------------------------------------
222 Napomena: Vidi lan 60. Zakona o poreskoj administraciji-Slubeni list RCG broj 65/2001. i broj 80/2004. tu je propisano da se u postupku prinudne naplate poreske obaveze, radi obezbjeenja poreskog potraivanja, na imovini poreskog obveznika moe zasnovati zalono pravo na nain predvien zakonom kojim je ureena zaloga, odnosno hipoteka. Razlika izmeu ugovorne i zakonske hipoteke je u tome to za upis u katastar zakonske hipoteke nije potrebna saglasnosti vlasnika nepokretnosti. Shodno tome i za nastanak hipoteke za poreski dug (zakonske hipoteke) potreban je upis u katastar nepokretnosti prema lanu 318. stav 1 Zakon o svojinsko pravnim odnosima CG. Iako, hipoteka za obezbjeenje poreskog potraivanja nastaje upisom u katastar nepokretnosti, zbog specifinih poreskih potraivanja, odnosno dugovanja i postupka utvrivanja poreskih obaveza, smatramo korisnim da notar podui i upozori stranke na takvu hipoteku. Ako hipotekarni povjerilac ne eli pribavljanje poreskog uvjerenja, onda upozorenje treba da glasi: Notar je poduio i upozorio hipotekarnog povjerioca da postoji opasnost od upisa zakonske hipoteke za neplaene poreze i na cjelishodnost da zahtijeva uvjerenje nadlene poreske uprave o nedugovanju poreza od strane hipotekarnog dunika, te ga upozorio na posljedice suprotnog postupanja, a nakon ega hipotekarni povjerilac izjavljuje da odustaje od toga. 223 lan 328. stav 2. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG. 224 Napomena: Vidi l. 328. stav 1. i 3. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG. 225 Napomena: Vidi l. 318. st. 5. i l. 350. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG. 226 lan 127. stav 3. Zakona o notarima CG.
178
OTPRAVAK IZVORNIKA227: ----------------------------------------------------------------------------------------- Hipotekarni dunik (1), ---------------------------------------------------------------------------------- Hipotekarni povjerilac (1), ------------------------------------------------------------------------------ Korisnik kredita brani drug hipotekarnog dunika (1), -------------------------------------- Katastar nepokretnosti (1),------------------------------------------------------------------------------Notar je strankama proitao ovaj notarski zapis228 i neposrednim pitanjima uvjerio se da on odgovara volji stranka, nakon ega su stranke izjavile da je tako postupljeno, da su razumjele sadrinu ovog pravnog posla i da su saglasne sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobravaju229 i svojeruno, kako slijedi, potpisuju u prisustvu ovog notara, te je potom ovaj zapis potpisao i ovaj notar230. ------------------------------------------------------------------------------------------U Podgorici, dana 14.10.2009. g. (etrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) asova231. ---------------------------------------------------------------------------------------------Hipotekarni dunik: Dini (Zlatko) Darko (potpis) Korisnik kredita: Dini (marko) Jasna (potpis) Hipotekarni povjerilac: BANKA ______ a.d. Podgorica, koju zastupa -punomonik N O T A R Zlatan Zlati (potpis, peat i tambilj notara)
3.2.1.6. Primjer: Ugovor o zajednikoj hipoteci kreditna hipoteka Ugovor o hipoteci na dvije nepokretnosti u vlasnitvu jedne osobe (zajednika hipoteka za obezbjeenje jednog potraivanja- vlastitog duga), a koje potraivanje bi moglo nastati iz odobrenog kredita (kreditna hipoteka).
CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATI Podgorica, ul. Obala br.1. UZZ BR.15/2009. Dana 14.10.2009g. (etrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) asova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlatiem, sa slubenim sjeditem u
227 228 229 230 231
lan 80. stav 1 i lan 81. Zakona o notarima CG. lan 47. stav 2. Zakona o notarima CG. lan 50. taka 6. Zakona o notarima CG. lan 40. stav 1., lan 49. stav 1. i lan 50. taka 7 Zakona o notarima CG. lan 50. taka 5. Zakona o notarima CG.
179
Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njihovih izjava volje, sainim notarski zapis ugovora o hipoteci, istovremeno su pristupila sljedea lica: ---------------------------------1 . EXPORT d .o .o. Podgorica, sa sjeditem u Podgorici, ul. Prva br.15., matini registarski broj subjekta upisa 1-275., ___sud Podgorica (u daljem tekstu: hipotekarni dunik), po zakonskom zastupniku direktoru Dini (Zlatko) Darko, roen 20.12.1946.g.(slovima: dvadesetog decembra hiljadu devet stotina etrdeset este godine) u Podgorici, sa prebivalitem i adresom u Kotoru, ul. Deseta br.1., pema vlastitoj izjavi, po zanimanju graevinski tehniar, oenjen, dravljanin Crne Gore, JmBG 2012946000000, iji sam identitet utvrdio na osnovu line karte broj 05XYC, izdate od mUP-a Crne Gore, od dana 15.05.2006.g., sa rokom vaenja trajno. -------------------------2 . BANKA ______ a .d . Podgorica, sa sjeditem u Podgorici ul. Prva br.10., matini registarski broj subjekta upisa 1-273., ___sud Podgorica (u daljem tekstu: hipotekarni povjerilac), po punomoniku AA, roena 01.08.1960.g. (slovima: prvog augusta hiljadu devet stotina ezdesete godine) u Podgorici, sa prebivalitem i adresom u Podgorici, ul. Peta br. 9., po zanimanju dipl. pravnik, JmB 010853000000, iji sam identitet utvrdio na osnovu line karte broj 04BTH6377, izdate od strane mUP-a Crne Gore, od dana 14.08.2004.godine, sa rokom vaenja do 14.08.2014. godine. -------------------------Ovlaenje za zastupanje hipotekarnog dunika ovaj notar je utvrdio na osnovu predoenog originala Izvoda iz Centralnog registra, Privrednog suda u Podgorici, broj_____, od ____, koji se u ovjerenom prepisu, koji je sainio ovaj notar, prilae uz ovaj izvornik. Notar je strankama proitao naznaeni dokument, te iz istog utvrdio naprijed naznaene podatke za hipotekarnog povjerioca, kao i to da je naznaeni zastupnik hipotekarnog dunika upisan u Registru kao direktor bez ogranienja ovlaenja u okviru registrovane djelatnosti i da je on istovremeno i vlasnik udjela u tom drutvu, sa 100% (sto posto) uea u osnovnom kapitalu232. --------Ovlaenje punomonika za zastupanje hipotekarnog povjerioca u ovom notarskom zapisu utvrdio sam uvidom u otpravak izvornika Punomoja, koje je sainjeno dana 01.09.2009 godine, u formi notarskog zapisa od strane notara XY, sa slubenim sjeditem u Podgorici, ul. Prva br.2., pod brojem UZZ-31/09. Ovo punomoje se prilae uz ovaj izvornik nakon to je proitano strankama. --------------------------------------------------------------------------------------------------Uvidom u naprijed naznaeno punomoje, ovaj notar je utvrdio da je punomonik hipotekarnog povjerioca ovlaen za preduzimanje ovog pravnog posla. Punomonik zalonog povjerioca notaru prezentuje original Izvod iz Centralnog registra ____ Privrednog suda u Podgorici, broj_____, od ____, koji se u ovjerenom prepisu, koji je sainio ovaj notar, prilae uz ovaj izvornik. Notar je strankama proitao naznaeni dokument, te iz istog utvrdio naprijed naznaene podatke za hipotekarnog povjerioca, kao i to da je naznaeno punomoje potpisalo ovlaeno lice. Nadalje, notar je ustanovio da je davanje kredita i zakljuivanje ugovora o hipoteci redovna djelatnost hipotekarnog povjerioca. --------------------------------------------------Punomonik izriito izjavljuje da je naprijed naznaeno punomoje i dalje na snazi i da na strani zalonog povjerioca u Centralnom registru nije bilo promjena.-------------------------------232 Napomena: Ako zakljuenje odreenog pravnog posla, u ovom sluaju hipoteke, nije redovna djelatnost preduzea ili drugog pravnog lica, onda o ovlaenjima direktora kao zakonskog zastupnika vidjeti u odredbama propisa o preduzeima, odnosno privrednim drutvima.
180
Nakon to je ovaj notar ustanovio da se nepokretnost na kojoj se zasniva hipoteka, nalazi na njegovom slubenom podruju, te se uvjerio u pravu volju stranaka, objasnio im pravne domete i posljedice, te ustanovio da su sposobne i ovlaene za preduzimanje ovog pravnog posla, stranke su izjavile sljedei: -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------UGOVOR O HIPOTECI -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------I POTRAIVANJE KOJE SE OBEZBJEUJE --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Hipotekarni dunik EXPORT d .o .o. Podgorica, sa sjeditem u Podgorici, ul. Prva br.15., matini registarski broj subjekta upisa 1-275. Privredni sud Podgorica, zakljuio je sa hipotekarnim povjeriocem- BANKA ______ a.d. Podgorica, sa sjeditem u Podgorici ul. Prva br.10., matini registarski broj subjekta upisa 1-273. Privredni sud Podgorica, Ugovor o kreditu br . OZ07/09, od 10 .06 .2009 . godine (slovima), kojim ugovorom je hipotekarni povjerilac-Banka odobrila hipotekarnom duniku, kao korisniku kredita, okvirno zaduenje u iznosu do233 700 .000,00 EURA (slovima: sedamstotinahiljada i 00/100 EURA), na rok od 60 (slovima: ezdeset) mjeseci, uz kamatnu stopu od 10% (deset posto) godinje, s tim da e se, u okviru tog iznosa, pojedinanim ugovorima o kreditima, garancijama i akreditivima vriti plasman sredstava. -----------------------------------------------------------------------------------------------------Za ostale obligaciono-pravne sporazume vrijedi priloeni ugovor o kreditu, koji je strankama u cijelosti proitan, a koji se prilae uz ovaj izvornik nakon to su ga stranke odobrile. ---------II USPOSTAVLJANJE HIPOTEKE -------------------------------------------------------------------------------Hipotekarni dunik EXPORT d .o .o. Podgorica, sa sjeditem u Podgorici, ul. Prva br.15., matini registarski broj subjekta upisa 1-275., ___sud Podgorica, saglasan je sa hipotekarnim povjeriocem -BANKA ______ a.d. Podgorica, sa sjeditem u Podgorici, ul. Prva br.10., matini registarski broj subjekta upisa 1-273., Privredno sud Podgorica, da se u korist tog hipotekarnog povjerioca za naprijed naznaeno potraivanje iz take I . ovog ugovora, po osnovu Ugovora o kreditu, br OZ-07/09 ., od 10 .06 .2009 .g ., uz sporedne inidbe, uspostavi hipoteka na nepokretnostima oznaenim u taki III ovog ugovora . ------------------------------Hipotekarnom duniku se zabranjuje otuenje nepokretnosti iz take III ovog ugovora bez pisane saglasnosti hipotekarnog povjerioca . -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------III PREDMET HIPOTEKE ------------------------------------------------------------------------------------------- Optereuju se sljedee nepokretnosti234: --------------------------------------------------------------------1 . Nepokretnost koja je oznaena kao katastarska parcela broj 10/1 ., Vonjak 1 . klase, povrine od 5000 m2, iz Lista nepokretnosti broj 20 ., KO Masline . ---------------------------------U B listu tog zk. uloka, kao vlasnik sa 1/1 dijela, upisan je hipotekarni dunik. -----------------U G listu naznaenog lista nepokretnosti nema upisanih tereta i ogranienja. -------------------
233 lan 316. stav 2. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG i lan 80. stav 7. Zakona o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti. 234 lan 323. stav 1. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.
181
2 . Nepokretnost koja je oznaena kao katastarska parcela broj 10/2, oranica 1 . klase, povrine 15000 m2, iz Lista nepokretnosti broj 20 ., KO Masline. ------------------------------------U B listu, kao vlasnik sa 1/1 dijela, upisan je hipotekarni dunik. ------------------------------------U G listu naznaenog lista nepokretnosti nema upisanih tereta i ogranienja. ------------------Naprijed naznaeno katastarsko stanje nepokretnosti koje se optereuju, ovaj notar je ustanovio uvidom u Prepis lista nepokretnosti br.20., KO masline, izdat od Uprave za nekretnine Podruna jedinica Podgorica, pod brojem 05-1/09., od 10.10.2009.g., koji su stranke prezentovale u originalu i koji im je proitan, te koji se, kao takav, prilae uz ovaj izvornik. ------------Notar je stranke poduio mogunosti da, neposredno prije sainjavanja ovog zapisa, ovaj notar izvri neposredni uvid u predmetni list nepokretnosti u evidenciji katastra nepokretnosti, objasnio im svrhu i prednost neposrednog uvida, te ih upozorio na eventualne posljedice i rizike u sluaju suprotnog postupanja, a naroito na mogunost da je u meuvremenu, od vremena izdavanja predmetnog Izvoda iz lista nepokretnosti, dolo do promjene podataka koji se upisuju u list nepokretnosti za predmetne parcele, kao i na mogunost nesaglasnosti predoenog Prepisa lista nepokretnosti i podataka upisanih u list nepokretnosti u evidenciji katastra nepokretnosti. Nakon toga, stranke izjavljuju da su to razumjele, da ne trae neposredni uvid notara u evidenciju katastra nepokretnosti i da prihvataju sve eventualne posljedice i rizike u vezi s tim. -------------------------------------------------------------------------------------------Stranke notaru prezentuju Struni nalaz, procjenu i miljenje o trinoj vrijednosti nepokretnosti, od 22.01. 2008. godine, sainjen od strane ovlaenog stalnog sudskog vjetaka za oblast vjetaenja poljoprivrednog zemljita, gospodina ____, iz Podgorice, ul. ______, prema kojem su predmetne nepokretnosti procijenjene na ukupni iznos od 1 .000 .000,00 EUR (slovima: jedanmilion i 00/100 EURA), a od ega parcela broj 10/1, KO Masline, na iznos od 300 .000,00 EURA(slovima: tristotinehiljada i 00/100EUR), a parcela broj 10/2, KO Masline, na iznos od 700 .000,00 EUR (slovima: sedamstotinahiljada i 00/100EURA) . -----------Naprijed naznaena procjena vrijednosti prilae se uz ovaj izvornik nakon to je proitana strankama, a koje su je u cijelosti odobrile. ------------------------------------------------------------------Ako obaveza iz ugovora koji je obezbijeen ovom hipotekom ne bude izvrena u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave obavjetenja o poetku namirenja hipotekarnom duniku, hipotekarni povjerilac e se namiriti sudskom prodajom235 nepokretnosti optereene ovom hipotekom u skladu sa zakonom koji ureuje izvrni postupak, s tim da je hipotekarni povjerilac obezbijeeno potraivanje ovlaten namiriti prvo iz prodaje nepokretnosti pod rednim brojem 2. ove take ugovora236. --------------------------------------------------------------------------------IV PRISTAJANJE NA IZVRENJE BEZ ODLAGANJA -----------------------------------------------------Hipotekarni dunik u vezi sa svim obavezama plaanja obezbijeenog potraivanja, koje je preuzeo kao korisnik kredita u Ugovoru o kreditu, navedenom u taki I ovog ugovora, izriito
235 lan 335 Zakona o svojinsko pravnim odnosima CG. Smatramo da ugovaranje ovog naina namirenja obezbijeenog potraivanja uz pristajanje zalonog dunika na izvrenje bez odlaganja predstavlja efikasnu zatitu hipotekarnog povjerioca. 236 lan 323. stav 2. Zakona o svojinsko - pravnim odnosima CG, koji odreuje da ugovorne strane mogu ugovoriti iz koje nepokretnosti e se hipotekarni povjerilac prvo pokuati namiriti, a ako to nije ugovoreno, onda se primjenjuje zakonska odredba da hipotekarni povjerilac ima pravo izbora nepokretnosti.
182
pristaje na izvrenje bez odlaganja nakon dospjelosti obezbijeenog potraivanja, na osnovu ovog notarskog zapisa, a u pogledu nepokretnosti iz take III ovog ugovora, optereenih ovom hipotekom na taj nain da je prinudno izvrenje hipoteke doputeno protiv svakodobnog vlasnika tih nepokretnosti .------------------------------------------------------Izvrni otpravak ovog notarskog zapisa e biti izdat hipotekarnom povjeriocu na njegov zahtjev, a sa ispravama koje dokazuju da dunik-korisnik kredita ne ispunjava u ugovorenim rokovima svoje obaveze iz Ugovora o nenamjenskom hipotekarnom kreditu, navedenog u taki I ovog ugovora. -----------------------------------------------------------------------------------------------------Notar je upozorio hipotekarnog dunika da se podvrgao neposrednom prinudnom izvrenju bez odlaganja nakon dospjelosti obezbijeenog potraivanja i objasnio mu pravne posljedice takve izjave, pa je, i pored toga, hipotekarni dunik pristao na takvo neposredno prinudno izvrenje bez odlaganja. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------V UPIS HIPOTEKE237 -----------------------------------------------------------------------------------------------Hipotekarni dunik neopozivo odobrava i zahtijeva da se, na osnovu ovog ugovora, bez njegovog daljnjeg pitanja i odobrenja, u odjeljku G Lista nepokretnosti, broj 20 ., KO Masline, u katastru nepokretnosti Podgorica: ---------------------------------------------------------1 . Iskljuivo na prvo mjesto upie hipoteka na parceli broj 10/1, Vonjak 1 . klase, povrine 5000 m2, i na parceli broj 10/2, Oranica 1 . klase, u povrine 15000 m2, radi obezbjeenja potraivanja iz take I ovog ugovora, po Ugovoru o kreditu br . OZ-07/09 ., od 10 .06 .2009 .g, u iznosu do 700 .000,00 EUR (slovima: sedamstotinahiljada i 00/100 EUR), na rok od 60 (slovima: ezdeset) mjeseci i uz kamatnu stopu od 10% (deset posto) godinje . ----------------------------------------------------------------2 . Zatim upie zabiljeba izjave hipotekarnog dunika o pristajanju na neposredno prinudno izvrenje bez odlaganja nakon dospjelosti obezbijeenog potraivanja, na osnovu ovog notarskog zapisa, na taj nain da je prinudno izvrenje hipoteke doputeno protiv svakodobnog vlasnika nepokretnosti, oznaenih kao parcela broj 10/1, Vonjak 1 . klase, povrine 5000 m2 i parcela broj 10/2, Oranica 1 . klase, povrine 15000 m2, KO Masline ----------------------------------------------------------3 . Zatim, upie zabiljeba zabrane otuenja bez pisane saglasnosti hipotekarnog povjerioca, a na nepokretnostima oznaenim kao parcela broj 10/1, Vonjak 1 . klase, povrine 5000 m2 i parcela broj 10/2, Oranica 1 . klase, povrine 15000 m2, KO Masline ------------------------------------------------------------------------------------------------Notar je poduio i upozorio stranke da e otpravak ovog ugovora, po slubenoj dunosti, dostaviti nadlenom katastru. --------------------------------------------------------------------------------------VI TROKOVI -------------------------------------------------------------------------------------------------------Nakon to je notar poduio stranke da trokove notara snose solidarno, stranke izjavljuju da sve trokove povezane sa ovim ugovorom i trokove upisa hipoteke u katastar nepokretnosti, snosi hipotekarni dunik. -----------------------------------------------------------------------------------------237 Napomena: Hipoteka se upisuje u katastar shodno odredbama lana 80., a za upis zajednike hipoteke primjenjuje se i lan 82. Zakona o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti CG.
183
VII ODOBRENJA ----------------------------------------------------------------------------------------------------U konkretnom sluaju, ispitavi sve okolnosti, notar je saoptio strankama da ovaj ugovor ne podlijee nikakvim odobrenjima. ------------------------------------------------------------------------------VIII ZAVRNE ODREDBE ----------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranke poduio i upozorio na sljedee: ---------------------------------------------------------1. da se hipoteka po ovom ugovoru stie tek sa njenim upisom u katastar nepokretnosti; 2. da postoji opasnost od upisa zakonske hipoteke za neplaene poreze i na cjelishodnost da hipotekarni povjerilac zahtijeva uvjerenje nadlene poreske uprave o nedugovanju poreza od strane hipotekarnog dunika. S tim u vezi, stranke notaru prezentuju Uvjerenje Poreske uprave-_____, broj 10-9/6.1-49-264/09., od 01.10.2009. godine, koje se prilae uz ovaj izvornik, a iz koga je ovaj notar ustanovio da hipotekarni dunik, na dan izdavanja uvjerenja, nije evidentiran kao poreski obveznik kod tog organa; -------3. da i kako predbiljeba hipoteke osigurava hipotekarnog povjerioca, ali se odbio njen upis; -----------------------------------------------------------------------------------------------------------4. da se ovim ugovorom moe ugovoriti obaveza hipotekarnog dunika da osigura nepokretnosti optereene hipotekom, ali se od toga odustalo; ---------------------------------5. da je hipotekarni dunik duan uvati predmetne optereene nepokretnosti sa panjom dobrog domaina i o svim promjenama, a naroito o pogoranju njihovog stanja ili gubljenju vrijednosti, obavijestiti hipotekarnog povjerioca, te na posljedice suprotnog postupanja koje se odnose na odgovornost za prouzrokovanu tetu; ---------6. da hipoteka prestaje brisanjem iz katastra nepokretnosti na osnovu Zakonom propisanih uslova, te da je hipotekarni povjerilac duan u roku od 8 (osam) dana nakon prestanka hipoteke, hipotekarnom duniku izdati potvrdu o prestanku hipoteke, dok hipotekarni dunik ima pravo, na osnovu takve potvrde, podnijeti zahtjev za brisanje hipoteke u katastru nepokretnosti . ---------------------------------------------------------------------7. da ugovorne strane mogu ugovoriti namirenje obezbijeenog potraivanja vansudskom ili sudskom prodajom i pristajanje zalonog dunika na izvrenje bez odlaganja iz nepokretnosti optereene ovom hipotekom, te na posljedice ovih odredbi i izjava. Naknada za rad i naknada trokova notara je obraunata prema notarskoj tarifi, a na sljedei nain:__________________ -------------------------------------------------------------------------------------Od ove notarski obraene isprave dobijaju: ----------------------------------------------------------------OTPRAVAK IZVORNIKA: ----------------------------------------------------------------------------------------- Hipotekarni dunik (1), ---------------------------------------------------------------------------------- Hipotekarni povjerilac (1), ------------------------------------------------------------------------------ Katastar nepokretnosti (1),------------------------------------------------------------------------------Notar je strankama proitao ovaj notarski zapis i neposrednim pitanjima uvjerio se da on odgovara volji stranka, nakon ega su stranke izjavile da je tako postupljeno, da su razumjele sadrinu ovog pravnog posla i da su saglasne sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobravaju i, kako slijedi, svojeruno potpisuju u prisustvu ovog notara, te je potom ovaj zapis potpisao i ovaj notar. ----------------------------------------------------------------------------------------------184
U Podgorici, dana 14.10.2009 g.(etrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) asova. ----------------------------------------------------------------------------------------------------Hipotekarni dunik: EXPORT d.o.o. Podgorica, koga zastupa direktor Dini (Zlatko) Darko ____________________(potpis) Zaloni povjerilac: BANKA ______ a.d. Podgorica, koju zastupa -punomonik AA _________________________(potpis) N O T A R Zlatan Zlati (potpis, peat i tambilj notara)
3.2.1.7. Primjer: Zalona izjava Zalona izjava (jednostrana hipoteka)238 , nepokretnost zajednika brana imovina, obezbjeuje se tui dug
CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATI Podgorica, ul. Obala br.1. UZZ BR.15/2009. Dana 14.10.2009 g.(etrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) asova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlatiem, sa slubenim sjeditem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njegove izjave volje, sainim notarski zapis zalone izjave, pristupilo je sljedee lice: ----------------------------------------------------------Gospodin Dini (Zlatko) Darko, roen 20.12.1946. g. (slovima: dvadesetog decembra hiljadu devet stotina etrdeset este godine), u Podgorici, sa prebivalitem i adresom u Kotoru, ul. Deseta br.1., prema vlastitoj izjavi, po zanimanju graevinski tehniar, oenjen, dravljanin Crne Gore, JmBG 2012946000000, iji identitet je ovaj notar utvrdio na osnovu line karte broj 05XYC, izdate od mUP-a Crne Gore, od dana 15.05.2006. g., sa rokom vaenja trajno. (u daljem tekstu: hipotekarni dunik).-----------------------------------------------------------------------------------Nakon to sam ustanovio da se nepokretnost na kojoj se zasniva hipoteka nalazi na njegovom slubenom podruju, te se uvjerio u pravu volju stranke, objasnio joj pravne domete i poslje-
238 lan 321. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.
185
dice te ustanovio da je sposobna i ovlaena za preduzimanje ovog pravnog posla, stranka je dala sljedeu: -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ZALONU IZJAVU -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------I POTRAIVANJE KOJE SE OBEZBJEUJE -----------------------------------------------------------------Zalogodavac je prezentovao Ugovor o dugoronom kreditu za stambenu izgradnju, br .75-233/09 ., zakljuen dana 05 .06 .2009 . (slovima:petog juna dvije hiljade devete godine), u Podgorici, izmeu Eksport bankaa .d . Podgorica, Njegoeva br .1 ., registarski matini broj subjekta upisa 1-65,____sud Podgorica (u daljem tekstu hipotekarni povjerilac) i Mire Miri, keri Darka, iz Podgorice, ul . Ive Andria bb ., JMB 06079661721000 (u daljem tekstu: korisnik kredita), a ovim ugovorom je Banka, tj. hipotekarni povjerilac, odobrila korisniku kredita dugoroni kredit za kupovinu stana u iznosu od 50 .000,00 EURA (slovima:pedesethiljada i 00/100 EUR), sa rokom koritenja kredita od 10 (deset) godina, uz kamatnu stopu od 6,00% (est posto) godinje, s tim da se obraun i naplata kamate vri mjeseno, a da prva rata dospijeva za plaanje 05 .11 .2009 .g . (petog novembra dvije hiljade devete godine)-----------------------------------------------------------------------------Za ostale obligaciono-pravne sporazume vrijedi priloeni Ugovor o dugoronom kreditu za stambenu izgradnju, koji je stranci proitan u cijelosti, a koji se nakon toga u originalu prilae uz ovaj izvornik. -----------------------------------------------------------------------------------------------------II USPOSTAVLJANJE HIPOTEKE -------------------------------------------------------------------------------Hipotekarni dunik Dini (Zlatko) Darko je saglasan da se u korist hipotekarnog povjeriocaEksport bankaA .D . Podgorica, Njegoeva br .1 ., registarski matini broj subjekta upisa 1-65____, sud Podgorica, za naprijed naznaeno potraivanje iz take I ove zalone izjave, po osnovu naprijed naznaenog ugovora o dugoronom kreditu za stambenu izgradnju, uz sporedne inidbe, uspostavi hipoteka na nepokretnosti oznaenoj u taki III ove zalone izjave . -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranke poduio i upozorio na zakonske odredbe o imovini koja je predmet brane steevine i da je takva imovina zajedniko svojina branih drugova po sili zakona, ako nije drukije ugovoreno, te da bi, ako se radi o branoj tekovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost branog druga hipotekarnog dunika. S tim u vezi, hipotekarni dunik izriito izjavljuje da predmetna nepokretnost ulazi u branu steevinu-zajedniku branu imovinu, sa suprugom AD, te s tim u vezi notaru prezentuje Saglasnost supruge, broj UZZ-10/09 ., od 10 .10 .2009 .g., koja je sainjena u formi notarskog zapisa od strane ovog notara i koja se prilae uz ovaj izvornik nakon to je proitan. Iz naznaene saglasnosti i Izvoda iz matine knjige vjenanih, Optine Podgorica, broj___, od _____, ovaj notar je ustanovio da je AD supruga hipotekarnog dunika i da je u potpunosti saglasna sa sadrajem ove zalone izjave, tj. sa zalaganjem predmetne nepokretnosti u zajednikom vlasnitvu, za obezbjeenje kredita iz take I ove zalone izjave. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------III PREDMET HIPOTEKE ------------------------------------------------------------------------------------------- Optereuje se sljedea nepokretnost: ------------------------------------------------------------------------Nepokretnost koja je oznaena kao katastarska parcela broj 10/1, Vonjak 1. klase, povrine 5000 m2, iz Lista nepokretnosti broj 20., KO masline.-----------------------------------------------------186
U B listu, kao vlasnik sa 1/1 dijela, upisan je hipotekarni dunik. ------------------------------------U G listu naznaenog lista nepokretnosti nema upisanih tereta i ogranienja. ------------------Naprijed naznaeno katastarsko stanje nepokretnosti koje se optereuje ovaj notar je ustanovio uvidom u Prepis lista nepokretnosti br.20., KO masline, izdat od uprave za nekretnine - Podruna jedinica Podgorica, pod brojem 05-1/09., od 10.10.2009.g., koji su stranke prezentovale u originalu i koji im je proitan, te koji se, kao takav, prilae uz ovaj izvornik. ------------Notar je stranku poduio mogunosti da, neposredno prije sainjavanja ovog zapisa, ovaj notar izvri neposredni uvid u predmetni list nepokretnosti u evidenciji katastra nepokretnosti, objasnio im svrhu i prednost neposrednog uvida, te ih upozorio na eventualne posljedice i rizike u sluaju suprotnog postupanja, a naroito na mogunost da je u meuvremenu, od vremena izdavanja predmetnog Izvoda iz lista nepokretnosti, dolo do promjena podataka koji se upisuju u list nepokretnosti za predmetnu parcelu, kao i na mogunost nesaglasnosti predoenog Prepisa lista nepokretnosti i podataka upisanih u list nepokretnosti u evidenciji katastra nepokretnosti. Nakon toga, stranka izjavljuje da je to razumjela, da ne trai neposredni uvid notara u evidenciju katastra nepokretnosti i da prihvata sve eventualne posljedice i rizike u vezi s tim. -----------------------------------------------------------------------------------------------------------Stranka notaru prezentuje Struni nalaz, procjenu i miljenje o trinoj vrijednosti nepokretnosti, od 22.01.2009.godine, sainjen od strane ovlaenog stalnog sudskog vjetaka za oblast vjetaenja poljoprivrednog zemljita, gospodina __iz Podgorice, ul. ____, prema kojem je predmetna nepokretnost procijenjena na ukupni iznos od 90 .500,00 EURA (slovima: devedesethiljadapetstotina i 00/100 EURA). Naprijed naznaena procjena vrijednosti, prilae se uz ovaj izvornik nakon to je proitana stranci, a koja je naznaenu procjenu u cijelosti odobrila. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------Ako dunik ne izvri obavezu iz ugovora o kreditu obezbijeenog ovom hipotekom, u roku od 15 dana (slovima: petnaest dana) od dana dostave obavjetenja hipotekarnom duniku o poetku namirenja, hipotekarni povjerilac e se namiriti vansudskom prodajom, u skladu sa Zakonom o svojinsko pravnim odnosima CG (Slubeni list CG br. 19/2009). Vansudska prodaja239 e se izvriti javnim nadmetanjem, koju e sprovesti advokat Petar markovi iz Podgorice, ul. Ivana Crnojevia, br. 16. Poetna cijena hipotekovane nepokretnosti je 50 .000,00 EURA (slovima: pedesethiljada i 00/100EURA) . --------------------------------------------------------IV UPIS HIPOTEKE -------------------------------------------------------------------------------------------------Hipotekarni dunik neopozivo odobrava i zahtijeva da se, na osnovu ove zalone izjave, bez njegovog daljnjeg pitanja i odobrenja, u odjeljku G Lista nepokretnosti broj 20 ., KO Masline, u katastru nepokretnosti, iskljuivo na prvo mjesto upie hipoteka na parceli iz take III ove Zalone izjave radi obezbjeenja potraivanja iz take I ove zalone
239 lan 319. stav 3. alineja 8., lan 335. i dr. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG. Ako se ugovorne strane opredijele za vansudsku prodaju hipotekovane nepokretnosti, onda se postupak vodi u skladu sa Zakonom o svojinsko pravnim odnosima CG. Ovdje se radi o novom rjeenju u crnogorskom zakonodavstvu, ali ovaj postupak vansudske prodaje zbog podnormiranosti moe biti kontroverzan. O ovom vidjeti detaljnije kod Zoran P. Raovi, Komentar o svojinsko pravnim odnosima CG, druga knjiga, Podgorica 2009, str. 1683 i nadalje. Smatramo da bi se u postojeim okolnostima postigli bolji efekti sa izvrnim notarskim zapisom o zasnivanju hipoteke u skladu sa lanom 53. stav 2. Zakona o notarima CG, a to bi impliciralo i ugovaranje sudske prodaje po pravilima izvrnog postupka.
187
izjave, po Ugovoru o dugoronom kreditu za stambenu izgradnju, br.75-233/09, zakljuen dana 05.06.2009. (slovima:petog juna dvije hiljade devete godine) izmeu hipotekarnog povjerioca Eksport banka a.d. Podgorica, Njegoeva br.1., registarski matini broj subjekta upisa 1-65,____sud Podgorica i hipotekarnog dunika mire miri, keri Daria iz Podgorice, ul. Ive Andria bb., JmB 06079661721000, u iznosu od 50.000,00 EURA (slovima: pedesethiljada i 00/100 EURA), sa rokom koritenja kredita od 10 (deset) godina, uz kamatnu stopu od 6,00% (est posto)godinje, s tim da se obraun i naplata kamate vri mjeseno, a da prva rata dospijeva za plaanje 05.11.2009.g. (petog novembra dvije hiljade devete godine).-----------------Hipotekarni dunik neopozivo ovlauje hipotekarnog povjerioca da zahtijeva upis navedene hipoteke. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------Notar je poduio i upozorio stranku da e otpravak ove zalone izjave, po slubenoj dunosti, dostaviti nadlenom katastru. ----------------------------------------------------------------------------------V TROKOVI --------------------------------------------------------------------------------------------------------Nakon to je notar poduio stranku o trokovima notara i trokovima upisa, stranka izjavljuje da sve trokove povezane sa ovim zalonom izjavom i trokove upisa hipoteke u katastar nepokretnosti, snosi on lino. -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------VI ODOBRENJA-----------------------------------------------------------------------------------------------------U konkretnom sluaju, ispitavi sve okolnosti, notar je saoptio stranci da ova zalona izjava ne podlijee nikakvim odobrenjima, jer je pribavljena i priloena Saglasnost branog druga hipotekarnog dunika, a kako je to naznaeno u taki II ove zalone izjave. -----------------------VII ZAVRNE ODREDBE -----------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranku upozorio i poduio i o sljedeem: ------------------------------------------------------1. da se hipoteka po ovoj zalonoj izjavi stie tek sa njenim upisom u katastar nepokretnosti.; ---------------------------------------------------------------------------------------------------------2. da postoji opasnost od upisa zakonske hipoteke za neplaene poreze i da je cjelishodno da se zahtijeva uvjerenje nadlene poreske uprave o nedugovanju poreza od strane hipotekarnog dunika, ali je stranka od toga odustala; -----------------------------------------3. da i kako predbiljeba hipoteke osigurava hipotekarnog povjerioca, ali se odbio njen upis; -----------------------------------------------------------------------------------------------------------4. da se ovom zalonom izjavom moe predvidjeti obaveza hipotekarnog dunika da osigura nepokretnost optereenu hipotekom, ali se od toga odustalo; -----------------------5. da je hipotekarni dunik duan uvati predmetnu optereenu nepokretnost sa panjom dobrog domaina, te o svim promjenama, a naroito o pogoranju njenog stanja ili gubljenju vrijednosti, obavijestiti hipotekarnog povjerioca, te na posljedice suprotnog postupanja koje se odnose na odgovornost za prouzrokovanu tetu; ---------6. da hipoteka prestaje brisanjem iz katastra nepokretnosti na osnovu zakonom propisanih uslova, te da je hipotekarni povjerilac duan u roku od 8 (osam) dana nakon prestanka hipoteke, hipotekarnom duniku izdati potvrdu o prestanku hipoteke, dok hipotekarni dunik ima pravo, na osnovu takve potvrde, podnijeti zahtjev za brisanje hipoteke u katastru nepokretnosti . ---------------------------------------------------------------------188
7. da stranka moe izjaviti namirenje obezbijeenog potraivanja vansudskom ili sudskom prodajom i pristajanje zalonog dunika na izvrenje bez odlaganja iz nepokretnosti optereene ovom hipotekom, te na posljedice ovih odredbi i izjava. ---------------Naknada za rad i naknada tokova notara obraunata je prema notarskoj tarifi, a na sljedei nain:__________________ -------------------------------------------------------------------------------------Od ove notarski obraene isprave dobijaju: ----------------------------------------------------------------OTPRAVAK IZVORNIKA:-------------------------------------------------------------------------------------------- Hipotekarni dunik (1), ---------------------------------------------------------------------------------- Hipotekarni povjerilac (1), ------------------------------------------------------------------------------ Katastar nepokretnosti (1),------------------------------------------------------------------------------Notar je stranci proitao ovaj notarski zapis, neposrednim pitanjima uvjerio se da ova izjava odgovara volji stranke, nakon ega je stranka izjavila da je tako postupljeno, da je razumjela sadrinu ovog pravnog posla i da je saglasna sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobrava i, kako slijedi, svojeruno potpisuje u prisustvu notara, te je potom zapis potpisao i ovaj notar. U Podgorici, dana 14.10.2009.g. (etrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) asova -------------------------------------------------------------------------------------------------Hipotekarni dunik: Dini (Zlatko) Darko (potpis) N O T A R Zlatan Zlati (potpis, peat i tambilj notara)
3.2.1.8. Primjer: Odredbe o uspostavljanju hipoteke u okviru ugovora o prodaji Odredbe o uspostavljanju hipoteke u okviru ugovora o prodaji, u sluaju kada je odgoeno plaanje dijela ili cijele cijene, a prodavac je dao bezuslovnu clausulu intabulandi, pa se eli obezbijediti za isplatu cijene uspostavljanjem hipoteke na nepokretnosti koju prodaje.
Uvodni dio ugovora o prodaji UGOVOR O PRODAJI I PREDMET (navesti podatke o nepokretnosti itd.) II PRODAJA (navesti podatke) III CIJENA Cijena za nepokretnost iz take I ovog ugovora iznosi 50.000,00 EURA (slovima: pedesethiljada i 00/100 EURA). --------------------------------------------------------------------------------------------------Cjelokupni iznos cijene dospijeva za plaanje u roku od tri mjeseca od dana zakljuenja ovog ugovora, tj. do 01.12.2009.g.(slovima:prvog decembra dvije hiljade devete godine). U vezi s tim, notar je poduio prodavca mogunosti adekvatnog obezbjeenja u smislu davanja clausule intabulandi i knjienja kupca, kao vlasnika predmetne nepokretnosti, u naknadnoj 189
ispravi u momentu isplate cjelokupne ugovorene cijene, kao i na druge mogunosti adekvatnog obezbjeenja i upozorio ga na rizike i posljedice u sluaju suprotnog postupanja. Nakon toga, prodavac izjavljuje, a sa ime je saglasan i kupac, da prodavac odmah u ovom ugovoru izjavi saglasnost za knjienje kupca kao vlasnika i da se isti odmah moe uknjiiti prije isplate cijene, a da se, zauzvrat, u korist prodavca zasnuje hipoteka na predmetu prodaje. S tim u vezi, kupac je saglasan sa prodavcem da se za obezbjeenje isplate kupoprodajne cijene u iznosu od 50 .000,00 EURA (slovima: pedesethiljada i 00/100 EURA), koji se ima isplatiti prodavcu do ____ i zakonskih zateznih kamata u sluaju padanja kupca u docnju, u korist prodavca uspostavi hipoteka na nepokretnosti iz take I ovog ugovora . -----------Kupac izriito pristaje na izvrenje bez odlaganja, nakon dospjelosti obezbijeenog potraivanja-isplate kupoprodajne cijene u iznosu od 50 .000,00 EURA (slovima: pedesethiljada i 00/100 EURA), koji se ima isplatiti do ___ i zakonskih zateznih kamata u sluaju padanja kupca u docnju,, na osnovu ovog notarskog zapisa, a u pogledu nepokretnosti iz take I ovog ugovora, optereene ovom hipotekom, na taj nain da je prinudno izvrenje hipoteke doputeno protiv svakodobnog vlasnika te nepokretnosti, kao i na cjelokupnoj svojoj imovini . -----------------------------------------------------------------------------------Izvrni otpravak ovog notarskog zapisa e biti izdat povjeriocu na njegov zahtjev, a sa ispravama koje dokazuju da hipotekarni dunik-kupac ne ispunjava u ugovorenom roku svoje obaveze u pogledu plaanja cijene iz ovog ugovora o prodaji navedene u taki III ovog ugovora. Notar je upozorio kupca - dunika na podvrgavanje neposrednom prinudnom izvrenju bez odlaganja nakon dospjelosti obezbijeenog potraivanja i objasnio mu pravne posljedice takve izjave, pa je i, pored toga, on pristao na takvo neposredno prinudno izvrenje. ------------Ako obaveza iz ugovora koji je obezbijeen ovom hipotekom ne bude izvrena u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave obavjetenja o poetku namirenja hipotekarnom duniku, hipotekarni povjerilac e se namiriti sudskom prodajom nepokretnosti optereene ovom hipotekom u skladu sa zakonom koji ureuje izvrni postupak, s tim da je hipotekarni povjerilac obezbijeeno potraivanje ovlaten namiriti prvo iz prodaje nepokretnosti pod rednim brojem 2. ove take ugovora. IV IZJAVE ZA KNJIENJE 1 . Prodavac je saglasan da se na osnovu ovog ugovora, a bez njegovog daljnjeg znanja i saglasnosti, kupac upie u katastru nepokretnosti kao vlasnik sa 1/1 dijela na nepokretnosti iz take I ovog ugovora . --------------------------------------------------------------------------------2. Kupac je saglasan240 da se istovremeno sa naprijed naznaenim upisom prenosa svojine, u Glistu, i to na prvo mjesto, na nepokretnosti iz take I ovog ugovora upie hipoteka za obezbjeenje potraivanja sa sporednim inidbama iz take III ovog ugovora u korist prodavca hipotekarnog povjerioca XY, kao i da se zabiljei izjava hipotekarnog dunika o pristajanju na izvrenje bez odlaganja nakon dospjelosti obezbijeenog potraivanja, na osnovu ovog notarskog zapisa, na taj nain da je prinudno izvrenje hipoteke doputeno protiv svakodobnog vlasnika na nepokretnosti iz take I ovog ugovora . -------------------OSTALE ODREDBE UGOVORA O PRODAJI
240 lan 85 stav 1 Zakona o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti CG.
190
esti dio: Nadlenost notara u porodinopravnim odnosima

Nadlenost notara u porodino - pravnim odnosima propisana je odredbama Zakona o notarima i odredbama Porodinog zakona241. Zakonom o notarima (l. 51. st 1. t. 1. i 2.) propisano je da se obavezno u formi notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave, a pod prijetnjom da nee proizvoditi pravno dejstvo, sainjavaju: brani ugovor, ugovori o imovinskim odnosima izmeu branih drugova i izmeu lica koja ive u vanbranoj zajednici; ugovori o raspolaganju imovinom maloljetnih lica, kao i lica koja nemaju poslovnu sposobnost, iji predmeti su nepokretnosti ili vrjednije pokretne stvari i prava. U Porodinom zakonu nadlenosti notara su postavljene fakultativno i obligatorno. Fakultativne nadlenosti: sastavljanje notarskog akta (zapisa), ako se stranke obrate, u pogledu izjave o priznanju oinstva, a koja izjava moe biti i sastavni dio testamenta (l. 101. PZ CG), i u pogledu izjave majke djeteta o saglasnosti sa priznanjem oinstva (l.105. PZ CG); ovjera potpisa na punomoju za sklapanje braka (l. 33. st. 2. PZ CG). Obligatorne nadlenosti u formi notarskog zapisa ili u formi zapisa o potvrdi privatne isprave: ugovor o upravljanju i raspolaganju zajednikom imovinom branih drugova (l. 292. PZ, a u vezi sa l. 51. stav 1. taka 1. Zakona o notarima); ugovor o diobi zajednike imovine branih drugova (l. 293. PZ, a u vezi sa l. 51. stav 1. taka 1. Zakona o notarima); brani ugovor (l. 301. PZ CG, a u vezi sa l. 51. stav 1. taka 1. Zakona o notarima); ugovor o meusobnim imovinskim odnosima lanova porodine zajednice (l.3 14. PZ CG, a u vezi sa l.51. stav 1. taka 1. Zakona o notarima).
1. Izjava o priznanju oinstva i materinstva

Prema lanu 111. Porodinog zakona242, odredbe o utvrivanju oinstva shodno se primjenjuju i pri utvrivanju materinstva. Pred kim i u kojoj formi se moe dati ovakva
241 Slubeni list Republike Crne Gore br. 1/2007. 242 lan 101 do lana 112 PZ CG.
191
jedna izjava, odreuje lan 101. PZ, u kome se navodi da se oinstvo, a shodno tome, i materinstvo, moe priznati: pred matiarom, pred organom starateljstva, pred sudom, pred drugim organom ovlatenim za sastavljanje javnih isprava, a to notari svakako jesu. Dakle, izjava o priznanju oinstva ili materinstva moe se dati pred raznim licima (organima), pa tako i pred notarom, a to dalje znai da za punovanost takve izjave nije neophodno da je data pred notarom. Postoji samo mogunost da se da ovakva jedna izjava i pred notarom. Ako se davalac izjave (stranka) odlui dati ovakvu izjavu pred notarom, tu izjavu notar mora sainiti u formi notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave, jer samo isprave koje je u cijelosti sainio notar, imaju dokaznu snagu javne isprave u formalnom i sadrinskom smislu. Ovakva izjava proizvodi znaajne pravne posljedice meu zainteresovanim stranama (pravo pozivanja na nasljeivanje, izdravanje i sl). Ovdje je bitno napomenuti ko moe dati ovakvu izjavu pred notarom. Materinstvo i oinstvo djeteta moe priznati lice sposobno za rasuivanje, koje je navrilo esnaest (16) godina (l.104. PZ CG). Pored naznaenog, potrebno je znati kad se moe dati ovakva izjava. Ona se moe dati za ivota djeteta i prije roenja djeteta, a to priznanje e proizvesti pravno dejstvo ako se dijete rodi ivo, kako to odreuje lan 102. PZ CG. Meutim, poslije smrti djeteta, oinstvo se moe utvrditi samo odlukom suda, a na zahtjev lica koja za to imaju pravni interes. Ova izjava se moe dati pred razliitim organima koji vre javnu vlast i u formi javne isprave. Ona moe uslijediti na sljedei nain: a) samostalnom izjavom pred matiarom, ili pred organom starateljstva, ili sudom, ili notarom; b) u testamentu. Organi, odnosno lica koja su sastavila javnu ispravu o priznanju oinstva, duni su, bez odlaganja, ovjereni zapisnik, odnosno otpravak notarskog akta, dostaviti matiaru, nadlenom za upis djeteta u matinu knjigu roenih. Priznanje oinstva proizvodi pravno dejstvo i upisuje se u matinu knjigu roenih samo ako se sa priznanjem saglasi majka djeteta, a ako se radi o priznanju djeteta starijeg od 16 godina, potrebna je i njegova saglasnost. te saglasnosti se daju na nain propisan u lanu 101. PZ CG, a koji vai i za priznanje oinstva. Ako se ta lica ne saglase sa priznanjem oinstva ili se ne izjasne o tome u roku od 30 dana po prijemu obavjetenja o priznanju, onda lice koje je priznalo dijete, to moe utvrditi tubom kod nadlenog suda. Ako majka djeteta nije iva, ili je nepoznatog boravita, ili je potpuno liena poslovne sposobnosti, a dijete je mlae od 16 godina, ili je starije od 16 godina, a trajno je nesposobno za rasuivanje, saglasnost na priznanje oinstva daje staralac djeteta, uz odobrenje organa starateljstva. Postavlja se pitanje: da li je jednom datu ovakvu izjavu mogue kasnije opozvati? Izjave o priznanju oinstva i izjave majke i djeteta o saglasnosti sa priznanjem oinstva ne mogu se opozvati. Zbog toga je potrebno da notar upozori stranku da je priznanje
192
oinstva ili saglasnost majke i djeteta na priznanje oinstva, kada je to potrebno, NEOPOZIVO (lan 108. stav 1. PZ CG). Stranke mogu samo tubom kod suda traiti ponitenje takve izjave zbog mana volje. Sam postupak uzimanja izjave o priznanju materinstva ili oinstva trebalo bi se voditi na odreeni nain, jer su ovdje bitne pouke i upozorenja prema strankama. Ovaj postupak bi se mogao voditi na sljedei nain: 1. Nuno je upoznati zainteresovane strane da se radi o pravnoj relevantnosti ovakve izjave volje, tj. o injenici da je izjava o priznanju oinstva neopoziva. 2. Neophodno je upozoriti stranke na posljedice koje izaziva ovakva jedna izjava na podruju porodinopravnih i nasljednopravnih odnosna (obaveza izdravanja, roditeljsko staranje, nasljeivanje itd.). 3. Neophodno je upoznati stranke ta je sve potrebno za ovakvo jedno priznanje, odnosno da je za priznanje potreban pristanak majke i djeteta ako je starije od 16 godina.
1 .1 . Primjer: Izjava o priznanju oinstva

CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATI PODGORICA Ul. Obala br.1. UZZ BR.15/2009. Dana 14.10.2009. g.(etrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) asova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlatiem, sa slubenim sjeditem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da sainim notarski zapis izjave o priznanju oinstva, pristupilo je sljedee lice: ---------------------------------------------------------------------------------Gospodin Dini (Zlatko) Darko, roen 20.12.1960. g. (slovima:dvadeseti decembar hiljadu devet stotina ezdesete godine), u Podgorici, sa prebivalitem i adresom u Kotoru, ul. Deseta br.1., pema vlastitoj izjavi, po zanimanju graevinski tehniar, oenjen, dravljanin Crne Gore, JmBG 2012966000000, iji identitet je ovaj notar utvrdio na osnovu line karte, broj 05XYC, izdate od mUP-a Crne Gore, od dana 15.05.2006.g., sa rokom vaenja trajno.(u daljem tekstu: Davalac izjave). ----------------------------------------------------------------------------------------------------Nakon to se ovaj notar uvjerio u pravu volju stranke, objasnio joj pravne domete i posljedice, te ustanovio da je sposobna i ovlaena za preduzimanje ovog pravnog posla, stranka je dala sljedeu: ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------IZJAVU O PRIZNANJU OINSTVA ---------------------------------------Priznajem da sam otac djeteta, roenog 25 .02 .1988 . (slovima: dvadeset petog februara, hiljadu devet stotina osamdeset osme godine), ije je ime Lili i ije je roenje upisano u Matinom kancelariji Optine Podgorica, pod brojem 96 . (slovima:devedeset est) za 1988 . godinu . (slovima:hiljadu devet stotina osamdeset osmu godinu). -----------------193
Notar me poduio i upozorio da je za punovanost, odnosno pravno dejstvo ovog priznanja, neophodan pristanak majke djeteta i djeteta, u formi javne isprave. --------------------------------Upozoren sam da je ovo priznanje neopozivo.---------------------- Notar me upozorio i upoznao sa posljedicama ovog priznanja koje se tie porodinih odnosa, obaveze izdravanja i prava na nasljeivanje. ----------------------------------------------------------------------------------------------------Trokove snosim lino. --------------------------------------------------------------------------------------------Ovjereni otpravak je izdat: ---------------------------------------------------------------------------------------- Davaocu izjave, ----------------------------------------------------------------------------------------------------- majci djeteta, gospoi XY iz Podgorice, ul. Prva br.1., ---------------------------------------------------- Djetetu LY,------------------------------------------------------------------------------------------------------------ matiaru Optine Podgorica, koji e izvriti upis u matinu knjigu roenih. ----------------------Nagrada i naknada za rad notara obraunata je i naplaena shodno tarifi, a kako slijedi:____________. ---------------------------------------------------------------------------------------------------Notar je ovu izjavu proitao stranci, neposrednim pitanjima uvjerio se da sadraj ovog akta odgovara volji stranke, koja izjavljuje da je tako postupljeno, da je razumjela sadrinu ovog pravnog posla i da je u cijelosti saglasna sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobrava i u prisustvu notara, kako slijedi, svojeruno potpisuje, nakon ega je zapis potpisao i ovaj notar. U Podgorici, dana 14.10.2009. g. (etrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) asova. -------------------------------------------------------------------------------------------------Davalac izjave: Dini Darko (potpis stranke) Notar: Zlatan Zlati (potpis, peat i tambilj notara)
1 .2 . Saglasnost majke sa izjavom o priznanju oinstva

Osnov davanja ovakve saglasnosti je odredba lana 105. stav 1. PZ-a. Ona je potrebna iz razloga to je prema toj odredbi, predvieno da je za upis priznanja oinstva u matinu knjigu roenih potrebna saglasnost majke, odnosno ona je uslov za punovanost izjave o priznanju oinstva. Ova saglasnost se moe dati pred matiarom, ili organom starateljstva, ili sudom, ili notarom na nain kako se daje i izjava o priznanju oinstva.. Zakon takoe odreuje ko je sve sposoban dati ovakvu saglasnost. Saglasnost za priznanje moe dati majka, pod uslovom da joj nije oduzeta poslovna sposobnost. Ako majka djeteta nije iva, ili je nepoznatog boravita, ili je potpuno liena poslovne sposobnosti, a dijete je mlae od 16 godina, ili je starije od 16 godina, a trajno je nesposobno za rasuivanje, saglasnost na priznanje oinstva, sa odobrenjem organa starateljstva, daje sta194
ralac djeteta. Odredbe o priznanju oinstva vrijede i za priznanje materinstva, ukoliko iz prirode odnosa ne proizilazi neto drugo.
PRImJER
Izjava o saglasnosti na priznanje oinstva

CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATI PODGORICA Ul. Obala br.1. UZZ BR.15/2009. Dana 14.10.2009 g. (etrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) asova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlatiem, sa slubenim sjeditem u Podgorici, ul. Obala br. 1., sa zahtjevom da sainim notarski zapis izjave o saglasnosti na priznanje oinstva, pristupilo je sljedee lice: ------------------------------------------------------------Gospoa Ribi (marko) Ana, roena 20.12.1965. g. (slovima:dvadeseti decembar hiljadu devet stotina ezdeset pete godine), u Dubrovniku, sa prebivalitem i adresom u Kotoru, ul. Deseta br.1., pema vlastitoj izjavi, po zanimanju trgovac, udata, dravljanka Crne Gore, JmBG 2012968000000, iji sam identitet utvrdio na osnovu line karte, broj 05XYC, izdate od mUP-a Crne Gore, od dana 15.05.2006.g., sa rokom vaenja trajno (u daljem tekstu: davalac izjave). Nakon to sam se uvjerio u pravu volju stranke, objasnio joj pravne domete i posljedice, te ustanovio da je sposobna i ovlaena za preduzimanje ovog pravnog posla, stranka je dala sljedeu: ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------IZJAVA O SAGLASNOSTI NA PRIZNANJE OINSTVA Ja sam roena u Dubrovniku-Republika Hrvatska, dana 20.12.1968. g. (slovima:dvadeseti decembar hiljadu devet stotina ezdeset osme godine), od oca marka i majke mare, ro. Bokovi. Nastanjena sam u Kotoru, ul. Deseta br.1., dravljanka sam Crne Gore. ------------------------U notarskom aktu notara m.J iz Podgorice, broj UZZ-03/09., gospodin Dari Darko, iz Podgorice, priznao je oinstvo djeteta Lili, koje sam ja rodila dana 25.02.1988. godine, u Podgorici.--Kao majka djeteta, izjavljujem svoj pristanak na dato priznanje oinstva . ------------------Notar me je upoznao i upozorio na posljedice koje priznanje oinstva ima na porodine odnose, obaveze izdravanja i pravo na nasljeivanje, kao i na to da je ova izjava neopoziva. ---Ovjereni otpravak je izdat meni, ocu djeteta, djetetu, kao i matinoj kancelariji u Podgorici, gdje je roenje djeteta upisano. --------------------------------------------------------------------------------Trokove snosim lino. --------------------------------------------------------------------------------------------Nagrada i naknada za rad notara obraunata je i naplaena shodno tarifi, a kako slijedi:____________. --------------------------------------------------------------------------------------------------Notar je ovu izjavu proitao stranci, neposrednim pitanjima uvjerio se da sadraj ovog akta odgovara volji stranke, koja izjavljuje da je razumjela sadrinu ovog pravnog posla i da je u 195
cijelosti saglasna sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobrava i, kako slijedi, u prisustvu notara svojeruno potpisuje, nakon ega je zapis potpisao i ovaj notar. ---------------------U Podgorici, dana 14.10.2009.g. (etrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) asova. -------------------------------------------------------------------------------------------------Davalac izjave: Ribi Ana (potpis stranke) Notar: Zlatan Zlati (potpis, peat i tambilj notara)
2. Imovina branih drugova

Imovina branih drugova243 moe biti posebna i zajednika. Status imovine koju imaju brani drugovi, veoma je bitan kod raspolaganja takvom imovinom, a naroito pravnim poslovima koji za predmet imaju prenos ili sticanje stvarnih prava na nepokretnostima.
2 .1 . Posebna imovina
Posebnu imovinu sainjava imovina koju je brani drug stekao prije sklapanja braka, kao i imovina koju je stekao u toku braka nasljeem, poklonom ili drugim oblicima besteretnog sticanja. takvom imovinom svaki brani drug samostalno upravlja i raspolae, s tim da se mogu i drugaije dogovoriti, npr. ugovorom o upravljanju i raspolaganju zajednikom imovinom. Ako brani drugovi imaju posebnu imovinu, onda svako od njih moe s njom samostalno raspolagati i upravljati i nije potrebna saglasnost drugog branog druga, osim ako se nisu drugaije dogovorili.
2 .2 . Zajednika imovina
Zajedniku imovinu branih drugova 244 sainjava imovina: koju su brani drugovi stekli radom za vrijeme trajanja brane zajednice; prihodi od te imovine; prihodi od posebne imovine koji su ostvareni radom branih drugova ; imovina steena od igara na sreu tokom trajanja braka, osim ako je jedan brani drug ulagao u ove igre posebnu imovinu. Status zajednike imovine je takav da se radi o zajednikoj svojini kod koje udjeli zajedniara nisu unaprijed odreeni, ali su odredivi. Zbog toga, takvom imovinom brani drugovi upravljaju i raspolau zajedniki i sporazumno, tako da svojim dijelom u nepodijeljenoj zajednikoj imovini ne moe jedan brani drug samostalno raspolagati,
243 lan 285. do 290. PZ CG. 244 lan 288. PZ CG.
196
2. Imovina branih drugova
niti ga moe opteretiti pravnim poslom meu ivima. tu je uvijek potrebna saglasnost drugog branog druga, jer se radi o imperativnim odredbama. Meutim, brani drugovi mogu zajednikom imovinom raspolagati zajedniki i sporazumno, osim ako, putem pisanog ugovora o upravljanju ili raspolaganju zajednikom imovinom, nisu ugovorili da samo jedan od njih to vri245. Zajednika svojina regulisana je Zakonom o svojinskopravnim odnosima (l.153.-160.). Pravilo je da se zajednikom svojinom moe raspolagati i optereivati samo uz saglasnost svih zajedniara. Od tog pravila postoji izuzetak kada tree lice moe pravnim poslom koji nije zakljuen sa svim zajedniarima stei svojinu na nepokretnosti ako je bilo savjesno i ako na nepokretnosti pravo svojine nije bilo upisano u katastru na ime svih zajedniara246 . Prava branih drugova na zajedniku nepodijeljenu imovinu upisuju se u katastar nepokretnosti na ime oba brana druga, sa neopredijeljenim dijelovima kao njihova zajednika imovina. Meutim, brani drugovi, prilikom pribavljanja nepokretnosti, mogu se u katastar upisati kao suvlasnici na opredijeljenim dijelovima, a tada se smatra da su na taj nain izvrili diobu zajednike imovine. Ako je u katastar, kao vlasnik na zajednikoj imovini, upisan samo jedan brani drug, smatrae se kao da je upis izvren na oba brana druga, ukoliko do upisa nije dolo na osnovu ugovora izmeu njih, npr. ugovora o podjeli zajednike imovine ili branog ugovora247. Kako je obiaj i praksa da se u katastar upisuje samo jedan brani drug na nepodijeljenoj zajednikoj imovini, to notari moraju kod pravnih poslova vezanih za nepokretnosti poduavati i upozoravati stranke u vezi sa naznaenim i takva upozorenja unijeti u ispravu, a u odreenim sluajevima odbiti sainjavanje notarskog akta, jer ako se povrijede pravila o raspolaganju nepodijeljenom zajednikom imovinom koja su imperativnog karaktera, takvi poslovi mogu izazvati tetne posljedice, odnosno nitavost. tu je veoma vano izjanjenje lica koje je upisano u katastar (npr. prodavca, hipotekarnog dunika itd.), kao i utvrenje drugih injenica u vezi sa statusom imovine, u cilju utvrivanja savjesnosti kupca ili drugog sticaoca stvarnog prava na nepokretnosti. Naime, tree lice moe izuzetno, na osnovu pravnog posla koji nije zakljuen sa svim zajedniarima, stei pravo svojine na nepokretnosti, ako je savjesno i ako pravo svojine nije bilo upisano u katastar na ime svih zajedniara.
2 .3 . Primjeri poduka i upozorenja u vezi statusa imovine branih drugova

PRImJER 1
Notar je stranke poduio i upozorio na zakonske odredbe o zajednikoj branoj imovini i da je takva imovina zajednika svojina branih drugova po sili Zakona, ako nije drukije ugovoreno, te da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost branog
245 lan 290. do 292. Porodinog zakona CG. 246 lan 157. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG. 247 Vidi lan 289. stav 2. Porodinog zakona CG. Smatramo da je ova odredba odstupanje od odredbe lana 10. Zakona o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti CG, koji je uspostavio naelo pouzdanosti u tanost podataka iz javnog registra o nepokretnostima i pravima na nepokretnostima, i da niko ne moe trpjeti tetne posljedice u prometu nepokretnosti u kojima se ti podaci koriste.
197
druga hipotekarnog dunika (ili prodavca ili drugog lica upisanog u katastar kao ovlatenika stvarnog prava). S tim u vezi, hipotekarni dunik (ili prodavac ili drugo lice upisano u katastar kao ovlaenik stvarnog prava) izriito izjavljuje da predmetna nepokretnost ne spada u zajedniku branu imovinu, jer je istu naslijedio, po Rjeenju Osnovnog suda u Podgorici, broj O-1/2005., od 15.01.2005.g. Rjeenje se prezentuje u originalu, te se u ovjerenom prepisu koji je sainio ovaj notar, prilae uz ovu ispravu nakon to je proitano strankama, a iz istog je ovaj notar ustanovio da je hipotekarni dunik naslijedio predmetnu nepokretnost. ------------------PRImJER 2
Notar je stranke poduio i upozorio na zakonske odredbe o zajednikoj branoj imovini i da je takva imovina zajednika svojina branih drugova po sili zakona, ako nije drukije ugovoreno, te da bi, ako se radi o takvoj imovini bila potrebna pravno valjana saglasnost branog druga hipotekarnog dunika (ili prodavca ili drugog lica upisanog u katastar kao ovlatenika stvarnog prava). S tim u vezi, hipotekarni dunik (ili prodavac ili drugo lice upisano u katastar kao ovlaenik stvarnog prava) izriito izjavljuje da predmetna nepokretnost spada u zajedniku branu imovinu sa branim drugom XX. Nakon toga, notaru se prezentuje u otpravku Saglasnost branog druga u formi notarskog zapisa, UZ, br.___/09., od ____notara XY, iz Podgorice, te Izvod iz matine knjige vjenanih, Optine Cetinje, broj____, od ____, u originalu, a ovi dokumenti, kao takvi, prilau se uz ovu ispravu nakon to su proitani strankama. Iz istih je notar ustanovio ustanovio da je AA brani drug hipotekarnog dunika (prodavca i dr.) i da je ista u cijelosti saglasna sa optereenjem (raspolaganjem) predmetne nepokretnosti. ------PRImJER 3
Notar je stranke poduio i upozorio na zakonske odredbe o zajednikoj branoj imovini i da je takva imovina zajednika svojina branih drugova po sili zakona, ako nije drukije ugovoreno, te da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost branog druga hipotekarnog dunika (ili prodavca, ili drugog lica upisanog u katastar kao ovlatenik stvarnog prava). S tim u vezi, hipotekarni dunik (ili prodavac, ili drugo lice upisano u katastar kao ovlaenik stvarnog prava) izriito izjavljuje da predmetna nepokretnost ne spada u zajedniku branu i vanbranu imovinu248 -----------------------------------------------------------------PRImJER 4
Notar je stranke poduio i upozorio na zakonske odredbe o zajednikoj branoj imovini i da je takva imovina zajedniko svojina branih drugova po sili Zakona, ako nije drukije ugovoreno, te da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost branog druga hipotekarnog dunika (ili prodavca, ili drugog lica upisanog u katastar kao ovlatenik stvarnog prava). S tim u vezi, hipotekarni dunik (ili prodavac, ili drugo lice upisano u katastar kao ovlaenik stvarnog prava) izriito izjavljuje da predmetna nepokretnost ne spada u zajedniku branu imovinu, jer je istu pribavio prije zakljuenja braka kao posebnu imovinu, a to pri sastavljanju ovog notarskog akta, prisutni brani drug hipotekarnog dunika (prodavca itd.), gospoa XY, izriito potvruje. -----------------------------------------------------------------------248 Vidi lan 306 PZ CG.
198
3. Brani ugovor
Saglasnost branog druga za raspolaganje i optereenje zajednikom imovinom mora se dati u formi propisanoj za ugovor. moe se dati u posebnom ugovoru o upravljanju i raspolaganju zajednikom branom imovinom, u posebnoj ispravi o saglasnosti, ili u samom ugovoru kojim se vri raspolaganje zajednikom imovinom branih drugova.
Primjer formulacije u uvodnom dijelu isprave gdje se upisuju podaci o ugovornim stranama i branim drugovima:
Zajedno sa prodavcem, pristupio je i uestvuje u sastavljanju ovog notarskog akta njegov brani drug XY_____, (u daljnjem tekstu: brani drug prodavca). ------------------------------------
Zakonski reim zajednike brane imovine i reim upravljanja i raspolaganja istom, moe se izmijeniti branim ugovorom (l. 301. PZ), ugovorom o diobi zajednike imovine branih drugova (l. 293. .PZ), ugovorom o regulisanju imovinskih odnosa lanova porodine zajednice (l. 314. PZ), ugovorom o upravljanju i raspolaganju zajednikom imovinom (l. 292. PZ). Svi ovi ugovori moraju biti u formi notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave (vidi l. 51. st 1. taka 1 Zakona o notarima CG).
3. Brani ugovor
3 .1 . Pojam branog ugovora
Brani ugovor249 je ugovor kojim se ureuju imovinski odnosi branih drugova (u toku trajanja braka), ili buduih branih drugova (prije sklapanja braka) na postojeoj ili buduoj imovini250. Zakon poznaje samo termin brani ugovor, a ne predbrani ugovor. Zbog toga, uvijek treba upotrebljavati termin brani ugovor, koji ima samo dva modaliteta, uslovljena vremenom njegovog zakljuenja (budui brani drugovi ga zakljuuju prije sklapanja braka, s tim da je njegovo dejstvo odloeno do sklapanja braka, a brani drugovi ga zakljuuju za vrijeme trajanja braka). Ostalih razlika nema. Branim ugovorom brani drugovi mijenjaju pravila zakonskog reima zajednike imovine i njime mogu urediti svoju cjelokupnu imovinu (zajedniku imovinu i posebnu imovinu), dok drugi imovinski sporazumi branih drugova za predmet imaju samo ureenje upravljanja i raspolaganja zajednikom imovinom (ugovor o podjeli zajednike imovine branih drugova i dr.). Meutim, brani ugovor moe sadravati i odredbu o upravljanju i raspolaganju zajednikom imovinom, a brani drugovi koji nisu za-
249 lan 301 do 303 PZ CG. 250 Detaljnije o branom ugovoru vidi kod Ramajana unje, Revija za pravo i ekonomiju, godina 9 broj 2, Mostar 2008. godine, Pravni fakultet Mostar, str. 121 do 139.
199
kljuili brani ugovor, mogu upravljanje i raspolaganje zajednikom imovinom urediti posebnim ugovorom, npr. ugovorom o podjeli zajednike imovine. Predmet branog ugovora moe biti regulisanje i vanbrane zajednike imovine, jer prema odredbi l. 306. PZ CG, sve odredbe koje se odnose na zajedniku imovinu branih drugova primjenjuju se i na imovinske odnose vanbranih drugova, pod uslovom da je vanbrana zajednica trajala due vremena. Na zajedniku imovinu i na brani ugovor primjenjuju se odredbe stvarnog, porodinog i obligacionog prava. Brani ugovor ne moe imati nasljednopravna dejstva jer su Zakonom o nasljeivanju zabranjeni ugovori o nasljeivanju. takoe, ne moe se ugovoriti primjena stranog prava na imovinske odnose branih drugova (l. 305. PZ CG). U suprotnom, to bi proizvodilo nitavost.
3 .2 . Uslovi za punovanost i sadraj branog ugovora

Ovaj ugovor mora sadravati sve bitne elemente tog pravnog posla propisane materijalnim zakonima i elemente propisane za sadraj notarskog zapisa iz l. 50. Zakona o notarima CG, koji propisuje ta treba da sadri notarski zapis.
3 .2 .1 . Uslovi za punovanost
Kod svih ugovora, pa tako i kod branog ugovora, moraju biti ispunjeni opti uslovi za njegovu punovanost, a to su: da je ugovor sklopljen u propisanoj formi251; da su ugovorne strane poslovno sposobne252; da postoji saglasna izjava volja ugovornih strana253; da postoji valjan osnov254; da postoji sadraj ugovora255. Forma branog ugovora. Da bi brani ugovor bio punovaan, potrebno je da bude sainjen u formi notarskog zapisa ili notarskog zapisa o potvrdi privatne isprave256 . U suprotnom, brani ugovor ne bi proizvodio pravna dejstva (vidi l. 51. st.3. Zakona o notarima CG). Odredbe o formi branog ugovora sadrane su i u lanu 301. stav 2. PZ CG. Notar je duan proitati ugovor, poduiti i upozoriti ugovorne strane na njegove posljedice da se njime iskljuuje zakonski reim zajednike imovine branih drugova. Ugovorne strane i njihova poslovna sposobnost. Ugovorne strane kod branog ugovora su: brani drugovi, odnosno budui brani drugovi koji su poslovno sposobni.
251 252 253 254 255 256 lan 60. do 68. ZOO CG. lan 49. do 52. ZOO CG. lan 19. do 40. ZOO CG. lan 46. do 48. ZOO CG. lan 41. do 45. ZOO CG. Vidi l. 301. st. 2 PZ CG, i l. 51. st 1. t. 1 i l. 50a Zakona o notarima CG.
200
3. Brani ugovor
Fiziko lice stie potpunu poslovnu sposobnost sa navrenih 18 godina ivota (punoljetstvom) ili sklapanjem braka prije punoljetstva uz odobrenje suda, a sa navrenih 16 godina257. U sluaju da je nekom od branih drugova potpuno oduzeta poslovna sposobnost, prema odredbi l. 302. PZ CG, brani ugovor u njegovo ime moe sklopiti njegov staratelj, uz odobrenje organa starateljstva. Nadalje, postavlja se pitanje: da li brani drugovi, odnosno budui brani drugovi, mogu putem punomonika sklopiti brani ugovor? Smatramo da mogu, s tim da punomoje mora biti u formi ugovora258 i po sadraju mora odgovarati elementima branog ugovora. U svakom sluaju, punomoje mora biti posebno (specijalno). Saglasna volja ugovornih strana. Za punovanost izjava volje, shodno pravilima obligacionog prava, potrebno je da su one date bez prinude (slobodno) i da ne postoje druge mane volje, tj. da nisu date u zabludi i usljed prevare, te da je izjava volje stvarna, odnosno da nije simulirana 259. Valjan pravni osnov. Osnov (cilj, svrha ) branog ugovora je ureenje imovinskih odnosa branih, odnosno buduih branih drugova i on mora biti doputen, tj. ne smije biti suprotan prinudnim propisima ili moralu drutva (npr. ugovaranje nasljednopravnih dejstava, ugovaranje iskljuenja obaveze izdravanja malodobne djece, ugovaranje primjene stranog prava na imovinske odnose branih drugova). U sluaju da je osnov nedoputen ili da on ne postoji, brani ugovor nee proizvoditi pravne uinke. Predmet obavezivanja u branom ugovoru treba biti mogu, doputen, odreen ili odrediv. Ukoliko je predmet obaveze nemogu, nedoputen, neodreen ili neodrediv, ugovor je nitav (npr. da je predmet branog ugovora odreivanje nasljednika). Porodini zakon CG ne navodi ta moe biti predmet branog ugovora, osim to propisuje u l. 303. PZ CG zabranu ugovaranja primjene prava druge drave (stranog prava ). Predmet (sadraj) branog ugovora je ureenje imovinsko-pravnih odnosa suprunika. Da li je taj predmet valjan, treba procjenjivati prema odredbama zakona koji ureuju obligacione, porodino-pravne, nasljedno-pravne i svojinsko-pravne odnose. Sadraj ugovora ne smije biti u suprotnosti sa prinudnim propisima i moralom drutva. U suprotnom, taj ugovor je apsolutno nitav260. Dakle, kod branog ugovora posebno je izraeno ogranienje slobode ugovaranja. Ovaj ugovor ne smije biti protivan imperativnim normama, kao i naelima obligacionog prava: savjesnosti, potenju, ravnopravnosti, zabrani zloupotrebe prava, potivanju javnog poretka, dobrih obiaja, morala itd. Brani ugovor bi bio protivan prinudnim propisima, naprimjer, u sljedeim sluajevima: kada bi se ugovorila primjena stranog prava na imovinske odnose branih drugova (l. 303. PZ CG to zabranjuje); po pitanju poslovne sposobnosti suprunika (l. 13. PZ
257 258 259 260 l. 13. i l. 24. PZ CG. lan 86. ZOO CG i lan 51. st. 1. ta. 1. Zakona o notarima CG. Vidi odredbe l. 53. do 59. ZOO CG. lan 101 ZOO CG.
201
CG); ako bi se povrijedila zakonom propisana prava i obaveze roditelja (branih drugova ) prema djeci; ako bi se iskljuile ili na drugi nain povrijedile obaveze izdravanja djece i obaveze meusobnog izdravanja suprunika u skladu sa zakonom (lan 253. do 284. PZ CG); ako bi sadravao odredbe privatne i intimne prirode; ako bi se unijele odredbe koje imaju karakter zelenakog ugovora; ako bi se unijela odredba o trajnom odricanju prava na diobu zajednike brane imovine (vidi l.158. st.3. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG). Naprijed naznaene odredbe bile bi nitave, a to moe dovesti do nitavosti ugovora u cijelosti.
3 .2 .2 . Sadraj
Kako smo naprijed istakli, predmet branog ugovora je regulisanje imovinsko-pravnih odnosa branih, odnosno buduih branih drugova, u skladu sa zakonom. Porodini zakon nije odredio bitne elemente (sadraj) branog ugovora, ali iz opte definicije (l. 301. PZ CG) i pravne prirode ovog ugovora proizilazi da brani ugovor moe sadravati razliite odredbe, a to je predmet daljeg razmatranja. Odredbe kojima se vri drugaije regulisanje imovinskih odnosa u odnosu na zakonski imovinski reim (iskljuuje se zakonski reim zajednike imovine branih drugova) u vidu ugovaranja drukijih (nejednakih) dijelova u zajednikoj branoj imovini izmeu branih drugova (lan 293. PZ CG), tako da odrede dijelove u itavoj imovini (npr. Brani drug AB ima suvlasniki dio od 3/4, a brani drug CD ima suvlasniki dio od 1/4, na cjelokupnoj njihovoj branoj imovini); ili da odrede dijelove na jednom dijelu imovine (npr. Brani drug AB ima suvlasniki dio od 3/4 na dvosobnom stanu, upisanom u listu nepokretnosti br.5., KO Grad, a brani drug CD ima suvlasniki dio od 1/4 na istoj nepokretnosti, dok ostala njihova zajednika imovina podlijee zakonskom reimu zajednike imovine);ili da se sporazumiju da svakom branom drugu pripadnu pojedine stvari ili prava iz zajednike imovine (npr. Brani drug AB ima pravo svojine sa 1/1 na dvosobnom stanu, upisanom u listu nepokretnosti br .5., KO Grad, a brani drug CD ima pravo svojine sa 1/1 na dvosobnom stanu upisanom u listu nepokretnosti br. 6., KO Grad). Mogue je ugovoriti da jedan brani drug isplati drugom novanu vrijednost njegovog dijela. Ako ne doe do sporazuma o tome, imovina branih drugova dijeli se na jednake dijelove (l. 294. PZ CG). Odredbe o promjeni statusa stvari i prava iz posebne imovine branih drugova u zajedniku branu imovinu i obrnuto.
PRImJERI
Ugovaranje da se novana sredstva koje e brani drugovi ostvariti kao zajedniku branu imovinu (plata i sl.), u jednom dijelu troe za tekue potrebe brane zajednice, a u ostalom dijelu da budu posebna imovina (tzv. reim odvojenosti imovine ); Ugovaranje da se prihodi od igara na sreu smatraju posebnom imovinom; Ugovaranje da prihod od izdavanja u zakup posebne imovine postane zajednika brana imovina; 202
3. Brani ugovor
Ugovaranje da se imovina koju je jedan brani drug stekao kao posebnu imovinu (npr. nasljeivanjem), smatra zajednikom branom imovinom, koja bi se podijelila na jednake ili razliite suvlasnike dijelove; Ugovaranje naina upotrebe posebne imovne.
Odredbe o upravljanju i raspolaganju zajednikom branom imovinom Prema odredbama PZ CG, zajednika brana imovina je definisana kao zajednika svojina i njome brani drugovi upravljaju i raspolau zajedniki i sporazumno (l. 291. PZ CG). Odredbe stvarnog prava koje tretiraju zajedniku svojinu i odredbe Porodinog zakona koje tretiraju zajedniku imovinu, omoguuju zajedniarima, a to su i brani drugovi u sluaju brane imovine, da se branim ugovorom sporazumiju na koji e nain vriti koritenje, upravljanje i raspolaganje zajednikom branom imovinom.
PRImJERI
mogu odrediti da neke stvari iz zajednike brane imovine posjeduje i koristi jedan brani drug, a druge da posjeduje i koristi drugi brani drug, ili da sve stvari koristi i posjeduje samo jedan brani drug; mogu povjeriti upravljanje i raspolaganje jednom od njih; mogu unijeti odredbu o davanju u zakup odreenih stvari iz zajednike brane imovine; Odredbe o investicijama u toku trajanja brane zajednice; Odredbe o podjeli zajednike brane imovine.
Zajednika imovina branih drugova moe se podijeliti posebnim ugovorom o podjeli zajednike brane imovine, a isto tako, podjela zajednike brane imovine moe biti predmet posebne odredbe u branom ugovoru. Kako zajednika imovina branih drugova ima karakter zajednike svojine, brani drugovi imaju pravo da u svako doba sporazumno utvrde svoje udjele u zajednikoj imovini, te se, pod prijetnjom nitavosti, ne mogu odrei tog prava261. Dioba zajednike imovine branih drugova moe se traiti za vrijeme braka i poslije njegovog prestanka262 . Sporazum o diobi zajednike brane imovine, koji moe biti sastavni dio branog ugovora ili biti samostalan ugovor, moe sadravati nain diobe, vrijeme diobe, trokove diobe i sl., kao to je u narednom dijelu opisano. U pogledu naina podjele, brani drugovi mogu ugovoriti, naprimjer, prodaju zajednike brane imovine na javnoj prodaji i podjelu tako dobivenog novca, ili da prilikom podjele, pojedine stvari i prava uu u dio jednog branog druga, a pojedine stvari i prava da uu u dio drugog branog druga, ili da se ugovori ustupanje udjela zajedniara drugom branom drugu i isplata novane naknade za ustupljeni dio.
261 lan 158. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG. 262 lan 295. PZ CG.
203
U pogledu vremena diobe, brani drugovi se mogu branim ugovorom odrei diobe zajednike imovine samo za odreeno vrijeme, ali ne i trajno, jer bi takva odredba, odnosno ugovor bio apsolutno nitav, shodno odredbama l. 158. st. 3. Zakona o svojinskopravnim odnosima, s obzirom da se radi o zajednikoj svojini. Brani drugovi se mogu sporazumjeti i oko trokova diobe zajednike imovine. Brani drugovi mogu u ugovor unijeti i klauzulu o meusobnim poklonima i vraanju poklona u sluaju razvoda ili ponitenja braka. Odredbe o osnivanju odreenih stvarnih i obligacionih prava U zavisnosti od vrste i pravne prirode stvari i prava koje ine zajedniku imovinu branih drugova, brani drugovi mogu branim ugovorom osnovati odreena stvarna i obligaciona prava (npr. pravo zaloga, pravo slubenosti, pravo stvarnog tereta, etana svojina, pravo pree kupovine kao obligaciono pravo itd.). Odredbe branog ugovora o zasnivanju prava zaloga Pravo zaloga je sredstvo obezbjeenja nekog potraivanja i ono se moe zasnovati na stvarima i pravima. Na pravo zaloga na nepokretnosti (hipoteka) primjenjuju se odredbe zakona kojim su ureena stvarna prava. Predmet prava zaloga u branom ugovoru mogu biti stvari i prava koja ine posebnu imovinu branih drugova, ali i suvlasniki dio nastao diobom zajednike brane imovine. Pravo zaloga branim ugovorom moe se zasnovati u korist nekog od branih drugova ili u korist treih lica. Odredbe branog ugovora o zasnivanju slubenosti Pravo slubenosti se moe zasnovati, izmeu ostalog, i pravnim poslom, pa tako i branim ugovorom. Pravo slubenosti je pravo na tuoj stvari koje daje ovlatenje njegovom titularu da na odreeni nain koristi tuu stvar ili da zahtijeva od vlasnika te stvari da se uzdrava od vrenja odreenih radnji koje bi inae vrio na svojoj stvari. Slubenosti se dijele na stvarne i line, a regulisane su Zakonom o svojinsko-pravnim odnosima. Branim ugovorom se moe zasnovati slubenost na posebnoj imovini jednog branog druga u korist drugog branog druga, te na cjelokupnoj zajednikoj imovini. Odredbe branog ugovora o zasnivanju prava stvarnog ili realnog tereta Nosilac prava stvarnog ili realnog tereta ima ovlatenja na odreene periodine inidbe od svakodobnog vlasnika neke nepokretnosti. inidbe mogu biti: novano davanje u obliku rente, naturalno davanje u obliku davanja plodova, pruanje njege odreenoj osobi i sl. Odredbe branog ugovora o uspostavljanju etane svojine Etana svojina je oblik prava svojine koji predstavlja svojina na stanu ili poslovnoj prostoriji ili drugom posebnom dijelu zgrade. Branim ugovorom se moe zasnovati etana svojina jednog branog druga na stanu koji ini posebnu imovinu drugog branog druga. takoe, kod odredbi o podjeli zajednike brane imovine, u branom ugovoru moe se zasnovati etana svojina na jednom dijelu nepokretnosti koja je zajednika brana imovina i to uz pomo prethodnog etairanja (npr. sprat kue).
204
3. Brani ugovor
Odredbe branog ugovora o pravu pree kupovine Pravo pree kupovine moe biti zakonsko i ugovorno. Ovdje se radi o uspostavljanju ugovornog prava pree kupovine. Ono je pravo obligacionog karaktera, te je regulisano odredbama ZOO, s tim to ono ima stvarnopravni znaaj samo ako se upie u katastar, a to Zakon o dravnom premjeru i katastru predvia kao mogunost. Ovo pravo se definie kao pravo odreenog lica (nosioca tog prava) da zahtijeva od vlasnika stvari koji namjerava da je proda, da prvo njemu stvar ponudi na prodaju. Ako vlasnik stvari ne ponudi njenu prodaju prvo imaocu prava pree kupovine nego je proda treem licu, imalac tog prava ima pravo da tubom pred sudom zahtijeva da se stvar njemu ustupi pod istim uslovima. tako, naprimjer, brani drugovi mogu ugovoriti u branom ugovoru, ukoliko jedan od njih odlui prodati svoju posebnu imovinu ili suvlasniki dio u nekoj stvari koji je nastao diobom zajednike brane imovine, a ne postoji zakonsko pravo pree kupovine, da ponudu za njegovu prodaju prvo uputi drugom branom drugu.
3 .2 .3 . Nemogunost ugovaranja izdravanja branih drugova i djece protivno zakonskim odredbama

