Slobodna Bosna 804

DOSJE SB: 1992.-2012.
RAT JE, IPAK, BIO GORI
NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA
GODINA XVIII
BROJ 804
SARAJEVO 5.4.2012.
CIJENA 3 KM
dnevnih vijesti u bIh

www.slobodna bosna.ba
najveca tvornica
www.slobodna-bosna.ba
SADR@AJ
16 KAKO JE USTOLIÊN KRALJ BOSANSKE STRUJE
Ro|a~ko-kriminalno strujno kolo
Slobodna Bosna otkriva kako su nekada{nji neprijatelji, Zlatko Lagumdìja i Damir Fazli}, naprasno izgladili me|usobne razmirice i postali nerazdvojni prijatelji i poslovni ortaci, te kako je biznismen s kriminalnim dosjeom Fazli} preuzeo punu kontrolu nad Elektroprivredom BiH {trajk progla{en nezakonitim i zabranjen do daljnjeg, nakon ~ega im je zaprije}eno tu`bama za naknadu {tete; na{a novinarka je boravila u Posavini i razgovarala sa policajcima ~ije su pla}e najniè u Federaciji, koji rade bez naknada za no}ni i rad u dane praznika, bez osnovne opreme i zimske obu}e koju nisu dobili ve} godinama
www.slobodna-bosna.ba
glavnih aktera spota, pripadnika SPECIJALNE JEDINICE MUP-a RBiH: MUHAMED GAFI], JASMIN BEGI], D@EVAD HO@BO, MILENKO MILINOVI], MUHAMED MULAOMEROVI], DAMIR ZGODI] i SAMIR ÂJI]
46 NIÎJA ZEMLJA BiH

Izme|u raspada i evropskih integracija
22 ZA[TO JE PREMIJER RS-a D@OMBI] PODNIO OSTAVKU

Preskupo pla}ena medijska naklonost
Ne pamti se da se Banja Luka u posljednjih nekoliko godina tresla od neke afere kao {to je to slu~aj sa pronevjerom novca koji je premijer ALEKSANDAR D@OMBI] namakao svom medijskom strategu i dugogodi{njem prijatelju Zoranu [arencu, vlasniku dnevnih novina Fokus; nakon {to su ogor~eni novinari raskrinkali vlasnika [arenca, na vidjelo je iza{lo koliko je ovaj miljenik premijera Dòmbi}a dobio novca iz budèta RS-a, gdje su pare zavr{ile, za{to vlasnik Fokusa svojim saradnicima prijeti smr}u i zbog ~ega je premijer Dòmbi} ponudio ostavku predsjedniku RS-a MILORADU DODIKU
Iako su vojnici Uì~kog korpusa JNA napali selo Ravno u septembru 1991. godine, 6. april 1992. godine uvrijeèn je kao datum po~etka rata u BiH; SB je anketirala najzna~ajnije bh. intelektualce, politi~are, umjetnike, histori~are kako bi saznali kada je i za{to po~eo rat, koliko je `rtava odnio i za{to je danas BiH, ne samo po ustavnom ure|enju, rascijepljena zemlja
SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LONÂRI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 MOJA BANKA d.d. SARAJEVO 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba
28 [TRAJK POLICAJACA U POSAVSKOJ @UPANIJI

