Professional Documents
Culture Documents
1. UVOD..........................................................................................................................................2 2. POJAM TEDNJE......................................................................................................................3 2.1. Funkcija potronje i tednje..................................................................................................3 2.2. Vrste tednje na makrorazini................................................................................................4 2.2.1. Privatna tednja.............................................................................................................4 2.2.2. Javna tednja..................................................................................................................4 2.2.3. Nacionalna tednja i investicijski jaz...........................................................................5 2.3. Granina sklonost potronji i tednji....................................................................................5 2.4. ...............................................................................................................................................5 Meunarodni institut za tednju..................................................................................................5 3. TEDNJA U REPUBLICI HRVATSKOJ .................................................................................6 3.1. Utjecaj inflacije na tednju...................................................................................................6 3.2. Utjecaj inozemnog kapitala na nacionalnu tednju..............................................................7 3.3. tednja u banci......................................................................................................................7 3.4. Vrste tednje u bankama Republike Hrvatske.....................................................................8 3.4.2. Kunska tednja u RH...................................................................................................10 3.5. Naini tednje graana Republike Hrvatske......................................................................10 3.6. Smanjenje broja tedia u RH............................................................................................11 4. Kamatne stope na tednju u bankama RH ................................................................................12 4.1. Visina kamatne stope u bankama RH za tednju po vienju u kunama............................12 4.2. Visina kamatne stope u bankama RH za tednju po vienju u eurima.............................14 5. tednja graana za mirovinu ....................................................................................................15 5.1. Oekivanja u budunosti....................................................................................................15 5.2. Razlozi tednje...................................................................................................................16 5.3. Svjetski dan tednje............................................................................................................16 6. ZAKLJUAK............................................................................................................................16 tednja je vrlo znaajna komponenta u ivotu pojedinaca a time i u cjelokupnom gospodarstvu drave. tednjom se odriemo dijela prihoda danas, kako bi nam se uvean vratio u budunosti. Smatramo je najzdravijom osnovom za investiranje u proizvodnju trajnih dobara. To je najvanije luksuzno dobro, jer tko nema vlastitu tednju primoran je koristiti tuu, odnosno zaduiti se.......................................................................................................................................16 Prikupljena sredstva na tednom raunu ublaavaju nepredviene financijske trokove a time i blie ka ostvarenju eljenog cilja. Vrlo je vano donijeti odluku o tednji jer, neovisno u kojoj se ivotnoj situaciji nalazili, nikad nije kasno za poetak tednje. Nekada nam se iznos od 50 ili 100 kuna moe initi malenim, no gledajui na dui rok, gomilanjem mnogobrojnih sitnih uloga mogu se prikupiti velika novana sredstva. Ta novana sredstva mogu nam posluiti za ostvarenje krupnih ekonomskih ili drutvenih ciljeva..................................................................16 Ekonomisti moraju realno tumaiti ekonomsku stvarnost i isto tako realno predviati budunost. U skladu s tim potrebno je postavljati realne ciljeve i najbolje kombinacije instrumenata ekonomske politike da bi utjecali na ostvarenje planiranih ciljeva. Planiranje tednje samo je jedna od pojava koja uvelike utjee na ostvarenje ciljeva, stoga joj treba posvetiti posebnu pozornost..........................................................................................................17