Porodini zakon sadri imperativne odredbe u pogledu obaveze izdravanja izmeu branih drugova, te izmeu roditelja i djece. te obaveze su zakonskim imperativnim normama ustanovljene i ne mogu se mijenjati voljom stranaka. U suprotnom, takve odredbe branog ugovora bi bile apsolutno nitave.
PRImJERI
Odredba branog ugovora bi bila nitava u sluaju da se u tom ugovoru jedan od branih drugova odrekne prava na izdravanje u sluaju razvoda braka. Takoe, odredba tog ugovora bi bila nitava ako bi se jedan od branih drugova odrekao prava na izdravanje u sluaju razvoda braka u zamjenu za odreenu imovinu. Ako bi se brani drugovi u branom ugovoru sporazumjeli da e samo jedan od njih izdravati dijete ili djecu, odredba ugovora bi bila nitava.
Meutim, brani drugovi bi mogli, za sluaj razvoda braka, branim ugovorom ugovoriti meusobnu finansijsku i drugu imovinsku pomo za sebe i za djecu koju su duni izdravati, ali bez zadiranja u ono to je zakonskim imperativnim normama odreeno u pogledu izdravanja branih drugova i djece.
PRImJER
Brani drug AB se obavezuje da e, u sluaju razvoda braka, u roku od 30 (trideset) dana od dana podnoenja tube za razvod braka, drugom branom drugu CB isplatiti jednokratnu pomo u vidu naknade u novcu, u iznosu od 20.000,00 (slovima: dvadesethiljada) EURA, s tim da se ovim ne dira u pravo tog branog druga na izdravanje u skladu sa zakonom.----------------
205
3 .3 . Izmjena i raskid branog ugovora

Brani drugovi, tokom trajanja braka, mogu mijenjati ili raskidati ranije zakljuen brani ugovor na isti nain kako je dolo do njegovog sklapanja, tj. u formi notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave263.
3 .4 . Brani ugovor i trea lica (Publicitet)

Porodino zakonodavstvo Crne Gore ima odredbe o registraciji branih ugovora koji se odnose na nepokretnosti, tako to je propisano njihovo upisivanje u katastar nepokretnosti264, te zbog toga, trea lica mogu saznati za postojanje ugovora koji se odnose na nepokretnosti. Meutim, Zakon nije propisao obavezu i mogunost registracije branih ugovora koji se ne odnose na nepokretnosti. Smatramo da bi se odreenom intervencijom u Porodinom zakonu moglo propisati uspostavljanje registra branih ugovora i obavezu registracije svih branih ugovora, a ne samo onih koji se odnose na nepokretnosti.
3 .5 . Pobijanje branog ugovora

Brani ugovor, kao i svaki ugovor, moe se pobijati po pravilima obligacionog prava. Povjerioci ije je potraivanje dospjelo za isplatu, mogu tubom pobijati brani ugovor ako je zakljuen na njihovu tetu 265.
3 .6 . Primjer: Brani ugovor koji sklapaju budui brani drugovi

CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATI PODGORICA Ul. Obala br.1. UZZ BR.15/2009. Dana 14.10.2009 g. (etrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) asova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlatiem, sa slubenim sjeditem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njihovih izjava volje, sainim notarski zapis branog ugovora, istovremeno su pristupila sljedea lica: -----------------------------------1. Gospodin AB, roen dana_______, u Podgorici, sa prebivalitem u Podgorici, JmB_________, dravljanin Crne Gore, iji sam identitet utvrdio uvidom u linu kartu, broj_____, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana _______, sa rokom vaenja do____, a koji izjavljuje da je: sin A, nastanjen u Podgorici ul._______broj______, po zanimanju menader, neoenjen.------------------------------------------------------------------------------------263 lan 60. stav 2. i lan 62. ZOO CG, lan 51 Zakona o notarima CG. 264 Vidi l. 301. st. 3. PZ CG. 265 lan 287. do 292. ZOO CG.
206
3. Brani ugovor
2. Gospoica CD, roena dana_____u Podgorici, sa prebivalitem u Podgorici, JmB________, dravljanka Crne Gore, iji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK, broj______, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana________, sa rokom vaenja do________, a koja izjavljuje da je: ki B, nastanjena na adresi ul.________, Podgorica, po zanimanju frizerka, neudata. -----------------------------------------------------------------------Nakon to sam ispitao i uvjerio se u pravu volju stranaka, objasnio im pravne domete i posljedice ovog pravnog posla, a naroito ih upozorio na to da se branim ugovorom iskljuuje zakonski reim zajednike imovine, te ustanovio da su sposobne i ovlaene za preduzimanje ovog pravnog posla, stranke su izjavile sljedei: ---------------------------------------------------------------------------------------------------------BRANI UGOVOR ----------------------------------------------------UVODNE NAPOMENE --------------------------------------------------------------------------------------------Dravljani smo Crne Gore.----------------------------------------------------------------------------------------mi emo sklopiti brak za jadan mjesec. Ranije nijedno od nas nije bilo u braku, niti u vanbranoj zajednici, a takoe nemamo zajednike, niti djece iz ranijih branih i vanbranih veza.---U svrhu regulisanja naih imovinsko-pravnih odnosa u braku koji emo sklopiti, s tim da je zakljuenje braka uslov za punovanost ovog pravnog posla, zakljuujemo ovaj ugovor.--------lan 1 . Predmet ovog ugovora je naa budua zajednika brana imovina i naa posebna imovina266. lan 2 . Na dan zakljuenja ovog ugovora, svako od nas ima posebnu imovinu i to: --------------------a) AB ima posebnu imovinu koja se sastoji od nepokretnosti upisane u Listu nepokretnosti br. 20., KO Grad, oznaene i upisane u A listu kao parcela br. 1/2, kuite i dvorite, povrine 500 m2, a u V listu je upisna stambena zgrada spratnosti P+1, ukupne povrine od 240 m2. -----Predmetna zgrada je etairana, tako da se sastoji od dva posebna (etana ) dijela i to: dvosoban stan u prizemlju, oznaka dijela 1, prizemlje, ukupne povrine od 120 m2, i dvosoban stan na prvom spratu, oznaka dijela 2, prvi sprat, ukupne povrine 120 m2. -----------------------------Stranka notaru prezentuje originalni Prepis lista nepokretnosti, broj 20., KO Grad, izdat od_____, ___ broj ___, od____, koji se, kao takav, prilae uz ovaj izvornik nakon to je proitan strankama, a iz koga je ovaj notar ustanovio naprijed naznaeno katastarsko stanje A i V lista, te da je u B listu naprijed naznaenog Lista nepokretnosti upisan kao vlasnik sa 1/1 AB, dok u G listu nema upisanih tereta.---------------------------------------------------------------------b) CD ima posebnu imovinu koja se sastoji od nepokretnosti upisane u Listu nepokretnosti br. 25. KO masline, oznaena i upisana u A listu kao parcela br. 10/1 Vinograd, povrine 5000 m2. Stranka notaru prezentuje originalni Prepis lista nepokretnosti, broj 25, KO masline, izdat od_____, ___ broj___, od____, koji se, kao takav, prilae uz ovaj izvornik nakon to je proitan strankama, a iz koga je ovaj notar ustanovio naprijed naznaeno katastarsko stanje A lista, te da je u B listu naprijed naznaenog Lista nepokretnosti upisana kao vlasnik sa 1/1 CD, dok je u G listu upisano pravo zakupa po Ugovoru o zakupu, Ov. br.____, od ____, u korist mS, na period od deset godina i uz mjesenu zakupninu od 1.000,00 EUR (slovima:hiljadu EUR).
266 Alternativa: samo naa budua zajednika brana imovina.
207
Nakon poduka i upozorenja notara, stranke izjavljuju da ne zahtijevaju neposredan uvid notara u evidenciju katastra nepokretnosti. -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 3 . U sluaju da se naa imovinska zajednica okona drukije nego smru jednog od nas dvoje, a naroito u sluaju razvoda braka, ugovaramo sljedee: ----------------------------------a) Da gospoica CD naznaenu posebnu imovinu iz lana 2. b zadrava kao posebnu imovinu. b) Da prihodi od izdavanja u zakup nepokretnosti iz lana 2.b ovog ugovora, kao posebna imovina CD, postaju zajednika brana imovina, s tim da se zakupnina plaa na deponentni raun buduih branih partnera-ugovornih strana.-------------------------------------------------------c) Da gospodin AB zadrava, kao posebnu imovinu, dvosoban stan u prizemlju stambene zgrade, izgraene na parceli br.1/2, kuite i dvorite, povrine 500 m2, iz Lista nepokretnosti br. 20, KO Grad, oznaka dijela 1, prizemlje, ukupne povrine od 120 m2, kako je to opisano u lanu 2.a ovog ugovora. ------------------------------------------------------------------------------------------d) Da gospoica CD postane etani vlasnik sa 1/1 na nepokretnosti-dvosoban stan na prvom spratu stambene zgrade, izgraene na parceli br. 1/2, kuite i dvorite, povrine 500 m2, iz Lista nepokretnosti br. 20, KO Grad, oznaka dijela 2, prvi sprat, ukupne povrine 120 m2, blie opisano u taki 2. a ovog ugovora. AB je ve sada saglasan da se CD, na osnovu ove isprave, uz predoavanje dokaza o zakljuenju braka sa njim, upie kao vlasnik sa 1/1 u katastru nepokretnosti na naprijed naznaenoj nepokretnosti. ------------------------------------e) Da trokove redovnog odravanja nepokretnosti iz lana 2. ovog ugovora ugovarai snose na jednake dijelove267.- --------------------------------------------------------------------------------------------f) Da sva naa budua zajednika brana imovina, osim one iz lana 3.b ovog ugovora, bude u razliitim suvlasnikim dijelovima i to: da gospodin AB postane suvlasnik sa 1/3, a gospoica CD postane suvlasnik sa 2/3 dijela. ------------------------------------------------------------------g) Da emo svu nau buduu zajedniku branu imovinu iz take f. ovog lana, ponuditi na javnoj prodaji i tako dobiveni novac podijeliti na jednake dijelove nakon odbitka trokova prodaje ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------h) Da u sluaju prodaje nepokretnosti, koja shodno lanu 3.d, a u vezi sa lanom 2.b ovog ugovora, postane etana svojina sa 1/1 gospoice CD, gospodin AB ima pravo pree kupovine, koje se ima upisati na odgovarajuem mjestu u Listu nepokretnosti u koji je upisana ta nepokretnost. -------------------------------------------------------------------------------------------------------i) Da se budui mu AB obavezuje da e na ime finansijske pomoi svojoj buduoj supruzi CD, u sluaju razvoda braka, od momenta pravosnanosti presude o razvodu braka, plaati mjeseno iznos od 500,00 EURA (slovima: petstotina EURA) i to svakog prvog do petog u mjesecu za tekui mjesec, a sve to u periodu od pet godina, poev od dana pravosnanosti presude o razvodu braka. Prvi put se plaa od prvog dana narednog mjeseca. ------------------------
267 Alternativa takama a, b, c, d i e: Svako od nas svoju, u l. 2. ovog ugovora, oznaenu imovinu zadrava kao posebnu imovinu.
208
3. Brani ugovor
Ovim se ne dira u zakonsku obavezu i pravo branih drugova na izdravanje pod uslovima odreenim Zakonom268 . --------------------------------------------------------------------------------Notar je poduio i upozorio stranke da odricanje od prava i dunosti na izdravanje nema pravnog uinka zbog apsolutne nitavosti. -----------------------------------------------------------------Zbog novane obaveze iz ove take, budui mu AB pristaje na izvrenje bez odlaganja269 iz cjelokupne svoje imovine nakon dospjelosti potraivanja, a na osnovu ovog notarskog akta. Notar ga je upozorio da se podvrgava prinudnom izvrenju i na pravne posljedice toga. Otpravak u svrhu izvrenja270 ove isprave moe se izdati povjeriocu, uz dokaze da dunik u ugovorenim rokovima ne izvrava svoju naprijed naznaenu novanu obavezu, odnosno uz predoenje dokaza o ispunjenju uslova za njenu izvrnost. --------------------------------------------j) Da u sluaju razvoda braka, ako se desi u vrijeme kada po Zakonu postoji obaveza roditelja na izdravanje djece, budui mu AB se obavezuje da e za svako nae dijete koje ima pravo na izdravanje271, za vrijeme trajanja izdravanja, na ime finansijske pomoi plaati 300,00 EUR (tristotine EURA) mjeseno i to unaprijed, svakog prvog do petog u mjesecu. Prvi put se plaa od prvog dana narednog mjeseca, raunajui od dana pravosnanosti presude o razvodu. -----------------------------------------------------------------------------------------------------Ovim se ne dira u zakonsku obavezu i pravo roditelja na izdravanje djece pod uslovima odreenim Zakonom272 . ----------------------------------------------------------------------------------------Zbog novane obaveze iz ove take, budui mu AB pristaje na izvrenje bez odlaganja iz cjelokupne svoje imovine nakon dospjelosti potraivanja, a na osnovu ovog notarskog akta. Notar ga je upozorio da je pristao na izvrenje bez odlaganja i na pravne posljedice toga.--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Izvrni otpravak ove isprave moe se izdati povjeriocu, uz predoenje dokaza o ispunjenju uslova za njenu izvrnost. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 4 . Nakon to je notar stranke poduio da za nagradu i naknadu notara odgovaraju solidarno, u skladu sa Zakonom, ugovorne strane izjavljuju da trokove za sastavljanje ovog notarskog zapisa snosi ugovara AB. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 5 . Notar je stranke poduio i upozorio i na sljedee: ------------------------------------------------------ da se ovim ugovorom iskljuuje zakonski reim zajednike imovine; ---------------------- da je uslov za punovanost ovog ugovora zakljuenje braka ugovornih strana u skladu sa Zakonom; ------------------------------------------------------------------------------------------------268 Vidi lan 262. PZ CG. Ovdje se radi o ugovaranju imovinsko-pravnih odnosa izmeu branih drugova, koji na to imaju pravo bez zadiranja u imperativne odredbe o izdravanju branog druga. 269 lan 53. stav 1. Zakona o notarima CG. 270 lan 83. Zakona o notarima CG. 271 Ovim se ne odreuje izdravanje ve se ugovora vremenski period pruanja finansijske pomoi djeci, a izdravanje odreuje sud uz posredovanje organa starateljstva. 272 Vidi l. 254. PZ CG.
209
da inidbe iz ugovora ne vre do ispunjenja uslova za njegovu punovanost; ---------- da se svojina stie tek sa upisom u katastar nepokretnosti i da je upis prenosa svojine uslovljen punovanou ovog ugovora; ------------------------------------------------------------ da se, na osnovu ovog ugovora, moe izvriti upis predbiljebe i zabiljebe u katastar nepokretnosti, ali su stranke odustale od toga i nakon poduke notara kako predbiljeba i zabiljeba tite i na posljedice kojima se time izlau; -------------------------------------- da su na ovaj ugovor primijenjene odredbe domaeg prava; -------------------------------- da se ovim ugovorom ne diraju odredbe Zakona kojim se reguliu obaveze izdravanja izmeu branih drugova, te roditelja i djece; ----------------------------------------------------- da notar nee izdavati otpravke i prepise ovog ugovora strankama, niti bilo kome, dok stranke notaru ne dokau da su meusobno zakljuile namjeravani brak;---------------- da e notar, po slubenoj dunosti, a kada se steknu uslovi za to, predvieni u ovom ugovoru, otpravak ovog ugovora dostaviti nadlenom katastru; ----------------------------Od ove isprave izdat e se otpravci i prepisi kada stranke pridonesu dokaz o zakljuenju braka i time dokau punovanost ovog ugovora:------------------------------------------------------------------OTPRAVAK -----------------------------------------------------------------------------------------------------------1.Budui mu AB (1x) ----------------------------------------------------------------------------------------------2. Budua supruga CD (1x) ---------------------------------------------------------------------------------------3.Katastar nepokretnosti (1x)------------------------------------------------------------------------------------4.Poreska uprava (1x) ----------------------------------------------------------------------------------------------OVJERENI PREPIS--------------------------------------------------------------------------------------------------1. Budui mu AB (1x) ---------------------------------------------------------------------------------------------2. Budua supruga CD (1x) ---------------------------------------------------------------------------------------Nagrada i naknada za rad notara obraunata je shodno tarifi, a kako slijedi:___________. Notar je strankama proitao ovaj notarski zapis, neposrednim pitanjima uvjerio se da on odgovara njihovoj volji, nakon ega su stranke izjavile da je tako postupljeno, da su razumjele sadrinu i da su saglasne sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobravaju i, kako slijedi, u prisustvu notara svojeruno potpisuju, te je potom zapis potpisao i ovaj notar. --------------U Podgorici, dana 14.10.2009. g. (etrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) asova -------------------------------------------------------------------------------------------------Ugovorne strane: 1. AB (potpis) 2. CD (potpis) NOTAR (potpis, peat i tambilj)
210
3. Brani ugovor
3 .7 . Primjer: Brani ugovor koji sklapaju brani drugovi

CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATI PODGORICA Ul. Obala br.1. UZZ BR.15/2009. Dana 14.10.2009 g.(etrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) asova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlatiem, sa slubenim sjeditem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njihovih izjava volje, sainim notarski zapis branog ugovora, istovremeno su pristupila sljedea lica: ------------------------------------1. Gospodin AB, roen dana_______u Podgorici, sa prebivalitem u Podgorici, JmB_________, dravljanin Crne Gore, iji sam identitet utvrdio uvidom u linu kartu, broj_____, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana _______, sa rokom vaenja do____, a koji izjavljuje da je: sin A, nastanjen u Podgorici ul._______ broj______, po zanimanju menader, oenjen. ------------------2. Gospoa CD, roena dana_____u Podgorici, sa prebivalitem u Podgorici, JmB________, dravljanka Crne Gore, iji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK, broj ______, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana ________, sa rokom vaenja do________, a koja izjavljuje da je: ki B, nastanjena na adresi ul. ________, Podgorica, po zanimanju frizerka, udata. ------------------Nakon to sam ispitao i uvjerio se u pravu volju stranaka, objasnio im pravne domete i posljedice, a naroito ih upozorio na to da se branim ugovorom iskljuuje zakonski reim zajednike imovine, te ustanovio da su sposobne i ovlaene za preduzimanje ovog pravnog posla, stranke su izjavile sljedei: -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------BRANI UGOVOR ------------------------------------------------UVODNE NAPOMENE --------------------------------------------------------------------------------------------mi smo sklopili brak dana 01.08.1990.g.(prvog augusta hiljadu devet stotina devedesete godine), pred matiarom Optine Cetinje, te je taj brak upisan u matinoj knjizi vjenanih Optine Cetinje, pd rednim brojem 50. (pedeset), za 1990. g. (hiljadu devet stotina devedesetu godinu). Prije toga nismo bili u braku niti u vanbranoj zajednici. ------------------------------------------------U braku smo stekli dvoje zajednike djece i to: mldb. sina Jasmina, roenog 01.09.1991. g. (prvog septembra hiljadu devet stotina devedeset prve godine), i mldb. kerku Anu, roenu 01.05.1993. g. (prvog maja hiljadu devet stotina devedeset tree godine) -------------------------Druge djece nemamo.---------------------------------------------------------------------------------------------Ovaj brani ugovor sklapamo u svrhu ureenja naih imovinsko-pravnih odnosa u sluaju da se naa imovinska zajednica okona drugaije nego smru jednog od nas dvoje, a naroito u sluaju razvoda braka . Do sada nismo sklopili brani ugovor, pa sva naa imovina koju smo stekli radom za vrijeme trajanja brane zajednice, kao i prihod iz te imovine, ima zakonski status zajednike imovine. ----------------------------------------------------------------------------------------
211
Stranke notaru prezentuju Izvod iz matine knjige vjenanih, izdat od matinog ureda Optine Cetinje, pod brojem ____, od _____, Izvod iz matine knjige roenih, izdat od matinog ureda Cetinje, broj ____, od ____, i Izvod iz matine knjige roenih, izdat od matinog ureda Cetinje, broj ____, od ____, a navedeni dokumenti se u originalu prilau uz ovaj izvornik. Stranke su se odrekle njihovog itanja, a iz istih isprava ovaj notar je ustanovio da su ugovorne strane u braku i da su roditelji naprijed naznaene djece.-------------------------------------------lan 1 . Predmet ovog ugovora je naa postojea i oekivana zajednika imovina. -------------------Naa postojea zajednika imovina sastoji se od pokretne i nepokretne imovine i osnivakihvlasnikih prava u firmi EXPORT d.o.o. Podgorica. -------------------------------------------------------Pokretnu imovinu ine: -----------------------------------------------------------------------------------------a) Putniki automobil, marke ____, broj asije _______, broj motora ______, godina proizvodnje ______, reg oznake ______;. -------------------------------------------------------------------------b) Namjetaj i pokustvo u stanu u ul. Titova bb, Podgorica, koji ine komplet namjetaj za dnevnu sobu, komplet namjetaj za djeiju sobu, komplet namjetaj za spavau sobu, trpezarijski namjetaj, kompletna kuhinja, sa svim potrebnim elektrinim aparatima273; ---------c) Pokustvo i namjetaj u kui u mjestu Rijeka Crnojevia, pojedinano naveden u prilogu br. 2 uz ovu ispravu, a koji prilog je predoen i proitan strankama koje su se upoznale sa sadrajem i odobrile ga, pa taj prilog ini sastavni dio ove isprave. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 2 . Nau nepokretnu imovinu ine sljedee nepokretnosti, za koje je notar danas izvrio neposredni uvid u katastar nepokretnosti Podgorica i ustanovio sljedee stanje: ----------------------a) Dvosoban stan koji se nalazi u Podgorici, u ul. Titova br.1a., I sprat, stan br. 10., koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje i pomonih prostorija, ukupne povrine od 59 m2, a koji je upisan u V Listu nepokretnosti, broj 105., KO Grad, a nalazi se u stambenoj zgradi izgraenoj na parceli broj 5/1, kuite i dvorite, povrine od 500 m2. U listu B, kao vlasnik stana, upisan je AB, sa 1/1, i kao suvlasnik, sa 1/20 na zemljitu u A listu, dok u listu G nema upisanih optereenja.-------------------------Cijenimo da ova nepokretnost vrijedi 35.000,00 EURA (slovima:tridesetpethiljada EURA) -----------------------------------------------------------------------------b) Parcela br. 201/1, kuite i dvorite, povrine od 500 m2, upisana u Listu nepokretnosti, br. 500., KO Janjii. U B listu kao vlasnik, sa 1/1, upisan je AB, dok u listu G nema upisanih optereenja. Na toj parceli je izgraena prizemna kua, po graevinskoj dozvoli Optine ___, broj___, od _____, ali koja nije upisana u katastar nepokretnosti. ------------------------------------Cijenimo da ova nepokretnost vrijedi 20.000,00 (slovima:dvadesethiljada EURA) -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
273 Alternativa za taku b-: Pokretne stvari i namjetaj u stanu u ul. titova bb. u Podgorici, a koje su pojedinano navedene u prilogu broj 1. uz ovu ispravu. Prilog je od strane notara predoen i proitan strankama koje su se upoznale sa sadrajem i odobrile ga, pa kao takav prilog br. 1. ini sastavni dio ove isprave.
212
3. Brani ugovor
lan 3 . U Centralnom registru Privrednog suda u Podgorici, pod matinim registarskim brojem ___, od dana____, upisano je Drutvo za trgovinu Export d.o.o. Podgorica, sa osnovnim kapitalom od 50.000,00 EURA (pedesethiljada EURA), iji je osniva i vlasnik uloga sa 100% AB, a to je ovaj notar utvrdio uvidom u izvod iz Centralnog registra Privrednog suda u Podgorici, koji je notar proitao strankama i koji se u originalu prilae uz ovaj izvornik. ---------------------------lan 4 . U sluaju razvoda braka, naa postojea imovina se dijeli kako slijedi: ------------------------------a) da putniki automobil (opisan u l. 1. a), pree u iskljuivu svojinu supruga AB;--------------b) da namjetaj i pokustvo navedeni u prilogu 1. uz ovu ispravu iz l.1. b), preu u iskljuivu svojinu supruge CD; -----------------------------------------------------------------------------------------------c) da namjetaj i pokustvo navedeni u prilogu br. 2. uz ovu ispravu iz l.1. taka c), preu u iskljuivu svojinu supruga AB.-----------------------------------------------------------------------------------d) da se nepokretnost blie naznaena u lanu 2. a) ovog ugovora, prenese u iskljuivu svojinu supruge CD. AB je ve sada saglasan da se CD, na osnovu ove isprave, uz predoavanje dokaza o razvodu braka sa njim, upie kao vlasnik sa 1/1 u katastru nepokretnosti na naprijed naznaenoj nekretnini iz lana 2 . a)-------------------------------------------------------e) da nepokretnost blie opisana u l. 2. b) ovog ugovora, ostane upisana u katastru na ime i u korist AB kao njegova iskljuiva svojina. -------------------------------------------------------------------f) da ulog od 100% u Drutvu Export d.o.o. Podgorica blie opisan u l.3. ovog ugovora, ostane na imenu AB kao njegova iskljuiva svojina274. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 5 . (1) Suprug AB se obavezuje supruzi CD, u sluaju razvoda braka, obezbijediti finansijsku podrku i to tako to e:------------------------------------------------------------------------------------------a) Za vrijeme trajanja razdvojenosti, odnosno za vrijeme faktikog prekida brane zajednice, poev od podnoenja tube za razvod braka do pravosnanosti presude o razvodu braka, plaati mjeseni iznos od 1.000,00 EURA (jednuhiljadu EURA). Plaanje se vri mjeseno od 01. (prvog) do 05. (petog) u mjesecu za tekui mjesec, a prvi put se plaa od prvog dana narednog mjeseca, raunajui od dana podnoenja tube za razvod braka. ------------------------------Ovim se ne dira u zakonsko pravo branih drugova na izdravanje pod uslovima odreenim Zakonom. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------b) U roku 15 (petnaest) dana od dana pravosnanosti presude o razvodu braka, isplatiti paualnu sumu novca kao finansijsku podrku, u iznosu od 20.000,00 EURA (slovima: dvadesethiljada EURA). --------------------------------------------------------------------------------------------
274 Napomena:Pored naprijed naznaene pojedinane podjele po stvarima u iskljuivu svojinu, imovina se moe dijeliti i na suvlasnike dijelove koji mogu biti razliiti, npr. na kui 1/3 supruga, a 2/3 mu ili ta dva sistema kombinovano (na suvlasnike dijelove neke stvari a neke pojedinano svakome).
213
Ovim se ne dira u zakonsko pravo branih partnera na izdravanje pod uslovima odreenim Zakonom275. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------(2) Zbog plaanja novanih obaveza iz take 1. a) i 1 b) lana 5. ovog ugovora, mu AB pristaje na izvrenje bez odlaganja iz cjelokupne svoje imovine nakon dospjelosti potraivanja, a na osnovu ovog notarskog akta. Notar ga je upozorio da se podvrgao prinudnom izvrenju i na pravne posljedice toga.-------------------------------------------------------------------------Izvrni otpravak ove isprave moe se izdati povjeriocu uz predoenje dokaza o ispunjenju uslova za njenu izvrnost. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 6 . U sluaju razvoda braka, ako se desi u vrijeme kada po Zakonu postoji obaveza roditelja na izdravanje djece, mu AB se obavezuje da e za svako nae dijete koje ima pravo na izdravanje, na ime finansijske pomoi, plaati ponaosob po 300,00 (tristotine EURA) mjeseno i to svakog prvog do petog u mjesecu za tekui mjesec, a sve dok budu postojali zakonski uslovi za izdravanje. Prvi put se plaa od prvog dana narednog mjeseca, raunajui od dana pravosnanosti presude o razvodu. Ovim se ne dira u zakonsku obavezu i pravo roditelja na izdravanje djece pod uslovima odreenim Zakonom . ---------------------------------------------Zbog novane obaveze iz ove take, mu AB pristaje na izvrenje bez odlaganja iz cjelokupne svoje imovine nakon dospjelosti potraivanja, a na osnovu ovog notarskog akta. Notar ga je upozorio da se podvrgava prinudnom izvrenju i na pravne posljedice toga. ---------Izvrni otpravak ove isprave moe se izdati povjeriocu uz predoenje dokaza o ispunjenju uslova za njenu izvrnost276. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 7 . Nakon to je notar stranke poduio da za nagradu i naknadu notara odgovaraju solidarno, u skladu sa Zakonom, ugovorne strane izjavljuju da trokove za sastavljanje ovog notarskog zapisa snosi ugovara AB. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 8 . Notar je stranke poduio i upozorio i na sljedee: ------------------------------------------------------ da se ovim ugovorom iskljuuje zakonski reim zajednike imovine; ----------------------------- da se svojina stie tek sa upisom u katastar nepokretnosti i da je upis prenosa svojine uslovljen razvodom braka; ---------------------------------------------------------------------------------------------- da se na osnovu ovog ugovora moe izvriti upis predbiljebe i zabiljebe u katastar nepokretnosti, ali su stranke odustale od toga i nakon poduke notara kako predbiljeba i zabiljeba tite i na posljedice kojima se time izlau; ------------------------------------------------------------------- da su na ovaj ugovor primijenjene odredbe domaeg prava, ---------------------------------------275 Vidi l. 262. i dalje PZ CG. Prema Porodinom zakonu odricanje od prava i dunosti izdravanja nema pravnog uinka. Naime, radi se o imperativnoj normi PZ po kojoj je meusobno izdravanje branih i vanbranih partnera, roditelja i djece i drugih srodnika njihova dunost i prava kad je to predvieno ovim zakonom. Dakle, ne smije se nikada ugovoriti odricanje od prava na izdravanje, ako bi to stranke insistirale odbiti ili obavezno unijeti poduku i upozorenje da to ne proizvodi pravne uinke. 276 Vidi odredbu l. 53. st. 1. i lan 83. Zakona o notarima CG.
214
4. Ugovor o diobi zajednike imovine branih drugova
da se ovim ugovorom ne diraju odredbe Zakona o obavezi izdravanja izmeu branih drugova, te roditelja i djece, u skladu sa Zakonom; ------------------------------------------------------------ da e notar, po slubenoj dunosti, otpravak ovog ugovora dostaviti nadlenom katastru. Od ove isprave izdat e se odmah otpravci i prepisi ------------------------------------------------------OTPRAVAK -----------------------------------------------------------------------------------------------------------1. mu AB (1x)--------------------------------------------------------------------------------------------------------2. Supruga CD (1x)--------------------------------------------------------------------------------------------------3.Katastar nepokretnosti (1x)------------------------------------------------------------------------------------4.Poreska uprava (1x) ----------------------------------------------------------------------------------------------OVJERENI PREPIS--------------------------------------------------------------------------------------------------1 mu AB (1x) --------------------------------------------------------------------------------------------------------2. Supruga CD (1x)--------------------------------------------------------------------------------------------------Nagrada i naknada za rad notara obraunata je shodno tarifi, a kako slijedi:___________. Notar je strankama proitao ovaj notarski zapis, neposrednim pitanjima uvjerio se da on odgovara njihovoj volji, nakon ega su stranke izjavile da je tako postupljeno, da su razumjele sadrinu i da su saglasne sa ovim zapisom kojeg slobodnom voljom odobravaju i u prisustvu notara, kako slijedi,, svojeruno potpisuju, te je potom zapis potpisao i ovaj notar. ------------U Podgorici, dana 14.10.2009.g. (etrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) asova -------------------------------------------------------------------------------------------------Ugovorne strane: 1.AB(potpis) 2. CD (potpis) NOTAR (potpis, peat i tambilj)

4 .1 . Pravne karakteristike
Karakteristike ovog ugovora su sljedee: Za punovanost ovog ugovora obavezna je forma notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave (l. 51. st.1.t.1. u vezi sa st. 3. istog lana i u vezi sa l. 50a. Zakona o notarima). Na imovinskopravne odnose branih drugova ne moe se ugovoriti primjena prava druge drave (l. 303. PZ). Zajednika imovina branih drugova ima status zajednike svojine i na nju se, pored odredbi l. 293.298. PZ CG, primjenjuju i odredbe l.153.160. Zakona o
215
svojinskopravnim odnosima CG. Brani drugovi mogu u svako doba, tj. za vrijeme braka i poslije njegovog prestanka i bez ikakvih vremenskih ogranienja, traiti diobu koja moe biti sporazumna ili sudska. ta imovina se moe sporazumno podijeliti tako da se odrede dijelovi u itavoj imovini, ili jednom dijelu imovine, ili na pojedinoj stvari, ili da jedan brani drug isplati drugom novanu vrijednost njegovog dijela (l. 293. st. 1. PZ). U vezi sa zajednikom imovinom branih drugova, opirnije vidjeti u prethodnom tekstu o imovini branih drugova i o branom ugovoru.
4 .2 . Primjer: Ugovor o podjeli zajednike imovine branih drugova koja se prenosi u iskljuivu svojinu jednog branog druga uz plaanje naknade
Ugovor o podjeli zajednike imovine branih drugova 277, jedna stranka ne zna slubeni jezik, prenosi se svojina na nepokretnosti sa 1/1 na jednog branog druga koji preuzima dug obezbijeen hipotekom na toj nepokretnosti i plaa novanu naknadu drugom branom drugu na ime njegovog dijela, upis svojine je vezan za isplatu naknade, izdaje se otpravak dijela akta do isplate naknade.
CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATI PODGORICA Ul. Obala br.1. UZZ BR.15/2009. Dana 14.10.2009. g. (etrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) asova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlatiem, sa slubenim sjeditem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njihovih izjava volje, sainim notarski zapis ugovora o podjeli zajednike brane imovine, istovremeno su pristupila sljedea lica: -------1. Gospodin AB, roen dana_______u Podgorici, sa prebivalitem u Podgorici, JmB_________, dravljanin Crne Gore, iji sam identitet utvrdio uvidom u linu kartu, broj_____, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana _______, sa rokom vaenja do____, a koji izjavljuje da je: sin A, nastanjen u Podgorici, ul._______, broj______, po zanimanju menader, oenjen.(u daljem tekstu:suprug) -----------------------------------------------------2. Gospoa CD, roena dana_____u Ljubljani, sa prebivalitem u Podgorici, JmB________, dravljanka Crne Gore, iji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK, broj______, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana_______,_sa rokom vaenja do________, a koja izjavljuje da je: ki B, nastanjena na adresi ul.________, Podgorica, po zanimanju frizerka, udata.(u daljem tekstu: supruga) ----------------------------------------------------------------Iz razgovora o situaciji uvjerio sam se da gospoa CD ne vlada u dovoljnoj mjeri crnogorskim jezikom, te je na prijedlog ovog notara i na zahtjev stranke, na sastavljanje ovog notarskog
277 l. 293. Porodinog zakona CG i l. 158. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.
216
zapisa pozvana i prisustvuje sudski tuma za slovenaki jezik gospoica maja Ili, roena 01.01.1965.(prvog januara hiljadu devetsto ezdeset pete godine) u Ljubljani, nastanjena u Podgorici ul.______, JmB_____, iji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK, broj______, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana________, sa rokom vaenja do________. (u daljem tekstu: sudski tuma). ------------------------------------------------------------------------------------------------Izvrio sam uvid u Rjeenje ministarstva pravde Crne Gore, br.___, od_____, kojim je gospoica maja Ili postavljena za sudskog tumaa za slovenaki jezik, a ovaj dokument se u ovjerenom prepisu koji je sainio ovaj notar, prilae uz ovaj izvornik278. -------------------------------------Poduio sam stranke da mogu zahtijevati pisani prevod ove isprave i njegovo prilaganje ovom izvorniku, ali se od toga odustalo. ---------------------------------------------------------------------Nakon to sam ispitao i uvjerio se u pravu volju stranaka, objasnio im pravne domete i posljedice, te ustanovio da su sposobne i ovlaene za preduzimanje ovog pravnog posla, stranke su izjavile sljedei: --------------------------------------------------------------------------------------------------UGOVOR O PODJELI ZAJEDNIKE IMOVINE BRANIH DRUGOVA UVODNE NAPOMENE -------------------------------------------------------------------------------------------Zakljuili smo brak dana________, pred matiarom Optine _____, a brak je upisan u matinu knjigu vjenanih za mjesto ______, pod rednim brojem___.-------------------------------------------U braku smo stekli dvoje zajednike djece i to:_______________. -----------------------------------Prije ovog braka nismo zakljuivali brak, niti je bilo kod od nas ivio u vanbranoj zajednici. Ve est mjeseci ivimo odvojeno i namjeravamo se razvesti. Tuba za razvod braka podnesena je Osnovnom sudu u_________. meutim, taj razvod braka nije uslov za na dananji ugovor279 . Ovaj ugovor o podjeli zajednike imovine zakljuujemo neovisno od toga da li e i kada na brak biti razveden.-------------------------- Do sada nismo zakljuivali brani ugovor, tako da smo u katastru nepokretnosti upisani kao zajedniari sa neporedijeljenim dijelovima na zajednikoj imovini, koja se sastoji od nepokretnosti, a takoe u nau zajedniku imovinu ulaze i pokretne stvari280.--------------------. Stranke notaru prezentuju Izvod iz matine knjige vjenanih, izdat od matiara Optine Cetinje, pod brojem ____, od _____ ; Izvod iz matine knjige roenih, izdat od matiara Cetinje, broj ____, od ____ i Izvod iz matine knjige roenih, izdat od matinog ureda Cetinje, broj ____, od ____. Navedeni dokumenti u originalu se prilau uz ovaj izvornik. Stranke su se odrekle njihovog itanja, a iz istih isprava ovaj notar je ustanovio da su ugovorne strane u braku i da su roditelji naprijed naznaene djece. -----------278 Vidi l. 46. Zakona o notarima CG. 279 vidi l. 295. PZ u kojem je regulisano da se dioba zajednike imovine moe traiti za vrijeme braka i poslije njegovog prestanka, a pravo na to, pored branih drugova, imaju i druga lica, kao to su nasljednici umrlog branog druga, povjerilac jednog branog druga koji se ne moe namiriti iz posebne imovine tog branog druga. 280 Vidi l. 289. st. 1. PZ i l. 76. Zakona o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti. Moe biti upisan na zajednikoj svojini i samo jedan brani drug, kada se smatra kao da je upis izvren na oba brana druga, osim ako to nije rezultat njihovog ugovora - l. 289. st. 2. PZ. I tada se moe zakljuiti ugovor o diobi. Pravo na zakljuenje ovog ugovora nikada ne zastarijeva i ne moe se to pravo iskljuiti, odnosno ne moe se pod prijetnjom nitavosti odrei prava da se zahtijeva dioba. Ako zajedniari ne mogu postii sporazum o diobi, tada mogu zahtijevati da to sud utvrdi. Dioba zajednike svojine se moe izvriti tako da se utvrdi suvlasniki (idealni) dio ili da svakom od zajedniara pripadne odreena stvar u svojinu sa 1/1 itd, shodno lanu 293. PZ CG.
217
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 1 . Pokretne stvari se sastoje od:------------------------------------------------------------------------------------1) putnikog motornog vozila, marke ______(svi podaci), koji je u saobraajnoj dozvoli upisan kao svojina supruga AB. Vrijednost tog vozila saglasno cijenimo na iznos od ______;-----2) namjetaja i pokustva koji se nalaze u stanu u ul._____ u Podgorici, a iji popis smo zajedniki izvrili i sainili zapisnik o popisu stvari, koji je prilog ovom ugovoru. ------------------------Prilog je strankama predoen, ali nisu eljele njegovo itanje, izjavivi da su upoznati s njim, te su ga odobrile i taj prilog se prilae uz ovu ispravu i ini njen sastavni dio. ---------------------Vrijednost ovih stvari stranke saglasno odreuju na iznos od ________ EURA (slovima: __). ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 2 . Na osnovu izvrenog uvida u evidenciju katastra nepokretnosti, koji ovaj notar, na zahtjev stranaka, izvrio danas281, ustanovljeno je da je nepokretnost stranaka koja ulazi u zajedniku imovinu, upisana u Listu nepokretnosti br. ___, za KO___ i oznaena u listu A kao parcela br. __ kuite i dvorite, povrine od 500 m2. -------------------------------------------------------------------U listu B, kao imaoci prava zajednike svojine sa neopredijeljenim dijelovima282, upisane su ugovorne strane.----------------------------------------------------------------------------------------------------U listu V upisana je stambena zgrada spratnosti: prizemlje i jedan sprat, gabarita 10, 0x10, 0 m, korisne stambene povrine od 200 m2. ------------------------------------------------------------------U listu G upisana je hipoteka u korist banke____, za iznos kredita od ____, sa 10% godinje kamate. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------Vrijednost ove nepokretnosti stranke saglasno odreuju na iznos od ____ EURA (slovima: -) ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 3 . Ovim smo se sporazumjeli da putniko motorno vozilo, blie oznaeno u lanu 1. taka 1. ovog ugovora, pree u iskljuivo svojinu supruga AB. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 4 . Nadalje smo se sporazumjeli da namjetaj i pokustvo, koji se nalaze u naoj kui, u ul.______, prema zapisniku koji je priloen uz ovu ispravu, kako je to naznaeno u l. 1. taka 2., pree u iskljuivo svojinu supruge CD. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 5 . Nekretnine, blie opisane u lanu 2. ovog ugovora, sporazumjeli smo se da preu u iskljuivo svojinu supruge CD, sa 1/1 dijela. ------------------------------------------------------------------------------281 Alternativa: Na osnovu izvrenog uvida u Prepis lista nepokretnosti br.___za KO___, izdat od____, dana___, koji se prilae uz ovaj izvornik nakon to je proitan strankama. 282 Vidi l. 76. Zakona o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti CG. Moe se raditi i o zajednikoj svojini iako je samo jedan brani drug upisan.
218
Za ovaj prenos svojine supruga CD obavezuje se da e suprugu AB isplatiti jednokratni novani iznos od 15.000,00 EURA (petnaesthiljada EURA), u roku od 60 (ezdeset) dana od dana zakljuenja ovog ugovora i to uplatom na konto supruga AB, br.____,_kod banke ______.---Zbog ove obaveze plaanja, te zakonske zatezne kamate u sluaju zakanjenja plaanja, CD pristaje na izvrenje bez odlaganja iz cjelokupne svoje imovine i iz predmetne nepokretnosti, opisane u lanu 2 . ovog ugovora, a na osnovu ovog notarskog zapisa. --------Izvrni otpravak ove isprave izdat e se povjeriocu na njegov zahtjev, uz obavezu predoavanja dokaza o ispunjenju pretpostavki za njenu izvrnost. -----------------------------------------------Notar je prije toga upozorio suprugu CD na pravne posljedice pristajanja na izvrenje bez odlaganja. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 6 . Kako je nepokretnost iz lana 2. ovog ugovora optereena hipotekom za kredit u iznosu od_______, sa 10% godinje kamate, a koji jo uvijek nije isplaen, supruga CD pristaje na prenos svojine na nepokretnosti zajedno sa naznaenom hipotekom i preuzima dug za koje su do sada brani drugovi solidarno odgovarali, a radi oslobaanja supruga AB od te obaveze. Prema pisanoj obavijesti Banke _____, iznos neplaenog duga koji se preuzima, iznosi____ EURA, na dananji dan kao dan obrauna, a banka je izjavila spremnost da e dati saglasnost za ovaj prenos hipoteke i preuzimanje duga. Naprijed naznaena obavijest Banke_____, broj____, od ___ prezentovana je u originalu i, kao takva, prilae se uz ovaj izvornik nakon to je u cijelosti proitana strankama283. --------------------------------------------------------------------------Notaru je naloeno da prepis ove isprave dostavi Banci____, kao povjeriocu preuzetog duga, sa pismom i molbom da mu izda saglasnost za ovo preuzimanje duga . ----------------------------Za iznos preuzetog duga supruga CD izjavljuje da pristaje na izvrenje bez odlaganja iz cjelokupne svoje imovine i iz predmetne nepokretnosti na osnovu ovog notarskog zapisa284. -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------Izvrni otpravak izdat e se povjeriocu na njegov zahtjev, sa dokazima da dunik ne ispunjava svoje obaveze iz preuzetog duga, odnosno nakon ispunjenja uslova za izvrnost ovog akta. Notar je stranku CD prije toga upozorio na pravne posljedice pristajanja na izvrenje bez odlaganja. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 7 . Stranke meusobno odgovaraju za materijalne i pravne nedostatke na stvarima koje su predmet ovog pravnog posla, a u skladu sa Zakonom285. ------------------------------------------------------283 Vidi l. 455. i 456. ZOO CG. Za preuzimanje duga potreban je pristanak povjerioca, odnosno u ovom sluaju hipotekarnog povjerioca. Prema lanu 327. stav 4. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima, otuenjem nepokretnosti optereene hipotekom, na novog vlasnika ne prelazi i obaveza ije je ispunjenje bilo obezbijeeno hipotekom na tu nepokretnost, osim ako je na to pristao hipotekarni povjerilac. 284 lan 53. stav 1. i lan 83. Zakona o notarima CG. 285 lan 151 i lan 160 Zakona o svojinsko pravnim odnosima CG.
219
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 8 . Suprug AB je saglasan da se, na osnovu ovog ugovora, u katastru nepokretnosti izvri upis svojine u korist supruge CD, sa 1/1 dijela na nepokretnosti iz lana 2 . ovog ugovora (clausula intabulandi). ------------------------------------------------------------------------------------------Notaru je naloeno da podnese zahtjev za upis svojine nadlenom katastru nepokretnosti tek onda kada mu stranka AB u pisanoj formi potvrdi da mu je isplaen novani iznos iz lana 5 . ovog ugovora, ili kada to stranka CD dokae izvodom sa banke i kada Banka_____ dostavi notaru saglasnost za preuzimanje duga iz lana 6 . ovog ugovora. ------Notaru se zabranjuje da prije toga izdaje supruzi CD, banci, katastru ili bilo kom dugom licu otpravak ili ovjereni prepis ovog izvornika koji sadri izjavu supruga AB o saglasnosti za prenos i upis svojine u katastru nepokretnosti u korist CD286. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 9 . Nakon to je notar stranke poduio da za trokove notara odgovaraju solidarno i da se mogu drugaije dogovoriti, stranke saglasno izjavljuju da sve trokove vezane za ovu ispravu: trokove notara, trokove upisa u katastar i eventualni porez na promet nepokretnosti, snosi supruga CD. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 10 . Notar je stranke poduio i upozorio i o sljedeem: ----------------------------------------------------- da se ovim ugovorom vri podjela zajednike brane imovine; ------------------------------------- da e supruga CD svojinu na nepokretnosti stei tek sa upisom prenosa svojine u katastru nepokretnosti; ------------------------------------------------------------------------------------------------------ da e, po ispunjavanju uslova iz ovog ugovora notar, po slubenoj dunosti, dostaviti nadlenom katastru nepokretnosti otpravak ovog akta radi upisa prenosa svojine, kao i Poreskoj upravi; ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------- da ovaj ugovor eventualno podlijee porezu. ------------------------------------------------------------ da i kako predbiljeba prenosa svojine osigurava suprugu CD i upozorio na rizike kojima se izlae u vezi s tim, ali su stranke saglasno od toga odustale. -------------------------------------------Od ove isprave dobivaju kada se steknu uslovi iz ovog ugovora: -------------------------------------Otpravak: ------------------------------------------------------------------------------------------------------------ Suprug (1x): --------------------------------------------------------------------------------------------------------286 Napomena: Notar, na zahtjev stranaka, u ovom sluaju moe izdati djelimini, odnosno otpravak dijela akta, shodno lanu 88. Zakona o notarima CG, koji nee sadravati odreeni dio izvornika, a u ovom sluaju nee sadravati clausulu intabulandi dok se ne ispune ugovoreni uslovi, radi zatite prenosioca prava svojine. Ovo je jedan od instrumenata obezbjeenja za prodavce ili druge prenosioce prava u sluaju kada u samom notarskom aktu je data clausula intabulandi, a ne daje se u posebnoj ispravi. Prilikom sainjavanja otpravka dijela akta, notar e kopiranjem izostaviti clausulu intabulandi i na tom mjestu napisati biljeku da je ona izostavljena do isplate cjelokupne naknade ili ispunjenja drugih uslova, a u potvrdi otpravka notar e naznaiti koji su dijelovi akta isputeni.
220
Supruga (1x): ------------------------------------------------------------------------------------------------------ Katastar nepokretnosti (1x): ----------------------------------------------------------------------------------- Poreska uprava (1x): ---------------------------------------------------------------------------------------------Otpravak dijela akta dobijaju odmah:: -------------------------------------------------------------------- Banka (1x):---------------------------------------------------------------------------------------------------------- suprug (1x): -------------------------------------------------------------------------------------------------------- Supruga (1x): ------------------------------------------------------------------------------------------------------Nagrada i naknada za rad notara obraunata je shodno tarifi, a kako slijedi:___________. Notar je ovu ispravu proitao strankama u prisustvu i uz sudjelovanje naprijed naznaenog sudskog tumaa, koji je stranci CD preveo cjelokupni tekst ovog akta, neposrednim pitanjima uvjerio se da ovaj akt odgovara volji stranaka, pa su one izjavile da je tako postupljeno, da su sadraj ovog akta razumjele, te ga slobodnom voljom odobrile i potpisale, nakon ega su ovu ispravu potpisali sudski tuma i notar. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------U Podgorici, dana 14.10.2009. g. (etrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) asova -------------------------------------------------------------------------------------------------Ugovorne strane: 1. AB(potpis) 2. CD (potpis) NOTAR (potpis, peat i tambilj)
221
Sedmi dio: Nadlenost notara u poslovima sa nasljednopravnim dejstvom

1. Zakonska regulativa i nadlenost notara
Materijalno nasljedno pravo u Crnoj Gori regulisano je Zakonom o nasljeivanju287, a ostavinski i drugi postupci koji se tiu nasljedno - pravnih poslova, regulisani su Zakonom o vanparninom postupku 288 . Ugovor o doivotnom izdravanju i ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za ivota regulisani su u Zakonu o obligacionim odnosima289. Kako su naprijed naznaeni zakoni doneseni poslije Zakona o notarima, to e biti olakana praksa postupanja prvih notara u Crnoj Gori. Postoji obavezna i fakultativna nadlenost notara u pojedinim pravnim poslovima sa nasljedno pravnim elementima i dejstvima. Obavezna forma notarskog zapisa i sa njime izjednaenog zapisa o potvrdi privatne isprave u poslovima sa nasljednopravnim dejstvom, propisana je kod sastavljanja ugovora o doivotnom izdravanju, ugovora o ustupanju i raspodjeli imovine za ivota i nasljednikih izjava. Zakon o notarima (lan 51. st.1. t. 3. CG), pod prijetnjom nitavosti, propisao je za takve poslove formu notarskog zapisa ili sa njime izjednaenog zapisa o potvrdi privatne isprave. Notar moe (fakultativna nadlenost) vriti sastavljanje notarskog zapisa, ili zapisa o potvrdi privatne isprave i zapisnika, ako to stranke zahtijevaju, kod sljedeih nasljednopravnih poslova: ugovor o odricanju od nasljea koje nije otvoreno (l. 135. Zakona o nasljeivanju) i zapis o testamentu po pravilima za sudski testament-pravilima vanparninog postupka i uz primjenu pravila za sastavljanje notarskog zapisa (l. 69. st. 1. Zakona o nasljeivanju i l. 52. Zakona o notarima). takav testament ima svojstvo sudskog testamenta kojeg moe sastaviti ne samo notar ve i sud. Sud moe povjeriti notaru popis i procjenu zaostavtine, uvanje ostavinskih isprava, novca, papira od vrijednosti ili dragocjenosti (notar kao povjerenik suda, lan 94. Zakona o vanparninom postupku CG). takoe, predsjednik Osnovnog suda, nakon ocjene stanja u svom sudu, moe sve ostavinske predmete povjeriti na rad notarima sa sjeditem kancelarija u podruju tog suda290.
287 288 289 290 Slubeni list Crne Gore br. 74/08. Slubeni list R CG br. 27/06. Slubeni list Crne Gore br. 47/08. lan 147 do 157 Zakona o vanparninom postupku CG, Notar kao povjerenik suda u ostavinskom postupku.
222
2. Nasljednika izjava
Zakonodavstvo Crne Gore usvaja koncepciju da zaostavtina umrlog lica prelazi po sili Zakona na njegove nasljednike u trenutku njegove smrti i to konano i trajno, ako se nasljednik ne odrekne nasljea291. Nasljednika izjava moe biti pozitivna i negativna. Pozitivna nasljednika izjava je ona koja glasi na prijem nasljea, tj. ako se lice koje je pozvano na nasljee kao nasljednik, po bilo kom osnovu izjasni da hoe to da bude, dakle, hoe da se primi nasljea koje mu je po sili Zakona pripalo u momentu smrti ostavioca. Zbog toga ona nije obavezna, jer e sud, po prijemu smrtovnice, provesti postupak, donijeti rjeenje o nasljeivanju, bez obzira da li su se nasljednici izjasnili. Bitno je samo da su uredno pozvani. Rjeenje o nasljeivanju ima samo deklaratorni karakter, jer se svojina na zaostavtini stie po sili Zakona u momentu smrti ostavioca. Negativna nasljednika izjava je ona koja glasi na odricanje od nasljea, tj. ona postoji ako se lice koje je pozvano na nasljee kao nasljednik, po bilo kom osnovu izjasni da ne eli to da bude. Dakle, mogua je pozitivna i negativna nasljednika izjava, mada, kako je to naprijed naznaeno, pozitivna nasljednika izjava nije potrebna za postajanje nasljednikom, poto se to postaje po sili Zakona. Davanjem pozitivne nasljednike izjave, u cilju da bi se njome samo potvrdilo ono to po pravilu nastupa po sili Zakona, zavisi od volje nasljednika, i takva izjava dolazi u obzir ako neki nasljednik eli da, jo prije svretka ostavinskog postupka, uini izvjesnim da se on tog svojstva prima, odnosno da se nee koristiti mogunou odricanja od nasljea. to jednom nasljedniku moe biti potrebno da bi otklonio svaku sumnju i neizvjesnost u pogledu njegovog svojstva kao nasljednika (npr. da bi mogao traiti odobrenje za gradnju kue na placu koji mu je kao nasljedniku pripao, da bi poveao svoju kreditnu sposobnost). Pozitivna nasljednika izjava moe biti izriita ili preutna. Izriita je kada nasljednik da pozitivnu nasljedniku izjavu pred sudom do zavretka rasprave o zaostavtini ili pred notarom, u formi notarskog zapisa.292 Preutna je kada nasljednik bude raspolagao cijelim ili jednim dijelom zaostavtine, tj. kada prema objektima zaostavtine preduzima pravne akte svojinskog raspolaganja, odnosno raspolaganja pravom koje je naslijedio (npr. otuio ili zaloio neke stvari iz zaostavtine), tako da to pokazuje njegovu namjeru da se prema tim objektima ponaa kao da su njegovi, a to znai da je time pokazao da se prima nasljea, odnosno da se odrie mogunosti odbijanja nasljea. Davanje nasljednike izjave regulisano je odredbama l. 131.-139. Zakona o nasljeivanju. takva izjava se moe dati od strane nasljednika ili njegovog zastupnika i to direktno u zapisnik kod suda koji vodi ostavinski postupak do zavretka rasprave, ili u po-
291 l. 130. Zakona o nasljeivanju CG. 292 lan 51. Zakona o notarima CG.
223
sebnoj ispravi koja se podnosi sudu, a za to je propisana obavezna forma notarskog zapisa i sa njim izjednaenog zapisa o potvrdi privatne isprave293. Uslovi za punovanost nasljednike izjave su opti uslovi propisani u ZOO za punovanost pravnih poslova i uslovi iz Zakona o nasljeivanju, te Zakona o notarima, a to su: da je validna u pogledu predmeta, osnova i da je izraz slobodne volje, tj. da ne postoje mane volje, jer se u suprotnom moe ponitavati294, ali se ne moe opozvati; da je davalac nasljednike izjave poslovno sposoban, a ako izjavu daje preko zastupnika, da je uredno zastupan. Nasljednika izjava, posebno ako glasi na odricanje od nasljea, proizvodi imovinska dejstva koja odgovaraju dejstvu pravnih akata inter vivos, i to akata raspolaganja. Otuda se za davanje nasljednike izjave od strane nasljednika zahtijeva puna poslovna sposobnost. Ukoliko jedno lice nema tu sposobnost u momentu davanja nasljednike izjave (maloljetnik koji nije navrio 14. godina ili je lieno poslovne sposobnosti), u njegovo ime, nasljedniku izjavu e dati njegov zakonski zastupnik. Pri tome, nasljednika izjava zakonskog zastupnika, data u ime tienika, koja bi glasila na odricanje od nasljea, uslovljena je saglasnou starateljskog organa295. Nasljedniku izjavu moe dati neposredno sam nasljednik ili je moe dati preko punomonika, s tim to punomoje za davanje nasljednike izjave u posebnoj ispravi koja e se dostaviti sudu, mora biti u formi glavnog posla, tj. nasljednike izjave (vidi lan 86. ZOO CG, a to je obavezna forma notarskog zapisa, odnosno, sa njim izjednaenog, zapisa o potvrdi privatne isprave. Punomoje treba da bude specijalno, tj. da je u njemu izriito navedeno da se, u ime vlastodavca kao nasljednika, punomonik moe odrei nasljea, primiti nasljee, ili primiti nasljee i ustupiti ga nekom od sunasljednika. da je ispotovana forma i postupak davanja nasljednike izjave; Nasljednika izjava koja se daje u posebnoj ispravi i koja se dostavlja sudu, pod prijetnjom nitavosti, mora biti sastavljena u formi notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave (vidi l.53. st.1. t. 3. Zakona o notarima). Osobine nasljednike izjave Nasljednik moe dati nasljedniku izjavu, a posebno moe se odrei nasljea tek kada je ono otvoreno (momenat smrti ostavioca) i to sve do zavretka ostavinskog postupka. Nasljednika izjava mora biti u sadraju precizno odreena, kako je to Zakon o nasljeivanju propisao, tj. mora sadravati izjanjenje u pogledu toga po kom se osnovu nasljeivanja daje izjava (npr. zakonski nasljednik, ili nuni nasljednik, ili testamentarni nasljednik, ili kombinovano, te da li se prima nasljea, da li se prima nasljea i ustupa nekom od sunasljednika ili da li se odrie nasljea.). Notar e poduiti stranku u vezi sa naprijed naznaenim.
293 lan 125. stav 3. Zakona o vanparninom postupku CG. 294 lan 136. stav 3. Zakona o nasljeivanju CG. 295 lan 308. stav 2. i lan 66. PZ CG, dijete koje je navrilo etrnaest godina ivota moe dati nasljedniku izjavu uz prethodnu ili naknadnu saglasnost roditelja, a kada je to potrebno po lanu 308 stav PZ CG i uz saglasnost organa starateljstva.
224
Jedanput data nasljednika izjava, pa bila ona u smislu odricanja ili primanja nasljea, ne moe se opozvati,296 jer bi, u suprotnom, dolazilo do povreda prava drugih lica koja su ona stekla i do onemoguavanja normalnog toka ostavinskog postupka. Ovome je notar duan poduiti i upozoriti stranke, a to je veoma bitno, s obzirom na pravne uinke nasljednike izjave, naroito imovinske, jer se u konkretnom radi o sticanju, odnosno o prenosu imovine meu ivima. Ako se radi o ustupanju nasljea, notar e poduiti i upozoriti stranke da se, po prijemu ustupljenog dijela, na odnose ustupioca i primaoca primjenjuju pravila o poklonu297. Nasljednika izjava o odricanju od nasljea ne moe biti djelimina, ni pod uslovom298 u okviru jednog osnova pozivanja na nasljee, to znai da se jedno lice ne moe primiti, odnosno odrei samo jednog dijela zaostavtine, koje bi mu po jednom osnovu pozivanja na nasljee trebalo da pripadne (npr. kod zakonskog osnova pozivanja na nasljee, odrie se primanja nasljea poljoprivrednog zemljita, ali prihvata nasljee kue u gradu). Zabrana djelimine nasljednike izjave o odricanju od nasljea vai posebno za svaki osnov pozivanja na nasljee, tako da u okviru jednog osnova, ne moe biti djelimina (npr., ne moe se, u okviru zakonskog nasljeivanja, odrei nasljea na stanu, a prihvatiti se nasljea na kui), ali se moe prihvatiti zakonskog dijela nasljea na nekoj imovini, a odrei se testamentarnog nasljea na drugoj imovini ostavioca. Odricanje u korist odreenog nasljednika smatra se izjavom o prijemu nasljea, uz istovremeno ustupanje nasljednog dijela299, pa s tim u vezi, za ovakvu nasljedniku izjavu ne vae pravila odricanja od nasljea. Zakon o nasljeivanju Crne Gore (l. 136. st. 2.) posebno i specifino propisuje da se izjava o odricanju od nasljea odnosi samo na onu zaostavtinu koja je nasljedniku bila poznata u vrijeme davanja izjave. Kod izjave o odricanju od nasljea postoji zakonska pretpostavka da se odricanje odnosi i na potomke onog koji se odrekao, ako nije izriito izjavio da se odrie samo u svoje ime. tome e notar poduiti i upozoriti davaoca izjave.
2 .1 . Primjer: Prijem nasljea uz istovremeno ustupanje

Nasljednika izjava o prijemu nasljea, uz istovremeno ustupanje nasljednog dijela 300 po osnovu zakonskog nasljeivanja
CRNA GORA NOTAR mII mIO BUDVA Ul. Riva br.1.
296 297 298 299 300 lan 136. stav 1 Zakona o nasljeivanju CG. lan 134. stav 3. Zakona o nasljeivanju CG. lan 134. stav 1. Zakona o nasljeivanju CG. lan 134. stav 2. Zakona o nasljeivanju CG. l. 134 i 136 Zakona o nasljeivanju i l. 51. st. 1. t. 3. Zakona o notarima.
225
UZZ br.1/2009. Dana 15.10.2009. godine (petnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 8.00 h (osam asova), preda mnom, dolje potpisanim notarom mii miom, sa slubenim sjeditem u Budvi, Ul. Riva br.1., sa zahtjevom da na osnovu njene izjave volje, sainim notarski zapis nasljednike izjave, pristupila je: --------------------------------------------------------------------------------------Gospoa Dara Dari ki Dragana, roena 01.05.1969.g. (prvog maja hiljadu devet stotina ezdeset devete godine), u Budvi, sa prebivalitem i adresom u Budvi, ul. Borovi br.10., JmB 0105969666666, dravljanka Crne Gore, prema vlastitoj izjavi, udata, po zanimanju stomatolog, iji sam identitet utvrdio uvidom u linu kartu, br. 0506, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana 01.01.2006.g., sa rokom vaenja deset godina (u daljem tekstu: davalac nasljednike izjave). -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------PRETHODNE NAPOMENE---------------------------------------------------------------------------------------Stranka izjavljuje da je, kao zakonski nasljednik, pozvana na otvoreno nasljee iza umrlog oca mari Dragana, sina milana, roenog dana_____u ____, koji je umro dana ___, u ___, a iza koga se vodi postupak za raspravljanje zaostavtine kod Osnovnog suda u _____, pod brojem ____.S tim u vezi, stranka notaru prezentuje Izvod iz matine knjige umrlih, broj____, od ___, izdat od matiara ____; Izvod iz matine knjige roenih, broj____, od ___, izdat od matiara ____, na ime davaoca ove izjave; Poziv naznaenog suda, od dana_____, i Prepis lista nepokretnosti br.1., KO masline, izdat od ____ dana____.Naznaeni dokumenti se u originalu prilau uz ovaj izvornik. Stranka ne trai njihovo itanje. Iz priloenih dokumenata notar je ustanovio da je prije davanja ove izjave, otvoreno nasljee iza umrlog Mari Dragana, da je davalac ove nasljednike izjave kerka ostavioca i da ja ostavilac na naprijed naznaenim nepokretnostima upisan kao imalac prava svojine od 1/1. Takoe ovaj notar je utvrdio sastav zaostavtine na koju se ova izjava odnosi301. ----------------------------------------------------------------Notar je ispitao volju stranke, poduio je pravnim dometima i posljedicama namjeravanih izjava, te ustanovio da je sposobna i ovlaena za preduzimanje ovog pravnog posla302.------Notar je stranku naroito poduio i upozorio da se, shodno odredbama Zakona o nasljeivanju, moe odrei nasljea, izjaviti da se prima nasljea, uz istovremeno ustupanje nasljednog dijela u korist odreenog nasljednika, te izjaviti da se prima nasljea. Notar je stranku poduio pravnim posljedicama svake od tih izjava, a naroito: ---------------------------------------------- da odricanje od nasljea ne moe biti djelimino u okviru istog osnova za nasljeivanje, ni pod uslovom ----------------------------------------------------------------------------------------
301 Napomena: Nasljednika izjava se moe dati od momenta smrti ostavioca do zavretka rasprave za raspravljanje zaostavtine i to na zapisnik kod suda ili u posebnoj ispravi koja se dostavlja sudu u formi notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave, kao to je ovdje sluaj. Izjava o odricanju odnosi se samo na zaostavtinu koja je davaocu izjave bila poznata u vrijeme davanja izjave - l. 136. st. 2. ZN, te je zbog toga potrebno u nasljednikoj izjavi o odricanju od nasljea utvrditi na koju zaostavtinu se ona odnosi. 302 Napomena: Naprijed naznaena obaveza notara proizilazi iz normi koje reguliu postupak sastavljanja notarskih akata, a poslovna sposobnost je uslov ovog, kao i svih drugih pravnih poslova. Ona se uvijek utvruje shodno odredbama Porodinog zakona- CG l. 13. i l. 24. st. 2.
226
da se na odnose izmeu ustupioca i primaoca, po prijemu ustupljenog dijela, primjenjuju pravila o poklonu, te upozorio na znaaj i posljedice poklona; ----------------------- da se izjava o odricanju od nasljea ili primanju nasljea ne moe opozvati; ------------ da se izjava o odricanju od nasljea odnosi samo na onu zaostavtinu koja je nasljedniku bila poznata u vrijeme davanja izjave; -------------------------------------------------------- da se izjava o odricanju od nasljea odnosi i na potomke, s tim da se davalac izjave moe odrei samo u svoje ime, a u kojem sluaju se ne protee na potomke. -----------Nakon naprijed naznaenih poduka i upozorenja, stranka je dala sljedeu: ---------------------------------------------------------------------NASLJEDNIKU IZJAVU -------------------------------------------PRIMAM SE zakonskog dijela nasljea koji mi pripada iza umrlog oca mari Dragana, sina milana, roenog dana_____, u ____, koji je umro dana ___, u ___, i svoj zakonski nasljedni dio na zaostavtini, koja se sastoji od nepokretnosti upisanih sa 1/1 prava svojine u Listu nepokretnosti br.1., KO masline, kod Uprave za nekretnine - Podruna jedinica Budva, USTUPAM svom bratu mari Duku, sinu Dragana, iz ____, JmB_____. ----------------------------------------------------Nije mi poznato da je otac ostavio testament.--------------------------------------------------------------Nije mi poznato da zaostavtinu ini i neka druga imovina. --------------------------------------------Ovim posebno ovlaujem svog brata mari Duka ili njegovog punomonika koga on izabere, da ovu nasljedniku izjavu preda u ostavinski spis nadlenog suda i da on, kao punomonik za prijem pismena, u moje ime primi Rjeenje o nasljeivanju i druge akte u ostavinskom postupku iza umrlog oca mari Dragana. --------------------------------------------------------------------Od ove isprave su izdati: ------------------------------------------------------------------------------------------OTPRAVAK -----------------------------------------------------------------------------------------------------------Davalac nasljednike izjave (1x) -------------------------------------------------------------------------------- Osnovni sud u ______(1x) ------------------------------------------------------------------------------Trokove u vezi sa sastavljanjem ovog notarskog zapisa, snosim sama. -----------------------------Nagrada i naknada za rad notara obraunata je prema tarifi, a kako slijedi__________.-------Notar je ovu izjavu proitao stranci, neposrednim pitanjima uvjerio se da sadraj ovog akta odgovara volji stranke, a koja izjavljuje da je tako postupljeno, da je razumjela sadrinu ovog pravnog posla i da je s njim u cijelosti saglasna, kojeg slobodnom voljom odobrava i u prisustvu notara, kako slijedi, svojeruno potpisuje, nakon ega je zapis potpisao i ovaj notar. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------U Podgorici, dana______ (slovima) ----------------------------------------------------------------------------Davalac nasljednike izjave: Dara Dari(potpis) Notar: mii mio (peat, potpis i tambilj notara)
227
2 .2 . Primjer: Nasljednika izjava o primanju nasljea po osnovu zakonskog nasljeivanja