Sudsko discipliniranje policije
Iako su policajci MUP-a POSAVSKE @UPANIJE, prije nego {to su 3. oktobra pro{le godine stupili u {trajk, uredno ispo{tovali zakonsku proceduru, presudama Op}inskog suda u Ora{ju koje su, nedvojbeno, donesene pod politi~kim pritiskom lokalnih HDZ-ovaca, njihov je
5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA
56 BOSANSKI PONOS
Viki}evi specijalci, dvije decenije poslije
U augustu 1992. u okupiranom sarajevskom naselju Dobrinja snimljen je spot za pjesmu VOJNIK SRE]E, koji je reìrao MIRSAD HEROVI], a koji su, izme|u ostalih, emitovali i CNN i MTV; pored reditelja, za Slobodnu Bosnu slavnih ratnih dana se prisje}aju neki od
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
MINI MARKET
INSPEKTORI SIPE ZA PETAMA STIPE
KRATAK FITILJ MLA\AHNOG MUHOVI]A
Eronet za osam mjeseci pod upravom Primorca zaradio duplo vi{e nego za godinu pod upravom Prili}a
Krajem septembra pro{le godine odlukom Vlade Federacije, koja je donesena na insistiranje ministara iz SDP-a, smijenjen je dotada{nji predsjednik Uprave HT Mostar Vilim Primorac, a na njegovo mjesto ponovno vra}en Stipe Prli} protiv kojeg je julu 2010. Dràvna agencija za istrage i za{titu (SIPA), odnosno njen Odjel za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije u saradnji sa Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK) Republike Hrvatske Kantonalnom tuìla{tvu u Mostaru proslijedio krivi~nu prijavu. Primorac je skinut iako je za osam mjeseci u 2011. godini ostvario dobit od 14,8 miliona KM i investirao zna~ajna sredstva u nove tehnologije, dok je Prli} u cijeloj prethodnoj godini ostvario upola manju dobit - svega 7,5 miliona KM! Uprkos ~injenici da je daleko uspje{nije vodio firmu koja je u ve}inskom vlasni{tvu Vlade FBiH, Vilim Primorac za vrijeme svog {efovanja ipak se nije odupro isku{enju nepotizma. Naime, kako nezvani~no saznajemo, dok je bio na ~elu HT Mostar, Primorac je odobrio preseljenje sredi{njice HT Eroneta u Sarajevu u Kulovi}evu ulicu bb. gdje je nekada bio smje{ten kafi} Hemingway. Kako se vlasnik Hemingwaya prezaduìo, poslovni prostor prodao je Tariku Balti zvanom Riki, koji je poslovni prostor uknjiìo na ime svoje supruge Slavice Balta, ~ije je djevoja~ko prezime, sasvim slu~ajno, Primorac! Poslovni prostor navodno je izdat HT Eronetu, po cijeni od 16 hiljada KM mjese~no plus PDV, a Eronet bi u
4
Prije godinu dana Mirza Muhovi polupao prozore na kui svoje tadanje djevojke
Op}inski sud u Sarajevu odredio je jednomjese~ni pritvor dvadesetdevetogodi{njem Mirzi Muhovi}u, koji je u nedjelju ujutro na Igmanu pucao i lak{e ranio svoju djevojku, manekenku Eminu Kari{ik, ina~e aktivisticu SDP-a. Prema zvani~nom, policijskom zapisniku Muhovi} je ispucao sedam metaka od kojih je samo jedan lak{e ranio Kari{ikovu koja je u Klini~ki centar primljena tek oko devet sati, a kasnila je i intervencija policije. Igman je podru~je koje pripada policijskoj upravi Trnovo, no kako ta op}ina nema kriminalisti~ku slu`bu, ~ekalo se na dolazak policajaca i inspektora sa Ilidè koji su i uhapsili Muhovi}a te obavili uvi|aj. U isto vrijeme kada je Muhovi}u odre|en pritvor (izazivanje op}e opasnosti i lak{e tjelesne povrede), zbog ~ega }e se najvjerovatnije veoma brzo braniti sa slobode, jedan od organizatora vatrenog skupa na Igmanu, na~elnik sarajevske Op}ine Centar Dèvad Be}irevi} podnio je tu`bu protiv Muhovi}a jer mu je prijetio pi{toljem. Tu`ba, najvjerovatnije, zna~i i kraj prijateljstva izme|u Muhovi}a i kadrova SDP-a s kojima je proteklih godina bio veoma blizak. Posebice kada je u pitanju potpredsjednik SDP-a BiH Damir Hadì}. Muhovi}, Kari{ikova te Hadì} i njegova supruga Alma nerijetko su odlazili na zajedni~ke odmore, kao i na skijanje u {vicarskom Kitzbhelu. Muhovi}, pripadnik, ako se to tako moè nazvati, zlatne sarajevske mladeì, sin Adema Muhovi}a, vlasnika dvije benzinske pumpe Green Oil, u Sarajevu nije se po prvi put silom obra~unavao sa svojim djevojkama. Prije godinu dana, nakon {to mu nije odgovarala na telefonske pozive, odlu~io se razra~unati sa svojom tada{njom djevojkom. Do{ao joj je pred ku}u u sarajevskom naselju Grbavica i polupao prozore. Oni koji ga poznaju kaù da je Muhovi} posljednjih pet godina konstantno pijan a sve zbog smrti djevojke Sabine, koja je poginula u saobra}ajnoj nesre}i. Nakon pucnjave u ovda{njim se medijima naveliko raspravlja i o sklonosti Kari{ikove ka alkoholu, no oni koji je poznaju tvrde kako je, iako je voljela zaviriti u ~a{icu, ve} godinu dana trijezna. Tako|er, nisu ta~ne ni pri~e kako joj je zabranjen ulazak u Hrvatsku. Naime,
LJUBAV OKONÂNA METKOM

