You are on page 1of 24

ENDOKRINOLOGIJA 1.

Diabetes mellitus je grupa metabolickih bolesti koje se karakterisu hiperglikemijom nastalom zbog deficita u sekreciji insulina,zbog poremecaja u njegovom delovanju ili usled oba poremecaja. 2. Feohromocitom je tumor srzi nadbubrezne zlezde koji zahvata hromafino tkivo i dovodi do povecanja sekrecije kateholamina.90% je benigne prirode i unilateralno lokalizovan. 3. Kora nadbubrene lezde sekretuje sledee hormone 1.zona glomerulosa: mineralokortikoide (aldosteron) 2.zona facikulata: glikokortikosteoide (kortizol) 3.zona reticularis: androgene hormone (androsteron,dehidroksiepiandrosteron) 4. Definicija i simptomi akromegalije hipersekrecija hormona rasta kod odraslih.1.Stimulise rast distalnih delova kostiju i mekih tkiva pa dovodi do karakteristicnih promena kao sto su uvecanje jezika, nosa, mandibule, hiperostoza fontanele i zigomaticne kosti,povecanje medjuzubnih prostora,uvecanje saka i stopala.2.Stimulativno deluju na rast parenhimatoznih organa pa dolazi do hipertrofije zlezdanog tkiva,pluca,srca (leve komore) sa miokardiopatijom,jetre, kolona sa polipozom i malignom alteracijom.3.Metabolicki efekti: insulin rezistencija i dijabetes 4.Neuroloski simptomi: glavobolja,poremecaj vida (diplopije,hemijanopsije),parestezije,misicna slabost. 5.promene na kostanozglobnom sistemu: osteoporoza,artralgije,zglobni deformiteti 5. Sekrecija tireodinih hormona je pod kontrolom TSH,tireotropnog hormona koga luci hipofiza 6. Adenohipofiza sekretuje sledee hormone TSH,STH,ACTH,FSH,LH,Prl,MSH 7. Simptomi hipoglikemje su preznojavanje,malaksalost,bledilo koze,poremecaj vida (diplopija,slab vid),neuroloski poremecaji (glavobolje, epi napadi,neuroloski ispadi,poremecaj govora),izmenjeno psihicko ponasanje (zbunjenost,agresivnost,konfuznost,amnezija,pospanost,sopor,koma) 8. Komplikacije dijabetesa ( akutne i hronine) su Akutne: hipoglikemija,dijabeticka koma(ketoacidoza),dijabeticna neketonska hiperosmolarna koma,laktatna acidoza. Hronicne: dijabetska mikroangiopatija-specificne promene na kapilarima(mikrocirkulacija) sa sledstvenim ostecenjima retine oka(dijabetska retinopatija),bubrega(dijabetska nefropatija),nervnog stable(dijabetska neuropatija); dijabetska makroangiopatija je prevremena arterioskleroza cerebralnih, koronarnih arterija i arterija donjih ekstremiteta (klaudikacija intermitens) 9. definicija i razlozi nastanka Cushing-ov sindroma. Kusingov sindrom(hiperkorticizam) podrazumeva skup znakova i simptoma koji nastaju kao posledica povecane koncentracije glikokortikosteroida(kortizola) i androgenih hormona u krvi.Uzroci: 1.egzogeni(jatrogeni) usled dugotrajne primene kortikosteroida u Th svrhe (cesce od endogenog) 2.endogeni: ACTH nezavisni Kusing je povecana sekrecija hormona kore nadbubrega usled hiperpalzije adenoma Ca; ACTH

zavisni hiperkorticizam nastaje usled postojanja sekretorno aktivnog tumora hipofize i zove se morbus Kusing. 10. Definicija i etiologija hipotireoze. To je stanje smanjene sekretorne aktivnosti tireoidne zlezde ili potpunog nedostatka tireoidnog hormona.U zavisnosti od uzroka nastanka razlikujemo: 1.primarna ostecenje same stitne zlezde usled kongenitalnih anomalija,aplazije,radioaktivnih zracenja,operativnih zahvata,zapaljenja,tumora,delovanja lekova,strumogenih faktora (T3 i T4 je smanjeno a TSH je normalne ili povecane konc.) 2.sekundarna: javlja se kao posledica smanjenog lucenja TSH zbog ostecenja adenohipofize 3.tercijalna: nastaje zbog nedovoljne sekrecije hipotalamusnog libertina TRH Zaokruiti jedan od ponudjenih odgovora 1.leenje hipoglikemije podrazumeva davanje a. insulina b. kortikosteroida c. glikoze 2. Spermatogenezu indukuje a. TSH b. testosteron c. glikokortikoidi 3. Za procenu stepena gojaznosti koristi se a. indeks mase tela b. obim kukova c . vrednosti holesterola 4. Diabetes insipidus nastaje usled nedostatka a. renina b. mineralokortikoida c. antidiureznog hormona 5. Osteoporoza je a. smanjenje kotane mase b. razmekanje kostiju c. dekalcifikacija 6. Hiperosmolarnu komu karakterie a. ketonemija b. hiperglikemija c. acetonurija 7. Hipoparatireoidizam je praen a. hipokalijemijom b. hiperkalcemijom c. hipokalcemijom 8. Kod gojaznih dijabetiara medikamentnu terapiju zapoinjemo a. insulinom b. derivatima sulfonil ureje c. metforminom 9. Znaci hipokalcemije su a. nefrolitijaza b. tetanini grevi

c. osteoporoza 10. Gestacijski dijabetes se lei a. metforminima b. insulinom c. derivatima sulfonilureje Zaokruiti dva ili vie ponudjenih odgovora 1. Akutne komplikacije dijabetesa su a. hipertenzivna kriza b. ketoacidoza c. laktatna acidoza d. hiperosmolarna koma e. kardiogeni ok 2.Faktori rizika za razvoj osteoporoze su a. puenje b. konzumiranje alkohola c. poveana fizika aktivnost d. deficit estrogena e. porodina anamneza 3. Razlozi za nastanak hipoglikemije su a. ishrana bogata mastima b. gladovanje c. anemija d. poveana fizika aktivnost e. gastrektomija 4. Simptomi hiperglikemije su a. preznojavanje b.oseaj gladi c.uestalo mokrenje d. zujanje u uima e. edjanje 5. Hipotireozu karakterisu sledei simptomi a. gubitak u telesnoj teini b. pojava edema c. tahikardija d. hiperlipidemija e. anginozni bolovi 6. komplikacije gojaznosti su a. dijabetes b. hipotireoza c. hipertenzija d. hiperlipidemija e. bubrena insuficijencija 7. Arteriosklerozu pospeuju a. HDL holesterol b. LDL holesterol c. trigliceridi d. bilirubin