CRNA GORA NOTAR mII mIO BUDVA Ul. Riva br.1. UZZ br.1/2009. Dana 15.10.2009. godine (petnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 8.00 h (osam asova), preda mnom, dolje potpisanim notarom mii miom, sa slubenim sjeditem u Budvi, Ul. Riva br.1., sa zahtjevom da na osnovu njene izjave volje, sainim notarski zapis nasljednike izjave, pristupila je: ---------------------------------------------------------------------------------------Gospoa Dara Dari ki Dragana, roena 01.05.1969.g. (prvog maja hiljadu devet stotina ezdeset devete godine), u Budvi, sa prebivalitem i adresom u Budvi, ul. Borovi br.10., JmB 0105969666666, dravljanka Crne Gore, prema vlastitoj izjavi, udata, po zanimanju stomatolog, iji sam identitet utvrdio uvidom u linu kartu, br. 0506, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana 01.01.2006.g., sa rokom vaenja deset godina (u daljem tekstu: davalac nasljednike izjave). -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------PRETHODNE NAPOMENE---------------------------------------------------------------------------------------Stranka izjavljuje da je, kao zakonski nasljednik, pozvana na otvoreno nasljee iza umrlog oca mari Dragana, sina milana, roenog dana_____, u ____, koji je umro dana ___, u ___, a iza koga se vodi postupak za raspravljanje zaostavtine kod Osnovnog suda u _____, pod brojem ____.S tim u vezi, stranka notaru prezentuje Izvod iz matine knjige umrlih, broj____, od ___, izdat od matiara ____, Izvod iz matine knjige roenih, broj____, od ___, izdat od matiara ____ na ime davaoca ove izjave, Poziv naznaenog suda od dana_____ i Prepis lista nepokretnosti, br.1, KO masline, izdat od ____, dana____. ----------------------------------------------------------Naznaeni dokumenti se u originalu prilau uz ovaj izvornik. Stranka ne trai njihovo itanje. Iz priloenih dokumenata notar je ustanovio da je, prije davanja ove izjave, otvoreno nasljee iza umrlog Mari Dragana i da je davalac ove nasljednike izjave kerka ostavioca. Takoe, ovaj notar je utvrdio sastav zaostavtine na koju se ova nasljednika izjava odnosi, te da je ostavilac upisan kao vlasnik sa 1/1 dijela na naprijed naznaenoj nepokretnosti, koja je predmet zaostavtine. ---------------------------------------------------------------------------------------------------Notar je ispitao volju stranke, poduio je pravnim dometima i posljedicama namjeravanih izjava, te ustanovio da je sposobna i ovlaena za preduzimanje ovog pravnog posla.---------Notar je stranku naroito poduio i upozorio da se, shodno odredbama Zakona o nasljeivanju, moe odrei nasljea, izjaviti da se prima nasljea, uz istovremeno ustupanje nasljednog dijela u korist odreenog nasljednika, kao i izjaviti da se prima nasljea, te o pravnim posljedicama svake od tih izjava, a naroito: ------------------------------------------------------------------------228
da odricanje od nasljea ne moe biti djelimino u okviru istog osnova za nasljeivanje, ni pod uslovom --------------------------------------------------------------------------------------- da se na odnose izmeu ustupioca i primaoca, po prijemu ustupljenog dijela, primjenjuju pravila o poklonu, te na znaaj i posljedice poklona ; ----------------------------------- da se izjava o odricanju od nasljea ili primanju nasljea ne moe opozvati; ------------ da se izjava o odricanju od nasljea odnosi samo na onu zaostavtinu koja je nasljedniku bila poznata u vrijeme davanja izjave; -------------------------------------------------------- da se izjava o odricanju od nasljea odnosi i na potomke, s tim da se davalac izjave moe odrei samo u svoje ime, a u kojem sluaju se ne protee na potomke. -----------Nakon naprijed naznaenih poduka i upozorenja, stranka je dala sljedeu: -----------------------------------------------------------------NASLJEDNIKU IZJAVU -----------------------------------------------PRIMAM SE zakonskog dijela nasljea iza umrlog oca Mari Dragana, sina Milana, roenog dana_____, u ____, koji je umro dana ___u ___, a na zaostavtini koja se sastoji od nepokretnosti upisanih sa 1/1 prava svojine u Listu nepokretnosti br .1 ., KO Masline, kod Uprave za nekretnine Podruna jedinica Budva .----------------------------------------------Nije mi poznato da je otac ostavio testament.--------------------------------------------------------------Nije mi poznato da zaostavtinu ini i neka druga imovina. --------------------------------------------Ovim posebno ovlaujem svog brata mari Duka, ili njegovog punomonika koga on izabere, da ovu nasljedniku izjavu preda u ostavinski spis nadlenog suda i da on, kao punomonik za prijem pismena, u moje ime primi Rjeenje o nasljeivanju i druge akte i podneske u ostavinskom postupku iza umrlog oca mari Dragana. --------------------------------------------------Od ove isprave su izdati: ------------------------------------------------------------------------------------------OTPRAVAK -----------------------------------------------------------------------------------------------------------Davalac nasljednike izjave (1x) -------------------------------------------------------------------------------- Osnovni sud u ______(1x) ------------------------------------------------------------------------------Trokove u vezi sa sastavljanjem ovog notarskog zapisa, snosim sama. -----------------------------Nagrada i naknada za rad notara obraunata je prema tarifi, a kako slijedi__________.-------Notar je ovu izjavu proitao stranci, neposrednim pitanjima uvjerio se da sadraj ovog akta odgovara volji stranke, a koja izjavljuje da je tako postupljeno, da je razumjela sadrinu ovog pravnog posla i da je u cijelosti saglasna sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobrava i u prisustvu notara, kako slijedi, svojeruno potpisuje, nakon ega je zapis potpisao i ovaj notar. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------U Podgorici, dana__________(slovima) ----------------------------------------------------------------------Davalac nasljednike izjave: Dara Dari(potpis) Notar: mii mio (potpis, peat i tambilj notara) 229
2 .3 . Primjer: Nasljednika izjava o odricanju od nasljea po osnovu zakonskog nasljeivanja

CRNA GORA NOTAR mII mIO BUDVA Ul. Riva br.1. UZZ br.1/2009. Dana 15.10.2009. godine (petnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 8.00 h (osam asova), preda mnom, dolje potpisanim notarom mii miom, sa slubenim sjeditem u Budvi, Ul. Riva br.1., sa zahtjevom da na osnovu njene izjave volje, sainim notarski zapis nasljednike izjave, pristupila je: ---------------------------------------------------------------------------------------Gospoa Dara Dari, ki Dragana, roena 01.05.1969.g. (prvog maja hiljadu devet stotina ezdeset devete godine), u Budvi, sa prebivalitem i adresom u Budvi, ul. Borovi br.10., JmB 0105969666666, dravljanka Crne Gore, prema vlastitoj izjavi, udata, po zanimanju stomatolog, iji sam identitet utvrdio uvidom u linu kartu, br. 0506, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana 01.01.2006.g., sa rokom vaenja deset godina (u daljem tekstu: davalac nasljednike izjave). -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------PRETHODNE NAPOMENE---------------------------------------------------------------------------------------Stranka izjavljuje da je, kao zakonski nasljednik, pozvana na otvoreno nasljee iza umrlog oca mari Dragana, sina milana, roenog dana_____u ____, koji je umro dana ___, u ___, a iza koga se vodi postupak za raspravljanje zaostavtine kod Osnovnog suda u _____, pod brojem ____.S tim u vezi, stranka notaru prezentuje Izvod iz matine knjige umrlih, broj____, od ___, izdat od matiara ____; Izvod iz matine knjige roenih, broj____, od ___, izdat od matiara ____, na ime davaoca ove izjave; Poziv naznaenog suda, od dana_____, i Prepis lista nepokretnosti, br.1., KO masline, izdat od ____ dana____. -----------------------------------------------------Naznaeni dokumenti se u originalu (alt.: ovjerenom prepisu) prilau uz ovaj izvornik. Stranka ne trai njihovo itanje. Iz priloenih dokumenata notar je ustanovio da je, prije davanja ove izjave, otvoreno nasljee iza umrlog Mari Dragana i da je davalac ove nasljednike izjave njegov zakonski nasljednik, tj. kerka ostavioca. Takoe sam utvrdio sastav zaostavtine. ----Notar je ispitao volju stranke, poduio je pravnim dometima i posljedicama namjeravanih izjava, te ustanovio da je sposobna i ovlaena za preduzimanje ovog pravnog posla.---------Notar je stranku naroito poduio i upozorio da se, shodno odredbama Zakona o nasljeivanju, moe odrei nasljea, izjaviti da se prima nasljea, uz istovremeno ustupanje nasljednog dijela u korist odreenog nasljednika, kao i izjaviti da se prima nasljea, te o pravnim posljedicama svake od tih izjava, a naroito: ------------------------------------------------------------------------ da odricanje od nasljea ne moe biti djelimino u okviru istog osnova za nasljeivanje, ni pod uslovom; --------------------------------------------------------------------------------------230
da se na odnose izmeu ustupioca i primaoca, po prijemu ustupljenog dijela, primjenjuju pravila o poklonu, te na znaaj i posljedice poklona ; ----------------------------------- da se izjava o odricanju od nasljea ili primanju nasljea ne moe opozvati; ------------ da se izjava o odricanju od nasljea odnosi samo na onu zaostavtinu koja je nasljedniku bila poznata u vrijeme davanja izjave; -------------------------------------------------------- da se izjava o odricanju od nasljea odnosi i na potomke, s tim da se davalac izjave moe odrei samo u svoje ime, a u kojem sluaju se ne protee na potomke. -----------Nakon naprijed naznaenih poduka i upozorenja, stranka je dala sljedeu:----------------------------------------------------------NASLJEDNIKU IZJAVU ----------------------------------------------ODRIEM SE zakonskog dijela nasljea iza umrlog oca mari Dragana, sina milana, roenog dana_____, u ____, koji je umro dana ___, u ___, a na zaostavtini koja se sastoji od nepokretnosti upisanih sa 1/1 prava svojine u Listu nepokretnosti br.1., KO masline, kod Uprave za nekretnine Podruna jedinica Budva. --------------------------------------------------------------------------Ovo odricanje se ne odnosi na moje potomke (alt. Ovo odricanje se odnosi i na moje potomke), tj. ovim izriito izjavljujem da odricanje inim samo u svoje ime303.----------------------------Nije mi poznato da je otac ostavio testament.--------------------------------------------------------------Nije mi poznato da zaostavtinu ini i neka druga imovina. --------------------------------------------Od ove isprave su izdati: ------------------------------------------------------------------------------------------OTPRAVAK ----------------------------------------------------------------------------------------------------------- Davalac nasljednike izjave (1x) ----------------------------------------------------------------------- Osnovni sud u ______(1x) ------------------------------------------------------------------------------Trokove u vezi sa sastavljanja ovog notarskog zapisa, snosim sama. -------------------------------Nagrada i naknada za rad notara obraunata je prema tarifi, a kako slijedi__________.-------Notar je ovu izjavu proitao stranci, neposrednim pitanjima uvjerio se da sadraj ovog akta odgovara volji stranke, a koja izjavljuje da je tako postupljeno, da je razumjela sadrinu ovog pravnog posla i da je u cijelosti saglasna sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobrava i u prisustvu notara, kako slijedi, svojeruno potpisuje, nakon ega je zapis potpisao i ovaj notar. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------U Podgorici, dana_________(slovima) ------------------------------------------------------------------------Davalac nasljednike izjave: Dara Dari(potpis) Notar: mii mio (potpis, peat i tambilj notara)
303 lan 131. stav 2. Zakona o nasljeivanju CG, koji regulie da odricanje od nasljea vai i za potomke onog koji se odrekao, ako nije izriito izjavio da se odrie samo u svoje ime. Notar je uvijek duan poduiti i upozoriti stranku na naprijed naznaenu zakonsku odredbu.
231
3. Testament
3 .1 . Pojam testamentarnog nasljeivanja
Prema l. 6. Zakona o nasljeivanju CG, osnovi pozivanja na nasljee su zakon i testament, tj. naslijediti se moe na osnovu zakona i testamenta. Naime, redovni zakonski nasljedni red (izuzimajui nuni, tj. pravila o nunom nasljednom dijelu) regulisan je normama dispozitivnog karaktera, to znai da je svakom licu ostavljeno da moe izjavom svoje posljednje volje, tj. svojom voljom mijenjati zakonski nasljedni red, a u Zakonom doputenim granicama304 . Dakle, prema nasljednom pravu Crne Gore, testamentarno nasljeivanje je jedini oblik voljnog nasljeivanja 305. Zakon o nasljeivanju CG propisao je nitavost ugovora o nasljeivanju306 . Sloboda testamentiranja nije bezgranina, ve su njeni dometi odreeni Zakonom, koji odreuje nain i granice testamentarnog raspolaganja. U tom smislu, propisano je: Zavjetalac moe testamentom raspolagati svojom imovinom na nain i u granicama koji su odreeni Zakonom. tako naprimjer: u lanu 28. i dalje ZN postoje odredbe o nunom dijelu, tj. o dijelu zaostavtine kojim ostavilac ne moe raspolagati; lan 64. 74. ZN sadri odredbe o formi testamenta; lan 93. ZN i dalje, sadri odredbe o sadrini testamenta itd. Prema lanu 64. Zakona o nasljeivanju, punovaan je onaj testament koji je sainjen u obliku utvrenom u zakonu i pod uslovima predvienim zakonom.
3 .2 . Definicija testamenta
testament je pravni akt (jednostrani) koji sadri jednostranu izjavu posljednje volje, datu u Zakonom propisanoj formi, koja ima za cilj drugaiji raspored zaostavtine odreenog lica u odnosu na Zakonom predvieni zakonski nasljedni red, u bilo kom pogledu, u bilo kojoj mjeri ili na bilo koji nain, u granicama propisanim Zakonom. U vezi s tim, postoje sljedee mogunosti: unutar zakonskih nasljednika, koji po testamentu svi ostaju nasljednici, odreuje se drugaiji raspored nasljednih dijelova; testament moe sadravati i druga testamentarna raspolaganja, bez diranja u red univerzalnih sukcesora, koji je odreen zakonom (svi zakonski nasljednici ostaju), ali se odreuje samo legat ; odreuje se za testamentarnog nasljednika lice koje nije zakonski nasljednik.
304 lan 7. Zakona o nasljeivanju CG. 305 Vidjeti vie kod Borislav t. Blagojevi, Nasljedno pravo u Jugoslaviji, etvrto izdanje, Savremena administracija Beograd 1979. godine, str. 239. i naredne. 306 lan 121. do 123. Zakona o nasljeivanju CG.
232
3. Testament
3 .3 . Karakteristike (osobine) testamenta

testament je jednostrani pravni posao, strogo lini posao, formalni posao i opoziv posao. a) testament je jednostrani pravni posao (izjava volje), jer za njegovu punovanost nije potrebna saglasnost bilo kog lica. Kao pravni akt, testament treba da ispunjava sve opte uslove koji se trae za punovanost bilo kog pravnog posla, a posebno za punovanost jednostranih pravnih poslova u pogledu predmeta, osnova, sposobnosti, stvarne volje, forme itd. Pod prijetnjom nitavosti, testament moe sainiti samo lice koje je sposobno za rasuivanje koje je navrilo 15 godina ivota (tzv. testamentarna sposobnost)307. Zavjetaoeva volja izraena u testamentu treba da predstavlja njegovu stvarnu i pravu volju, izraenu slobodno, tim prije to se ovdje radi o jednostranom pravnom aktu dobroinog karaktera. S tim u vezi, Zakon o nasljeivanju propisuje posebna pravila za sluaj da volja izraena u testamentu ne odgovara pravoj volji ostavioca, te se predvia nitavost testamenta zbog nedostatka u volji zavjetaoca 308 . U sluaju prijetnje ili prinude ili prevare ili zablude, dolazi do nitavosti testamenta, pod Zakonom propisanim uslovima. Ove radnje povlae nitavost bilo da dolaze od lica kojima je neto zavjetano tim testamentom, bilo da dolaze od treih lica. Prema lanu 62. stav 4. Zakona o nasljeivanju ako su samo neke odredbe testamenta manjeg znaaja unesene u testament pod prijetnjom ili prinudom, usljed prevare, ili u zabludi, nitave su samo te odredbe (tzv. djelimina nitavost). Djelimina nitavost se propisuje iz razloga to je cilj da se omogui ostvarenje prave volje ostavioca, kad god je to i ukoliko je to vie mogue. Posljedica nitavosti cijelog testamenta je ta to se smatra da testament i ne postoji, a u sluaju nitavosti dijela testamenta (klauzule), smatra se da taj njegov dio nije ni postojao. Ponitenje testamenta iz razloga prinude, prijetnje, prevare, ili zablude moe traiti samo lice koje ima pravni interes i to u Zakonom odreenim rokovima 309 (npr. lica koja bi ponitenjem mogla dobiti neke koristi, zakonski nasljednici i sl.) b) testament se moe samo lino sainiti, a to znai da je, pri poduzimanju ovog pravnog posla, iskljuena svaka mogunost da se izjavi putem zastupnika, odnosno punomonika. Dakle, testament je strogo lini pravni posao, odnosno testament se moe izjaviti od strane lica koje je po Zakonu sposobno praviti testament. c) testament je strogo formalni pravni posao, to znai da je za njegovu punovanost potrebna Zakonom odreena forma. lan 64. Zakona o nasljeivanju propisuje: Punovaan je onaj testament koji je sainjen u obliku utvrenom zakonom i pod uslovima predvienim Zakonom. testament koji ne ispunjava sve zahtjeve u pogledu forme, koji su predvieni zakonom, nitav je. Forma testamenta je ustanovljena iz vie razloga i to: da bi se izbjegla lakomislenost, jer se radi o poslu bez naknade;
307 lan 61. Zakona o nasljeivanju CG. 308 l. 62. i 63. ZN CG. 309 lan 63. ZN CG.
233
da bi se izbjegle prevare, zablude i prinude koje bi mogle doi od zainteresovanih lica radi pribavljanja koristi; radi pravne sigurnosti. d) testament je uvijek opoziv pravni posao310. to proistie iz samog pojma i prirode testamenta, a to znai da se niko ne moe odrei prava da moe kasnije, sve do svoje smrti, mijenjati ili ukidati svoju posljednju izjavu volje. Svaka klauzula o odricanju od prava na opoziv je nitava i nee proizvoditi pravno dejstvo. Prema zakonskoj odredbi, zavjetalac moe uvijek opozvati testament, u cjelini ili djelimino, izjavom datom u bilo kom obliku u kome se po Zakonu moe sainiti testament (trai se neka od zakonskih formi u kojoj se sainjava testament), i to u posebnoj ispravi (poseban opoziv) ili opoziv u kasnijem (novom) testamentu. Zavjetalac moe pisani testament opozvati i unitenjem pismena. Odredbe ranijeg testamenta ostaju na snazi ako ih zavjetalac kasnijim testamentom nije izriito opozvao ili ukoliko nisu u suprotnosti sa kasnijim testamentom. Svako kasnije raspolaganje zavjetaoca odreenom stvari koju je bio nekom zavjetao, ima za posljedicu opozivanje zavjetanja te stvari. O ovome notar mora voditi rauna prilikom sainjavanja zapisa o testamentu.
3 .4 . Vrste testamenta
U teoriji postoje dvije osnovne podjele testamenata, i to na: redovne i vanredne, te javne i privatne311. Javni testamenti su oni testamenti koji su sastavljeni uz sudjelovanje organa javne vlasti i lica javnog povjerenja. Za punovanost javnih testamenta Zakon propisuje da su sastavljeni uz sudjelovanje sudije, diplomatsko-konzularnog predstavnika, vojnog starjeine, zapovjednika broda i drugih organa javne vlasti, ili lica na koja je drava prenijela javna ovlaenja, a to su, u mnogim zemljama pa tako i u Crnoj Gori, notari312 . tako postoji sudski testament, testament sastavljen od diplomatsko-konzularnog predstavnika, testament sastavljen od vojnog starjeine, notarski zapis o testamentu itd. Privatni testamenti su svi oni koji ne spadaju u javne testamente: svojeruni testament i pismeni testament pred svjedocima. Redovni i vanredni testamenti. Redovni i vanredni testamenti se razlikuju po nekim elementima. Vanredni testamenti se mogu sainjavati samo pod odreenim okolnostima, tj. kada nastupi samo neki od sluajeva za koje Zakon doputa upotrebu ove forme (npr. testament sainjen na brodusamo ako se to lice nalazi na brodu, ili testament sainjen za vrijeme mobilizacije ili rata, moe se sainiti samo licu na vojnoj dunosti za vrijeme mobilizacije ili rata). Oblik nekih vrsta vanrednog testamenta odgovara redovnom testamentu (sainjava se i skladu sa odredbama koje vae za sainjavanje sudskog testamenta), uz specifinost da ga ne sainjava sudija, odnosno lice kojem je to redovno slubeno
310 lan 117. do 119. ZN-a CG. 311 Vidjeti vie kod Borislav t. Blagojevi, Nasljedno pravo u Jugoslaviji, etvrto izdanje, Savremena administracija Beograd 1979. godine, str. 260. i naredne. 312 lan 52 Zakona o notarima CG.
234
3. Testament
poslovanje (npr. notar) ve ga sainjava lice kome to nije redovno slubeno poslovanje nego vanredno (npr. zapovjednik broda, komandir ete ili vii starjeina vojne jedinice). Vanredni testament vai samo jedno odreeno vrijeme (npr. 30 dana nakon povratka zavjetaoca u Crnu Goru kod testamenta sainjenog na crnogorskom brodu, ili 60 dana po zavretku rata, ili 30 dana od dana demobilisanja kod testamenta za vrijeme mobilizacije ili ratnog stanja), dok redovni testament nema takvih vremenskih ogranienja. Prema zakonodavstvu Crne Gore, vanredni testamenti su: testament sainjen na brodu; testament sainjen za vrijeme mobilizacije ili rata ; usmeni testament. Redovni testamenti su: svojeruni testament; pisani testament pred svjedocima; sudski testament, a koji mogu sastaviti sudija osnovnog suda, odnosno notar po pravilima vanparninog postupka; testament sainjen pred diplomatskim ili konzularnim predstavnikom Crne Gore u inostranstvu. Karakteristike redovnog testamenta: mogunost njegovog pravljenja (sainjavanja) u svako doba; pojaana forma; neograniena vremenska vanost.
3.5. Sadrina testamenta313

testament moe sadravati klauzule materijalne i klauzule formalne prirode. a) Kako je testament oblik izjave posljednje volje kojom se vri raspored imovine nekog lica (zavjetaoca) za sluaj njegove smrti, to se sadrina testamenta sastoji, odnosno moe se javiti kroz sljedee klauzule materijalne prirode314 , i to: odreivanje nasljednika ili legatara; odreivanje supstituta; iskljuenje koga od moguih nasljednika iz nasljea (nunih ili zakonskih), to je tzv. negativni testament ; oprotaj nedostojnosti; odreivanje idealnih dijelova nasljednika, kvota ili individualno odreenih predmeta legata; postavljanje uslova i rokova u pogledu sticanja ili prestanka svojstva nasljednika ili legatara;
313 Vidi odredbe l. 93.-98. ZN CG. 314 Vidjeti vie kod Borislav t. Blagojevi, Nasljedno pravo u Jugoslaviji, etvrto izdanje, Savremena administracija Beograd 1979. godine, str. 247. i naredne.
235
nalaganje tereta (davanje naloga) itd. b) Pored naprijed naznaene sadrine, testament moe da sadri i klauzule formalne prirode koje se odnose na nasljee, postavljanje izvrioca testamenta ili druge akte i radnje koje nemaju nasljednopravno dejstvo, kao to su: preporuka organu starateljstva da neko lice bude ili ne bude odreeno za staratelja maloljetnoj djeci ostavioca; zabrana odreenog rukovanja imovinom djece; priznanje oinstva prema odredbama Porodinog zakona; priznanje ili oprotaj duga; regulisanje pitanja imovinskobranih odnosa; odreivanje mjesta i naina sahrane itd.
3 .6 . Detaljnije o sadrini testamenta

3 .6 .1 . Odreivanje nasljednika
Zavjetalac moe testamentom odrediti315 jednog ili vie nasljednika. Za testamentarnog nasljednika moe biti odreeno bilo koje fiziko ili pravno lice (za razliku od toga, zakonski nasljednik moe biti samo fiziko lice), bez obzira da li su mu srodnici ili ne i da li oni ulaze u krug moguih zakonskih nasljednika, mada je najei sluaj da se radi o srodnicima, s tim to se mijenja zakonski red nasljeivanja ili veliina nasljednih dijelova. testamentarni nasljednik je lice koje je zavjetalac odredio da naslijedi cjelokupnu njegovu imovinu ili dio imovine, odreene prema cijeloj imovini, a nasljednikom e se smatrati i lice kojem je testamentom ostavljena jedna ili vie odreenih stvari ili prava ako se utvrdi da je volja zavjetaoca bila da mu to lice bude nasljednik. testator moe testamentom odrediti lice kome e pripasti nasljedstvo ako odreeni nasljednik (naznaen u testamentu) umre prije njega, ili se odrekne nasljea, ili bude nedostojan da naslijedi, a to vai i za legate316 . to je tzv. supsidijarno odreivanje nasljednika u testamentu, gdje testator odreuje vie lica za svoje nasljednike, ali tako da ga naslijedi prvenstveno jedno od njih, a drugi (zamjenski nasljednici) tek supsidijarno, tj. u sluaju da prvo oznaeno lice ne naslijedi (ako umre prije ostavioca, tj. ne doivi nasljedstvo, ili ako bude nedostojno da naslijedi, ili ako se odrekne nasljea).
PRImJER
Supsidijarno odreivanje nasljednika na jednoj stvari

Ovim za svoje nasljednike na jednake dijelove, a na nepokretnosti iji sam ja vlasnik sa 1/1 dijela i koja je oznaena kao katastarska parcela br.164/33, kuite, povrine od 83 m2, i dvorite, povrine od 337 m2 iz A lista nepokretnosti br.1, KO masline, i stambena zgrada izgraena na toj parceli, br. 164/33, povrine 83 m2, upisana u V listu nepokretnosti br.1, u KO
315 l. 93. ZN CG. 316 Supstitucija l. 94. ZN CG.
236
3. Testament
masline ------, odreujem svoje kerke i to: H, ro . Toti, roenu 15.10.1969. (petnaestog oktobra hiljadu devet stotina ezdeset devete) godine, u mjestu ------, trenutno nastanjena u Austriji_____, i RA, ro . Toti, roena 01.10.1965. (prvog oktobra hiljadu devet stotina ezdeset pete) godine, u mjestu ---------, trenutno, nastanjena u Velikoj Britaniji______. --------------Ukoliko imenovani nasljednici ne uspiju realizovati svoj nasljedni red (umru prije mene, ili se odreknu naslijea, ili budu nedostojni da naslijede), kao zamjenske nasljednike, odreujem njihove brane potomke, prema pravilima zakonskog nasljednog reda, i to tako da brani potomci jedne kerke nasljeuju jednu polovinu, a brani potomci druge kerke nasljeuju drugu polovinu. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------
Ovdje se radi o tzv. supstituciji, tj. odreivanju zamjenika nasljednika (vidi l. 94. st.1. ZN CG), a ne radi se o odreivanju nasljednika svom nasljedniku ili legataru, to je po Zakonu zabranjeno (l. 94. st. 3. ZN CG).
3 .6 .2 . Tereti i uslovi
testator moe u pojedinim odredbama testamenta postaviti terete (naloge), uslove, ili rokove317 (npr. naslijedie imovinu ako za etiri godine zavri fakultet). Sukcesivno odreivanje nasljednika, gdje testator za svoje nasljednike odreuje vie lica, ali tako da oni stiu nasljedno pravo sukcesivno, uz odreivanje nekog roka, ispunjenje uslova ili tereta. Nasljedno pravo prvo stie prvooznaeni nasljednik, tzv. prethodni nasljednik, s tim da njegovo nasljedno pravo prestane, naprimjer, istekom nekog roka ili ispunjenjem odreenog uslova, kada nasljedno pravo stie neko drugo, u testamentu naznaeno lice. tzv. naknadni nasljednik. U ovom sluaju se radi o postavljanju uslova i rokova (lan 97 stav 2 ZN CG), tj. o takozvanom sukcesivnom odreivanju nasljednika zavjetaoca, tako da naknadni nasljednik stie nasljedno pravo po osnovu testamenta ako u momentu smrti zavjetaoca tzv. prethodni nasljednik npr. je navrio odreeni broj godina i nije ispunio odreeni uslov npr. zavrio odreeni fakultet. U suprotnom naknadni nasljednik ne stie nasljedno pravo ve to pravo ostaje tzv. prethodnom nasljedniku. Dakle, ovdje se ne radi o odreivanju nasljednika svom nasljedniku ili legataru, to je po Zakonu zabranjeno (l. 94. st. 3. ZN CG).
PRImJER
Sukcesivno odreivanje nasljednika

Ovim testamentom za svog jedinog nasljednika na nepokretnosti, iji sam ja vlasnik sa 1/1 dijela, i koja je oznaena kao katastarska parcela br.164/33, kuite, povrine od 83 m2, i dvorite, povrine od 337 m2, iz A lista nepokretnosti br.1, KO masline i stambena zgrada izgraena na toj parceli br. 164/33, povrine 83 m2, upisana u V listu nepokretnosti br.1, u KO masline, odreujem svog sina AA, pod uslovom da do momenta moje smrti zavri medicinski fakultet i da do momenta moje smrti nije navrio 28 (dvadesetosam) godina ivota . On je samo prethodni nasljednik. Kao naknadnog nasljednika, odreujem BB (podaci). ------317 lan 97. ZN CG.
237
Sluaj naknadnog nasljea nastupa neispunjenjem naprijed naznaenog uslova i roka. Ukoliko naknadni nasljednik ne stekne naknadno nasljedstvo, naknadni nasljedni red otpada. Tada prethodni nasljednik, tj. moj sin AA ostaje moj puni nasljednik. ---------------------------------------
testator moe nekom dunou opteretiti lice kome ostavlja neku korist ili zaostavtinu (lan 97. stav 1. ZN CG - npr., podizanje nadgrobnog spomenika). Uslovi i tereti koji su nemogui, nedozvoljeni, nemoralni, nerazumljivi ili protivrjeni, smatraju se kao da ne postoje (vidi lan 97. stav 3. ZN CG).
3 .6 .3 . Legati, osnivanje zadubine

Zavjetalac moe testamentom ostaviti jedan ili vie legata (lan 95. ZN CG). Moe narediti da se neka stvar ili pravo upotrijebi za postizanje neke dozvoljene svrhe ili osnivanje zadubine (lan 96. ZN CG).
3 .6 .4 . Izvrioci testamenta
testament moe sadravati i odredbu o izvriocima testamenta. Postavljanje izvrioca testamenta u ispravi o testamentu nije nuno, ali je to svrsishodno, a naroito ako je zavjetalac odredio naloge, uslove ili rokove. testator moe imenovati jedno ili vie poslovno sposobnih lica za izvrioce testamenta, kako je to odreeno prema regulativi lanova 113. do 116. ZN CG.
PRImJER
Za izvrioca testamenta imenujem CD . ----------------------------------------------------------------------Ako ovaj ne preuzme ovu slubu ili je otkae, molim ostavinski sud da odredi pogodnu osobu za izvrioca testamenta . -----------------------------------------------------------------------------------Zadatak izvrioca testamenta je da zavjetanje i naknadno zavjetanje ispuni i osigura prava naknadnog primaoca zavjetanja. -----------------------------------------------------------------Za njegovu djelatnost izvrilac testamenta dobija naknadu svojih trokova i nagradu u visini od 5.000,00 EURA (slovima: pethiljada eura), koja sredstva e biti deponovana na mom raunu.----
3 .7 . Nitavost testamenta
testament je nitav: ako zavjetalac u vrijeme njegovog sainjavanja nije imao 15 godina ivota ili nije bio sposoban za rasuivanje; ako nije sainjen u obliku utvrenom u Zakonu i pod uslovima predvienim Zakonom; ako je zavjetalac bio natjeran prijetnjom, prinudom, ili je bio u zabludi (ak i ako postoji zabluda o injenicama koje su pobudile zavjetaoca da uini raspolaganje).
238
3. Testament
Ako su samo neke odredbe nitave zbog prijetnje, prevare, ili zablude, nevaee su samo te odredbe (djelimina nitavost). Ponitenje moe traiti samo lice koje ima pravni interes, ali ne prije proglaenja testamenta, u zakonskim rokovima.
3 .8 . Ostale napomene kod testamenta

Notar je duan voditi rauna, te davati poduke i upozorenja o sljedeem: a) Kod sainjavanja notarskog zapisa o testamentu, notar je duan primijeniti pravila Zakona o nasljeivanju, Zakona o vanparninom postupku (jer ima svojstvo sudskog testamenta) i Zakona o notarima; b) Uvijek treba upozoriti na zakonsko pravo na nuni nasljedni dio, bez obzira da li ima ili nema nunih nasljednika i unijeti to u tekst, te dodati izjavu ostavioca da nema rodbine koja bi imala pravo na nuni dio ili, ako ima, navesti da je izjavio da ima i da prihvata posljedice toga; c) Uvijek treba upozoriti ostavioca na izjave koje bi bile protivne imperativnim normama, te uticale na punovanost testamenta;tako, naprimjer, upozoriti ostavioca da ne moe odrediti nasljednika svom nasljedniku ni legataru, ako je to elio (lan 94. stav 3. ZN CG); d) Uvijek se mora paziti na potrebnu sposobnost za sainjavanje testamenta iz lan 61. stav 1 ZN CG i na formu i druge uslove za punovanost; e) U uvodu notarske isprave uvijek se mora navesti da se iz razgovora sa ostaviocem steklo uvjerenje da je poslovno i testamentarno sposoban (prema potrebi moe se traiti i vjetaenje za utvrivanje sposobnosti za rasuivanje); f) testament se ne moe nikada sainiti preko punomonika ili zakonskog zastupnika (strogo lini pravni posao); g) Pravno lice nikada ne moe biti ostavilac, ali moe biti testamentarni nasljednik ili legatar, kako u sluaju kada pravno lice postoji, tako i kad se imovina zavjeta za osnivanje nekog pravnog lica (ali pod uslovom da to pravno lice bude osnovano), ako posebnim propisima nije drugaije odreeno. h) Predmet nasljeivanja, pa tako i testamenta, je zaostavtina ostavioca u trenutku njegove smrti, a koju ine imovinska prava podobna za nasljeivanje (vidi l.2. i l.3. ZN CG). to mogu biti stvari i prava koja pripadaju pojedincima, kao to su pokretne stvari, dospjela potraivanja, sva stvarna prava (svojina, pravo zaloga, pravo slubenosti itd.), sve imovinske obaveze, autorska i industrijska prava. i) testamentom se moe raspolagati: cijelom imovinom (formulacija: za svog nasljednika na cjelokupnoj imovini odreujem ____); samo dijelom imovine, odreenim prema cijeloj imovini (formulacija: za svog nasljednika na 1/2 imovine odreujem__);
239
pojedinim stvarima i pravima, pod uslovom da je zavjetaoeva volja da mu lice kome se pojedine stvari ostavljaju bude testamentarni nasljednik (formulacija: za svog jedinog nasljednika na nepokretnosti oznaenoj kao parcela broj ___ odreujem AB).
3 .9 . Registar testamenata
Ako zavjetalac to zahtijeva, podatke o sainjavanju, uvanju i proglaenju testamenta notar e dostaviti Registru testamenata318 , kao javnoj evidenciji koju vodi Notarska komora. to e notar konstatovati u samom testamentu, a u svakom sluaju, poduie zavjetaoca na tu mogunost i na prednosti u vezi s tim. Kada se uspostavi ovaj registar testamenata, stvorie se preduslovi za njegovo uvezivanje sa registrima ostalih zemalja, a naroito sa evropskom mreom testamenata.
PRImJERI
1. Formulacija kada stranka eli evidentiranje testamenta u Registar testamenata

Notar je poduio zavjetaoca na mogunost evidentiranja u Registar testamenata injenice o sastavljanju ovog testamenta, objasnio mu prednosti u vezi s tim, te ga upozorio na posljedice suprotnog postupanja i na trokove u vezi s tim. Nakon toga, zavjetalac zahtijeva i daje nalog ovom notaru da dostavi podatke o sainjavanju ovog testamenta nadlenom registru.
2. Formulacija kada stranka ne eli evidentiranje testamenta u Registar testamenata

Notar je poduio zavjetaoca na mogunost evidentiranja u Registar testamenata injenice o sastavljanju ovog testamenta, objasnio mu prednosti u vezi s tim, te ga upozorio na posljedice suprotnog postupanja i na trokove u vezi s tim, pa je zavjetalac odustao od toga. -----
Vanost registra testamenata ogleda se u tome to e on biti jedinstvena evidencija svih testamenata u Crnoj Gori i to e se njime omoguiti da se, nakon smrti zavjetaoca, na brz i siguran nain doe do podataka da li je neko lice ostavilo testament. Pored znaaja za pravnu sigurnost, ovaj registar e biti veoma vaan i za Notarsku komoru i notarsku slubu.
3 .10 . Izvornik i otpravak notarskog zapisa o testamentu

Izvornik zapisa o testamentu notar uva u svom arhivu kao i ostale notarske akte, s tom razlikom to ga je duan dostaviti nadlenom ostavinskom sudu im sazna za smrt lica iji se testament nalazi kod njega 319. to je jedan od izuzetaka od pravila da se nikada ne izdaje izvornik notarskog akta. Kada notar izda izvornik zapisa o testamentu, du318 l. 120. Zakona o nasljeivanju CG. 319 Vidi l. 78. Zakona o notarima CG.
240
3. Testament
an je prilikom toga, kao i u ostalim sluajevima izdavanja izvornika, sainiti otpravak izvornika za arhivu koji stupa na mjesto izvornika. Poslije toga, notar moe izdavati samo prepise takvog notarskog akta. Otpravak ili prepis testamenta koji je sainio notar ili je kod njega na uvanju, notar moe izdati samo ostaviocu dok je u ivotu, njegovom punomoniku, na osnovu specijalnog punomoja koje je ovjereno u skladu s propisima, ili licu odreenom u testamentu. Nakon smrti zavjetaoca, otpravak ili prepis se moe izdati samo poslije proglaenja testamenta, a ta injenica se upisuje na otpravak (vidi l.86 Zakona o notarima). Kako je ve naprijed naznaeno, notar moe, ako to stranka eli, sastaviti po njenom kazivanju zapis o testamentu, po pravilima koja vae za sudski testament, odnosno po pravilima vanparninog postupka, u kom sluaju takav akt ima svojstvo sudskog testamenta320. Predmet naeg razmatranja jeste notarski zapis o testamentu. S tim u vezi, slijede primjeri mogueg teksta testamenta u razliitim modalitetima u odnosu na sadraj.
3 .11 . Primjer: Zapis o testamentu sa zamjenskim nasljednicima

Zapisnik i zapis o testamentu kojim se odreuju dva nasljednika, zamjenski nasljednici, a ostavlja se jedna odreena nepokretnost - zavjetalac ima i drugu imovinu.
CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATI PODGORICA Ul. Obala br.1. UZZ-___/09. Ja, (lino ime notara, njegovo sjedite), koji postupam u svojstvu notara, sastavio/la sam na osnovu lana 52. Zakona o notarima i lana 69. Zakona o nasljeivanju, te odredaba Zakona o vanparninom postupku, sljedei: -----------------------------------------------------------------------------ZAPISNIK O SASTAVU NOTARSKOG TESTAMENTA Zapisnik sam sastavio/la dana 26.07.2009.g. (dvadeset estog jula dvije hiljade devete ) godine, s poetkom u 10.00h (deset sati), u svojoj kancelariji uredu.---------------------------------------Prisutan je: ------------------------------------------------------------------------------------------------------------ZAVJETALAC: (lino ime, datum i mjesto roenja, adresa i jedinstveni matini broj zavjetaoca, broj isprave na osnovu koje je utvren identitet zavjetaoca, kao i naziv organa koji je izdao ispravu); ---------------------------------------------------------------------------------------------------------Ispitao/la sam da li zavjetalac ima pravnu i poslovnu sposobnost. U daljem razgovoru sa zavjetaocem, neposrednim pitanjima utvrdio/la sam da postoji slobodna i ozbiljna volja da se sastavi notarski testament, te da je zavjetalac sposoban za rasuivanje i ni od koga nije prisiljen na sastav testamenta. ----------------------------------------------------------------------------------------320 l. 52. Zakona o notarima CG i l. 69. stav 1. Zakona o nasljeivanju CG.
241
Na osnovu lana 193. Zakona o vanparninom postupku, utvrdio/la sam okolnosti da zavjetalac zna i moe itati i pisati i da govori jezik koji je u slubenoj upotrebi. Potom sam zavjetaocu objasnio/la propise koji ograniavaju zavjetaoca u raspolaganju testamentom, te propise o opozivosti i naine opozivanja testamenta.----------------------------------------------------Kad sam sasluao/la kazivanja zavjetaoca, njegovu sam izjavu vjerno unio/jela u zapisnik, pazei pri tome da volja zavjetaoca bude jasno izraena, pa sam, prema usmenom kazivanju zavjetaoca, sastavio/la sljedei notarski zapis o testamentu:------------------------------------------ZAPIS O TESTAMENTU Ja, (lino ime, datum i mjesto roenja, adresa i jedinstveni matini broj zavjetaoca), kao zavjetalac, odluila sam pri punoj svijesti i svojom slobodnom voljom, ni od koga prisiljavana, niti nagovarana, nakon dubljeg razmiljanja, dana 26.07.2009. (dvadeset estog jula dvije hiljade devete) godine, raspolagati pojedinim stvarima iz svoje imovine za sluaj svoje smrti . ----I PRETHODNE NAPOMENE Udata sam. Znam itati i pisati. Imam ive potomke i to: jednog sina i dvije kerke. -------------U slobodnom raspolaganju svojom imovinom ni na koji nain nisam ograniena. Imovina kojom raspolaem ovim testamentom, ne spada u branu tekovinu. Pored ove imovine, imam i drugu imovinu. ------------------------------------------------------------------------------------------------------Preventivno opozivam sva eventualno postojea ranija raspolaganja za sluaj smrti. ----------II ODREIVANJE NASLJEDNIKA Ovim za svoje nasljednike na jednake dijelove, a na nepokretnosti iji sam vlasnik sa 1/1 dijela i koja je oznaena kao katastarska parcela 164/33., kuite, povrine od 83 m2, i dvorite, povrine 337 m2, upisana u Alistu nepokretnosti broj 1., KO masline, i stambena zgrada, izgraena na toj parceli, upisana u V listu nepokretnosti, sa korisnom stambenom povrinom od 83 m2, a koja se nalazi u mjestu ____ul._____br,_, odreujem svoje kerke, i to .H . (svi podaci za nasljednika kako bi se mogao identifikovati) i R .A (svi podaci za nasljednika kako bi se mogao identifikovati). -----------------------------------------------------------------------------------------Ukoliko imenovani nasljednici ne uspiju realizovati svoj nasljedni red (umru prije mene, ili se odreknu nasljea, ili budu nedostojni da naslijede), kao zamjenske nasljednike, odreujem njihove brane potomke prema pravilima zakonskog nasljednog reda, i to tako da brani potomci jedne kerke nasljeuju jednu polovinu, a brani potomci druge kerke nasljeuju drugu polovinu. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------III OSTALO Dalja odreenja u pogledu moje ostale imovine ne elim da danas budu donesena.-----------Nakon ukazivanja i upozorenja od strane notara na zakonsko pravo na nuni nasljedni dio, izjavljujem da imam jo jedno dijete-sina, koji e biti obezbijeen od moje druge imovine, te
242
3. Testament
izriito izjavljujem da prihvatam sve rizike zakonskog prava na nuni nasljedni dio od strane mojih potomaka koji nisu obuhvaeni ovim testamentom. --------------------------------------------Notar me poduio mogunosti evidentiranja u Registar testamenata injenice o sastavljanju ovog testamenta, objasnio mi prednosti u vezi s tim, te me upozorio na posljedice suprotnog postupanja i na trokove u vezi s tim. Nakon toga, izjavljujem da zahtijevam i dajem nalog ovom notaru da dostavi podatke o sainjavanju ovog testamenta nadlenom registru. -------Ja snosim trokove ove isprave i trokove evidentiranja ovog testamenta u Registru testamenata. Notar mi je proitao i protumaio zapisnik o sainjavanju zapisa o testamentu i notarski zapis ovog testamenta, a proitao/la sam ih i sama, te izjavljujem da je moja posljednja volja u svemu vjerno unesena, kao i da su preduzete sve navedene radnje, to svojim potpisom na ovom testamentu i zapisniku potvrujem. --------------------------------------------------------------------------Zavjetalac: _____________ -------------------------------------------------------------------------------------Notar je proitao i protumaio zavjetaocu zapisnik o notarskom testamentu i notarski zapis koji ini notarski testament, a proitao ih je i sam zavjetalac, te je izjavio da je njegova posljednja volja u svemu vjerno unesena, kao i da su preduzete sve navedene radnje, to svojim potpisima na ovom testamentu i zapisniku potvrujemo ja, notar, i zavjetalac. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------injenice o sainjavanju i uvanju testamenta evidentirat e se u Registru testamenata, na osnovu lana 120. Zakona o nasljeivanju. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Ovaj zapisnik, sa testamentom u formi notarskog zapisa, sastoji se od ukupno 3 (tri) lista i 3 (tri) stranice. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Na osnovu odredbe lana 76. Zakona o notarima, izvornik ovog zapisnika, sa notarskim testamentom u formi notarskog zapisa, uva notar u svojoj arhivi. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Na osnovu odredbe lana 86. Zakona o notarima, otpravak ovog zapisnika, sa notarskim testamentom u formi notarskog zapisa kojeg je sainio notar, izdaje se zavjetaocu. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Naknada i trokovi: (tarifini brojevi, iznosi-sve u skladu sa tarifom koja e biti donesena). Naknada za evidentiranje sastava i uvanje testamenta (tarifni brojevi, iznos-sve u skladu tarifom koja e biti donesena). ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------U Podgorici, 26.07.2009.(dvadeset estog jula dvije hiljade devete) godine, dovreno u 13.20 sati (trinaest sati i dvadeset minuta). --------------------------------------------------------------------------Zavjetalac: Notar:
243
3 .12 . Primjer: Zapis o testamentu sa sukcesivnim odreivanjem nasljednika uslovi i rokovi

Zapisnik o sastavljanju i zapis o testamentu sa sukcesivnim odreivanjem nasljednika putem postavljanja uslova i rokova (prethodni nasljednik - naknadni nasljednik), odreivanje zamjenskog nasljednika ako prethodni ili naknadni nasljednik ne steknu nasljedno pravo zavjeta se cjelokupna imovina.
CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATI PODGORICA Ul. Obala br. 1. UZZ-___/09. Ja, (lino ime notara, njegovo sjedite), koji postupam u svojstvu notara, sastavio/la sam na osnovu lana 52. Zakona o notarima i lana 69. Zakona o nasljeivanju, te odredaba Zakona o vanparninom postupku, sljedei: -----------------------------------------------------------------------------ZAPISNIK O SASTAVU NOTARSKOG TESTAMENTA Zapisnik sam sastavio/la dana 26.07.2009. godine (dvadeset estog jula dvije hiljade devete ) godine, s poetkom u 10.00h (deset sati), u svom uredu. -----------------------------------------------Prisutan je: ------------------------------------------------------------------------------------------------------------ZAVJETALAC: (lino ime, datum i mjesto roenja, adresa i jedinstveni matini broj zavjetaoca, broj isprave na osnovu koje je utvren identitet zavjetaoca, kao i naziv organa koji je izdao ispravu). ---------------------------------------------------------------------------------------------------------Ispitao/la sam da li zavjetalac ima pravnu i poslovnu sposobnost. U daljem razgovoru sa zavjetaocem, neposrednim pitanjima utvrdio/la sam se da postoji slobodna i ozbiljna volja da se sastavi notarski testament, te da je zavjetalac sposoban za rasuivanje i ni od koga nije prisiljen na sastavljanje testamenta.---------------------------------------------------------------------------Na osnovu lana 193. Zakona o vanparninom postupku, utvrdio/la sam okolnosti da zavjetalac zna i moe itati i pisati i da govori jezik koji je u slubenoj upotrebi. Potom sam zavjetaocu objasnio/la propise koji ograniavaju zavjetaoca u raspolaganju testamentom, te propise o opozivosti i nainu opozivanja testamenta. ---------------------------------------------------Kad sam sasluao/la kazivanja zavjetaoca, njegovu sam izjavu vjerno unio/jela u zapisnik, pazei pri tome da volja zavjetaoca bude jasno izraena, pa sam, prema usmenom kazivanju zavjetaoca, sastavio/la sljedei notarski zapis o testamentu:------------------------------------------ZAPIS O TESTAMENTU Ja, (lino ime, datum i mjesto roenja, adresa i jedinstveni matini broj zavjetaoca), kao zavjetalac, odluio sam pri punoj svijesti i svojom slobodnom voljom, ni od koga prisiljavan, niti 244
3. Testament
nagovaran, nakon dubljeg razmiljanja, dana 26.07.2009. (dvadeset estog jula dvije hiljade devete) godine, raspolagati cjelokupnom svojom imovinom za sluaj svoje smrti . -------Znam itati i pisati. -------------------------------------------------------------------------------------------------Udovica sam i nemam djece i potomaka. -------------------------------------------------------------------Do sada nisam sainjavala testament i nisam ni u emu ograniena u raspolaganju svojom imovinom za sluaj smrti. ----------------------------------------------------------------------------------------Opreza radi, opozivam sva eventualna ranija postojea raspolaganja za sluaj smrti. ----------lan 1 . Ovim za svog jedinog nasljednika na cjelokupnoj imovini321 odreujem svog sina AA, pod uslovom da do momenta moje smrti zavri medicinski fakultet i da do momenta moje smrti nije navrio 28 (dvadesetosam) godina ivota . On je samo prethodni nasljednik. Kao naknadnog nasljednika, odreujem svoju kerku BB (podaci). -------------------------------Sluaj naknadnog nasljea nastupa neispunjenjem naprijed naznaenog uslova i roka. Ukoliko naknadni nasljednik ne stekne naknadno nasljedstvo, naknadni nasljedni red otpada. Tada prethodni nasljednik, tj. moj sin AA ostaje moj puni nasljednik. --------------------------------------Ako ni po ovome niko ne doe do nasljea, odreujem kao zamjenskog nasljednika322 moju sestru EE (podaci). -----------------------------------------------------------------------------------------lan 2 . Nalaem sljedee zavjetanje : --------------------------------------------------------------------------------323
moja sestra EE (navesti potrebne podatke) dobija jednokratnu novanu uplatu u iznosu od ______, sa dunou324 da time: --------------------------------------------------------------------------------a) odrava moj grob, u trajanju od _____, na uobiajen nain, i da svake godine na dan moje smrti, zasadi svjee cvijee; --------------------------------------------------------------------------------------b) da ostatak novca nakon toga upotrijebi za pomo jednom od starakih domova, po svom izboru325 . --------------------------------------------------------------------------------------------------------------Ovo zavjetanje se ima izvriti neposredno nakon moje smrti. ----------------------------------------lan 3 . Za izvrioca testamenta imenujem CD . -----------------------------------------------------------------326
Ako ovaj ne preuzme ovu slubu ili je otkae, molim ostavinski sud da odredi pogodnu osobu za izvrioca testamenta . ------------------------------------------------------------------------------------------Zadatak izvrioca testamenta je da zavjetanje i naknadno zavjetanje ispuni i osigura prava naknadnog primaoca zavjetanja. ---------------------------------------------------------------------------
321 Napomena: Moe se odrediti vie nasljednika na jednake dijelove, a moe i dio imovine odreen prema cijeloj imovini, odnosno jedna ili vie odreenih stvari ili prava, lan 93. stav 3. ZN CG. 322 Napomena: Odreivanje zamjenskih nasljednika je iz razloga ako bi testamentarni nasljednik umro prije zavjetaoca, odrekao se nasljea, ili bude nedostojan da naslijedi, lan 94. stav 1. ZN CG. 323 Vidi lan 93. stav 3. ZN ostavljanje u nasljedstvo jedne ili vie odreenih stvari. 324 Vidi lan 97. stav 1. ZN CG. 325 Vidi lan 96. ZN CG-ostavljanje u optekorisne svrhe 326 Moe i testamentarni nasljednik-vidi lan 113. ZN CG.
245
Za njegovu djelatnost izvrilac testamenta dobija naknadu svojih trokova i nagradu u visini od 5.000,00 EURA(slovima:pethiljada EURA), a ta sredstva e biti deponovana na mom raunu_____________. -------------------------------------------------------------------------------------------------lan 4 . Nakon upozorenja notara na zakonsko pravo na nuni nasljedni dio, izjavljujem da nemam potomaka koji imaju pravo na nuni dio327. -----------------------------------------------------------------Notar me je poduio mogunosti evidentiranja injenice o sastavljanju ovog testamenta u Registru testamenata, objasnio mi prednosti u vezi s tim, te me upozorio na posljedice suprotnog postupanja i na trokove u vezi s tim. Nakon toga, izjavljujem da zahtijevam i dajem nalog ovom notaru da dostavi podatke o sainjavanju ovog testamenta nadlenom registru. Ja snosim trokove ove isprave i trokove evidentiranja ovog testamenta u Registru testamenata. Notar mi je proitao i protumaio zapisnik o sainjavanju zapisa o testamentu i notarski zapis ovog testamenta, a proitao/la sam ih i sam/a, te izjavljujem da je moja posljednja volja u svemu vjerno unesena, kao i da su preduzete sve navedene radnje, to svojim potpisima na ovom testamentu i zapisniku potvrujem. ------------------------------------------------------------------Zavjetalac:_____________--------------------------------------------------------------------------------------Notar je proitao i protumaio zavjetaocu zapisnik o notarskom testamentu i notarski zapis koji ini notarski testament, a proitao ih je i sam zavjetalac, te je izjavio da je njegova posljednja volja u svemu vjerno unesena, kao i da su preduzete sve navedene radnje, to svojim potpisima na ovom testamentu i zapisniku potvrujemo ja, notar, i zavjetalac. -----------------injenice o sainjavanju i uvanju testamenta evidentirae se u Registru testamenata, na osnovu lana 120. Zakona o nasljeivanju. ------------------------------------------------------------------Ovaj zapisnik sa testamentom u formi notarskog zapisa sastoji se od ukupno ___ lista i ___ stranice. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------Na osnovu odredbe lana 76, Zakona o notarima, izvornik ovog zapisnika sa notarskim testamentom u formi notarskog zapisa uva notar u svojoj arhivi. ------------------------------------------Na osnovu odredbe lana 86. Zakona o notarima, otpravak ovog zapisnika sa notarskim testamentom u formi notarskog zapisa kojeg je sainio notar, izdaje se zavjetaocu. -----------------Naknada i trokovi: (tarifni brojevi, iznosi-sve u skladu sa tarifom). Naknada za evidentiranje sastava i uvanje testamenta (tarifni brojevi, iznos-sve u skladu tarifom koja e biti donesena). ------------------------------------------------------------------------------------U Podgorici, 26.07.2009. (dvadeset estog jula dvije hiljade devete) godine, dovreno u 13.20 sati (trinaest sati i dvadeset minuta). --------------------------------------------------------------------------Zavjetalac: Notar:
327 Napomena: Mogue su i sljedee alternative: 1. Imam sina kojem sam poklonila najvei dio imovine i ovim mu nee biti povrijeeno pravo na nuni dio; 2. Imam sina koji se odrekao nasljea po osnovu Ugovora o odricanju od nasljea 3. Prihvatam rizike toga.
246
4. Ugovori sa nasljednopravnim dejstvima

Ovi pravni poslovi imaju obligacionopravne i nasljednopravne elemente i dejstva, te su zbog toga ranije bili regulisani Zakonom o nasljeivanju, a u sadanjem zakonodavstvu Crne Gore neki od njih su regulisani Zakonom o obligacionim odnosima. Radi se o sljedeim ugovorima: ugovor o odricanju od nasljea koje nije otvoreno (lan 135. ZN CG); ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za ivota (lan 1063. 1074. ZOO CG); ugovor o doivotnom izdravanju (lan 1075. 1086. ZOO CG); U nekim pravnim sistemima postoje jo i druge vrste nasljednopravnih ugovora, kao to su: ugovor o nasljeivanju, ugovor o buduem nasljedstvu ili legatu i ugovor o meusobnom nasljeivanju branih drugova. Meutim, ti ugovori su u crnogorskom zakonodavstvu izriito zabranjeni (vidi lan 121.-122. ZN CG). Shodno tome, takve odredbe, pod prijetnjom nitavosti, ne mogu sadravati ni drugi ugovori, kao to je npr. brani ugovor. Uloga notara u sainjavanju, odnosno zakljuenju naprijed naznaenih pravnih poslova, takva je da kod ugovora o odricanju od nasljea koje nije otvoreno, postoji fakultativna nadlenost notara (sud ili notar), dok kod ugovora o ustupanju i raspodjeli imovine za ivota i ugovora o doivotnom izdravanju, postoji obavezna nadlenost notara da te ugovore saini u formi notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave (vidi l. 51. st. 1. t. 3. Zakona o notarima).
4 .1 . Ugovor o odricanju od nasljea koje nije otvoreno

a) Pojam Pravilo je da odricanje od nasljea koje nije otvoreno328 nema pravnog dejstva. Meutim, postoji jedan izuzetak koji nasljedno zakonodavstvo Crne Gore poznaje, po kojem potomak koji moe samostalno raspolagati svojim pravima, moe se ugovorom s pretkom odrei od nasljea koje bi mu pripalo poslije smrti pretka. b) Uslovi za punovanost Da bi ovo odricanje bilo punovano, potrebno je sljedee: da su ispunjeni opti uslovi za punovanost pravnih poslova u pogledu saglasnosti volja, predmeta, osnova i sposobnosti, shodno pravilima obligacionog prava; da se radi o nasljeu na zaostavtini koja je bila poznata u vrijeme zakljuenja ugovora i koja nekom potomku treba da pripadne od pretka poslije smrti, a po osnovu Zakona; da ga sklope predak i potomak koji su poslovno sposobni, jer u suprotnom, ovakav ugovor, u ime poslovno nesposobnog ugovaraa, moe zakljuiti zakonski zastupnik, uz odobrenje organa starateljstva, jer se ovdje radi o aktu raspolaganja imovinom i pravima329;
328 lan 135. ZN CG. 329 Vidi lan 66 i 308 PZ CG.
247
da je ugovor sainjen u pisanom obliku i da ga je ovjerio sudija, odnosno notar. Ukoliko se ugovor sastavlja pred notarom (fakultativna nadlenost notara), smatramo da ne mogu biti ovjereni potpisi od notara ve da se mora sastaviti u formi notarskog zapisa ili u formi zapisa o potvrdi privatne isprave, a iz razloga to je u l. 135. st. 4. ZN CG propisano da notar mora proitati ugovor i upozoriti pretka i nasljednika na posljedice ugovora. c) Sadraj i obiljeja Zakonska je pretpostavka da odricanje od nasljea koje nije otvoreno, vai za potomke onoga ko se odrekao, ako ugovorom o odricanju ili naknadnim ugovorom nije ta drugo odreeno. Dakle, ako se eli drugaije od onoga to je Zakon propisao (l. 135. st. 5 ZN CG), potrebno je u ugovor unijeti klauzulu o tome, npr. da ovo odricanje potomka ne vai za njegove nasljednike. tome je notar duan poduiti i upozoriti ugovorne strane. Za punovanost izjave o odricanju od nasljea bez znaaja je da li je to odricanje uinjeno uz naknadu ili bez naknade. Moe se ugovoriti naknada, pa ako je predak ne isplati, to ne utie na punovanost ugovora o odricanju, ali potomak moe ispunjenje te naknade zahtijevati sudskim putem, kako od samog pretka, tako i iz njegove zaostavtine na sluaj njegove smrti. Moe se u notarskom zapisu predmetnog ugovora koristiti i mogunost ugovaranja klauzule izvrenja bez odlaganja, tj. davanje izjave o pristajanju pretka na podvrgavanje prinudnom izvrenju bez odlaganja iz njegove cjelokupne imovine (l. 53. st. 1. Zakona o notarima). Notar je obavezan, izmeu ostalog, upozoriti pretka i potomka na posljedice ugovora i takvo upozorenje unijeti u notarski zapis ugovora. Nadalje, notar je duan upozoriti pretka i potomka i na sljedee: dati upozorenje potomku da ne moe bez saglasnosti pretka (jer se radi o dvostranom pravnom poslu) opozvati svoju izjavu o odricanju od nasljea datu u ugovoru, da se ta njegova izjava odnosi na svako njegovo nasljedno pravo prema zaostavtini pretka, bez obzira kolika bude ta zaostavtina u momentu smrti pretka, te da odricanje djeluje i na njegove potomke, osim ako se izriitom odredbom drugaije ne ugovori. Nasljednik koji se odrekao jo neotvorenog nasljea, ne moe opozvati takvu izjavu, odnosno ugovor bez druge ugovorne strane, ali moe traiti ponitenje ugovora ako je njegova izjava o odricanju o nasljedstva izazvana prinudom, ili prijetnjom, ili je data usljed prevare, ili u zabludi. Ako se po davanju izjave o odricanju od nasljea pronae imovina za koju se u vrijeme davanja izjave nije znalo da pripada zaostavtini (a postojala je u momentu sklapanja ugovora o odricanju), nasljednik koji je dao takvu izjavu, u roku koji mu odredi sud, moe traiti da mu se prizna pravo nasljea na dio koji mu po zakonu pripada na novopronaenu imovinu, a iz razloga to se izjava o odricanju od nasljea odnosi samo na zaostavtinu koja je nasljedniku bila poznata u vrijeme davanja izjave (vidi l. 136. st.2. ZN CG).
248
4 .2 . Primjer: Ugovor o odricanju od nasljea koje nije otvoreno

Ugovor o odricanju od nasljea koje nije otvoreno, uz ugovaranje isplate naknade nasljedniku i izjave o pristajanju na izvrenje bez odlaganja za isplatu te naknade.
CRNA GORA NOTAR mILI mIO BUDVA Ul. Riva br.1. UZZ br.1/2009. Dana 15.10.2009. godine (petnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 8.00 h (osam asova), preda mnom, dolje potpisanim notarom mili miom, sa slubenim sjeditem u Budvi, Ul. Riva br.1., sa zahtjevom da na osnovu njihove izjave volje, sainim notarski zapis ugovora o odricanju od nasljea, istovremeno su pristupili:----------------------------------------------------1. Gospodin mm, roen dana_______u Podgorici, sa prebivalitem u Budvi, JmB_________, dravljanin Crne Gore, iji sam identitet utvrdio uvidom u linu kartu, broj_____ izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana _______, sa rokom vaenja do____, a koji izjavljuje da je: sin A, nastanjen u Podgorici ul._______, broj______, po zanimanju menader, oenjen (u daljem tekstu: predak). --------------------------------------------------2. Gospoa DJ, roena dana_____u Podgorici, sa prebivalitem u Budvi, JmB________, dravljanka Crne Gore, iji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK, broj______, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana________, sa rokom vaenja do________, a koja izjavljuje da je: ki B, nastanjena na adresi ul.________, Podgorica, po zanimanju frizerka, udata (u daljem tekstu: potomak) ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------PRETHODNE NAPOMENE---------------------------------------------------------------------------------------Iz razgovora o situaciji, te uvidom u prezentovani mi Izvod iz matine knjige roenih, izdat od ------, br. ------, od ------, koji se u originalu prilae uz ovaj izvornik, ustanovio sam da su prisutni u rodbinskom odnosu oca i kerke. Takoe sam se uvjerio da su sposobni i ovlateni za zakljuenje ovog pravnog posla, da razumiju pravne posljedice na koje sam im ukazao i da imaju ozbiljnu i pravu volju za zakljuenje ovog ugovora. Ugovorne strane sam upozorio na pravne posljedice ovog ugovora, a naroito da se potomak ne moe pojaviti kao nasljednik na imovini koja je predmet ovog ugovora . --------------------------------------------------------------Nakon toga, prisutni su izjavili sljedei:--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------UGOVOR O ODRICANJU OD NASLJEA KOJE NIJE OTVORENO --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 1 . mm je otac DJ, koja je stoga ovlaena na nasljeivanje po osnovu Zakona, kao i na nuni nasljedni dio. DJ se ovim odrie prava na nasljedni dio po redovnom zakonskom redu i prava na 249
nuni nasljedni dio330 na cjelokupnoj imovini pretka mm, koja se u momentu zakljuenja ovog ugovora sastoji od:________(unijeti sve potrebne podatke o imovini, a za nepokretnosti unijeti i podatke iz katastra nepokretnosti, te broj i datum prepisa lista nepokretnosti koji se prilae uz izvornik nakon to je proitan strankama) ---------------------------------------------------------Ovo odricanje vrijedi i za potomke331 DJ. -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 2 . mm prihvata ovo odricanje. Zauzvrat, mm se obavezuje da e u roku od 15 (petnaest) dana, raunajui od dana zakljuenja ovog ugovora, DJ isplatiti jednokratni novani iznos332 od ____ EURA, a to DJ prihvata. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Notar je poduio i upozorio stranke na mogunost i posljedice podvrgavanja mm neposrednom prinudnom izvrenju bez odlaganja za preuzetu novanu obavezu, pa mm333, radi isplate naprijed naznaenog iznosa od _____EURA, koji se ima isplatiti u roku od 15 (petnaest) dana od dana zakljuivanja ovog ugovora, izjavljuje pristajanje na neposredno prinudno izvrenje bez odlaganja iz cjelokupne svoje imovine, a na osnovu ovog notarskog akta. Izvrni otpravak ove isprave se moe izdati povjeriocu na njegov zahtjev, uz predoavanje dokaza o ispunjenju uslova za njenu izvrnost. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 3 . Ovim odricanjem se DJ, ukljuujui i njene potomke334, iskljuuje iz zakonskog nasljednog reda i iz prava na nuni nasljedni dio. -------------------------------------------------------------------------Pravo mm da kasnijim raspolaganjem po osnovu posljednje volje povlasti svoju kerku DJ, ostaje netaknuto. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 4 . Nakon to je notar poduio stranke da za trokove u vezi sa ovim notarskim aktom odgovaraju solidarno, stranke izjavljuju da trokove koji nastanu sa zakljuivanjem i realizacijom ovog ugovora, snosi DJ. -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 5 . Notar je stranke poduio i upozorio na posljedice ovog ugovora, a naroito: -------------------330 Alt. moe se odrei i samo prava na nasljedni dio po redovnom zakonskom redu, a to se ne odnosi na nuni nasljedni red: npr. DJ se ovim odrie prava na nasljedni dio po redovnom zakonskom redu na cjelokupnoj imovini pretka MM, koja se sastoji od _____. 331 Alt. u lanu 135. stav 5. ZN CG je regulisano da odricanje vai i za potomke onoga koji se odrekao, ako sporazumom o odricanju nije to drugo odreeno. S tim u vezi formulacija: ovo odricanje ne vrijedi za potomke DJ. 332 Alt. ako je bez naknade, formulacija: ovo odricanje se vri bez naknade. 333 Alt. Odustaje od toga. 334 Alt. ako odricanje ne ukljuuje potomke formulacija: ovim odricanjem se DJ, koje ne ukljuuje potomke.
250
1. da se potomak ne moe pojaviti kao nasljednik na imovini koja je predmet ovog ugovora; 2. da se ovaj ugovor ne moe opozvati, osim u sluaju obostrane saglasnosti stranaka, te na pravne posljedice toga; -------------------------------------------------------------------------------------------3. da se ovo odricanje od nasljea odnosi i na potomke DJ i na posljedice toga335; te da se moe drugaije ugovoriti, ali se od toga odustalo. --------------------------------------------------------4. da se ovaj ugovor o odricanju od nasljea odnosi na svu zaostavtinu pretka mm, koja mu je bila poznata u vrijeme zakljuenja i koja se zatekne u momentu smrti pretka i na posljedice toga, s tim da se ovim ne dira u zakonsko pravo DJ, kao lica koje se odreklo nasljea, da u roku koji mu sud odredi trai da mu se prizna pravo na zakonski nasljedni dio u sluaju novopronaene imovine, za koju se nije znalo da pripada zaostavtini u vrijeme zakljuenja ugovora; --Od ovog notarskog akta dobijaju: -----------------------------------------------------------------------------OTPRAVAK: ---------------------------------------------------------------------------------------------------------- mm (1x) ------------------------------------------------------------------------------------------------------ DJ (1x) --------------------------------------------------------------------------------------------------------Nagrada i naknada za rad notara obraunata je po tarifi____, a kako slijedi:________. ---------Notar je strankama proitao ovaj notarski zapis, neposrednim pitanjima uvjerio se da odgovara volji stranaka, nakon ega su stranke izjavile da je tako postupljeno, da su razumjele sadrinu i da su saglasne sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobravaju i u prisustvu notara svojeruno potpisuju, te je potom zapis potpisao i ovaj notar. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------U Podgorici, dana 15.10.2009 g. (petnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) asova ----------------------------------------------------------------------------------------------------Ugovorne strane: 1.mm(potpis) 2. DJ (potpis) NOTAR mii mio (potpis, peat i tambilj)
335 Ovu poduku i upozorenje uvijek unijeti u ispravu ako stranke nisu drugaije ugovorile, npr. da se odricanje ne odnosi na potomke nasljednika. Alt. da ovo odricanje od nasljea ne vai za potomke DJ i da e se njen dio nasljeivati kao da je umrla prije ostavioca - ovo unijeti u ispravu samo ako je tako ugovoreno.
251
4 .3 . Ustupanje i raspodjela imovine za ivota

4 .3 .1 . Pojam i pravna priroda
Pored odricanja od nasljea koje nije otvoreno, postoji i drugi izuzetak od pravila, a to je da se pitanje nasljeivanja i posebno pitanje raspodjele imovine jednog lica postavlja uvijek i tek za sluaj smrti. Ovaj izuzetak se odnosi na mogunost ustupanja imovine336 od strane pretka jo za vrijeme njegovog ivota i to u korist potomaka (djeca i drugi potomci-obavezan uslov za punovanost ugovora), uz mogunost (nije uslov za punovanost ugovora o ustupanju i raspodjeli imovine za ivota) eventualnog ukljuivanja branog druga i to sve pravnim poslom meu ivima: ugovorom o ustupanju i raspodjeli imovine za ivota. tim ugovorom predak (ustupilac) se obavezuje da potomcima za ivota ustupi bez naknade svoju imovinu337. Ovaj ugovor je svojom sutinom obligacionopravni ugovor, te je, kao takav, izuzet iz Zakona o nasljeivanju i regulisan u Zakonu o obligacionim odnosima. On za glavnu posljedicu ima prenoenje svojine sa pretka na njegove potomke, tako da predak vie ne moe raspolagati tom imovinom ni pravnim poslom meu ivima (inter vivos), ni pravnim poslom za sluaj smrti (mortis causae). Meutim, ovaj ugovor ima nasljednopravni znaaj i dejstva, jer se njime vri prenoenje imovine sa pretka na potomke i eventualno branog druga, tj. na one koji bi se svakako pojavili kao njegovi nasljednici (zakonski), pri emu se ta lica ovim ugovorom odriu bilo kakvih nasljednopravnih zahtjeva u pogledu imovine koja je predmet takvog ugovora (npr. nije dozvoljeno vraanje tih dobara kao poklona radi namirenja nunog nasljednog dijela), bez obzira koliki je dio bilo koji potomak dobio. Dakle, najznaajnije nasljednopravno dejstvo ovog ugovora jeste da ustupljena imovina ne ulazi u zaostavtinu i da se njome ne mogu namiriti nuni nasljednici338 . Notar je duan na to upozoriti ugovorne strane.
4 .3 .2 . Uslovi za punovanost
Ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za ivota bie punovaan: ako su ispunjeni opti uslovi za punovanost pravnih poslova iz ZOO (saglasnost volja, predmet, osnov, forma, sposobnost za zakljuenje); ako su u njemu uestvovala i sa njim se saglasila sva djeca i drugi i ostavioevi potomci, koji bi po zakonu bili pozvani da naslijede njegovu zaostavtinu (a to se cijeni prema stanju koje postoji u vrijeme zakljuenja ugovora, npr. dvoje djece i unuk, kao nasljednik njegovog umrlog sina po pravu predstavljanja, te usvojenik kod potpunog usvojenja). Potomak koji nije dao saglasnost, moe je dati naknadno u istoj formi. Ustupanje i raspodjela imovine ostaju punovani ako je potomak koji se nije saglasio u samom
336 l. 1063.-1074. ZOO CG. 337 Vidi l. 1063. ZOO CG. 338 Vidi lan 1066 stav 3 ZOO CG.
252
ugovoru, dao saglasnost na ugovor u naknadnoj ispravi u istoj formi, te ako je potomak koji se nije saglasio, umro prije ostavioca, a nije ostavio svojih potomaka, ili se odrekao nasljea, ili je iskljuen iz nasljea, ili je nedostojan za nasljee (vidi l. 1064. st. 2. i 3. ZOO CG). U ovom ugovoru se moe (ali nije nuno za njegovu punovanost) obuhvatiti i brani drug pretka (ustupioca), koji moe dati svoju saglasnost na uinjeno ustupanje i raspodjelu ili uestvovati u toj raspodjeli. Dakle, brani drug se moe obuhvatiti samo uz njegov pristanak. Ako brani drug ne bude obuhvaen (nije ukljuen ili nije prihvatio da bude ukljuen), njegovo pravo na nuni dio ostaje neokrnjeno. U tom sluaju, ustupanje i raspodjela ostaju punovani, ali se radi odreivanja nunog dijela nadivjelog branog druga, ustupljeni dijelovi ostavioeve imovine uinjeni njegovim potomcima, u odnosu na tog branog druga, smatraju poklonom339, a sve to pod uslovom da brani drug moe i hoe da bude nasljednik. Ukoliko svi potomci ustupioca koji bi bili pozvani na nasljee (a to se cijeni prema stanju u momentu sklapanja ugovora), ne bi zakljuili ugovor ve samo neki, a ne bi dali saglasnost ni u naknadnoj ispravi u istoj formi, tada bi se taj pravni posao smatrao poklonom, tj. izgubio bi nasljednopravna dejstva, a onaj ko nije uestvovao, imao bi pravo na nuni dio i pravo da namirenje tog nunog dijela trai iz ustupljene imovine340. Isto to vai i za sluaj ako se ustupiocu poslije ustupanja rodi dijete ili se pojavi nasljednik koji je bio proglaen za umrlog.
4 .3 .3 . Predmet ustupanja i raspodjele

Predmet i raspodjela ustupanja moe biti samo ustupioeva imovina koja postoji u asu ustupanja i raspodjele, u cjelini ili djelimino.
PRImJER
Predmet ustupanja i raspodjele je cjelokupna moja sadanja imovina, koja se sastoji od____. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------Alt. Predmet ustupanja i raspodjele je dio moje sadanje imovine, koji se sastoji od___.Ostalom imovinom ne elim danas raspolagati.. -----------------------------------------------------------------
Ako bi se ugovorila raspodjela dobara koja e se zatei u zaostavtini ustupioca, takva odredba bi bila nitava. Ustupljena imovina ne ulazi u zaostavtinu. U sluaju postojanja ugovora o ustupanju i raspodjeli imovine za ivota, zaostavtinu e initi samo imovina koja nije bila obuhvaena ustupanjem i raspodjelom, kao i dobra koja je naknadno stekao341.
339 lan 1070. ZOO CG. 340 lan 1068. ZOO CG. 341 Vidi l. 1066. i 1067. ZOO CG.
253
4 .3 .4 . Forma ugovora
Forma ugovora o ustupanju i raspodjeli imovine za ivota bitan je element za njegovu punovanost, jer bez te forme, ugovor ne proizvodi pravno dejstvo. Ovaj ugovor mora biti zakljuen u formi notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave, shodno odredbama l. 51.st.1. t. 3. Zakona o notarima. U suprotnom, ovaj ugovor ne bi proizvodio pravno dejstvo. Ovdje je propisana iskljuiva nadlenost notara. Pored toga to je Zakon o notarima propisao postupak notara u sastavljanju notarskih akata, odreene odredbe o tome postoje i u ZOO342, koji propisuje, pod prijetnjom nitavosti, obavezu notara da ugovornim stranama proita ugovor i upozori ih na nasljednopravna dejstva, koja se odnose na to da ustupljena imovina ne ulazi u zaostavtinu i da se njome ne mogu namiriti nuni nasljednici. Da je tako postupio, notar to mora konstatovati i potvrditi u samom ugovoru.
4 .3 .5 . Zadravanje prava kod ugovora o ustupanju i raspodjeli imovine za ivota

Ustupilac moe za sebe, za branog druga, ili za oboje, kao i za koje drugo lice, zadrati odreena prava, ili dati naloge, stvarati odreenu obavezu343, i to: pravo plodouivanja, pravo upotrebe, pravo stanovanja i to na svim ustupljenim dobrima ili nekim od njih (line slubenosti344); ugovoriti doivotnu rentu u novcu ili zamjenjvim stvarima345; ugovoriti doivotno izdravanje; ugovoriti kakvu drugu naknadu. Line slubenosti (pravo plodouivanja, pravo upotrebe i pravo stanovanja) regulisane su u Zakonu o svojinsko-pravnim odnosima, dok su doivotna renta i doivotno izdravanje regulisani Zakonom o obligacionim odnosima, pa je kod ugovaranja zadravanja tih prava, potrebno primijeniti odredbe naznaenog prava. Ako su line slubenosti ili doivotna renta ugovoreni za ustupioca i njegovog branog druga zajedno, u sluaju smrti jednog od njih, lina slubenost ili renta pripadaju u cjelini preivjelom branom drugu do njegove smrti, ako nije ta drugo ugovoreno, ili ako neto drugo ne proizilazi iz okolnosti sluaja. tome bi notar trebao poduiti stranke.
PRImJERI
Ustupilac i njegov brani drug _____ zadravaju na prenesenoj nepokretnosti, za vrijeme trajanja ivota, pravo stanovanja u cijelom prizemlju kue. U sluaju smrti jednog od ovlaenika, drugo zadrava pravo stanovanja u punom obimu do smrti .. ----------------------------
to je zakonsko odreenje, a moe se i drugaije ugovoriti:

342 343 344 345 Vidi l. 1065. ZOO CG. lan 1069. ZOO CG. Vidi l. 223.-l. 249. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG. Vidi l. 1087.-1099. ZOO CG.
254
Ustupilac i njegov brani drug _____ zadravaju na prenesenoj nepokretnosti, za vrijeme trajanja ivota, pravo stanovanja u cijelom prizemlju kue. U sluaju smrti ustupioca, ovo pravo prestaje . -----------------------------------------------------------------------------------------------------
4 .3 .6 . Odgovornost za ustupioeve dugove i pobijanje ustupanja