Mirza Muhovi} i Emina Kari{ik
pri~alo se da je u ovoj zemlji prije dvije godine privedena sa jo{ nekoliko prijatelja zbog posjedovanja kokaina, no ta informacija nije ta~na jer redovito putuje u ovu zemlju u kojoj je, uostalom, pro{log ljeta i odmarala. Odmah nakon {to mu je odre|en pritvor, Adem Muhovi} uz pomo} supruge, advokatice Bahrije, krenuo je u pravnu i svaku drugu ofanzivu kako bi sina spasio zatvora. Muhovi} je u Sarajevu ve} odavno poznat kao razuzdan. Godinama se druìo sa turskim dràvljaninom Kadirom Dilanijem Yazicijem, vlasnikom nekoliko poslovnih prostora u sarajevskom shoping centru Alta. Kadir je, kako se tvrdi, dugo bio Muhovi}ev najbolji prijatelj a osim izlazaka u diskoteku Reina u Bosmal City centru, Basement, ilidànski restoran Bosnu ili Malu pivnicu, vezivao ih je i posao sa naftom. No, Yazici i Muhovi} su se, iz samo njima poznatih razloga, sporje~kali i ve} nekoliko mjeseci uop}e ne komuniciraju. Muhovi}evo dru{tvo su i sinovi bogatih roditelja kakvi su, recimo, Kenan Hajrovi}, sin vlasnika fabrike namje{taja Dallas, zatim i sin vlasnika firme Penny Plus. U njihovom dru{tvu neizbje`ni su i Alen Bule Ni{i}, vlasnik jednog sarajevskog kafi}a, zatim E mir Hamidovi}, sin E dhema Hamidovi}a, vlasnika firme Zaklopa~a komerc, koja se bavi proizvodnjom i prodajom nove i polovne bijele tehnike i namje{taja. (Emir Hodì})
SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.
MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MARIO ILIÎ]
panjolski kralj Juan Carlos I u Mostaru

Po~asni {palir za kralja
tom prostoru, na ~iju adaptaciju je potro{eno 400 hiljada maraka, trebao ostati narednih 14 godina! (M.F.)
TUK NA UTUK
Iako je obe}ao, Milanovi} nije primio Lagumdìju u Zagrebu