e. ureja 8. Androgene hormone normalno sekretuju a. adenohipofiza b. testisi c. ovarijumi d. sr nadbubrene lezde e. kora nadbubrene lezde 9. U leenju dijabetesa koriste se sledei insulini a. svinjski 40 IJ b. svinjski 100IJ c. humani insulin 40 IJ d. humani insulin 100 IJ e. analozi insulina 10. Simptomi Chuscingovog sindroma su a. hipotenzija b.uestalo mokrenje c. lividne strije d. centralna gojaznost e. hiperglikemija PULMOLOGIJA 1. ta je pneumotoraks to je prisustvo vazduha u pleuralnom prostoru uz kolaps pluca.Prema nastanku se deli na 1.spontani i 2.traumatski.U odnosu na komunikaciju sa spoljasnjom sredinom deli se na otvoren, zatvoren, ventilni(tenzioni) 2 .Akutni edem plua je posledica akutne insuficijencije levog srca uz ocuvanu funkciju desnog koji dovodi do staze u plucnoj cirkulaciji.Usled staze raste HP (preko 4 kPa,nadvladava onkotsi) na nivou kapilara sto uslovljava transudaciju tecnosti u intersticijum i alveole.Ovo smanjuje rastegljivost pluca i smannjuje respiratornu povrsinu dovodeci do teskog poremecaja u razmeni gasova.Manifestuje se teskom dispnejom,cijanozom centralnog tipa,pacijent je obliven hladnim znojem,krklja,kaslje,iskasljava vecu kolicinu penusavog sluzavog a nekada i sukrvicavog ispljuvka. 3 Pleuritis- definicija i etiologija pleuritis je zapaljenski proces pleure koji u zavisnosti od prisustva eksudata moze biti sicca suvi i eksudativa.Moze biti posledica bolesti pluca (apsces,pneumonija),medijastinuma i drugih organa (jetra,bubreg).Etiologija:infektivne bakterije,virusi,gljive,TBC 4. Emfizem plua definicija i razlog nastanka hronicna progresivna bolest.To je stanje pluca koje se karakterise nenormalnim trajnim povecanjima vazdusnih prostora distalno od terminalnih bronhiola(acinusi) praceno destrukcijom alveolarnih zidova.Spada u hronicnu opstruktivnu bolest pluca.Etiologija: 1.faktori spoljnje sredine: infekcije, pusenje, aerozagadjenja 2.faktori unutrasnje sredine: genetska predispozicija,pol,starost 5. Tipovi cijanoze i njihove karakteristike uslovljena je prisustvom vece kolicine nesaturisanog Hb u krvi.Tipovi su: 1.lokalna- kod regionalnog usporenja cirkulacije 2.periferna- lividna prebojenost koze vrhova prstiju

ruku,nogu i lica kod otezanog ulivanja krvi u desno srce. 3.centralnalividnost koze i vidljivih sluzokoza (usne,jezik,oralna sluzokoza) znak je nedovoljno saturisane krvi kiseonikom.Srece se kod bronhopulmonlnih oboljenja a posledica je poremecene alveokapilarne ventilacije i hipoksemije. 6. Bronhijalna astma definicija i etiologija To je bolest disajnih puteva u kojoj se usled reverzibilne opstrukcije javljaju: paroksizmi (ekspiratorne dispneje),kasalj,sviranje u grudima.Opstrukcije su uzrokovane 1.spazmom glatkih mislica bronha 2.edemom sluzokoze 3.nagomilavanjem sekreta u lumenu bronha.Etiologija: uzrokovana je 1.imunoloskim 2.neimunoloskim 3.mesovitim mehanizmom.Imunoloski se odnosi na senzibilizaciju spoljnim agensima kao sto su polen,dlake,perje,prasina.Neimunoloski su bakterije,virusi,duvan,hladan vazduh,napor,emotivni stres 7. Komplikacije pneumonije na plucima: 1.apsces 2.parapneumoticni izliv 3.empijem 4.hidropneumotoraks van pluca: 1.sepsa 2.endotoksicni sok 3.endokarditis 4.miokarditis 5.perikarditis 6.meningitis 7.meningoencefalitis 8.apsces mozga 9.hepatitis 10.artritis 8. Razlozi nastanka i komplikacije hronine obstruktivne bolesti plua su HOBP se karakterise ogranicenjem protoka vazduha u plucima koje nije potpuno reverzibilno.Ogranicenje je progresivno i udruzeno sa poremecenim inflamacijskim odgovorom pluca na stetne cestice ili gasove.Razlog:1.hronicna inflamacija disajnih puteva sa poremecenim brojem aktiviranih makrofaga,T ly,Ne koji oslobadjaju medijatore (leukotrijeni,interleukin 8,TNF). 2.neravnoteza plucnih proteinaza i antiproteinaza 3.oksidativni stres. Komplikacije: 1.plucna hipertenzija 2.razvoj hronicnog plucnog srca sa globalnom plucnom insuficijencijom 9.Respiratorna insuficijencija je nesposobnost pluca da odrze adekvatnu razmenu respiratornih gasova izmedju spoljasnje sredine i krvi,odnosno da odrze normalnom oksigenaciju krvi sa poremecenom ili normalnom eliminacijom CO2. 10. Pneumonije - definicija i podela. Pneumonija je zapaljenska promena parenhima pluca akutnog ili hronicnog toka koja obuhvata alveole i intersticijum.Po velicini moze biti lobarna (zahvata ceo lobus),segmentna ili lobularna (zahvata segment ili lobulus),bronhopneumonija (zahvata terminalne bronhiole i alveole), intersticijalana pneumonija (zapaljenski proces je u intersticijumu) Zaokruiti jedan od ponudjenih odgovora 1. Fremitus pectoralis je jednostrano ugaen ili oslabljen: a. u bronhijalnoj astmi b. u pleuralnom izlivu c. u hroninom bronhitisu d. u emfizemu plua 2. Perkutorni zvuk je hipersonoran: a. u bronhijalnoj astmi b. u pleuralnom izlivu

c. u hroninom bronhitisu d. u emfizemu plua 3. Poliglobuliju izaziva: a. bronhijalna astma b. pleuralni izliv c. hronina respiratorna insuficijencija d. inflamirane bronhiektazije 4. Zaokruiti normalnu vrednost pH arterijske krvi: a. 7,179 b. 7,279 c. 7,379 d. 7,579 5. Najea etiologija hemoraginog pleuralnog punktata je: a. tuberkuloza b. malignitet c. pneumonija d. kardijalna dekompenzacija 6. Iskaljavanje sukrviavog sadraja naziva se: a. hematopoeza b. hemohromatoza c. hemoptizija d. hemosideroza 7. Biohemijske karakteristike eksudata obino su: a. visoka koncentracija proteina i visok nivo LDH b. niska koncentracija proteina i visok nivo LDH c. visoka koncentracija proteina i nizak nivo LDH d. niska vrednost glukoze i nizak nivo LDH 8. Teki deformiteti zida grudnog koa izazivaju: a. restriktivne smetnje ventilacije b. perifernu cijanozu c. opstruktivne smetnje ventilacije d. ne utiu na ventilatornu funkciju 9. Hipoproteinemija izaziva: a. transsudaciju u pleuralni prostor b. eksudaciju u pleuralni prostor c. alveolarnu plunu proteinozu d. ne utie na pleuralni prostor zbog njegove izolovanosti 10. Visoka febrilnost, uz nalaz kasnoinspirijumskih pukota bazalno sa jedne strane plua ukazuje na najverovatniju dijagnozu: a. akutnog traheobronhitisa b. pneumotoraksa c. pneumonije d. pogoranja bronhijalne astme Zaokruiti dva ili vie ponudjena odgovora. 1. Neujno disanje sree se u: a. akutnom bronhitisu b. pleuralnom izlivu