Graani Republike Hrvatske, iako nisu na glasu kao tedljiva populacija, sve vie shvaaju vanost tednje te se broj tedia poveava. Istraivanja su pokazala da ak 90 posto graana planira svoju budunost i posveuje pozornost realizaciji tih planova. Na razmiljanje o tednji graane je navela i nesigurnost o odrivosti mirovinskog sustava te sve vie dio svojih dohodaka pohranjuju u banke kako bi ih koristili onda kad ne budu sposobni zaraivati za ivot. ........................................................................................................................................................17 LITERATURA:.............................................................................................................................17
1. UVOD
Predmet istraivanja ovog seminarskog rada je tednja u Republici Hrvatskoj kao vaan pokazatelj ekonomskog stanja i razvoja. Kao znaajna ekonomska pojava stopa tednje je, uz ostale ekonomske pokazatelje, vrlo vana dravi da bi procijenila stanje u dravi i odluila kojim e se instrumentima makroekonomske politike koristiti kako bi poboljala svoje gospodarstvo. Ciljevi istraivanja seminarskog rada su: definiranje tednje kao znaajne makroekonomske kategorije, utvrivanje funkcije tednje u raspoloivom dohotku i vanost privatne i javne tednje za nacionalnu tednju i investicije, objasniti utjecaj tednje i potronje na promjene dohotka, osvrt na tednju u Republici Hrvatskoj odnosno na ekonomske pojave koje utjeu na tednju u RH, u ovom sluaju inflacija i inozemni kapital, pojasniti vrste tednje i kamatne stope koje primjenjuju banke RH, uvidjeti vanost tednje sada kako bi se osigurao bolji standard ivota u budunosti. Seminarski rad podijeljen je na etiri cjeline. Prva cjelina se bavi pojmom tednje te funkcijama koje tednja i potronja imaju u raspoloivom dohotku. Definiraju se pojmovi privatne i javne tednje i njihova uloga u nacionalnoj tednji kao makroekonomskoj kategoriji. Takoer se upoznajemo sa svjetski poznatim Danom tednje i zaecima Meunarodnog instituta za tednju. Druga cjelina se bavi tednjom u Hrvatskoj i openito utjecajima na tednju i vrstama tednje u hrvatskim bankama, ali i nainima tednje koje preferiraju graani RH. Trea cjelina se bavi analizom kamatnih stopa u bankama RH i to u domaoj valuti i eurima. etvrta cjelina na kraju govori o vanosti tednje graana u Hrvatskoj, kako bi sebi osigurali bolji i kvalitetniji ivot u budunosti. Metode koritene u seminarskom radu su metoda indukcije i dedukcije te analize i sinteze kao ope znanstvene metode, te statistike metode kao posebne znanstvene metode. Metodom indukcije promatrale su se pojedinane varijable tednje kako bi se utvrdilo stanje nacionalne tednje u Republici Hrvatskoj. Metodom dedukcije, pak, utvrdile su se makroekonomske kategorije koje utjeu na tednju, te kako se njihov utjecaj odrazio na pojedince i financijske institucije. Metodom analize analizirala se tednja sa makroekonomske razine kako bi se donio zakljuak o tednji graana u RH, a takoer su podaci o tednji graana prikazali kako njihova ulaganja utjeu na tednju i stanje cijelog gospodarstva. Statistika metoda koritena je kako bi 2
se brojano i slikovno prikazali podaci o tednji graana u RH, te pomou njih izveli zakljuci o tednji.
2. POJAM TEDNJE
tednja je jedna od najznaajnijih ekonomskih pojava. Pokazatelj je gospodarskog stanja, razvoja, stabilnosti gospodarstva, pojedinaca i poduzea. Definira se kao neutroeni dio raspoloiva dohotka1 te slui kao temelj za budui output i potronju, odnosno investicije. tednja se usmjerava u investicije ime se stvaraju privatna i javna kapitalna dobra koja e omoguiti veu potronju u budunosti. John Maynard Keynes2 je prouavao odnos izmeu tednje i investicija i donio zakljuak da se ravnotea na tritu dobara, koja se dosad promatrala kao jednakost proizvodnje i potranje za dobrima, na isti nain moe promatrati kroz jednakost tednje i investicija.