Hrvatski premijer Zoran Milanovi} nije odrào obe}anje dato u Sarajevu prije nepuna dva mjeseca. Izostanak Zlatka Lagumdìje i Nermina Nik{i}a sa sve~anog ru~ka u Sarajevu prire|enog u njegovu ~ast, Milanovi} je prokomentirao rije~ima da }e Lagumdìju i Nik{i}a primiti kada do|u u Zagreb - ako budem u Zagrebu. Kako smo doznali, Milanovi} je cijeli dan 4. aprila bio u Zagrebu, ali nije na{ao desetak minuta slobodnog vremena za makar protokolarni susret s Lagumdìjom. Nakon diplomatskog gafa Zlatka Lagumdìje, jedan iskusni diplomata u povjerenju nam je rekao da }e trebati puno vremena da otopli odnos Lagumdìje i Milanovi}a. Ko god ustvrdi da je Lagumdìja sujetan, znajte da taj nije upoznao Milanovi}a! (A. M)
Zoran Milanovi}
Polaganje vijenaca na spomenik poginulim {panjolskim vojnicima Bakir Izetbegovi}, Juan Carlos I i Ljubo Be{li}
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
U RINGU: UDARCI IZNAD I ISPOD POJASA

Pi{e: SENAD AVDI]
Muhamed Ali, Mate Parlov, Teofilo Stevenson su najvei bokseri koje je svijet upamtio - ne zato to su se najbolje tukli, a jesu, nego zato to su viteki i do kraja okonali teka vremena (tako se zove film Waltera Hilla sa Charlesom Bronsonom u glavnoj ulozi), vjetinom, umijeem, argumentima sile (pesnicama) promovirali vane drutvene vrijednosti. Muhamed Ali je odrobijao svoje zalaganje za rasnu jednakost i debalo platio borbeni antimilitarizam, Teofilo Stevenson odbio je da bude vrea za udaranje u jadnim, solidno budetiranim blockbusterima Rocky dva, tri, pet, est, a i ire, dalje...
ak i da nije ro|en kao Adnan ]ati}, i da mu korijeni nisu hercegova~ki, mostarsko-blagajski, kao {to ~injenice neumitno iz mati~nih knjiga pokazuju i svjedo~e, ne bih ni tada propustio nijedan bokserski me~ F elixa Sturma, kako ga se oficijelno tretira, Nijemca bosanskih korijena. Prije svega, iz razloga {to je Adnan Felix sjajan bokser, elegantan, kreativan, lucidan, dovitljiv, razborit, u~tiv. Stereotipi o glupim bokserima su neoprostivo glupi, da ne mogu biti retardiraniji; nema uspje{nog boksera a da nije imao visoku socijalnu inteligenciju, intelektualnu {irinu, (sportsku) kulturu pa, na koncu, i patriotsku odgovornost i senzibilnost. Joe Lois, to je ime crna~kog idola, ikone slobodne i demokratske Amerike. Crni bombarder je 1938. godine dotukao i