c. kompletnom pneumotoraksu d. moe biti normalan nalaz 2. Respiratornu acidozu izaziva. a. Hiperventilacija b. Akutna respiratorna insuficijencija c. Hronina respiratorna insuficijencija d. Hronina bubrena insuficijencija 3. Invazivne dijagnostike procedure su: a. kompjuterizovana tomografija (CT) b. biopsija pleure c. nuklearna magnetna rezonanca (NMR) d. bronhoskopija 4. Normalnim radiolokim nalazom na pluima karakterie se: a. akutni bronhitis b. difuzna fibroza plua c. bronhijalna astma d. hilarna adenopatija 5. Predisponirajui faktori za nastanak plune embolije su: a. tromboza dubokih vena potkolenice b. hemofilija A c. trombocitopenija d. korienje oralnih kontraceptiva 6. Najei etioloki faktori za nastanak malignih tumora plua su: a. nasledje b. teak fiziki rad c. loi socioekonomski uslovi d. puenje 7 . Rentgenoloki nalaz hiperinflacije plua sa poveanom transparencijom parenhima, proirenim medjurebarnim prostorima i zaravnjenim konturama obe hemidijafragme ukazuje na: a. sarkoidozu plua b. emfizem plua c. pneumoniju d. moe biti normalan nalaz 8. Centralna cijanoza se sree u toku a. izlaganja tela niskim temperaturama b. edema plua c. teih oblika respiratorne insuficijencije d. tromboze perifernih vena 9 Bakterijsku pneumoniju karakteriu sledei simptomi b. febrilnost c. kaalj d. povraanje e. malaksalost 10. Kussmalovo disanje se javlja u a. metabolikoj acidozi b. dijabetesnoj ketoacidozi c. lezijama bronhijalnog stable

d. oteenju laringsa GASTROENETEROLOGIJA 1.Komplikacije ulkusne bolesti su 1.perforacija 2.penetracija u druge organe 3.krvarenje 4.stenoza pilorusa 2. Akutni pankreatitis je zapaljensko oboljenje pankreasa praceno jakim bolovima u trbuhu i visestrukim povecanjem amilaza u serumu i urinu a sve kao posledica autodigestije.Po zavrsetku bolesti funkcija pankreasa se normalizuje. 3.Klinickih znaci dekompenzovane ciroze jetre su: 1.ascites 2.variksi jednjaka sa ili bez krvarenja 3.anemije 4.hepatoencefalopatija 5.splenomegalija 4. Melena definicija i navesti preglede kojima se verifikuje Melena je pojava krvi u stolici (ne sveze).Stolica je crna katranasta.Odraz je krvarenja iz gornjih partija digestivnog trakta.Verifikuje se inspekcijom stolice i rektalni tuse. 5. Ascites- definicija i etiologija : Stanje patoloskog nakupljanja tecnosti (ascitna tecnost) u peritonealnoj duplji. Etiologija: 1.hronicna parenhimna bolest jetre 2.portna hipertenzija 3.povecn nivo renina,aldosterona,angiotenzina,vazopresina 4.povecana aktivnost simpatickog nervnog sistema 6. Oboljenja tankog creva su 1.celijacna bolest 2.tropski spru 3.kronova bolest 4.tumori tankog creva 5.karcinoid 6.ulkusna bolest 7. Znaci portne hipertenzije su variksi jednjaka,portna hipertenziona gastropatija,ascites,splenomegalija,hipersplenizam 8.Ciroza jetre - definicija i podela u odnosu na etioloki factor Hronicna difuzna bolest jetre koju karakterise fibroza, dezorganizacija,loblarne i vaskularne arhitekture jetre sa regenerativnim nodusima hepatocita.Etioloska klasifikacija: alkoholizam,hronicni hepatitis B,C,D, hereditarna hemohromatoza,primarna bilijarna ciroza,sekundarna b.c, autoimuni hepatitisi,Wilsonova bolest,tromboza,deficit Alfa1 antitripsina,nealkoholni steatohepatitis,ciroza izazvana lekovima i toksinima, tromboza hepaticnih vena,kriptogene ciroze nepoznatog porekla 9.Crohnova bolest - definicija i metode dijagnostikovanja.To je hronicno inflamatorno oboljenje nepoznate etiologije koje moze zahvatiti bilo koji de GIT-a od usta do anusa. Dg: lab analiza ,endoskopija, RTG,histologija 10. Ulkusna bolest definicija i etiologija. To je benign pepticka ulceracija zeludca ili duodenuma koja zahvata dublje slojeve zida i dopire do lamine muscularis.Etiologija: helicobacter pylori,NSAIL,kortikosteroidi,pusenje Zaokruiti jedan od ponudjenih odgovora 1. Ulkusna bolest zeluca i duodenuma najcesce je posledica : (jedan odgovor) a. genetskog polimorfizma antigena na povrsini eritrocita- krvne grupe b.Helicobacter pylori infekcije

c.refluksne bolesti jednjaka 2. Etioloski posmatrano hronini pankreatitis je najcesce uzrokovan: a. deficijencijom alfa 1 antitripsina b. kalkulozom zune kese c. alkoholizmom d. pusenjem e. toksicnim dejstvom lekova 3. Jedini dokazani karcinogen u etiologiji karcinoma pankreasa: a. alkohol b. pusenje c.polifenoli d. hrana bogata zasicenim masnim kiselinama 4. Pregled kojim se verifikuje melena: a. inspekcija abdomena b. palpacija abdomena c. anoskopija d. rektalni tuse e. perkusija abdomena 5. Najcesci histoloski tip karcinoma zeluca je a. MALT limfom b. Limfom zeluca c. adenokarcinom zluca d. planocelularni karcinom 6. Biopsija tankog creva bolesnice stare 28 godina sa hronicnom dijarejom pokazala je subtotalnu vilusnu atroiju. O kojoj se bolesti radi? (jedan odgovor) a. Crohn-ova bolest b. Celiacna bolest c. Infektivni proliv d.enteritis izazvan Yersina-om enterocoliticom 7. Hepatitis A je infektivna bolest: sa a. losom prognozom b. tendencijom da dovede do hronicne boleti jetre c. dobrom prognozom bez progresije u hronicnu bolest 8. Aftoidne ulceracije se najcesce vidjaju kod bolesnika sa a. Ulceroznim kolitisom b. Intestinalnim limfomom c. Oralnom moniliasom d. Crohn-ovom bolescu 9. Odgovarajuca terapija kod najveceg broja pacijenata sa kolorektalnim karcinomom je: ( jedan odgovor) a. Zracenje b. Hirusko lecenje c. Hemioterapija d. hirusko lecenje i hemioterapija e. Zracenje i hemioterapija