Raspoloivi dohodak ukupni dohodak koji kuanstva primaju za prodaju faktora proizvodnje poduzeima (zemlja, rad, kapital) uvean za transfere primljene od drave i umanjen za poreze plaene dravi. 2 John Maynard Keynes (5. lipnja 1883. - 21. travnja 1946.) - engleski ekonomist poznat kao tvorac makroekonomije. Zagovarao je dravne intervencije u privredu s ciljem spreavanja negativnih efekata recesije i depresije. 3 NDP (neto drutveni proizvod) je dio BDP-a, te predstavlja zbroj novostvorene vrijednosti u jednoj dravi u godini dana. Moemo ga utvrditi zbrajanjem svih vrsta dohodaka prije plaanja poreza.
utvrenog stanja nositelji makroekonomske politike odluuju da li je potrebno i u kojoj mjeri utjecati na gospodarstvo instrumentima makroekonomske politike. Tablica i graf koji slijede prikazuju veliinu potronje i tednje pri razliitim razinama raspoloivog dohotka. Tablica br. 1 Funkcija osobne potronje i funkcija tednje ( uro Njavro i suradnici, 2001.) Raspoloivi dohodak 0 100 200 300 400 500 Izdaci za osobnu potronju 60 120 180 240 300 360 tednja - 60 - 20 20 60 100 140
r o p i a j n d e t
100
200
300
400
500
raspoloivi dohodak
Graf br. 1 Funkcija osobne potronje i funkcija tednje( uro Njavro i suradnici, 2001.)
tednja odraava politike odluke i uglavnom je ciklina. Ukoliko su porezi vei od dravne potronje, drava e ostvariti proraunski suficit4 javna tednja e biti pozitivna. Ako su porezi manji od dravne potronje, drava ostvaruje proraunski deficit5 javna tednja je ativna. Oliver Blanchard (n.d.) 2.2.3. Nacionalna tednja i investicijski jaz Nacionalna tednja ili jednostavno tednja je ukupan dohodak ekonomije koji preostaje nakon to oduzmemo osobnu i dravnu potronju. ine je javna i privatna tednja. N. Gregory Mankiw (2006.) Neto dotok stranog kapitala znai da je domaa tednja manja od domaeg ulaganja, viak tednje stranaca popunjava jaz. Neto odljev kapitala znai da je domaa tednja vea od domaeg ulaganja. Manjkovi na tekuoj bilanci pokazuju u kojoj se mjeri domae ulaganje financira kroz valutnu tednju.
proraunski suficit (viak) viak poreznih prihoda nad dravnim izdacima proraunski deficit (manjak) manjak poreznih prihoda nad dravnim izdacima 6 MPC Marginal propensity to consume (dio dodatnog dohotka koji se potroi) 7 MPS Marginal propensity to save (dio dodatnog dohotka koji se utedi)
portfelj (portfolio) skup financijskih sredstava koje neki pojedinac ili poduzee posjeduje.
Zbog inflacije ulagai se sve vie okreu valutnoj tednji. Dionice, obveznice, plemeniti metali mogu donijeti prinose i u doba velike inflacije. Bauk inflacije krui svijetom, a ulagaka zajednica, iako u strahu, ipak pronalazi naine kako zaraditi u vrijeme sve veeg rasta stope inflacije koja prijeti prinosima i zaradi. Graani Hrvatske tek su se odnedavno priviknuli na ulaganje u dionice te su shvatili da taj nain ulaganja moe osigurati lijepu mirovinu. Kako svaka sigurnost i blagostanje, a poetak ulaganja na trite dionica ba je to najavljivao, brie iz sjeanja sve loe iz gospodarske prolosti, tako su i hrvatski graani relativno brzo zaboravili na visoku inflaciju iz 80-ih godina i veliko unutarnje dugovanje iz 90-ih te su spremno prihvatili staru