poslao u carstvo snova njema~kog bermensha Maxa Schmelinga, {to je jedna od civilizacijski najva`nijih akcija, metafora, odnosno poruka galopiraju}oj arijevskoj, fa{isti~koj supremaciji - po{asti. Muhamed Ali, Mate Parlov, Teofilo Stivenson su najve}i bokseri koje je svijet upamtio - ne zato {to su se najbolje tukli, a jesu, nego zato {to su vite{ki i do kraja okon~ali te{ka vremena (tako se zove film Waltera Hilla sa Charlesom Bronsonom u glavnoj ulozi), vje{tinom , umije}em, argumentima sile (pesnicama) promovirali va`ne dru{tvene vrijednosti. Muhamed Ali je odrobijao svoje zalaganje za rasnu jednakost i debalo platio borbeni antimilitarizam (usred najgoreg rata koji je Amerika vodila), Teofilo Stevenson odbio je da bude vre}a za udaranje u jadnim, solidno budètiranim blockbusterima
je bio lojalan. Veli~anstveni Mate Parlov, svjetski bokserski prvak, gazda omanjeg kafi}a u Puli, fino, dostojanstveno se sklonio od svih balkanskih, pomahnitalih imperativa i ultimatuma. Drhtao sam i tresao se, kao prut na vodi, nad odlukom sudija u vite{koj, dakle krvavoj borbi, bitka je bila za svjetskog prvaka u polute{koj kategoriji, Mate Parlova i sovjetskog olimpijca Olega Karatajeva. Ubio je Prlov hljeb u njemu, barem tako su presudile sudije. Ne mogu ja istovremeno biti prvak svijeta i nacionalista, ogromno je va`na i pou~na re~enica koja je , uprkos svemu, ostala nakon smrti veli~anstvenog istarskog me{tra MATE PARLOVA.
a`na je, zbilja je potresna ispovijest Felixa Sturma, to jest Adnana ]ati}a: Moje srce krvari zbog Srebrenice. Kazao je to ]ati} na najgledanijoj njema~koj televiziji. Pogledao sam taj televizijski isje~ak: Adnan ]ati} izgleda fenomenalno, mo}no, uvjerljivo. Njegov bol za srebreni~kim `rtvama je dubinski ljudski, njegova tuga beskrajna. Adnan ]ati}, treba mu dopustiti da svojim rije~ima kaè, za{to je va`no da se zlo~ini moraju kazniti. Mittal u Omarskoj ne dozvoljava radnicima, profesorima i studentima obilazak biv{eg logora u Omarskoj, javlja mi prijatelj, biv{i logora{, iz Prijedora. Ne dozvoljava korporacijska a`daha da se biv{i, preìvjeli logora{i iz Omarske suo~e sa svojim dèlatima. Moèmo se mi zapetljati u datumima, zabrazditi u satima, nagraisati u momentima, ali su{tinski to temporalno ne mijenja stvar.
Veliki bokserski majstor Adnan ]ati} elementa