10.Glavni simptom tumora glave pankreasa kod vecine pacijenata je: a.utica b.povraanje c. febrilnost d.pojava dijabetesa Zaokruiti dva ili vie tana odgovora 1. Lecenje umereno teskog ataka ulceroznog kolitisa podrazumeva a. Kortikosteroide b. Antibiotike c. Sulfosalazin d. Sulfosalzin i antibiotike e. Anti TNF terapiju 2. Koji od navedenih fakora (iskaza) su cesce povezani sa Crohnovom bolescu nego sa ulceroznim koltisom (Dva odgovora) a. distalni kolitis b. perianalna bolest c. kolorektalni karcinom d. toxicni megakolon e. enterokutane fistule 3. Na smanjenu sintetsku funciju jetre ukazuju sledeci parametri: (dva odgovora) a. povisen nvo serumske -glytamyl transpeptidase (-GT) b. povisen nivo koncentracije alkalne fosfataze c. snizen nivo koncentracije serumskih albumina d. produzeno protrombinsko vreme e povisene vrednosti transaminaza (AST i ALT) 4. Screening za dijagnostikovanje hepatocelularnog karcinoma treba sprovesti medju pacijentima sa: a. alkoholnom hepatitisom b. primarnim sklerozirajucim holangitisom c. HCV hepatitisom d. autoimunim hepatitisom e. HbS hepatitisom 5. NSAIL je vazan etioloski faktor u nastanku : (zaokruiti dva tana odgovor) a. karcinoma eluca b. erozivnog gastritisa c. gastrinoma d. erozivni jejuno ileitisa e. pseudomembranoznog kolitisa 6.Klinickih znaci dekompenzvane ciroze jetre su: (dva odgovora) a. kardiomegalija b. zutica c. splenomegalija d. Murphy-ev znak e. ascites

7. Karakteristicni simptomi refluksne bolesti jednjaka je: (dva odgovora) a. epigastricni bol posle obroka b. povremeni bol u grudima c. disfagija d. gorusica e. hematemeza 8 . Na smanjenu sintetsku funciju jetre ukazuju sledeci parametri: (dva odgovora) a. povisen nvo serumske -glytamyl transpeptidase (-GT) b povisen nivo koncentracije alkalne fosfataze c. snizen nivo koncentracije serumskih albumina d .produzeno protrombinsko vreme e povisene vrednosti transaminaza (AST i ALT) 9.Primarna biliarna cirrhosa (PBC) najcesce se javlja kod : a.ena, b mukaraca c. posle 50.godine d. pre 50 godine e. dece 10 Kod sumlje u prisustvo kolorektalnog karcinoma predlau se sledee dijagnostike procedure a. kolonoskopija sa biopsijom, b. CT abdomena i male karlice c. gastroskopija d. abdominalna punkcija e.UZ abdomena HEMATOLOGIJA 1. Definicija i podela anemija: to su stanja kod kojih postoji smanjena masa eritrocita u krvi pracena smanjenjem vrednosti Hb i hematokrita ispod normalne vrednosti.a)morfoloska podela: 1.na osnovu kriterijuma obojenosti: normohromna i hipohromna 2.na osnovu velicine eritrocita: normaocitna,mikrocitna,makrocitna. b)Etioloska podela: poremecaj maticne celije hematopoeze,sideropenijska,sideroblastna,megaloblastna,hemolizna,mijelo ftizma,u drugim hronicnim bolestima. 2. Sideropenijska anemija je: ona koja se karakterise 1.hipohromijom 2.mikrocitozom 3.hiposideremijom 4.smanjenom kolicinom Fe u serumu i tkivnim depoima 3. Multipli mijelom je: plazmocitom je maligna bolest karakterisana nenormlnim lokalnim (solitarni mijelom) ili difuznim (multipni mijelom) bujanjem patolosko izmenjenih plazmocita u kostanoj srzi (nepoznata etiologija) 4. Najvanije mogue komplikacije transfuzije krvi su: PRI TRANSFUZIJI:1.rane: hemoliza krvi,utrikarije,akutna tubulska nekroza, pirogena reakcija. 2.pozne: uglavnom infektivne reakcije. POST TRANSFUZIONE: 1.imunske: intravaskularna hemoliza(ABO

inkopatibilnost),ekstravaskularna hemoliza (Rh inkompatibilnost),preosetljivost (urtikarija,anafilakticki sok) 2.neimunske: preopterecenje cirkulacije,hiperkalijemija,intoksikacija citratom,prenosenje infekcija (hepatitis,lues,AIDS, malarija),vazdusna i masna embolija,infekcije na mestu venepunkcije, tromboflebitis, hemosideroza 5. Leukocitarna formula definicija i procentualna zastupljenost je odnos pojedinacnih vrsta leukocita izracunata u razmazu krvi.Ne: 65-70%, Eo: 2-4%, Baz: 0.5-1%, Ly: 25%, Mo: 6-8% 6. Tri osnovne faze hemostaze su: vaskularna (smanjenje lokalnog protoka krvi na mestu povrede lokalnom vazokonstrikcijom),trombocitna (stvaranje belog tromba),koagulacija krvi (stvaranje fibrinskog ugruska) 7. Leukemija je: maligno oboljenje hematopoeznog tkiva koje se odlikuje nekontrolisanim bujanjem celija neke od mijeloidnih ili limfocitne loze sto rezultira poremecenom masom leukocita,tj. povecnjem broja Le u perifernoj krvi.Patoloska proliferacija redovno je pracena poremecajem sazrevanja i diferentovanja celija uz humoralnu inhibiciju razmnozavanja preostalih normalnih hematopoeznih celija. 8.Trombocitopenija moe biti posledica: Trombocitopenije predstavljaju smanjenje broja trombocita ispod 150.000 po mm3 1.pojacanog razaranja Tr 2.smanjenog stvaranja 3.izazvana povecanom sekvestracijom 9.Hemoglobinopatije su: nasledne bolesti koje karakterise poremecaj u sintezi globina zbog poremecaja gradje pojedinih peptidnih lanaca.U lanu globina 1 ili vise a.k. zamenjeno je drugim.Najcesci patoloski tip je hemoglobin S (valinglutamin) koji kod homozigota dovodi do srpaste anemije. 10.ta je mijelofibroza, a ta mijeloidna metaplazija Mijeloidna fibroza i mijeloidna metaplazija su sinonimi.To su oboljenja koja spadaju u grupu mijeloproliferativnih bolesti .Dolazi do promena na nivou nediferentovane mezenhimne celije koja je preteca hematopoeznog (maticne celije hematopoeze) i fibroznog (fibroblasta) tkiva Zaokruiti jedan od ponudjenih odgovora 1. Hemolizne anemije su posledica: a. deficita folne kiseline b.prekomerne razgradnje eritrocita c.prekomernog gubljenja krvi iz organizma 2. Vreme krvavljenja je pokazatelj: a.vaskularne fragilnosti b.efikasnosti stvaranja trombocitnog tromba c.stvaranja fibrina 3. Perniciozna anemija je posledica: a.insuficijencije kostne sri b.prekomerne razgradnje eritrocita c.nedostatka vitamina B l2 4. Reed-Sternberg elija je: a.pretea megakariocita b.maligna elija u Hodgkinovoj bolesti