Potomci izmeu kojih je ustupilac razdijelio svoju imovinu, ne odgovaraju za njegove dugove, s tim to se to ugovorom prilikom ustupanja i raspodjele moe drugaije ugovoriti.
PRImJER
Potomak SB preuzima dug obezbijeen hipotekom, koja je upisana u G listu nepokretnosti broj 298., KO Grad, u korist Banke ____, za kredit u iznosu od 20.000,00 EURA (slovima: dvadesethiljada EURA), sa fiksnom godinjom kamatnom stopom od 7%, na osnovu Ugovora o zasnivanju hipoteke, broj ________, od 01.06.2006. g, koji je zakljuio ustupilac sa naznaenom bankom, a koji dug jo nije otplaen . Prema pisanom obavjetenju naznaene banke kao povjerioca, iznos neplaenog duga na dananji dan kao dan obrauna je 15.000,00 EURA (slovima:petnaesthiljada EURA). Stranke su pribavile Saglasnost Banke ___ za preuzimanje duga obezbijeenog hipotekom, a koja se u originalu prilae uz ovaj izvornik nakon to je proitana strankama. ----------------------------------------------------------------------------------------------Notar je upozorio stranke, a naroito potomka SB da u sluaju neplaanja preuzetog duga, Ustupilac ima pravo da opozove ovo ustupanje tj. pravo da zahtijeva da mu potomak vrati ono to je primio ustupanjem i raspodjelom. ---------------------------------------------------------------
Ustupioevi povjerioci mogu pobijati ustupanje i raspodjelu pod uslovima predvienim za pobijanje raspolaganja bez naknade (actio pauliana pobojna tuba)346 . Kod besplatnih raspolaganja (kao to je ovo) i kod raspolaganja izmeu bliskih srodnika, smatra se da je dunik znao da poduzetim raspolaganjima nanosi tetu povjeriocima i za pobijanje tih radnji ne trai se da je treem licu to bilo poznato ili moglo biti poznato(lan 288 stav 3 ZOO). Svaki povjerilac ije je potraivanje dospjelo, moe pobijati pravnu radnju dunika poduzetu na njegovu tetu (dunik nema dovoljno sredstava za ispunjenje dospjelog povjerioevog potraivanja). U vezi sa mogunosti pobijanja ustupanja i raspodjele imovine za ivota, notar bi trebao poduiti i upozoriti stranke.
PRImJER
Notar je stranke upozorio i poduio da povjerioci ustupioca mogu pobijati ovo ustupanje i raspodjelu pod zakonskim uslovima za pobijanje raspolaganja bez naknade . --------------------
346 lan 287-292. i l. 1071. st. 2. ZOO CG.
255
4 .3 .7 . Obaveza jemstva izmeu potomaka

Obaveza jemstva izmeu potomaka ista je kao i kod sanasljednika poslije diobe, tj. i poslije ustupanja i raspodjele347. Postoji odgovornost potomaka za pravne i skrivene materijalne nedostatke, odgovornost za postojanje i naplativost potraivanja ustupioca koje je pripalo nekom od potomaka. Svaki potomak jemi i duguje naknadu srazmjerno svom dijelu koji je dobio ustupanjem i raspodjelom.
4 .3 .8 . Opozivanje
S obzirom da je ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za ivota besteretni pravni posao, ustupilac ima pravo da zahtijeva da mu potomak vrati ono to je primio ustupanjem i raspodjelom tj. da opozove ustupanje348 , i to u sljedeim sluajevima: ako je potomak pokazao grubu nezahvalnost prema njemu; ako potomak ne daje njemu ili kome drugom izdravanje odreeno ugovorom o ustupanju i raspodjeli; ako potomak ne isplati ustupioeve dugove, ija mu je isplata naloena ugovorom. U ostalim sluajevima kada potomak ne izvri terete odreene ugovorom, sud e odluiti da li ustupilac ima pravo da zahtijeva vraanje date imovine ili samo pravo da trai prinudno izvrenje tereta, vodei pri tome rauna o vanosti tereta za ustupioca i ostalim okolnostima sluaja. Posljedice opoziva su takve da potomak koji je morao da vrati ono to je primio, ima pravo da zahtijeva svoj nuni dio poslije smrti ustupioca, pod uslovom da nije iskljuen iz nasljea, da nije nedostojan, te da se nije odrekao nasljea. Pri izraunavanju veliine njegovog nunog dijela, dijelovi ustupljene imovine ostalim potomcima smatrae se kao pokloni. Od ovoga se razlikuje situacija kada neko od potomaka nije obuhvaen ugovorom ili se nije naknadno saglasio sa ustupanjem i raspodjelom, a to ima za posljedicu da ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za ivota nije punovaan i u cijelosti se smatra poklonom (lan 1064. i 1068. ZOO CG).
PRImJER
Ugovaranje odredbe o besplatnom povratnom prenosu ustupljene imovine

U sluaju grube nezahvalnosti potomka AB prema njemu, ili ako potomak AC ne izvrava preuzete obaveze plaanja novane rente prema ustupiocu, ili ako potomak AD ne isplati preuzeti dug-kredit za koji je zasnovana hipoteka, Ustupilac ima pravo na besplatni povratni prenos ustupljenih nepokretnosti prema svakom potomku pojedinano . Opoziv ovog ugovora dat e se u formi notarskog zapisa. Potomci su duni bez naknade i odlaganja izvriti o svom troku povratni prenos ustupljenih im nepokretnosti na ustupioca. Potomci imaju pravo na naknadu samo onih trokova koji su poveali vrijednost nepokretnosti do dana
347 lan 1072. ZOO CG. 348 Vidi l. 1073. ZOO CG.
256
prijema opoziva. Potomci zadravaju sve koristi i plodove koje su stekli od ustupljenih im nepokretnosti do dana opoziva. -----------------------------------------------------------------------------------Ugovorne strane su saglasne i zahtijevaju da se u G listu nepokretnosti, broj____, KO Grad, upie zabiljeba naprijed naznaenog prava na opoziv ovog ugovora. -----------------------------
4 .3 .9 . Primjer: Ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za ivota

Ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za ivota (raspodjeljuje se cjelokupna imovina, ustupilac je udovica, potomak preuzima dug ustupioca, vri se ugovaranje zadravanja odreenih prava i ugovaranje prava na opoziv, te upis tih prava u katastar nepokretnosti, kao i pristajanje na izvrenje bez odlaganja za plaanje novanih obaveza).
CRNA GORA NOTAR mII mIO BUDVA, Ul. Riva br.1. UZZ br.1/2009. Dana 15.10.2009. godine (petnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 8.00 h (osam asova), preda mnom, dolje potpisanim notarom mii miom, sa slubenim sjeditem u Budvi, Ul. Riva br.1., sa zahtjevom da na osnovu njihove izjave volje, sainim notarski zapis ugovora o ustupanju i raspodjeli imovine za ivota, istovremeno su pristupila sljedea lica: -------1. Gospoa AB, roena dana_______, u Podgorici, sa prebivalitem u Budvi, JmB_________, dravljanka Crne Gore, iji sam identitet utvrdio uvidom u linu kartu broj_____, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana _______, sa rokom vaenja do____, a koja izjavljuje da je: ki A, nastanjena u Podgorici ul._______broj______, po zanimanju menader, udovica.(u daljem tekstu: ustupilac/predak)-------------------------------------2. Gospoa CD, roena dana_____, u Podgorici, sa prebivalitem u Budvi, JmB________, dravljanka Crne Gore, iji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK broj______, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana________, sa rokom vaenja do________, a koja izjavljuje da je: ki B, nastanjena na adresi ul.________, Podgorica, po zanimanju frizerka, udata.(u daljem tekstu: potomak) -------------------------------------------------------------3. Gospoa EF, roena dana_____, u Podgorici, sa prebivalitem u Budvi, JmB________, dravljanka Crne Gore, iji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK broj_____,_izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana________, sa rokom vaenja do________, a koja izjavljuje da je: ki B, nastanjena na adresi ul.________, Podgorica, po zanimanju frizerka, udata.(u daljem tekstu: potomak) ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------PRETHODNE NAPOMENE---------------------------------------------------------------------------------------Ispitao sam i uvjerio se u pravu volju stranaka, te ustanovio da su sposobne i ovlaene za poduzimanje ovog pravnog posla. --------------------------------------------------------------------------------Stranke sam poduio i upozorio na posljedice ovog pravnog posla, a naroito na to da ustupljena imovina ne ulazi u zaostavtinu ustupioca i da se njome ne mogu namiriti nuni 257
nasljednici349, te da je za punovanost ovog ugovora potrebno da budu obuhvaeni svi potomci, a cjelishodno je da bude obuhvaen i brani drug, te na posljedice suprotnog postupanja350. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------Nakon toga, stranke saglasno izjavljuju da je ustupilac majka potomaka i da nema drugih potomaka, a da ustupilac nije u braku . --------------------------------------------------------------------------Strankama sam objasnio i druge pravne posljedice ovog pravnog posla351. -----------------------Nakon toga, djelujui kako je to naprijed naznaeno, stranke izjavljuju sljedei:------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------UGOVOR O USTUPANJU I RASPODJELI IMOVINE ZA IVOTA --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------I PREDMET USTUPANJA I RASPODJELE--------------------------------------------------------------------Ovim ugovorom se ustupa i raspodjeljuje cjelokupna nepokretna imovina, koju ine sljedee nepokretnosti, za koje je notar danas izvrio neposredni uvid352 u katastru nepokretnosti Podgorica i ustanovio stanje: ----------------------------------------------------------------------------1. Dvosoban stan, koji se nalazi u Podgorici, u ul. Titova br.1.a, I sprat, stan br.10., ukupne povrine od 59 m2, a koji je upisan u V Listu nepokretnosti broj 105., KO Grad, a nalazi se u stambenoj zgradi br.1., izgraenoj u ul._____, na parceli broj 5/1, povrine od 500 m2. Kao vlasnik stana, upisan je ustupilac AB, sa 1/1, i kao suvlasnik sa 1/20 na zemljitu u A listu, dok je u listu G upisana hipoteka u korist PBS banke Podgorica, u iznosu od 20.000,00 EURA (slovima:dvadesethiljada EURA), sa fiksnom godinjom kamatnom stopom od 7%, na osnovu ugovora o zasnivanju hipoteke broj ________, od_______. --------------------------------------------Cijenimo da ova nepokretnost vrijedi 35.000,00 EURA (slovima: tridesetpethiljada EURA) ----2. Parcela br. 201/1, Vinograd, povrine od 5000 m2, upisana u Listu nepokretnosti br. 500., KO Janjii. U B listu kao vlasnik, sa 1/1, upisan je ustupilac AB, dok u listu G nema upisanih optereenja i ogranienja.---------------------------------Cijenimo da ova nepokretnost vrijedi353 20.000,00 EURA (slovima: dvadesethiljada EURA).---------------------------------------------------------II USTUPANJE I RASPODJELA ---------------------------------------------------------------------------------Ovim ugovorom ustupilac se obavezuje da izvri ustupanje i raspodjelu za ivota bez naknade svoju postojeu nepokretnu imovinu iz take I ovog ugovora, svim svojim potomcima, i to kako slijedi: --------------------------------------------------------------------------------------1 . Svojoj kerki CD ustupa i prenosi u svojinu, sa 1/1 dijela, nepokretnost blie oznaenu u taki I-1 . ovog ugovora, a to ova prihvata; ------------------------------------------------------349 lan 1066. stav 2. ZOO CG. 350 lan 1064. i 1070. ZOO CG. 351 U skladu sa odredbama lana 1063.-1074. Zakona o obligacionim odnosima kojim je regulisan ovaj ugovor. 352 Alt. notar moe utvrditi katastarsko stanje i na osnovu prepisa lista nepokretnosti u originalu ili ovjerenoj fotokopiji, a koji se prilae uz izvornik. Notar je strankama duan proitati taj prilog, te ih poduiti i upozoriti na mogunost nesaglasnosti podataka iz prepisa lista nepokretnosti i upisanih podataka u katastru, na mogunost da notar vri neposredni uvid i na posljedice suprotnog postupanja. 353 Iako se radi o pravnom poslu bez naknade, potrebno je, u saradnji sa strankama, u notarskoj ispravi izraziti vrijednost nepokretnosti, zbog eventualnog poreza na promet nepokretnosti, kao i obrauna notarske tarife itd.
258
2 . Svojoj kerki EF ustupa i prenosi u svojinu, sa 1/1 dijela, nepokretnost blie oznaenu u taki I-2 . ovog ugovora, a to ova prihvata . -----------------------------------------------------------Notar je poduio ustupioca da ima mogunost ugovoriti i zadrati za sebe, ili svog branog druga, ili za oboje, ili za kog drugog, doivotnu rentu, pravo doivotnog izdravanja, pravo plodouivanja, pravo stanovanja ili pravo upotrebe na nepokretnostima koje ustupa i prenosi, da moe obavezati potomke na davanje kakve druge naknade, ugovoriti zabranu otuenja i optereenja nepokretnosti bez njegove saglasnosti i pravo na besplatni povratni prenos ustupljenih nepokretnosti, te ga upozorio na posljedice i rizike suprotnog postupanja, pa ugovorne strane saglasno ugovaraju sljedee: -------------------------------------------------------------a) Potomak CD preuzima dug354 obezbijeen hipotekom na parceli broj 5/1, koja je upisana u G listu nepokretnosti, broj 105., KO Grad, u korist PBS banke Podgorica, za kredit u iznosu od 20.000,00 EURA (slovima: dvadesethiljada EURA), sa fiksnom godinjom kamatnom stopom od 7%, na osnovu ugovora o zasnivanju hipoteke broj ________, od 01.06.2006. g, koji je zakljuio ustupilac sa naznaenom bankom, a koji jo nije otplaen . Prema pisanom obavjetenju naznaene banke kao povjerioca, iznos neplaenog duga na dananji dan, kao dan obrauna, je 15.000,00 EURA (slovima: petnaesthiljada EURA). Stranke su pribavile Saglasnost banke za preuzimanje duga355 obezbijeenog hipotekom. ---------------------------Notar je upozorio stranke, a naroito potomka SB da u sluaju neplaanja preuzetog duga, Ustupilac ima pravo da opozove ovo ustupanje tj. pravo da zahtijeva da mu potomak vrati ono to je primio ustupanjem i raspodjelom. --------------------------------------------------------------b) Potomak EF se obavezuje plaati ustupiocu za ivota novanu rentu,356 mjeseno u iznosu od 300,00 EURA (slovima:tristotine EURA), i to unaprijed svakog prvog u mjesecu za tekui mjesec, s tim da prva rata dospijeva_____. Radi plaanja naprijed naznaene rente, potomak EF izjavljuje da pristaje na neposredno prinudno izvrenje bez odlaganja iz cjelokupne svoje imovine, na osnovu ovog notarskog akta. Notar je upozorio primaoca na pravne posljedice podvrgavanja neposrednom prinudnom izvrenju bez odlaganja. Povjerilac moe na zahtjev dobiti izvrni otpravak ove isprave uz predoavanje dokaza da su ispunjene pretpostavke za njenu izvrnost. -----------------------------------------------------------------------------------------------------c) Ustupilac zadrava za sebe lino na cijeloj nepokretnosti iz take I-2 ovog ugovora, za ivota, PRAVO PLODOUIVANJA . Ustupilac ima pravo na sve koristi iz predmeta plodouivanja i obavezu snositi sve trokove redovnog odravanja, u obimu u kojem to po zakonu ima vlasnik. Ovo pravo plodouivanja je lino i ne moe se prenositi na trea lica, te e se upisati u katastar. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------d) Ustupilac zadrava za sebe i za svoju sestru XY, iz _____, za vrijeme trajanja njihovih ivota, PRAVO STANOVANJA357 na cijelom stanu iz take I-1 ovog ugovora . ----------------354 355 356 357 lan 107. 1 stav 1. ZOO CG. Vidi lan 455. do 459. ZOO CG. Vidi lan 1069. i lan 108. 7 do 1099. ZOO CG. Alt. ako se radi o dijelu nepokretnosti na kojem se zadrava pravo stanovanja - formulacija: jedna soba sa kuhinjom i kupatilom na prvom spratu kue, uz zajedniko koritenje ulaza, a to je na planu zgrade oznaeno i rafirano crvenom bojom. Plan zgrade je predoen strankama, one su ga odobrile i kao takav se prilae uz ovaj izvornik i ini njegov sastavni dio (lan 1069. ZOO CG; lan 222. i naredni Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG).
259
U sluaju smrti jednog od ovlatenika ovog prava, drugi ovlaenik zadrava pravo stanovanja u punom obimu. Ustupilac i njena sestra XY, iz ______, imaju obavezu snositi sve trokove redovnog odravanja, u obimu u kojem to po zakonu ima vlasnik. Ovo pravo stanovanja je lino i ne moe se prenositi na trea lica. --------------------------------------------------------------------e) U sluaju grube nezahvalnosti potomka358 ______ prema njemu, ili ako potomak____ ne izvrava preuzete obaveze plaanja novane rente prema ustupiocu, ili ako potomak______ ne isplati preuzeti dug-kredit za koji je zasnovana hipoteka, ustupilac ima pravo na besplatni povratni prenos ustupljenih nepokretnosti prema svakom potomku pojedinano . Opoziv ovog ugovora dat e se u formi notarskog zapisa. Potomci su duni, bez naknade i odlaganja, izvriti o svom troku povratni prenos ustupljenih im nepokretnosti na ustupioca. Potomci imaju pravo na naknadu samo onih trokova koji su poveali vrijednost nepokretnosti do dana prijema opoziva. Potomci zadravaju sve koristi i plodove koje su stekli od ustupljenih im nepokretnosti do dana opoziva. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------III PRELAZ POSJEDA, TERETA I KORISTI, ODGOVORNOST ZA MATERIJALNE I PRAVNE NEDOSTATKE -------------------------------------------------------------------------------------------------------Ustupilac je u neposrednom posjedu predmetnih nepokretnosti, a potomci stupaju u posredan posjed odmah danas, dok je predaja u neposredan posjed odgoena do momenta prestanka prava plodouivanja i prava stanovanja.------------------------------------------------------------Sve koristi i tereti vezani za predmetne nepokretnosti, ostaju na ustupiocu, odnosno ovlaenicima prava stanovanja i plodouivanja do momenta prestanka tih prava.-----------------------Ustupilac ne odgovara za veliinu i svojstva ustupljenih nepokretnosti, niti za bilo koje materijalne i pravne nedostatke. --------------------------------------------------------------------------------------Potomci preuzimaju sva javnopravna ogranienja i optereenja vezana za predmetne nepokretnosti, a koja nisu vidljiva iz katastara nepokretnosti. ------------------------------------------------Ustupilac izjavljuje da mu nisu poznati bilo kakvi nedostaci, niti mu je poznato da postoje tereti i ogranienja koji nisu upisani u katastru nepokretnosti. -------------------------------------------Notar je upozorio stranke, a posebno potomke, na opasnost od zasnivanja zakonske hipoteke i poduio potomke da zahtijevaju potvrdu od Poreske uprave da ustupilac nema dugovanja za poreze i doprinose, ali su stranke od toga odustale.----------------------------------------------Potomci jedan drugom, u skladu sa Zakonom, jeme359 za pravne i materijalne nedostatke nepokretnosti koje su im ustupljene, srazmjerno svom dijelu. --------------------------------------------Notar je upozorio stranke da iskljuenje odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke, u obimu u kojem se ovdje ne radi o besplatnom prenosu, ne proizvodi pravna dejstva ako je ustupilac znao za nedostatke, a nije ih saoptio potomcima . ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------IV IZJAVE ZA KNJIENJE ----------------------------------------------------------------------------------------1. Ustupilac je saglasan da se na osnovu ovog ugovora, potomak CD upie u katastru nepokretnosti Podgorica kao vlasnik sa 1/1 dijela na nepokretnosti iz take I-1. ovog ugovora. ----358 lan 1073. ZOO CG. 359 lan 1072. ZOO CG.
260
2. Ustupilac je saglasan da se na osnovu ovog ugovora, potomak EF upie u katastru nepokretnosti Podgorica kao vlasnik sa 1/1 dijela na nepokretnosti iz take I-2. ovog ugovora. ----3. Potomak360 CD odobrava istovremeni upis u katastar nepokretnosti prava stanovanja za vrijeme trajanja ivota, u korist ustupioca i njene sestre XY, iz ______, a na cijelom stanu-nepokretnosti iz take I-1. ovog ugovora, u G listu, sa zabiljekom da u sluaju smrti jednog od ovlatenika ovog prava, drugi ovlaenik zadrava pravo stanovanja u punom obimu i da je za brisanje ovog prava dovoljan dokaz o smrti ovlatenika. --------------------------------------------4. Potomak EF odobrava istovremeni upis u katastar nepokretnosti prava plodouivanja za vrijeme trajanja ivota, u korist ustupioca, a na cijeloj nepokretnosti iz take I-2. ovog ugovora, u G listu, sa zabiljekom da je za brisanje ovog prava dovoljan dokaz o smrti ovlaenika. -------5. Potomak EF odobrava i zahtijeva istovremeni upis u katastar nepokretnosti u G listu broj ____, KO Grad, prava ustupioca, a obaveze potomka EF na plaanje doivotne rente iz take II-b i zabiljebe izjave potomka EF o pristajanju na neposredno prinudno izvrenje bez odlaganja na njegovoj cjelokupnoj imovini i iz predmetne nepokretnosti, tako da ono bude izvrno protiv svagdanjeg vlasnika predmetne nepokretnosti iz take I-2 ovog ugovora, a sve to radi plaanja doivotne rente blie opisane u taki II-b ovog ugovora. --------------------------6. Potomci CD i EF odobravaju da se u katastar nepokretnosti u G listu nepokretnosti iz take I-1. i I-2., odmah iza naprijed izvrenih upisa, izvri upis prava ustupioca na besplatni povratni prenos ustupljenih nepokretnosti prema svakom potomku pojedinano, shodno odredbama iz take II-e ovog ugovora, u sluaju grube nezahvalnosti potomka ______ prema njemu, ili ako potomak____ ne izvrava preuzete obaveze plaanja novane rente prema ustupiocu, ili ako potomak______ ne isplati preuzeti dug-kredit za koji je zasnovana hipoteka. -----------------Notar je stranke upoznao da e, po slubenoj dunosti, otpravak ovog akta dostaviti nadlenom katastru i Poreskoj upravi. ---------------------------------------------------------------------------------V POREZI I TROKOVI --------------------------------------------------------------------------------------------Nakon to je notar poduio stranke da za trokove ove notarske obrade odgovaraju solidarno, stranke izjavljuju da trokove koji nastanu sa zakljuivanjem i realizacijom ovog ugovora, kao i eventualni porez na promet nepokretnosti, snose potomci u jednakim dijelovima. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------VI ODOBRENJA ----------------------------------------------------------------------------------------------------U konkretnom sluaju, ispitavi sve okolnosti, notar je saoptio strankama da ovaj ugovor ne podlijee nikakvim odobrenjima. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------VII ZAVRNE ODREDBE -----------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranke upozorio i poduio i o sljedeem: 1. da se svojina i line slubenosti stiu tek sa upisom u katastar nepokretnosti, kao i na znaaj upisa naprijed naznaenih ugovorenih obligacionih i stvarnih prava u katastar nepokretnosti;
360 Opirnije vidjeti u tekstu ovog rada koji obrauje pitanje izjava za knjienje (clausula intabulandi) kod ugovora o prodaji, a u vezi sa lanom 85. stav 1. Zakona o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti CG.
261
2. da se zahtjev za prenos svojine na potomke moe osigurati upisom predbiljebe i na posljedice neupisivanja predbiljebe, ali su i pored toga potomci odustali od upisa predbiljebe; -3. da ustupljena imovina ne ulazi u zaostavtinu ustupioca i da se njome ne mogu namiriti nuni nasljednici; ---------------------------------------------------------------------------------------------------4. da ovaj ugovor podlijee eventualno porezu na promet nepokretnosti; ------------------------5. da povjerioci ustupioca mogu pobijati ovo ustupanje i raspodjelu pod zakonskim uslovima za pobijanje raspolaganja bez naknade; ---------------------------------------------------------------------6. da je za punovanost ovog ugovora potrebno da budu obuhvaeni svi potomci, a cjelishodno je da bude obuhvaen i brani drug361, te na posljedice suprotnog postupanja. -------Od ove notarske obraene isprave dobijaju:----------------------------------------------------------------OTPRAVAK: ---------------------------------------------------------------------------------------------------------- Ustupilac (1x) ----------------------------------------------------------------------------------------------- Potomak CD (1x) ------------------------------------------------------------------------------------------- Potomak EF (1x)-------------------------------------------------------------------------------------------- Katastar (1x)------------------------------------------------------------------------------------------------- Poreska uprava (1x) ---------------------------------------------------------------------------------------OVJERENI PREPIS: ------------------------------------------------------------------------------------------------- Potomci (2x) ------------------------------------------------------------------------------------------------Nagrada i naknada za rad notara obraunata je po tarifi ______, a kako slijedi____.---------Notar je strankama proitao ovaj notarski zapis, neposrednim pitanjima uvjerio se da njegova sadrina odgovara volji stranaka, nakon ega su stranke izjavile da je tako postupljeno, da su razumjele sadrinu i da su saglasne sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobravaju i svojeruno, kako slijedi, u prisustvu notara potpisuju, te je potom zapis potpisao i ovaj notar. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------U Podgorici, dana 15.10.2009. g. (petnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) asova ----------------------------------------------------------------------------------------------------Ustupilac: AB (potpis) Potomci: 1.CD (potpis) 2. EF (potpis) NOTAR mili mio (potpis, peat i tambilj)
361 Napomena: Ako brani drug ustupioca nije obuhvaen ustupanjem i raspodjelom, unijeti sljedeu formulaciju: S obzirom da brani drug ustupioca nije obuhvaen ustupanjem i raspodjelom, notar je poduio i upozorio stranke da brani drug ustupioca ima pravo na nuni nasljedni dio iz ustupljene imovine, u skladu sa zakonom, te na posljedice toga, pa ugovorne strane izjavljuju da, i pored tog, a ele sklopiti ovaj ugovor, te preuzimaju sve rizike i posljedice u vezi s tim.
262
4 .4 . Ugovor o doivotnom izdravanju

4 .4 .1 . Pojam i pravna priroda
Ugovor o doivotnom izdravanju je ugovor kojim se jedna ugovorna strana (davalac izdravanja) obavezuje da e drugu ugovornu stranu, ili neko tree lice (primalac izdravanja), izdravati do njegove smrti, a druga ugovorna strana se obavezuje da mu daje svu ili dio svoje imovine koja postoji u trenutku zakljuenja ugovora, s tim da je sticanje svojine na stvarima i pravima odloeno do trenutka smrti primaoca izdravanja. Ugovor o doivotnom izdravanju ima obligacionopravne i nasljednopravne elemente i kao takav je regulisan u odredbama lanova 1075.-1086. ZOO. Nasljednopravna dejstva ovog ugovora se ogledaju u tome to imovina koja je predmet tog ugovora, ne ulazi u ostavinsku masu primaoca izdravanja, pa prema tome, za razliku od poklona ili testamenta, nema primjene pravila o nunom nasljednom dijelu. Notar je duan na to upozoriti primaoca izdravanja i u notarskom aktu potvrditi da je tako postupio, jer u suprotnom, ugovor je nitav (lan 1076. ZOO CG). Obligacionopravni elementi se ogledaju u tome to je ovaj ugovor dvostrano teretan pravni posao za ivota, kod kojeg je samo obaveza primaoca izdravanja regulisana odlonim rokom, tj. predaja (prenos svojine) na imovini koja je predmet ugovora, izriito je po zakonu odloena do smrti primaoca izdravanja (lan 1075. st. 1. ZOO CG).
4 .4 .2 . Sadraj obaveze izdravanja

Obaveza izdravanja naroito obuhvata obezbjeenje stanovanja, hrane, odjee, obue, odgovarajue njege u sluaju bolesti i starosti, te davanja za svakodnevne uobiajene potrebe. Meutim, ugovorne strane mogu i to drugo ugovoriti (vidi l.1075. st.3. ZOO), kao, naprimjer, zajednicu ivota ili zajednicu imanja, obraivanje imanja primaoca izdravanja, obaveza sahrane i podizanje nadgrobnog spomenika primaocu izdravanja i drugo. Ugovorima o doivotnom izdravanju smatraju se i ugovori kojim je, uz obeanje davanja imovine poslije smrti, ugovorena zajednica ivota ili zajednica imanja, ili obaveza jednog ugovaraa da e uvati i paziti drugog, obraivati njegovo imanje i poslije smrti sahraniti ga ili uiniti neto drugo u istom cilju.
4 .4 .3 . Karakteristike ugovora o doivotnom izdravanju i uslovi za punovanost

Pravne karakteristike ovog ugovora su: da je dvostrano teretan ugovor, tj. da je jedna strana preuzela obavezu izdravanja, a da se druga ugovorna strana obavezala ostaviti mu svu svoju imovinu ili jedan njen dio, a koja postoji u momentu zakljuenja ugovora; da je predaja, odnosno prenos svojine, odloen do smrti primaoca izdravanja;
263
da imovina koja je predmet ugovora pripada primaocu izdravanja u vrijeme zakljuenja ugovora i da je tano naznaena u ugovoru; da je ugovor sastavljen u zakonom propisanoj formi, jer ukoliko ne zadovoljava propisanu formu, smatrae se da ugovor nije ni zakljuen (forma ad solemnitatem), a odnosi izmeu ugovornih strana rjeavae se po pravilima o sticanju bez osnova (lan 218. 226. ZOO); da je aleatoran ugovor, jer u trenutku njegovog zakljuenja nije poznato koliko e dugo ivjeti primalac izdravanja, a shodno tome, ne moe se znati kolika je konana obaveza davaoca izdravanja (nepoznat je odnos vrijednosti predmeta, tj. imovine koja se ostavlja prema vrijednosti izdravanja). U vezi sa aleatornou, interesantna je odredba iz l.1084. ZOO CG, po kojoj sud, na zahtjev zakonskih nasljednika, moe ponititi ovaj ugovor ako zbog bolesti i starosti primaoca izdravanja, ugovor nije predstavljao nikakvu neizvjesnost. Na te okolnosti notar mora paziti i tome poduavati i upozoravati stranke, shodno konkretnim sluaju.
4 .4 .4 . Forma za zakljuenje ugovora o doivotnom izdravanju

Kod ugovora o doivotnom izdravanju forma je bitan element i uslov za njegovu punovanost, jer je u l.1076. ZOO, pod prijetnjom nitavosti, predviena pisana forma i ovjera od notara, uz prethodno itanje ugovora i davanje upozorenja o nasljednopravnim dejstvima ugovora, u smislu da imovina koja je predmet ovog ugovora, ne ulazi u ostavinsku masu. takoe, Zakon o notarima (l. 51. st. 1. t. 3.) predvia formu notarskog zapisa, tako da se ovaj ugovor, pod prijetnjom da nee proizvoditi pravna dejstva, mora sastaviti u formi notarskog zapisa ili sa njime izjednaenog zapisa o potvrdi privatne isprave.
4 .4 .5 . Sposobnost i krug lica koja mogu zakljuiti ugovor o doivotnom izdravanju

Ugovor o doivotnom izdravanju mogu zakljuiti lica koja imaju potpunu poslovnu sposobnost, jer se ovdje radi o dvostrano teretnom pravnom poslu. Notar mora voditi rauna o okolnostima da li je neka osoba stara, bolesna, i sl., jer to moe uticati na punovanost ovog ugovora iz razloga mana volje, te iz razloga postojanja nekakve neizvjesnosti u smislu trajanja ovog ugovora. Kada je to neophodno potrebno, notar moe, uz saglasnost stranaka, zahtijevati i vjetaenje primaoca izdravanja po odgovarajuem vjetaku medicinske struke. Primalac izdravanja moe biti samo fiziko lice, a davalac izdravanja moe biti fiziko ili pravno lice. Meutim, kada se radi o fizikom ili pravnom licu koje se u okviru zanimanja stara o primaocu izdravanja, takva lica ne mogu zakljuiti ovaj ugovor bez prethodne saglasnosti organa starateljstva (lan 1077. ZOO CG). Smatramo da ovaj ugovor mogu meusobno zakljuiti i lica koja su po zakonu obavezna da se meusobno izdravaju, kao to su brani drugovi, roditelji i djeca itd. U nekim zakonodav264
stvima ovo se predvia kao izriita mogunost, dok u zakonodavstvu Crne Gore ova mogunost se niti predvia, niti zabranjuje. Nadalje, postavlja se pitanje: da li je ovaj ugovor mogue zakljuiti i preko zakonskih zastupnika (roditelj, staratelj itd.) ili punomonika362? U tom pogledu, zakon u odredbama koje reguliu ovaj ugovor, ne sadri bilo kakve naznake, to znai da izriito ne dozvoljava ili izriito zabranjuje. Od zakona o nasljeivanju iz bive SFRJ, jedino je Zakon o nasljeivanju SR Makedonije, u lanu 121. stav 4., izriito propisivao da davalac izdravanja moe biti zastupan po punomoniku i propisao formu, sadrinu i vremensko vaenje punomoi. Prema toj odredbi, propisano je da punomoje mora biti dato u formi javne isprave, da vai samo tri mjeseca od dana njegovog izdavanja i da sadraj punomoja bude tano odreen u pogledu lica s kojim e biti zakljuen ugovor (odreenje primaoca izdravanja), te odreena sadrina ugovora. Poto zakon izriito ne zabranjuje zakljuenje ugovora o doivotnom izdravanju putem zastupnika, odnosno punomonika, smatramo da bi se ovo moglo primijeniti i u pravu Crne Gore, a to podrazumijeva punomoje u formi notarskog zapisa kao javne isprave, da ima tano odreen rok u kojem se ugovor treba zakljuiti, potpuno odreenje lica sa kojima se zakljuuje ugovor, potpuno odreenje sadrine obaveze izdravanja i imovine koja se ostavlja, te da sadri i druge elemente potrebne za zakljuenje ugovora. to se tie mogunosti zakljuenja ugovora o doivotnom izdravanju putem punomonika na strani primaoca izdravanja, takoe smatramo da je dozvoljeno zakljuenje putem punomonika, odnosno zastupnika. Punomoje mora biti u formi zakljuujueg pravnog posla, uz naznaavanje ugovornih strana i sa odreenom sadrinom ugovora o doivotnom izdravanju koji se eli zakljuiti, kao i odreivanja vremena vaenja punomoi. Kako se ovdje radi o dvostrano teretnom pravnom poslu, za poslovno nesposobna i ogranieno poslovno sposobna lica mora se pribaviti odobrenje centra za socijalni rad (organa starateljstva)363. Na strani davaoca i primaoca izdravanja moe biti vie lica. Ako je na strani davaoca izdravanja vie lica, onda se ona pojavljuju kao solidarni dunici. Ako je doivotno izdravanje ugovoreno u korist vie lica kao primalaca izdravanja, u tom sluaju svako od njih ima zasebno pravo na davanja i injenja (vidi l.1078. ZOO CG). U sluaju vie primalaca izdravanja koji su suvlasnici imovine koja se daje, svako od njih zasebno ostavlja svoj dio i ugovara za sebe izdravanje. Svako od njih se pojavljuje kao ugovorna strana i potpisuje ugovor. Smru jednog od tih lica, ugovor prestaje samo prema njemu, a njegov suvlasniki dio se prenosi na davaoca izdravanja. Od ovog treba razlikovati doivotno izdravanje u korist treih lica kao primalaca izdravanja (vidi l.1079. ZOO CG). tada obaveza izdravanja traje do smrti treeg lica, a svojina na predmetima ugovora prelazi na davaoca izdravanja u momentu smrti njegovog saugovaraa, ali se moe i drugaije ugovoriti, tj. da imovina prelazi u momentu smrti treeg lica. tome notar treba poduiti i upozoriti stranke. Ovdje se, kao
362 Borislav t. Blagojevi, Nasljedno pravo u Jugoslaviji, etvrto izdanje Savremena administracija, Beograd 1979., str. 314. 363 Vidi lan 66 i 308 stav 2 Porodinog zakona CG.
265
saugovara davaoca izdravanja, pojavljuje lice ija je imovina, a ne tree lice kao primalac izdravanja.
4 .4 .6 . Raskid i ponitaj ugovora o doivotnom izdravanju

Ovaj institut je detaljno regulisan u lanovima 1082.-1086. ZOO CG, te je notar, prilikom notarske obrade, duan voditi rauna o tim odredbama. Raskid moe biti sporazumni ili putem suda. Ugovorne strane mogu sporazumno raskinuti ugovor o doivotnom izdravanju i nakon to je poelo njegovo izvrenje, bez obzira na razloge (lan 1082. ZOO CG). Smatramo da ugovorne strane mogu sporazumno raskinuti ugovor samo u formi u kojoj je on zakljuen (lan 62. ZOO CG), jer to zahtijeva cilj propisane forme za sklapanje ugovora. Raskid putem suda moe zahtijevati svaka ugovorna strana, a ako je doivotno izdravanje ugovoreno u korist treeg lica, raskid ugovora poslije smrti saugovaraa davaoca izdravanja moe zahtijevati i lice u iju korist je izdravanje ugovoreno, a sve to u sluajevima predvienim u l. 1082. i 1083. ZOO CG. U praksi se postavilo pitanje: da li nasljednici primaoca izdravanja mogu nakon njegove smrti traiti raskid ugovora o doivotnom izdravanju zbog neizvravanja obaveza od strane davaoca izdravanja? Smatramo da zbog neizvrenja obaveza davaoca izdravanja koje su ugovorene, tj. trebaju se izvravati za vrijeme trajanja ivota primaoca izdravanja, raskid moe traiti samo primalac izdravanja ili tree lice kao primalac izdravanja nakon to je umro saugovara davaoca izdravanja. Zbog neispunjenih obaveza koje je davalac izdravanja trebao izvriti nakon smrti primaoca izdravanja, npr. trokovi sahrane, podizanje nadgrobnog spomenika itd., nasljednici primaoca izdravanja su aktivno legitimisani da trae raskid ugovora zbog neispunjenja tih obaveza. O ovom je notar duan voditi rauna, te poduiti i upozoriti stranke u notarskoj ispravi. U svakom sluaju, ugovorne strane, ili lica koja imaju pravni interes, mogu traiti ponitaj ugovora o doivotnom izdravanju zbog apsolutne nitavosti ili zbog mana volje, ili drugih razloga a u skladu sa odredbama Zakona o obligacionim odnosima.
4 .4 .7 . Prestanak ugovora o doivotnom izdravanju

Ugovor o doivotnom izdravanju prestaje smru primaoca izdravanja. U sluaju smrti davaoca izdravanja (lan 1085. i 1086. ZOO CG), ugovor prestaje ako njegov brani drug i njegovi potomci koji su pozvani na nasljee, ne pristanu na produenje ugovora, bilo da to ne ele, u kom sluaju nemaju pravo na naknadu za ranije dato izdravanje, ili nisu u mogunosti da preuzmu ugovorene obaveze, a u kom sluaju imaju pravo traiti naknadu za ranije dato izdravanje. Ugovor o doivotnom izdravanju moe prestati ponitajem i raskidom, a to je detaljnije opisano pod naprijed naznaenom takom 4.4.6.).
266
4 .4 .8 . Odgovornost davaoca izdravanja za dugove primaoca izdravnja

Davalac izdravanja poslije smrti primaoca izdravanja ne odgovara za njegove dugove, ali ugovorne strane mogu drugaije ugovoriti, tj. mogu ugovoriti da e davalac izdravanja odgovarati odreenim povjeriocima, ali samo za postojee dugove (za dugove koji postoje u momentu zakljuenja ugovora) primaoca izdravanja. U vezi s tim, notar e u ispravi dati odgovarajuu poduku i upozorenja.
PRImJER
Notar je poduio i upozorio stranke da davalac izdravanja poslije smrti primaoca izdravanja ne odgovara za njegove dugove, s tim da to mogu drugaije ugovoriti, ali se od toga odustalo.
4 .4 .9 . Obezbjeenje prava iz ugovora o doivotnom izdravanju

Kako smo naprijed istakli, primalac izdravanja zadrava pravo svojine na imovini navedenoj u ugovoru sve do svoje smrti, te moe raspolagati tom imovinom (otuiti, zaloiti i sl.), ali ako je u katastru nepokretnosti zabiljeeno postojanje ugovora o doivotnom izdravanju, odnosno nekog prava iz tog ugovora, onda trea lica koja bi pribavila neko pravo na takvoj nepokretnosti, time postaju nesavjesni sticaoci. Radi odreenog obezbjeenja davaoca izdravanja, zakon je dao mogunost davaocu izdravanja da svoje pravo iz ugovora obezbijedi upisom u javnu knjigu (lan 1080. ZOO CG). Notar je duan poduiti stranke o tome i upozoriti na posljedice upisivanja, odnosno neupisivanja tog prava u javnoj knjizi. tu se radi o upisu zabiljebe postojanja ugovora o doivotnom izdravanju.
PRImJER
Primjer formulacije za zabiljebu i uknjibu:

Primalac izdravanja ovlauje davaoca izdravanja da na osnovu ovog ugovora ishodi u katastru nepokretnosti zabiljebu prava davaoca izdravanja iz ovog ugovora, a na nepokretnosti iz take I ovog ugovora. -----------------------------------------------------------------------------------Primalac izdravanja pristaje da uknjibu prava svojine sa 1/1 dijela na nepokretnosti iz lana 1. ovog ugovora, davalac izdravanja moe ishoditi na svoje ime tek nakon smrti Primalaca izdravanja. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Da bi se na osnovu ugovora o doivotnom izdravanju izvrila uknjiba prenosa svojine u katastru nepokretnosti, potrebno je uz otpravak ugovora priloiti izvod iz matine knjige umrlih za primaoca izdravanja. Imovina koja je predmet ugovora o doivotnom izdravanju, ne ulazi u ostavinsku masu. Zbog toga se uknjiba prenosa svojine vri na osnovu ugovora o doivotnom izdravanju i izvoda iz matine knjige umrlih za primaoca izdravanja. takoe je znaajno u notarski zapis ugovora o doivotnom izdravanju unijeti i vrijednost imovine koja je predmet ugovora, kao i eventualno srodstvo ugovornih strana, a
267
zbog toga to taj ugovor moe podlijegati plaanju poreza na promet nepokretnosti, koji dospijeva nakon smrti primaoca izdravanja, radi odreivanja notarske tarife itd.
PRImJER
Stranke saglasno konstatuju da vrijednost nepokretnosti koja se daje, u vrijeme zakljuenja ovog ugovora, iznosi 27.000,00 EURA (dvadesetsedamhiljada EURA).-------------------------------Stranke izjavljuju da su u rodbinskoj vezi tetke (primalac izdravanja) i sestriine (davalac izdravanja). ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------
4 .4 .10 . Primjer: Ugovor o doivotnom izdravanju, uz ugovaranje zajednice ivota

CRNA GORA NOTAR mILI mIO BUDVA, ul. Riva br.1. UZZ br.1/2009. Dana 15.10.2009. godine (petnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 8.00 h (osam asova), preda mnom dolje potpisanim notarom mili miom, sa slubenim sjeditem u Budvi, ul. Riva br.1., sa zahtjevom da na osnovu njihove izjave volje, sainim notarski zapis ugovora o doivotnom izdravanju, istovremeno su pristupila sljedea lica: -------------------------------1. Gospoa AB, roena dana_______, u Podgorici, sa prebivalitem u Budvi, JmB_________, dravljanka Crne Gore, iji sam identitet utvrdio uvidom u linu kartu broj_____, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana _______sa rokom vaenja do____, a koja izjavljuje da je: ki A, nastanjena u Podgorici ul._______broj______, po zanimanju menader, udovica.(u daljem tekstu: primalac izdravanja) ---------------------------------2. Gospoa CD, roena dana_____u Podgorici, sa prebivalitem u Budvi, JmB________, dravljanka Crne Gore, iji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK broj______, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana_______, sa rokom vaenja do________, a koja izjavljuje da je: ki B, nastanjena na adresi ul.________, Podgorica, po zanimanju frizerka, udata (u daljem tekstu: davalac izdravanja)------------------------------------------------PRETHODNE NAPOMENE---------------------------------------------------------------------------------------Ispitao sam i kroz razgovor o situaciji, uvjerio se u pravu volju stranaka, te ustanovio da su sposobne i ovlaene za preduzimanje ovog pravnog posla. ------------------------------------------Stranke sam upozorio na posljedice ovog pravnog posla, a naroito na to da imovina koja je predmet ovog ugovora, ne ulazi u zaostavtinu primaoca izdravanja i da se njome ne mogu namiriti nuni nasljednici364. --------------------------------------------------------------------------------------
364 Vidi l. 1076. ZOO, a takoe notar je duan i po odredbama Zakona o notarima proitati strankama zapis, poduavati ih i upozoravati.
268
Nakon toga, stranke saglasno izjavljuju da je primalac izdravanja tetka davaoca izdravanja i da primalac izdravanja nema djece, te da nije u braku i da ne boluje od neke bolesti. --------Ustanovio sam da se imovina koja je predmet ovog ugovora, sastoji od nepokretnosti koje se nalaze na slubenom podruju ovog notara, te da je, shodno tome, ovaj notar nadlean za postupanje. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------Predmet ovog ugovora je prenos svojine na dvosobnom stanu, koji se nalazi u Podgorici, u ul. Titova br.1.a, I sprat, stan br. 10., ukupne povrine od 59 m2, a koji je upisan u V Listu nepokretnosti broj 105., KO Grad, a nalazi se u stambenoj zgradi br. 1., izgraenoj u ul._____, na parceli broj 5/1, povrine od 500 m2. Kao vlasnik stana, upisan je primalac izdravanja AB, sa 1/1, dok u listu G nema upisanih tereta. Naznaeno katastarsko stanje notar je utvrdio neposrednim uvidom u evidenciju Katastra nepokretnosti od danas365. -----------------------------------Nakon toga, stranke, djelujui kako je to naprijed naznaeno, izjavljuju sljedei: -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- UGOVOR O DOIVOTNOM IZDRAVANJU -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 1 . Primalac izdravanja AB obavezuje se prenijeti u svojinu sa 1/1 dijela, davaocu izdravanja-svojoj sestriini CD, svoju cijelu nepokretnost366- dvosoban stan, koji se nalazi u Podgorici, u ul. Titova br.1.a, I sprat, stan br.10., ukupne povrine od 59 m2, a koji je upisan u V Listu nepokretnosti broj 105., KO Grad, a nalazi se u stambenoj zgradi br.1., izgraenoj u ul._____, na parceli broj 5/1, povrine od 500 m2, tako da davalac izdravanja, nakon smrti primaoca izdravanja, tu nepokretnost moe upisati u katastru nepokretnosti u svoju korist kao svojinu sa 1/1 dijela, a na osnovu ovog ugovora . --------------------------------------Davalac izdravanja prihvata naprijed naznaeno .------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 2 . Zauzvrat, davalac izdravanja CD obavezuje se izdravati367 primaoca izdravanja AB do njegove smrti . -------------------------------------------------------------------------------------------------U izvrenju svoje naprijed naznaene obaveze, davalac izdravanja se obavezuje da e primaocu izdravanja u njenom stanu, gdje e zajedniki ivjeti, a o svom troku, osigurati potpunu prehranu, odjeu i obuu, spremanje stana i pranje rublja, te joj osigurati svu potrebnu njegu, a u sluaju bolesti- lijeenje, te snositi sve trokove lijeenja i lijekova, a nakon smrti, primaoca izdravanja o svom troku sahraniti po mjesnim obiajima i u roku od jedne godine od smrti, podii mu uobiajeni nadgrobni spomenik i isti uobiajeno odravati. ------------------------------
365 Alt. Notar moe utvrditi katastarsko stanje i na osnovu prepisa lista nepokretnosti u originalu ili ovjerenoj fotokopiji, a koji se prilae uz izvornik. Notar je strankama duan proitati taj prilog, te ih poduiti i upozoriti na mogunost nesaglasnosti podataka iz prepisa lista nepokretnosti i upisanih podataka u katastru, na mogunost da notar vri neposredni uvid i na posljedice suprotnog postupanja 366 lan 1075. stav 2. ZOO CG (primalac izdravanja moe dati samo stvari i prava koja postoje u trenutku zakljuenja ugovora). 367 lan 1075. stav 3. ZOO CG.
269
lan 3 . Primalac izdravanja u cijelosti prihvata navedeno u lanu 2. ovog ugovora. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 4 . Stranke saglasno konstatuju da je u vrijeme zakljuenja ovog ugovora, vrijednost nepokretnosti koja se ostavlja 27.000,00 EURA (dvadesetsedamhiljada EURA) Stranke izjavljuju da su u rodbinskoj vezi tetke (primalac izdravanja) i sestriine (davalac izdravanja). ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 5 . Primalac izdravanja ovlauje davaoca izdravanja da na osnovu ovog ugovora, ishodi u katastru nepokretnosti zabiljebu prava davaoca izdravanja iz ovog ugovora na nepokretnosti iz lana 1. ovog ugovora. ----------------------------------------------------------------------------------Primalac izdravanja izjavljuje da, uknjibu prava svojine sa 1/1 dijela na nepokretnosti iz lana 1. ovog ugovora, davalac izdravanja moe ishoditi na svoje ime tek nakon smrti primaoca izdravanja, a uz prezentovanje izvoda iz matine knjige umrlih za primaoca izdravanja. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 6 . U sluaju neispunjenja preuzetih obaveza od strane davaoca izdravanja, primalac izdravanja moe traiti raskid ovog ugovora. Za sporazumni raskid ugovora, koji se moe poduzeti po saglasnoj volji ugovornih strana u bilo koje doba i iz bilo kojeg razloga, potrebna je forma u kojoj je zakljuen ovaj ugovor. -------------------------------------------------------------------------------Nakon smrti davaoca izdravanja, njegove obaveze prelaze na njegovog branog druga i potomke koji su pozvani na nasljee, ako na to pristanu. Ako ne pristanu, a u stanju su preuzeti ugovorne obaveze, onda oni nee imati pravo da trae naknadu za ranije dato izdravanje. -Nakon smrti primaoca izdravanja, njegovi zakonski nasljednici imaju pravo pobijati ovaj ugovor zbog neispunjenja obaveza koje je davalac izdravanja preuzeo izvriti nakon smrti primaoca izdravanja. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 7 . Nakon to je notar poduio stranke da, u skladu sa Zakonom, za trokove notara solidarno odgovaraju i da mogu drugaije ugovoriti, ugovorne strane saglasno izjavljuju da e sve trokove vezane za ovaj ugovor, trokove upisa u katastar i eventualni porez na promet nepokretnosti, snijeti davalac izdravanja. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 8 . Nepokretnost se daje bez garancije da ima povrinu navedenu u katastru nepokretnosti.----Primalac izdravanja ne odgovara za skrivene i vidljive nedostatke, s tim to izjavljuje da mu nisu poznati bilo kakvi nedostaci na nepokretnosti iz lana 1. ovog ugovora.----------------------
270
Primalac izdravanja garantuje da na nepokretnosti iz lana 1. ovog ugovora nema neupisanih ili upisanih tereta, te da ta nepokretnost nije predmet ugovora o zakupu. --------------------Notar je upozorio stranke na mogunost zasnivanja zakonske hipoteke za neisplaene poreze i doprinose i poduio davaoca izdravanja da je korisno da zahtijeva uvjerenje nadlene poreske uprave u vezi s tim, ali je davalac izdravanja od toga odustao. ----------------------------Notar je upozorio stranke da iskljuenje od odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke nema dejstva ako je primalac izdravanja za njih znao, a nije ih saoptio davaocu izdravanja. Davalac izdravanja ne odgovara poslije smrti primaoca izdravanja za njegove dugove. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ZAVRNE ODREDBE ----------------------------------------------------------------------------------------------Notar je poduio i upozorio stranke na sljedee: --------------------------------------------------------- da davalac izdravanja stie svojinu na nepokretnosti koja je predmet ovog ugovora tek nakon smrti primaoca izdravanja368; ----------------------------------------------------------- da i kako davalac izdravanja svoje pravo iz ovog ugovora moe obezbijediti upisom369 u katastar nepokretnosti, pa je ugovoren upis kao naprijed; ---------------------------------- da prenos svojine po ovom ugovoru eventualno podlijee porezu na promet nepokretnosti;----------------------------------------------------------------------------------------------------- da imovina koja je predmet ovog ugovora, ne ulazi u zaostavtinu primaoca izdravanja i da se njome ne mogu namiriti nuni nasljednici370; --------------------------------------- da davalac izdravanja ne odgovara poslije smrti primaoca izdravanja za njegove dugove, s tim da to mogu drugaije ugovoriti, ali se od toga odustalo; ----------------------- na mogunost zasnivanja zakonske hipoteke za neisplaene poreze i doprinose i da je za davaoca izdravanja korisno da zahtijeva uvjerenje nadlene poreske uprave u vezi s tim, ali je davalac izdravanja od toga odustao.-------------------------------------------------Od ove notarski obraene isprave dobijaju: ----------------------------------------------------------------OTPRAVAK: ---------------------------------------------------------------------------------------------------------- Primalac izdravanja(1x) --------------------------------------------------------------------------------- Davalac izdravanja (1x) --------------------------------------------------------------------------------- Katastar nepokretnosti- za upis prenosa prava svojine kada se za to steknu uslovi iz ovog ugovora (1x) ----------------------------------------------------------------------------------------- Katastar nepokretnosti-za upis zabiljebe (1x) ---------------------------------------------------- Poreska uprava (1x) ---------------------------------------------------------------------------------------Nagrada i naknada za rad notara obraunata je po tarifi ______, a kako slijedi____. ------------Notar je strankama proitao ovaj notarski zapis, neposrednim pitanjima uvjerio se da njegov sadraj odgovara volji stranaka, nakon ega su stranke to potvrdile i izjavile da su razumjele
368 lan 1075 stav 1 ZOO CG. 369 lan 1080 ZOO CG. 370 lan 1076 stav 1 ZOO CG.
271
sadrinu, da su saglasne sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobravaju i svojeruno, kako slijedi, u prisustvu notara potpisuju, te je potom zapis potpisao i ovaj notar. -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------U Podgorici, dana 15.10.2009.g. (petnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) asova ----------------------------------------------------------------------------------------------------Primalac izdravanja: AB (potpis) Davalac izdravanja: CD(potpis) NOTAR mili mio (potpis, peat i tambilj)
4 .4 .11 . Primjer: Ugovor o doivotnom izdravanju u korist treeg lica kao primaoca izdravanja
CRNA GORA NOTAR mILI mIO BUDVA ul. Riva br.1. UZZ br.1/2009. Dana 15.10.2009. godine (petnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 8.00 h (osam asova), preda mnom, dolje potpisanim notarom mili miom, sa slubenim sjeditem u Budvi, ul. Riva br. 1., sa zahtjevom da na osnovu njihove izjave volje, sainim notarski zapis ugovora o doivotnom izdravanju, istovremeno su pristupila sljedea lica: ------------------------------1.Gospoa AB, roena dana_______u Podgorici, sa prebivalitem u Budvi, JmB_________, dravljanka Crne Gore, iji sam identitet utvrdio uvidom u linu kartu broj____,_ izdatu od mUPa Crne Gore, od dana _______, sa rokom vaenja do____, a koja izjavljuje da je: ki A, nastanjena u Podgorici ul.______,_broj______, po zanimanju menader, udovica.(u daljem tekstu: saugovara davaoca izdravanja) ---------------------------------------------------------------------------2. Gospoa CD, roena dana_____u Podgorici, sa prebivalitem u Budvi, JmB________, dravljanka Crne Gore, iji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK broj______, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana________, sa rokom vaenja do________, a koja izjavljuje da je: ki B, nastanjena na adresi ul.________, Podgorica, po zanimanju frizerka, udata (u daljem tekstu: davalac izdravanja) -------------------------------------------------------------------------------------------------PRETHODNE NAPOMENE---------------------------------------------------------------------------------------Ispitao sam i uvjerio se u pravu volju stranaka, te ustanovio da su sposobne i ovlaene za preduzimanje ovog pravnog posla. --------------------------------------------------------------------------------272
Stranke sam upozorio na posljedice ovog pravnog posla, a naroito na to da imovina koja je predmet ovog ugovora, ne ulazi u zaostavtinu primaoca izdravanja i da se njome ne mogu namiriti nuni nasljednici. ----------------------------------------------------------------------------------------Nakon toga, stranke saglasno izjavljuju da je saugovara davaoca izdravanja tetka davaoca izdravanja i da se ovim eli obezbijediti doivotno izdravanje za sestru saugovaraa davaoca izdravanja, gospou EF, roenu ______, u______, JMB______, sa prebivalitem i adresom u ______ (u daljem tekstu: primalac izdravanja371), a koja nema djece, te nije u braku i ne boluje od neke posebne bolesti. ---------------------------------------------------------------------------Strankama sam objasnio i druge pravne posljedice ovog pravnog posla, a naroito to da obaveza izdravanja traje do smrti treeg lica kao primaoca izdravanja, a da svojina na predmetnoj nepokretnosti prelazi na davaoca izdravanja u momentu smrti njegovog saugovaraa AB, te da momenat prelaska svojine mogu drugaije ugovoriti. --------------------------------------Ustanovio sam da se imovina koja je predmet ovog ugovora, sastoji od nepokretnosti koje se nalaze na slubenom podruju ovog notara, te da je, shodno tome, ovaj notar nadlean za postupanje. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------Predmet ovog ugovora je prenos prava svojine na dvosobnom stanu, koji se nalazi u Podgorici, u ul. Titova br.1.a, I sprat, stan br.10., ukupne povrine od 59 m2, a koji je upisan u V Listu nepokretnosti broj 105., KO Grad, a nalazi se u stambenoj zgradi br.1., izgraenoj u ul._____, na parceli broj 5/1, povrine od 500 m2. Kao vlasnik stana, upisan je saugovara davaoca izdravanja AB, sa 1/1, dok u listu G nema upisanih tereta. ------------------------------------------------Naznaeno katastarsko stanje notar je utvrdio neposrednim uvidom u evidenciju katastra nepokretnosti od danas. ---------------------------------------------------------------------------------------------Nakon toga, djelujui kako je to naprijed naznaeno, stranke izjavljuju sljedei: ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- UGOVOR O DOIVOTNOM IZDRAVANJU ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 1 . Saugovara davaoca izdravanja AB obavezuje se dati u svojinu, sa 1/1, davaocu izdravanja-svojoj sestriini CD svoju cijelu nepokretnost- dvosoban stan, koji se nalazi u Podgorici, u ul. Titova br. 1.a, I sprat, stan br.10., ukupne povrine od 59 m2, a koji je upisan u V Listu nepokretnosti broj 105., KO Grad, a nalazi se u stambenoj zgradi br.1., izgraenoj u ul._____, na parceli broj 5/1, povrine od 500 m2, tako da davalac izdravanja, nakon smrti saugovaraa davaoca izdravanja, ostavljenu nepokretnost moe upisati u katastru nepokretnosti kao svojinu sa 1/1 dijela, a na osnovu ovog ugovora . --------------------------Davalac izdravanja prihvata naprijed naznaeno .------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 2 . Zauzvrat, davalac izdravanja CD obavezuje se doivotno izdravati sestru saugovaraa davaoca izdravanja, gospou EF, roenu ______, u______, JmB______, sa prebivalitem i adresom u _______, kao primaoca izdravanja .------------------------------------------------------------------371 lan 1079. ZOO CG. Vlasnik imovine koja se daje za izdravanje treeg lica naziva se saugovara davaoca izdravanja, a tree lice nije ugovorna strana nego samo korisnik izdravanja, tj. primalac izdravanja.
273
U izvrenju svoje naprijed naznaene obaveze, davalac izdravanja se obavezuje da e primaocu izdravanja u njenom stanu, gdje e zajedniki ivjeti, o svom troku osigurati potpunu prehranu, odjeu i obuu, spremanje stana i pranje rublja, te joj osigurati svu potrebnu njegu, a u sluaju bolesti- lijeenje i snositi sve trokove lijeenja i lijekova, te nakon smrti primaoca izdravanja, o svom troku je sahraniti po mjesnim obiajima i u roku od jedne godine od smrti, podii joj uobiajeni nadgrobni spomenik i isti uobiajeno odravati. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 3 . Saugovara davaoca izdravanja u cijelosti prihvata navedeno u lanu 2. ovog ugovora. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 4 . Stranke saglasno konstatuju da vrijednost nepokretnosti koja se ostavlja, u vrijeme zakljuenja ovog ugovora, iznosi 27.000,00 EURA (dvadesetsedamhiljada EURA). --------------------------Stranke izjavljuju da su u rodbinskoj vezi tetki (saugovara davaoca izdravanja i primalac izdravanja) i sestriine (davalac izdravanja). -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 5 . Saugovara davaoca izdravanja ovlauje davaoca izdravanja da na osnovu ovog ugovora, ishodi u katastru nepokretnosti zabiljebu prava davaoca izdravanja iz ovog ugovora, na nepokretnosti iz lana 1. ovog ugovora372. ------------------------------------------------------------------Saugovara davaoca izdravanja i davalac izdravanja ovlauju primaoca izdravanja da na osnovu ovog ugovora, a nakon smrti saugovaraa davaoca izdravanja, ishodi u katastru nepokretnosti zabiljebu prava primaoca izdravanja iz ovog ugovora, na nepokretnosti iz lana 1. ovog ugovora373. -----------------------------------------------------------------------------------------Saugovara davaoca izdravanja AB saglasan je da uknjibu prava svojine sa 1/1 dijela na nepokretnosti iz lana 1. ovog ugovora, davalac izdravanja moe ishoditi na svoje ime tek nakon smrti saugovaraa davaoca izdravanja AB, a uz prezentovanje izvoda iz matine knjige umrlih .. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 6 . U sluaju neispunjenja preuzetih obaveza od strane davaoca izdravanja, saugovara davaoca izdravanja, a nakon njegove smrti, i primalac izdravanja374 mogu traiti raskid ovog ugovora. Za sporazumni raskid ugovora, koji se moe poduzeti po saglasnoj volji ugovornih strana u bilo koje doba i iz bilo kojeg drugog razloga, potrebna je forma u kojoj je zakljuen ovaj ugovor. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------Nakon smrti davaoca izdravanja, njegove obaveze prelaze na nasljednike i potomke koji su pozvani na naslijee ako na to pristanu. Ako ne pristanu, a u stanju su preuzeti ugovorne obaveze, onda oni nee imati pravo da trae naknadu za ranije dato izdravanje. --------------------372 lan 1080 stav 1 ZOO CG. 373 lan 1080 stav 2 ZOO CG. 374 lan 1082 i 1083 ZOO CG.
274
Nakon smrti primaoca izdravanja, njegovi zakonski nasljednici, u pogledu ispunjenja obaveza, imaju pravo pobijati ovaj ugovor za neispunjenje obaveza koje je davalac izdravanja preuzeo izvriti nakon smrti primaoca izdravanja. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 7 . Nakon to je notar poduio stranke da, u skladu sa Zakonom, za trokove notara solidarno odgovaraju i da mogu drugaije ugovoriti, ugovorne strane saglasno izjavljuju da e sve trokove povezane sa ovim ugovorom, trokove upisa u katastar i eventualni porez na promet nepokretnosti, snijeti davalac izdravanja -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 8 . Nepokretnost se daje bez garancije da ima povrinu navedenu u katastru nepokretnosti.----Saugovara davaoca izdravanja ne odgovara za skrivene i vidljive nedostatke, s tim to izjavljuje da mu nisu poznati bilo kakvi nedostaci na nepokretnosti iz lana 1. ovog ugovora. -----Saugovara davaoca izdravanja garantuje da na nepokretnosti iz lana 1. ovog ugovora nema neupisanih ili upisanih tereta, te da ta nepokretnost nije predmet ugovora o zakupu.-Notar je upozorio stranke na mogunost zasnivanja zakonske hipoteke za neisplaene poreze i doprinose saugovaraa davaoca izdravanja i poduio davaoca izdravanja da moe zahtijevati uvjerenje nadlene poreske uprave u vezi s tim, ali je davalac izdravanja od toga odustao. Notar je upozorio stranke da iskljuenje od odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke nema dejstva ako je saugovara davaoca izdravanja za njih znao a nije ih saoptio davaocu izdravanja375. --------------------------------------------------------------------------------------------------------Davalac izdravanja ne odgovara za dugove saugovaraa davaoca izdravanja poslije njegove smrti. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ZAVRNE ODREDBE ----------------------------------------------------------------------------------------------Notar je poduio i upozorio stranke na sljedee: --------------------------------------------------------- da davalac izdravanja stie svojinu na nepokretnosti koja je predmet ovog ugovora, tek nakon smrti saugovaraa davaoca izdravanja AB, te da mogu ugovoriti da svojina prelazi u trenutku smrti primaoca izdravanja EF, ali se od toga odustalo; ---------------- da i kako davalac i primalac izdravanja svoje pravo iz ovog ugovora mogu obezbijediti upisom u katastar nepokretnosti, pa je ugovoreno kao naprijed; ------------------------- da prenos svojine po ovom ugovoru eventualno podlijee porezu na promet nepokretnosti;----------------------------------------------------------------------------------------------------- da imovina koja je predmet ovog ugovora ne ulazi u zaostavtinu saugovaraa davaoca izdravanja i da se njome ne mogu namiriti nuni nasljednici; --------------------------- da poslije smrti saugovaraa davaoca izdravanja, davalac izdravanja ne odgovara za njegove dugove, s tim da to mogu drugaije ugovoriti, ali se od toga odustalo; --------375 Ovaj ugovor je dvostrano obavezujui pravni posao, te se na njega primjenjuju pravila o odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke, kao i kod ugovora o prodaji.
275
da obaveza izdravanja po ovom ugovoru traje do smrti primaoca izdravanja EF; ---- da se na ovaj ugovor primjenjuju odredbe Zakona koje se odnose na ugovor o doivotnom izdravanju i odredbe o ugovoru u korist treeg lica376. ---------------------------------Od ove notarski obraene isprave dobijaju: ----------------------------------------------------------------OTPRAVAK: ---------------------------------------------------------------------------------------------------------- Saugovara davaoca izdravanja (1x) ---------------------------------------------------------------- Primalac izdravanja(1x) --------------------------------------------------------------------------------- Davalac izdravanja (1x) --------------------------------------------------------------------------------- Katastar nepokretnosti-za upis prenosa prava svojine kada se za to steknu uslovi iz ovog ugovora (1x) ----------------------------------------------------------------------------------------- Katastar nepokretnosti-za upis zabiljebe (1x) ---------------------------------------------------- Poreska uprava (1x) ---------------------------------------------------------------------------------------Nagrada i naknada za rad notara obraunata je po tarifi ______, a kako slijedi____. ------------Notar je strankama proitao ovaj notarski zapis, neposrednim pitanjima uvjerio se da njegov sadraj odgovara volji stranaka, nakon ega su stranke to potvrdile i izjavile da su razumjele sadrinu i da su saglasne sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobravaju i svojeruno, kako slijedi, u prisustvu notara potpisuju, te je potom zapis potpisao i ovaj notar. --------------U Podgorici, dana 15.10.2009.g.(petnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) asova ----------------------------------------------------------------------------------------------------Saugovara davaoca izdravanja: AB (potpis) Davalac izdravanja: CD(potpis) NOTAR mili mio (potpis, peat i tambilj)
4 .4 .12 . Primjer: Izdravanje u korist vie lica kao primaoca izdravanja

Postoji zakonska mogunost da se zakljui ugovor o doivotnom izdravanju u kojem se pojavljuje vie lica kao primaoci izdravanja 377.
CRNA GORA NOTAR mILI mIO BUDVA Ul. Riva br.1.
376 lan 142 do 147 ZOO CG. 377 lan 1078 ZOO CG.
276
UZZ br.1/2009. Dana 15.10.2009. godine (petnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 8.00 h (osam asova), preda mnom, dolje potpisanim notarom mili miom, sa slubenim sjeditem u Budvi, Ul. Riva br.1., sa zahtjevom da na osnovu njihove izjave volje, sainim notarski zapis ugovora o doivotnom izdravanju, istovremeno su pristupila sljedea lica: -------------------------------1. Gospoa AB, roena dana_______u Podgorici, sa prebivalitem u Budvi, JmB_________, dravljanka Crne Gore, iji sam identitet utvrdio uvidom u linu kartu broj_____, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana _______, sa rokom vaenja do____, a koja izjavljuje da je: ki A, nastanjena u Podgorici ul._______broj______, po zanimanju menader, udata (u daljem tekstu: primalac izdravanja). ----------------------------------------------------------2. Gospodin BB, roen dana_______, u Podgorici, sa prebivalitem u Budvi, JmB_________, dravljanin Crne Gore, iji sam identitet utvrdio uvidom u linu kartu broj_____, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana _______, sa rokom vaenja do____, a koji izjavljuje da je: sin A, nastanjen u Podgorici ul._______broj______, po zanimanju ljekar, oenjen.(u daljem tekstu: primalac izdravanja) --------------------------------------------------------------3. Gospoa CD, roena dana_____u Podgorici, sa prebivalitem u Budvi, JmB________, dravljanka Crne Gore, iji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK broj______, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana________, sa rokom vaenja do________, a koja izjavljuje da je: ki B, nastanjena na adresi ul.________, Podgorica, po zanimanju frizerka, udata (u daljem tekstu: davalac izdravanja)------------------------------------------------PRETHODNE NAPOMENE---------------------------------------------------------------------------------------Ispitao sam i uvjerio se u pravu volju stranaka, te ustanovio da su sposobne i ovlaene za preduzimanje ovog pravnog posla. --------------------------------------------------------------------------------Stranke sam upozorio na posljedice ovog pravnog posla, a naroito na to da imovina koja je predmet ovog ugovora, ne ulazi u zaostavtinu primaoca izdravanja i da se njome ne mogu namiriti nuni nasljednici.-------Nakon toga, stranke saglasno izjavljuju da su primaoci izdravanja brani drugovi i da primaoci izdravanja nemaju djece, te da ne boluju od neke posebne bolesti ---------------------------Ustanovio sam da se imovina koja je predmet ovog ugovora, sastoji od nepokretnosti koje se nalaze na slubenom podruju ovog notara378, te da je, shodno tome, ovaj notar nadlean za postupanje. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------Predmet ovog ugovora je prenos prava svojine na dvosobnom stanu, koji se nalazi u Podgorici, u ul. Titova br. 1.a, I sprat, stan br. 10., ukupne povrine od 59 m2, a koji je upisan u V Listu nepokretnosti broj 105., KO Grad, a nalazi se u stambenoj zgradi br.1., izgraenoj u ul._____, na parceli broj 5/1, povrine od 500 m2. Kao suvlasnici stana, upisani su primaoci izdravanja AB i BB, sa po 1/2 dijela, a u listu G nema upisanih tereta. Naznaeno katastarsko stanje ovaj notar je utvrdio neposrednim uvidom u evidenciju katastra nepokretnosti od danas. ---------Nakon toga, stranke, djelujui kako je to naprijed naznaeno, izjavljuju sljedei: -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------378 lan 9. stav 2. Zakona o notarima CG.
277
-------------------------------UGOVOR O DOIVOTNOM IZDRAVANJU ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 1 . Primaoci izdravanja AB i BB obavezuju se prenijeti svoje suvlasnike dijelove od po 1/2, davaocu izdravanja-CD, a na nepokretnosti- dvosobnom stanu koji se nalazi u Podgorici, u ul. Titova br. 1.a, I sprat, stan br. 10., ukupne povrine od 59 m2, koji je upisan u V Listu nepokretnosti broj 105., KO Grad, a nalazi se u stambenoj zgradi br. 1., izgraenoj u ul._____, na parceli broj 5/1, povrine od 500 m2, tako da davalac izdravanja, nakon smrti svakog od primalaca izdravanja, ostavljene suvlasnike dijelove na naprijed naznaenoj nepokretnosti moe upisati u katastru nepokretnosti na svoje ime, a na osnovu ovog ugovora .------------------------------------------------------------------------------------------------------Davalac izdravanja prihvata naprijed naznaeno .------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 2 . Zauzvrat, davalac izdravanja CD obavezuje se doivotno izdravati primaoce izdravanja AB i BB .----- ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------U izvrenju svoje naprijed naznaene obaveze, davalac izdravanja se obavezuje da e primaocima izdravanja, i to svakom pojedinano379, u njihovom stanu, gdje e zajedniki ivjeti, o svom troku osigurati potpunu prehranu, odjeu i obuu, spremanje stana i pranje rublja, te im osigurati svu potrebnu njegu, a u sluaju bolesti- lijeenje i snositi sve trokove lijeenja i lijekova, te nakon njihove smrti, primaoce izdravanja o svom troku sahraniti po mjesnim obiajima i u roku od jedne godine od smrti, podii im uobiajene nadgrobne spomenike i iste uobiajeno odravati. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 3 . Primaoci izdravanja u cijelosti prihvataju navedeno u lanu 2. ovog ugovora.----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 4 . Stranke saglasno konstatuju da je vrijednost nepokretnosti koja se ostavlja, u vrijeme zakljuenja ovog ugovora, 27.000,00 EURA (dvadesetsedamhiljada EURA). -------------------------------Stranke izjavljuju da primaoci izdravanja i davalac izdravanja nisu u srodstvu --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 5 . Primaoci izdravanja ovlauju davaoca izdravanja da, na osnovu ovog ugovora, ishodi u katastru nepokretnosti zabiljebu prava davaoca izdravanja iz ovog ugovora na nepokretnosti iz lana 1. ovog ugovora. ----------------------------------------------------------------------------------Uknjibu na suvlasnikim dijelovima primalaca izdravanja na nepokretnosti iz lana 1. ovog ugovora, davalac izdravanja moe ishoditi na svoje ime tek nakon smrti svakog od primalaca izdravanja pojedinano, a uz prezentovanje izvoda iz matine knjige umrlih .
379 Svaki od primalaca izdravanja ima zasebno pravo na odreena davanja i injenja.
278
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 6 . U sluaju neispunjenja preuzetih obaveza od strane davaoca izdravanja, primaoci izdravanja mogu traiti raskid ovog ugovora. Za sporazumni raskid ugovora, koji se moe poduzeti po saglasnoj volji ugovornih strana u bilo koje doba i iz bilo kojeg razloga, potrebna je forma u kojoj je zakljuen ovaj ugovor. -------------------------------------------------------------------------------Nakon smrti davaoca izdravanja, njegove obaveze prelaze na nasljednike i potomke koji su pozvani na nasljee, ako na to pristanu. Ako ne pristanu, a u stanju su preuzeti ugovorne obaveze, onda oni nee imati pravo da trae naknadu za ranije dato izdravanje.---------------Nakon smrti primalaca izdravanja, njihovi zakonski nasljednici, u pogledu ispunjenja obaveza, imaju pravo pobijati ovaj ugovor za neispunjenje obaveza koje je davalac izdravanja preuzeo izvriti nakon smrti primalaca izdravanja. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 7 . Nakon to je notar poduio stranke da, u skladu sa Zakonom, za trokove notara solidarno odgovaraju i da mogu drugaije ugovoriti, ugovorne strane saglasno izjavljuju da e sve trokove povezane sa ovim ugovorom, trokove upisa u katastar i eventualni porez na promet nepokretnosti, snijeti davalac izdravanja. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan 8 . Nepokretnost se daje bez garancije da ima povrinu navedenu u katastru nepokretnosti.----Primaoci izdravanja ne odgovaraju za skrivene i vidljive nedostatke, s tim to izjavljuju da im nisu poznati bilo kakvi nedostaci na nepokretnosti iz lana 1. ovog ugovora.---------------------Primaoci izdravanja garantuju da na nepokretnosti iz lana 1. ovog ugovora nema neupisanih ili upisanih tereta, te da ova nepokretnost nije predmet ugovora o zakupu. -----------------Notar je upozorio stranke na mogunost zasnivanja zakonske hipoteke za neisplaene poreze i doprinose i poduio davaoca izdravanja da moe zahtijevati uvjerenje nadlene poreske uprave u vezi s tim, ali je davalac izdravanja od toga odustao. ---------------------------------------Notar je upozorio stranke da iskljuenje od odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke nema dejstva ako su primaoci izdravanja za njih znali a nisu ih saoptili davaocu izdravanja. Davalac izdravanja ne odgovara za dugove primalaca izdravanja. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ZAVRNE ODREDBE ----------------------------------------------------------------------------------------------Notar je poduio i upozorio stranke o sljedeem:-------------------------------------------------------- da davalac izdravanja stie suvlasniki dio svakog od primalaca izdravanja na nepokretnosti koja je predmet ovog ugovora, tek nakon smrti svakog primaoca izdravanja; ------------------------------------------------------------------------------------------------------------ da i kako davalac izdravanja svoje pravo iz ovog ugovora moe obezbijediti upisom u katastar nepokretnosti, pa je ugovoreno kao naprijed; -----------------------------------------279
da prenos svojine po ovom ugovoru eventualno podlijee porezu na promet nepokretnosti;----------------------------------------------------------------------------------------------------- da imovina koja je predmet ovog ugovora, ne ulazi u zaostavtinu primalaca izdravanja i da se njome ne mogu namiriti nuni nasljednici. ------------------------------------------ da davalac izdravanja ne odgovara poslije smrti primalaca izdravanja za njihove dugove, s tim da to mogu drugaije ugovoriti, ali se od toga odustalo; -----------------------Od ove notarske isprave dobijaju: -----------------------------------------------------------------------------OTPRAVAK: ---------------------------------------------------------------------------------------------------------- Primaoci izdravanja(2x) -------------------------------------------------------------------------------- Davalac izdravanja (1x) --------------------------------------------------------------------------------- Katastar nepokretnosti-za upis prenosa prava svojine kada se za to steknu uslovi iz ovog ugovora (1x) ----------------------------------------------------------------------------------------- Katastar nepokretnosti-za upis zabiljebe (1x) ---------------------------------------------------- Poreska uprava (1x) ---------------------------------------------------------------------------------------Nagrada i naknada za rad notara obraunata je po tarifi ______, a kako slijedi____. ------------Notar je strankama proitao ovaj notarski zapis, neposrednim pitanjima uvjerio se da njegov sadraj odgovara volji stranaka, nakon ega su stranke to potvrdile i izjavile da su razumjele sadrinu i da su saglasne sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobravaju i svojeruno, kako slijedi, u prisustvu notara potpisuju, te je potom zapis potpisao i ovaj notar. --------------U Podgorici, dana 15.10.2009. g. (petnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) asova ----------------------------------------------------------------------------------------------------Primaoci izdravanja: 1.AB (potpis) 2.BB (Potpis) Davalac izdravanja: CD (potpis) NOTAR: mili mio (potpis i peat)
280
Osmi dio: Zapis o potvrdi privatne isprave (solemnizacija privatnih isprava)