igru zapadnog svijeta ulaui u dionice. Sve je bilo dobro kratko vrijeme, a onda je financijska kriza uzrokovana loim ulaganjima amerikih banaka zaprijetila cijelom svijetu. Dionika trita poela su naglo padati, a Zagrebaka burza nije bila izuzetak. Inflacija sada prijeti cijelom dobitku i ulaganju. Godinja stopa inflacije u Hrvatskoj je u srpnju dosegla rekordnih 8,4 posto, a graani su u sve veem strahu jer im je inflacija zaprijetila sve manjom kupovnom moi. Pojednostavljeno, za istu se koliinu novca moe kupiti sve manje. Ona djeluje kao prikriveni porez koji konstantno obezvreuje novac. Inflacija je najvei neprijatelj investitora, a jedini koji bi mogli biti zadovoljni inflacijom jesu dunici jer se s vremenom realna vrijednost njihova duga smanjuje. Svaki Hrvat prosjeno za kredite duguje oko 90.000 eura i inflacija bi za njih mogla biti lijepa vijest. Ali ipak nije tako jer inflacija istovremeno ugroava sve vrste tednje i ulaganja. Alarmantan rast cijena hrane i energije naruio je ionako nizak standard hrvatskih graana. Podaci o rastu plaa pokazuju da zarade ve mjesecima ne uspijevaju pratiti rast inflacije. Analitiari osim toga sa zabrinutou gledaju na bilo kakvu najavu poveanja plaa jer ono vodi spirali inflacije iz koje je dosta teko pobjei. U takvim uvjetima hrvatski graani prisiljeni su sve vei dio svog dohotka usmjeravati na financiranje osnovnih ivotnih potreba, a manje odvajati za tednju i investiranje.
- tednja uz dvije vrste kamata: fiksna9 i promjenjiva10. Kamata ovisi o tednom programu, trajanju ugovorene tednje i visini pologa. Osnovni tedni programi u Republici Hrvatskoj su: (http://www.krediti.hr/savings.asp) tednja po vienju, oroena tednja, rentna tednja, tednja uz premiju, otvorena tednja, tednja uz fiksnu kamatnu stopu, kunska tednja, devizna tednja. Graani bi mogli poeti i povlaiti tednju iz banaka jer e inflacija istopiti njihove zarade. Pritisnute meusobnom konkurencijom i otrim mjerama Hrvatske Narodne Banke koje im ograniavaju rast kreditiranja, domae banke vode estoku bitku za svakog klijenta i njegovu tednju. Banke su se okrenule domaim tediama, nadajui se da e ih potaknuti primamljivim kamatnim stopama te od njih izvui tednju i usmjeriti ju k bankama. U irokoj lepezi modela tednje najvie kamate vee od 6% godinje nude se za kune, dok je nekad najpopularnija valuta vicarski franak - gotovo zaboravljen. Najprimamljivije kamate banke nude na kune kako bi time prikupili najvie sredstava iz domae valute. Upravo je tednja u kunama bankama najjeftiniji izvor sredstava. To su ujedno i mjere HNB-a ponajprije usmjerene protiv inozemnog zaduivanja. Kad je o kunskoj tednji rije, banke su najvie spremne na pruanje primamljivih ponuda tediama. Tako PBZ na jednomjesena kunska oroenja daje kamatu ve od 3,9 do 4,5 posto, na tri mjeseca od 4,05 do 4,7 posto. Za polugodinju tednju u kunama PBZ je spremna platiti raspon kamate od 4,3 do do 4,8 posto. Ako se oroenje u kunama ugovara uz promjenjivu kamatnu stopu, visina kamatne stope automatski se uveava za tri do deset posto, ovisno o paketu Inovacije, odnosno broju grupa usluga koje klijent koristi, kae voditelj odnosa s javnou PBZ-a Draen Dumani.