c.epiteloidna elija tuberkuloznog granuloma 5. Hemofilije su: a.posledica poremeaja trombocitne funkcije b.komplikacije transfuzije krvi c.nasledni poremeaj koagulacije 6.Hronina granulocitna leukemija se najee zavrava: a.blastnom transformacijom b.leukemoidnom reakcijom c.diseminovanom intravskulnom koagulacijom 7.Mijeloftizne anemije su posledica: a.invazije kostne sri malignim elijama b.prekomernog gubljenja krvi iz organizma c.nedostatka vitamina B 12 i folne kiseline 8.Hipersplenizam je: a.uveanje slezine b.skup poremeaja u kome je citopenija periferne krvi povezana sa splenomegalijom c.poremeena hematopoezna funkcija slezine koja dovodi do hroninog gubljenja krvi iz organizma 9.Makroglobulinemija je: a.uroeni hemoragijski poremeaj b.eritrocitoza prouzrokovana hipoksemijom c.diskrazija plazmocitne loze koja lui IgM l0.Normalan broj leukocita periferne krvi izraen u broju po mm3 je: a.40-100 hiljada b.4-10 hiljada c.4-10 miliona Zaokruiti dva ili vie ponudjenih odgovora l. Screening test za koagulacionu fazu hemostaze je: a.vreme krvavljenja b.parcijalno tromboplastinsko vreme c.retrakcija koaguluma d.bez znaaja u dijagnostici tropmbocitopenije 2. Akutne leukemije su karakterisane: a.zamenom kostne sri blastnim elijama b.odsustvom prelaznih faza izmeu najmlaih i najzrelijih elija c.proizvodnjom endogenih supstanci koje inhibiu koagulaciju krvi d.uroenim hemoragijskih poremeajima 3. Najvanije klasifikacije limfoma su: a.podela na limfome sa velikom i malom tumorskom masom b.podela na sporo i brzo progredirajue limfome c.podela na Hodgkinov i Nehodgkinske limfome d.podela na limfome niske, srednje i visoke agresivnosti 4. Anemija se najee via u sledeim oboljenjima: a.Cushingov sindrom b.diabetes insippidus

c.myxoedema d.hiatus hernia e.gastrointestinalne neoplazije 5.Trombocitopatija a.oznaava posledicu diseminovane intravaskulne koagulacije b.oznaava poremeenu funkciju trombocita c.oznaava idiopatsku trombocitopenijsku purpuru d.predstavlja stanje hiperkoagulabilnosti krvi e.je retko praena trombozama 6.Najznaajnije komplikacije granulocitopenije su: a.krvavljenje b.autoimunski poremeaji c.sklonost ka infekcijama d.amiloidna degeneracija krvnih sudova e.septina stanja 7.Hronina posthemoragijska anemija najee prati: a.gastrointestinalne bolesti b.ginekoloka oboljenja c.alergijska stanja d.hronine opstruktivne bolesti plua 8.Hemoliza se moe javiti kod: a,hipoksije b.hemofilije c.autoimunskih poremeaja d.infarkta miokarda e.posttransfuzionih reakcija 9.Savremeni trendovi terapije malignih hemopatija su: a.transfuzije krvnih derivata b.antibioterapija i primena barokomora c,terapija monoklonskim antitelima d.transplantacija kostne sri 10.Multipli mijelom je: a.metastatski proces koji zahvata kosti b.malighna neoplazija plazmocita c.sistemsko oboljenje vezivnog tkiva d.najee udruen sa paraproteinemijom IMUNOLOGIJA I REUMATOLOGIJA 1. U pseudoalergijske reakcije spadaju (nabrojati): 1.Anafilaktoidna reakcija (dolazi do oslobadjanja anafilaksijskih medijatora bez ucesca IgE antitela,desava se pri upotrebi medikamenata iz grupe opijata) 2.Anafilatoksinska reakcija ( javlja se posle davanja jodnih kontrasta) 3.Intolerancija (ponekad posled uzimanja aspirina) 2. Intolerancija nutritivnih alergena se moe javiti u vidu sledeih entiteta(nabrojati): eozinofilni gastroenteritis, sindrom iritabilnog kolona, gastritis, migrene 3. Prilikom presaivanja tkiva mogu se, shodno njihovom poreklu, koristiti sledei tipovi transplantata (nabrojati): 1.autologi od iste