Rocky dva, tri, pet, {est , a i {ire, dalje. Stevenson je, htio, ne htio, iskreno-neiskreno, {titio jedan poredak, totalitarni reìm Fidela Castra, koji i nije ba{ najdemokratskiji, ali mu
6
Adnan ]ati}, veliki boksa~, svoj obraz, karijeru, ugled zaloìo je za nas u Bosni i Hercegovini, a nije morao; hajdemo se potruditi da se de~ko ne razo~ara.
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

TAKO JE MAJSTORE; A^KOSUM
Adnan ]ati}, ambasador bosanske samodbrambene elegancije
arni je primjer odgovornosti prema dràvi, naciji, profesiji
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ÊTVRTAK, 29. MART

Pro{ao sam ve~eras pored zgrade Zajedni~kih institucija BiH gdje ve} danima {trajkuju demobilizirani-umirovljeni vojnici; ki{a plju{ti nemilice, hladna je, pasja ve~er i naravno da mi ih bude ào. Budètskog novca koji bi pokrio njihove zahtjeve nema, pa nema, a oni od protesta ne odustaju. Pratim redovno izjave za medije biv{ih vojnika i registrujem najeksponiranijeg me|u njima, zove se SENAD HUBIJER; elokventan momak, precizno se izraàva, re~enice su mu jasne i uvjerljive, misli ~iste, sa glavom i repom, kultivirano izgleda. Ubio se za glasnogovornika u bilo kojoj instituciji. [ta }e takav ~ovjek u penziji, grehota i sramota. Dolazili su {trajka~ima podr{ku dati ZLATKO LAGUMD@IJA i @ELJKO KOM[I], potpuna populisti~ka, demago{ka parada. Evo, neka neko od njih dvojice za svojeg glasnogovornika uzme i zaposli ovoga Hubijera, ili neka ga stavi uz bok onom nesretnom, rastresenom direktoru Elektroprivrede BiH ELVEDINU GRABOVICI, da se ni jedan, ni drugi, ni tre}i ne provaljuju i ne stide! A i mi zajedno s njima... Te{ko }e biti Bojadì}evoj odvjetnici Vasviji Vidovi} nakon ovoga svjedo~enja na sudu braniti svoga klijenta. Oni koji su o ovom zlo~inu morali biti obavije{teni, oni koji su Bojadì}a sve do hap{enja dràli u aktivnoj vojnoj slu`bi, oni koji su ga za ratne zasluge nagradili ogromnim stanom u centru Sarajeva, nemaju potrebe da bilo {ta kaù, ne u Bojadì}evu, nego u svoju odbranu! ke EMINU KARI[IK. Pritvoren je. Neka se on zahvali Bogu {to se koceptulna umjetnica i fotomodel DANA [KRBA nije, a mogla je, na vrijeme aktivirala u SDPovom podmlatku - ne bi on ìve glave s Igmana izvukao!
UTORAK, 3. APRIL
Nakon otkri}a SB o namje{tanju, {timanju, tendera u BH Telecomu, u ovom najprofitabilnijem javnom poduze}u otpo~ela je interna istraga protiv ~lanice Uprave D@ENANE MURAEVI]. Mo`da ta istraga i eventualne sankcije obesmisle svjeì vic prema kojem je Chuck Norris samo dva puta u ìvotu izgubio: prvi put od Brucea Leeja, u Zmajevom gnijezdu, a drugi put na tenderu u BH Telecomu...
NEDJELJA, 1. APRIL
Vrlo dirljiva vijest je da je kanadski ko{arka{ NEMANJA MITROVI] prihva-
SRIJEDA, 4. APRIL
Koliko god mogu, kad god stignem pratim predizbornu kampanju u Srbiji. I sami u~esnici kampanje se slaù da je ona dosadna, jednoli~na, bezidejna; meni, me|utim nije. Zanimljivo mi, beskrajno zabavno, recimo, pratiti sukob u Vojvodini: radikalna autonoma{ka incijativa u ovoj srbijanskoj pokrajini traì formiranje dva ravnopravna dràvna entiteta u Srbiji: dràvu Vojvodinu i dràvu Srbiju. Na ~elu ovoga pokreta je biv{i komunisti~ki {ef Vojvodine, smijenjen u Milo{evi}evoj jogurt revoluciji 1988., @ivorad @ika Berisavljevi}. Tom radikalisti~ko-maksimalisti~kom zahtjevu se protivi Liga socijademokrata Vojvodina, ~iji je predsjednik NENAD ANAK, zet druga i komuniste Berisavljevi}a. Pa se, potom, konfrontiraju predsjednik SNS-a TOMISLAV NIKOLI], i Maja Gojkovi}, ~lanica najuèg vrha Ujedinjenih regiona Srbije (predsjednik Mla|an Dinki}). Nisam siguran, ali je vrlo izvjesno, da je tada{nja gradona~elnica Novog Sada Gojkovi}ka prisustvovala smotri ~etni~kih glave{ina na Romaniji na kojoj je Vojislav [e{elj u najvi{i ~in - ~etni~kog vojvode promaknuo svog irgeta Tomislava Nikoli}a i njenog tada{njeg de~ka, kolja~a iz Vukovara i sa Grbavice BRANISLAVA GAVRILOVI]A BRNETA!
PETAK, 30. MART

Ima{ li upalja~, buraz?, zamoli me pristojno mladi} danas na ulici. Posegnem mahinalno rukom za dèp, pa malo zastanem i oprezno osmotrim de~ka, pitaju}i se: Gospode, kako da znam treba li mu upalja~ da zapali cigaretu ili sebe?!
SUBOTA, 31. MART