fiksna kamatna stopa dogovorena kamata se ne mijenja za vrijeme ugovorene tednje promjenjiva kamatna stopa banka zadrava pravo promjene kamate za vrijeme tednje
nude vee mogunosti dogovaranja kamatne stope, a tednju je mogue razroiti u svakom trenutku, uz obraun kamate do postignutog roka. Neke banke obraunavaju kamate za najbliu niu ronost u trenutku raskida ugovora, a vlasnik depozita mora platiti naknadu za prijevremeni raskid ugovora. tednja u kunama uvijek nosi viu kamatnu stopu od tednje u nekoj drugoj valuti, a oroenje je mogue ve na rok od mjesec dana na vie. Mogunost automatskog obnavljanja ugovora vrijedi ako tedia ili banka u roku od 8 dana (za kratkorone depozite) ili u roku od mjesec dana (za dugorone depozite) ne otkau ugovor. Kod rentne tednje, tedni iznos se uplauje jednokratno uz rentnu isplatu kamate tijekom oroenja (mjeseno, kvartalno, polugodinje ili godinje). Oroenje je mogue u svim valutama s teajne liste, a kamata moe biti fiksna ili promjenjiva. U sluaju prijevremenog razroenja kamata se takoer obraunava do postignutog roka. Premijska tednja je posebna vrsta oroene tednje uz mogunost viekratnih uplata. Postoji i aktivna tednja, planirana tednja, bonus tednja. Otvorena tednja podrazumijeva viekratne uplate tijekom trajanja oroenja, a istekom oroenja isplauje se uteeni iznos zajedno s kamatom. Banke uglavnom propisuju minimalnu visinu naknadnih uplata, najee je to 25 eura ili 200 kuna. Mogue je ugovoriti samo promjenjivu kamatnu stopu. Novac je raspoloiv u svakom trenutku, uz obraun A vista kamatne stope. Prva uplata iznosi minimalno 15 eura ili 100 kuna, a kasnije uplate se odvijaju prema elji i mogunostima klijenta. tednja uz fiksnu kamatnu stopu je tednja kod koje je unaprijed poznata kamatna stopa do isteka oroenja. Fiksna kamatna stopa je obino nia od redovne, a oroava se samo u kunama i eurima. Najvei rok oroenja je 12 mjeseci i nema automatske obnove oroenja. Kunska tednja uz valutnu klauzulu podrazumijeva tednju u kunama, uz valutnu klauzulu u eurima. Ulog i kamata se isplauju u kunskoj protuvrijednosti eura po srednjem teaju Hrvatske Narodne Banke. Neke banke nude niz razliitih modela ove vrste tednje. Privredna Banka Zagreb ima nekoliko modela kunske tednje uz valutnu klauzulu pa tako razlikujemo: Premium bazna tednja je kunska tednja s valutnom klauzulom uz stimulirajue kamatne stope na oroenje. Postoji u opciji s promjenjivom kamatom. Premium tednja je kunska tednja s valutnom klauzulom uz stimulirajue kamatne stope na oroenje i za uloge od protuvrijednosti 25.000,00 EUR-a na vie. Postoji i model s promjenjivom kamatom. Kunska tednja s otkaznim rokom podrazumijeva mogunost raspolaganja novcem samo uz prethodnu najavu dana podizanja prema ugovorenom otkaznom roku. Kamatna stopa je promjenjiva, a za razliku od kunske oroene tednje, povoljnija za nie iznose i krae razdoblje oroenja. Visina kamatnih stopa ne ovisi o visini uloga. Devizna tednja je oroena tednja uz promjenjivu kamatnu stopu, ugovorenu u devizama, u valuti tednih uloga. Depoziti su izraeni u stranoj valuti, a uplata i isplata uloga te pripadajue kamate u domaoj valuti. tedia ne mora raspolagati velikim novcem, a raspon oroenja prilino je irok. Kamatu je mogue isplaivati na dan isteka roka oroenja ili drukije, ako je regulirano ugovorom. Postoji mogunost automatskog obnavljanja tednje.