osobe koja prima transplantat 2.izogeni od genetski identicnog blizanca 3.alogeni od genetski razlicite jedinke iste vrste 4.ksenotransplantat transplantat tkiva izmedju jedinki razlicitih vrsta 4. Klinike manifestacije sindroma steenog imunodeficita se mogu klasifikovati u sledee etiri grupe: 1.akutni HIV sindrom. 2.asimptomatska infekcija 3.perzistentna generalizovana limfadenopatija 4.ostale bolesti (a. opsti simptomi b.neuroloske bolesti,infektivne bolesti,neoplazije) 5. Urtika je: lokalna prolazna promena na kozi u vidu crvenog otoka koji svrbi.Promene su pojedinacne ili brojne i medjusobno slivene i zahvataju samo tkivo derma.Spada u bolesti ranog tipa preosetljivosti 6. Oblici juvenilnog artritisa su: 1.sistemski 2.poliartikularni 3.oligoaktikularni 7. Meovita bolest vezivnog tkiva je: bolest karakterisana skupom klinickih simptoma koji lice onima u SLE,SSC, poliomiozitisu i RA.Postoji visok titar cirkulisucih At protiv ribonukleoproteina.Patogenetski mehanizmi nisu dovoljno razjasnjeni ali se smatra da zbog poremecaja imunoregulacije dolazi do proliferativnih lezija intime ili medije krvnih sudova a posledica su okluzija ili obliteracija 8. Pseudogiht je: akutno i hronicno zapaljensko oboljenje zglobova koje nastaje zbog talozenja Ca - pirofosfata 9.Ankilozirajui spondilitis je: hronicna progresivna inflamatorna bolest koja zahvata sakroilijacne zglobove i aksijalni skelet a moze zahvatiti i zglobove ramena i periferne zglobove 10.Sjogrenov sindrom je: progresivno imunolosko oboljenje koje karakterise destrukcija egzokrinih zlezda a manifestuje se suvocom sluzokoza i konjuktiva.Moze biti primarno i sekundarno.U zahvacenim tkivima uocava se infiltracija limfocita i talozenje imunskih komplekasa. Zaokruiti jedan od ponudjenih odgovora 1. Anafilaktiki ok se odvija po: a.prvom tipu reakcije preosetljivosti b.drugom tipu reakcije preosetljivosti c.etvrtom tipu reakcije preosetljivosti 2. Serumska bolest je: a.sindrom vazovagalne stimulacije b.oblik hipersenzitivnogvaskulitisa c.perakutna reakcija odbacivanja transplantata 3. Hereditarni angioedem je: a.sistemska bolest sa hiperkatabolizmom imunoglobulina b.infiltrativno oboljenje izazvano gljivicom Aspergillus c.izazvan naslednim deficitom inhibitora C 1 esteraze 4. Di Georgeov sindrom je: a.bolest sa deficitom celularnog imuniteta b.sindrom steenog imunodeficita c.hronina granulomska bolest 5. Izoantigeni su: a.antigeni genetski identinih blizanaca

b.antigeni stvoreni autoimunskom lezijom tkiva c.antigeni po kojima se meusobno razlikuju jedinke iste vrste 6. Osnovna klinika manifestacija reumatoid artritisa je: a.hronini tendosinovitis b.simstrini periferni poliartritis c.osteoporoza 7. Prominentni simptom u polimiozitisu je: a.slabost proksimalne muskulature b.spazam paravertebralne muskulature c.interkostalna mijalgija 8. U vanzglobne reumatske bolesti spadaju: a.giht i pseudogiht b.reumatoidni artritis i juvenilni artritis c.burzitis i entezopatija 9. Dva osnovna podtipa sistemske skleroderme su: a.akutna i hronina b.juvenilna i adultna c.difuzna i ograniena 10. Giht nastaje kao posledica: a.hiperurikemije b.hemohromatoze c.hiperparatireoidizma Zaokruiti dva ili vie ponudjenih odgovora l. Reakcije intolerancije na lokalne anestetike mogu biti izazvane: a.stimulacijom simpatikusa b.vazovagalnom stimulacijom c.toksinim delovanjem d.mehanizmom povratne sprege 2. Atopijski dermatitis po poreklu moe biti: a.egzogeni b.parenteralni c.endogeni d.virusni e.bakterijski 3. U anafilaktikom oku treba hitno sprovesti terapiju: a.epinefrinom (adrenalinom) b.ksantinom (teofilinom) c.antihipertenzivima d.dopaminom i/ili norepinefrinom e.antihistaminicima f.glikokortikoidima g.diureticima 4. Penicilinski preparati mogu izazvati: a.prave imunske reakcije b.pseudoalergijske reakcije c.reakcije odbacivanja transplantata 5. Primeri za reakciju izoimunizacije su:

a.sindrom iritabilnog creva b.posttransfuziona reakcija c.reakcija odbacivanja transplantata d.vazovagalna reakcija 6. Sistemska skleroderma moe imati sledee klinike manifestacije: a.kone b.CNS c.zglobne d.gastrointestinalne e.endokrine f.plune g.kardioloke h.bubrene 7. Osteoartritis moe biti: a.primarni b.sekundarni c.erozivni d.metaboliki e.imunokompleksni 8. Sistemski lupus je: a.atopijska bolest b.autoimuna bolest c.ei u osoba enskog pola d.ei u osoba mukog pola 9. M. Bechterew je sinonim za: a.juvenilni artritis b.ankilozirajui spondilitis c.M.Marie-Strumpell d.generalizovani artritis e. degenerativnu spondilozu 10. Caplanov sindrom podrazumeva: a.pozitivan RA faktor u serumu b.sklerodaktiliju c.pneumokoniozu d.teleangiektazije e. trombozu KARDIOLOGIJA 1. Definiciju akutnog infarkta miokarda: Nekroza miokarda usled prekida ili znacajnog hemodinamskog smanjenja koronarnog protoka.Najcesce je posledica a)uznapredovale ateroskleroze sa pojavom tromboze kao zavrsnim dogadjajem koji predhodi okluziji ili subokluziji b)jak spazam arterije na mestu intaktne ili cesce aterosklerozom izmenjene arterije. Redji uzroci su embolija,tromboza zdrave arterije zbog hematoloskog poremecaja,anomalije koronarnih arterija, povecanog zahteva za kiseonikom...

2. Navedi najvanije srane ( bar tri ) i vansrane ( bar etiri ) promene u okviru oboljenja Febris Reumatica . Febris reumatica je zapaljenska bolest koja nastaje kao komplikacija infekcije zdrela streptokokom grupe A.Klinicki se manifestuje zahvatanjem srca, zglobova, CNS, koze i podkoznog tkiva Srcane: endokarditis, miokarditis, perikarditis, pankarditis vansrcane: migrirajuci artritis,eritema marginatum,noduli subkutanei,chorea minor. 3. Navedi najoptiju podelu arterijske hipertenzije i daj kratku definiciju njenih podtipova.Arterijska hiperetenzija podrazumeva stalno prisustvo vrednosti arterijskog krvnog pritiska veceg od 140/90 mm Hg (granicna hipertenzija).Ona moze biti 1.primarna (esencijalana) nepoznatog uzroka i obuhvata 90% populacije hipertonicara. 2.sekundarna nastaje kao posledica razlicitih poznatih uzroka: renoparenhimna bolest,renovaskularna bolest,koarktacija aorte,primarni hiperaldosteronizam,kusingova bolest,feohromocitom,primena oralnih kontraceptiva,akromegalija 4. Navedi osnovnu definiciju endokarditisa i razliku izmeu akutnog i subakutnog bakterijskog endokarditisa. Endokarditis je infekcija endotelne povrsine srca izazvana M.O. Odlikuje se vegetacijama kao tipicnim lezijama sastavljenim od mesavine fibrina,trombocita,M.O. i inflamatornih celija.Najcesce zahvata srcane valvule. M.O.koji ga izazivaju su bakterije, gljivice, mikobakterije, rikecije, hlamidije, mikoplazme... Akutni najcesce je izazvan stafilokokusom aureusom i oznacava se kao toksoidno progresivan oblik I.E. pracen destrukcijom valvula i metastatskim infekcijama koje traju nekoliko dana do nekoliko nedelja. Subakutni se razvija tokom vise nedelja i meseci a odlikuje se umereno teskom toksicnoscu sa retkim metastatskim infekcijama.Izazivac je streptococus viridans.Cesci je kod 5.Naini prevencije bakterijskog endokarditisa kod intervencija na zubima kod bolesnika sa umereno rizinim predisponirajuim sranim stanjem . Amoksicilin 2g per os 1 sat pre ili 2 g ampicilina i.m. ili i.v. 30 min. pre.Kod alergije na penicilin daje se 1g vankomicina i.v. ili infuzijom tokom 1 do 2 h uz zavrsetak ifuzije unutar 30 minuta od intervencije. 6 kardiomiopatije - definicija i patofizioloka podela To su poremecaji srcanog misica koji dovode do srcane disfunkcije.Etioloski se dele na primarne(nepoznatog uzroka) i sekundarne(poznatog uzroka) odnosno prema patofizilogiji na dilatativne,hipertroficne i resriktivne. 7. Koji je najei uzrok miokarditisa i koji patofizioloki mehanizam je za to odgovoran . Miokarditis je fokalno ili difuzno zapaljenje srcanog misica koje se karakterise prisustvom infiltrata zapaljenskih celija u intersticijalnom prostoru i degeneracijom i/ili nekrozom miocita.Izazivaci miokarditisa su enterovirusi narocito koksaki B grupe a manje ECHO virusi i citomegalovirusi.Virus vrsi pocetno direktno ostecenje miocita u kome se replikuje sto dovodi do disfunkcije miocita,a istovremeno inicira imuni,celularni i/ili humoralni odgovor koji izaziva dodatno ostecenje miocita posebno kroz proces reparacije na mestu ostecenih miocita stvaranjem lokalne fibroze miokarda.At koja se stvaraju u humoralnom imunom odgovoru na pocetno ostecenje stetno deluju na sve komponente