1. Uvodna razmatranja
Zakon o notarima Crne Gore380 predvia zapis o potvrdi privatne isprave kao posebnu vrstu notarske isprave koja je, po svojim pravnim svojstvima i pravnoj snazi, izjednaena sa notarskim zapisom. U pravnoj teoriji postupak potvrivanja privatne isprave naziva se solemnizacija, a isprave nastale u tom postupku nazivaju se solemnizirane isprave. U mnogim dravama koje su prihvatile latinski tip notarijata, postoji ova vrsta notarske isprave (npr. Austrija, Francuska, Italija, Hrvatska, Makedonija itd.). takvu notarsku ispravu propisivao je i Zakon o javnim biljenicima Kraljevine Jugoslavije. Meutim, zakoni o notarima u Bosni i Hercegovini ne predviaju mogunost i postupak solemnizacije privatnih isprava381. Za prihvatanje, odnosno neprihvatanje solemnizacije u znaajnim pravnim poslovima, postoje razlozi za i protiv. to, uglavnom, zavisi od ciljeva zakonodavca, koji se mogu odnositi na vanost odreenih poslova, na ureenost javnih registara, pravnu sigurnost, nadripisarstvo u oblasti sainjavanja privatnih isprava itd. Vanparnino pravo u bivoj Jugoslaviji, a i pozitivno pravo Crne Gore, poznavalo je vanparnini postupak ovjeravanja sadrine privatne isprave od strane sudije kao uslov za punovanost odreenih pravnih poslova. Za punovanost ugovora o doivotnom izdravanju, u zakonima o nasljeivanju i zakonima o vanparninom postupku bivih republika i pokrajina SFRJ zahtijevala se ovjera privatnih isprava od strane sudije. Zakonodavac u Crnoj Gori, uzimajui u obzir znaaj odreenih pravnih poslova i druge ciljeve koji se ele postii notarskom slubom, opredijelio se u Zakonu o notarima (l. 51.) za rjeenje da je za punovanost odreenih pravnih poslova potrebno da budu zakljueni u formi notarskog zapisa (l.50.) ili zapisa o potvrdi privatne isprave (l. 50.a.). tu formu mogu propisati i drugi zakoni, a isto tako stranke mogu zahtijevati formu notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave i za druge pravne poslove.
380 lan 50. a. Zakona o notarima CG 381 lan 4. i lan 69. i dalje Zakona o notarima FBiH predvia notarski obraene isprave koje je u cijelosti sastavio notar po pravilima Zakona i koje imaju punu dokaznu snagu javne isprave, tj. formalnu i materijalnu autentinost, zatim potvrde i ovjere koje imaju snagu javne isprave samo o injenicama o kojima se njima svjedoi, a to ne ukljuuje sadrinu isprave, tj. materijalnu autentinost notarske isprave.
281
2. Dokazna snaga
Dokazna snaga zapisa o potvrdi privatne isprave proizilazi iz zakonskog odreenja da, pod Zakonom propisanim uslovima, ima svojstvo notarskog zapisa, tj. izjednaen je sa notarskim zapisom. to znai da ima formalnu i materijalnu, dakle punu dokaznu snagu javne isprave, tj. postoji pretpostavka autentinosti (tanosti), kako forme, tako i sadraja isprave, te takva isprava, pod Zakonom odreenim uslovima, moe biti izvrna isprava. Upravo propisani postupak potvrivanja privatne isprave i propisani uslovi u l. 50.a. Zakona o notarima, ako su ispotovani i ispunjeni, dovode do toga da zapis o potvrdi privatne isprave ima svojstvo notarskog zapisa. Potvrda privatne isprave, shodno odredbama lana 50.a. Zakona o notarima, razlikuje se, kako po postupku koji provodi notar i uslovima koji moraju biti ispunjeni, tako i po dokaznoj snazi, od drugih potvrda i ovjera. Kod ovjere, naprimjer, potpisa na privatnoj ispravi, notar samo sastavlja biljeku o ovjeri kojom potvruje injenicu da je neko lice pred notarom potpisalo ili priznalo ve stavljeni potpis kao svoj. tu notar vri identifikaciju lica, pravi biljeku kojom potvruje injenicu potpisivanja od strane nekog lica i stavlja peat, pri emu se ne uputa u sadraj, odnosno ne potvruje sadraj privatne isprave. takva isprava ima snagu javne isprave samo u dijelu biljeke o ovjeri, dok u pogledu sadrine ostaje i dalje privatna isprava. Meutim, putem zapisa o potvrdi privatne isprave vri se od strane notara potvrda (ovjera) sadrine privatne isprave kroz Zakonom propisan postupak i pod Zakonom propisanim uslovima.
3. Procedura potvrivanja privatne isprave

Procedura potvrivanja privatne isprave propisana je u l. 50.a. Zakona o notarima CG, a sastoji se od niza radnji i postupaka.
3 .1 . Provjera privatne isprave

Notar je prvo duan i ovlaten ispitati da li je privatna isprava u saglasnosti sa odredbama Zakona o notarima koje reguliu formu notarskog akta i sadrinu notarskog zapisa. Dakle, notar se uputa u ispitivanje forme i sadrine privatne isprave. Da li je privatna isprava u saglasnosti sa zakonskim odredbama o formi notarskog akta i sadrini notarskog zapisa, notar mora ispitati sa posebnom panjom, koja podrazumijeva paljivo itanje cijele privatne isprave (izbjegavati povrnu kontrolu) i uporeivanje sa odgovarajuim propisanim pravilima o formi notarskog akta i sadrini notarskog zapisa. Potrebno je ispitati da li postoje greke u pisanju, a naroito greke u pisanju podataka za stranke, podataka za nepokretnosti, pisanju brojeva itd.
282
3. Procedura potvrivanja privatne isprave
3 .1 .1 . Provjera forme privatne isprave

U pogledu forme privatne isprave, zakonodavac ne propisuje da ona u potpunosti mora biti u formi notarskog akta, jer to objektivno ne moe ni biti (ne moe privatna isprava biti proivena jemstvenikom ako sadri vie listova jer e to uraditi notar, ne moe sadravati potpis i peat notara itd.), ve je propisano da forma privatne isprave mora biti u saglasnosti sa odredbama Zakona o notarima koje reguliu formu notarskog akta. Forma notarskog akta je propisana u odredbama 35.-43. Zakona o notarima CG, te odgovarajuim odredbama Pravilnika o radu notara (l. 19. i dalje). tako, naprimjer, privatna isprava mora biti napisana elektronskim ili mehanikim sredstvom pisanja, a izuzetno moe i itkim rukopisom i trajnim mastilom, zatim prazna mjesta u privatnoj ispravi moraju biti oznaena crtama, iznosi, datumi i druge brojane oznake (osim brojanih oznaka listova nepokretnosti i parcela, te slubenih listova) moraju biti ispisani i slovima, a ako se privatna isprava sastoji od vie stranica, svaka stranica mora biti parafirana od stranaka i uesnika, takoe privatna isprava mora biti potpisana od svih uesnika itd.
3 .1 .2 . Provjera sadrine privatne isprave

U pogledu saglasnosti sadrine privatne isprave sa sadrinom notarskog zapisa, notar je duan i ovlaten ispitati da li privatna isprava sadri sve ono to je predvieno za sadraj notarskog zapisa u l. 50. Zakona o notarima, tj. mora ispitati sadrinu privatne isprave. Notar e ispitati da li privatna isprava sadri podatke o uesnicima, shodno l. 50. t. 2. Zakona o notarima CG; uporedie njihov identitet, shodno l. 50. t. 3., u vezi sa l. 44. Zakona o notarima; ispitae ovlaenje za zastupanje, te da li privatna isprava ima tekst pravnog posla i potrebne elemente pravnog posla, utvrdie da li su stranke sposobne za preduzimanje pravnog posla, ispitati uslove za punovanost, bitne elemente, clausulu intabulandi, a ako ima pristajanje na izvrenje bez odlaganja, notar e ispitati da li je to u saglasnosti sa odredbom l. 53. Zakona o notarima CG, da li je unesena izjava da su uesnici razumjeli sadrinu pravnog posla i da li su saglasni, te da li ima paraf i potpis uesnika.
3 .2 . Sainjavanje potvrde
3 .2 .1 . Nain sainjavanja
Sainjavanje potvrde privatne isprave vri se shodno odredbama l. 50.a. st. 2. Zakona o notarima CG. Kada notar utvrdi da je privatna isprava u saglasnosti sa odredbama o formi notarskog akta i sadrini notarskog zapisa, sainjava zapis o potvrdi privatne isprave. Zakon predvia da se na ispravu stavlja potvrda. Smatramo da je prikladniji nain da se potvrda stavi na poseban list papira koji se proiva jemstvenikom sa privatnom ispravom, u skladu sa Zakonom. U svakom sluaju, privatnu ispravu sa vie stranica notar proiva jemstvenikom u skladu sa odredbama l. 39. Zakona o notarima i l.
283
21. Pravilnika o radu notara. Pri sainjavanju zapisa o potvrdi privatne isprave, notar je duan primjenjivati odredbe l. 35.-49. Zakona o notarima CG.
3 .2 .2 . Sadraj potvrde privatne isprave

Notar je duan unijeti podatke iz l. 50. t. 1., 3., 5., 6. i 7. Zakona o notarima CG. Sve stranke i uesnici moraju biti istovremeno prisutni kod sainjavanja, odnosno potpisivanja zapisa o potvrdi privatne isprave382. Inae, u postupku sastavljanja notarskih akata zastupljeno je naelo neposrednosti. Pored naznaenog, zapis o potvrdi privatne isprave, ako je to potrebno ili propisano, mora sadravati i odgovarajue poduke i upozorenja shodno odredbama l. 29. i 47. Zakona o notarima, tj. sve ono to se u tom pogledu primjenjuje i kod notarskog zapisa. O tome opirnije vidjeti u ovom radu kod razmatranja poduka i upozorenja, te kod notarskih zapisa pravnih poslova. Naprimjer, u lanu 1076. i lanu 1065. ZOO CG, pod prijetnjom nitavosti ugovora, propisana je obaveza notara da stranke naroito upozori na to da imovina koja je predmet ugovora o doivotnom izdravanju, odnosno ugovora o ustupanju i raspodjeli imovine za ivota, ne ulazi u zaostavtinu primaoca izdravanja, odnosno ustupioca i da se njome ne mogu namiriti nuni nasljednici. takoer stranke treba poduiti i upozoriti da privatna isprava ima snagu notarskog zapisa, a ako sadri i pristajanje na izvrenje bez odlaganja, mora sadravati upozorenje da ima snagu izvrne isprave. Kada je potrebno, u zapis o potvrdi privatne isprave unijeti e se i druge poduke i upozorenja. Nadalje, u zapis o potvrdi privatne isprave treba unijeti i naznaku priloga ako postoje, te ih u originalu ili ovjerenoj fotokopiji priloiti uz izvornik (npr. prepis lista nepokretnosti, kopiju katastarskog plana, punomoje, izvod iz javnog registra, procjenu vjetaka, neko odobrenje, saglasnost itd.). Notar mora ispitati da li podaci iz privatne isprave odgovaraju prilozima i to konstatovati u zapisu o potvrdi privatne isprave. U suprotnom, notar ne bi mogao potvrditi privatnu ispravu.
PRImJER
Primjer formulacije za priloge uz zapis potvrde:

Stranke uz Ugovor o prodaji prilau Prepis lista nepokretnosti br. 1, KO Grad, izdat od Uprave za nekretnine Podruna jedinica Cetinje, pod brojem ____, od _____, koji se u originalu prilae uz ovaj izvornik nakon to je proitan strankama. Iz njega je notar ustanovio da isti odgovara opisu nepokretnosti iz lana ____ predmetnog ugovora o prodaji, te da je prodavac upisan kao vlasnik sa 1/1 dijela nepokretnosti koja je predmet ugovora o prodaji i da nema upisanih tereta i ogranienja (ili alt . ako ima tereta i ogranienja, iste navesti i dati odgovarajuu poduku i upozorenje, a u nekim sluajevima notar je duan i odbiti poduzimanje slubene radnje). -----------
382 lan 49. i 47. Zakona o notarima CG.
284
4. Postupanje notara kada se privatna isprava ne moe potvrditi

Zakon o notarima u l. 50.a. nije regulisao situaciju kad se privatna isprava ne moe potvrditi ve je samo propisao kad se moe potvrditi. U zavisnosti od razloga zbog kojih se privatna isprava ne moe potvrditi, mogue su sljedee situacije: - Notar e odbiti poduzimanje slubene radnje kad je to Zakonom propisano; - Notar e odbiti poduzimanje slubene radnje kad privatna isprava ima nedostatke koji se ne mogu otkloniti (npr. nepokretnost nije upisana u javni registar, punomonik prekorauje ovlatenja itd.); - Ako privatna isprava sadri nedostatke koji se mogu otkloniti, notar e uputiti stranke da to uine, odnosno saine novu privatnu ispravu koja nee sadravati nedostatke ili e, na zahtjev stranaka (to se u notarskom zapisu treba konstatovati), sainiti notarski zapis, a uz izvornik e priloiti privatnu ispravu sa utvrenim nedostacima. Prilikom obavljanja notarske djelatnosti, notar je duan postupiti na nain koji je ekonomski najpovoljniji za stranke, osim ako stranke, nakon odgovarajue poduke notara, zahtijevaju da se drukije postupi. Djelujui na ovaj nain, notar postupa savjesno i poteno, kako mu to nalae Zakon383.
5. Zastupljenost solemniziranih privatnih isprava u praksi

U dravama koje imaju ovu vrstu notarske isprave,, naprimjer u Hrvatskoj, ona je veoma esta kod ugovora o kreditu koje sastavljaju banke u sluajevima kada ele imati izvrnu ispravu za potraivanje iz ugovora o kreditu (tu imamo fakultativnu nadlenost notara), ili u sluajevima kada ugovor o kreditu sadri klauzulu o obezbjeenju potraivanja zasnivanjem hipoteke, ili fiducijarnim prenosom svojine (tu imamo obaveznu nadlenost notara, shodno l. 51. Zakona o notarima CG)384. Koliko e solemnizacija biti prisutna u praksi, zavisi i od ugleda i rezultata notarske slube, visine tarife, rezultata spreavanja nadripisarstva itd. Zakon o notarima CG dao je veliki znaaj solemnizaciji samim tim to je zapisu o potvrdi privatne isprave dao, pod odreenim uslovima, svojstvo notarskog zapisa (puna dokazna snaga javne isprave i mogunost izvrnosti), ali je istovremeno propisao stroge uslove i time pred one koji sainjavaju privatne isprave i pred notare, koji ih potvruju, postavio veoma zahtjevan zadatak. Notari ne bi smjeli olako shvatiti poduzimanje ove slubene radnje i morali bi ujednaiti praksu postupanja u skladu sa Zakonom. Istovremeno, zakonodavac bi trebao propisivanjem notarske tarife za ove poslove, adekvatno tarifirati solemnizaci383 lan 3. stav 1. Zakona o notarima CG. lan 3. Privremene tarife o nagradama i naknadama notara u FBiH, Slubene novine FBiH 71/07. 384 Vidi Javnobiljeniko pravo u praksi (propisi, postupci, primjeri isprava), Rankica Benc i drugi, HJKsavjetovanje Zagreb, 4. i 5. travnja 2008. g.
285
ju, uzimajui u obzir ono to je propisano kao obaveza notara i sam znaaj, te dokaznu snagu zapisa o potvrdi privatne isprave. U suprotnom, smatramo da bi se solemnizacija mogla faktiki svesti na ovjeru potpisa na privatnoj ispravi, to nije cilj zakonske odredbe i veoma bi loe uticalo na pravnu sigurnost, tanost i ureenost javnih registara, a negativno bi uticalo i na notarsku slubu. Smatramo da je kod koritenja zakonske mogunosti solemnizacije privatnih isprava, znaajna saradnja izmeu notara i drugih pravnih profesija, a naroito advokata, pravnika u bankama itd. Ove pravnike profesije bi se sa notarima zajedniki trebale educirati kako bi se postigla potpuna pravna sigurnost i pruila efikasna usluga korisnicima tih usluga.
PRImJER
Zapis o potvrdi privatne isprave-ugovora o zasnivanju hipoteke, kao izvrne notarske isprave
CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATI PODGORICA Ul. Obala br.1. UZZ-__/0_-1385 ZAPIS O POTVRDI PRIVATNE ISPRAVE 386 Ja (lino ime notara, njegovo sjedite), koji postupam u svojstvu notara387, potvrujem da su mi stranke388: ---------------------------------------------------------------------------------------------------------1.- lino ime, datum i mjesto roenja, zanimanje389, adresa i jedinstveni matini broj uesnika (odnosno podaci za zakonske zastupnike i punomonike, a za pravno lice unijeti naziv i sjedite, broj rjeenja o upisu u registar, lino ime i adresa njegovog zastupnika), broj isprave na osnovu koje je utvren identitet osobe koja je pristupila, kao i naziv organa koji je izdao ispravu390 -----2-(Podaci za drugu stranku i tako redom za svaku od stranaka koja je pristupila notaru) ----------podnijele prednju privatnu ispravu na potvrdu.391 -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Potvrujem da sam prednju privatnu ispravu- Ugovor o zasnivanju hipoteke (naziv isprave) ispitao/la i utvrdio/la da je privatna isprava u saglasnosti sa odredbama Zakona o formi notarskog akta i sadrini notarskog zapisa. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------385 386 387 388 389 390 391 l. 20., 21. i 26. Pravilnika o radu notara (dalje: Pravilnik) l. 50. a Zakona o notarima (dalje: Zakon) l. 50. st. 1. t. 1. Zakona l. 36. Zakona prazna mjesta, oznake brojeva i skraenice l. 26. St. 2. Pravilnika l. 50. st. 1. t. 2. i 3. Zakona l. 50. a st. 1. i 2. Zakona
286
Prilozi: npr. podaci za nepokretnost i sl.392Uz naprijed naznaeni ugovor o zasnivanju hipoteke (alt. ugovor o kreditu), koji se prilae u originalu: --------------------------------------------------------------------------------------------------------------1 . Prepis lista nepokretnosti broj 1., KO Grad, izdat od strane____, broj____, od dana _____, u originalu, koji sam proitao strankama i koji se, kao takav, prilae uz ovaj izvornik. Iz istog sam ustanovio da opis nepokretnosti iz predmetnog ugovora odgovara stanju A lista nepokretnosti koja se optereuje, zatim da je u B listu upisan zaloni dunik sa pravom svojine sa 1/1 i da u G listu nema upisanih tereta i ogranienja. Stranke sam poduio mogunosti da, neposredno prije sainjavanja ovog zapisa, ovaj notar izvri neposredni uvid u predmetni list nepokretnosti u evidenciji katastra nepokretnosti, objasnio im svrhu i prednost neposrednog uvida, te ih upozorio na eventualne posljedice i rizike u sluaju suprotnog postupanja, pa su stranke od toga odustale. ----------------------------------------------------------------------------------------2. Struni nalaz, procjenu i miljenje o trinoj vrijednosti nepokretnosti, od _______. godine, sainjen od strane ovlaenog stalnog sudskog vjetaka graevinske struke, gospodina ____iz Podgorice, ul. ______, prema kojem je predmetna nepokretnost procijenjena na iznos od 60 .500,00 EURA (slovima: ezdesethiljadapetstotina i 00/100 EURA), a to je i naznaeno u predmetnom ugovoru. Naprijed naznaeni Struni nalaz u originalu, prilae se uz ovaj izvornik nakon to je proitan strankama, a koje su ga odobrile. --------------------------------------3 . Otpravak izvornika Punomoja, koje je sainjeno dana ________.godine, u formi notarskog zapisa, od strane Notara XY, sa slubenim sjeditem u Podgorici, ul. Prva br.2., pod brojem UZZ-31/09, a koje se prilae uz ovaj izvornik nakon to je proitano strankama. Iz istog sam ustanovio ovlaenje punomonika za zastupanje hipotekarnog povjerioca u ovom pravnom poslu. -----------------------------------------------------------------------------------------------------4. Izvod iz Centralnog registra Privrednog suda u Podgorici, broj_____, od ____, koji se u ovjerenom prepisu koji je sainio ovaj notar prilae uz ovaj izvornik. Notar je strankama proitao naznaeni dokument, te iz istog utvrdio da je hipotekarni dunik u sudskom registru upisan pod registarskim brojem_____, kao i to da je naznaeni zastupnik hipotekarnog dunika upisan u sudskom registru kao direktor bez ogranienja ovlatenja u okviru registrovane djelatnosti i da je on istovremeno i vlasnik udjela u tom drutvu sa 100% (sto posto) uea u osnovnom kapitalu. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Naknada i trokovi:393 ----------------------------------------------------------------------------------------------Strankama sam privatnu ispravu proitao/la i neposrednim pitanjima uvjerio/la sam se da sadraj privatne isprave odgovara volji stranaka. Shodno odredbi lana 47. Zakona o notarima, poduio/la i upozorio/la sam stranke na pravne posljedice namjeravanog pravnog posla, a naroito: da potvrena privatna isprava ima svojstvo notarskog zapisa394; ----------------------------392 l. 39. te 50. St. 1. t. 4. Zakona 393 l. 127. st. 3. Zakona o notarima CG. 394 Ako u privatnoj ispravi postoje izjave koje su nejasne, nerazumljive i dvosmislene, te ukazuju na mogue sporove i pravne smetnje do kojih bi moglo doi zbog takvih izjava, ili ako izjave o relevantnim injenicama (npr. brana steevina) u ispravi ne postoje, isprava se ne moe potvrditi. Ako stranke
287
da ova potvrena privatna isprava ima svojstvo izvrne notarske isprave395, te sam o pristajanju na izvrenje bez odlaganja poduio i upozorio zalonog dunika; ----------- da se hipoteka stie tek sa njenim upisom u katastar nepokretnosti396; -------------------- da postoji opasnost od upisa zakonske hipoteke za neplaene poreze, kao i na cjelishodnost da se zahtijeva uvjerenje nadlene porezne uprave o nedugovanju poreza od strane hipotekarnog dunika, ali su stranke od toga odustale; ------------------------------- da i kako predbiljeba hipoteke osigurava hipotekarnog povjerioca, ali se odustalo od toga. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Od ove notarske isprave dobijaju: -----------------------------------------------------------------------------OTPRAVAK: ---------------------------------------------------------------------------------------------------------- Zaloni povjerilac (1x) ------------------------------------------------------------------------------------ Zaloni dunik(1x)----------------------------------------------------------------------------------------- Katastar nepokretnosti-za upis hipoteke (1x)------------------------------------------------------Stranke izjavljuju da im je ovaj notar proitao predmetnu privatnu ispravu i ovaj zapis o potvrdi privatne isprave, da su razumjele sadrinu pravnog posla i da su saglasne sa potvrenom privatnom ispravom i zapisom o potvrdi privatne isprave kojeg je sastavio notar, te ga svojeruno potpisuju u prisustvu notara, nakon ega ovaj zapis o potvrdi privatne isprave potpisuje i notar.397 -----------------------------------------------------------------------------------------------------------Mjesto, datum i as sastavljanja zapisa o potvrdi privatne isprave 398 -----------------------------------Stranke:399 (potpisi stranaka) Notar:400 potpis, peat, tambilj
PRImJER
Zapis o potvrdi privatne isprave-ugovora o doivotnom izdravanju

CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATI PODGORICA Ul. Obala br.1.
i dalje ostanu pri svojim izjavama, notar ih mora unijeti u zapis koji sastavlja kao posebni notarski zapis, uz navoenje injenice da su upozorene na posljedice takvih izjava. Argumentacija iz l. 47. st. 3. Zakona. lan 53 Zakona o notarima CG. lan 318 stav 1. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG. l. 50. St. 1. t. 6. Zakona o notarima CG. l. 50. st. 1. t. 5. Zakona o notarima CG. l. 41. i 49. Zakona parafiraju se stranice privatne isprave koja se potvruje l. 40. Zakona o notarima CG.
395 396 397 398 399 400
288
UZZ-_/0__-1401 ZAPIS O POTVRDI PRIVATNE ISPRAVE 402 Ja (lino ime notara, njegovo sjedite), koji postupam u svojstvu notara403, potvrujem da su mi stranke404: ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------1- lino ime, datum i mjesto roenja, zanimanje405, adresa i jedinstveni matini broj uesnika (odnosno podaci za zakonske zastupnike i punomonike, a za pravno lice unijeti naziv i sjedite, broj rjeenja o upisu u registar, lino ime i adresu njegovog zastupnika), broj isprave na osnovu koje je utvren identitet osobe koja je pristupila, kao i naziv organa koji je izdao ispravu406 -----2-(Podaci za drugu stranku i tako redom za svaku od stranaka koja je pristupila notaru) -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------podnijele prednju privatnu ispravu na potvrdu.407 -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Potvrujem da sam prednju privatnu ispravu- Ugovor o doivotnom izdravanju (naziv isprave) ispitao/la i utvrdio/la da je privatna isprava u saglasnosti sa odredbama Zakona o formi notarskog akta i sadrini notarskog zapisa. ---------------------------------------------Prilozi: npr. podaci za nepokretnost i sl.408Uz naprijed naznaeni ugovor o doivotnom izdravanju, koji se u originalu prilae, stranke su priloile: ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------1 . Prepis lista nepokretnosti broj 1., KO Grad, izdat od strane____, broj____, od dana _____, u originalu, koji sam proitao strankama i koji se, kao takav, prilae uz ovaj izvornik. Iz istog sam ustanovio katastarsko stanje A lista nepokretnosti koja je predmet ugovora, zatim da je u B listu upisan primalac izdravanja sa pravom svojine 1/1 i da u G listu nema upisanih tereta i ogranienja. Stranke sam poduio mogunosti da, neposredno prije sainjavanja ovog zapisa, ovaj notar izvri neposredni uvid u predmetni list nepokretnosti u evidenciji katastra nepokretnosti, objasnio im svrhu i prednost neposrednog uvida, te ih upozorio na eventualne posljedice i rizike u sluaju suprotnog postupanja, pa su stranke od toga odustale. --------Naknada i trokovi:409 Strankama sam privatnu ispravu proitao/la i neposrednim pitanjima uvjerio/la se da sadraj privatne isprave odgovara volji stranaka. Shodno odredbi lana 47. Zakona o notarima, poduio/la i upozorio/la sam stranke pravnim posljedicama namjeravanog pravnog posla, a naroito:
401 402 403 404 405 406 407 408 409 l. 20., 21. i 26. Pravilnika o radu notara (dalje: Pravilnik) l. 50. a Zakona o notarima (dalje: Zakon) l. 50. st. 1. t. 1. Zakona l. 36. Zakona prazna mjesta, oznake brojeva i skraenice l. 26. St. 2. Pravilnika l. 50. st. 1. t. 2. i 3. Zakona l. 50. a st. 1. i 2. Zakona l. 39., te 50. St. 1. t. 4. Zakona l. 127. st. 3. Zakona o notarima CG.
289
da potvrena privatna isprava ima svojstvo notarskog zapisa410; ---------------------------- da davalac izdravanja stie svojinu na nepokretnosti tek nakon smrti primaoca izdravanja411; ------------------------------------------------------------------------------------------------------ da i kako davalac izdravanja svoje pravo iz ovog ugovora moe obezbijediti upisom412 u katastar nepokretnosti;-------------------------------------------------------------------------------- da prenos svojine po ovom ugovoru eventualno podlijee porezu na promet nepokretnosti;----------------------------------------------------------------------------------------------------- da imovina koja je predmet ovog ugovora, ne ulazi u zaostavtinu primaoca izdravanja i da se njome ne mogu namiriti nuni nasljednici413. ---------------------------------------Od ove notarske isprave dobijaju: -----------------------------------------------------------------------------OTPRAVAK: ---------------------------------------------------------------------------------------------------------- Zaloni povjerilac (1x) ------------------------------------------------------------------------------------ Zaloni dunik(1x)----------------------------------------------------------------------------------------- Katastar nepokretnosti-za upis hipoteke (1x)------------------------------------------------------Stranke izjavljuju da im je ovaj notar proitao predmetnu privatnu ispravu, kao i zapis o potvrdi privatne isprave, da su razumjele sadrinu pravnog posla i da su saglasne sa potvrenom privatnom ispravom i zapisom o potvrdi privatne isprave kojeg je sastavio notar, te ga svojeruno potpisuju u prisustvu notara, nakon ega ovaj zapis o potvrdi privatne isprave potpisuje i notar .414 ----------------------------------------------------------------------------------------------------------Mjesto, datum i as sastavljanja zapisa o potvrdi privatne isprave 415 -----------------------------------Stranke:416 (potpisi stranaka) Notar:417 potpis, peat, tambilj
410 Ako u privatnoj ispravi postoje izjave koje su nejasne, nerazumljive i dvosmislene, te ukazuju na mogue sporove i pravne smetnje do kojih bi moglo doi zbog takvih izjava, ili ako izjave o relevantnim injenicama (npr. brana tekovina) u ispravi ne postoje, isprava se ne moe potvrditi. Ako stranke i dalje ostanu pri svojim izjavama, notar ih mora unijeti u zapis koji sastavlja kao posebni notarski zapis, uz navoenje injenice da su upozorene na posljedice takvih izjava. Argumentacija iz l. 47. st. 3. Zakona. 411 lan 1075. stav 1. ZOO CG. 412 lan 1080. ZOO CG. 413 lan 1076. stav 1. ZOO CG. 414 l. 50. St. 1. t. 6. Zakona o notarima CG. 415 l. 50. st. 1. t. 5. Zakona o notarima CG. 416 l. 41. i 49. Zakona parafiraju se stranice privatne isprave koja se potvruje 417 l. 40. Zakona o notarima CG.
290
Deveti dio: Izvornik i otpravak notarskog akta

Notarski akti koje sastavlja notar u skladu sa Zakonom o notarima (notarski zapisi, notarski zapisnici i potvrde), prema odredbama Zakona o notarima CG, mogu imati tjelesni oblik418 samo kao: izvornik otpravak prepis Za svaki od ovih oblika Zakon je odredio pravnu snagu.
1. Izvornik
Izvornik je notarski akt koji notar saini u skladu sa Zakonom o notarima (l.35.-60.), na kome se nalaze originalni potpisi stranaka i drugih uesnika, te originalni potpis i otisak peata i tambilja notara, a koji notar uva u svojoj arhivi, osim ako Zakonom nije drugaije odreeno (l. 76.79. Zakona o notarima CG). Zakon je prihvatio koncepciju da postoji samo jedan original, a za potrebe pravnog prometa stranaka i drugih lica, u pravilu, izdaju se otpravci i prepisi izvornika. Zakonodavstvo Crne Gore nije propisalo obavezu da se u gornjem desnom uglu prve stranice ili bilo gdje u izvorniku pie oznaka izvornik. Nasuprot tome, notarski propisi u Bosni i Hercegovini izriito predviaju stavljanje oznake izvornik na notarskom aktu, u gornjem desnom uglu prve stranice originala. Nain, tehnika, postupak sastavljanja, te sadraj izvornika notarskih akata, propisani su u lanu 35. do 60. Zakona o notarima CG i lanu 19. do 21. Pravilnika o radu notara CG. Znaaj izvornika i njegovog uvanja u arhivi notara je u tome to on dodatno poveava pravnu sigurnost, jer prua zatitu od moguih zloupotreba i falsifikata. Izvornik sa prilozima, odnosno notarski spisi, arhiviraju se i uvaju, dok se ovjere ne arhiviraju (l. 56.-58. Pravilnika o radu notara). Izvornik se u pravilu ne izdaje strankama ve se uva u arhivi notara, osim kad je to Zakon drugaije odredio. Postoje zakonski izuzeci od pravila da se ne izdaje izvornik, tj. da se ne uva u arhivi notara, a to su: za upotrebu u inostranstvu, pod uslovom da se saglase sva lica koja mogu zahtijevati izdavanje otpravaka (l. 77. Zakona o notarima CG).
418 Rankica Benc Poslovnik i praktina primjena, Javnobiljeniko pravo u praksi, savjetovanje Zagreb 04. i 05. travnja 2008. godine.
291
- dostavljanje izvornika testamenta ostavinskom sudu im se sazna za smrt lica iji se testament nalazi u notarevim spisima. (l. 78. Zakona o notarima CG). U oba sluaja kada se izdaje izvornik, notar je duan sainiti otpravak izvornika za arhivu, uz naznaku kome je i zbog ega je izdat izvornik. Postoji mogunost privremenog izdavanja izvornika (l. 79. Zakona o notarima CG), a na pisani zahtjev suda ili Notarske komore. Smatramo da je i u tim sluajevima notar duan sainiti slubenu zabiljeku o izdavanju izvornika i sainiti otpravak za arhivu. Kada se jednom izda izvornik akta, notar vie ne moe izdati otpravak ve samo prepis notarskog akta. (l. 80. st.3. Zakona o notarima)
2. Otpravci i prepisi izvornika

Otpravak izvornika (lan 80. Zakona o notarima CG) je tjelesni oblik notarskog akta koji je sainio notar, koji po svojoj pravnoj snazi dolazi odmah iza izvornika, odnosno u pravnom prometu zamjenjuje izvornik. Izvornik se u pravilu ne izdaje ve se uva u arhivi kod notara.
2 .1 . Uslovi za punovanost otpravka kao javne isprave

Kako je otpravku izvornika Zakonom namijenjena uloga da u pravnom prometu zamjenjuje izvornik, propisano je da otpravak mora po obliku, formi i sadraju odgovarati izvorniku i mora biti oznaen kao otpravak (l. 80. Zakona o notarima CG), te mora biti ovjeren putem klauzule o ovjeri, jer u protivnom nema svojstvo javne isprave. (lanovi 89.-91. Zakona o notarima). Sadraj klauzule o ovjeri propisan je u lanu 90. Zakona o notarima, a daje se putem notarskog tambilja iz lana 53. taka 13. Pravilnika o radu notara, koji tekst klauzule o ovjeri moe biti odtampan kao obrazac ili otkucan na pismenu (l. 54. st. 1. Pravilnika o radu notara CG).
2 .2 . Nain sainjavanja otpravka

Nain sainjavanja otpravka regulisan je dvojako (lanovi 19. i 24. st. 2. Pravilnika o radu notara CG). Jedan nain je da se, nakon potpisivanja izvornika, tekst izvornika ispie mehanikim sredstvom za pisanje ili pomou kompjutera u potrebnom broju primjeraka. U gornjem desnom uglu prve stranice korisno je napisati ili staviti tambilj OtPRAVAK IZVORNIKA, a ispod teksta svake stranice, radi dokaza o parafiranju, i na kraju akta, gdje se nalaze potpisi stranaka i notara, radi dokaza o potpisivanju, upie se prezime i ime svakog potpisnika (uesnika i notara), sa oznakom SR., te se na posebnom listu papira stavlja klauzula o ovjeri otpravka. Njeno nepostojanje dovodi do toga da otpravak i prepis notarskog zapisa nemaju svojstvo javne isprave (vidi lanove 90. i 91. Zakona o notarima CG).
292
Drugi nain je da se, nakon parafiranja i potpisivanja izvornika od strane stranaka i drugih uesnika, te stavljanja potpisa, peata i tambilja notara, izvornik fotokopira (l. 19. st. 3. Pravilnika o radu notara CG) aparatom za fotokopiranje koji se nalazi u kancelariji notara. U desnom gornjem uglu prve stranice stavi se tambilj OtPRAVAK IZVORNIKA, te se na posebnom listu papira stavlja klauzula o ovjeri otpravka. Potpisi stranaka i notara kod parafiranja i na kraju isprave, te tambilj i peat notara vidljivi su jer su fotokopirani. Ukoliko izvornik sadri priloge, i oni se kopiraju i prilau otpravku, a u klauzuli o ovjeri otpravka moraju se naznaiti. Iako su oba naina izrade otpravaka i prepisa dozvoljena, smatramo da je ovaj drugi nain, tj. izrada pomou aparata za fotokopiranje daleko primjereniji modernoj tehnici (notar je obavezan da u svojoj kancelariji ima aparat za fotokopiranje), jednostavniji je i sigurniji za pravni promet, te bi ga, u cilju jednoobraznog postupanja, trebalo prihvatiti. Prvi nain izrade otpravaka i prepisa produkt je prolih vremena, kada nisu postojali aparati za kopiranje i on se veoma malo primjenjuje u uporednom zakonodavstvu i praksi. Nain izrade pomou aparata za fotokopiranje veoma je jednostavan, brz, siguran, te zadovoljava zakonsko odreenje da otpravak u svemu mora odgovarati izvorniku (takav otpravak sadri i kopirane parafe, potpise i otisak peata). U sluaju da doe do unitenja izvornika i poslovnog upisnika, vrlo je lako izvriti rekonstrukciju spisa itd. U praksi rada notara u Bosni i Hercegovini bilo je problema sa nainom izrade otpravaka, jer su neki sudovi odbijali provoenje notarskih isprava o pravnim poslovima u javnim registrima na osnovu otpravaka koji nisu sadravali fotokopirane potpise stranaka i notara i peat notara. S tim u vezi, u Federaciji Bosne i Hercegovine propisano419 je da se otpravci i prepisi izrauju iskljuivo fotokopiranjem izvornika.
2 .3 . Prilozi uz otpravke
Prilozi uz otpravke takoer se izrauju fotokopiranjem priloga uz izvornik. Oni se posebno ne ovjeravaju ve su obuhvaeni klauzulom o ovjeri otpravka, dok prilozi uz izvornik moraju biti u originalu ili ovjerenoj fotokopiji. U klauzuli o ovjeri otpravka ili prepisa navode se prilozi, ako ih ima, osim kada se radi o izdavanju otpravka dijela akta, kada mogu biti izostavljeni, a to se u klauzuli o ovjeri otpravka mora naznaiti. O pitanju da li se prilozi moraju prilagati uz otpravak izvornika, nema precizne odredbe, ali ako poemo od toga da su prilozi sastavni dio izvornika, te od norme da otpravak po obliku, formi i sadraju mora odgovarati izvorniku i da ga zamjenjuje u pravnom prometu (l. 80. Zakona o notarima CG), onda je sasvim jasno da cjelovit otpravak (za razliku od otpravka dijela akta- l. 88. Zakona o notarima CG) mora sadravati sve priloge, uz njihovo navoenje u klauzuli o ovjeri otpravka. Na ovakav nain se postupa u Austriji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, mada ima i drukijih stavova i postupanja. U prilog tome ide i zakonska odredba da samo cjelovit otpravak moe biti izvrna isprava420.
419 Pravilnik o radu notara, Slubene novine FBiH br. 13/2009. 420 lan 88 stav 2. Zakona o notarima CG.
293
Dakle, smatramo da uz otpravak trebaju ii svi kopirani prilozi uz izvornik iz sljedeih razloga: prilozi su sastavni dio izvornika, otpravak tada u cijelosti odgovara izvorniku, laka je i sigurnija primjena otpravaka u pravnom prometu, s obzirom da otpravak u pravnom prometu zamjenjuje izvornik. Isto tako, iako je notarski zapis javna isprava sa punom dokaznom snagom, on nije presuda, niti upravni akt, ve izjava volja o pravnom poslu.
2 .4 . Kome se izdaju otpravci

Prije svega, notar je strankama duan izdati otpravak izvornika. Stranke imaju mogunost i obavezu da odrede kome e se izdati otpravak421. Ako u izvorniku drukije nije odreeno, otpravak akta moe se izdati samo: licima koja su u svoje ime zakljuila posao, licima u ije ime je zakljuen posao, licima u iju korist je zakljuen pravni posao i nasljednicima i pravnim sljednicima tih lica; opta profesionalna obaveza notara je da, po slubenoj dunosti, dostavi nadlenom javnom registru (npr. katastru nepokretnosti, registru poslovnih subjekata itd.) otpravak akta o pravnim poslovima na osnovu kojih se stiu, prenose, prestaju ili ograniavaju stvarna prava na nepokretnostima, kao i o drugim pravnim poslovima za koje se vode javne knjige; notar je duan dostaviti otpravak akta poreskom organu ako se radi o pravnom poslu koji podlijee oporezivanju. Kome se sve izdaje otpravak, notar e naznaiti u zavrnom dijelu isprave (lan 81. Zakona o notarima CG).
PRImJER
Od ovog notarskog akta, dobijaju:----------------------------------------------------------------------------OTPRAVAK IZVORNIKA:-------------------------------------------------------------------------------------------- Hipotekarni dunik (1), ---------------------------------------------------------------------------------- Hipotekarni povjerilac (1), ------------------------------------------------------------------------------ Katastar nepokretnosti (1),-------------------------------------------------------------------------------
Kada se izdaju otpravci, notar e na izvorniku, ili na posebnom listu koji se jemstvenikom priiva uz izvornik, sainiti posebnu zabiljeku o tome kome, kada i u kom broju je izdao otpravke (lan 82. Zakona o notarima CG). Smatramo da je sigurnije da se naznaena zabiljeka saini i na posebnom listu, koji se odmah ili naknadno kada se izdaju otpravci, jemstvenikom spaja sa izvornikom. tu zabiljeku na posebnom listu potpisuje notar, a smatramo korisnim da je potpiu sva lica kojima su neposredno izdati otpravci, a za lica kojima se potom alju otpravci, potrebno je da prijem otpravaka bude zabiljeen u dostavnoj knjizi ili na dostavnici koja
421 l. 81. Zakona o notarima CG.
294
se ulae u spis. Notar je duan, nezavisno od volje stranaka, otpravak akta o pravnim poslovima za koje se vode javne knjige ili registri, dostaviti nadlenom dravnom organu, u skladu sa Zakonom (npr. katastar nepokretnosti, poreska uprava itd.) i o tome u spis uloiti dokaz 422 .
PRImJER
Zabiljeka o izdavanju otpravaka (na posebnom listu)

ZABILJEKA Kojom se potvruje da je dana _____ u predmetu, broj UZZ-/2009. notar izdao otpravke izvornika i to: prodavcu (1x), kupcu(1x). ----------------------------------------------------------------------------Prijem otpravaka stranke potvruju svojim potpisom, nakon ega zabiljeku potpisuje i notar. Prodavac Kupac Notar
2 .5 . Klauzula o ovjeri
Klauzula o ovjeri neizostavni je dio otpravka i prepisa notarskih akta, jer isti nemaju svojstvo javne isprave ako ne sadre klauzulu o ovjeri. Sadraj klauzule o ovjeri i njeno dejstvo je propisano lanovima 90. i 91. Zakona o notarima Crne Gore. O tome notar uvijek mora voditi rauna, s obzirom na to da otpravak i prepis nee imati svojstvo javne isprave bez propisane klauzule o ovjeri.
PRImJER
Potvrda otpravka izvornika

POTVRDA OTPRAVKA IZVORNIKA Ja, Notar Zlatan Zlati, sa slubenim sjeditem u Podgorici, ul. Obala br.1., potvrujem da sam ovaj otpravak uporedio sa izvornikom koji se nalazi u mojim spisima i utvrdio da je doslovno podudaran sa izvornikom.------------------------------------------------------------------------------Ovaj je otpravak ovjeren i potpun sa prilozima: Prepis lista nepokretnosti br.1., KO Grad, izdat od Uprave za nekretnine Podruna jedinica Podgorica, broj 150/09., od 15.09.2009.g. ------Ovaj je otpravak sastavljen za hipotekarnog povjerioca AB banku Podgorica. --------------------Naknada za rad notara je obraunata po tarifnom broju_____NT, u iznosu od _______ i naplaena. UZZ broj ______ U Podgorici, dana_______ N O T A R Zlatan Zlati
422 Vidi lan 81. st. 2. Zakona o notarima CG.
(potpis, peat i tambilj notara)
295
2 .6 . Otpravak dijela akta

Pravni osnov za njegovo izdavanje sadran je u odredbama lana 88. stav 1. Zakona o notarima CG. Ako akt koji je sastavio notar, ima vie samostalnih pravnih poslova, umjesto otpravka akta, moe se izdati otpravak dijela akta, sa naznakom o tome koji su dijelovi akta izostavljeni. Ovo se najee primjenjuje kod ugovora o prodaji kao jedan od naina za adekvatno obezbjeenje prodavca u vezi sa isplatom cijene i davanjem saglasnosti za uknjibu. to je sluaj kada prodavac odmah u samom ugovoru daje clausulu intabulandi, a cijena nije isplaena u potpunosti. Stranke u notarskom aktu daju nalog notaru da ne izdaje cjelovit otpravak i prepis akta, tj. ovlauju ga da izda samo otpravak dijela akta, bez saglasnosti za uknjibu. Primjer ove formulacije mogao bi da glasi:
Prodavac je saglasan da se u katastru nepokretnosti kupac upie kao vlasnik sa 1/1 dijela na nepokretnostima iz take I ovog ugovora, ali se notaru nalae da otpravak akta koji sadri clausulu intabulandi za uknjibu prenosa svojine podnese katastarskom uredu: tek kada prodavac pisanim putem potvrdi notaru da je cijena plaena u potpunosti, ili kupac to dokae potvrdom banke, ili alt: kada je cjelokupna (ili dio) cijene poloen na notarski raun za stranke . -----------------------------------------------------------------------------------------------------------Prije toga, notar ne smije ni kupcu, ni katastru nepokretnosti, niti bilo kome izdati otpravak, niti ovjereni prepis isprave koji sadri izjavu prodavca o pristanku na uknjibu prenosa prava svojine na kupca. ----------------------------------------------------------------------------------------------------
tehnika postupka izrade otpravka dijela akta je sljedea: kopira se izvornik tako to se prekrije saglasnost za uknjibu prenosa svojine (clausula intabulandi), a potom se na prekrivenom mjestu koje fotokopiranjem ostaje prazno konstatuje izostavljeno zbog izdavanja otpravka dijela akta do isplate cjelokupne ugovorene cijene i stavi se potpis i peat notara.
PRImJER
Potvrda otpravka dijela akta

POTVRDA OTPRAVKA DIJELA AKTA Ja, Notar Zlatan Zlati, sa slubenim sjeditem u Podgorici, ul. Obala br.1., potvrujem da sam ovaj otpravak dijela akta uporedio sa izvornikom koji se nalazi u mojim spisima i utvrdio da je doslovno podudaran sa izvornikom, osim na strani (str. ___), gdje je u ovom otpravku izostavljena saglasnost za upis prenosa prava svojine iz take __ (lana ___), po nalogu stranaka, do isplate cjelokupne cijene .-----------------------------------------------------------------------Ovaj je otpravak ovjeren i u izvodu, bez priloga koji su izostavljeni po nalogu stranaka. -----Ovaj je otpravak dijela akta sastavljen za kupca AB. ------------------------------------------------------Naknada za rad notara obraunata je po tarifnom broju_____NT, u iznosu od __ i naplaena. UZZ broj _____ U Podgorici, dana_______ N O T A R Zlatan Zlati (potpis, peat i tambilj notara) 296
2 .7 . Otpravak za arhivu
Pored naprijed naznaenih otpravaka, notar je duan sainiti i otpravak za arhivu kada u sluajevima predvienim Zakonom izdaje izvornik akta423. tada otpravak stupa na mjesto izvornika. U takvim predmetima notar vie nikada nee moi izdati otpravak ve samo prepis notarskog akta, shodno lanu 80. stav 4. Zakona o notarima CG.
PRImJER
Potvrda otpravka za arhivu u sluaju kada se izdaje izvornik testamenta radi provoenja ostavinskog postupka:
POTVRDA OTPRAVKA ZA ARHIVU Ja, Notar Zlatan Zlati, sa slubenim sjeditem u Podgorici, ul. Obala br.1., potvrujem da sam ovaj otpravak uporedio sa izvornikom, koji se nalazi u mojim spisima, i utvrdio da je doslovno podudaran sa izvornikom.---------------------------------Ovaj je otpravak ovjeren i potpun sa prilozima: Prepis lista nepokretnosti br.1., KO Grad, izdat od Uprave za nekretnine Podruna jedinica Podgorica, broj 150/09., od 15.09.2009.g. ------Ovaj je otpravak sastavljen za arhiv notara i stupa na mjesto izvornika iz razloga to se izvornik izdaje Osnovnom sudu Podgorica radi provoenja ostavinskog postupka iza umrlog zavjetaoca BB. ------------------------------------------------------------------------------------------------------Naknada za rad notara je obraunata po tarifnom broju_____NT, u iznosu od _______ i naplaena.------- ------------------------------------------------------------------------------------------------------------UZZ broj ______ U Podgorici, dana_______ N O T A R Zlatan Zlati (potpis, peat i tambilj notara)
Kada notar saini otpravak za arhivu u sluaju izdavanja izvornika, duan je sainiti zabiljeku o tome kome je i zbog ega izdao izvornik. to moe uiniti na samome otpravku ili na primjereniji nain, tj. na posebnom listu papira koji e se jemstvenikom spojiti sa otpravkom za arhivu. Pored toga notar je duan u spisu imati dokaz da je odreenom licu predat izvornik (potvrda o prijemu izvornika, dostavnica i sl.).
PRImJER
Primjer zabiljeke o izdavanju izvornika:

ZABILJEKA O IZDAVANJU IZVORNIKA Kojom se potvruje da je dana _____ u predmetu UZZ-/2009. notar izdao izvornik akta Osnovnom sudu Podgorica, radi provoenja ostavinskog postupka iza umrlog zavjetaoca
423 lan 77. do 79. Zakona o notarima CG i lan 59. Pravilnika o radu notara CG.
297
BB. (alt. za upotrebu u inostranstvu, uz saglasnost svih ugovornih strana, alt. na zahtjev Suda ili Notarske komore). ----------------------------------------------------------------------------------------------Notar
3. Sadraj notarskog spisa, arhiviranje i uvanje spisa

Ova materija regulisana je u lanu 71. i lanu 72. Zakona o notarima CG i u lanovima 56. do 64. Pravilnika o radu notara. uvanje odreenih notarskih akata utie na poveanje pravne sigurnosti u oblastima za koje su nadleni notari. Za razliku od toga, privatne isprave ugovora su podlone gubitku i unitenju, falsifikovanju itd. Notarski spis se sastoji od notarskog akta u izvorniku (lan 76. Zakona o notarima CG) sa prilozima (prepisi isprava ili spisa koji se po Zakonu moraju priloiti notarskom aktu, ovlatenja, punomoja, nalazi i miljenja vjetaka i drugi spisi nastali prilikom sastavljanja notarskog akta, prepis trokovnika i podaci o izdatim otpravcima i ovjerenim prepisima i licima kojima su izdati) i sporednog spisa (lan 58. st. 3. Pravilnika o radu notara CG) koji ine sva ostala pismena i prilozi iz spisa, kao to je prepiska sa strankama, dravnim organima i sudovima. Kada se slubena radnja za koju je formiran spis u potpunosti zavri, notar na omotu spisa, po prethodnoj provjeri da je spis zavren i da se u njemu nalazi sve to treba, stavlja oznaku da je predmet za arhiviranje (npr. a/a), rok uvanja spisa i svoj potpis .Potom notar arhivira spis i to tako to se iz spisa izdvoji izvornik akta sa prilozima (lan 58. st.1. Pravilnika o radu notara CG), te sa podacima o naplaenim naknadama i izdatim otpravcima i ovjerenim prepisima (lan 62. Pravilnika o radu notara CG), koji se moraju zalijepiti kao posljednja stranica ili spojiti jemstvenikom sa ispravom koja se uva (izvornikom ili otpravkom koji ga mijenja u arhivi). takav predmet se stavlja u arhivu, po vrsti notarskog akta i po rednim brojevima spisa pojedinih knjiga, (npr. UZZ-1/09.) u posebne fascikle (lan 57. Pravilnika o radu notara CG). Na prednjoj strani omota fascikle stavlja se skraena oznaka predmeta i godina, kao i redni brojevi predmeta koji su sloeni u toj fascikli (najbolje rjeenje su registratori), npr. UZZ/2009. broj 1.-50. Sve ostalo ini sporedni spis koji se arhivira na nain koji osigurava da ne doe do gubitka sadraja (l. 58. st. 3. i 4. Pravilnika o radu notara CG). Ovjere potpisa se ne arhiviraju, kako je to regulisano u lanu 58. stav 5. Pravilnika o radu notara CG. Smatramo da nije potrebno arhivirati ni notarske ovjere prepisa, odnosno fotokopija, mada je izriita odredba u vezi s tim grekom izostavljena u Pravilniku o radu notara. Meutim, ovakav stav proizilazi iz odgovarajuih odredaba Zakona i Pravilnika o radu notara, jer se prema lanu 76. Zakona i lanu 58. stav 1. Pravilnika o radu notara CG, arhivira samo izvornik, a biljeke o ovjerama ne ine izvornik. takvo rjeenje ja zastupljeno u FBiH gdje je Pravilnikom o radu notara424 izriito propisano da se ovjere potpisa i prepisa/fotokopija ne arhiviraju.
424 Slubene novine Federacije BiH broj 13/2009.
298
Deseti dio: Izvrna notarska isprava

1. Pojam i karakteristike notarske izvrne isprave
Da bi uopte objasnili izvrnu notarsku ispravu, moramo poi od pojma i vrste notarskih isprava, a o emu je naprijed data opirnija elaboracija. Potrebno je uzeti u obzir da su po Zakonu sve notarske isprave javne isprave, pod uslovom da su sainjene od notara, u okviru njegove nadlenosti, te u propisanoj formi i postupku. Meutim, svi notarski akti (notarski zapisi, notarski zapisnici, notarske potvrde i notarske ovjere) nemaju istu dokaznu snagu. Notarske potvrde i ovjere imaju dokaznu snagu javne isprave samo o injenicama o kojima se njima svjedoi425, npr. potvrda o injenici da je neko lice ovlateno za zastupanje koje proizilazi iz sudskog registra, a koju notar izdaje uvidom u sudski registar, ili potvrda putem biljeke o ovjeri da je neko lice pred notarom potpisalo neku privatnu ispravu. Njima se ne dokazuju u ispravi zapisane izjave volje, tj. ne dokazuje se sadrina isprave. Isprava na kojoj je notar ovjerio potpis, ostaje i dalje privatna u odnosu na sadrinu, a dokaz javne isprave ima samo biljeka o ovjeri. Nasuprot tome, notarski zapis ima punu dokaznu snagu javne isprave, tj. postoji zakonska pretpostavka tanosti forme i sadrine javne isprave (tzv. formalna i materijalna autentinost). Za sastavljanje ove vrste notarske isprave propisani su strogi uslovi za postupanje notara, kako u pogledu forme i postupka (lanovi 35.-49. Zakona o notarima CG), tako i u pogledu sadraja same isprave (l.50. i 50.a. Zakona o notarima CG). Zbog naprijed naznaenog, zakonodavac je za samo odreene znaajne poslove propisao formu notarskog zapisa iz l. 50. i 50.a.426 i da pod odreenim uslovima samo notarski zapis moe biti izvrna isprava (l. 53. Zakona o notarima CG). Notarska izvrna isprava je najvei domet notarskog zapisa, a time i notarske slube. Izvrni notarski zapis je izjednaen sa pravosnanim i izvrnim sudskim odlukama, a to se vidi i iz zakonske odredbe da za njegovu izvrnost nije potrebna nikakva dalja aktivnost suda, te da se moe pobijati kao i sve druge izvrne isprave po pravilima izvrnog postupka427. Izvrni sud povodom prijedloga za izvrenje, na osnovu izvrnog notarskog zapisa, donosi odluku o odreivanju izvrenja na isti nain kao i na osnovu izvrne sudske presude. Ovo je jedna od najznaajnijih pozitivnih novina u ovom dijelu pravnog sistema, jer se izvrnom notarskom ispravom postie vei stepen sigurnosti, efikasnosti i ekonominosti u pravnom prometu u korist subjekata tog prometa, a takoer se direktno rastere425 Vidi l. 4. st. 5. Zakona o notarima FBiH. 426 Vidi l. 51. Zakona o notarima CG. 427 Vidi. l. 53. st. 3. i st. 4. Zakona o notarima CG.
299
uju sudovi. Izvrnim notarskim ispravama izbjegavaju se dugotrajni i skupi parnini sporovi, koji u veoma velikom broju ne predstavljaju sporove koje stranke iniciraju u dobroj vjeri, ve im je povod izbjegavanje obaveza plaanja od strane dunika prema povjeriocima. U Bosni i Hercegovini se godinje saini oko deset hiljada izvrnih notarskih isprava, a najee su to ugovori o zasnivanju hipoteka. Zakon o izvrnom postupku428 , s obzirom da je donesen prije Zakona o notarima, ne regulie direktno notarsku izvrnu ispravu kao vrstu isprave, ali se ona moe podvesti pod odredbu l. 16.t.2. ZIP-a, koja govori o izvrnim ispravama predvienim posebnim zakonima. Po svojoj pravnoj prirodi, notarski zapis odgovara poravnanju jer se radi o sporazumu stranaka o obavezama o kojima se moe zakljuiti poravnanje, te bi, stoga, u nedostatku odredbi ZIP-a o izvrnosti notarske isprave, trebalo primijeniti odredbe o izvrnom poravnanju (lana 19. ZIP-a CG) i odredbe lana 53., te lan 83. i lan 84. Zakona o notarima CG. Poravnanje je izvrno ako je potraivanje po poravnanju dospjelo, a to se dokazuje samom ispravom o poravnanju, ili javnom ispravom, ili po Zakonu ovjerenom ispravom, a u nedostatku toga, dospjelost se mora dokazati pravosnanom odlukom donesenom u parninom postupku, kojom se utvruje dospjelost (lan 19. ZIP-a CG). Notarska izvrna isprava podobna je za izvrenje, kao i ostale izvrne isprave (lan 20. ZIP-a CG), ako su u njoj naznaeni: izvrni povjerilac (npr. kod izvrnog notarskog zapisa ugovora o zasnivanju hipoteke, to je hipotekarni povjerilac; kod ugovora o prodaji za iznos neplaene cijene, to je prodavac itd.); izvrni dunik (npr. kod izvrnog notarskog zapisa o zasnivanju hipoteke, to je zaloni dunik itd); predmet, vrsta, obim i vrijeme ispunjenja obaveze, kao npr.
Radi plaanja preostalog dijela cijene prodavcu BC (podaci), u iznosu od 50.000,00 EURA (pedesethiljada EURA), koji se ima platiti u roku od 30 (trideset) dana, raunajui od dana sastavljanja ovog notarskog zapisa i zakonskih zateznih kamata u sluaju padanja kupca u docnju, a koje se imaju obraunati od dana padanja kupca u docnju do konane isplate, kupac AB (podaci) izriito izjavljuje da pristaje na izvrenje bez odlaganja na cjelokupnoj svojoj imovini (alt. na odreenoj imovini koja se nabraja/ ili na cjelokupnoj svojoj imovini, kao i na predmetu prodaje, ako svojina prelazi prije isplate cijene). -----------------------------------------------------------
U izvrnoj notarskoj ispravi, kao i u poravnanju (sudskom i upravnom), za njenu izvrnost nije potrebno odreivati rok za dobrovoljno ispunjenje obaveze (tzv. paricioni rok), te se na takve isprave ne stavlja klauzula pravosnanosti i izvrnosti. te isprave su izvrne ako je potraivanje dospjelo (vidi l.53. Zakona o notarima i l. 19. ZIP-a). Nasuprot tome, sudske odluke i odluke donesene u prekrajnom i upravnom postupku, izvrne su ako su postale pravosnane, odnosno konane i ako je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje obaveze izvrnog dunika (vidi l.18. ZIP-a CG). Prema odredbama l. 38. ZIP-a CG, potvrdu izvrnosti daje sud, odnosno organ koji je odluivao u prvom
428 Sl. list RCG br. 23/2004. ZIP .
300
2. Uslovi za izvrnost notarske isprave
stepenu. Dakle, potvrda izvrnosti se stavlja na odluku - presudu, rjeenje itd., a ne na poravnanje i notarsku izvrnu ispravu. Umjesto klauzule izvrnosti, notar za voenje izvrnog postupka izdaje cjelovit ovjereni otpravak u svrhu izvrenja (l. 83., l. 88. st. 2., l. 89., l. 90., l. 91. i druge odgovarajue odredbe o izdavanju otpravaka iz Zakona o notarima CG). Notar moe izdati otpravak u svrhu izvrenja samo licima koja su u notarskom aktu oznaena kao povjerioci, pod uslovom da je utvreno da su ispunjeni uslovi za izvrnost akta u skladu sa odredbama l. 53. Zakona o notarima CG u tom sluaju notar ne provodi kontradiktorni dokazni postupak ve postupa po pisanom zahtjevu povjerioca za izdavanje otpravka u svrhu izvrenja, (zahtjev sadri i izjavu povjerioca o dospjelosti potraivanja), utvruje da li su ispunjeni uslovi za izvrnost iz l. 53. st.1. i 2. Zakona o notarima, a to ukljuuje i rok dospjelosti obaveze, jer izvrna notarska isprava, kao i poravnanje, izvrna je ako je potraivanje po njoj dospjelo. Notar nije ovlaten i duan ispitivati da li je potraivanje plaeno. tu injenicu izvrni dunik moe istaknuti u albi (pravnom lijeku na rjeenje o izvrenju).
2. Uslovi za izvrnost notarske isprave

Uslovi za izvrnost notarske isprave su kumulativno postavljeni (l. 53. st. 1. i 2. Zakona o notarima CG), i to: da se radi o notarskom zapisu (zapis i zapis o potvrdi privatne isprave) koji je sainjen u propisanoj formi; da je notarski zapis sastavljen o nekom pravnom poslu koji ima za predmet plaanje neke odreene sume novca, ili davanje odreene koliine zamjenjivih stvari, ili vrijednosnih papira (izuzetno, shodno stavu 2. lana 53. Zakona o notarima CG, predmet izvrnog notarskog zapisa moe biti hipoteka); da je dunik u notarskom zapisu izriito pristao na izvrenje bez odlaganja (clausula exauendi). Svi naprijed naznaeni zakonski uslovi, moraju biti ispunjeni da bi se radilo o izvrnoj notarskoj ispravi. Prije svega, samo notarski zapis i zapis o potvrdi privatne isprave mogu biti izvrne isprave. Obaveza za koju se moe izjaviti pristajanje na izvrenje, Zakonom je restriktivno i tano odreena. Obaveza moe glasiti na plaanje odreene sume novca, ili davanje odreene koliine zamjenjivih stvari, ili vrijednosnih papira (l. 53.st.1. Zakona o notarima), a izuzetno, shodno stavu 2. lana 53. Zakona o notarima, predmet izvrnog notarskog zapisa moe biti hipoteka. tako, naprimjer, pristajanje na izvrenje bez odlaganja ne moe se izjaviti povodom obaveze na predaju stvari u posjed itd., a to je jedan veliki nedostatak, naroito kod ugovora o prodaji, ugovora o zakupu, ugovora o lizingu, gdje se kupac, odnosno zakupodavac, odnosno davalac lizinga, ne mogu zatititi izvrnom notarskom ispravom povodom predaje stvari u posjed. U vezi sa predajom stvari u posjed, ta lica se mogu zatititi jedino ugovornom odredbom o ugovornoj kazni i podvrgavanjem dunika izvrenju bez odlaganja za iznos ugovorne kazne. Istovjetna rjeenja postoje i u notarskim zakonima u Bosni i Hercegovini, dok
301
u nekim drugim zemljama postoji mogunost pristajanja na izvrenje bez odlaganja za sve obaveze o kojima se ugovorne strane mogu poravnati, tj. sklopiti poravnanje. trei uslov za izvrnost notarske isprave odnosi se na davanje izriite izjave dunika o pristajanju na izvrenje bez odlaganja. Notar je duan jasno i nedvosmisleno unijeti u ispravu takvu izriitu izjavu dunika, vodei pri tome rauna da su u ispravi naznae izvrni povjerilac i izvrni dunik, kao i predmet, vrsta, obim i vrijeme ispunjenja obaveze (l. 20. st. 1. ZIP-a CG). takoe, notar je duan poduiti i upozoriti dunika na posljedice pristajanja na izvrenje bez odlaganja. Proputanjem te dunosti notar bi uinio povredu slubene obaveze i mogao bi odgovarati za nastalu tetu.
PRImJER
Izjava o pristajanju na izvrenje bez odlaganja za plaanje cijene kod ugovora o prodaji
Radi plaanja preostalog dijela cijene prodavcu BC (podaci), u iznosu od 50.000,00 EURA (pedesethiljada EURA), koji se ima platiti u roku od 30 (trideset) dana, raunajui od dana sastavljanja ovog notarskog zapisa i zakonskih zateznih kamata u sluaju padanja kupca u docnju, a koje se imaju obraunati od dana padanja kupca u docnju do konane isplate, kupac AB (podaci) izriito izjavljuje da pristaje na izvrenje bez odlaganja na osnovu ovog notarskog akta na cjelokupnoj svojoj imovini (alt. na odreenoj imovini koja se nabraja/ ili na cjelokupnoj svojoj imovini, kao i na predmetu prodaje, ako svojina prelazi prije isplate cijene).-------Notar je poduio i upozorio kupca na pravne posljedice izjave o pristajanju na izvrenje bez odlaganja. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------Otpravak izvornika, u svrhu izvrenja, notar e izdati povjeriocu na njegov pisani zahtjev, pod uslovom da su ispunjeni uslovi za izvrnost akta u skladu sa Zakonom.----------------------------PRImJER
Izjava o pristajanju na izvrenje bez odlaganja kod ugovora o zasnivanju hipoteke

Hipotekarni dunik Am, u vezi sa svim obavezama plaanja obezbijeenog potraivanja, koje je preuzeo kao korisnik kredita prema povjeriocu AB banci, u Ugovoru o namjenskom hipotekarnom kreditu, navedenom u taki I ovog ugovora, izriito izjavljuje da pristaje na izvrenje bez odlaganja nakon dospjelosti obezbijeenog potraivanja, na osnovu ovog notarskog zapisa, a u pogledu nepokretnosti iz take III ovog ugovora, optereene ovom hipotekom, na taj nain da je prinudno izvrenje hipoteke doputeno protiv svakodobnog vlasnika te nepokretnosti . ------------------------------------------------------------------------------Otpravak ovog notarskog zapisa u svrhu izvrenja e biti izdat hipotekarnom povjeriocu na njegov zahtjev, a pod uslovom da su ispunjeni uslovi za izvrnost ovog akta u skladu sa Zakonom. Notar je upozorio hipotekarnog dunika na pristajanje na izvrenje bez odlaganja, i objasnio mu pravne posljedice takve izjave.----------------------------------------------------------------------------302
3. Otpravak u svrhu izvrenja
Ako se radi o pristajanju na izvrenje bez odlaganja na nepokretnosti, kao to je to sluaj kod hipoteke, takva izjava se moe zabiljeiti u katastru nepokretnosti, uz saglasnost hipotekarnog dunika, tj. vlasnika.
PRImJER
Hipotekarni dunik je saglasan da se u G listu nepokretnosti broj 1., KO Grad, upie zabiljeba izjave hipotekarnog dunika o pristajanju na izvrenje bez odlaganja nakon dospjelosti obezbijeenog potraivanja na osnovu ovog notarskog zapisa, na taj nain da je prinudno izvrenje hipoteke doputeno protiv svakodobnog vlasnika nepokretnosti iz take III ovog ugovora (moe se i navesti nepokretnost npr . koja je upisana u katastru nepokretnosti Podgorica, oznaena kao katastarska parcela broj 10/1, Gradilite, povrine 500 m2, iz Lista nepokretnosti broj 1. KO Grad). -----------------------------------------------------------------------
Ova zabiljeba ima dejstvo kao i ostale zabiljebe, a o emu detaljnije vidjeti u dijelu ovog rada koji se odnosi na vrste upisa u katastar nepokretnosti429.
3. Otpravak u svrhu izvrenja

Otpravak u svrhu izvrenja izdaje se shodno odredbama lanova 83.-85., te lana 88.st. 2., a u vezi sa odredbama l.80., l.82. i l.89.-91. Zakona o notarima CG. Zakon nije izriito propisao sadraj otpravka u svrhu izvrenja, pa se tu na odgovarajui nain primjenjuju odredbe tog zakona koje reguliu otpravak izvornika. Bitno je istai da je Zakonom o notarima CG propisano kome i pod kojim uslovima se moe izdati otpravak u svrhu izvrenja. U pravilu, moe se izdati samo jedan otpravak u svrhu izvrenja, uz zakonske izuzetke, i samo cjelovit otpravak moe biti izvrna isprava, tj. ne moe se sainjavati otpravak dijela akta u svrhu izvrenja (l. 83. i l. 88. st. 2. Zakona o notarima CG). tehnika izrade otpravaka, pa tako i otpravaka u svrhu izvrenja, blie je objanjena u dijelu ovog rada koji se odnosi na izvornik i otpravak notarskog akta. Najbolje je da se izvornik fotokopira (l. 20. st. 4. Pravilnika o radu notara) aparatom za kopiranje koji se nalazi u kancelariji notara, te da se u desnom gornjem uglu prve stranice stavi tambilj OtPRAVAK U SVRHU IZVRENJA, da se na posebnom listu stavi klauzula o ovjeri otpravka u svrhu izvrenja (lan 90. i 91. Zakona o notarima), koja se jemstvenikom spoji sa kopiranim izvornikom (otpravkom), dok su potpisi kod parafiranja i na kraju isprave vidljivi jer su fotokopirani. Ukoliko uz izvornik ima priloga, i oni se kopiraju i prilau otpravku, te se prilozi naznaavaju u klauzuli o ovjeri otpravka. Ako nema priloga, onda se i to naznaava konstatacijom bez priloga.
PRImJER
Potvrda otpravka u svrhu izvrenja

429 Vidi l. 98. Zakona o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti CG.
303
POTVRDA OTPRAVKA U SVRHU IZVRENJA Ja, Notar Zlatan Zlati, sa slubenim sjeditem u Podgorici, ul. Obala br.1., potvrujem da sam ovaj otpravak uporedio sa izvornikom koji se nalazi u mojim spisima i utvrdio da je doslovno podudaran sa izvornikom, da su ispunjeni uslovi za izvrnost u skladu sa Zakonom o notarima, a izdaje se u svrhu izvrenja . -------------------------------------------------------------------Ovaj je otpravak ovjeren i potpun sa prilozima: Prepis lista nepokretnosti br.1., KO Grad, izdat od katastra Podgorica, broj 150/09., od 15.09.2009. g. ---------------------------------------------------Ovaj je otpravak sastavljen za povjerioca AB banku Podgorica, a u svrhu izvrenja. -------------Naknada za rad notara obraunata je po tarifnom broju_____NT, u iznosu od _______ i naplaena.------ -------------------------------------------------------------------------------------------------------------UZZ broj ______ U Podgorici, dana_______ N O T A R Zlatan Zlati (potpis, peat i tambilj)
Kada se izdaje otpravak u svrhu izvrenja, notar e na posebnom listu koji se jemstvenikom priiva uz izvornik, sainiti posebnu zabiljeku o tome kome i kada je izdao otpravak u svrhu izvrenja. (l. 82. Zakona o notarima CG). tu zabiljeku potpisuje notar, a smatramo korisnim da je potpie i lice kojem je izdat otpravak u svrhu izvrenja, a za lice kojem je potom poslat otpravak u svrhu izvrenja, potrebno je da prijem otpravka bude zabiljeen u dostavnoj knjizi ili na dostavnici koja se ulae u spis, odnosno uvezuje uz izvornik. Ovo je vano iz razloga to se u pravilu moe izdati samo jedan otpravak u svrhu izvrenja (lan 83. st. 3. Zakona o notarima CG).
PRImJER
Zabiljeka o izdavanju otpravka u svrhu izvrenja

Zabiljeka Kojom se potvruje da je dana _____, u predmetu UZZ-/2009. notar izdao otpravak izvornika u svrhu izvrenja i to: hipotekarnom povjeriocu AB banci Podgorica (1x). -------------------------Prijem otpravka u svrhu izvrenja stranka potvruje svojim potpisom, nakon ega zabiljeku potpisuje i notar. ----------------------------------------------------------------------------------------------------Hipotekarni povjerilac Notar
304
Jedanaesti dio: Zastupanje

1. Nastanak zastupanja
Rimsko pravo nije prihvatalo, niti poznavalo institut zastupanja u dananjem smislu tog znaenja430. U to doba prevladavalo je shvatanje da samo lice koje neposredno sudjeluje prilikom nastanka obligacionog odnosa, moe biti nosilac prava i obaveza koji iz njega proizilaze. Nuno je napomenuti da u to vrijeme ipak postoji mandat i zastupanje maloljetnika, ali je sam mandator, odnosno tutor, lino bio vezan pravnim poslom koji je poduzimao za zastupanog. Protekom vremena i usljed sve veih potreba za drugaijim nainom nastanka pravnih poslova, stvaraju se mogunosti postupanja putem zastupnika, tj. u ime i za raun zastupanog. Zastupnik tog vremena mogao je biti uesnik pravnog prometa, ali na takav nain da ugovor sklopi u svoje ime, a za raun zastupanog. Razvojem robno-novanog preduzetnitva (privrede) i uticajem kanonskog prava, u srednjem vijeku dolazi do renesanse instituta zastupanja i njegove ekspanzije. U tom vremenu otvara se mogunost da zastupnik, preduzimajui pravni posao za zastupanog, neposredno proizvodi pravno dejstvo izmeu zastupanog i druge ugovorne strane. Sam zastupnik ostaje po strani, izvan pravnog djelovanja sklopljenog ugovora. Ipak, ukljuenom licu i dalje ostaje mogunost da sklapa pravne poslove u svoje ime, a za raun nekog drugog lica. Neprekidnim razvojem ekonomske razmjene i u uslovima sloenijeg pravnog prometa, zastupanje vremenom dobija sve vie na znaaju i tako postaje predmet prvih veih kodifikacija graanskog prava. Smatramo da ovaj institut ima ogroman znaaj u savremenom komuniciranju ugovornih strana. U dananje vrijeme zastupanje zasluuje veliku panju zbog izuzetno komplikovanog i sloenog pravnog prometa meu ugovornim partnerima. Moemo zakljuiti da je put do nama samom po sebi podrazumijevajuem i pojavljujuem nainu zastupanja i obliku ovog pravnog instituta bio veoma dug i teak.
2. Znaaj zastupanja danas

Putem zastupanja zakonodavac titi poslovno nesposobne subjekte prava i omoguuje im da ravnopravno sudjeluju u pravnom prometu. Na taj im se nain prua mogunost da stiu, otuuju dobra i postaju nosioci prava i obaveza iz svih pravnih poslova koji se slobodno mogu poduzeti u ime poslovno nesposobnih lica. Zastupanjem se vri
430 Vidjeti vie o zastupanju kod Enes Biki, Zastupanje u domaem pravu i principima europskog ugovornog prava, Pravni fakultet Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru, 2008. godine
305
i staranje o imovini odsutnih lica, nepoznatih nasljednika i lica nepoznatog boravita, a zastupanje se primjenjuje i u drugim sluajevima kad je to za zajednicu i pojedinca korisno. U tim se sluajevima tite lica i njihova imovina, iako ta lica nisu poslovno nesposobna. Zastupanjem se olakava, ubrzava i poveava pravni promet uopte. Ustanova zastupanja omoguava da jedno lice, fiziko ili pravno, u isto vrijeme, na raznim mjestima i po raznim osnovama stie prava i obaveze ba kao da je samo prisutno na tim mjestima i situacijama, te kao da je samo preduzelo te poslove. Ovim nainom se uklanja barijera sklapanja onih pravnih poslova koji se inae ne bi mogli sklopiti ako bi nuan uslov bio da samo prisutna lica mogu sklapati obligacione odnose. Zbog toga istiemo da je potreba za zastupanjem nastajala vremenski paralelno s potrebama fizikih i pravnih lica da svoje aktivnosti proire i unaprijede izvan obima koji mogu sami, odnosno neposredno, da postignu. Smatramo da je ovaj aspekt potrebe za zastupanjem doveo do savremenog oblika i opsega poimanja zastupanja i njegovog neprestanog irenja i dogradnje sve do dananjega vremena. Razvijeni privredni sistemi, kao i podjela rada u produkciji roba i usluga, ne bi mogli funkcionisati ako ne bi bilo doputeno sklapanje ugovora putem drugih lica tako kao da to ini sam ugovorni partner.
3. Pravna priroda zastupanja