Devizna tednja s otkaznim rokom omoguuje raspolaganje sredstvima samo uz prethodnu najavu dana podizanja prema ugovorenom otkaznom roku. Kamatna stopa je promjenjiva. Kao i kunska tednja, omoguuje povoljnije kamatne stope za nie iznose, a visina kamate ne ovisi o visini tednih uloga. 3.4.2. Kunska tednja u RH Nakon pada dionikog trita graani su svoj novac poeli u veoj mjeri preusmjeravati u klasine oblike ulaganja kao to je tednja. Banke su na taj trend odgovorile poveanjem kamata na tednju. Meutim, kamatna stopa mora biti vea od inflacije, inae e pojesti dobar dio tednje tako da u takvim uvjetima tednja u bankama nije najbolja vrsta ulaganja jer one su jo manje od stope inflacije. Godinja kamatna stopa na kunsku tednju kree se izmeu pet i est posto, to je ve znatno ispod aktualne stope inflacije u Hrvatskoj. Neto bolji izbor je euro zbog nie inflacije u eurozoni u odnosu na Hrvatsku. U uvjetima rastue inflacije, osim kamatne stope, sve vee znaenje ima izbor valute tednje. Dok je u uvjetima niske inflacije kunska tednja bila najbolji izbor, tednja u vrim valutama kao to su euro, ameriki dolar, vicarski franak prua bolju zatitu od inflacije. tednja u eurima donosi etiri do pet posto godinje, ali zbog jaanja kune u odnosu na europsku valutu i tednja u eurima donosi negativan realni prinos.
10
50.432,9 50.098,8 50.640,7 49.610,0 49.017,9 50.053,5 53.551,9 53.120,9 53.674,0 52.624,4 52.001,2 52.990,8
11
k a n j l i m u
Graf br. 3 tedni i oroeni depoziti u hrvatskim bankama u milijunima kuna u razdoblju od 01. do 07. mjeseca 2008. godine. (http://www.poslovni.hr)
12
Privredna banka Zagreb svojim tediama za tednju u kunama nudi kamatne stope u rasponu od 3,9 do 4,8 posto ovisno o duljini oroenja. PBZ Perspektiva tednja omoguuje naknadne periodine uplate na tednju u iznosima koji odgovaraju klijentu, a koji s istekom roka ostvaruju dodatni bonus od 15 do 25 posto na iznos kamate. U ponudi je i PBZ Kuna plus tednja (uz fiksnu) uz promjenjivu kamatnu stopu koja se uveava za tri do deset posto ovisno o uslugama koje klijent koristi, pa u banci kau da kamata na kraju moe iznositi i vie od est posto godinje. Erste banka nudi 3,8 posto kamata na kune za jedan mjesec, 4,1 posto na vie od tri mjeseca pa sve do 6,25 posto na oroenja iznad 3 godine. Iznos obraunate kamate u Erste banci se ne mijenja neovisno o tome ugovara li se kamatna stopa kao promjenjiva ili fiksna. Raiffeisen banka nudi oroavanje na najmanje deset dana za to isplauje vie od drugih banaka koje za tako kratki rok nude iskljuivo a vista tednju uz kamatu niu od 0,5 posto. U skladu s tim, ukoliko klijent oroi svoju kunsku uteevinu na rok od deset do trideset dana banka e mu isplatiti godinju kamatu od 3,5 posto. Kao i druge banke, i RBA je najdareljivija ako klijent ne dira tednju; tako je, primjerice, najstimulativnija kamatna stopa za oroenja na najmanje dvije godine iznosi 5,5 posto te 5,65 posto na tri godine. Na sljedeim tablicama i grafikim prikazima, jasno je vidljiv odnos najnie i najvie kamatne stope u pojedinim bankama Republike Hrvatske. Prema podacima moemo i donijeti zakljuak o uvjetima koje banke nude na tednju, odnosno koja banka ima najpovoljniju kamatu na tednju. Iako, ponekad najvia kamata ne predstavlja najbolje rjeenje i ulog jer moe nositi i najvei rizik od propasti banke, a time u gubitak uteevine. Tablica br. 3, zajedno sa grafom br. 4, prikazuje kamatne stope na tednju u bankama RH u kunama, dok tablica br. 4 te graf br. 5, prikazuju tednju u eurima.