miocita kao sto su sarkolema, miolema, miozin, aktin, mitohondrije tj organele zaduzene za stvaranje energije i kontraktilnosti 8. Navedi bar tri ciljna organa ija su oteenja izazvana dugotrajnom artertijskom hipertenzijom. 1.srce- dijastola i sistola disfunkcija,hipertrofija miokarda. 2.bubrezi- nefroskleroza sa bubreznom insuficijencijom 3.ocno dno- primarno suzenje lumena arteriola;sekundarno skleroza adventicije i zadebljanje zida i izvijuganost arterija;tercijerno ruptura malih aa.(hemoragija i eksudacija);kvaternarno edem papile ocnog zivca 4.CNS- ateroskleroza arterija mozga a)ishemijskog tipa zbog okluzije b)hemoragijskog tipa ruptura mikroaneurizmi c)troficke promene mozdanog tkiva zbog smanjene ishrane na nivou mikrocirkulacije 9. Srana tamponada definicija i metod izbora u njenom leenju. Nastaje usled perikardnog izliva kada se pritisak u perikardnom prostoru izjednaci sa dijastolnim pritiskom pa je onemoguceno punjenje i praznjenje srca.Th je punkcija perikarda. 10. Navedi koji su morfoloki i ili hemodinamski kriterijumi za operaciju mitralne a koji za operaciju aortne stenoze.Aortna stenoza(suzenje aortnog usca sto ometa protok krvi iz LK u aortu tokom sistole.Dolazi do pada T.A. i pulsa): povrsina zalistaka manja od 0.75 cm2 gradijent pritiska veci od 50mm hg. Mitralna stenoza(to je suzenje mitralnog usca nastalo posle prelezanog bakterijskog endokarditisa i fibroznih promena na zaliscima-zadebljanje, skleroza,kalcifikacija): povrsina zalistaka manja od 1 cm2 gradijent pritiska veci od 20 mm Hg Zaokruiti jedan od datih odgovora 1. Akutna srana insuficijencija se manifestuje : a.hipertenzivnom krizom b.plunim edemom c.hepatosplenomegalijom 2. Nabrekle vene vrata su znak: a. arterijske hipertenzije b. arterijske hipotenzije c. plune hipertenzije 3. Modra prebojenost okrajaka unih koljki , nosa i prstiju ruku se naziva: a. methemoglobinemija b. akrocijanoza c. telenagiektazija 4. Naglaen drugi srani ton u drugom levom meurebarnom prostoru ukazuje na : a. arterijsku hipotenziju b. plunu hipertenziju c.generalizovanu aterosklerozu 5. Sistolni um se tokom auskultacije srca javlja : a.izmeu drugog i sledeeg prvog sranog tona b.izmeu prvog i drugog tona d. neposredno posle drugog tona 6. Palpatorni oseaj treperenja ( fremussement ) se javlja kod:

a. funkcionalnih umova b. prolapsa mitralne valvule d. teke aortne stenoze 7. Sistolni umovi jaine 4-6. stepena Levinove skale su : a. funkcionalnog porekla b. akcidentalni umovi c. organskog porekla 8. Zvek otvaranja mitralne valvule se najee uje kod : a. mitralne insuficijencije b. mitralne stenoze c. prolapsa mitralne valvule 9. Kod aortne stenoze je tipian : a. regurgitacioni um b. kontinuirani sistolno dijastolni um c. ejekcioni um 10. Kod preleanog infarkta miokarda sreu se promene na EKG u vidu : a. izmenjenog p talasa b. izmenjenog S zupca c. izmenjenog Q zupca Zaokruiti dva ili vie ponudjenih odgovora 1. Nad Erbovom takom se vri auskultacija : a. mitralnog ua b. aortalnog ua c.triikuspidalnog ua d. pulmonalnog ua 2. Atrioventrikularni blok moe biti: a. prvog stepena b.treeg stepepna c.etvrtog stepena d.petog stepena 3. Znaci akutne srane insuficijencije su: a. perikardijalno trenje b. ritam galopa c. ascites d. edem plua 4. Najei uzroci mitralne i aortne stenoze su: a. reumatska groznica b. virusna infekcija Coxsacki grupom virusa c. ateroskleroza d. tireotoksikoza 5. Znaci akutnog infarkta miokarda su : a. kaalj b. retrosternalni bol c. otok potkolenica d. preznojavanje i malaksalost 6. Vani podtipovi kardiomiopatija su:

a. Vazospastika b. Restriktivna c. Opstruktivna d. Alergijska 7. Kod bolesnika sa sistolnim umom na srcu praenim povienom temperaturom i pozitivnom hemokulturom sumnjamo na dijagnozu: a. akutni infarkt miokarda b. konstriktivni perikarditis c. akutni bakterijski endokarditis d.subakutni bakterijski endokarditis 8. EKG promene kod nestabilne angine pektoris su: a. uveanje T zupca b. inverzija p talasa c. elevacija PR segmenta d. depresija ST segmenta e. inverzija T talasa 9. Znaajna efuzija perikarda se najtanije dijagnostikuje : a. EKG om b. ehom srca c. laboratorijskim pregledom krvi d. skenerom 10. U akutnom infarktu miokarda povieni su sledei enzimi krvi : a. transaminaze b. amilaze c. troponin d. alkalna fosfataza NEFROLOGIJA 1. Pijelonefritis je bolest bubrega izazvana bakterijskim infekcijama prispela u bubreg ascedentnim (iz mokracnih puteva) ili descedentnim(hematogeno) putem.Fokalne lezije zahvataju intersticijum dok su glomeruli postedjeni.Po toku moze biti akutni i hronicni 2. Akutna bubrena insuficijencija je stanje kada iz bilo kog razloga dolazi do naglog ostecenja funkcije bubrega.Odlikuje se uznapredujucom 1.azotermijom 2.poremecajem homeostaze vode,elektrolita 3.metabolickom acidozom 4.oligurijom (ispod 400 ml/24h) 3. Podela bubrene insuficijencije moze biti akutna(prerenalna,renalna,postrenalna) i hronicna 4. Nabroj znake nefrotskog sindroma: 1.proteinurija je veca od 3,5 g/24 h 2.hipoproteinemija 3.hipoalbuminemija 4.smanjen KOP 5.edemi. Izazvan je nizom oboljenja koja dovode do promena na glomerulima. On moze biti idiopatski,usled primene lekova,neoplazmi,infekcija,multisistemskih i naslednih oboljenja. Komplikacije: tromboembolija,infekcija,malnutricija 5. Glomerulonefritis je oboljenje bubrega kod koga je na prvom mestu ostecena struktura i funkcija glomerula dok promene na drugim strukturama bubrega nastaju kao posledica primarne glomerulske bolesti nepoznatog uzroka,javljaju se samo ili u najcescoj meri na

glomerulima.Sekundarno nastaju u sklopu sistemskih naslednih metabolickih ili biohemijskih oboljenja.Prethode mu ekstraglomerularne manifestacije oboljenja.Po obimu mogu biti fokalne,difuzne,globalne,segmentne 6.Navedi razloge prerenalne akutne bubrene insuficijencije uzroci prerenalne akutne bubrezne slabosti su: hipovolemija ili smanjenje ukupne zapremine cirkulisuce krvi bilo kog uzroka(GIT krvarenje,proliv,opekotine,duretici); sekvestracija (pankreatitis,peritonitis); smanjenje efektivne cirkulisuce zapremine (kardiogeni sok,sepsa),povecan otpor u bubreznim krvnim sudovima,hiperviskozni sindrom 7. Razlozi nastanka anemije u bubrenoj insuficijenciji su 1.skracen zivotni vek eritrocita 2.toksicno dejstvo uremicnih toksina 3.krvarenja 4.hemoliza 5.deficit gvozdja i vitamina 6.nedostatak endogenog eritropoetina 8.Hronina bubrena insuficijencija definicija i etiologija Uznapredujuci pad nivoa glomerularne filtracije bez obzira na ukus.Pracena je promenama u sastavu plazme u smislu azotemije.Moze se zavrsiti definitivnim otkazom rada bubrega sa sindromom uremije.Etiologija: dijabetes,povecan T.A.,glomerulska bolest,opstruktivna uropatija, intersticijalni nefritis 9.Definicija mirko i makroalbuminurije mikroalbuminemija ukljucuje gubitak proteina preko 3,5 g/24h zbog ostecenja glomerularne membrane.Mikroalbuminemija predstavlja izlucivanje albumina od 30 300 mg/24h.Nastaje zbog gubitka negativnog naelektrisanja glomerularne bazalne membrane 10. Klinike manifestacije hipoproteinemije (navedi bar tri) pad KOPa,edemi,smanjen M.V.,smanjen imunitet, hipotenzija, SE, smanjena proteinemija,ascites,tromboembolija Zaokruiti jedan od ponudjenih odgovora 1. Koje vrednosti klirensa kreatinina je kriterijum za terminalni stadijum bubrezne insuficijencije a. < 10ml/min b. < 14ml/min c. < 20ml/min 2. Najcesci uzrocnici urinarne infekcije su : a) Escherichia coli b). Streptococcus c). Enterococcus 3. Signifikantna bekteriurija postoji kada je broj bakterija : a) >10 0000 cfu/ml b) > 100 000 cfu/ml c). > 1.000.000 cfu/ml 4. Simtomi uremije nastaju kada je glomerularna filtracija: a) < 50ml/min b). <30 ml/min c). < 25ml/min 5. Urinarna infekcija se dijagnostikuje na osnovu

a.pregleda krvne slike b.urina c.hemokulture d.urinokulture 6. Najcesci tumori urinarnog trakta su : a. renal cell karcinom b. tumori bubrezne casice c. tumori mokracne besike 7. Najcesca komplikacija dentalnog inflamatornog procesa je : a. glomerulonefritis b. pijelonefritis c. cistopijelitis 8.Dijabetesna nefropatija podrazumeva a.glomerulosklerozu b.pijelonefritis c.hronini cistitis d.nekrozu bubrenog parenhima 9. Sterilna piurija karakteristina je za a. oboljenje prostate b.TBC bubrega c.tumore beike d.tumore bubrega 10.Za koje oboljenje nije karakteristina pojava hipoproteinemije a.hipotireoza b.ciroza jetre c. pankreatitis d.nefroskleroza Zaokrui dva ili vie ponudjenih odgovora 1. Znaci glomerulonefritisa su : a.proteinurija b.febrilnost c.edemi d.dizurine tegobe e.visoka SE 2.Pijelonefritis karakteriu sledei simptomi a.leukocitoza b.febrilnost c.anurija d.uremija e.agranulocitoza 3. U sedimentu urina normalno nalazimo a.bakterije b.leukocite c.eritrocite d. cilindre 4. Patoloki nalaz u urinu podrazumeva prisustvo a.metabolita bilirubina

b.glikoze c.proteina d.oksalata 5. U toku dijatesa javljaju se a.glikozurija b.glomeruloskleroza c.pijelonefritis d.piurija 6.Proteinurija moe da ima za posledicu a.hipotenziju b.hipertenziju c pleuralni izliv d.pleuritis e.miokardiopatiju 7.Komplikacije urinarnih infekcija su a.sepsa b.glomeruloskleroza c.apces bubrega d.nefrolitijaza 8 Kliniki znaci kalkuloze bubrega su a.hematurija b.piurija c.permanentni bol d.bol u vidu kolika e.febrilnost 9. Indikacije za dijalizu su : a) hiperkalijemija b) oligurija c). anemija d). metabolicka cidoza e) hiperfosfatemija f) hipokalcemija 10.Za dijagnostikovanje tumora bezike koriste se sledee metode a.urinokultura b.cistoskopija c.ultrazvuna dijagnostika d.pregled urina e.laparoskopija

You might also like