Ustanova zastupanja ima poseban znaaj u oblasti poslovnog (trgovakog -privrednog) prava. Zbog postojanja raznovrsnih oblika postupanja pomou drugih osoba u oblasti poslovnog prava, te estog sklapanja pravnih poslova putem zastupanja, u pravnoj teoriji postoji ogroman interes za zastupanje i napore da se ono bolje razumije i pravno objasni. U pravnoj teoriji iznesene su mnoge protivrjenosti o samoj pravnoj prirodi zastupanja. Mada je zastupanje u dananjem vremenu prijeko potrebno i svakodnevno se susree u praksi, ono je, teoretski posmatrano, veoma sloeno i komplikovano. Zastupanje predstavlja znatno odstupanje od opteg pravila da sebe moemo obavezivati samo svojim postupcima i radnjama. Prije poetka priznavanja ovakvog odstupanja, dugo vremena sve se zasnivalo na svemonoj volji gospodara posla. Kada se usvojilo shvatanje da ustanova zastupanja moe postojati bez ikakve zavisnosti od volje zastupanog lica (sluaj zakonskog zastupanja), poela su se traiti objanjenja u interesu zastupanog lica. Dakle, mogua objanjenja ustanove zastupanja, kao opravdanje neposrednog uinka zastupanja za zastupanu osobu, nalazila su se u samoj volji zastupanog - kod voljnog zastupanja, ili u njegovom interesu - kod zakonskog zastupanja.
4. Pojam zastupanja
Kao pravno relevantna injenica, volja u pravu ima tano odreeno mjesto i znaenje. Izjavom volje realizuje se mogunost sticanja prava i dunosti predvienih pravnim sistemom. Samo postojanje interesa ne izaziva automatski sticanje i promjenu prava, iako
306
4. Pojam zastupanja
je opteprihvaeno stanovite da u osnovi svih naih subjektivnih prava lei interes. Za postojanje mogunosti promjene u pravu (obavezivanja), potrebna je konkretna zakonska norma, koja u sebi sadri i odreuje granice promjene prava. Pored toga, potrebna je i izjava pravno relevantne volje da se izrazi i odredi promjena prava431. Zastupanje predstavlja nain preduzimanja pravnih poslova za drugoga kod kojeg lice koje preduzima poslove, ne dobija u tako sklopljenom pravnom poslu svojstvo ugovorne strane. Lice koje postupa, ostaje sasvim po strani od pravnih posljedica i dejstava iz tog pravnog odnosa koji je nastao izjavljivanjem vlastite volje zastupnika. Naime, volja koju je izjavio zastupnik, proizvodi pravni uinak za i prema zastupanom samo ako je je zastupnik dao u okvirima postojeeg ovlaenja za zastupanje i u ime zastupanog. Da bi pravne posljedice u stvarnosti pogaale neposredno zastupanog, neophodno je da zastupnik posjeduje ovlatenje za zastupanje, da postupa u okvirima dobijenog ovlaenja i da jasno, prepoznatljivo za nekog treeg (drugu ugovornu stranu), nastupa u ime zastupanog. Svako ko sklapa pravni posao, morao bi sa sigurnou polaziti od toga da onaj koji naspram njega ili prema njemu nastupa, u stvarnosti je i njegov ugovorni partner, ukoliko u jednom takvom odnosu ne doe do izraaja neto drugo432 . Ovdje notar ima veoma znaajnu ulogu s obzirom da je duan ispitati da li je zastupnik ovlaen za preduzimanje pravnog posla, da li je punomoje valjano po formi i sadrini itd. Notar je duan titi interese svih stranaka.
4 .1 . Znaaj zastupanja u privrednom pravu

Usvajanjem zastupanja kao opteprihvaenog instituta, ravnopravnog sa ostalim institutima, znai da se ovaj institut ne odnosi i ne vai samo za graansko (imovinsko) nego i za privredno pravo. Zastupanje (agency) u anglosaksonskom pravu je u najveem dijelu razvijeno kroz precedentno pravo. Agency obuhvaa veliki broj posebnih ugovora, koji se u kontinentalnim pravima ureuju graanskim i trgovakim zakonima. Najznaajniji od njih u pravnom i ekonomskom prometu su: komision, pedicija, posredovanje, uskladitenje i trgovako zastupanje. Veina ovih ugovora su po svojoj pravnoj prirodi ugovori o nalogu.433 Zastupanje je od velikog znaaja u oblasti poslovnog (trgovakog) prava. Za postojanje zainteresovanosti u pravnoj teoriji za zastupanje, moe se zahvaliti velikoj raznovrsnosti pojavnih oblika preduzimanja pravnih radnji putem drugog u oblasti poslovnog prava, kao i uestalost postupanja putem zastupnika. Iako je zastupanje neophodno i susree se stalno u savremenom svijetu, teoretski posmatrano, ono je vrlo sloeno. Veoma mnogo napora je ulagano i potrebno ga je jo uloiti da se ono shvati i objasni. Preduzetnik koji svoga radnika ovlasti za kupovinu sirovina, vlasnik odreene imovine koji prenosi ovlaenje na strunjaka o voenju i upravljanju tom imovinom, privrednik koji ovlasti svog uposlenog za prodaju svojih proizvoda, ili tu prodaju vri putem
431 Boris Vizner, Komentar Zakona o obveznim (obligacionim) odnosima, Zagreb 1978., lan 84., str. 380. 432 http://www.tu-berlin.de/BGB/kap.14.htm 433 Milo trifkovi/ Sanjin Omanovi, nav. djelo (Fn br. 73), str. 329.
307
trgovakih zastupnika, ili komisionara, svi oni i mnogi drugi na ovaj nain proiruju svoj radius djelovanja. Davaoci ovlaenja ne mogu ili ne ele, iz razliitih razloga, postupati lino, tako da u takvim situacijama ukljuuju druga lica. ta lica sklapaju ugovore za davaoce ovlatenja za njihov raun, postupaju po njihovom nalogu, postupaju u njihovom interesu, daju ili primaju izjave koje su pravno relevantne za sklapanje ugovora. Osnova postupanja ovlatenih lica u svim sluajevima nalazi se u istoj funkciji. Zastupnici omoguuju svom nalogodavcu uee u poslovno- pravnom prometu. Oni to ine zbog toga to su na jedan ili drugi nain na njega upueni (od njega su zavisni), to im je i naloeno ili su pak za to ovlaeni434 . Privredni subjekt ne moe ni nastati bez zakonskog zastupnika, jer uopte ne moe ni doi do registracije, odnosno osnivanja drutva ako nema lica imenovanog kao zastupnika. Sama ovlaenja zakonskih zastupnika u poslovnom pravu mogu biti ograniena ili neograniena, a to je mogue uiniti posebnim zakonima ili statutom drutva. Pravno se smatra da je zakonski zastupnik bez ikakvog ogranienja ukoliko nije upisano nikakvo ogranienje u javnom registru. U tom sluaju, zakonski zastupnik moe sklapati sve pravne poslove koji se odnose na poslovanje drutva ukoliko ne postoje ogranienja u vezi sa tim poslovima, koja su utvrena posebnim propisima, a to bi znailo da takvo ogranienje proizilazi iz samog zakona (ex lege)435.
4 .2 . Zatita interesa lica kod zastupanja

U svim dananjim pravnim ureenjima postoji mogunost preduzimanja pravnih poslova jednog lica za drugo, odnosno u tue ime i za tui raun. Zastupati se mogu postojea ili budua lica, ali ne i umrla lica. Izuzetak od tog pravila je u sluajevima kada se zapoeti posao ne moe prekinuti bez tete po pravne sljedbenike, ili ako punomoje vai i za sluaj smrti davaoca, bilo po njegovoj volji, bilo s obzirom na prirodu posla436 . Pravni poslovi koje preduzima zastupnik, imaju neposredni uticaj na pravnu sferu zastupanog, odnosno drugu ugovornu stranu koja stupa u ugovorni odnos sa zastupanim. Sklapanjem pravnog posla putem instituta zastupanja, nastaju odreeni odnosi izmeu najmanje tri lica (tri pravna subjekta) jednog naspram drugog. Zastupnik je ono lice koje djeluje u ime zastupanog izjavljivanjem line volje. Zastupani je lice koje e iz takvog pravnog posla imati sve pravne posljedice, odnosno lice koje se tie izjavljena volja zastupnika. Naspram ova dva lica nalazi se primalac izjave, odnosno druga ugovorna strana. Postavlja se veoma znaajno pitanje zatite interesa lica koja sudjeluju u ovom pravnom odnosu, tj. zastupnika, zastupanog i druge ugovorne strane.
434 Hein Ktz / Axel Flessner, nav. djelo (Fn br. 29.), str. 330. 435 efkija ovi, nav. djelo (Fn br. 8), str. 87. (Vidjeti vie o ogranienju djelovanja zakonskih zastupnika kao privredno-pravnih subjekata.) 436 lan 90. ZOO CG.
308
4. Pojam zastupanja
4 .2 .1 . Zatita interesa zastupanog

Zastupanom licu se mora pruiti odreena zatita kod postupanja zastupnika prilikom sklapanja ugovora, koji na taj nain proizvodi prava i obaveze za to lice. Zastupanom nije svejedno ko e za njega, odnosno u njegovo ime preduzimati pravne poslove i stvarati pravne uinke. Ako bi se bilo kojem drugom licu dala takva mogunost, to ne bi sluilo zatiti interesa zastupanog. Zatita se ogleda u injenici da zastupanog ne moe zastupati bilo ko, odnosno lice koje on ne poznaje, ili koje smatra nepouzdanim, jer njega obavezuju pravni poslovi preduzeti putem zastupanja. Zastupani je dovoljno zatien u sluaju kada on sam dodijeli ovlaenje za zastupanje izabranom licu, ili se ovlatenje dodijeli zastupniku u skladu sa Zakonom, koji na takav nain moe u njegovo ime nastupati. Zbog toga, u interesu zastupanog, Zakon437 navodi da ugovor koji sklopi zastupnik u granicama svojih ovlaenja, obavezuje neposredno zastupanog i drugu ugovornu stranu. Iz ove odredbe proizilazi injenica da zastupnik mora postupati u okviru dobivenih ovlaenja. Ako neko postupa bez ovlaenja za zastupanje u ime zastupanog, posljedice sklopljenog ugovora ne pogaaju neovlateno zastupanog. Naprimjer, preduzeti pravni posao od neovlaenog zastupnika, nema pravni uinak prema zastupanom438 , osim ako ga on naknadno ne odobri439. U Skicama prof. Konstantinovia zatita interesa zastupanog je bila na izriit nain predviena u odredbi o dunosti postupanja u interesu zastupanog. Zastupnik je duan postupati u interesu zastupanog, a ukoliko postupi suprotno, odgovara za tetu koju zastupani pretrpi zbog posla preduzetog protivno njegovim interesima. Zastupani ima pravo zahtijevati ponitenje sklopljenog ugovora protivno njegovim interesima ako je druga strana znala, ili mogla znati da je ugovor protivan njegovim interesima440.
4 .2 .2 . Zatita interesa druge ugovorne strane

Ne samo zastupani nego i druga ugovorna strana mora biti u dovoljnom obimu zatiena kod preduzimanja pravnih poslova putem zastupanja. Druga ugovorna strana, prema kojoj se preduzima zastupanje, mora znati s kim sklapa odreeni pravni posao, odnosno ko je njena ugovorna strana. Smatra se da druga ugovorna strana, ukoliko ne zna, ili joj nije potpuno jasno iskazano da neko postupa u ime i za raun drugog, moe poi od toga da je lice koje tako postupa, zapravo ugovorna strana, odnosno da je to njen ugovorni partner. Ako bi druga ugovorna strana, na njeno iznenaenje, kasnije saznala da njen ugovorni partner nije onaj koji je ugovarao s njom, inae poznato i plateno sposobno lice, nego neko drugi, njoj nepoznato, nepouzdano i plateno nesposobno lice, to ne bi sluilo zatiti interesa druge strane. Zbog toga se mora, da bi se pruila dovoljna
437 lan 81. stav. ZOO CG. 438 Hans Brox, nav. djelo (Fn br. 4), Rn. 468. str. 221., 222. 439 lan 84. stav 1 ZOO CG. U vezi sa tim, sudska praksa je zauzela jasan stav, to moemo zakljuiti iz sljedeeg sluaja: Cijena prevoza oznaena u prevoznim listovima obavezuje stranke iz ugovora o prevozu robe u drumskom saobraaju samo ako je upisana od strane radnika, prevoznika ovlatenog za zakljuivanje ugovora o prevozu, a ne i samog vozaa prevoznika (Vs BiH, P. 282/86., ode 06.11. 1986. - Bilten Vs BiH 4/86-2.). 440 lan 54. Skice prof. Konstantinovia.
309
zatita drugoj ugovornoj strani, jasno staviti do znanja i otvoreno ukazati na to da onaj koji postupa (zastupnik) nije ugovorni partner nego da je ugovorni partner neko drugo lice. Iz tih razloga se navodi u Zakonu o obligacionim odnosima, u lanu 81. stav 3. da je zastupnik duan obavijestiti drugu stranu da postupa u ime zastupanog ili se moe iz datih okolnosti zakljuiti da on nastupa kao zastupnik. Ovom odredbom je utvreno da zastupnik prilikom zastupanja izjavljuje svoju volju u ime zastupanog. Ukoliko to nije sluaj, zastupnik e biti sam odgovoran (ugovorni partner) drugoj ugovornoj strani za nastale pravne posljedice zbog svog postupanja441.
4 .2 .3 . Zatita interesa u sluaju nedostatka ovlatenja za zastupanje

Pravni poslovi preduzeti bez ovlaenja za zastupanje, u naelu nemaju neposredni442 pravni uinak ni za, a ni protiv zastupanog. Ovakvo shvatanje vai bez obzira na to je li zastupnik postupao bez ovlaenja ili je on to ovlaenje prekoraio443. U sluaju da zastupnik sklopi neki ugovor u ime zastupanog bez ovlaenja za zastupanje, tada nije potrebno tititi interese samo zastupanog nego je potrebno pruiti zatitu interesa i druge ugovorne strane. Druga ugovorna strana je povjerovala u izjavu zastupnika. Ona polazi od toga da je njegova ugovorna strana zastupani, jer je zastupnik nedvosmisleno izjavio da postupa u ime i za raun zastupanog. to ipak nije pravo stanje stvari, jer tako sklopljen ugovor nema obavezni karakter prema zastupanom zbog nedostatka ovlaenja za zastupanje u linosti zastupnika. S druge strane, ni sam zastupnik u tom sluaju nije ugovorni partner druge ugovorne strane, jer je on jasno izjavio da ne postupa u svoje ime nego u ime zastupanog444 . Zatienoj drugoj ugovornoj strani daje se mogunost naknade tete od zastupnika koji je postupao bez ovlatenja445.. Prema odredbama Zakona o obligacionim odnosima, lan 84. stav 4., ukoliko zastupnik nema potrebno ovlaenje za zastupanje dobijeno od zastupanog i ako on kasnije nije saglasan sa sklopljenim pravnim poslom (zastupani ne odobri sklopljeni ugovor), drugoj ugovornoj strani odgovara zastupnik koji je postupao bez potrebnog ovlaenja.
5. Nedopustivost zastupanja
Iako se moe rei da je zastupanje pravni institut koji nalazi primjenu u svim podrujima pravnoga prometa, njegova primjena je ipak iskljuena ili nemogua u odreenim sluajevima. Nije doputeno putem zastupnika sklapanje pravnih poslova koji po svom znaenju, osobinama i karakteru mogu biti sklopljeni samo lino (npr. testament), kao
441 Hans Brox, nav. djelo (Fn br. 4), Rn. 468., str. 221. 442 Neovlateno zastupani ima pravo odobriti tako poduzete pravne poslove. 443 Von Thur / Siegwart, nav. djelo (Fn br. 86), 45., str. 342. Samo jedan pravni posao poduzet od strane neovlatenog zastupnika ima pravni uinak i to (bez odobrenja zastupanog) ispunjenje jedne obveze zastupanog. 444 Hans Brox, nav. djelo (Fn br. 4), Rn. 469., str. 222. 445 Prema 179. BGB-a druga ugovorna strana ima alternativno pravo na naknadu tete ili pravo zahtijevati ispunjenje ugovora.
310
6. Vrste zastupanja
ni sklapanje drugih poslova kad je tako regulisano Zakonom. tako, naprimjer, jedno maloljetno lice moe ovlastiti drugo lice da ga zastupa samo u preduzimanju pravnih poslova koje moe i ono samo sklopiti. to su poslovi koji u pravilu ne utiu negativno na njenu imovinu, tj. poslovi koji ne umanjuju, ne osiromauju imovinu zastupanog. Kako ove poslove moe to lice samo preduzimati, tako moe za njihovo preduzimanje ovlastiti i drugo lice kao zastupnika. Kod zastupanja nastalog na osnovu ugovora, zastupani (gospodar posla) slobodnom izjavom volje daje ovlaenje nekom drugom licu da ga zastupa u svim pravnim poslovima koje bi on sam mogao preduzimati. Poslovno sposobno lice moe preduzimati sve pravne poslove, i one kojima se imovina umanjuje i one kojima se imovina uveava. Samim tim, ima pravo za sve te pravne poslove davati ovlaenja za zastupanje nekom drugom lici. Potpuno poslovno sposobno lice moe dati ovlaenje za zastupanje u svim pravnim poslovima, izuzev u onim poslovima za koje se na osnovu Zakona izriito zahtijeva lini angaman i neposredna prisutnost odreenih lica. tako, naprimjer, testament nije mogue sainiti putem zastupnika (punomonika), ili brani drug u pravilu samo lino daje pristanak za sklapanje braka446 . Prilikom sklapanja braka moraju biti prisutna oba budua brana druga, a tek izuzetno, u naroito opravdanim sluajevima, dozvoljava se zastupanje putem punomonika, i to samo jednog branog druga, a ne istovremeno oba. Poslovno sposobno lice moe dati ovlaenje za zastupanje poslovno sposobnom ili poslovno nesposobnom licu. Nuno je samo da je to lice sposobno rasuivati, kako bi u svojstvu zastupnika moglo valjano izjavljivati volju. Pravni uinci preduzetog pravnog posla nastaju samo za davaoca ovlaenja, odnosno poslovno sposobno lice, a ne za zastupnika, pa stoga za njegovo postupanje nije smetnja to on te poslove ne bi mogao preduzimati za samoga sebe. S druge strane, ogranieno poslovno sposobno lice moe ovlastiti nekoga drugog da za njega preduzima samo one pravne poslove koje bi ogranieno poslovno sposobno lice moglo samo preduzimati. Usvajanje drugog lica nije mogue uiniti putem ustanove zastupanja.
6. Vrste zastupanja
U zavisnosti od toga na osnovu ega se zasniva ovlaenje za zastupanje, zastupanje se dijeli na zakonsko, statutarno (opti akt pravnog lica), zastupanje na osnovu akta nadlenog organa i voljno zastupanje (punomo)447.
6 .1 . Zakonsko zastupanje
Zakonski zastupnici su lica ija ovlaenja za zastupanje, tj. preduzimanje aktivnosti prema treim licima proistiu iz samog zakona (ex lege). Zakonsko zastupanje se ne
446 lan 33. Porodinog zakona CG predvia da u naroitim sluajevima nadleni opinski organ uprave moe rjeenjem dozvoliti da se brak sklopi u prisutnosti samo jednog branog druga i punomonika drugog branog druga. 447 lan 80. stav 2. ZOO CG.
311
moe pravnim poslom iskljuiti ili ograniiti. tipian primjer zakonskog zastupanja je zastupanje privrednog drutva od strane izvrnog direktora. Izvrni direktor je obavezan organ drutva sa ogranienom odgovornou, a imenuju ga lanovi drutva veinom glasova ili na nain utvren statutom448 . to dalje znai da drutvo ne moe postojati bez zakonskog zastupnika, poto sud nee izvriti registraciju. Isto tako, svaka promjena u linosti direktora, kao zakonskog zastupnika, obavezno se upisuje u sudski registar i objavljuje u Sl. listu CG449. Dakle, privredno drutvo mora imati zakonskog zastupnika, dok, s druge strane, ne mora, a moe imati statutarne zastupnike. Sljedei primjer zakonskog zastupanja odnosi se na roditelje, kao ovlaenike da postupaju u ime i za raun svoje maloljetne djece. Imovinom djeteta koju ono nije steklo radom, do njegovog punoljetstva, upravljaju i raspolau u korist djeteta njegovi roditelji. Ako se imovina sastoji od nepokretnosti ili vrijednijih pokretnih stvari, za otuenje ili optereenje takve imovine potrebno je odobrenje organa starateljstva450. Zakonskim zastupanjem u irem smislu smatra se i statutarno zastupanje, kao i zastupanje na osnovu akta nadlenog organa (npr. odluka suda o postavljanju likvidatora ili steajnog upravnika nekog privrednog drutva). Razlika meu ovim vrstama zastupanja ogleda se u osnovi nastanka ovlaenja za zastupanje. Drutvo sa ogranienom odgovornou pored izvrnog direktora koji obavezan organ drutva moe, ali i ne mora imati ostale zastupnike (npr. odbor direktora), koji se mogu imenovati u statutu. Ukoliko su oni optim aktom odreeni kao zastupnici, onda takve zastupnike zovemo statutarnim zastupnicima ili zastupnicima na osnovu opteg akta pravnog lica. U osnivakom aktu i statutu odreuju se lica ovlatena za zastupanje drutva, kako ona koja su po zakonu obavezna tako i ona koja se odrede statutom. Zastupnici mogu imati zajednika ovlaenja (kolektivno zastupanje) ili da svaki od njih ima samostalna (pojedinano zastupanje)451, uz razgranienja njihovih ovlaenja. Odnos zakonskog i statutarnog zastupnika je takav da se njihova ovlaenja dopunjuju, ali ne iskljuuju i da zakonski zastupnik koji vri funkciju poslovodstva (izvrni direktor), koordinira rad statutarnih zastupnika u okviru njihovih ovlaenja. Kod ove vrste zastupanja notar je duan primijeniti zakonske odredbe, te poduiti i upozoriti stranke na ta zakonska rjeenja, koja su imperativnog karaktera. Ako se pravna lica pojavljuju kao ugovorne stranke, notar je duan izvriti neposredni uvid u podatke registra ili zahtijevati od stranaka da dostave aktuelni izvod iz Centralnog registra nadlenog Privrednog suda.
PRImJER
Uvodni dio isprave kada se kao stranka pojavljuje pravno lice koje zastupa zakonski zastupnik .
448 lan 73 stav 3 Zakona o privrednim drutvima CG Slubeni list RCG broj 6/2002; Slubeni list CG broj 17/2007 i 80/2008. 449 lan 70. do 73. Zakona o privrednim drutvima CG. 450 lan 307. i 308. Porodinog zakona CG. 451 lan 68 Zakona o privrednim drutvima CG.
312
7. Vrste punomoi
Drutvo za proizvodnju i trgovinu ELEKTRO d.o.o. Bijelo Polje, ul. Stupska 10., registarski broj ____, koje zastupa H. H. (unijeti podatke), direktor, iji sam identitet utvrdio na osnovu _______ )--------------------------------------------------------------------------------------------------------------Nakon uvida u Centralni registar Privrednog suda ____, koji sam izvrio dana ______ (ili danas) (alt. kada stranka donese Izvod iz registra: Nakon uvida u Izvod iz registra _____ suda _____, broj ___, od ____ godine), ustanovio sam da je Drutvo za proizvodnju i trgovinu ELEKTRO d .o .o . Bijelo Polje, ul . Stupska 10 ., upisano u Centralni registar drutava pod registarskim brojem _____, od____, i de je H .H . izvrni direktor, upisan za zastupanje tog drutva bez ogranienja ovlatenja . Naznaeni izvod registra se prilae u originalu (alt. u ovjerenoj fotokopiji, koju je sainio ovaj notar) uz ovaj izvornik, a nakon to je proitan strankama.-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
6 .2 . Voljno zastupanje
Ova vrsta zastupanja se naziva voljno ili zastupanje nastalo na osnovu pravnog posla, tj. oitovanjem volje zastupanog (punomoje)452 . Ovlaenje moe proizilaziti iz odreenih ugovora ili na osnovu jednostrane izjave volje date od strane zastupanog lica.
7. Vrste punomoja
Pravilo je da punomonik moe preduzimati samo one pravne poslove za ije je preduzimanje ovlaen453. Kompetencija punomonika kod sklapanja pravnih poslova za vlastodavca odreena je dodijeljenim punomojem454 . Obim ovlaenja kod voljnog zastupanja odreuje sam vlastodavac, tj. zasnovan je na internom ovlaenju455. Kod zakonskog zastupanja opseg ovlatenja proistie neposredno iz samog Zakona ili nekoga drugog akta na kojem se zastupanje temelji, gdje je unaprijed odreen opseg ovlatenja, tj. krug pravnih poslova koji se mogu i trebaju obaviti456 . Punomoje mora biti odreeno, kako prema svom sadraju, tako i prema obimu457, o emu notar mora voditi posebno
452 lan 85. i naredni ZOO CG. 453 Stav 1. lan 87. ZOO CG. 454 VtS RH, P. 1026/98, od 02.06.1998. - Psp 1998/1, str. 84. Punomonik moe poduzeti one pravne poslove za ije je poduzimanje ovlaten. Iz obrazloenja: Punomo izdana punomoniku da potpisnike zastupa u svim pravima i obvezama po osnovi kupljenih dionica, kao to je otplata dionica, pravo prijenosa dionica, zalaganje dionica, ovlauje punomonika za zakljuenje ugovora o prijenosu dionica. Nema vremenskog ogranienja za izdanu punomo, jer ona vrijedi dok je izdavatelj punomoi ne opozove. 455 VS BiH, Rev. 425/87, od 19.05.1988. - Bilten Vs BiH 3/88 - 35. Punovaan je ugovor kojim imalac deviznog tednog uloga ovlasti drugu ugovornu stranu da taj ulog oroi u cilju pribavljanja kredita u domaoj valuti radi izgradnje porodine stambene zgrade za tree lice. 456 efkija ovi, nav. djelo (Fn br. 8), str. 86. 457 VS S, broj Prev. 486/96. - Bilten 2/98. Samo izriita izjava ovlatenog lica o priznanju duga moe da znai konvalidaciju sporazuma o vansudskom poravnanju. Vs BiH, P. 162/90, od 09.05.1990. Bilten Vs BiH 2/90 - 89. Sporazum o mjesnoj nadlenosti mogu punovano zakljuiti samo zastupnici preduzea ili po njima ovlateni punomonici.
313
rauna kod sastavljanja punomoja, odnosno kad notar sastavlja neke ugovore u kojima se pojavljuje punomonik. Neodreeno punomoje nije mogue 458 , kao, naprimjer, ovlaenje da zastupnik zastupa neko lice u svim moguim pravnim poslovima.
7 .1 . Punomoje s obzirom na opseg ovlatenja za zastupanje

Punomoje se moe dijeliti na vie naina i prema razliitim kriterijima. Prema svom veem ili manjem obimu ovlaenja, punomoje moe biti opte (generalno za sve pravne poslove u redovnom poslovanju), posebno (za odreenu vrstu pravnih poslova) i specijalno (za tano odreene pravne poslove). Obim punomoja se odreuje prema optim pravilima o tumaenju izjavljene volje. tako, naprimjer, u pojedinim sluajevima sam Zakon odreuje obim punomoja459.
7 .1 .1 . Opte ili generalne punomoje (mandatum generalis)

Opte punomoje je ono punomoje kojim se punomoniku daje ovlaenje za sklapanje svih vrsta pravnih poslova koji se tiu davaoca punomoja, a mogu biti sklopljeni posredstvom punomonika. Kad je punomoniku dato opte punomoje, on moe preduzimati samo pravne poslove koji ulaze u redovno poslovanje460. Kako pojam redovnog poslovanja sam po sebi nije dovoljno precizan i odreen, postavlja se problem definisanja ta sve spada u redovno poslovanje. Zakonom nije poblie odreen ovaj pojam, ali ipak je u njemu odreeno ta ne spada u krug redovnog poslovanja, tj. za ta je potrebno specijalno punomoje461. Smatra se da pod pojam opte punomoje spada davanje ovlaenja za zastupanje u okviru svih poslova ili barem jednog veeg odreenog kruga poslova upravljanja jednom radnjom, pogonom ili preduzimanja svih poslova upravljanja u vezi sa jednom nepokretnosti koje moe preduzeti sam zastupani, ali ni u kom sluaju otuenje nepokretnosti. Kada postoji nedoumica u vezi sa obimom punomoja, smatra se da postoji manji, a ne vei obim ovlaenja. Druga ugovorna strana, odnosno partner punomonika, mora uvijek polaziti od toga da punomonik posjeduje uobiajena ovlaenja za zastupanje, koja ne prelaze obim redovnog poslovanja. Ukoliko izdato punomoje slui za realizaciju odreenoga cilja, mogu se preduzimati samo one radnje u pravnom prometu koje su neophodne da se taj cilj ostvari.
7 .1 .2 . Posebno ili generino punomoje (mandatum specialis)

Pod posebnim (generinim) punomojem podrazumijeva se ovlaenje za preduzimanje odreenoga posla ili vrste poslova koji ne spadaju u redovno poslovanje nad dobrima
458 Dragoljub D. Stojanovi, nav. djelo (Fn br. 5), str. 206. 459 Hans Brox, nav. djelo (Fn br. 4), Rn. 502. str. 236. tako npr. prokura predstavlja posebnu punomo koja se odnosi na sve uobiajene vrste poslova koje poduzimaju poduzetnici (firme) u takvoj djelatnosti ( 49. I, II HGB). 460 Stav 2. lan 87. ZOO CG. 461 Stav 4. lan 87. ZOO.
314
7. Vrste punomoi
davaoca punomoja462 . Naprimjer, punomonik je ovlaen za prodaju odreene nepokretnosti i naplatu cijene, to jo ne znai da on to moe uraditi na otplatu u ratama ili na kredit, ukoliko to nije sadrano u ovlaenju za punomoje. trgovaki putnik moe samo prodavati, a ne i kupovati robu, osim toga ne moe naplaivati cijenu, a za sve to mu je potrebno posebno punomoje. Mogu postojati takoe sluajevi kada je punomonik posebnim punomojem ovlaen da izvan, ali ipak u vezi sa redovnim poslovanjem, naprimjer, u sluaju upravljanja nad stambenom zgradom, gdje punomonik moe primati i izdavati novac, on na osnovu takvog ovlaenja, podigne potreban zajam za tu zgradu463.
7 .1 .3 . Specijalno punomoje (mandatum specialissimum)

Specijalnim punomojem se daje posebno ovlaenje za tano odreeni posao, a taj posao je od naroitog znaaja za vlastodavca. Zakonom o obligacionim odnosima propisano je da odreene vrste pravnih poslova, koji su neuobiajeni u prometu, punomonik moe preduzeti samo ako je dobio specijalno ovlatenje za njihovo preduzimanje. Naprimjer, bez posebnog (specijalnog) ovlatenja, punomonik ne moe preduzimati mjeninu obavezu, sklopiti ugovor o jemstvu, ugovor o nagodbi (poravnanju) i o izabranom sudu, a niti se moe odrei nekog vlastodaveva prava bez naknade464 . Za svaki navedeni sluaj zahtijeva se dobivanje specijalnog pojedinanog punomoja, koje ne moe obuhvatati uoptenu i neku njemu slinu odreenu vrstu poslova. U navedenim sluajevima mora postojati specijalno punomoje, dok se u svim drugim sluajevima punomoje moe naknadno dati. Za ovu vrstu specijalnog punomoja obino se upotrebljava i zahtijeva posebna odreena forma, iako se to u Zakonu o obligacionim odnosima izriito ne navodi. U prilog ovome moe se navesti i stav sudske prakse: Bankarska garancija mora biti izdata u pisanom obliku, pa slijedom toga, i punomoje za izdavanje garancije, a uz to, punomoje mora biti specijalno (mora sadrati ovlaenje za izdavanje garancije). Lice koje je potpisalo garanciju bez specijalnog pisanog punomoja, ne moe se smatrati punomonikom465. Zahtijevana odreena forma je najee ovjera potpisa davaoca punomoja pred za to nadlenim organom, kao, naprimjer, kod valjanog sklapanja braka putem punomonika466 .
7 .2 . Druge vrste punomoja

Pored gore navedenih, punomoje se moe podijeliti i prema drugim kriterijima. Kad se punomoniku izdaju odreene direktive (smjernice) u kojem pravcu i u kojoj mjeri da obavi neki pravni posao, govori se o ogranienom ovlaenju (mandatum limitatum), a ako to nije sluaj, onda se radi o neogranienom ovlaenju (mandatum illimitatum). Punomonik se mora drati uputstava dobivenih od strane vlastodavca, osim u sluaju
462 463 464 465 466 Stav 3. lan 87. ZOO CG. Boris Vizner, nav. djelo (Fn br. 1), str. 419. Stav 4. lan 87. ZOO CG VtS RH, P. 864/94, od 29.03.1994. - Praxis 2. - 28. Boris Vizner, nav. djelo (Fn br. 1.), str. 420.
315
kada bi konkretno postupanje prema dobivenim uputama bilo na tetu interesa zastupanog lica. Ako punomonik nije dobio upute u vezi sa preduzimanjem pravnih poslova, mora te poslove obaviti kako to najbolje zna i savjesno, uvajui interese zastupanog lica - drei se uobiajenih standarda panje u pravnom prometu. Upute dobivene od zastupanog lica, mogu biti imperativnog, fakultativnog ili indikacionog karaktera. Punomoje se moe takoe vezivati za odreeni vremenski period. Posao preduzet prije ili poslije tog perioda, bio bi nedjelotvoran prema vlastodavcu, ali ga on moe naknadno odobriti. Prema krugu lica, ovlaenje za sklapanje pravnih poslova moe se dati za sklapanje ugovora sa odreenim licima (npr. da zakljui ugovor o prodaji sa tano odreenim kupcem), ili da punomonik moe dobiti punomoje za poslovanje sa svim drugim licima bez ogranienja (npr. da zakljui ugovor o prodaji sa bilo kojim kupcem). Osim toga, postoji pojedinano i skupno punomoje. Ako vlastodavca zastupa samo jedno lice, radi se o pojedinanom punomoju, a ako ga zastupaju dva ili vie lica zajedno, onda se u tom sluaju radi o skupnom punomoju. Je li punomoje izdato kao pojedinano ili skupno, odreuje se tumaenjem izjavljenog punomoja. tako, naprimjer, ako lice A ovlasti tri lica, to se ne smatra zajednikim punomojem, bez ostalih odrednica u vezi sa time. U tom je sluaju mogue da svako od ta tri lica ima ovlaenje da samo zastupa lice koje je dalo punomoje. Mogue je takoe zamisliti situaciju da je prvo lice ovlaeno da samo zastupa lice A, a druga dva da su ovlaena da samo skupa zastupaju davaoca punomoja (skupno punomoje)467. Prema obimu dobivenog ovlaenja za zastupanje, rjeava se i pitanje je li vlastodavac davanjem ovlaenja za zastupanje htio ili nije htio ovlastiti punomonika da on moe prenijeti ovlaenje na drugo lice (supstitucija). Pravilo je da punomonik ne moe prenijeti svoja ovlaenja na drugog. Od tog pravila postoje dva izuzetka, a jedan je kad je punomoniku pravnim poslom dozvoljeno prenoenje ovlaenja, dok je drugi u sluaju sprijeenosti da lino obavi posao, a interesi zastupanog zahtijevaju neodlono preduzimanje pravnog posla. Prilikom sainjavanja notarskog zapisa punomoja, notar je duan ispitati volju davaoca ovlaenja u vezi sa mogunou prenoenja punomoja, tj. da li eli ovlastiti svog punomonika da moe prenijeti ovlaenja na lice po izboru punomonika ili na tano odreeno lice. Primjer formulacije: Punomonik je ovlaen, u sluaju svoje sprijeenosti, prenijeti ovlaenja, u skladu sa ovim punomojem, na lice koje on odredi (alt. na lice XX). Ogranienje ovlaenja moe se ticati i teritorije na kojoj zastupnik moe sklapati pravne poslove468 , kao, naprimjer, kupovina nepokretnosti na odreenom lokalitetu.
8. Zajedniko zastupanje
Vie lica moe dobiti ovlaenje za zastupanje na nain da samo zajednikim nastupom tih lica ili samo nastupom pojedinih lica od njih budu u mogunosti da svojim izjavama volje prouzrokuju pravne posljedice za zastupanog. Ova lica nazivamo zajednikim
467 Hans Brox, nav. djelo (Fn br. 4), Rn. 503. str. 237. 468 Sultanovi Aziz / trifkovi Milo / Simi Mili, nav. djelo (Fn br. 18), str. 229.
316
8. Zajedniko zastupanje
ili skupnim zastupnicima. Ovakva mogunost je za neke sluajeve izriito regulisana u pojedinim zakonima iz uporednog prava469. Zajedniko zastupanje sadri oborivu pravnu pretpostavku da se u sluaju izdavanja jedne isprave punomoja za vie lica eli zajedniko zastupanje. Zajedniko zastupanje znai da opunomoena lica samo zajednikim nastupanjem prema vani imaju ovlaenje za zastupanje, ali ne i pojedinano. Danas je najei sluaj zajednikog zastupanja zakonsko zajedniko zastupanje djece od strane njihovih roditelja470. Kod aktivnog zastupanja, zajedniki zastupnici u pravilu mogu postupati samo tako da svi izjave saglasnu volju prema drugoj ugovornoj strani, ali to se ne mora dogoditi istovremeno. Zajedniko zastupanje moe dovesti do vrlo komplikovanih procesa odluivanja. Iz tog razloga, vrlo esto prema drugoj strani nastupa samo jedan od zajednikih zastupnika, pozivajui se na interno dobijenu saglasnost zajednikih zastupnika ili samo nekih od njih. U sutini, danas je prihvaena ova mogunost da jednog od njih svi drugi zajedniki zastupnici ovlaste za preduzimanje svih ili samo pojedinih pravnih poslova ili tano odreenog pravnog posla, odnosno da oni postupanje jednog od zajednikih zastupnika bez takvog ovlaenja naknadno odobre471. Ovakva mogunost je izriito regulisana u Njemakoj, u HGB 125. II reenica 1., kao i u zakonu o akcijama, u 78. IV. Sudska praksa u Njemakoj je usvojila analognu primjenu ovih odredbi za sve sluajeve zajednikog zastupanja472 . Ovlaenje od strane zajednikih zastupnika ne predstavlja neku novu potpunomo ve ga treba razumjeti kao jedno parcijalno proirenje ovlaenja za zastupanje ovlaenom zajednikom zastupniku473. to ovlaenje, kod kojeg se takoe radi o jednostranom pravnom poslu, slinom dodjeljivanju punomoja, moe se u svakom momentu opozvati. Ne da se opovrgnuti (porei) mogunost da regulativa o zajednikom zastupanju i zatita zastupanog koja se na ovaj nain eli postii, moe dovesti do gubljenja svoje svrhe (smisla) i izvrgavanja zajednikog zastupanja. Zbog toga, nema razloga da ne postoji mogunost iskljuenja ove odredbe, jer se time tite interesi zastupanog. Stoga zastupani moe ograniiti pravo zajednikih zastupnika na opunomoenje pojedinaca izmeu sebe da preduzimaju odreene poslove ili odreene vrste poslova. Zastupani moe iskljuiti u potpunosti opunomoenje ili za pojedine zastupnike ili za odreenu vrstu poslova. Kod zajednikoga zastupanja primjenjuju se pravila iz lana 22. Zakona o obligacionim odnosima CG o odobrenju. Ovim nainom se omoguuje da pravni poslovi sklopljeni od pojedinih zastupnika koji su prekoraili svoje ovlaenje za zastupanje, mogu biti odobreni od ostalih zajednikih zastupnika. Kada se ne bi primjenjivala pravila o odobrenju, morale bi se primjenjivati opte odredbe o zastupanju, bez ovlaenja za zastupanje, tako da bi iskljuivo sam zastupani mogao odobriti pravni posao koji je
469 tako npr. u Njemakoj, u BGB 709. i naredni za ortake ugovore. Osim toga, ova mogunost je data u HGB, u 48. II gdje se iznosi da se prokura moe izdati za vie osoba zajedniki. 470 lan 69 Porodinog zakona CG. 471 Werner Flume, Allgemeiner teil des Brgerlichen Rechts, 3. Auflage Springer Verlag Berlin, 1979., 45 I 3. 472 RGZ 81, 325, 329. 473 MnchKomm / Thiele Rn. 82. 164.
317
u lebdeem stanju, koji je u pogledu svoje punovanosti, prema lanu 84. Zakona o obligacionim odnosima CG, preduzet bez ovlaenja. Nedostaci volje i druge okolnosti koje utiu na pravne posljedice izjave volje, cijene se prama linosti zastupnika. Zastupani se ne moe pozivati na prethodno izneseno ako je znao ili morao znati za nedostatke, a zastupnik je postupao po njegovim uputama. Ovakvo shvatanje vai i kod zajednikog zastupanja (opunomoenje), s tim to je dovoljno ako je izjava volje jednog zastupnika imala nedostatak, ili ako je jedan od zastupnika postupao savjesno ili nesavjesno. Ako, naprimjer, neka odredba sticanja prava od neovlaenog ini zavisnim o savjesnosti sticatelja i ako je sticatelj u pravnom poslu sticanja zastupan sa vie zajednikih zastupnika, smatramo da je dovoljna nesavjesnost jednog zastupnika da bi se negirala savjesnost. Zajedniko zastupanje se u pravilu odnosi samo na davanje, a ne i na primanje izjave volje. to se tie pasivnog zastupanja, za sve sluajeve zajednikog zastupanja vai pravilo da je svaki od zajednikih zastupnika samostalno ovlaen za prijem izjave volje, za iju je pravnu valjanost potrebna dostava, odnosno prijem izjave. Dakle, kod pasivnog zastupanja, svaki od zajednikih zastupnika je ovlaen da sam primi izjavu, koja e imati sve pravne uinke kao da je predata svim zajednikim zastupnicima474 . Zajedniko zastupanje samo po sebi sadri pojedinano ovlaenje za zastupanje u pogledu prijema izjavljene volje. Ako je za vie lica izdato zajedniko punomoje, oni zastupanog mogu zastupati samo zajedniki, ukoliko nije to drugo odreeno u tom punomoju. Ovo odreenje ima dispozitivan karakter, tako da davalac punomoja i za prijem izjave volje moe odrediti striktno zajedniko zastupanje. Ovakvo shvaeno zajedniko zastupanje, vodi rauna o zatiti interesa i druge strane. Dispozitivnost ne utie prekomjerno na suprotnu stranu, jer ona samo mora voditi rauna o tome da izjava volje doe svakom zajednikom zastupniku.
9. Sklapanje ugovora sa samim sobom

9 .1 . Pojam
Kod razmatranja obima i sadrine punomoja, potrebno je raspraviti i pitanje mogunosti da jedno lice bude istovremeno i punomonik i ugovorna strana. Zakon o obligacionim odnosima ne sadri nijednu odredbu o doputenosti, odnosno zabranjenosti da zastupnik sklopi ugovor sa samim sobom za svoj raun ili za raun nekoga drugog koga takoe on zastupa. Dakle, tumaenjem ovog zakona, moglo bi se zakljuiti da je sklapanje ugovora sa samim sobom doputeno, osim ukoliko nekom posebnom zakonskom odredbom to nije izriito zabranjeno. U Skicama, za razliku od Zakona o obligacionim odnosima, predviena su rjeenja u vezi sa pitanjem samokontrahiranja. U Skicama za zakonik o obligacijama i ugovorima475 navodi se da zastupnik ne moe u ime lica koje
474 Karl Larenz, nav. djelo (Fn br. 3), 30. II str. 601. 475 lan 57. Skice.
318
9. Sklapanje ugovora sa samim sobom
zastupa sklopiti ugovor sa samim sobom za svoj raun, kao ni za raun nekog drugog kojeg takoe zastupa, izuzev u sluajevima kada je to Zakonom dozvoljeno. U Skicama je takoe odreeno da lice u ije je ime sklopljen takav ugovor, moe taj ugovor naknadno odobriti (ratificirati). Sklapanje ugovora sa samim sobom postoji, naprimjer, ako nepokretnost koju zastupnik prodaje za zastupanog, on sam kupi (samokontrahiranje), ili se u ugovoru koji je potrebno sklopiti, on pojavljuje u ulozi zastupnika kupca i prodavca, to znai da on zastupa obje ugovorne strane (viestruko zastupanje).
9 .1 .1 . Samokontrahiranje
Zastupnik kod samokontrahiranja preduzima pravni posao u ime zastupanog sa samim sobom. Naprimjer, zastupnik koji ima ovlatenje za prodaju odreene stvari, kupi tu stvar zastupanog za sebe. Kod samokontrahiranja, na jednoj strani stoje jedan naspram drugog zastupnik koji zastupa zastupanog, a na drugoj strani je isti zastupnik koji postupa u svoje ime. tako, naprimjer, s jedne strane, rukovodilac u jednoj firmi povea sebi platu u ime firme koju zastupa, a s druge strane, sa zahvalnou to lino prihvati. Isti primjer je ako roditelji kupe nepokretnosti iji su vlasnici djeca476 . U tim sluajevima ne mora se nuno raditi o ugovorima (kontrakt) nego to moe biti sluaj i kod jednostranih pravnih poslova. takav primjer postoji kod otkaza, kad zastupnik moe, u ime zastupanog, samom sebi dati otkaz 477.
9 .1 .2 . Viestruko zastupanje
Kod viestrukog zastupanja, u ime zastupanog, zastupnik sklapa ugovor sa samim sobom, kao zastupnikom nekog drugog. Dakle, zastupnik zastupa vie osoba, te sklapa izmeu njih pravne poslove. Kod viestrukog zastupanja, na jednoj strani stoje jedan naspram drugog zastupani kojeg zastupa zastupnik, a na drugoj strani je drugi ugovorni partner kojeg zastupa isti zastupnik. takav primjer je kad roditelji poduzmu prodaju imovine, iji je vlasnik maloljetna kerka, svom maloljetnom sinu478 .
9 .2 . Podruje primjene
U vezi sa podrujem primjene, postavlja se pitanje: moe li neko istovremeno biti zastupnik i ugovorna strana, ili zastupnik za dvije osobe istovremeno i da u tom svojstvu sklopi pravni posao za obje zastupljene osobe? Ukoliko bi ovlaenje za zastupanje automatski obuhvatalo i pravo ugovaranja sa samim sobom, ili pravo da istovremeno zastupa obje ugovorne strane, time bi se zastupniku irom otvorila vrata za zloupotrebu ovoga prava. Pravilo je da zastupani daje ovlaenje za zastupanje. Prema autonomiji volje i kao gospodar posla, on moe sam odluiti o tome ko e biti druga ugovorna strana (protivna
476 Dieter Medicus, nav. djelo (Fn br. 253), Rn. 955., str. 356. 477 Hans Brox, nav. djelo (Fn br. 4), Rn. 535., str. 250. 478 Dieter Medicus, nav. djelo (Fn br. 253.), Rn. 956., str. 356.
319
strana ugovornica) -zastupnik ili neko drugo lice. Prilikom davanja ovlaenja za zastupanje, zastupani vrlo rijetko obraa dovoljno panje na samokontrahiranje ili viestruko zastupanje, te stoga ovakve mogunosti zastupani niti predvia, niti iskljuuje. Zbog toga je ovdje potrebno dati odgovor na pitanje: kada je zastupnik ovlaen da moe vriti samokontrahiranje pravnog posla ili vriti viestruko zastupanje? U rjeavanju ovog pitanja u uporednom pravu i teoriji postoje razliita miljenja. U zakonodavstvima gdje je samokontrahiranje izriito regulisano, polazi se uvijek od ocjene sukoba interesa. BGB479 mogunost samokontrahiranja izuzetno dozvoljava onda kada zakon, statut ili ugovor to predvia, ili ako se pravni posao sastoji samo u ispunjenju obaveze. Prema tome, moemo rei da je sklapanje ugovora sa samim sobom u pravilu nedoputeno i pravni posao se smatra nepunovanim zbog postojanja naelne kolizije interesa zastupanog i zastupnika.
9 .2 .1 . Izuzeci od pravila
Potrebno je takoe razmotriti i situacije u kojima je doputeno sklapanje poslova sa samim sobom ili vrenje viestrukog zastupanja. Od navedene opte zabrane sklapanja pravnih poslova sa samim sobom, postoje odreeni izuzeci: a) Sklapanje pravnih poslova sa samim sobom doputeno je u sluaju da je zastupani izriito ovlastio zastupnika da on moe sam za sebe (u svoje ime) nastupiti u pravnom poslu koji treba sklopiti, ili da on (zastupani) naknadno odobri pravni posao u kojem je zastupnik sklopio ugovor sa samim sobom. b) Doputeno je tamo gdje sama priroda pravnog posla kojeg treba sklopiti, iskljuuje rizik za zastupanog, naprimjer, zastupnik poklanja neto zastupanom, a on se u ugovoru pojavljuje kao poklonodavac i kao zastupnik poklonoprimca. c) Kada se radi o sklapanju kupoprodajnog ugovora, a roba koja se prodaje, ima odreenu berzansku ili trinu cijenu, doputeno je sklapanje pravnih poslova sa samim sobom. d)Doputen je ovakav pravni posao i ako se radi o ispunjenju pravne obaveze, naprimjer, kad zastupnik plaa dug zastupanom i on ulazi u imovinsku masu zastupanog kojom upravlja zastupnik ili, obrnuto, kad zastupnik iz imovine zastupanog naplauje svoje potraivanje, koje mu nesumnjivo treba platiti zastupani.
9 .2 .2 . Kolizija interesa
Generalna zabrana zastupanja u svim sluajevima, osim ako je izriito doputeno ili se radi o ispunjenju preuzetih obaveza, zasniva se na izbjegavanju mogue kolizije interesa, kako zastupanog, tako i druge ugovorne strane kod viestrukog zastupanja. Na taj nain moe doi do nastanka tete za zastupana lica i do same zloupotrebe ustanove zastupanja. to se odnosi na pravne poslove kod kojih se ugovorne strane (zastupani
479 181. BGB.
320
10. Posebna forma punomoja
i njegov zastupnik ili vie zastupanih putem jednog zastupnika) nalaze u ulozi ugovornih partnera koji stoje jedan naspram drugog u obligacionim odnosima. U pravilu, oni imaju razliite interese koji bi se u tim sluajevima sastavili ili izjednaili, te bi zbog toga mogli proizvesti odreene neeljene posljedice za uesnike u pravnom prometu480. U njemakoj sudskoj praksi i pravnoj teoriji nastoji se proiriti broj sluajeva primjene izuzetaka od pravila sklapanja ugovora sa samim sobom. Kod ovog poveanja moguih sluajeva sklapanja pravnih poslova sa samim sobom, mora se voditi rauna o generalnom nepostojanju opasnosti od kolizije interesa, jer se tada postie da preduzeti pravni posao, prema svom tipinom (uobiajenom) sadraju, zastupanom donosi iskljuivo pravne prednosti. Dakle, ovdje se ne radi o tome da takva opasnost stvarno postoji samo u pojedinim sluajevima nego se radi o generalnom iskljuenju kolizije interesa u svim sluajevima481. tako, naprimjer, postoji odreeno uvjerenje da u pravnom prometu roditelji mogu svoju maloljetnu djecu istovremeno darovati i u njihovo ime, kao zakonski zastupnici, prihvatati takve darove (poklone). Smatramo de je dosta dobro i za nas prihvatljivije ponueno rjeenje u Naelima Evropskog ugovornog prava. Postavljeno pravilo u vezi sa sukobom interesa, u lanu 3: 205 Naela Evropskog ugovornog prava glasi: (1) Ako ugovor koji sklopi zastupnik, dovodi zastupnika u situaciju sukoba interesa, a druga strana je to znala, ili joj to nije moglo ostati nepoznato, zastupani moe raskinuti ugovor na osnovu odredaba lanova 4:112 do 4:116. (2) Pretpostavlja se da postoji sukob interesa: (a) ako je zastupnik takoe istupao kao zastupnik druge strane; (b) ako je zastupnik sklopio ugovor sa samim sobom u svom linom svojstvu. (3) Meutim, zastupani ne moe raskinuti ugovor: (a) ako je pristao na takvo istupanje zastupnika, ili mu to nije moglo ostati nepoznato, ili ako mu je zastupnik predoio sukob interesa, ali on nije stavio prigovor u primjerenom (razumnom) roku.

Istorijski posmatrano, obligaciono pravo je najprije poznavalo formalne izjave volje. Forma je u najstarijim pravnim ureenjima imala odluujuu ulogu, stoga se moe rei da su zakonodavstva tih ureenja bila formalistika482 . Prema Zakonu o obligacionim odnosima CG, volja se moe izraziti rijeima, uobiajenim znacima, ili drugim ponaanjem iz kojeg se sa sigurnou moe zakljuiti o njenom postojanju483.
480 481 482 483
Karl Larenz, nav. djelo, 30. II str. 595. BGHZ 50., 8., 11. Abedin Biki, Obligaciono pravo, Univerzitetska knjiga Sarajevo 2004. godine, str. 100. Vidi lan 21. ZOO CG.
321
10 .1 . Forma punomoja
to se tie pitanja da li je punomoje formalan ili neformalan pravni posao, treba rei da ono u pravilu spada u neformalan pravni posao. Volja se moe izraziti usmeno, pisano, konkludentnim radnjama, a ponekad i utnjom. Ipak, nije rijedak sluaj da zakon za nastanak punomoja zahtijeva i pisanu formu pod prijetnjom nitavosti484 .
10 .1 .1 . Neformalnost punomoja
Savremeni princip sklapanja ugovora solo consensus vrijedi za nastanak punomoja na osnovu nekog ugovora, to znai da punomoje nastaje postignutom saglasnou volja ugovornih strana o bitnim sastojcima dotinoga ugovora485. tako tvrdi i sudska praksa: Za punomoje koje sadri punomonikovo ovlaenje da u ime vlastodavca uva i koristi nepokretnosti, ne trai se neki posebni oblik, a posebno ako je takvo punomoje izdato u inostranstvu, nije potrebno da ono bude ovjereno486 .
10 .1 .2 . Potrebna posebna forma punomoja

Posebna forma punomoja zahtijeva se samo u onim sluajevima ako se za ugovor ili neki drugi pravni posao za ije je sklapanje, odnosno preduzimanje dato punomoje, zahtijeva odreena Zakonom propisana forma487. takav je i stav sudske prakse: Bankarska garancija mora biti izdana u pisanom obliku, pa slijedom toga, i punomoje za izdavanje garancije, a uz to, punomoje mora biti specijalno (mora sadravati ovlaenje za izdavanje garancije). Lice koje je potpisalo garanciju bez takvog specijalnog pisanog punomoja, ne moe se smatrati punomonikom488 . U takvom sluaju dotino punomoje mora biti izdato u toj (propisanoj) formi, a to se zove paritet forme. Zakonom o obligacionim odnosima CG propisano je na vie mjesta kad neki ugovor mora biti sklopljen u pisanoj formi, kao je, naprimjer, ugovor o graenju, ugovor o licenci, ugovor o trgovinskom zastupanju, ugovor o osiguranju, ugovor o jemstvu itd. U svim navedenim sluajevima neophodno je prethodno postojanje pisanog punomoja za valjano sklapanje ugovora. Meutim, na osnovu odluke suda, zakljueno je da: Forma propisana za neki
484 Slobodan Perovi, nav. djelo (Fn br. 49.), str. 733. 485 lan 19. ZOO CG. 486 VS RH, Rev. 2114/96, od 13.10.1998. - Izbor odluka 1/1999. - 24/20. Iz obrazloenja: Meutim, nii sudovi zbog svojeg pogrenog pravnog pristupa do sada nisu utvrdili sve vane injenice na temelju kojih bi se moglo ispitati da li su pravilno primijenili materijalno pravo u sporu. Naime, nii sudovi zakljuili su da tuenik nije ovlaten koristiti sporne nekretnine, jer da punomo koju je izdao brat tuenika u Bosni, nije ovjerena na propisan nain, pri emu su izgubili iz vida da se za takvu vrstu poslova (uvanje i koritenje nekretnine u ime suvlasnika) ne trai poseban oblik punomoi, pa bi bila dovoljna punomo data u bilo kom obliku, te stoga nisu cijenili one dokaze ponuene po tueniku iz kojih bi se moglo utvrditi da li je brat tuenika ovlastio tuenika na posjed spornog dijela nekretnine, poevi jo od 1986. godine. Stoga je valjano prihvatiti reviziju, ukinuti obje niestupanjske odluke i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suenje (lan 395. stav 2. Zakona o parninom postupku u daljnjem tekstu ZPP). 487 lan 86. ZOO CG. 488 VtS RH, P. 864/94., od 29.03.1994. - Praxis 2 .- 28.
322
ugovor vai i za punomoje za zakljuenje tog ugovora, odnosno za odobrenje raspolaganja i to ne u obliku opteg punomoja nego u obliku specijalnog punomoja za zakljuenje odreenog pravnog posla koji se namjerava zakljuiti. Vlastodavac moe dati pristanak na ugovor naknadno, no taj pristanak, da bi proizvodio vanost ugovora, mora biti pisan, a ne i usmen, ili takav da proizilazi iz konkludentnih radnji489.
10 .1 .3 . Potrebna dodatna forma

U drugim zakonima koji obrauju zastupanje za punomoje moe biti propisana pisana forma za obavljanje odreenih pravnih poslova. to je, naprimjer, sluaj sa parninim punomojem, punomojem za sklapanje braka, punomojem za davanje nasljednike izjave, punomojem za uknjibu nepokretnosti itd. Za neke pravne poslove, osim pisane forme punomoje, zahtijeva se i dodatna posebna forma (oblik, nain), kao i to da se ovjeri od strane suda ili kod notara. Kad se, naprimjer, daje mjenina izjava za nepismeno lice, ovlaenje treba biti ne samo u pisanoj formi nego i ovjereno od strane nadlenog organa ili lica. Punomoje o zastupanju stranaka pred sudom mora biti pisano ili dato usmeno na zapisnik u sudu490. Posebno je Zakonom o notarima491 propisano za koje pravne poslove je potrebna forma notarskog zapisa za valjanost odreenih ugovora i drugih pravnih poslova. Ova odredba je imperativnog karaktera, te je ugovorne strane svojim izjavama volje ne bi mogle promijeniti492 . Odredbe o obaveznoj formi notarskog zapisa mogu biti sadrane i u drugim zakonima. Dakle, kod svih pravnih poslova za koje je propisana obavezna forma notarskog zapisa, ako se zakljuuju putem punomonika, punomoje mora biti u formi notarskog zapisa. Ako se radi o stranim notarskim ispravama o punomoju, onda se one, pod uslovom uzajamnosti, izjednaavaju sa notarskim aktima sastavljenim po Zakonu o notarima Crne Gore493. Smatramo da bi strani notarski akt i uopte strani akt o punomoju trebali da budu u formi koja je vaea u zemlji u kojoj je taj akt sainjen.
10 .2 . Potrebna forma u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima

Pisana isprava od strane vlastodavca predstavlja vjerodostojan dokaz o tome ko je njegov punomonik i koja ovlaenja on ima. Osim toga, ta je isprava jedan vaan i pouzdan dokaz o postojanju konkretnog punomostva. tako, naprimjer, u sluaju naplatnog ugovornog zastupanja slui kao dokaz stvarnog postojanja odnosa zastupanja, te ako
489 VS RS, Rev. 48/94., od 28.12.1994. - Bilten 1/1999 - 53. 490 lan 87. biveg Zakona o parninom postupku, od 24.12.1976. Ovakvo rjeenje je preuzeto i u novi Zakon o parninom postupku BiH lan 248. (Slubeni glasnik br. 36/2004. od 03.08.2004. godine) i Zakon o parninom postupku FBiH lan 308. (Slubene novine FBiH br. 53/2003. od 28.10.2003. godine). Stav 3. ovoga lana: Ako posumnja u istinitost pisane punomoi, sud moe rjeenjem odrediti da se podnese ovjereno punomoje. Protiv tog rjeenja nije doputena alba. 491 lan 51. Zakona o notarima CG. 492 Vilim Gorenc, nav. djelo (Fn br. 64), str. 128. 493 lan 8. Zakona o notarima CG.
323
zastupano lice ne bi priznalo ugovorenu naknadu (nagradu), sluila bi punomoniku kao dokaz postojanja ugovornog odnosa iz kojeg bi moglo nastati potraivanje. Smatramo da rjeenje u Zakonu o obligacionim odnosima ima odreene prednosti u odnosu na druga rjeenja u uporednom pravu, prije svega u odnosu na usvojena rjeenja u njemakom Zakoniku. Forma propisana zakonom za neki ugovor ili neki drugi pravni posao vai i za punomoje za zakljuenje tog ugovora, odnosno za preduzimanje tog posla494.
11. Suavanje i opoziv punomoja

Zastupnik moe preduzimati samo one pravne poslove za koje ima ovlaenje. Budui da vlastodavac i punomonik imaju poseban odnos meusobnog povjerenja, postavlja se pitanje: je li mogue izdato punomoje opozvati ili suziti? Zakon o obligacionim odnosima495 izriito predvia pravo vlastodavca da moe u svako vrijeme opozvati ili kasnije ograniiti dato punomoje. Ove odredbe se odnose na interni odnos izmeu vlastodavca i punomonika, pri emu opoziv punomoja ili njegovo suavanje ima karakter jednostranog akta vlastodavca, bez obaveze navoenja razloga zbog kojih se punomoje opoziva, odnosno ograniava, kao i bez obzira na vrijeme davanja i trajanja punomoja. Pravo vlastodavca na opozivanje i suavanje punomoja postoji ak i u sluaju ako se on ugovorom o punomoju odrekao toga prava.
11 .1 . Opozivost punomoja
Nemogunost ugovaranja neopozivog punomoja proizilazi iz okolnosti to se niko ne moe trajno potiniti odlukama drugog lica, a da se njemu ne dadne mogunost oslobaanja te potinjenosti u svako vrijeme. Dakle, ugovaranje klauzule o odricanju prava opozivanja ili suavanja punomoja nema pravnog uinka, jer smatralo bi se kao da ta odredba i nije ugovorena (pro non adiecta)496 . Ako je odricanje od prava opoziva punomoja u ugovoru nepunovano, u sumnji se ne moe prihvatiti da je automatski nepunovano i dodijeljeno punomoje. Zakonom o obligacionim odnosima CG497 propisano je pravilo da se opoziv ili suavanje punomoja, iako je ono bilo povezano sa ugovorom o nalogu, radu, djelu ili nekim drugim ugovorom, moe uiniti neformalnom izjavom volje i onda kada je za ugovor ili pravni posao za koji je bila dato punomoje predviena obavezna forma498 . Zakonom su zbog toga predviene i situacije u kojima opozivanje punomoja moe proizvesti tetne
494 lan 86 ZOO CG. 495 lan 88. stav 1. ZOO CG: Vlastodavac moe po svojoj volji suziti ili opozvati punomoje, ak i ako se ugovorom odrekao tog prava. 496 Boris Vizner, nav. djelo (Fn br. 1), str. 422. 497 lan 88. stav 2. ZOO CG. 498 Postoji i drugaije rjeenje u Zakonu o parninom postupku, u kojem je propisano da se opoziv, odnosno otkaz punomoja mora saoptiti sudu pred kojim se vodi postupak u pisanoj formi ili usmeno na zapisnik (lan 250. stav 2. ZPP BiH ili lan 310. stav 2. ZPP FBiH).
324
11. Suavanje i opoziv punomoja
posljedice i na strani punomonika. Ako se opozivom ili suavanjem povrijedi osnovni ugovorni odnos (ugovor o nalogu, radu, djelu ili neki drugi ugovor), punomonik ima pravo, na osnovu ugovornog odnosa, od vlastodavca zahtijevati naknadu tete, koja je za njega na taj nain nastala. Kad se punomoje jednostrano opozove ili suzi, dakle prestane na nain koji nije predvien za prestanak osnovnog ugovornog odnosa na kojem se zasniva, punomonik kome je zbog toga nanesena teta, ima pravo zahtijevati naknadu tako nastale tete499. Prema odredbama Zakona o obligacionim odnosima500, opozivanje i suavanje svakog punomoja moe se uiniti izjavom, bez posebne forme. Za punomoje izdato u propisanoj pisanoj formi, mogue je postaviti pitanje: moe li se to punomoje suziti i opozvati neformalnom izjavom ili se to mora poduzeti u pisanoj formi, odnosno na nain kako je i dodijeljeno? Razlozi pravne sigurnosti, odvijanja brzine prometa, kao i drugi razlozi cjelishodnosti, govore u prilog mogunosti neformalnog suavanja ili opozivanja501. Ponekad interes vlastodavca moe iziskivati potrebu da se punomoje opozove hitno u neformalnom obliku. U prilog ovakvog rjeenja govore i druge odredbe Zakona o obligacionim odnosima 502, prema kojima je doputena usmena izmjena pisanih, odnosno ugovora za koje je odreena posebna forma. Ovim se ne regulie pitanje uinka suavanja ili opozivanja prema treim licima, odnosno drugoj ugovornoj strani, jer se ono rjeava drugom odredbom u skladu s naelom savjesnosti. Pitanje uinka suavanja ili opozivanja prema drugoj ugovornoj strani rjeava se zavisno od toga zna li druga ugovorna strana ili mora znati za tu injenicu. Zbog toga je preporuljivo na pouzdan i treim licima dostupan nain opozvati ili suziti punomoje dato u posebnoj formi, a naroito kada punomoje ima ovlaenje za sticanje ili prenos stvarnih prava na nepokretnostima. O ovome bi notar trebao savjetovati vlastodavca. tako se, naprimjer, moe u katastar nepokretnosti upisati zabiljeba injenice opoziva punomoja, to dovodi do toga da se tako opozvano punomoje ne moe upotrijebiti u pravnom prometu, jer je ono opozvano tj. prestalo, te zbog naela katastarsko-knjinog prava ta injenica djeluje prema potencijalnim sticaocima stvarnih prava. U svakom sluaju trea lica se nebi mogla pozivati na savjesnost.
11 .2 . Apstraktnost punomoja
Kao to je punomoje po svom nastanku apstraktno, ono je apstraktno i u pogledu prestanka. Ono je naelno nezavisno od sadrine i daljnjega postojanja osnovnog odnosa na kojem poiva i moe se u svako doba opozvati ili suziti. Opoziv je pravo vlastodavca pomou kojeg moe otkloniti rizik zloupotrebe punomoja od strane punomonika, odnosno kad izgubi povjerenje u njega. Ukoliko vie ne postoji povjerenje davaoca ovlaenja u punomonika, ili davalac ovlatenja ne smatra vie potrebnim da ga punomonik i dalje zastupa, bilo bi veliko optereenje i ogranienje njegovog slobode odluivanja
499 500 501 502 Stav 3. lan 92. ZOO. Stav 2. lan 92. ZOO: Opozivanje i suavanje svake punomoi moe se uiniti bez posebne forme. Borislav t. Blagojevi / Vrleta Krulj, nav. djelo (Fn br. 15), str. 257. lan 60. stav 3. i 4. ZOO CG.
325
nametanjem obaveze zastupanom da eka na nastanak nekog od razloga za prestanak vaenja punomoja503. Zbog toga je Zakonom propisano pravilo mogunosti opoziva. Zakonsko odreenje, kao pravilo mogunosti opoziva punomoja u svako vrijeme, realizuje se jednostranom izjavom volje, dakle na nain kako ovlaenje i nastaje. Smatramo da opoziv punomoja treba uslijediti na nain kako je punomoje i nastalo, tj. izjavom opoziva prema ovlaeniku ili prema treem, prema kojem se ima preduzeti pravni posao iz ovlaenja. Za ilustraciju moe nam posluiti sljedei primjer. Prilikom otvaranja konta u banci, lice A je ovlastilo svoju suprugu da moe raspolagati novcem koji je na tom raunu. Nakon to je ovlaeno lice (supruga davaoca ovlatenja) podizala sa konta novac preko svake mjere, suprug joj oduzme izdato ovlaenje. Banci nije nita saoptio, jer nije elio stvoriti dojam kako neto nije dobro u njegovu branom ivotu. Ukoliko bi njegova supruga potpuno ispraznila konto, njen mu bi morao protiv sebe priznati takve postupke svoje supruge. Pretpostavka je, svakako, da je banka u konkretnom sluaju bila savjesna504 . Javno dodijeljeno punomoje treba opozvati na nain kako je uslijedilo505. tako, naprimjer, ako se radi o upisu punomoja u nekom javnom registru, onda se ono moe opozvati samo brisanjem takvog punomoja iz toga registra (kao to je prokura). Pojedina rjeenja iz uporednog prava506 daju istovremeno i mogunost dodjele neopozivog punomoja. Dodjela ovakvog neopozivog punomoja predstavlja izuzetak od pravila opozivosti punomoja.
12. Prestanak punomoja

12 .1 . Prema Zakonu o obligacionim odnosima CG
Materija prestanka zastupanja takoe se regulie i u drugim zakonima507, te e ovdje biti govora o prestanku punomoja nastalog na osnovu pravnog posla, obraenog u odredbama Zakona o obligacionim odnosima. Potrebno je istai da, iako su u Zakonu o obligacionim odnosima CG ovoj materiji posveena tri lana (lan 88., 89., i 90.), ipak njima nisu obuhvaeni svi mogui sluajevi prestanka punomoja. Za postojanje punomoja neophodan je odnos povjerenja izmeu vlastodavca i punomonika, zbog toga to se punomoje smatra pravnim poslom intuitu personae. Ipak, ne bi se smjela zapostaviti najvanija injenica kod zastupanja, a to je da se kod punomoja mora voditi rauna o zatiti interesa treih lica s kojima punomonik sklapa pravne poslove. O opozivu punomoja i njegovom uinku prema treim licima, govoreno je u prethodnom izlaganju.
503 504 505 506 507
Karl Larenz, nav. djelo, 31. III str. 623. Alfred Koller, nav. djelo (fn br. 266.), Rn 1430. str. 330. Karl Larenz, nav. djelo (Fn br. 3.), 31 III str. 623. 168. reenica 2. BGB Porodini zakon, Zakon o parninom postupku, Zakon o trgovakim/privrednim drutvima.
326
Pored opoziva, zakon navodi i sljedee naine prestanka punomoja: 1) prestankom pravnog lica ako se kao punomonik javlja pravno lice, pod uslovom da Zakonom nije drugaije odreeno; 2) smru punomonika - ako se radi o fizikom licu; 3) prestankom pravnog lica kao vlastodavca, odnosno smru vlastodavca kao fizikog lica. Smru vlastodavca ovlaenja za zastupanje nee voditi prema prestanku punomoja u dva Zakonom predviena sluaja. Prvi izuzetak je ako se zapoeti posao ne moe prekinuti bez tete za pravne sljedbenike. Drugi izuzetak postoji ako punomoje vai i u sluaju smrti davaoca ovlaenja, bilo po njegovoj volji, bilo s obzirom na prirodu posla. Prilikom sainjavanja zapisa o punomoju, notar je duan poduiti stranku nainima prestanka punomoja, kao i mogunosti da punomoje moe vaiti i za sluaj smrti, ako je to izriito izjavljeno u punomoju. Radi utvrivanja savjesnosti punomonika cjelishodno je u notarskom zapisu navesti njegovu izjavu da je punomoje na snazi u vrijeme zakljuenja ugovora odnosno da mu nije poznato da mu je punomoje opozvano ili sueno.
12 .2 . Ostali sluajevi prestanka punomoja

U Zakonu o obligacionim odnosima CG propisani su samo sluajevi prestanka punomoja opozivom, kao i zbog prestanka punomonika ili vlastodavca kao pravnog lica, ali je potrebno istaknuti da su, pored navedenih, mogui i drugi razlozi prestanka punomoja. tako su, naprimjer, mogui sljedei razlozi prestanka punomoja: gubitak poslovne sposobnosti, izvrenje pravnoga posla, zbog proteka vremena, nemogunost ispunjenja i prestanak osnovnog pravnog odnosa iz kojeg proizilazi ovlaenje.
12 .2 .1 . Gubitak poslovne sposobnosti

Kod naknadnog gubitka poslovne sposobnosti, potrebno je praviti razliku da li je dolo do gubitka sposobnosti na strani punomonika ili vlastodavca. 12.2.1.1. Gubitak poslovne sposobnosti punomonika U pravnoj literaturi ne postoji jedinstveno miljenje o ovom pitanju, o emu je ve bilo govora kada je razmatrana sposobnost zastupnika. Neki autori smatraju508 da je, kad je u pitanju punomonik, od presudnog znaaja gubitak sposobnosti rasuivanja, a ne djelimino gubljenje poslovne sposobnosti, dok drugi pravni teoretiari smatraju da potpuni ili djelimini gubitak poslovne sposobnosti na strani punomonika dovodi do prestanka punomoja509. 12.2.1.2. Gubitak poslovne sposobnosti vlastodavca U pravnoj literaturi postoje odreene razlike u pogledu naknadnog gubitka poslovne sposobnosti vlastodavca. Pojedini autori510 istiu da na strani vlastodavca treba pra508 Boris Vizner, nav. djelo (Fn br. 1), str. 426. 509 Slobodan Perovi, nav. djelo (Fn br. 49), str. 740., lan 768. ZOO 510 Boris Vizner, nav. djelo (Fn br. 1), str. 426.
327
viti razliku izmeu djeliminog i potpunog gubitka poslovne sposobnosti. Potpunim gubitkom njegove poslovne sposobnosti, dolazi do prestanka punomoja, dok njegova djelimina poslovna sposobnost ima uticaj na prestanak punomoja ako se ovlaenje punomonika odnosi na preduzimanje onih pravnih poslova koje on, nakon ogranienja poslovne sposobnosti, ne bi mogao preduzimati vlastitom izjavom volje. Iz prethodno navedenog, proizilazi mogunost relativnog, djeliminog prestanka punomoja u onom dijelu njenog opsega koji se odnosi na ovlaenje za zastupanje pravnih poslova koji su u vezi s ogranienom poslovnom sposobnou zastupanog vlastodavca, tj. onom dijelu koji je u vezi s izgubljenom poslovnom sposobnosti. Naspram toga, drugi autori511 istiu da, ako vlastodavac postane poslovno nesposoban ili se ogranii njegova poslovna sposobnost, ne postoji volja vlastodavca da ga punomonik i dalje moe zastupati. Pravnoj moi punomonika nedostaje korelat u mogunosti vlastodavca da moe opozvati punomoje. Na ovakve sluajeve se mora primijeniti isto pravilo kao u sluaju smrti. Dakle, punomonik moe preduzimati samo one pravne poslove koji su ve zapoeti, a koji se ne mogu prekinuti bez tete za vlastodavca koji je postao poslovno nesposoban ili ogranieno poslovno sposoban. U tom sluaju punomoje prestaje u momentu kad punomonik sazna za dogaaj zbog kojeg punomoje prestaje. Kod svih drugih pravnih poslova koji trpe odlaganje, punomonik se prvo mora obavijestiti o tome da li zakonski zastupnik (lica koje je izgubilo poslovnu sposobnost) ima saznanja o punomoju, te ako ga zakonski zastupnik nije opozvao, da moe nastaviti sa vrenjem pravnog posla za koji je dobio ovlaenje. Ako punomonik postupa suprotno tome, on zloupotrebljava dato punomoje. Navedeni stav predstavlja vladajue miljenje u pravnoj teoriji. Ipak, postoje autori koji smatraju da punomoje prestaje postavljanjem zakonskog zastupnika vlastodavcu koji je izgubio poslovnu sposobnost, ukoliko zakonski zastupnik pokriva svojom nadlenou (kompetencijom) oblast date punomoja 512 .
12 .2 .2 . Prestanak punomoja izvrenjem pravnoga posla

Punomoje, kao i drugi obligacioni odnosi, prestaje, prije svega, izvrenjem pravnih poslova zbog kojih je punomoje i dodijeljeno, ukoliko je postojalo posebno punomoje. Ispunjenjem postavljenog cilja, prestaje potreba za daljnjim opstankom ovlaenja za zastupanje. Naprimjer, ako je punomonik imao ovlaenje da kupi auto u ime vlastodavca, ona prestaje sklapanjem toga kupoprodajnog ugovora.
12 .2 .3 . Protek vremena
Punomoje prestaje protekom vremena odreenog ovlaenja za zastupanje, to znai da punomoje prestaje ako je bilo vremenski ogranieno ili nastupanjem raskidnog uslova odreenog ovlaenjem za zastupanje. Ovakav nain prestanka punomoje odreen je prilikom same dodjele ovlaenja za zastupanje.
511 Slobodan Perovi, nav. djelo (Fn br. 49.), str. 741. Dragoljub D. Stojanovi, nav. djelo (Fn br. 5), str. 211. 512 Mller / Freienfels, nav. djelo (Fn br. 97.), str. 308.
328
12 .2 .4 . Nemogunost ispunjenja pravnog posla

Punomoje prestaje nastupanjem naknadne nemogunosti ispunjenja pravnoga posla, naprimjer, u sluaju propasti stvari za koju je dato ovlaenje u vezi s njenom prodajom. S obzirom da nije mogue postii svrhu zbog ega je punomoje dodijeljeno, ne postoje razlozi za njegovo dalje egzistiranje.
12 .3 . Pravne posljedice prestanka punomoja