Tablica br. 3 Kamate na tednju u kunama u jednim od najveih hrvatskih banaka (http://www.poslovni.hr) Naziv banke u RH Zagrebaka banka Privredna banka Zagreb Erste banka Raiffeisen banka Najnia kamatna stopa 4,2 3,9 3,8 3,5 Najvia kamatna stopa 6,2 4,8 6,25 5,65
13
7 6 5 4 3 2 1 0
6,25 5,65
3,5
Najnia kamatna stopa Najvia kamatna stopa
Zagrebaka banka
Erste banka
Raiffeisen banka
Graf br. 4 Kamate na tednju u kunama u jednim od najveih hrvatskih banaka (http://www.poslovni.hr)
14
6 5 4 3 2 1 0 3
5,5
5,1 3,6
4,7
1,6
1,75
Raiffeisen banka
Graf br. 5 Kamate na tednju u eurima u jednim od najveih hrvatskih banaka (http://www.poslovni.hr)
15
vei standard. Istraivanje je pokazalo da 48 posto zaposlenih u mirovini oekuje nii standard, a 40 posto smatra da e taj standard biti puno nii i od standarda "novih umirovljenika" koji primaju 18 posto nie mirovine od prosjeka. Za to krive niska izdvajanja za mirovine, nedostatna sredstva, nepovoljne demografske trendove, porast broja umirovljenika, lo izraun mirovina, visoku nezaposlenost i slino. Ipak, nadaju se da e kada im radni odnos prestane ivjeti od honorarnih poslova, pomoi djeca i obitelji i na koncu tednje iz treeg stupa.
6. ZAKLJUAK
tednja je vrlo znaajna komponenta u ivotu pojedinaca a time i u cjelokupnom gospodarstvu drave. tednjom se odriemo dijela prihoda danas, kako bi nam se uvean vratio u budunosti. Smatramo je najzdravijom osnovom za investiranje u proizvodnju trajnih dobara. To je najvanije luksuzno dobro, jer tko nema vlastitu tednju primoran je koristiti tuu, odnosno zaduiti se. Prikupljena sredstva na tednom raunu ublaavaju nepredviene financijske trokove a time i blie ka ostvarenju eljenog cilja. Vrlo je vano donijeti odluku o tednji jer, neovisno u kojoj se ivotnoj situaciji nalazili, nikad nije kasno za poetak tednje. Nekada nam se iznos od 50 ili 100 kuna moe initi malenim, no gledajui na dui rok, gomilanjem mnogobrojnih sitnih uloga mogu se prikupiti velika novana sredstva. Ta novana sredstva mogu nam posluiti za ostvarenje krupnih ekonomskih ili drutvenih ciljeva.
16
Ekonomisti moraju realno tumaiti ekonomsku stvarnost i isto tako realno predviati budunost. U skladu s tim potrebno je postavljati realne ciljeve i najbolje kombinacije instrumenata ekonomske politike da bi utjecali na ostvarenje planiranih ciljeva. Planiranje tednje samo je jedna od pojava koja uvelike utjee na ostvarenje ciljeva, stoga joj treba posvetiti posebnu pozornost. Graani Republike Hrvatske, iako nisu na glasu kao tedljiva populacija, sve vie shvaaju vanost tednje te se broj tedia poveava. Istraivanja su pokazala da ak 90 posto graana planira svoju budunost i posveuje pozornost realizaciji tih planova. Na razmiljanje o tednji graane je navela i nesigurnost o odrivosti mirovinskog sustava te sve vie dio svojih dohodaka pohranjuju u banke kako bi ih koristili onda kad ne budu sposobni zaraivati za ivot.
LITERATURA:
Blanchard, O., (2005.), Makroekonomija, MATE Gregory Mankiw, N., (2004.), Osnove ekonomije, MATE Njavro, ., (2001.), Gospodarstvo, BIROTEHNIKA Samuelson, P., Nordhaus D., (2000.), Ekonomija, MATE Stutely, R., (n.d.), Ekonomski pokazatelji, MASMEDIA
17
18