Doe li do gaenja (prestanka) punomoja, dotadanjem punomoniku nedostaje ovlaenje za zastupanje. Nastupa li on i dalje u ime i za raun davaoca ovlaenja, takav pravni posao nee imati pravne posljedice za i protiv davaoca. U takvim sluajevima radi se o zastupanju bez ovlaenja i falsus procurator e biti odgovoran treim savjesnim licima. Od gore navedenog pravila postoje opravdani izuzeci u korist treih savjesnih lica koja nisu nita znala, niti mogla znati o prestanku ovlaenja za zastupanje kod preduzimanja takvog pravnog posla. Iako je dolo do gaenja punomoja, u tim sluajevima, zbog zatite interesa savjesnih treih lica, uzima se kao da punomoje i dalje postoji. tako se tite savjesna i potena lica zbog njihovog vjerovanja u postojanje i nastavak vaenja jednom pravno valjano dodijeljenog punomoja513. tako su, naprimjer, u Njemakom graanskom zakoniku izriito regulisana tri mogua sluaja u kojima punomoje ostaje i dalje na snazi, iako je u stvarnosti prestalo postojati. Prvi sluaj je ako je punomoje nastalo izjavom prema treem (eksterno punomoje), ono vai sve dok se opoziv punomoja ne saopti savjesnom treem, iako je ve opozvano prema punomoniku. Davalac ovlaenja je, dakle, duan opozvati takvo punomoje prema treem ili ga upoznati s takvim opozivom514 . Drugi sluaj postoji ako punomoje nastaje javnim obznanjivanjem ili obavjetavanjem treih. Davalac ovlaenja moe ponititi stvoreni pravni privid ukoliko on opozove punomoje na isti nain kako ga je i sainio. U takvom sluaju vie ne postoji potreba za zatitom treih lica515. Trei sluaj je mogu dodjeljivanjem punomoniku isprave o ovlaenju za zastupanje od strane davaoca ovlaenja i predoavanjem takve isprave treem od strane punomonika. Ovim se titi trei zbog njegovog povjerenja postojanja punomoja na osnovu pokazivanja isprave o punomoju. Vraanjem takve isprave davaocu ovlaenja od strane punomonika, izbjegava se mogunost zloupotrebe isprave i stvaranja pravnog privida postojanja ovlaenja za zastupanje516 . Prema 175. BGB-a, punomonik je obavezan vratiti izdate isprave o punomoju.
513 514 515 516
Hans Brox, nav. djelo (Fn br. 4), Rn. 513., str. 241. 170., 173. BGB. 171. II BGB. 172., 173. BGB. takoe kod prestanka prokure zahtijeva se njeno brisanje iz registra u kome se ona evidentira, a ukoliko se to ne uini, prua se zatita savjesnom treem ( 53. III HGB).
329
13. Lista pitanja kod sainjavanja punomoja u formi notarskog zapisa i praktini primjeri
Prije i u toku sainjavanja punomoja za preduzimanje pravnih poslova za koje je obavezan notarski zapis, notar je duan ispitati volju stranke, njenu sposobnost i ovlaenje, te obratiti panju na ostala pitanja i elemenata koje je potrebno rijeiti i unijeti u ispravu. Forma punomoja. Punomoje koje se odnosi na preduzimanje pravnih poslova za koje je obavezan notarski zapis, mora biti u formi propisanoj Zakonom za te poslove. to proizilazi iz odredbi l. 86. ZOO CG, pa kako je za ugovore ili pravne poslove u lana 51. st. 1. t. 1. do 6., Zakona o notarima CG propisana obavezna forma zapisa, ta forma notarskog zapisa vai i za punomoje za sklapanje tih ugovora, odnosno za preduzimanje tih pravnih poslova. Ovlaenje za davanje punomoja. Potrebno je provjeriti da li je davalac punomoja (vlastodavac) ovlaen i sposoban dati punomoje i utvrditi njegov identitet na nain propisan Zakonom. Identifikacija punomonika i mogui sukob interesa. Potrebno je utvrditi da li neko lice moe biti punomonik, da li ima sukoba interesa itd., te utvrditi njegove identifikacione podatke. Punomonik moe biti fiziko i pravno lice (lan 85. ZOO CG). Sadrina punomoja. Notar je duan ispitati volju stranke u pogledu sadrine punomoja i unijeti njenu izjavu koja e izraavati stvarnu volju davaoca ovlaenja, a posebno je notar duan voditi rauna o sledeem: nepokretnost mora biti oznaena sa podacima iz katastra nepokretnosti; ovlaenje, koje moe biti neogranieno (bez ikakvih posebnih uputa) i ogranieno (sa posebnim uputama) u vezi sa uslovima prodaje ili nekog drugog preduzimajueg pravnog posla, vremenom, nainom, mjestom i sl.; prijemom ili isplatom kupoprodajne cijene, njenom visinom itd; prenosom svojine i sticanjem drugih stvarnih prava; ostala pravna ovlaenja potrebna ili svrsishodna za provedbu, izmjenu, dopunu ili prestanak ugovora, upis i brisanje prava u katastru nepokretnosti; odredbe o izdavanju otpravaka izvornika punomoja tako da se odredi kome, kada i u koliko primjeraka otpravaka e se izdati punomoje, a to je veoma znaajno sa aspekta zatite davaoca punomoja, spreavanja zloupotrebe povjerenja od strane punomonika, pa se, s tim u vezi, moe ograniiti na izdavanje samo jednog otpravka punomoniku ili to ostaviti na volju davaoca ovlaenja; odredbe za optereenje nepokretnosti; odredbe o pristajanju na izvrenje bez odlaganja iz predmetne nepokretnosti, ili iz cjelokupne imovine prodavca, ili kupca, ili zalonog dunika; odgovarajue poduke i upozorenja; eventualna mogunost prenosa punomoja; status imovine (da li je zajednika brana ili posebna imovina);
330
naznaka do kada vai i da li vai i za sluaj smrti, a to se moe predvidjeti s obzirom da punomo u pravilu prestaje smru davaoca (vlastodavca) lan 90. st. 3. ZOO CG.
PRImJER
Punomoje za kupovinu nepokretnosti po izboru punomonika

CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATI Podgorica, ul. Obala br.1. UZZ BR.15/2009. Dana 14.10. 2009. g. (etrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) asova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlatiem, sa slubenim sjeditem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njegove izjave volje, sainim notarski zapis punomoja za kupovinu nepokretnosti, pristupio je: --------------------------------------------Gospodin Dini (Zlatko) Darko, roen 20.12. 1946.g. (slovima: dvadeseti decembar hiljadu devet stotina etrdeset este godine), u Podgorici, sa prebivalitem i adresom u Kotoru, ul. Deseta br.1., JmBG 2012946170000, pema vlastitoj izjavi, po zanimanju graevinski tehniar, oenjen, dravljanin Crne Gore, iji sam identitet utvrdio na osnovu line karte, broj 05XYC, izdate od mUP-a Crne Gore, od dana 15.05. 2006. g., sa rokom vaenja trajno (u daljnjem tekstu: davalac punomoja). --------------------------------------------------------------------------------------Nakon to sam se uvjerio u pravu volju stranke, objasnio joj pravne domete i posljedice ovog pravnog posla, te ustanovio da je sposobna i ovlaena za preduzimanje ovog pravnog posla, prisutna stranka je izjavila sljedee: ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------P U N O M O J E ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Opunomoujem gospodina MARKA MARKOVIA, sina Dragana, roenog 10.05.1979. (desetog maja hiljadu devet stotina sedamdeset devete) godine, u mjestu Papratno, sa prebivalitem u Podgorici, Brijeg do br.666., JmB 1005979000000, po zanimanju radnik, dravljanin Crne Gore, l.k. br. 06BPB0000 mUP Podgorica, od dana 28.09.2006.g, sa rokom vaenja do 28.09.2016.g.(u daljnjem tekstu: punomonik), ---------------------------------------------------------da u moje ime i za moj raun, kao kupca, moe davati i primati sve izjave volje i preduzimati pravne radnje koje se odnose na kupovinu nepokretnosti sa pravom svojine od 1/1, tako da zakljui ugovor o kupoprodaji nepokretnosti graevinskog zemljita povrine do 500 m2, po svom izboru, za izgradnju stambenog objekta, na gradskom podruju optine Podgorica517 . --------------------------------------------------------------------------------------------------------517 Ovdje se moe tano oznaiti nepokretnost koja se kupuje prema podacima iz katastra ili, u nedostatku toga, blie odreenje nepokretnosti, kao to je to npr. po vrsti, povrini, lokaciji itd.
331
Punomonik je ovlaen da ugovori sve uslove kupovine, cijenu i rokove plaanja518, da zahtijeva prenos vlasnitva na moje ime i da preduzme sve pravne radnje potrebne ili svrsishodne za provedbu, izmjenu, dopunu ili prestanak ugovora, da zakljui i potpie anekse ugovora o prodaji nepokretnosti, a u sve to ukljuujui i radnje koje za predmet imaju upis i brisanje prava u katastru nepokretnosti. ---------------------------------------------------------------------Sredstva za kupovinu nepokretnosti su moja posebna imovina519. ---------------------------------Punomonik je ovlaen da me zastupa i u postupku pribavljanja urbanistike saglasnosti, graevinske dozvole, plaanja poreza na promet i regulisanja prikljuaka komunalnih usluga520. -Punomonik je ovlaten da, u okviru realizacije kupoprodajnog ugovora, moe dati preneseno punomoje521 licima po svom izboru, u skladu sa obimom ovog punomoja. ---------------Ovo punomoje vai sve do zavretka poslova ili do opoziva522. --------------------------------------Punomonik je ovlaen zatraiti da mu se izda otpravak ovog izvornika. Dalji otpravci mu se mogu izdavati samo na osnovu izriite upute vlastodavca. ---------------------------------------------Notar je stranku upozorio da prema treim savjesnim licima ovo punomoje ima dejstva uprkos opoziva dok punomonik ima otpravak ovog punomoja, te je poduio na mogue naine opoziva punomoja i adekvatne mjere osiguranja u vezi s tim. -----------------------------------Od ove isprave dobijaju: ------------------------------------------------------------------------------------------OTPRAVAK ------------------------------------------------------------------------------------------------------------ Davalac punomoja (1) ------------------------------------------------------------------------------------------- Punomonik(1) ----------------------------------------------------------------------------------------------------Naknada za rad i naknada trokova notara obraunata je prema notarskoj tarifi, a na sljedei nain:__________________ -------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranci proitao ovaj notarski zapis, neposrednim pitanjima uvjerio se da ova izjava odgovara volji stranke, nakon ega je stranka izjavila da je razumjela sadrinu ovog pravnog posla i da je saglasna sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobrava i, kako slijedi, svojeruno potpisuje, te je potom zapis potpisao i ovaj notar. --------------------------------------------U Podgorici, dana 14.10.2009.g. (etrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) asova --------------------------------------------------------------------------------------------------
518 Cijena se moe odrediti fiksno ili do odreenog iznosa, plaanje na rate itd. 519 Ovo je znaajno zbog odredbi o zajednikoj branoj imovini, shodno Porodinom zakonu u CG. Na te okolnosti notar mora da ukae davatelju ovlaenja, jer imovina pribavljena u toku braka moe biti zajednika i posebna. Zajednikom imovinom brani drugovi mogu raspolagati samo zajedno i sporazumno. 520 Ovo nije nuno za punomoje koje za predmet ima kupovinu nepokretnosti, ali se moe predvidjeti zavisno od konkretne situacije. 521 lan 82. ZOO CG. 522 lan 88. ZOO CG, Davalac ovlaenja moe u svako doba opozvati ili suziti punomoje, ak i ako se odrekao tog prava, bez pridravanja posebne forme. Potrebno je upozoriti davaoca punomoja da je cjelishodno na pouzdan nain obavijestiti punomonika ili zainteresovana trea lica o opozivu datog punomoja, kao i notara koji je sainio punomoje. Opoziv punomoja se moe zabiljeiti u G listu katastra nepokretnosti kao vana pravna injenica.
332
Davalac punomoja: Darko Dini (potpis) NOTAR: ZLATAN ZLATI (potpis, peat i tambilj)
PRImJER
Punomoje za prodaju nepokretnosti kad je cijena prodavcu ve isplaena, sa vaenjem punomoja i za sluaj smrti vlastodavca
CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATI Podgorica, ul. Obala br.1. UZZ BR.15/2009. Dana 14.10. 2009. g. (etrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) asova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlatiem, sa slubenim sjeditem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njegove izjave volje, sainim notarski zapis punomoja za prodaju nepokretnosti, pristupio je: -----------------------------------------Gospodin Dini (Zlatko) Darko, roen 20.12. 1946.g. (slovima: dvadesetog decembra hiljadu devet stotina etrdeset este godine), u Podgorici, sa prebivalitem i adresom u Kotoru, ul. Deseta br.1., JmBG 2012946170000, pema vlastitoj izjavi, po zanimanju graevinski tehniar, oenjen, dravljanin Crne Gore, iji sam identitet utvrdio na osnovu line karte, broj 05XYC, izdate od mUP-a Crne Gore, od dana 15.05. 2006. g., sa rokom vaenja trajno (u daljnjem tekstu: davalac punomoja). --------------------------------------------------------------------------------------Nakon to sam se uvjerio u pravu volju stranke, objasnio joj pravne domete i posljedice ovog pravnog posla, te ustanovio da je sposobna i ovlaena za preduzimanje ovog pravnog posla, prisutna stranka je izjavila sljedee: ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------P U N O M O J E ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Opunomoujem gospodina MARKA MARKOVIA, sina Dragana, roenog 10.05.1979. (desetog maja hiljadu devet stotina sedamdeset devete) godine, u mjestu Papratno, sa prebivalitem u Podgorici, Brijeg do br.666., JmB 1005979000000, po zanimanju radnik, dravljanin Crne Gore, l.k. br. 06BPB0000, mUP Podgorica, od dana 28.09.2006.g, sa rokom vaenja do 28.09.2016.g. (u daljnjem tekstu: punomonik), --------------------------------------------------------da u moje ime i za moj raun, moe davati i primati izjave volje i preduzimati pravne radnje koje se odnose na prodaju moje nepokretnosti i to tako da zakljui ugovor o prodaji sa 1/1 333
dijela prava svojine na nepokretnosti, upisanoj u listu nepokretnosti br . 976 ., KO Gorica, oznaenoj kao parcela broj br . 1157/1, ORANICA POLJE, povrine 4650 m2 .523 -----Punomonik je ovlaen da sa kupcem Vladui markom (upisati podatke) zakljui naprijed naznaeni ugovor o prodaji, s tim da izriito izjavljujem da mi je cijena u iznosu od ____ (slovima_ __ EURA) ranije isplaena, pa od kupca ne potraujem cijenu ili bilo kakvu drugu naknadu za prodaju predmetne nepokretnosti, a punomonik takoe prema meni nema bilo kakvih obaveza524. -------------------------------------------------------------------------------------------------U svrhu realizacije naprijed naznaene prodaje Punomonik je ovlaen da izjavi saglasnost za prenos svojine na naprijed naznaenog kupca i da preduzme sve pravne radnje potrebne ili svrsishodne za provedbu, izmjenu, dopunu ili prestanak ugovora, ukljuujui i radnje koje za predmet imaju upis i brisanje prava u katastru nepokretnosti. ------------------------------Predmetna nepokretnost je moja posebna imovina, koju sam stekao nasljeivanjem od umrlih roditelja, a to je ovaj notar utvrdio na osnovu prezentovanog Rjeenja o nasljeivanju broj ____, koje se u ovjerenoj fotokopiji prilae uz ovaj izvornik. -------------------------------------------Punomonik je ovlaen da, u okviru realizacije kupoprodajnog ugovora, moe davati preneseno punomoje, u skladu sa obimom ovog punomoja. -----------------------------------------------Ovo punomoje vai sve do zavretka poslova iz ovog punomoja, kao i za sluaj moje smrti525. Punomonik je ovlaen bez ikakvih ogranienja zatraiti da mu se izda otpravak ovog izvornika. Notar je stranku upozorio da prema treim savjesnim licima ovo punomoje ima dejstva uprkos opoziva dok punomonik ima otpravak ovog punomoja. ----------------------------------------Naprijed naznaeno katastarsko stanje, ovaj notar je utvrdio na osnovu prezentovanog prepisa lista nepokretnosti, br. ____, od dana ____, izdatog od Uprave za nekretnine Podruna jedinica ____, koji mi je stranka prezentovala u originalu i koji se, kao takav, prilae uz ovaj izvornik nakon to ga je stranka odobrila. -------------------------------------------------------------------Od ove isprave dobijaju: ------------------------------------------------------------------------------------------OTPRAVAK ------------------------------------------------------------------------------------------------------------ Davalac punomoja (1) ------------------------------------------------------------------------------------------- Punomonik (1) ---------------------------------------------------------------------------------------------------Naknada za rad i naknada trokova notara obraunata je prema notarskoj tarifi, a na sljedei nain:__________________ --------------------------------------------------------------------------------------
523 Punomoje za prodaju nepokretnosti mora biti posebno ako prodaja ne spada u redovno poslovanje (lan 87. stav 3. ZOO CG), a nepokretnost koja se prodaje mora biti precizno oznaena prema podacima iz katastra, shodno Zakonu o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti CG. 524 Ovdje se radi o sluaju kada je cijena isplaena prije zakljuenja ugovora o prodaji od tano odreenog kupca sa kojim se ima zakljuiti ugovor. takoe, postoje sluajevi da izmeu davaoca punomoja i punomonika postoji neki pravni odnos. 525 lan 90. ZOO CG, Pravilo je da punomoje prestaje smru punomonika, a Zakon je predvidio i izuzetke, tako da je jedan od njih kada se u punomoju izriito naznai da vai i za sluaj smrti davaoca punomoja. Notar treba ispitati volju stranke i u ovom segmentu i poduiti je takvoj mogunosti. Najei primjeri u praksi u vezi sa vaenjem punomoja za sluaj smrti, odnose se na situacije kada je davalac punomoja namiren u pogledu cijene, kada ima veliko povjerenje u punomonika itd.
334
Notar je stranci proitao ovaj notarski zapis, neposrednim pitanjima uvjerio se da ova izjava odgovara volji stranke, nakon ega je stranka izjavila da je razumjela sadrinu ovog pravnog posla i da je saglasna sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobrava i, kako slijedi, svojeruno potpisuje, te je potom zapis potpisao i ovaj notar. --------------------------------------------U Podgorici, dana 14.10.2009.g. (etrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) asova -------------------------------------------------------------------------------------------------Davalac punomoja: Dini (Zlatko) Darko (potpis) NOTAR: ZLATAN ZLATI (potpis, peat i tambilj)
PRImJER
Punomoje za prodaju nepokretnosti526 - neograniena ovlaenja

CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATI Podgorica, ul. Obala br.1. UZZ BR.15/2009. Dana 14.10. 2009.g. (etrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) asova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlatiem, sa slubenim sjeditem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njegove izjave volje, sainim notarski zapis punomoja za prodaju nepokretnosti, pristupio je: -----------------------------------------Gospodin Dini (Zlatko) Darko, roen 20.12. 1946.g. (slovima: dvadesetog decembra hiljadu devet stotina etrdeset este godine), u Podgorici, sa prebivalitem i adresom u Kotoru, ul. Deseta br.1., JmBG 2012946170000, pema vlastitoj izjavi, po zanimanju graevinski tehniar, oenjen, dravljanin Crne Gore, iji sam identitet utvrdio na osnovu line karte, broj 05XYC, izdate od mUP-a Crne Gore, od dana 15.05. 2006. g., sa rokom vaenja trajno (u daljnjem tekstu: davalac punomoja). ---------------------------------------------------------------------------------------
526 Neogranieno punomoje kod kojeg punomoniku od strane davaoca punomoja nisu date nikakve posebne upute kako da postupa pri sklapanju pravnog posla koji mu je povjeren. Ovo punomoje je prisutno kada postoji veoma visok stepen povjerenja prema punomoniku. Za razliku od toga, ogranieno punomoje je ono kod kojeg su punomoniku date odreene upute u smislu s kim se ima sklopiti pravni posao, odreena je visina cijene, kao i vrijeme, nain i mjesto plaanja i sl.-Prof. dr. Martin Vedri i prof. dr. Petar Klari Graansko pravo, Drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Narodne novine Zagreb, 1996. g., strana 412.
335
Nakon to sam se uvjerio u pravu volju stranke, objasnio joj pravne domete i posljedice ovog pravnog posla, te ustanovio da je sposobna i ovlaena za preduzimanje ovog pravnog posla, prisutna stranka je izjavila sljedee: ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------P U N O M O J E ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Opunomoujem gospodina MARKA MARKOVIA, sina Dragana, roenog 10.05.1979. (desetog maja hiljadu devet stotina sedamdeset devete) godine, u mjestu Papratno, sa prebivalitem u Podgorici, Brijeg do br.666., JmB 1005979000000, po zanimanju radnik, dravljanin Crne Gore, l.k. br. 06BPB0000, mUP Podgorica, od dana 28.09.2006.g, sa rokom vaenja do 28.09.2016.g. (u daljnjem tekstu: punomonik), --------------------------------------------------------da u moje ime i za moj raun, moe davati i primati izjave volje i preduzimati pravne radnje koje se odnose na prodaju moje nepokretnosti i to tako da zakljui ugovor o prodaji sa 1/1 dijela prava svojine na nepokretnosti, upisanoj u listu nepokretnosti br . 976 ., KO Gorica, oznaenoj kao parcela broj br . 1157/1, ORANICA POLJE, povrine 4650 m2 .527 -----Punomonik je ovlaen da sa kupcem, po svom izboru, zakljui naprijed naznaeni ugovor o prodaji, da slobodno ugovori, u moje ime i za moj raun naplati tako ugovorenu kupoprodajnu cijenu, te da ugovori vrijeme i nain njenog plaanja. U svrhu realizacije Punomonik je ovlaen da izjavi saglasnost za prenos svojine na kupca i da preduzme sve pravne radnje potrebne ili svrsishodne za provedbu, izmjenu, dopunu ili prestanak ugovora, ukljuujui i radnje koje za predmet imaju upis i brisanje prava u katastru nepokretnosti. -------------------------------------------------------------------------------------------------------(alt . ograniena punomo, primjer formulacije: Punomonik je ovlaten da sa kupcem Dragom Dragiem (unijeti podatke) zakljui naprijed naznaeni ugovor o prodaji, da ugovori i u moje ime i za moj raun naplati kupoprodajnu cijenu u iznosu od 50 .000,00 EURA (pedesethiljada EURA),(moe biti odreen i minimalni iznos ispod kojeg se cijena ne moe ugovoriti i sl.) te da ugovori i cijenu naplati na ruke u momentu potpisivanja ugovora (moe se ugovoriti i drukije vrijeme i nain isplate)528. ----------------------------------------------------------Predmetna nepokretnost je moja posebna imovina, koju sam stekao nasljeivanjem od umrlih roditelja, a to je ovaj notar takoe utvrdio na osnovu prezentovanog Rjeenja o nasljeivanju broj ____, koje se u ovjerenoj fotokopiji prilae uz ovaj izvornik. -----------------------------Punomonik je ovlaen da, u okviru realizacije kupoprodajnog ugovora, moe davati prenesene punomoi u skladu sa obimom glavne punomoi. -------------------------------------------------
527 Punomoje za prodaju nepokretnosti mora biti posebno ako prodaja ne spada u redovno poslovanje (lan 87. stav 3. ZOO CG), a nepokretnost koja se prodaje mora biti precizno oznaena prema podacima iz katastra, shodno Zakonu o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti CG. 528 Napomena: Kada se radi o opunomoeniku prodavca koji pristaje da se zaloi njegova nepokretnost radi finansiranja cijene koju kupac treba da plati iz kredita, s tim da kupac cedira to svoje potraivanje kredita prodavcu, formulacija bi mogla glasiti: Punomonik je izriito ovlaen da moe u moje ime dati izjavu o zasnivanju zalonog prava (hipoteke) na naprijed naznaenoj nepokretnosti do visine kupoprodajne cijene u svrhu realizacije Ugovora putem finansiranja cijene koju kupac plaa iz kredita. s tim da kupac cedira to svoje potraivanje iz kredita prodavcu.
336
Ovo punomoje vai sve do zavretka poslova iz ovog punomoja, kao i za sluaj moje smrti529. Punomonik je ovlaen bez ikakvih ogranienja zatraiti da mu se izda otpravak ovog izvornika. Notar je stranku upozorio da prema treim savjesnim licima ovo punomoje ima dejstva uprkos opoziva dok punomonik ima otpravak ovog punomoja. ----------------------------------------Naprijed naznaeno katastarsko stanje, ovaj notar je utvrdio na osnovu prezentovanog prepisa lista nepokretnosti, br. ____, od dana ____, izdatog od Uprave za nekretnine Podruna jedinica ____, koji mi je stranka prezentovala u originalu i koji se, kao takav, prilae uz ovaj izvornik nakon to ga je stranka odobrila. -------------------------------------------------------------------Od ove isprave dobijaju: ------------------------------------------------------------------------------------------OTPRAVAK ------------------------------------------------------------------------------------------------------------ Davalac punomoja (1) ------------------------------------------------------------------------------------------- Punomonik (1) ---------------------------------------------------------------------------------------------------Naknada za rad i naknada trokova notara obraunata je prema notarskoj tarifi, a na sljedei nain:__________________ -------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranci proitao ovaj notarski zapis, neposrednim pitanjima uvjerio se da ova izjava odgovara volji stranke, nakon ega je stranka izjavila da je razumjela sadrinu ovog pravnog posla i da je saglasna sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobrava i, kako slijedi, svojeruno potpisuje, te je potom zapis potpisao i ovaj notar. --------------------------------------------U Podgorici, dana 14.10.2009.g. (etrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) asova -------------------------------------------------------------------------------------------------Davalac punomoja: Dini (Zlatko) Darko (potpis) NOTAR: ZLATAN ZLATI (potpis, peat i tambilj)
PRImJER
Punomoje za prodaju nepokretnosti - ograniena ovlaenja

CRNA GORA NOTAR
529 lan 90. ZOO CG, Pravilo je da punomoje prestaje smru punomonika, a Zakon je predvidio i izuzetke, tako da je jedan od njih kada se u punomoju izriito naznai da vai i za sluaj smrti davaoca punomoja. Notar treba ispitati volju stranke i u ovom segmentu i poduiti je takvoj mogunosti. Najei primjeri u praksi u vezi sa vaenjem punomoja za sluaj smrti, odnose se na situacije kada je davalac punomoja namiren u pogledu cijene, kada ima veliko povjerenje u punomonika itd.
337
ZLATAN ZLATI Podgorica, ul. Obala br.1. UZZ BR.15/2009. Dana 14.10. 2009.g. (etrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) asova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlatiem, sa slubenim sjeditem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njegove izjave volje, sainim notarski zapis punomoja za prodaju nepokretnosti, pristupio je: -----------------------------------------Gospodin Dini (Zlatko) Darko, roen 20.12. 1946.g. (slovima: dvadesetog decembra hiljadu devet stotina etrdeset este godine), u Podgorici, sa prebivalitem i adresom u Kotoru, ul. Deseta br.1., JmBG 2012946170000, pema vlastitoj izjavi, po zanimanju graevinski tehniar, oenjen, dravljanin Crne Gore, iji sam identitet utvrdio na osnovu line karte, broj 05XYC, izdate od mUP-a Crne Gore, od dana 15.05. 2006. g., sa rokom vaenja trajno (u daljnjem tekstu: davalac punomoja). --------------------------------------------------------------------------------------Nakon to sam se uvjerio u pravu volju stranke, objasnio joj pravne domete i posljedice ovog pravnog posla, te ustanovio da je sposobna i ovlaena za preduzimanje ovog pravnog posla, prisutna stranka je izjavila sljedee: ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------P U N O M O J E ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Opunomoujem gospodina MARKA MARKOVIA, sina Dragana, roenog 10.05.1979. (desetog maja hiljadu devet stotina sedamdeset devete) godine, u mjestu Papratno, sa prebivalitem u Podgorici, Brijeg do br.666., JmB 1005979000000, po zanimanju radnik, dravljanin Crne Gore, l.k. br. 06BPB0000, mUP Podgorica, od dana 28.09.2006.g, sa rokom vaenja do 28.09.2016.g. (u daljnjem tekstu: punomonik) . --------------------------------------------------------Da u moje ime i za moj raun, moe davati i primati izjave volje i preduzimati pravne radnje koje se odnose na prodaju moje nepokretnosti i to tako da zakljui ugovor o prodaji sa 1/1 dijela prava svojine na nepokretnosti, upisanoj u listu nepokretnosti br . 976 ., KO Gorica, oznaenoj kao parcela broj br . 1157/1, ORANICA POLJE, povrine 4650 m2 .530 -----Punomonik je ovlaen da sa kupcem Dragom Dragiem (unijeti podatke) zakljui naprijed naznaeni ugovor o prodaji, da ugovori i u moje ime i za moj raun naplati kupoprodajnu cijenu u iznosu od 50 .000,00 EURA (pedesethiljada EURA), (alt. moe biti odreen i minimalni iznos ispod kojeg se cijena ne moe ugovoriti i sl.) u momentu potpisivanja ugovora (alt. moe se ugovoriti i drukije vrijeme i nain isplate)531. --------------------------------------------530 Punomoje za prodaju nepokretnosti mora biti posebno ako prodaja ne spada u redovno poslovanje (lan 87. stav 3. ZOO CG), a nepokretnost koja se prodaje mora biti precizno oznaena prema podacima iz katastra, shodno Zakonu o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti CG. 531 Napomena: Kada se radi o opunomoeniku prodavca koji pristaje da se zaloi njegova nepokretnost radi finansiranja cijene koju kupac treba da plati iz kredita, s tim da kupac cedira to svoje potraivanje kredita prodavcu, formulacija bi mogla glasiti: Punomonik je izriito ovlaen da moe u moje ime dati izjavu o zasnivanju zalonog prava (hipoteke) na naprijed naznaenoj nepokretnosti do visine kupoprodajne cijene u svrhu realizacije Ugovora putem finansiranja cijene koju kupac plaa iz kredita. s tim da kupac cedira to svoje potraivanje iz kredita prodavcu.
338
U svrhu realizacije Punomonik je ovlaen da izjavi saglasnost za prenos svojine na kupca i da preduzme sve pravne radnje potrebne ili svrsishodne za provedbu, izmjenu, dopunu ili prestanak ugovora, ukljuujui i radnje koje za predmet imaju upis i brisanje prava u katastru nepokretnosti. -------------------------------------------------------------------------------------------------------Predmetna nepokretnost je moja posebna imovina, koju sam stekao nasljeivanjem od umrlih roditelja, a to je ovaj notar takoe utvrdio na osnovu prezentovanog Rjeenja o nasljeivanju broj ____, koje se u ovjerenoj fotokopiji prilae uz ovaj izvornik. -----------------------------Punomonik je ovlaen da, u okviru realizacije kupoprodajnog ugovora, moe davati prenesene punomoi u skladu sa obimom glavne punomoi. ------------------------------------------------Ovo punomoje vai sve do zavretka poslova iz ovog punomoja, kao i za sluaj moje smrti532. Punomonik je ovlaen bez ikakvih ogranienja zatraiti da mu se izda otpravak ovog izvornika. Notar je stranku upozorio da prema treim savjesnim licima ovo punomoje ima dejstva uprkos opoziva dok punomonik ima otpravak ovog punomoja. ----------------------------------------Naprijed naznaeno katastarsko stanje, ovaj notar je utvrdio na osnovu prezentovanog prepisa lista nepokretnosti, br. ____, od dana ____, izdatog od Uprave za nekretnine Podruna jedinica ____, koji mi je stranka prezentovala u originalu i koji se, kao takav, prilae uz ovaj izvornik nakon to ga je stranka odobrila. -------------------------------------------------------------------Od ove isprave dobijaju: ------------------------------------------------------------------------------------------OTPRAVAK ------------------------------------------------------------------------------------------------------------ Davalac punomoja (1) ------------------------------------------------------------------------------------------- Punomonik (1) ---------------------------------------------------------------------------------------------------Naknada za rad i naknada trokova notara obraunata je prema notarskoj tarifi, a na sljedei nain:__________________ -------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranci proitao ovaj notarski zapis, neposrednim pitanjima uvjerio se da ova izjava odgovara volji stranke, nakon ega je stranka izjavila da je razumjela sadrinu ovog pravnog posla i da je saglasna sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobrava i, kako slijedi, svojeruno potpisuje, te je potom zapis potpisao i ovaj notar. --------------------------------------------U Podgorici, dana 14.10.2009. g. (etrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) asova -------------------------------------------------------------------------------------------------Davalac punomoja: Dini (Zlatko) Darko (potpis) NOTAR: ZLATAN ZLATI (potpis, peat i tambilj)
532 lan 90. ZOO CG, Pravilo je da punomoje prestaje smru punomonika, a Zakon je predvidio i izuzetke, tako da je jedan od njih kada se u punomoju izriito naznai da vai i za sluaj smrti davaoca punomoja. Notar treba ispitati volju stranke i u ovom segmentu i poduiti je takvoj mogunosti. Najei primjeri u praksi u vezi sa vaenjem punomoja za sluaj smrti, odnose se na situacije kada je davalac punomoja namiren u pogledu cijene, kada ima veliko povjerenje u punomonika itd.
339
Jedanaesti dio: Zastupanje PRImJER
Punomo zalonog dunika za zasnivanje hipoteke kada je ve odobren kredit, te za pristajanje na izvrenje bez odlaganja .
CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATI Podgorica, ul. Obala br.1. UZZ BR.15/2009. Dana 14.10. 2009.g. (etrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) asova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlatiem, sa slubenim sjeditem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njegove izjave volje, sainim notarski zapis punomoja za prodaju nepokretnosti, pristupio je: -----------------------------------------Gospodin Dini (Zlatko) Darko, roen 20.12. 1946.g. (slovima: dvadesetog decembra hiljadu devet stotina etrdeset este godine), u Podgorici, sa prebivalitem i adresom u Kotoru, ul. Deseta br.1., JmBG 2012946170000, pema vlastitoj izjavi, po zanimanju graevinski tehniar, oenjen, dravljanin Crne Gore, iji sam identitet utvrdio na osnovu line karte, broj 05XYC, izdate od mUP-a Crne Gore, od dana 15.05. 2006. g., sa rokom vaenja trajno (u daljnjem tekstu: davalac punomoja). --------------------------------------------------------------------------------------Nakon to sam se uvjerio u pravu volju stranke, objasnio joj pravne domete i posljedice ovog pravnog posla, te ustanovio da je sposobna i ovlaena za preduzimanje ovog pravnog posla, prisutna stranka je izjavila sljedee: ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------P U N O M O J E ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Opunomoujem gospodina MARKA MARKOVIA, sina Dragana, roenog 10.05.1979. (desetog maja hiljadu devet stotina sedamdeset devete) godine, u mjestu Papratno, sa prebivalitem u Podgorici, Brijeg do br.666., JmB 1005979000000, po zanimanju radnik, dravljanin Crne Gore, l.k. br. 06BPB0000, mUP Podgorica, od dana 28.09.2006.godine, sa rokom vaenja do 28.09.2016.g. (u daljnjem tekstu: punomonik) . ----------------------------------------------------Da u moje ime i za moj raun, kao zalonog dunika, zakljui i potpie ugovor o zasnivanju hipoteke na nepokretnosti upisanoj na moje ime sa 1/1 prava svojine u Listu nepokretnosti broj 285 ., Graanica, a koja je oznaena kao parcela broj 150/1, vinograd Brijeg, povrine 10000 m2 i to na prvo mjesto (alt . neko drugo mjesto) ranga upisa u G listu, radi obezbjeenja kredita od 100 .000,00 EURA (stotinahiljada EURA), sa 7% kamate na godinjem nivou i drugim sporednim potraivanjima, koji kredit se ima vratiti u roku od trideset est mjeseci, a po ve zakljuenom Ugovoru o kreditu, broj 102404807/09 ., od 14 .04 .2009 .g ., koji sam ja, kao korisnik kredita, zakljuio sa CLB bankom Podgorica . Upoznat sam sa sadrajem naprijed naznaenog ugovora o kreditu, koji je notaru prezentovan u originalu i koji se kao takav prilae uz ovaj izvornik. ----------------------------------------------340
Punomonik je ovlaten zakljuiti naprijed naznaeni ugovor o zasnivanju hipoteke samo pod uslovima iz naprijed naznaenog ugovora o kreditu533, uz ovlaenje da ugovori sudsku prodaju predmetne nepokretnosti u sluaju aktiviranja hipoteke, te da u moje ime i moj raun izjavi pristanak na izvrenje bez odlaganja na naprijed naznaenoj nepokretnosti ako se u ugovorenom roku dospjelosti ne isplati naprijed naznaeni kredit sa sporednim inidbama Izjavljujem da me je notar upozorio na posljedice pristajanja na izvrenje bez odlaganja.----------------------------- Punomonik je ovlaen za davanje potrebnih katastarsko-knjinih izjava za upis hipoteke, kao i za upis zabiljebe o pristajanju na izvrenje bez odlaganja. -------------------------------------Predmetna nepokretnost je moja posebna imovina, koju sam stekao nasljeivanjem od umrlih roditelja, a to je ovaj notar takoe utvrdio na osnovu prezentovanog Rjeenja o nasljeivanju broj ____, koje se u ovjerenoj fotokopiji prilae uz ovaj izvornik. -----------------------------Punomonik je ovlaen da, u okviru realizacije kupoprodajnog ugovora, moe davati prenesene punomoi u skladu sa obimom glavne punomoi. ------------------------------------------------Ovo punomoje vai sve do zavretka poslova iz ovog punomoja, kao i za sluaj moje smrti534. Punomonik je ovlaen bez ikakvih ogranienja zatraiti da mu se izda otpravak ovog izvornika. Notar je stranku upozorio da prema treim savjesnim licima ovo punomoje ima dejstva uprkos opoziva dok punomonik ima otpravak ovog punomoja. ----------------------------------------Naprijed naznaeno katastarsko stanje, ovaj notar je utvrdio na osnovu prezentovanog prepisa lista nepokretnosti, br. ____, od dana ____, izdatog od Uprave za nekretnine Podruna jedinica ____, koji mi je stranka prezentovala u originalu i koji se, kao takav, prilae uz ovaj izvornik nakon to ga je stranka odobrila. -------------------------------------------------------------------Od ove isprave dobijaju: ------------------------------------------------------------------------------------------OTPRAVAK ------------------------------------------------------------------------------------------------------------ Davalac punomoja (1) ------------------------------------------------------------------------------------------- Punomonik (1) ---------------------------------------------------------------------------------------------------Naknada za rad i naknada trokova notara obraunata je prema notarskoj tarifi, a na sljedei nain:__________________ -------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranci proitao ovaj notarski zapis, neposrednim pitanjima uvjerio se da ova izjava odgovara volji stranke, nakon ega je stranka izjavila da je razumjela sadrinu ovog pravnog posla i da je saglasna sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobrava i, kako slijedi, svojeruno potpisuje, te je potom zapis potpisao i ovaj notar. --------------------------------------------533 Napomena: Kada ugovor o kreditu jo nije zakljuen, moe se koristiti sljedea formulacija: da u moje ime i za moj raun moe zasnovati hipoteku u najviem iznosu od 100.000, 00 (slovima: stotinuhiljada) EURA, uz najviu godinju kamatu od 8% (slovima:osam) i na period otplate kredita i kamata do 20 (dvadeset) godina, a na nepokretnosti upisanoj na moje ime sa 1/1 prava svojine u Listu nepokretnosti broj 285., Graanica, a koja je oznaena kao parcela broj 150/1, vinograd Brijeg, povrine 10000 m2, i to na prvo mjesto (alt. neko drugo mjesto) ranga upisa u G listu. 534 lan 90. ZOO CG, Pravilo je da punomoje prestaje smru punomonika, a Zakon je predvidio i izuzetke, tako da je jedan od njih kada se u punomoju izriito naznai da vai i za sluaj smrti davaoca punomoja. Notar treba ispitati volju stranke i u ovom segmentu i poduiti je takvoj mogunosti. Najei primjeri u praksi u vezi sa vaenjem punomoja za sluaj smrti, odnose se na situacije kada je davalac punomoja namiren u pogledu cijene, kada ima veliko povjerenje u punomonika itd.
341
U Podgorici, dana 14.10.2009.g. (etrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) asova -------------------------------------------------------------------------------------------------Davalac punomoja: Dini (Zlatko) Darko (potpis) NOTAR: ZLATAN ZLATI (potpis, peat i tambilj)
342
LITERATURA
Abedin Biki, Obligacono pravo opi dio, Sarajevo 2004. god, Abedin Biki, Obligacono pravo posebni dio, Sarajevo 2006. god, Borislav t. Blagojevi, Nasljedno pravo u Jugoslaviji, etvrto izdanje, Savremena administracija Beograd 1979. godine, Branko alija/Sanjin Omanovi, Graansko procesno pravo, Sarajevo 2000. Dragoljub D. Stojanovi, Uvod u graansko pravo, Beograd, 1981. Enes Biki, Zastupanje u domaem pravu i principima europskog ugovornog prava, Pravni fakultet Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru, 2008. godine Hilmija emi, trgovako pravo, knjiga druga, Magistrat Sarajevo 2001 godine, Igor Vukojevi, Pravni ivot, Beograd 2002. godine, Konvalidacija pismenog ugovora kome nedostaje ovjera od strane suda, Ivica Jankovec, Privredno pravo, Slubeni list SRJ Beograd 1999. godine, Martin Vedri/ Petar Klari, Graansko pravo Opi dio, stvarno, obvezno i nasljedno pravo, Meliha Povlaki, transformacija stvarnog prava u Bosni i Hercegovini, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 2009. godine, Mihajlo Dika, Javnobiljenika sluba u Republici Hrvatskoj kao sustav modernog slobodnog latinskog notarijata, Hrvatska javnobiljenika komora i Hrvatska javnobiljenika akademija, Narodne novine d.d., 2008. godine, Milena trgovevi-Proki, Ovlaenja javnog belenika, Slubeni glasnik Republike Srbije, 2007. godine, Mili Simi/Marko Rajevi, Harmonizacija zakona o privrednim drutvima preduzeima u BiH, str 7. Milo trifkovi/ Sanjin Omanovi, Meunarodno poslovno pravo i arbitraa, Sarajevo, decembar 2001. Milo trifkovi / Mili Simi / Veljko trivun, Poslovno pravo, Ekonomski fakultet Sarajevo 2004 godine, Mihajlo Konstantinovi, Skica za zakonik o obligacijama i ugovorima, Beograd 1969. Mirko Vasiljevi / Marko Rajevi / Vitomir Popovi, Ugovori u privredi, Banja Luka 2002. Obren Stankovi / Vladimir Vodineli, Uvod u graansko pravo, Beograd 1996. god. str. 159. Drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Zagreb Narodne novine, 1996 godine, Slavko Cari, Ugovor o posredovanju u naem pravu i poslovnoj praksi, Pravni ivot 11/2003 godine, Slobodan Perovi, Obligaciono pravo, Knjiga prva, Beograd 1980. god, Slobodan Perovi, Filozofsko pravne rasprave, Beograd 1995. god.
343
Literatura
Sultanovi Aziz / trifkovi Milo / Simi Mili, teorija drave i prava, statusnog i obligacionog prava, Sarajevo 1983. efkija ovi, Poslovno pravo, Sarajevo 2003. ivomir S. orevi/Vladan S. Stankovi, Obligaciono pravo, Opti dio, Beograd 1976., Vladimir Kapor / Slavko Cari, Ugovori robnog prometa, Beograd 1987. Ramajana unje, Revija za pravo i ekonomiju, godina 9 broj 2, Mostar 2008. godine, Pravni fakultet Mostar, Rankica Benc Poslovnik i praktina primjena, Javnobiljeniko pravo u praksi, savjetovanje Zagreb 04. i 05. travnja 2008. godine. GtZ Moduli za polaganje notarskog ispita u Bosni i Hercegovini, Hein Ktz / Axel Flessner, Europisches Vertragsrecht, Band I. J.C:B. Mohor Paul Siebeck, tbingen 1996. Hans Brox, Allgemeiner teil des Brgerlichen Gesetzbuches, Mnster 1995. Von Thur / Siegwart, Allgemeiner teil des Schweizerischen Obligationenrecht, Erste Halbband, Zurich 1942. Werner Flume, Allgemeiner teil des Brgerlichen Rechts, 3. Auflage Springer Verlag Berlin, 1979., Karl Larenz, Allgemeiner teil des deutschen Brgerlichen Rechts, Mnchen 1989. Dieter Medicus, Allgemeiner teil des BGB, Heidelberg 1991. Alfred Koller, Schweizerisches Obligationsrecht Allgemeiner teil, Band I, Bern 1996. Jrgen Plate; Das gesamte examensrelevante Zivilrecht, Springer-Lehrbuch, Hamburg 2008. godine,
ZAKONI
Zakon o javnom belenitvu, Slubene novine Kraljevine Jugoslavije, broj 220/1930. Zakon o notarima, Slubene novine Federacije BiH, broj 45/2002.; Slubeni glasnik Republike Srpske 86/2005. i Slubeni glasnik Brko Distrikta broj 09/2003. Zakon o javnom belenitvu, Narodne novine Republike Hrvatske 78/93. Zakon o notarima, Slubeni list RCG br. 68/2005. i Slubeni list CG br. 49/2008. Pravilnik o radu notara, Slubeni list CG br. 30/2009. Zakon o vanparninom postupku, Slubeni list RCG 27/2006 Zakon o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti, Slubeni list RCG 29/2007. Zakon o izvrnom postupku, Slubeni list RCG 23/2004. Zakon o obligacionim odnosima SFRJ (Slubeni list SFRJ br. 29/78.), Zakon o obligacionim odnosima, Slubeni list CG, broj 47/2008 Pravilnika o radu notara, Federacija BiH (Slubene novine FBiH broj 13/09) Zakon o svojinsko-pravnim odnosima, Slubeni list CG, broj 19/09. Porodini zakona Crne Gore, Slubeni list RCG 1/07. Porodini zakon Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, broj 35/05. i 41/05.).
344
Komentari
Zakon o nasljeivanju, Slubeni list CG, 74/08. Zakon o nasljeivanju SR BiH, Slubeni list SR BiH 7/80, 51/80. Brgerliches Gesetzbuch (BGB), http://www.tu-berlin.de/BGB/kap.14.htm vajcarski graanski zakonik (GZ). vajcarski zakonik o obligacijama (ZO) Maarski graanski zakonik. Italijanski graanski zakonik
KOmENTARI
Borislav t. Blagojevi/Vrleta Krulj, Komentar zakona o obligacionim odnosima, Beograd 1980. Milan Kre/uro Pavi, Komentar zakona o nasljeivanju, sa sudskom praksom, Narodne novine Zagreb 1964. Boris Vizner, Komentar Zakona o obveznim (obligacionim) odnosima, Zagreb 1978., Meliha Povlaki/Christoph Schalast/Vesna Softi, Komentar zakona o notarima u Bosni i Hercegovini, izdavai GtZ- Otvoreni regionalni fond za jugoistonu Evropu Sarajevo 2009, Zoran P. Raovi, Komentar Zakona o hipoteci, 2007.g. izdava Pravni fakultet u Podgorici, Zoran Raovi, Komentar zakona o svojinsko-pravnim odnosima, I knjiga, Podgorica 2009., Mihajlo Vukovi, Pravila graanskih zakonika, Zagreb 1961. godine, Mnchener Kommentar /Schramm /Thile zum Brgerlichen Gesetzbuch, Mnchen 1985.
345
PRILOZI
ZAKON O NOTARIMA
Zakon je objavljen u Slubenom listu RCG, br. 68/2005 i Slubenom listu CG, br. 49/2008.
Glava I
OSNOVNE ODREDBE Predmet zakona lan 1
Ovim zakonom ureuju se poslovi notara, organizacija notarske slube, uslovi za obavljanje i razlozi za prestanak notarske djelatnosti, nadzor nad radom notara, disciplinska odgovornost notara i druga pitanja od znaaja za obavljanje notarske djelatnosti.
Notari i notarska sluba lan 2

Notar vri notarsku slubu kao javnu slubu, profesionalno i kao iskljuivo zanimanje, u skladu sa ovim zakonom. Notar je lice koje uiva javno povjerenje.
Dunost savjesnog postupanja lan 3

Notar je duan da vri poslove iz svoje nadlenosti savjesno i poteno, u skladu sa propisima. Notar moe odbiti da vri poslove iz svoje nadlenosti samo u sluajevima odreenim ovim zakonom.
347
Prilozi
Glava II
POSLOVI NOTARA Ovlaenje lan 4
Notar je ovlaen da vri sljedee poslove: 1) sastavlja notarske akte; 2) prima u depozit isprave, novac, hartije od vrijednosti i druge predmete; 3) po nalogu suda vri poslove povjerene ovim zakonom; 4) vri i druge poslove povjerene posebnim zakonom.
Vrste notarskih akata lan 5

Notarski akti su akti o pravnim poslovima, izjavama volje i injenicama koje sastavlja notar (notarski zapis), zapisnici o pravnim radnjama i injenicama kojima prisustvuje notar (notarski zapisnik), potvrde o injenicama koje, u okviru svoje nadlenosti, potvruje notar (notarska potvrda) i ovjere prepisa, potpisa i drugih podataka (notarska ovjera). Notarski akt predstavlja javnu ispravu, ako su prilikom njegovog sastavljanja ispotovani bitni elementi forme propisane ovim zakonom. Notarski akt je vjerodostojna, odnosno izvrna isprava u sluajevima predvienim ovim zakonom.
Povjereni poslovi od strane suda lan 6

Sud moe notaru povjeriti sljedee poslove: 1) popis i procjenu zaostavtine; 2) uvanje ostavinskih isprava, novca, hartija od vrijednosti ili dragocjenosti; 3) druge poslove odreene posebnim zakonima.
Sastavljanje drugih akata lan 7

Pored akata iz lana 5 ovog zakona, notar je ovlaen, kada je to zakonom propisano, da na zahtjev stranke sastavlja i druge akte.
348
Zakon o notarima
Akt iz stava 1 ovog lana ima svojstvo javne isprave pod uslovima iz lana 5 stav 2 ovog zakona.
Strani notarski akti lan 8

Strani notarski akt ima, pod uslovom uzajamnosti, isto pravno dejstvo kao i notarski akt sastavljen po ovom zakonu. Strani notarski akt moe biti izvrna isprava, ako se odnosi na prava koja nijesu u suprotnosti sa pravnim poretkom Crne Gore i ako sadri sve elemente koji su po zakonu neophodni za izvrenje. Ako su notarski akt sastavili domai i strani notar, notarski akt se smatra domaom javnom ispravom, ako je ovjeren peatom i tambiljem domaeg notara.
Glava III
ORGANIZACIJA NOTARA Slubeno podruje lan 9
Notar vri poslove na svom slubenom podruju, koje obuhvata podruje osnovnog suda u kome se nalazi sjedite notara. Notarske zapise o pravnim poslovima na osnovu kojih se vri prenos prava vlasnitva i drugih stvarnih prava na nekretninama, kao i zasnivanje i realizacija zalonog prava na nekretninama, sastavlja notar na ijem slubenom podruju se nekretnina nalazi. Sud moe povjeriti vrenje notarskih poslova samo notaru koji ima sjedite na teritoriji za koju je osnovan taj sud, a ukoliko ima vie notara poslovi se povjeravaju prema vremenu davanja naloga suda, potujui abecedni red linog imena notara. Ako se zakonom ukine sud na ijem podruju je notar imao svoje sjedite, kao slubeno podruje notara odredie se podruje suda na koji je prela nadlenost suda koji je ukinut.
Slubeno sjedite lan 10

Notaru se odreuje slubeno sjedite. Broj mjesta i sjedita notara odreuje ministarstvo nadleno za poslove pravosua (u daljem tekstu: ministarstvo), tako da se za teritoriju optine na svakih zapoetih 15.000 stanovnika odredi po jedno notarsko mjesto. Izuzetno, u optinama s poveanim
349
Prilozi
oblikom privredne djelatnosti; ministarstvo moe, nakon pribavljenog miljenja Notarske komore Crne Gore (u daljem tekstu: Komora), odrediti i vei broj mjesta. Slubeno sjedite notara se moe premjestiti u okviru slubenog podruja, ako je to potrebno radi urednog funkcionisanja notarske slube. Odluku o tome donosi ministarstvo, uz prethodno pribavljeno miljenje Komore i uz pristanak notara. Komora moe dozvoliti notaru da povremeno vri poslove i izvan svog slubenog sjedita, ako to zahtijevaju objektivne potrebe stanovnitva.
Pravilnik o radu notara lan 10a

Ministarstvo donosi pravilnik o radu notara (u daljem tekstu: Pravilnik), kojim se blie ureuju pitanja odreena ovim zakonom, kao i pitanja od znaaja za organizaciju i nain unutranjeg poslovanja kancelarije notara i rad notara.
Radno vrijeme lan 11

Radno vrijeme notara propisuje ministarstvo. Notar moe, po potrebi, obaviti slubenu radnju i izvan utvrenog radnog vremena.
Glava IV
USLOVI ZA VRENJE NOTARSKIH POSLOVA Uslovi za imenovanje lan 12
Za notara moe biti imenovano lice koje ispunjava sljedee uslove: 1) da je dravljanin Crne Gore; 2) da ima optu zdravstvenu i poslovnu sposobnost; 3) da je diplomirani pravnik; 4) da ima poloen pravosudni i notarski ispit; 5) da ima najmanje pet godina radnog iskustva u pravnoj struci, od toga najmanje tri godine radnog iskustva nakon poloenog pravosudnog ispita; 6) da nije osuivan za djelo koje ga ini nepodobnim za obavljanje poslova notara;
350
Zakon o notarima
Nespojivost notarskih poslova sa drugim poslovima lan 13

Nespojivo je vrenje poslova notara sa advokaturom, kao i sa profesionalnim vrenjem druge djelatnosti. Ogranienje iz stava 1 ovog lana ne odnosi se na: naunu, obrazovnu i umjetniku djelatnost, na aktivnosti zatiene autorskim pravima, na obavljanje poslova u Komori i meunarodnim udruenjima notara. Notar je duan da prekine djelatnost nespojivu sa notarskom slubom prije polaganja zakletve. Ukoliko notar ne prekine djelatnost iz stava 1 ovog lana smatra se da nije imenovan za notara.
Postupak imenovanja notara lan 14

Za imenovanje notara ministarstvo raspisuje i sprovodi konkurs. Konkurs se objavljuje u jednom od tampanih medija i u Slubenom listu Crne Gore. U konkursu mora biti naznaeno podruje za koje se imenuje notar, kao i broj notarskih mjesta. Kandidat se moe prijaviti za vie notarskih mjesta. Prijavu sa prilozima kojima dokazuje da ispunjava uslove za imenovanje za notara u skladu sa ovim zakonom kandidat podnosi ministarstvu u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa.
Imenovanje notara lan 15

Notara imenuje ministar nadlean za poslove pravosua (u daljem tekstu: ministar), po pribavljenom miljenju Komore. Odluka ministra je konana i protiv nje se moe pokrenuti upravni spor.
Zakletva lan 16
Notar polae zakletvu pred ministrom, najkasnije u roku od 30 dana od dana imenovanja. tekst zakletve glasi: Zaklinjem se da u notarsku slubu vriti u skladu sa Ustavom i zakonom i poslove notara obavljati savjesno i nepristrasno. Ako notar odbije da poloi zakletvu ili se bez opravdanog razloga ne odazove na polaganje zakletve, smatra se da nije ni imenovan.
351
Prilozi
Peat, tambilj i potpis lan 17

Notar ima peat i tambilj. Peat notara sadri grb i naziv Crne Gore, prezime i ime notara, oznaku zvanja notar i njegovo sjedite. tekst peata ispisuje se u skladu sa zakonom kojim se ureuju pitanja peata dravnih organa. Ovlaenje za davanje odobrenja peatoreznici za izradu peata notara daje ministarstvo na osnovu pisanog zahtjeva notara. Otisak peata i tambilja kao i potpis notara ovjerava predsjednik osnovnog suda na ijem podruju notar ima sjedite. Ovjereni otisak peata i tambilja, kao i ovjereni potpis notara, notar deponuje kod Komore.
Naknada tete i osiguranje od odgovornosti lan 18

Notar je duan da naknadi tetu koju je drugom prouzrokovao pri vrenju notarskih poslova. Za prouzrokovanu tetu notar odgovara po optim pravilima odgovornosti preduzetnika za naknadu tete. Notar je duan da, prije poetka vrenja poslova, zakljui sa osiguravajuim drutvom ugovor o osiguranju od odgovornosti za tetu priinjenu pri vrenju notarskih poslova, kao i o osiguranju prostorija i predmeta primljenih u depozit za sluaj oteenja, unitenja ili nestanka. Komora moe sa osiguravajuim drutvom za svoje lanove zakljuiti kolektivni ugovor o osiguranju u kom sluaju su notari duni da plaaju Komori naknadu za osiguranje od odgovornosti. Crna Gora ne odgovara za tetu koju je priinio notar.
Upis u imenik i poetak vrenja poslova lan 19

Notar se upisuje u imenik notara koji vodi Komora. Komora odreuje datum poetka vrenja poslova notara nakon to primi kopiju zapisnika o zakletvi, ovjereni otisak peata, tambilja i potpisa notara u skladu sa ovim zakonom, dokaz o osiguranju od odgovornosti za tetu i dokaz o prostoru i opremi neophodnoj za rad kancelarije notara.
352
Zakon o notarima
Notar ne smije otpoeti sa vrenjem poslova prije dana koji je odreen kao dan poetka njegovog poslovanja. Podatke o upisu i poetku vrenja poslova notara Komora objavljuje u Slubenom listu Crne Gore.
Kancelarija notara lan 20

Notar mora imati kancelariju u mjestu svog slubenog sjedita. Uslovi u pogledu prostora i opreme za kancelariju notara propisuju se Pravilnikom ministarstva.
Glava V
PRESTANAK VRENJA NOTARSKIH POSLOVA Uslovi za prestanak vrenja poslova lan 21
Notar prestaje sa vrenjem poslova: 1) ispunjavanjem uslova za starosnu penziju; 2) pisanom ostavkom; 3) ako bude osuen pravosnanom presudom na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju duem od est mjeseci; 4) ako bez opravdanog razloga ne zapone sa vrenjem poslova u roku od 15 dana od dana koji je Komora odredila za poetak njegovog poslovanja; 5) ako mu je izreena disciplinska mjera oduzimanja prava na vrenje poslova notara; 6) razrjeenjem. U sluajevima iz stava 1 ta. 1, 3, 4 i 5 ovog lana ministar e, na osnovu obavjetenja Komore, donijeti rjeenje o prestanku vrenja poslova notara.
Ostavka lan 22
Notar moe u pisanoj formi da obavijesti ministra da eli da prestane da vri notarske poslove. U rjeenju koje donosi ministar u sluaju iz stava 1 ovog lana odreuje se rok za prestanak vrenja poslova notara koji ne moe biti dui od tri mjeseca. Istekom roka iz stava 2 ovog lana notar prestaje sa vrenjem poslova.
353
Prilozi
Razrjeenje lan 23
Notar e biti razrijeen: 1) ako se utvrdi da ne ispunjava zakonom propisane uslove za vrenje poslova notara ili da te uslove nije ispunjavao prilikom njegovog imenovanja; 2) ako bude osuen pravosnanom presudom za krivino djelo koje ga ini nedostojnim za vrenje notarskih poslova; 3) ako otpone sa obavljanjem advokature ili profesionalnim vrenjem druge djelatnosti; 4) ako mu sudskom odlukom bude oduzeta ili ograniena poslovna sposobnost; 5) ako je na nain propisan zakonom utvreno da je kod notara dolo do gubitka radne sposobnosti; 6) ako ne produava uredno osiguranje od odgovornosti ili ne plaa Komori naknadu u sluaju kolektivnog osiguranja. Odluku o razrjeenju notara donosi ministar, na osnovu obrazloenog predloga Komore. Prije donoenja odluke notaru se mora omoguiti da se izjasni o predlogu za razrjeenje. Odluka ministra je konana i protiv nje se moe pokrenuti upravni spor.
Izvjetavanje o prestanku vrenja poslova lan 24

O prestanku vrenja poslova notara ministar e, bez odlaganja, obavijestiti Komoru i sud na ijem podruju notar ima sjedite. Na osnovu obavjetenja ministra Komora e izbrisati notara iz imenika notara i o tome objaviti oglas u Slubenom listu Crne Gore. Komora e ponititi peat i tambilj notara, na nain predvien ovim zakonom.
Privremeno udaljenje lan 25

Notar e biti privremeno udaljen sa poslova: 1) ako se protiv njega odredi pritvor, dok pritvor traje; 2) ako se protiv njega vodi istraga za djelo koje ga ini nedostojnim za vrenje poslova notara; 3) ako je pokrenut postupak za oduzimanje ili ograniavanje njegove poslovne sposobnosti.
354
Zakon o notarima
Rjeenje o privremenom udaljenju notara donosi ministar, na obrazloen predlog Komore.
Slubene radnje u sluaju privremenog udaljenja lan 26

U sluaju privremenog udaljenja sa poslova, notar ne smije da preduzima nikakve slubene radnje. Sve radnje preduzete od notara koji je privremeno udaljen sa poslova su nitave. U sluaju privremenog udaljenja notara sa poslova, ministar e, na predlog Komore, odrediti drugog notara koji e izdavati prepise i potvrde iz arhive privremeno udaljenog notara i vriti druge neophodne poslove.
Glava VI
PRAVA I DUNOSTI NOTARA Odbijanje preduzimanja radnji lan 27
Notar je ovlaen da odbije preduzimanje radnje: 1) koja je prema zakonu nedoputena; 2) za koju smatra da je stranka preduzima prividno, da bi izbjegla zakonske obaveze ili protivpravno otetila tree lice; 3) ako zbog maloljetstva ili nekog drugog zakonskog razloga stranka ne moe punovano zakljuivati pravne poslove. Ako notar odbije da saini akt ili preduzme radnju, stranka ima pravo da podnese pritubu Komori.
Izuzee notara lan 28

Notar e odbiti slubenu radnju: 1) ako je sam stranka, zakonski zastupnik ili punomonik stranke; 2) ako je sa strankom u odnosu saovlaenika, saobveznika ili regresnog obveznika ili je u istom predmetu sasluan kao svjedok ili vjetak; 3) ako mu je stranka ili zakonski zastupnik stranke ili punomonik stranke srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, a u pobonoj liniji do etvrtog stepena ili mu je brani drug ili srodnik po tazbini do drugog stepena bez obzira na to da li je brak prestao;
355
Prilozi
4) ako je staratelj, usvojilac ili usvojenik stranke, njenog zakonskog zastupnika ili punomonika. Ako postoji razlog za izuzee iz stava 1 ovog lana ili druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristrasnost, notar e o tome obavijestiti Komoru koja e odluiti o njegovom izuzeu. Notarski akt nema svojstvo javne isprave ako je postojao razlog za izuzee notara.
Obaveza upozorenja na manjkavosti pravnog posla lan 29

Ako notar smatra da stranka nema pravo da sklopi odreeni pravni posao duan je da je na to upozori. Kada stranka, i pored upozorenja, insistira da se sastavi akt notar e ga sastaviti, ali je duan u njemu navesti da je stranku upozorio na posljedice ovakve manjkavosti, a ukoliko se stranka tome protivi notar mora odbiti sastavljanje akta. Notar e, i pored insistiranja stranke, odbiti sastavljanje akta u sluajevima kada je to zakonom izriito zabranjeno.
Obaveza uvanja tajnosti podataka lan 30

Notar je duan da uva kao tajnu podatke koje je saznao u vrenju svojih poslova osim ako iz zakona, volje stranaka ili sadrine pravnog posla ne proizilazi neto drugo. Notar je duan da prui podatke iz stava 1 ovog lana sudu ili drugom dravnom organu pred kojim se vodi postupak, u skladu sa zakonom. Dunost uvanja tajne obavezuje i lica koja su zaposlena kod notara.
Obaveza produavanja osiguranja od odgovornosti lan 31

Notar je duan da uredno produava osiguranje od odgovornosti. Najnii iznos osiguranja se odreuje u visini desetogodinje prosjene zarade u Crnoj Gori na osnovu podataka organa dravne uprave nadlenog za poslove statistike. Pri izmjenama uslova osiguranja notar je duan da, bez odlaganja, usaglasi svoje osiguranje sa izmijenjenim uslovima kada primi obavjetenje od Komore o promjeni uslova osiguranja.
356
Zakon o notarima
Obaveza uvanja peata i tambilja lan 32

Notar je duan da uva sa posebnom panjom peat i tambilj, a u sluaju njihovog gubitka duan je da o tome odmah obavijesti Komoru i sud na ijem podruju je njegovo sjedite, kao i da ih oglasi nevaeim u Slubenom listu Crne Gore. Novi peat i tambilj moraju da se razlikuju od prethodnih, a notar moe da ih upotrebljava poslije ovjere njihovog otiska. Ako se prethodni peat ili tambilj pronau, notar je duan da ih preda Komori koja e ih komisijski unititi. Ako notar izmijeni potpis moe ga koristiti tek kada novi potpis bude ovjeren i deponovan u skladu sa ovim zakonom.
Pretres prostorija i oduzimanje dokumentacije i predmeta lan 33

Pretres prostorija i oduzimanje notarskih akata, spisa i knjiga, novca, hartija od vrijednosti i drugih stvari koje su notaru povjerene na uvanje dozvoljene su samo na osnovu sudske odluke. Prilikom pretresa prostorija notara nadleni organ je duan da obezbijedi prisustvo predstavnika Komore.
Odreivanje pritvora notara lan 34

Notar ne moe biti pritvoren u postupku koji je protiv njega pokrenut zbog sumnje da je uinio krivino djelo u vezi sa vrenjem notarskih poslova bez dozvole vijea suda pred kojim se vodi postupak. Po odreivanju pritvora protiv notara sud je duan da obavijesti Komoru.
Glava VII
NOTARSKI AKTI 1. FORMA NOTARSKOG AKTA Sredstva za sastavljanje notarskih akata lan 35
Notarski akti sastavljaju se elektronskim ili mehanikim ureajima za pisanje teksta koji omoguavaju trajnost akta.
357
Prilozi
Notarski akt se izuzetno moe sastaviti i itkim rukopisom trajnim mastilom zbog razloga hitnosti kada elektronski ili mehaniki ureaji za pisanje teksta nijesu dostupni.
Prazna mjesta, oznake brojeva i skraenice lan 36

Prazna mjesta u aktu koji je sastavio notar moraju biti oznaena crtama. Iznosi, datumi i druge brojane oznake moraju biti ispisani i slovima izuzev brojanih oznaka listova nepokretnosti, odnosno parcela, slubenih listova kao i pojedinih odredaba zakona ili drugih propisa na kojim se akt zasniva. Skraenice u ispravama notar moe da upotrijebi samo ako su uobiajene i opte poznate.
Rijei i znakovi izvan teksta lan 37

U aktu koji je sastavio notar ne smije biti rijei ni znakova iznad poetka teksta, izmeu redova ili uz marginu teksta. Svaka rije, znak ili potpis koji se nalazi iznad, pored ili izmeu redova teksta smatra se da ne postoji.
Ispravljanje i dopunjavanje akta lan 38

U aktu koji je sastavio notar ne smije se nita brisati. Ako je potrebno da se dio teksta precrta, to mora biti uinjeno tako da precrtani tekst ostane itljiv, a na kraju akta mora se naznaiti mjesto i obim teksta, koji je bio precrtan. Ako je potrebno da se u aktu izmijeni ili dopuni tekst, to se vri na kraju akta na sljedei nain: precrtava se tekst koji se mijenja ili izostavlja tako da ostaje itljiv; navodi se izmjena ili dopuna teksta na kraju isprave; oznaava se broj izmijenjenih, dopunjenih ili izostavljenih rijei sa naznakom da je to proitano i konstatovano. Ukoliko se izmjene i dopune teksta vre nakon potpisivanja akta, akt ponovo potpisuju uesnici poslije izvrenih izmjena i dopuna teksta oznaenih na kraju akta. Poslije potpisa notara ne smiju se u aktu vriti nikakve izmjene ili dopunjavanja. U sluaju da takav akt sadri greke, uz uee stranaka i drugih uesnika koji su potpisali akt, sastavlja se drugi akt koji zamjenjuje akt koji sadri greke.
358
Zakon o notarima
Oznaavanje i povezivanje stranica akta lan 39

Ako notarski akt sadri vie stranica one se oznaavaju rednim brojem i brojem akta. Sve stranice moraju biti proivene jemstvenikom iji se krajevi na zadnjoj strani privruju peatnim voskom ili ljepljivom trakom i ovjeravaju peatom notara. Ako se punomoje i drugi prilozi ne mogu spojiti sa notarskim aktom na nain predvien u stavu 1 ovog lana, na kraju akta ispisuje se tekst o broju, sadrini, oznakama i datumu izdavanja priloenih isprava ispred potpisa notara, a priloene isprave se uvaju u omotu zapisa.
Potpisivanje akta lan 40

Notar svojeruno potpisuje akt koji je sastavio, a pored potpisa stavlja otisak peata i tambilja. Pored notara, akt potpisuju i stranke, a ostali uesnici u sastavljanju akta, kada je to ovim zakonom predvieno. Ako stranka ne zna ili ne moe pisati, to u aktu mora biti naznaeno. U tom sluaju prilikom sastavljanja akta moraju biti prisutna dva pismena svjedoka koje izabere stranka ili drugi notar pred kojim stranka na akt stavlja otisak prsta, to potvruju prisutni svjedoci, odnosno drugi notar.
Parafiranje lan 41
Ako notarski akt ima vie stranica svaku stranicu izvornika parafiraju notar i stranke. Ukoliko stranka ne zna ili ne moe pisati, umjesto nje stranicu akta parafiraju svjedoci ili drugi notar u skladu sa ovim zakonom. Parafi se ne smiju stavljati preko teksta akta.
Svojstvo javne isprave lan 42

Notarski akt nema svojstvo javne isprave ako ne sadri potpis, peat i tambilj notara.
Upotreba jezika lan 43

Notar sastavlja notarski akt na jeziku koji je u slubenoj upotrebi, a u optinama na ijem podruju veinu ili znaajni dio stanovnitva ine pripadnici nacionalnih manjina, na zahtjev stranke notarski akt sastavlja se na oba jezika.
359
Prilozi
Na zahtjev stranke notar moe sastaviti akt i na stranom jeziku, ako ima svojstvo sudskog tumaa za jezik na kojem se akt sastavlja.
2. POSTUPAK SASTAVLJANJA NOTARSKIH AKATA Utvrivanje identiteta stranaka i drugih uesnika lan 44
Prije nego to pone sa sastavljanjem akta notar utvruje identitet stranaka i drugih uesnika uvidom u dokument izdat od strane nadlenog dravnog organa na osnovu kojeg se identitet moe utvrditi na nesumnjiv nain.
Slijepo, gluvo, nijemo ili gluvonijemo lice kao uesnik u sastavljanju akta lan 45
Ako je stranka slijepo, gluvo, nijemo ili gluvonijemo lice, notar mora da obezbijedi da joj sadrina notarskog akta bude u cjelosti poznata i razumljiva, na nain to e, na predlog stranke, pozvati svjedoka u koga stranka ima povjerenje i koji je sposoban da joj predoi cjelokupan sadraj akta. Svjedok moe da bude u srodstvu sa slijepom, gluvom, nijemom ili gluvonijemom strankom, ako nije lino zainteresovan za pravni posao koji je predmet notarskog akta. Notar e u aktu naznaiti postojanje okolnosti iz stava 1 ovog lana, sa navodom o nainu na koji je stranka upoznata sa sadrinom akta.
Uee sudskog tumaa lan 46

Sastavljanju notarskog akta mora da prisustvuje sudski tuma, ako neko od uesnika ne razumije jezik na kome se sastavlja akt ili ako to stranka zahtijeva. Na kraju akta notar mora naznaiti da je uesniku preveden tekst akta.
Poduavanje stranaka lan 47

Prije sastavljanja akta notar mora ispitati volju stranaka i poduiti ih o pravnim posljedicama namjeravanog pravnog posla. Notar e izjave stranaka potpuno, jasno i odreeno sastaviti i unijeti u notarski akt, nakon toga izjave e proitati strankama i neposrednim pitanjima se uvjeriti da li sadraj notarskog akta odgovara volji stranaka. Notar e upozoriti stranke kad smatra da su njihove izjave nejasne, nerazumljive i dvosmislene i ukazati im na mogue sporove i pravne smetnje do kojih bi moglo doi zbog takvih izjava. Ako stranke i dalje ostanu pri svojim izjavama, notar ih mora unijeti u akt koji sastavlja uz navoenje injenice da su upozorene na posljedice takvih izjava.
360
Zakon o notarima
Svjedok notarskog akta lan 48

Prilikom sastavljanja notarskog akta svjedok moe biti svako pismeno, punoljetno i poslovno sposobno lice, osim lica: 1) koje je zaposleno kod notara; 2) koje je srodnik notara po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, a u pobonoj liniji do drugog stepena, koje je njegov brani drug ili srodnik po tazbini do drugog stepena bez obzira na to da li je brak prestao; 3) koje moe imati neku korist iz pravnog posla o kome se sastavlja notarski akt; 4) koje je prema zakonima o sudskim postupcima osloboeno dunosti svjedoenja.
Potpisivanje akta od strane stranaka lan 49

Stranke i drugi uesnici potpisuju akt u prisustvu notara. Ako notar nije prisustvovao potpisivanju akta, stranka u njegovom prisustvu potvruje kao svoj potpis koji se ve nalazi na aktu. Potvrdu potpisa u sluaju iz stava 2 ovog lana notar navodi u aktu.
3. VRSTE NOTARSKIH AKATA 1) Notarski zapis Sadraj zapisa lan 50

Notarski zapis sadri: 1) lino ime notara, njegovo sjedite i izjavu da postupa u svojstvu notara; 2) lino ime, datum i mjesto roenja, adresu i jedinstveni matini broj uesnika, njihovih zakonskih zastupnika i punomonika, a za pravno lice njegov naziv i sjedite, broj rjeenja o upisu u registar, lino ime i adresu njegovog zastupnika; 3) broj isprave na osnovu koje je utvren identitet lica iz take 2 ovog stava kao i naziv organa koji je izdao ispravu; 4) tekst pravnog posla sa oznakom eventualnih punomoja i drugih isprava koje se prilau; 5) mjesto, datum i as sastavljanja notarskog zapisa; 6) izjavu da su uesnici razumjeli sadrinu pravnog posla i da su saglasni sa zapisom koji je sastavio notar; 7) potpise uesnika i notara i peat i tambilj notara.
361
Prilozi
Zapis o potvrdi privatne isprave lan 50a

Uesnici pravnog posla mogu privatnu ispravu o tom poslu da potvrde kod notara, ukoliko je privatna isprava u saglasnosti sa odredbama ovog zakona o formi notarskog akta i sadrini notarskog zapisa. Notar e ispravu iz stava 1 ovog lana potvrditi bez sastavljanja posebnog notarskog zapisa, na nain to na ispravi unosi podatke iz lana 51 ta. 1, 3, 5, 6 i 7 ovog zakona, u kom sluaju potvrena isprava ima svojstvo notarskog zapisa.
Obaveznost forme zapisa lan 51

U formi notarskog zapisa iz lana 50 ili lana 50a ovog zakona sainjavaju se: 1) brani ugovor i ugovori o imovinskim odnosima izmeu branih drugova i izmeu lica koja ive u vanbranoj zajednici; 2) ugovori o raspolaganju imovinom maloljetnih lica i lica koja nemaju poslovnu sposobnost, iji predmeti su nepokretnosti ili vrednije pokretne stvari i prava; 3) ugovori o raspodjeli i ustupanju imovine za ivota, ugovori o doivotnom izdravanju i nasljednike izjave; 4) ugovori o kupovini sa zadravanjem prava vlasnitva; 5) obeanja poklona i ugovori o poklonima u sluaju smrti; 6) pravni poslovi iji je predmet prenos ili sticanje svojine ili drugih stvarnih prava na nepokretnostima. Forma notarskog zapisa za pojedine pravne poslove moe biti predviena i drugim zakonima. Pravni poslovi iz st. 1 i 2 ovog lana, koji nijesu sainjeni u formi notarskog zapisa, ne proizvode pravno dejstvo. Stranke imaju pravo da zahtijevaju formu notarskog zapisa i za druge pravne poslove koji nijesu navedeni u st. 1 i 2 ovog lana.
Zapis o testamentu lan 52

Notar moe, po kazivanju zavjetaoca, da sastavi zapis o testamentu po pravilima koja vae za sudski testament. tako sainjeni akt ima svojstvo sudskog testamenta.
362
Zakon o notarima
Izvrnost notarskog zapisa lan 53

Notarski zapis je izvrna isprava ukoliko je sainjen u propisanoj formi i ako je sastavljen o nekom pravnom poslu, koji ima za predmet plaanje neke odreene sume novca ili davanje odreene koliine zamjenljivih stvari ili vrijednosnih papira, a dunik je u notarskom zapisu pristao na izvrenje bez odlaganja. Na osnovu notarskog zapisa, na osnovu kojeg je u katastru nepokretnosti upisana hipoteka na odreenoj nepokretnosti, moe se, u svrhu plaanja obezbijeenog potraivanja, neposredno nakon dospjelosti, zahtijevati izvrenje na toj nepokretnosti, ako je dunik u izvorniku na ovo izriito pristao. Za izvrnost notarskog zapisa iz st. 1 i 2 ovog lana nije potrebna nikakva dalja aktivnost izvrnog suda. Izvrenje notarskog zapisa moe se pobijati po odredbama zakona kojim je ureen izvrni postupak.
2) Notarski zapisnik Sadraj zapisnika lan 54

Notar je ovlaen da u formi notarskog zapisnika potvrdi nastupanje injenica od kojih zavisi punovanost pravnog posla i ispunjenje obaveza koje iz njega proistiu (ponuda, opomena, otkaz, raskid ugovora i sl.).
Poslovi o kojima se moe sastaviti zapisnik lan 55

Notar u formi notarskog zapisnika moe: 1) sastaviti zapisnik o popisu i procjeni zaostavtine, uz obavezno uee vjetaka; 2) zakljuiti poravnanje prije pokretanja parninog, vanparninog i upravnog postupka, u skladu sa zakonom, sa dejstvom sudskog poravnanja, odnosno poravnanja zakljuenog pred upravnim organom; 3) zasnovati zalono pravo na nepokretnim ili pokretnim stvarima, u skladu sa zakonom; 4) primiti na zapisnik izjavu povjerioca o produenju roka za izvrenje obaveze dunika utvrene u izvrnoj ispravi; 5) primiti na zapisnik izjave svjedoka o tome da je nastupio uslov odreen poravnanjem od koga zavisi nastupanje izvrnosti tog poravnanja; primiti na zapisnik izjavu o podizanju protesta mjenice i eka, u skladu sa zakonom;
363
Prilozi
6) sastaviti zapisnik o povjeravanju na uvanje svojerunog testamenta, pisanog testamenta pred svjedocima i sudskog testamenta sa dejstvom povjeravanja testamenta na uvanje sudu; 7) sastaviti zapisnik o odravanju sjednice skuptine ili drugog organa upravljanja, privrednog drutva ili drugog pravnog lica sa ovjerom odluka sa sjednice; 8) primiti na zapisnik druge izjave ili utvrditi druge injenice odreene zakonom.
Podaci koje zapisnik sadri lan 56

Notarski zapisnik sadri podatke o danu i asu saznanja, odnosno utvrenja odreene injenice i taan opis onoga to se dogodilo u prisustvu notara, odnosno onoga to je on neposredno utvrdio. Notarski zapisnik sadri vrijeme i mjesto sastavljanja zapisnika. Notar je duan da, u sluajevima odreenim zakonom, izjavu datu na zapisnik dostavi licu na koje se ona odnosi.
3) Notarske potvrde Sadraj potvrde lan 57

Notar je ovlaen da izda potvrdu o tome da je notarski akt sastavljen, odnosno da je predat na uvanje, kao i potvrdu o naplaenim trokovima. Na zahtjev svjedoka, tumaa, vjetaka, zakonskog zastupnika, slubenog lica organa starateljstva i zastupnika pravnog lica, notar je duan da izda potvrdu o tome kada su ta lica prisustvovala sastavljanju notarskog akta i u kom svojstvu.
Potvrda o tome da je isprava podnijeta na uvid lan 58

Notar je ovlaen da izda potvrdu o tome da je njemu ili, u njegovom prisustvu, treem licu podnijeta na uvid isprava koja se po zakonu mora podnijeti na uvid. Potvrda sadri datum, a na zahtjev stranke i as podnoenja isprave na uvid. Notar je duan da utvrdi identitet lica koja su prisustvovala podnoenju isprave na uvid.
Potvrda da je lice u ivotu lan 59

Notar je ovlaen da izda potvrdu da je odreeno lice u ivotu, poto utvrdi identitet toga lica.
364
Zakon o notarima
Potvrda mora da sadri datum dolaska lica kod notara, kao i nain na koji je notar utvrdio njegov identitet.
Potvrda o ovlaenju za zastupanje i drugim injenicama iz registra lan 60

Notar moe da izda potvrdu o ovlaenju za zastupanje, ukoliko to ovlaenje proizilazi iz sudskog registra. Notar moe da izda potvrdu o postojanju ili sjeditu pravnog lica, o statusnim promjenama ili drugim pravno relevantnim injenicama, ako one proizilaze iz sudskog registra. Notar moe da izda potvrdu iz st. 1 i 2 ovog lana samo ukoliko je prethodno izvrio uvid u registar ili u ovjereni izvod iz registra. U potvrdi e se naznaiti dan kada je izvren uvid u registar, odnosno kada je izdat ovjereni izvod iz registra. takva potvrda ima dokaznu snagu kao i potvrda nadlenog suda.
4) Notarske ovjere Ovjera prepisa lan 61

Notar je ovlaen da ovjeri prepis isprave nakon to utvrdi da je prepis identian sa izvornom ispravom. Prepis mora biti identian sa izvornom ispravom i u pravopisu, interpunkciji i skraivanju rijei, a ako su u izvornoj ispravi neka mjesta prepravljena, izbrisana, precrtana ili dodata ili ako je izvorna isprava pocijepana ili oteena, to se u ovjeri prepisa mora navesti. Nakon to utvrdi da je prepis isprave identian sa izvornom ispravom, notar to potvruje na samom prepisu i navodi da je to prepis isprave ili njenog ovjerenog prepisa, da li je i kako naplaena taksa, da li je prepis napisan rukom, mainski ili drugim sredstvom za pisanje, gdje se nalazi izvorna isprava, a ako je izvornu ispravu donijela stranka, i njene line podatke. Ako na ispravi ima zabiljeka ili klauzula, notar i to navodi u prepisu. Kada se ovjerava prepis jednog dijela isprave iz prepisa mora da bude vidljivo koji djelovi isprave nijesu obuhvaeni prepisom. Fotokopija isprave ovjerena od strane notara u skladu sa ovim zakonom izjednaena je sa prepisom. Notar e ovjeriti samo prepis ili fotokopiju koju je sam sainio ili je sainjena u njegovom prisustvu. Ovjeravanjem se ne potvruje istinitost sadraja isprave.
365
Prilozi
Ovjera potpisa lan 62

Notar je ovlaen da ovjeri da je stranka u njegovom prisustvu svojeruno potpisala ispravu ili stavila svoj otisak prsta ili da je potpis ili otisak prsta koji se ve nalaze na ispravi u njegovom prisustvu priznala za svoj. Ukoliko notar ne poznaje stranku njen identitet e utvrditi u skladu sa ovim zakonom. Ovjera potpisa se stavlja na izvornik isprave sa podacima o tome kako je utvren identitet stranke i uz konstataciju da su potpis ili otisak prsta autentini. Klauzula ovjere sadri broj djelovodnika, upisnika, datum, potpis i peat notara. Prilikom ovjere potpisa notar se upoznaje sa sadrinom isprave samo ukoliko je to potrebno da ispuni rubrike upisnika o ovjerama i potvrdama. Notar nije odgovoran za sadraj isprave i nije duan da utvruje da li stranke smiju da sklapaju posao na koji se isprava odnosi.
Ovjera potpisa zastupnika pravnog lica lan 63

Ako notar ovjerava potpis lica koja je zastupnik nekog pravnog lica ili dravnog organa moe u ovjeri da potvrdi da se to lice potpisalo za pravno lice ili dravni organ samo ako je prethodno utvrdio da se radi o licu koje je ovlaeno da to uradi.
Ovjera izvoda iz poslovnih knjiga lan 64

Notar je ovlaen da ovjeri izvod iz poslovnih knjiga privrednih drutava i drugih pravnih lica. Prilikom ovjere izvoda iz stava 1 ovog lana notar je duan da uporedi izvod sa odgovarajuim stavkama u izvornoj knjizi i da u klauzuli o ovjeri navede da se izvod u potpunosti slae sa izvornikom.
Ovjera prevoda lan 65

Notar je ovlaen da ovjeri tanost prevoda koji je sam napravio samo ukoliko je i sudski tuma za jezik na kojem je akt preveden sa jezika koji je u slubenoj upotrebi i obratno.
366
Zakon o notarima
Glava VIII
DEPOZIT uvanje isprava lan 66
Notar je duan da preuzme na uvanje sve vrste isprava. O preuzimanju isprave notar sastavlja zapisnik koji sadri mjesto i vrijeme preuzimanja, prezime, ime i adresu lica koje je ispravu predalo, oznaku isprave, razlog zbog kojeg se isprava predaje na uvanje i podatke o licu kome isprava treba da bude izdata. Zapisnik e potpisati lice koje je predalo ispravu i notar. Notar izdaje potvrdu o preuzimanju isprave licu koje je ispravu predalo. Notar je duan da utvrdi identitet lica kome predaje preuzetu ispravu. Lice kome se isprava uruuje duno je da potvrdi prijem isprave na zapisnik o preuzimanju.
uvanje novaca i hartija od vrijednosti lan 67

Notar je ovlaen da preuzme na uvanje novac, hartije od vrijednosti i druge isprave koje se mogu unoviti, plemenite metale i druge dragocjenosti. Notar je duan da preuzme na uvanje novac, hartije od vrijednosti i druge isprave koje se mogu unoviti, plemenite metale i druge dragocjenosti, samo na osnovu odluke suda ili drugog organa ili samo ako su mu predate povodom sastavljanja notarskog akta da bi ih prenio na drugo lice ili da bi ih dao na uvanje kod odreenog dravnog organa. Notar je duan da preuzme na uvanje i druge predmete kada je zakonom odreeno da dunik kod suda moe poloiti stvar koju duguje. O preuzimanju stvari notar sastavlja zapisnik koji sadri broj iz knjige depozita, mjesto i vrijeme preuzimanja, taan opis i vrijednost predatih stvari, prezime, ime i adresu lica koje je stvari predalo i njegova izjava o tome ta sa stvarima treba da se uradi. Notar izdaje potvrdu o preuzimanju stvari licu koje je stvar predalo.
uvanje stvari lan 68

Stvari koje je preuzeo notar uva u posebnom omotu na kome oznaava broj iz knjige depozita i prezime i ime lica koje je stvar predalo. testament koji mu je povjeren na uvanje notar je duan da stavi u poseban omot i zapeati.
367
Prilozi
Novac koji mu je povjeren notar moe da uva u sefu ili na posebnom raunu u banci ili drugoj finansijskoj organizaciji koji ne moe biti predmet prinudnog izvrenja protiv notara. Preuzete stvari notar e, bez odlaganja, uruiti licu kome su namijenjene, uz prethodno utvrivanje njegovog identiteta. to lice potvruje prijem u zapisnik o preuzimanju ili u knjigu depozita.
Obavjetenje nadlenom sudu lan 69

Ako lice koje je predalo stvar na uvanje notaru ili lice u iju korist je to uinjeno bude pozvano da preuzme tu stvar, a u roku od godinu dana od prijema poziva to ne uini, notar e stvar predati nadlenom sudu. Nadleni sud e, u roku od sedam dana od dana prijema stvari od notara, donijeti rjeenje o prodaji stvari ili utvrditi da je predmet depozita postao imovina Crne Gore.
Poziv iz stava 1 ovog lana sadri upozorenje o pravnim posljedicama nepreuzimanja stvari. Pravna priroda depozita kod notara lan 70
Depozit kod notara ima isto pravno dejstvo kao sudski depozit.
Glava IX
NOTARSKI SPISI I VOENJE KNJIGA Sadraj notarskog spisa lan 71
Notarski spis sastoji se od notarskog akta u izvorniku i prepisa isprave ili spisa koji se po zakonu moraju priloiti notarskom aktu, ovlaenja, punomoja, nalaza i miljenja vjetaka i drugih spisa koji su nastali prilikom sastavljanja notarskog akta.
uvanje notarskih spisa lan 72

Notarski spisi uvaju se u omotu spisa koji sadri popis akata, odnosno isprava koji se u njemu nalaze. Notar je duan da uva notarske spise 20 godina.
368
Zakon o notarima
Uvid u notarske spise lan 73

Stranke imaju pravo da vre uvid u notarske spise. Ostala lica mogu vriti uvid u notarske spise samo ako imaju opravdani interes ili pisanu saglasnost stranke.
Knjige lan 74
Notar vodi sledee knjige: 1) upisnik o notarskim zapisima i zapisnicima; 2) upisnik o notarskim ovjerama i potvrdama; 3) protestni registar; 4) imenik lica iji se testament nalazi kod notara; 5) depozitnu knjigu o predmetima primljenim u depozit; 6) upisnik radnji koje je sud povjerio notaru. Notar je duan da uva knjige 30 godina.
Sadrina, nain voenja i ovjeravanje knjiga lan 75

Ministarstvo Pravilnikom propisuje sadrinu, nain voenja i ovjeravanje knjiga iz lana 75 ovog zakona. Postupak preuzimanja, uvanja, korienja i unitavanja notarskih akata i knjiga koje vodi notar vri se po propisima o uvanju, prikupljanju i povremenom kartiranju arhivskog materijala.
Glava X
IZDAVANJE I OVJERAVANJE NOTARSKIH AKATA Izvornik notarskog akta lan 76
Notarski akt, koji notar saini u skladu sa ovim zakonom, predstavlja izvornik koji uva notar u svojoj arhivi, ako ovim zakonom nije drukije odreeno.
369
Prilozi
Izdavanje izvornika lan 77

Izvornik se izdaje za upotrebu u inostranstvu, ako su saglasna sva lica, koja mogu zahtijevati otpravak. U sluaju iz stava 1 ovog lana, notar e zadrati jedan otpravak i na njemu zabiljeiti kome je i zbog ega izdat izvornik. Otpravak stupa na mjesto izvornika.
Dostavljanje izvornika testamenta lan 78

Notar je duan da nadlenom ostavinskom sudu dostavi izvornik testamenta koji je sastavio ili mu je povjeren na uvanje im sazna za smrt lica iji se testament nalazi u njegovim spisima.
Izdavanje izvornika akta na zahtjev suda ili Komore lan 79

Na osnovu pisanog zahtjeva suda ili Komore notar je duan da izda izvornik akta. O izdavanju izvornika akta notar sainjava slubenu zabiljeku. Organ kod koga se izvornik akta privremeno nalazi duan je da ga, bez odlaganja, preda notaru radi sastavljanja otpravka.
Otpravak izvornika lan 80

Kada notar saini izvornik obavezan je strankama izdati otpravak izvornika. Otpravak mora po obliku, formi i sadraju odgovarati izvorniku i mora biti oznaen kao otpravak. Otpravak izvornika u pravnom prometu zamjenjuje izvornik. Ako je izdao izvornik akta, notar ne moe izdati otpravak ve samo prepis notarskog akta.
Izdavanje otpravka lan 81

Ako u izvorniku nije drukije odreeno otpravak akta moe se izdati samo: 1) licima koja su u svoje ime zakljuila pravni posao koji je predmet akta; 2) licima u ije ime je zakljuen pravni posao; 3) licima u iju korist je zakljuen pravni posao;
370
Zakon o notarima
4) nasljednicima i pravnim sljedbenicima lica iz ta. 1 do 3 ovog lana. Notar je duan da otpravak akta o pravnim poslovima na osnovu kojih se stie, prestaje, prenosi ili ograniava pravo vlasnitva ili drugo pravo na nepokretnostima, kao i o pravima za koje se vode javne knjige ili registri dostavi nadlenom dravnom organu u skladu sa zakonom. Nadleni dravni organ iz stava 2 ovog lana duan je da odluku o upisu u javne knjige ili registre koje vodi dostavi notaru i strankama. Notar mora dostaviti poreskim organima otpravak akta o pravnom poslu koji je predmet oporezivanja.
Zabiljeka o izdavanju otpravka lan 82

Kada se izda otpravak notar na izvorniku ili na listu koji se priiva uz izvornik sainjava zabiljeku o tome kada je i kome izdao otpravak akta. Otpravak koji je stranka vratila prilae se uz izvornik. Na otpravak se stavlja zabiljeka da je otpravak vraen i da nema pravnu snagu javne isprave. Zabiljeku iz st. 1 i 2 ovog lana potpisuje notar.
Otpravak u svrhu izvrenja lan 83

Otpravak akta u svrhu izvrenja se izdaje licima koja su u aktu oznaena kao povjerioci, pod uslovom da je utvreno da su ispunjeni uslovi za izvrnost akta u skladu sa ovim zakonom. Ponovni otpravak u svrhu izvrenja jo neizvrenog otpravka akta moe se izdati samo: - ako lica iz lana 82 stav 1 ovog zakona na to pristanu, o emu se sainjava zabiljeka na samom aktu koji potpisuju stranke ili posebno ovjerena isprava koja se prilae aktu; - ako je ranije izdati otpravak zbog nekog nedostatka vraen notaru ili je uniten, oteen ili na drugi nain postao neupotrebljiv; - ako sud na ijem podruju notar ima sjedite na predlog stranke koja uini vjerovatnim da joj je potreban novi otpravak, naredi da joj se izda ponovni otpravak. O izvrnom notarskom aktu moe se, osim u sluajevima predvienim u stavu 2 ovog lana, izdati samo jedan otpravak u svrhu izvrenja.
Ponovno izdavanje otpravka akta koji nije izvran lan 84

Notar koji je izdao otpravak akta koji nije izvran moe izdati novi otpravak stranci koja dokae vjerovatnim da joj je novi otpravak potreban. Ukoliko notar ne postupi po
371
Prilozi
zahtjevu stranke ona moe da podnese predlog za izdavanje novog otpravka nadlenom sudu.
Evidentiranje novog otpravka akta lan 85

Ako notar izda novi otpravak akta potrebno je da u klauzuli o ovjeri naznai koji je to otpravak po redu, kao i razlog zbog kojeg se izdaje novi otpravak.
Otpravak i prepis akta koji je sainio notar o testamentu lan 86

Otpravak ili prepis testamenta koji je sainio notar ili se kod njega nalazi na uvanju notar moe izdati samo ostaviocu dok je u ivotu ili licu koga je on izriito ovlastio ovjerenim punomojem, ako u samom testamentu nije drukije odreeno. Poslije smrti ostavioca otpravak ili prepis moe se izdati samo poslije proglaenja testamenta. Dan proglaenja testamenta upisuje se na otpravku ili prepisu.
Izdavanje prepisa lan 87

Notar je duan da izda prepis notarskog akta stranci i njenom nasljedniku, Komori, ministarstvu, sudu ili drugom dravnom organu na njihov zahtjev i o njihovom troku.
Otpravak dijela akta lan 88

Ako akt koji je sastavio notar sadri vie samostalnih pravnih poslova, umjesto otpravka akta moe se izdati otpravak dijela akta sa naznakom o tome koji su djelovi akta isputeni. Samo cjelovit otpravak akta moe biti izvrna isprava.
Ovjera otpravka i prepisa akta lan 89

Notar ovjerava svaki otpravak akta, a na zahtjev stranke i prepis.
Klauzula o ovjeri lan 90

Ovjera se vri stavljanjem klauzule o ovjeri, koja sadri: potvrdu o istovjetnosti otpravka sa izvornikom notarskog akta;
372
Zakon o notarima
oznaku da se radi o otpravku, sa naznakom u skladu sa lanom 86 ovog zakona, ukoliko se izdaje novi otpravak; prezime i ime lica kome se izdaje otpravak; mjesto i datum izdavanja otpravka; potpis i peat notara.
Otpravak i prepis koji ne sadre klauzulu o ovjeri lan 91

Otpravak i prepis notarskog zapisa nemaju svojstvo javne isprave, ako ne sadre klauzulu o ovjeri.
Glava XI
ARHIVA NOTARA Predaje arhive u sluaju prestanka vrenja poslova notara lan 92
Ako notar prestane sa vrenjem poslova ili ako premjesti svoje sjedite na podruje drugog suda, notarske akte i knjige, kao i dokumenta koja su mu predata preuzima na uvanje sud na ijem podruju notar ima slubeno sjedite. Dokumentaciju i predmete iz stava 1 ovog lana zapisniki preuzima trolana komisija obrazovana od strane predsjednika suda. Dokumentacija i predmeti iz stava 1 ovog lana, po preuzimanju od strane suda, uvaju se i dalje u kancelariji notara do poetka vrenja poslova od strane novoimenovanog notara. Ukoliko to nije mogue uvae se u sudskoj arhivi. U sluaju iz stava 1 ovog lana izdavanje izvornika, otpravka, prepisa i izvoda iz notarskih akata vri predsjednik suda ili sudija koga on ovlasti u skladu sa ovim zakonom do imenovanja novog notara. U odnosu na predavanje notarskih akata u arhivu na uvanje shodno se primjenjuju propisi za arhiviranje u nadlenom sudu.
Nain preuzimanja dokumentacije i predmeta od strane komisije, kao i predaja novoimenovanom notaru, iz stava 2 ovog lana, blie se ureuje Pravilnikom. Predaje arhive u sluaju smrti notara lan 93
U sluaju smrti notara, obavezu da predaju arhivu notara imaju njegovi zakonski, odnosno testamentalni nasljednici.
373
Prilozi
Predaja arhive u sluaju smrti notara obavlja se na nain i po postupku utvrenom lanom 93 ovog zakona. Ukoliko meu licima iz stava 1 ovog lana nema saglasnosti ko e od njih predati arhivu notara ili lice koje je duno odbije da to uini, nadleni ostavinski sud e odrediti lice koje je duno predati arhivu notara.
Predaja dijela arhive novoimenovanom notaru lan 94

Ministar, na predlog nadlenog suda, odluuje koji dio arhive se predaje notaru koji je imenovan na mjesto prethodnog notara.
Rekonstrukcija izgubljenih spisa lan 95

Ako predsjednik suda utvrdi da neki akt nedostaje u predatoj arhivi notara pozvae notara, koji je prestao sa vrenjem notarskih poslova, njegovog nasljednika ili zamjenika da preda akte u odreenom roku. Ako u odreenom roku lice iz stava 1 ovog lana ne preda akte, predsjednik suda e o tome obavijestiti uesnike notarskog posla kako bi mogli da preduzmu mjere radi zatite svojih prava. Ako se kod uesnika notarskog posla ili kod drugog notara nalazi otpravak, ovjereni prepis ili izvod iz nestalog izvornika, oni treba da ga predaju sudu, kako bi se napravio ovjereni prepis koji e se uvati umjesto nestalog izvornika. Ako se utvrdi da upisnici ili druge knjige nijesu uredno voene i kompletirane, arhivski radnik suda e ih aurirati i kompletirati u prisustvu ili pod nadzorom predsjednika suda, odnosno sudije koga on ovlasti.
Glava XII
NOTARSKI PRIPRAVNICI, SARADNIK I ZAMJENIK NOTARA Notarski pripravnici lan 96
Notarski pripravnici su diplomirani pravnici zaposleni kod notara koji su upisani u imenik notarskih pripravnika, koji vodi Komora. Notarski pripravnik se struno osposobljava za samostalno obavljanje poslova notara. Po zavretku pripravnikog staa, u trajanju dvije godine, notar izdaje notarskom pripravniku uvjerenje o obavljenoj praksi koje se dostavlja Komori.
374
Zakon o notarima
Notarski pripravnik polae pravosudni ispit pod istim uslovima predvienim za zaposlene u pravosudnim organima. Program strunog osposobljavanja notarskog pripravnika donosi Komora.
Notarski saradnik lan 97

Notarski saradnici su diplomirani pravnici sa poloenim pravosudnim i notarskim ispitom, koji su zaposleni kod notara. Odluku o zapoljavanju i prestanku rada notarskog saradnika donosi notar u skladu sa optim propisima o radnim odnosima. Po izvrenom izboru notarskog saradnika notar ga prijavljuje Komori radi upisa u imenik notarskih saradnika. Notarski saradnik poinje sa radom danom upisa u imenik Komore.
Shodna primjena prava lan 98

Na notarske pripravnike i saradnike se, u pogledu njihovih prava, obaveza i odgovornosti, primjenjuju opti propisi o radnim odnosima, ako ovim zakonom nije drukije odreeno.
Poslovi notarskog saradnika lan 99

Notarski saradnik moe da obavlja sve poslove u ime notara kod kojeg radi, osim da sastavlja notarske akte. Notarski saradnik potpisuje notarske zapisnike i druge isprave sa napomenom da ih potpisuje za notara. Notar na svakoj ispravi iz stava 2 ovog lana potvruje potpisom da je ispravu pregledao. Svi poslovi koje obavi notarski saradnik imaju isto pravno dejstvo kao da ih je neposredno obavio notar.
Zarade lan 100

Komora svojim aktom utvruje kriterijume za zaradu notarskog pripravnika, odnosno saradnika.
375
Prilozi
Zamjenik notara lan 101

Notara koji je na odsustvu ili je bolestan ili je iz drugih opravdanih razloga sprijeen da vri poslove notara moe da mijenja zamjenik notara. Za zamjenika notara odreuje se lice koje ispunjava uslove za imenovanje za notara. U sluaju sprijeenosti za vrenje poslova notara do 30 dana, zamjenika notara odreuje notar, a due od 30 dana ministar, na predlog Komore. Notarski saradnik moe biti odreen za zamjenika notara kod koga radi. Zamjenik notara se moe u svako doba opozvati.
Poslovi zamjenika notara lan 102

Zamjenik notara vri poslove u ime notara i upotrebljava peat i tambilj notara koga zamjenjuje. Ukoliko zamjenik i notar ne urede meusobne odnose sporazumno, zamjenik ostvaruje zaradu nastalu vrenjem notarskih poslova, pri emu je duan da pokrije materijalne i druge trokove nastale vrenjem notarskih poslova. Notar ne smije obavljati notarske poslove dok traje zamjena. Zamjenik notara odgovara za tetu koju priini treim licima u okviru obavljanja notarskih poslova.
Administrativno osoblje notara lan 103

Notar moe imati i potreban broj administrativnih radnika. Komora svojim aktom utvruje kriterijume za zaradu lica iz stava 1 ovog lana.
Na lica iz stava 1 ovog lana, u pogledu njihovih prava, obaveza i odgovornosti, primjenjuju se opti propisi o radnim odnosima.
Glava XIII
NOTARSKA KOMORA I NJENI ORGANI Notarska komora lan 104
Komora je obavezna i profesionalna organizacija notara koji imaju sjedite na teritoriji Crne Gore.
376
Zakon o notarima
Komora ima svojstvo pravnog lica. Sjedite Komore je u Podgorici. Organi Komore su: Skuptina, Upravni odbor i predsjednik. Ako ovim zakonom nije drukije odreeno, organizacija, nadlenost, nain izbora, prava i dunosti organa Komore utvruju se statutom i drugim aktima Komore.
Skuptina Komore lan 105

Skuptinu Komore ine notari koji imaju sjedite na teritoriji Crne Gore. Skuptina Komore se stara da notari vre svoje poslove savjesno u skladu sa zakonom.
Nadlenost Skuptine Komore lan 106

Skuptina Komore: 1) donosi statut, poslovnik i druge akte Komore; 2) donosi notarsku tarifu, uz saglasnost Vlade Crne Gore; 3) bira predsjednika Komore, potpredsjednika, lanove Upravnog odbora i drugih organa Komore, ako ovim zakonom ili statutom Komore nije drukije odreeno; 4) bira Disciplinsku komisiju, disciplinskog tuioca i njegovog zamjenika; 5) razmatra predloge, zahtjeve i preporuke za uspjean rad notara; 6) usvaja zavrni raun za proteklu godinu i predlog finansijskog plana za narednu godinu; 7) razmatra i usvaja izvjetaj o radu Komore; 8) odluuje o visini lanarine i nainu njenog plaanja; 9) odluuje o nainu upotrebe sredstava dobijenih od novanih kazni saglasno ovom zakonu; 10) odluuje o drugim pitanjima predvienim zakonom i statutom Komore. Skuptina Komore se sastaje redovno jednom godinje povodom odluivanja o zavrnom raunu i predlogu finansijskog plana za narednu godinu, a vanredno u sluajevima predvienim statutom. Statut Komore donosi se dvotreinskom veinom ukupnog broja notara.
377
Prilozi
Upravni odbor lan 107

Upravni odbor: 1) bira predsjednika Upravnog odbora iz reda svojih lanova; 2) utvruje nacrt statuta i drugih akata Komore; 3) vri nadzor nad radom notara i daje inicijativu za vrenje vanredne inspekcije radi pokretanja disciplinskog postupka; 4) odluuje o izuzeu u disciplinskom postupku; 5) odluuje o albama protiv odluka disciplinske komisije; 6) stara se o statusu notara i odnosima notara prema treim licima; 7) organizuje struno osposobljavanje notara, organizovanjem seminara i predavanja, o emu izrauje godinji program; 8) donosi program za struno osposobljavanje notarskih pripravnika; 9) vodi imenik notara, zamjenika notara, notarskih saradnika i notarskih pripravnika; 10) priprema sjednice Skuptine Komore; 11) izvrava odluke Skuptine Komore; 12) sastavlja predlog zavrenog rauna i predlog finansijskog plana za narednu godinu; 13) stara se o naplati lanarine; 14) donosi poslovnik o svom radu; 15) odluuje o drugim pitanjima koja su zakonom ili statutom Komore u njegovoj nadlenosti, kao i o pitanjima koja nijesu u nadlenosti nekog drugog organa Komore. Broj lanova Upravnog odbora odreuje Skuptina Komore u skladu sa statutom.
Predsjednik Komore lan 108

Predsjednik Komore je ujedno i predsjednik Skuptine Komore. Predsjednik predstavlja i zastupa Komoru. U sluaju njegove sprijeenosti zamjenjuje ga potpredsjednik, a u sluaju sprijeenosti potpredsjednika, najstariji lan Skuptine Komore. Predsjednik Komore: 1) rjeava sporove izmeu notara ili izmeu notara i njihovih stranaka; 2) stara se o zakonitosti rada Komore; 3) stara se o odnosu notara prema drugim organima;
378
Zakon o notarima
4) obavlja i druge poslove predviene statutom Komore.
Prihodi Komore lan 109

Prihodi Komore su sredstva ostvarena naplatom lanarine i novanih kazni, donacije i drugi prihodi.
Pravni lijek protiv odluke Komore lan 110

Protiv konanih odluka organa Komore kojima se odluuje o pravima i dunostima notara i zamjenika notara moe se voditi upravni spor.
Glava XIV
DISCIPLINSKA ODGOVORNOST NOTARA Disciplinska odgovornost lan 111
Notar disciplinski odgovora za povrede slubene dunosti koje uini svojom krivicom. Notar disciplinski odgovara samo za radnje utvrene ovim zakonom i statutom Komore. Odgovornost za krivino djelo i prekraje ne iskljuuje disciplinsku odgovornost notara. Notar disciplinski odgovara, ako: 1) vri poslove izvan slubenog podruja; 2) potvrdi da se u njegovom prisustvu dogodila injenica koja se nije dogodila; 3) preduzme radnju u stvari u kojoj je po zakonu izuzet; 4) povrijedi dunost uvanja tajne; 5) se nedolino ponaa prema strankama i drugim licima i organima koji vre nadzor nad njegovim poslovanjem; 6) obavlja notarske poslove protivno ovom zakonu; 7) obavlja notarske poslove dok traje mjera zabrane obavljanja poslova notara; 8) trai veu nagradu od one koja je predviena tarifom; 9) prekorai ovlaenje utvreno ovim zakonom; 10) u drugim sluajevima odreenim statutom.
379
Prilozi
Disciplinske mjere lan 112

U disciplinskom postupku protiv notara mogu biti izreene sledee disciplinske mjere: 1) pisana opomena; 2) novana kazna u visini od jedne do pet zarada sudije osnovnog suda u mjesecu u kome se mjera izrie; 3) privremeno oduzimanje prava na vrenje poslova notara u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine; 4) oduzimanje prava na vrenje poslova notara. Ako je izvrenjem disciplinske povrede notar stekao imovinsku korist, novana kazna moe se izrei u dvostrukom iznosu steene koristi, nezavisno od ogranienja iz stava 1 taka 2 ovog lana.
Privremeno udaljenje u disciplinskom postupku lan 113

Kada je protiv notara pokrenut disciplinski postupak moe se donijeti rjeenje o njegovom privremenom udaljenju sa poslova notara, ako je to nuno radi zatite asti i ugleda slube ili radi osiguranja interesa stranaka. Notar moe biti privremeno udaljen sa poslova notara najdue est mjeseci. Rjeenje iz stava 1 ovog lana donosi Disciplinska komisija.
Disciplinski tuilac lan 114

Zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka podnosi disciplinski tuilac. Disciplinski tuilac ima zamjenika. Disciplinskog tuioca i njegovog zamjenika bira Skuptina Komore iz reda svojih lanova, na period od dvije godine. Disciplinski tuilac moe podnijeti zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka ukoliko sazna neposredno ili je obavijeten o injenicama i okolnostima na osnovu kojih je mogue osnovano sumnjati da je notar poinio povredu slubene dunosti. Disciplinski tuilac mora podnijeti zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka na predlog ministra i nadlenog suda. Disciplinski tuilac mora u zahtjevu za pokretanje disciplinskog postupka da opie disciplinske povrede i predloi dokaze koje je potrebno provesti radi utvrivanja injeninog stanja.
380
Zakon o notarima
Nadlenost za voenje disciplinskog postupka lan 115

Postupak utvrivanja disciplinske odgovornosti notara sprovodi Disciplinska komisija. Disciplinska komisija ima predsjednika i dva lana koje bira Skuptina Komore iz reda svojih lanova, na period od dvije godine. Predsjednik i lanovi Disciplinske komisije imaju zamjenike.
Odluivanje po prigovoru lan 116

Protiv odluke Disciplinske komisije moe se izjaviti prigovor. Prigovor se podnosi u roku od osam dana od dana prijema odluke Upravnom odboru Komore. Prigovor moe podnijeti notar protiv koga se vodi postupak i disciplinski tuilac. Odluka Upravnog odbora je konana.
Izuzee u disciplinskom postupku lan 117

U organima koji sprovode disciplinski postupak ne moe uestvovati podnosilac predloga i lanovi organa Komore za koje postoje okolnosti koje izazivaju sumnju u njihovu nepristrasnost. O izuzeu lica iz stava 1. ovog lana odluuje Upravni odbor.
Postupak po zahtjevu disciplinskog tuioca lan 118

Zahtjev disciplinskog tuioca za pokretanje disciplinskog postupka dostavlja se notaru protiv koga se pokree postupak. Notar iz stava 1 ovog lana moe, u roku od osam dana od dana prijema zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka, da se pisano izjasni na navode iz zahtjeva.
Zastara lan 119

Disciplinski tuilac podnosi zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka najkasnije u roku od 30 dana od dana saznanja, odnosno u roku od tri mjeseca od dana kada je povreda uinjena. Neblagovremeni zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka Disciplinska komisija e odbaciti. Postupak za utvrivanje disciplinske odgovornosti notara mora se okonati u roku od tri mjeseca od dana podnoenja zahtjeva.
381
Prilozi
Izvravanje disciplinskih odluka lan 120

Pravosnana disciplinska mjera upisuje se u imenik Komore. Notar kome je izreena disciplinska mjera oduzimanja prava na obavljanje poslova notara brie se iz imenika Komore. Disciplinska mjera pisane opomene e se brisati iz imenika po isteku jedne godine od dana konanosti odluke kojom je izreena disciplinska mjera, novana kazna po isteku tri godine, a druge disciplinske mjere po isteku pet godina. Ako je konanom pravosnanom disciplinskom odlukom izreena mjera privremenog oduzimanja prava za obavljanje notarskih poslova ili oduzimanja prava obavljanja notarskih poslova, Komora izreene mjere objavljuje u Slubenom listu Crne Gore.
Shodna primjena lan 121

Odredbe o disciplinskoj odgovornosti notara shodno se primjenjuju i na zamjenike notara.
Ureivanje disciplinskog postupka lan 122

Pravilnik o postupku za utvrivanje disciplinske odgovornosti notara donosi Komora.
Glava XV
NADZOR NAD OBAVLJANJEM NOTARSKE SLUBE Nadzor nad zakonitou obavljanja poslova notara od strane ministarstva lan 123
Nadzor nad zakonitou obavljanja poslova notara vri ministarstvo. U okviru ovlaenja iz stava 1 ovog lana, ministarstvo moe da: 1) izvri pregled poslovanja notara; 2) predlae voenje disciplinskog postupka protiv notara; 3) obavlja pregled poslovanja organa Komore; 4) preduzme i druge mjere nadzora u skladu sa ovim zakonom, a naroito u vezi sa Pravilnikom.
382
Zakon o notarima
Nadzor nad zakonitou obavljanja poslova notara od strane suda lan 124
Nadzor nad zakonitou obavljanja poslova notara u vezi sa predmetima koje notaru povjeri sud ima predsjednik suda na ijem se podruju nalazi sjedite notara. Predsjednik suda moe da: 1) odredi pregled poslovanja notara ili zamjenika notara u predmetima iz stava 1 ovog lana; 2) predloi ministarstvu da izvri pregled cjelokupnog poslovanja notara, odnosno zamjenika notara; 3) predloi voenje disciplinskog postupka protiv notara, odnosno zamjenika notara.
Nadzor nad zakonitou obavljanja poslova notara od strane Komore lan 125
Neposredni nadzor nad poslovanjem notara vri Komora. U okviru ovlaenja iz stava 1 ovog lana, Komora moe pregledati spise i evidenciju notara, poslovanje sa ispravama preuzetim na uvanje kao i poslovanje sa preuzetim novcem, hartijama od vrijednosti i dragocjenostima i da naredi notaru da poslovanje uskladi sa propisima, odnosno da dokumentaciju dovede u red.
Glava XVI
NAKNADA ZA RAD I NAKNADA TROKOVA Notarska tarifa lan 126
Notar ima pravo na naknadu za svoj rad i naknadu trokova u vezi sa obavljanjem poslova. Vrsta i visina naknade iz stava 1 ovog lana odreuje se notarskom tarifom. Do donoenja notarske tarife naknada e se obraunavati u visini od 50% iznosa utvrenog zakonom kojim se ureuju sudske, odnosno administrativne takse.
Dospjelost naknade trokova lan 127

Plaanje naknade za rad i naknade trokova notaru vri se odmah po obavljenom poslu, a notar moe traiti i da stranka plati primjereni iznos predujma u momentu preuzimanja posla. Notar je duan da stranci izda potvrdu o plaenoj naknadi i trokovima.
383
Prilozi
Notar je duan da na notarskoj ispravi upie iznos naplaene naknade i trokova.
Glava XVII
ORGANIZOVANJE NOTARSKOG ISPITA Uslovi za polaganje notarskog ispita lan 128
Notarski ispit moe da polae lice koje je diplomirani pravnik sa poloenim pravosudnim ispitom, koje ima najmanje pet godina radnog iskustva kao diplomirani pravnik, od ega najmanje tri godine radnog iskustva nakon poloenog pravosudnog ispita.
Ispitna komisija lan 129

Notarski ispit se polae pred ispitnom komisijom (u daljem tekstu: Komisija) koju rjeenjem obrazuje ministar. Rjeenjem iz stava 1 ovog lana utvruje se sastav Komisije. Strune poslove za Komisiju vri sekretar Komisije. Predsjedniku, lanovima Komisije, njihovim zamjenicima i sekretaru pripada naknada za rad u Komisiji u visini koju utvrdi ministar. trokove polaganja notarskog ispita snosi kandidat.
Podnoenje zahtjeva lan 130

Zahtjev za polaganje notarskog ispita sa dokazima o ispunjavanju uslova podnosi se ministarstvu.
Rjeenje o odobravanju polaganja notarskog ispita lan 131

Ministarstvo donosi rjeenje kojim odobrava polaganje notarskog ispita licima koja ispunjavaju zakonom predviene uslove.
Program i nain polaganja notarskog ispita lan 132

Program i nain polaganja notarskog ispita ureuje ministarstvo, posebnim aktom.
Uvjerenje lan 133

O poloenom notarskom ispitu izdaje se uvjerenje koje potpisuje ministar.
384
Zakon o notarima
Evidencija lan 134

Ministarstvo vodi evidenciju o licima koja su polagala notarski ispit.
Glava XVIII
PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 135
Broj mjesta i sjedita notara odredie ministarstvo, najkasnije u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.
lan 136
Propisi za sprovoenje ovog zakona donijee se najkasnije u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
lan 136a
Pravilnik i drugi propisi za sprovoenje ovog zakona donijee se najkasnije u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.
lan 137
Polaganje notarskog ispita ministarstvo e organizovati najkasnije u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
lan 138
Ministarstvo e raspisati konkurs za imenovanje notara najkasnije u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
lan 139
Komora e se konstituisati kada bude imenovano najmanje deset notara. Osnivaku skuptinu Komore saziva i njom predsjedava najstariji notar. Do konstituisanja Komore sve poslove iz njene nadlenosti obavlja ministarstvo. Do konstituisanja Komore notare imenuje ministar.
lan 140
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom listu Crne Gore.
385
Prilozi
Na osnovu lana 10a Zakona o notarima (Slubeni list RCG, broj 68/05 i Slubeni list CG, broj 49/08), Ministarstvo pravde donosi
PRAVILNIK O RADU NOTARA

I OPTE ODREDBE lan 1
Ovim pravilnikom blie se ureuju pitanja odreena Zakonom o notarima (u daljem tekstu: Zakon), kao i pitanja od znaaja za organizaciju i nain unutranjeg poslovanja kancelarije notara i rad notara.
lan 2
Primjenom ovog pravilnika obezbjeuje se uredno i blagovremeno vrenje notarskih poslova, administrativno-tehnikih i drugih poslova znaajnih za notarsku slubu. Notar i zaposleni kod notara u okviru djelokruga svojih poslova neposredno primjenjuju ovaj pravilnik.
lan 3
Na pitanja koja nijesu ureena ovim pravilnikom, shodno se primjenjuju odredbe Sudskog poslovnika.
lan 4
U pogledu primjene ovog pravilnika, Ministarstvo daje notarima miljenje.
II VRENJE NOTARSKE SLUBE lan 5

Notar je obavezan da notarsku slubu vri u skladu sa Zakonom i na nain predvien ovim pravilnikom. Vrenje notarske slube mora biti uredno i aurno. U vrenju notarskih poslova, notar po pravilu, svaku radnju preduzima prema redosljedu prispijea akta, tako da na jednak nain titi interes svake stranke.
386
Zakon o notarima
lan 6
Notar organizuje notarsku slubu zavisno od vrste i obima poslova i potrebe aurnog i efikasnog vrenja.
1. Kancelarija notara lan 7

Na zgradi u kojoj se nalazi notarska kancelarija i na ulazu notarske kancelarije postavlja se tabla sa nazivom notarske kancelarije. tabla iz stava 1 ovog lana, sadri grb Crne Gore, naziv Crna Gora, natpis Notar, prezime i ime i slubeno sjedite notara. tekst mora biti napisan na crnogorskom jeziku, velikim slovima u zlatnoj boji na tamnoj podlozi. tabla iz stava 1 ovog lana je pravougaonog oblika dimenzija 45x25 cm.
lan 8
Kancelarija notara moe biti smjetena u poslovnoj ili stambenoj zgradi, kao i u porodinoj kui, koja svojim spoljnim i unutranjim stanjem obezbjeuje odgovarajue uslove za rad notara. Ukoliko je kancelarija notara u zgradi koja nema lifta, moe se nalaziti najvie do treeg sprata. Kancelarija notara mora imati poseban ulaz. Kancelarija notara mora imati ukupnu povrinu najmanje 50 m2 i sadrati: radnu prostoriju, prostoriju za prijem stranaka, arhivu i sanitarni vor.
lan 9
Kancelarija notara mora imati sljedeu opremu: mehaniki ureaj za pisanje (pisaa maina); kompjuter sa opremom za internet konekciju i tampa; sigurnosnu blagajnu (sef); telefon i faks; aparat za fotokopiranje; vatrootporne ormare i protivpoarni ureaj.
387
Prilozi
2. Peat, tambilj i potpis lan 10

Peat notara je okruglog oblika, prenika 38 mm i otiskuje se u crnoj, tamnoplavoj ili ljubiastoj tinti. Peatom notara moe rukovati samo notar i ovlaena osoba u notarskoj kancelariji. Peat notara se mora drati zakljuan.
lan 11
Notar je duan da u svom radu koristi tambilj propisan Zakonom o notarima i ovim pravilnikom. tambilj notara je pravougaonog oblika, dimenzija 60x40 mm i sadri naziv: Crna Gora, oznaku NOtAR, lino ime notara i sjedite. (Obrazac broj 1). Za korienje tambilja iz stava 1 ovog lana ovlaen je notar. Lica zaposlena u notarskoj kancelariji mogu koristiti tambilj notara samo po njegovom ovlaenju kao i u vezi s radnjama za koje su ovlaena da samostalno preduzimaju. Van radnog vremena tambilj se mora drati zakljuan. trokove za izradu peata i tambilja snosi notar.
lan 12
Notar je duan da, odmah nakon polaganja zakletve ovjeri otisak svog peata i tambilja kao i potpis kod predsjednika osnovnog suda na ijem podruju notar ima sjedite. Zapisnik o ovjeri iz stava 1 ovog lana potpisuje predsjednik suda, zapisniar i notar. Ovjereni primjerak zapisnika predaje se notaru.
lan 13
Notar je duan da najkasnije u roku od 60 dana od dana polaganja zakletve, obezbijedi uslove za poetak rada, u skladu sa ovim pravilnikom.
lan 14
Ministar nadlean za poslove pravosua (u daljem tekstu: ministar), formira komisiju od tri lana, koja utvruje ispunjenost uslova iz l. 6, 7 i 8 ovog pravilnika. O izvrenom pregledu i utvrenom stanju komisija sainjava zapisnik i daje ministru miljenje o ispunjenosti uslova iz stava 1 ovog lana. Ukoliko su ispunjeni svi propisani uslovi ministar dostavlja zapisnik Notarskoj komori (u daljem tekstu: Komora).
388
Pravilnik o radu notara
3. Radno vrijeme notara lan 15

Radno vrijeme notara je 40 asova nedjeljno od ponedjeljka do petka, kao i radno vrijeme suda. U okviru radnog vremena iz stava 1 ovog lana, notar samostalno odreuje radno vrijeme za prijem stranaka i to najmanje dva asa prije podne i dva asa poslije podne. Notar jasno naznaava na ulazu u kancelariju radno vrijeme i vrijeme za prijem stranaka.
lan 16
O radnom vremenu i o vremenu za prijem stranaka notar obavjetava, ministarstvo nadleno za poslove pravosua (u daljem tekstu: Ministarstvo), predsjednika osnovnog suda na ijem podruju notar ima sjedite, predsjednika Komore i skuptinu optine.
lan 17
U hitnim sluajevima, odnosno u sluaju neodlone potrebe, notar moe obavljati slubenu radnju i izvan utvrenog radnog vremena, neradnim danom i praznikom, ali samo dok ta potreba traje.
lan 18
U sluaju odsustva u toku radnog vremena, notar na ulazu svoje kancelarije istie obavjetenje. Obavjetenje e sadrati vrijeme odsustva sa terminom povratka. U sluaju due sprijeenosti za vrenje slube, zbog bolesti ili drugih opravdanih razloga, notar istie obavjetenje na ulazu svoje kancelarije o licu koje e umjesto njega vriti notarsku slubu.
4. Uvid u rad notarske slube lan 19

U okviru nadzora nad obavljanjem notarske slube iz lana 124 Zakona Ministarstvo, vri pregled u odnosu na: 1) organizovanje notarske slube, u skladu sa zakonom i ovim pravilnikom; 2) voenje notarskih knjiga; 3) postupanje po depozitima; 4) primjenu notarske tarife; 5) voenje propisanih evidencija i
389
Prilozi
6)
poslove vezane za unutranje poslovanje kancelarije notara.
Ministarstvo vri nadzor iz stava 1 ovog lana, jedanput godinje, a po potrebi i vie puta.
III NOTARSKI AKTI 1. Sastavljanje notarskog akta lan 20

Notarski akt sastavlja notar, po pravilu mehanikim ureajem za pisanje ili kompjuterom, itljivo, trajno i sigurno od falsifikovanja. Notarski akt se pie na papiru standardnog formata A4 i takvog kvaliteta koji garantuje trajnost notarskog akta. Svi brojevi koji se odnose na novane iznose, datume i druge vane brojane oznake u notarskom aktu moraju biti ispisani i slovima. Za otpravak i prepis moe se upotrijebiti i aparat za kopiranje, koji se nalazi u kancelariji notara.
2. Oznaavanje notarskog akta lan 21

Notarski akt se oznaava oznakom i brojem iz odgovarajueg upisnika, odnosno notarske knjige kao i brojem kalendarske godine, a u gornjem desnom uglu stavlja se tambilj notara.
3. Oznaavanje i povezivanje notarskog akta od vie stranica lan 22

Ako se notarski akt sastoji od vie stranica, prva stranica se oznaava kao notarski akt iz lana 24 ovog pravilnika, a svaka naredna stranica se oznaava brojem iz odgovarajueg upisnika i rednim brojem stranice. Sve stranice oznaene u skladu sa stavom 1 ovog lana, proivaju se jemstvenikom, tako da se oba kraja jemstvenika na poleini zadnje stranice privruju peatnim voskom ili ljepljivom trakom, i ovjeravaju peatom notara. Postupak iz stava 2. ovog lana odnosi se i na punomoja i druge priloge koji se prilau uz notarski akt. Ukoliko se punomoje i drugi prilozi ne mogu spojiti sa notarskim aktom, na kraju e se popisati svi prilozi sa brojem i oznakom, sadrinom i datumom izdavanja.
390
Nakon uredno izvrenog oznaavanja i povezivanja notarskog akta sa vie stranica, u smislu stava 4 ovog lana, notar moe potpisati notarski akt. Na svakoj stranici notarskog akta, na vidnom dijelu ispod teksta, stavlja se paraf notara i stranke. Isprave, punomoja i prilozi, uvaju se u omotu spisa kao sastavni dio notarskog akta.
4. Notarska ovjera lan 23

Ovjera prepisa isprave, svojerunog potpisa stranke, potpisa zastupnika, izvoda iz poslovnih knjiga i prevoda, vri se klauzulom o ovjeri. Ovjera se vri nakon to se u Upisniku o notarskim ovjerama i potvrdama izvre svi upisi i stave potrebni potpisi. Ovjera iz stava 1 ovog lana vri se pod uslovima iz lana 62. do 66. Zakona kojima su ureene notarske ovjere.
lan 24
Klauzula o ovjeri prepisa stavlja se ispod teksta koji se ovjerava, a klauzula o ovjeri potpisa ispod potpisa koji se ovjerava. Ukoliko ispod teksta prepisa odnosno potpisa koji se ovjerava, nema mjesta za klauzulu o ovjeri, klauzula o ovjeri se stavlja na poseban list, koji se sa prepisom, odnosno sa ispravom spaja jemstvenikom, na nain propisan za povezivanje notarskog akta koji se sastoji od vie stranica.
5. Otpravci, prepisi, potvrde i izvodi lan 25

Notar je obavezan da izda strankama otpravke, prepise, potvrde i izvode akata i isprava. Za izradu otpravka, prepisa, potvrde i izvoda akta i isprave, primjenjuju se odredbe ovog pravilnika koje se primjenjuju za notarske akte.
V SADRINA, NAIN VOENJA I OVJERAVANJA KNJIGA lan 26

U skladu sa lanom 75 Zakona, notar vodi sledee knjige: Upisnik o notarskim zapisima i zapisnicima UZZ; Upisnik o notarskim ovjerama i potvrdama OVP; Protestni registar PR;
391
Prilozi
Imenik lica iji se testament nalazi kod notara It; Depozitnu knjigu o predmetima primljenim u depozit DK; Upisnik radnji koje je sud povjerio notaru URP. Pored navedenih knjiga, notar moe voditi i evidencije, iji oblik i sadraj utvruje Komora.
Upisnik o notarskim zapisima i zapisnicima UZZ. lan 27

U upisnik o notarskim zapisima i zapisnicima upisuju se svi akti koje je sastavio notar: zapisi, zapisnici i potvrde kao i sve druge notarske radnje, izvrene u skladu sa odredbama zakona, izuzev onih koje se upisuju u posebne upisnike. Upisnik o notarskim zapisima i zapisnicima sadri rubrike za upis sljedeih podataka: redni broj, datum upisa, lino ime, JMB ili broj line isprave, dokaz o identitetu, zanimanje i adresu fizikog lica, odnosno naziv i sjedite pravnog lica, kratak opis ugovora ili drugog pravnog posla, odnosno preduzete slubene radnje, oznaku vrijednosti, oznaku za kretanje spisa i napomenu (Obrazac broj 4).
Upisnik o notarskim ovjerama i potvrdama OVP lan 28

Upisnik o notarskim ovjerama i potvrdama vodi se za ovjeru prepisa, potpisa, izvoda i prevoda koje vri notar, u skladu sa posebnim propisom. Upisnik o notarskim ovjerama i potvrdama sadri rubrike za upis sljedeih podataka: redni broj ovjere ili potvrde, lino ime, JMB, zanimanje i adresu stranke i njen potpis, vrstu preduzete slubene radnje uz oznaku isprave, datum ovjere ili izdavanja potvrde, ifru vrste ovjere, izdate potvrde ili predoene isprave sa podacima o toj ispravi (vrsta, broj i datum isprave, izdavalac i jezik na kojem je sastavljena, vrsta izvoda iz poslovnih knjiga i sl.), nain utvrivanja identiteta stranke ili svjedoka. (Obrazac broj 5).
Protestni registar PR lan 29

Sadrina, nain voenja i ovjeravanje protestnog registra vri se u skladu sa posebnim propisom.
Imenik lica iji se testament nalazi kod notara IT lan 30

U imenik lica iji se testament nalazi kod notara upisuju se podaci o licima koja su pred notarom sainila testament ili su ga predala notaru na uvanje.
392
U imenik iz stava 1 ovog lana upisuju se sljedei podaci: redni broj, datum sainjavanja odnosno predaje testamenta, lino ime, JMB odnosno broj line karte, adresa lica koje je sainilo odnosno predalo testament. (Obrazac broj 6).
Depozitna knjiga o predmetima primljenim u depozit DK lan 31

U depozitnu knjigu o predmetima primljenim u depozit upisuju se podaci vezani za isprave, novac, hartije od vrijednosti i druge stvari, koje je notar primio na uvanje. Depozitna knjiga iz stava 1 ovog lana, sadri rubrike za upis sljedeih podataka: redni broj primljenog depozita, datum upisa odnosno prijema depozita, lino ime, JMB odnosno broj line karte i adresu stranke koja je predala depozit, nain utvrivanja identiteta, tana oznaka primljenog depozita, radnja koju treba izvriti, lino ime, JMB i adresa stranke kojoj treba predati depozit, potvrda o prijemu depozita i napomena (Obrazac broj 7). Novani iznosi koji se upisuju u depozitnu knjigu, moraju se sabrati na kraju stranice. Zbir sa jedne stranice se prenosi automatski na sljedeu stranicu. Vrijednosni papiri se upisuju prema vrsti, nominalnoj vrijednosti, broju komada, serijama i brojevima ili, ako su drugaije oznaeni, prema toj oznaci. Depozitna knjiga se na kraju kalendarske godine zakljuuje, a zakljuenje potpisuje notar uz navoenje mjesta, datuma i potpisa. Redni brojevi svih depozita koji se zateknu u momentu zakljuenja knjige prenose se u depozitnu knjigu za sljedeu godinu.
Upisnik radnji koje je sud povjerio notaru URP lan 32

U upisnik radnji koje je sud povjerio notaru upisuju se sljedei podaci: redni broj, datum prijema akta, naziv suda sa naznakom broja sudskog akta, lino ime i adresa fizikog lica, odnosno naziv, sjedite i adresa pravnog lica, kratak opis povjerenog posla i napomena (Obrazac broj 8).
lan 33
Knjige iz l. 27, 28, 29, 30, 31, i 32 ovog pravilnika se sastoje od potrebnog broja tabaka propisanog oblika koji su povezani sa tvrdim koricama. Na prvoj korici se stavlja oznaka knjige i godina na koju se upisnik odnosi.
lan 34
Svaku knjigu ovjerava predsjednik Komore. Ovjera se vri na gornjem dijelu posljednje stranice knjige tambiljem za ovjeru knjiga (Obrazac broj 2). Vjerodostojnost ovjere potvruje predsjednik Komore svojim potpisom i igom Komore otisnutim u vosku, preko zavrnih rubova jemstvenika.
393
Prilozi
U ovjeri iz stava 1 ovog lana, naznaava se ukupan broj stranica knjige, datum ovjere i predaje knjige notaru. Podaci o ovjerenim knjigama, upisuju se u posebne upisnike koje vodi Komora. Za svaku vrstu ovjerene knjige vodi se poseban upisnik (Obrazac broj 3).
lan 35
Upisivanje u knjige vri se hemijskom olovkom. Privremene zabiljeke upisuju se obinom olovkom i briu kada postanu bespredmetne. Crvenom olovkom stavljaju se samo one zabiljeke koje su ovim pravilnikom predviene.
lan 36
Zavoenje pismena u knjige vri se hronolokim redom. Upisi se ne mogu brisati. Ako je neko pismeno pogreno zavedeno, precrtava se crvenom olovkom, a u rubrici za primjedbe stavlja se oznaka pogrean upis. Predmet koji se zavodi iza pogreno zavedenog predmeta dobija sljedei redni broj. Ostali pogreni upisi u knjigama popravljaju se unoenjem tanog upisa, s tim to se preko pogrenog teksta povlai tanka vodoravna crta, tako da precrtani tekst ostane itak.
lan 37
Notar ne moe upotrijebiti drugu knjigu prije nego to ispuni postojeu. Novu knjigu notar moe zatraiti kada ocijeni da e se, prema redovnom toku stvari postojea knjiga ispuniti u toku sledeih mjesec dana. Na poetku svake stranice knjige mora biti oznaena kalendarska godina. Upisi u novoj kalendarskoj godini zapoinju se uvijek na novoj stranici.
lan 38
Pri zakljuivanju knjiga za tekuu kalendarsku godinu, notar podvlai crvenom olovkom crtu ispod posljednjeg upisa. Knjiga se zakljuuje na kraju godine tako to se iza posljednjeg upisanog rednog broja unose sljedei podaci: dan, mjesec i godina zakljuenja, redni broj posljednjeg upisa i broj pogrenih upisa za tu godinu brojem i slovima a ispod datum njenog sastavljanja, potpis notara i peat.
394
lan 39
Kad ispuni imenik lica iji se testament nalazi kod notara, notar ovjerava zakljuenje imenika stavljanjem datuma prestanka njegovog korienja, svog potpisa i peata na zadnjoj strani imenika ispod peata njegove ovjere.
lan 40
Sve stranke koje su pred notarom dale neku izjavu volje ili su traile preduzimanje neke druge slubene radnje upisuju se u Zajedniki abecedni imenik. U Zajedniki abecedni imenik upisuju se sljedei podaci: redni broj, lino ime stranke, odnosno naziv firme i adresa, oznaka i broj knjige u kojoj je predmet upisan i napomena (Obrazac broj 9). Upis u imenik obavlja se u prvi sledei slobodni red slova u imeniku koji odgovara poetnom slovu prezimena, odnosno naziva pravnog lica. Imenik e se smatrati ispunjenim kada se ispune sve stranice bilo kojeg slova u tom imeniku. Pri zakljuivanju imenika iz stava 1 ovog lana za tekuu godinu, notar podvlai crvenom olovkom crtu ispod poslednjeg upisa za svako slovo u imeniku.
lan 41
Uz svaku knjigu moe se voditi imenik. Stranice imenika obiljeavaju se rednim brojevima za svako slovo posebno. Notar ovjerava svaki imenik na posljednjoj stranici stavljanjem datuma poetka korienja imenika, svojim potpisom i peatom.
lan 42
Da bi se obezbijedilo pravilno i uredno voenje knjiga i drugih evidencija, notar je duan tromjeseno, pregledati sve knjige. Svaki pregled zabiljeie se u rubrici napomena kod poslednjeg upisanog predmeta. Prilikom pregleda notar e licima zaposlenim u notarskoj kancelariji, narediti ispravljanje zapaenih nedostataka i dae potrebna uputstva za rad.
395
Prilozi
VII PREUZIMANJE ISPRAVA, NOVCA, HARTIJA OD VRIJEDNOSTI I STVARI RADI UVANJA I PREDAJE 1. Kartoteka depozita lan 43
Preuzimanje isprava, novca, hartija od vrijednosti i stvari radi uvanja i predaje, vri se u skladu sa odredbama l. 67 do 71. Zakona. Za svaki novani iznos, svaku ispravu i svaku hartiju od vrijednosti i stvar koja je predata notaru na uvanje, otvara se vlastita kartica (kartica za kartoteku depozita). U toj kartici se za svaki pojedini depozit biljei ime i prezime stranke, datum predaje na uvanje, nominalna vrijednost novca, a kod vrijednosnih papira navodi se nominalna odnosno procijenjena vrijednost, primalac ili nalogodavac, kao i sve isplate iz tog depozita uz navoenje datuma i potpis stranke. Svaka kartica za kartoteku depozita se numerie tekuim brojem za jednu godinu. Osim toga, navodi se odgovarajui broj iz depozitne knjige i zajednikog abecednog imenika, kao i posebni raun. Kartoteka depozita se arhivira kao spis. Kartoteka depozita se vodi na Obrascu broj 10.
2. Nain preuzimanja gotovog novca lan 44

Notar, po pravilu, gotov novac preuzima preko banke ili druge finansijske organizacije (u daljem tekstu: banka) ili preko pote. Notar, po pravilu, ne smije preuzimati gotov novac neposredno od stranke, ve stranku upuuje da izvri uplatu novca na poseban raun predvien za prijem depozita (notarski raun za stranke). Izuzetno, u opravdanim sluajevima, notar moe gotov novac preuzimati i neposredno od stranke, pri emu je obavezan da izda potvrdu o prijemu novca. Novac koji notar preuzme, bez odlaganja treba uplatiti na poseban raun, predvien za prijem depozita.
3. Notarski raun za stranke lan 45

Notar otvara najmanje jedan poseban raun za stranke kod banke koja je u njegovom slubenom podruju. Za svaki iznos novca uzet na uvanje, koji se odnosi na neki poseban pravni posao i na posebnu stranku, otvara se poseban raun.
396
Novac koji se preda notaru na uvanje mora biti uplaen iskljuivo na raunu za stranke i ne smije, ak ni privremeno, biti uplaen na neki lini raun notara. Novcem koji se nalazi na raunu za stranke moe raspolagati samo notar. Notar moe otvoriti kod banke poseban sef za stranke. Odredbe ovog lana koje se odnose na raun za stranke primjenjuju se i na sef za stranke.
4. Lista rauna za stranke lan 46

Notar je duan da vodi listu banaka kod kojih je otvorio raune ili sefove za stranke. Ukoliko se notaru predaje novac ili dragocjenosti na uvanje na raunu ili sefu, onda se u listu rauna upisuju sljedei podaci: naziv banke; broj rauna, odnosno sefa; broj predmeta iz depozitne knjige i vrijeme poetka i zavretka uvanja. Lista rauna se vodi na Obrascu broj 11.
5. Prijem isprava lan 47

Prijem isprava i drugih stvari vri se na nain to se navodi njihovo svojstvo, izdavalac, datum i mjesto izdavanja i drugi podaci. Isprave se evidentiraju po komadima bez oznaavanja vrijednosti.
6. Prijem strane valute lan 48

Za novac u stranoj valuti koji prima na uvanje notar je duan da ima za tu svrhu predvien devizni raun, kao devizni raun za stranke. U popisu depozita se navodi naziv drave u kojoj je ta valuta zakonsko sredstvo plaanja, broj novanica i njihova nominalna vrijednost, naziv izdavaoca, serija i broj i drugi podaci.
397
Prilozi
7. Prijem hartija od vrijednosti lan 49

Hartije od vrijednosti se popisuju tako to se navodi drava u kojoj je hartija od vrijednosti izdata, naziv izdavaoca, serija i broj hartije od vrijednosti, iznos na koji glasi, kuponi koji su povezani sa hartijom od vrijednosti i datum dospjelosti ili realizacije prvog kupona. Ako je hartija od vrijednosti izdata u Crnoj Gori njena vrijednost se oznaava u nominalnom iznosu. Ako se prilikom unovavanja kupona, osim kamata isplauje i dio glavnice, kao vrijednost se oznaava sniena vrijednost hartije od vrijednosti. Ako se hartiji od vrijednosti koja je izdata u inostranstvu ne moe odmah utvrditi vrijednost u domaoj valuti, navee se njena nominalna vrijednost.
8. Prijem tednih i ulonih knjiica lan 50

tedne i ulone knjiice popisuju se tako to se navodi naziv izdavaoca knjiice, ime vlasnika i korisnika knjiice, broj knjiice, iznos salda na koji knjiica glasi i ako postoji posebni znak. Vrijednost tedne ili ulone knjiice, izdate od banke, navee se prema saldu koji knjiica pokazuje u nominalnom iznosu. Ako je tednu ili ulonu knjiicu izdalo strano pravno lice i ne moe se utvrditi njena prava vrijednost, navodi se njena nominalna vrijednost u stranoj valuti.
9. Prijem dragocjenosti lan 51

Primljene dragocjenosti popisuje notar ili lice zaposleno u notarskoj kancelariji, ovlaeno za preduzimanje te radnje. Primljene dragocjenosti se popisuju po vrsti, kakvoi, koliini, teini, obliku i drugim specifinim osobinama, kako bi se iskljuila svaka mogunost zamjene dragocjenosti. Ako se, iz bilo kog razloga ne moe izvriti popis u smislu stava 2 ovog lana, odredie se sudski vjetak koji utvruje o kakvim se dragocjenostima radi. Dragocjenosti se procjenjuju prema prometnoj vrijednosti na dan prijema kod notara.
398
lan 52
Zapisnik o popisu i procjeni dragocjenosti sastavlja se u dva primjerka od kojih se izvornik ulae u omot sa popisanim dragocjenostima, a kopija u odgovarajui spis predmeta. Na omotu se oznaava broj depozita pod kojim su dragocjenosti primljene, oznaka predmeta i upozorenje da se primjerak zapisnika nalazi u omotu, pravna stvar na koju se odnosi, kraa specifikacija sadraja omota, lino ime, JMB i adresa polagaa. Nakon zatvaranja omota, notar se potpisuje na omotu pored mjesta gdje je stavljen peat. Primljene dragocjenosti se upisuju u depozitnu knjigu o predmetima primljenim u depozit.
VII NOTARSKI TAMBILJI lan 53

Za pojedine radnje, u skladu sa Zakonom, notar upotrebljava odgovarajue tambilje. tambilji se evidentiraju i njima se zaduuje i rukuje notar ili slubenik koga on odredi a evidencija se sravnjuje najmanje jedanput godinje. tambilji se uvaju pod kljuem.
lan 54
Notari upotrebljavaju sljedee tambilje: 1) zabiljeka o prijemu pismena, 2) potvrda izvrnosti notarskog akta, 3) potvrda da je isprava podnijeta na uvid, 4) potvrda da je lice u ivotu, 5) potvrda o ovlaenju za zastupanje i drugim injenicama iz registra; 6) ovjera prepisa, 7) ovjera potpisa, 8) ovjera izvoda iz poslovnih knjiga, 9) ovjera prevoda, 10) zabiljeka o otpremanju, 11) zabiljeka o izdavanju otpravka, 12) zabiljeka o vraanju otpravka, 13) zabiljeka o ovjeri otpravka i 14) obraun predujma.
399
Prilozi
lan 55
Sadraj, oblik i veliina tambilja iz lana 54 ovog pravilnika dati su na Obrascu broj 13, odtampani su uz ovaj pravilnik i ine njegov sastavni dio.
lan 56
tekst tambilja moe biti odtampan kao obrazac ili otkucan na pismenu. Za svoje potrebe i za potrebe stranaka, notar umnoava obrasce tambilja za pojedine radnje i poslove koji se esto ponavljaju. Za pojedine kratke i este zabiljeke, potpise, oznake, uputstva za rad i slina postupanja u poslovanju, notar upotrebljava i odgovarajue tambilje koje odredi Notarska Komora, ako se njihovom upotrebom olakava i pojednostavljuje poslovanje.
lan 57
Na prepise, otpravke akta, dopise, slubene potvrde i druga pismena koja se dostavljaju strankama, sudovima, drugim organima i organizacijama, stavlja se otisak peata notara.
VIII ARHIVA NOTARA 1. Arhiviranje spisa lan 58

Kad se slubena radnja za koju je formiran spis u potpunosti zavri, taj spis se arhivira. Notar, prije arhiviranja spisa provjerava da li je predmet u potpunosti zavren, da li se u spisu nalazi izvornik i sva potrebna pismena, kao i trokovnik. Na omotu spisa notar stavlja oznaku da je predmet za arhiviranje, rok uvanja spisa i svoj potpis.
lan 59
Zavreni predmeti sreuju se u arhivu po vrsti notarskog akta i po rednim brojevima spisa pojedinih knjiga u posebne fascikle. Na omotu fascikle, na prednjoj strani, stavlja se skraena oznaka predmeta i godina, kao i redni brojevi predmeta koji su sloeni u toj fascikli. Na polici se postavlja jedan ili vie uoljivih natpisa o tome ta je na njoj sloeno.
400
2. Nain arhiviranja spisa lan 60

Arhiviranje spisa vri se tako to se iz spisa izdvoji izvornik akta, odnosno prepis isprave ili spis koji se po zakonu mora priloiti notarskom aktu, ovlaenja, punomoja, nalazi i miljenja vjetaka i drugi spisi koji su nastali prilikom sastavljanja notarskog akta. Izvornici, otpravci i ovjereni prepisi moraju biti oznaeni oznakom i brojem odgovarajue knjige. Sva ostala pismena i prilozi iz spisa, kao to su pismena prepiska sa strankama, nadlenim organima vlasti ili sudovima ostaju hronoloki poreani u omotu spisa i ine sporedni spis. Sporedni spisi se arhiviraju na takav nain koji obezbjeuje da ne doe do gubitka sadraja. U arhivi se uvaju sve knjige koje nijesu potrebne za tekui rad. Ovjere potpisa se ne arhiviraju.
3. Zabrana izdavanja notarskog akta iz notarskog arhiva lan 61

Arhivirani notarski akt, po pravilu, ne moe se izdavati zainteresovanim licima. Notar moe izdati izvornik za upotrebu u inostranstvu, pod uslovima utvrenim zakonom. U sluaju iz stava 2 ovog lana sainjava se slubena zabiljeka o izdavanju izvornika. Iz zabiljeke o izdavanju izvornika mora biti vidljivo da se radi o izvorniku, razlog zbog kojeg se on izdaje, kome se izdaje kao i da su se, za sluaj upotrebe u inostranstvu, s tim saglasila sva lica koja bi inae mogla traiti izdavanje otpravka tog akta.
4. Notarski akti kojima se vre izmjene ili dopune ranijih isprava lan 62
Na notarskim aktima kojima se ranije isprave ispravljaju, dopunjavaju ili stavljaju van snage, potrebno je ispod broja te isprave navesti i broj ranije isprave, a na ranijoj ispravi se ispod njenog broja dodatno upisuju brojevi svih kasnijih isprava. Notar sa prvobitnom ispravom uva sve kasnije isprave kojima se ova isprava ispravlja, mijenja, dopunjava ili stavlja van snage. U tom sluaju se na odgovarajuem mjestu u spisu otvara list za biljeke koji upuuje na to gdje se isprava nalazi.
401
Prilozi
Isprave i pismena koja se uvaju, popisana hronolokim redom, mogu se nalijepiti na glavnu ispravu ili jemstvenikom proiti s njom.
5. Zamjena izvornika lan 63

Ako je izvornik nekog notarskog akta djelimino ili potpuno uniten ili izgubljen ili ako postoji neki drugi razlog da se on zamijeni, notar moe na postojeem otpravku ovog akta ili na ovjerenom prepisu otpravka izvornika, zabiljeiti da on vai umjesto izvornika. Notar mora tu zabiljeku potpisati i staviti peat notara, upisati mjesto i datum. Kada je zabiljeka uraena na posebnom listu, onda se taj list mora jemstvenikom proiti sa ispravom koja zamjenjuje izvornik.
6. Podaci o naplaenim naknadama lan 64

Sa notarskim aktom se obavezno uva i prepis trokovnika, podaci o izdatim otpravcima, ovjerenim prepisima i podaci o licima kojima su oni izdati. trokovnik i podaci iz stava 1 ovog lana moraju se zalijepiti kao poslednja stranica ili spojiti jemstvenikom sa ispravom koja se uva.
7. Evidencija izdatih spisa iz arhive lan 65

Notar vodi posebnu evidenciju izdatih spisa iz arhive, u koju se upisuju svi spisi izdati iz arhive, sa oznakom spisa, naznakom datuma kada su izdati, gdje se nalaze i po mogunosti kada bi se trebali vratiti.
8. Osiguranje arhiviranih i sporednih spisa lan 66

Notarski akt i sporedni spisi se arhiviraju u posebnim ormarima predvienim za arhiviranje u notarskoj kancelariji i to na nain da su zatieni od krae, provale, vlage, poara, praine, gubljenja ili oteenja iz bilo kojeg drugog razloga.
402
Nain preuzimanja dokumentacije i predmeta od strane komisije i predaja novoimenovanom notaru lan 67
Dokumentacija i predmeti koje je, zbog prestanka vrenja poslova notara preuzeo sud, komisija zapisniki predaje novoimenovanom notaru. Zapisnik iz stava 1 ovog lana sadri: mjesto sastavljanja zapisnika odnosno mjesto gdje se dokumentacija i spisi nalaze, vrijeme preuzimanja, prezime i ime novoimenovanog notara, ukupan broj posebnih fascikli u kojima su sreeni notarski akti po vrstama, redne brojeve spisa pojedinih knjiga iz svake fascikle, sve stvari preuzete na uvanje, knjige koje se nalaze u kancelariji notara ili u sudskoj arhivi, potpis novoimenovanog notara i potpise lanova komisije.
IX ZAVRNA ODREDBA lan 68

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom listu Crne Gore.
403

Notarijat U Crnoj Gori 2010

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Notarijat U Crnoj Gori 2010

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1/4

MIRM RADOVIC ENES BIKIC SEFEDIN SULJEVI

NOTARIJAT U CRNOJ GORI

Partner za buduonost 8irom svijeta.

Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju razvoj

NOTARIJAT U CRNOJ GORI

Podgorica, 2010. godine

Enes Biki, Mira Radovi, Sefedin Suljevi NOtARIJAt U CRNOJ GORI

CIP - Katalogizacija u publikaciji

NOTARIJAT U CRNOJ GORI

Podgorica, 2010. godine

Drugi dio: Forma i postupak sastavljanja notarskih akata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25

Trei dio: Vrste notarskih akata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38

etvrti dio: Uopteno o pravnim poslovima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44

Sedmi dio: Nadlenost notara u poslovima sa nasljednopravnim dejstvom . . . . . . . 222

1. Uvodna razmatranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 281 2. Dokazna snaga. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 282

Deveti dio: Izvornik i otpravak notarskog akta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 291

Deseti dio: Izvrna notarska isprava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 299

Jedanaesti dio: Zastupanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 305

Prvi dio: Uvod

Prvi dio: Uvod

1 .2 . Notarijat u dravama nastalim na podruju bive SFRJ

1 .3 . Notarska sluba u Crnoj Gori

Prvi dio: Uvod

2. Pojam notarskog prava

3. Razlozi za uvoenje notarijata i ciljevi notarske slube

3. Razlozi za uvoenje notarijata i ciljevi notarske slube

Prvi dio: Uvod

3. Razlozi za uvoenje notarijata i ciljevi notarske slube

Prvi dio: Uvod

4 .2 . Pojam i vrste notarskih akata

4 .3 . Dokazna snaga notarskih akata

Prvi dio: Uvod

Drugi dio: Forma i postupak sastavljanja notarskih akata

1 .1 . Tehnika sastavljanja notarskog akta

Drugi dio: Forma i postupak sastavljanja notarskih akata

1. Forma notarskih akata

1 .2 . Postupak sastavljanja notarskih akata

Drugi dio: Forma i postupak sastavljanja notarskih akata

1. Forma notarskih akata

Drugi dio: Forma i postupak sastavljanja notarskih akata

2. Stranke i drugi uesnici u postupku sastavljanja notarskih akata

2 .1 . Utvrivanje identiteta stranaka

2. Stranke i drugi uesnici u postupku sastavljanja notarskih akata

Utvrivanje identiteta na osnovu line karte i pasoa (identifikacijski dokumenti);

2 .2 . Drugi uesnici i utvrivanje njihovog identiteta

Drugi dio: Forma i postupak sastavljanja notarskih akata

Prisustvo dva svjedoka u sluaju kad stranka ne zna da pie

2. Stranke i drugi uesnici u postupku sastavljanja notarskih akata PRImJER

Prisustvo drugog notara u sluaju kad stranka ne zna da pie

Drugi dio: Forma i postupak sastavljanja notarskih akata PRImJER

2. Stranke i drugi uesnici u postupku sastavljanja notarskih akata

Drugi dio: Forma i postupak sastavljanja notarskih akata

2. Stranke i drugi uesnici u postupku sastavljanja notarskih akata

Formulacija u uvodnom dijelu akta kada se poziva sudski tuma.

39 lan 46. Zakona o notarima CG.

Trei dio: Vrste notarskih akata

Trei dio: Vrste notarskih akata

Trei dio: Vrste notarskih akata

3. Tekst pravnog posla

4. Zavrni dio isprave

4. Zavrni dio isprave

Zavrni dio isprave