Stra{no, jezivo, vjerovatno istinito i iskreno svjedo~enje RASEME HANDANOVI] ZOLJE na ju~era{njem su|enju za
masakr nad Hrvatima iz sela Trusina u prolje}e 1993. godine. Nihad Bojadì} je motorolom naredio da pobijemo sve, da niko ne smije ìv ostati, kaè svjedokpokajnik Zolja, nedavno deportirana iz Amerike, za svog pretpostavljenog armijskog zapovjednika. Priznaje da je i osobno dala nesebi~an doprinos tom zlo~inu. Nagodila se sa Tuìteljstvom BiH o priznanju krivice u zamjenu za pet godina zatvora.
8
tio poziv ACE PETROVI]A, bosanskohercegova~kog ko{arkog selektora da nastupa za na{u zemlju. Nemanja je ro|en u Sarajevu, sin je Miroljuba Mikija Mitrovi}a, Srbijanca koji je sredinom 80-ih godina do{ao u Bosnu sa vjerovatno najteìm sportskim zadatkom koji je postojao: da naslijedi Kin|eta Deliba{i}a koji je oti{ao u madridski Real. Miki Mitrovi} je u velikoj mjeri uspio nadomjestiti Kin|etovu genijalnost i {arm i na parketu, ali i me|u sarajevskom rajom. I danas se neki znalci kunu da je Miki imao mek{u ruku od Kin|eta, ali i da nije bio ni{ta manja ljudina. Zagreba~ki sportski novinari, ~ijoj objektivnosti nikada nije do kraja vjerovati, posljednjih dana pi{u bajke o {esnaestogodi{njem ~arobnjaku ALENU HALILOVI]U, Dinamovom poletarcu. Ako i u slu~aju klinca Halilovi}a, kao i kod mladog Mitrovi}a, vrijedi izreka da krv nije voda, ne treba se sekirati za koju }e nacionalnu selekciju igrati: njegov stari, S ejo Halilovi}, jedan je od naj~estitijih nogometa{a koji su ikada igrali za na{u reprezentaciju!
PONEDJELJAK, 2. APRIL
Ju~er je neki lokalni tajkun, revolvera{, MIRZA MUHOVI], na seminaru Foruma mladih SDP-a BiH odrànom na Igmanu lak{e ranio djevojku, aktivisticu ove stranSLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.
MINI MARKET
RASIPANJE IZ [UPLJEG U PRAZNO
MUHAMED I MLIJEKO
Jasenko Selimovi} pravio dru{tvo Lagumdìji na dvodnevnom izletu u Istanbulu

Sa svojim partijskim {efom Zlatkom Lagumdìjom u Istanbul, na sastanak Grupe prijatelja Sirije, navodno je otputovao i {ef Kluba zastupnika SDP-a u Zastupni~kom domu federalnog Parlamenta i {ef Lagumdìjinog partijskog kabineta Jasenko Selimovi}. Ovu informaciju poku{ali smo provjeriti u uredu za odnose s javno{}u Ministarstva vanjskih poslova BiH, ali i nakon tri dana prezaposleni ~inovnici ovog ministarstva nisu nam proslijedili odgovor na jednostavno pitanje - ko je bio u sastavu delegacije BiH koja je sa ministrom vanjskih poslova BiH Zlatkom Lagumdìjom otputovala u Istanbul? Kako nezvani~no saznajemo, iako Selimovi} nema nikakvu zvani~nu funkciju u MIP-u BiH, on je jedna od rijetkih osoba, pored ministra Lagumdìje, naravno, koja se u tom ministarstvu ne{to pita. Osim toga, vjerni Selimovi} prati svog {efa Lagumdìju na svim putovanjima. Samo, postavlja se pitanje ko i po kojem osnovu pla}a Selimovi}eva pute{estvija - MIP ili Parlament FBiH? Ko god da pla}a putne tro{kove Selimovi}a, jedna ovako bogata zemlja kakva je BiH to sebi ne moè priu{titi. Iako na{i izvori tvrde da je Selimovi} fin, pristojan i po{ten, no u toj stranci niko, pa tako ni Jasenko Selimovi}, lideru Lagumdìji ne smije re}i ne, u strahu da ne doìvi sudbinu kakva je zadesila primjerice biv{eg ministra obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sarajevo Emira Suljagi}a. Sam Jasenko Selimovi} krajem pro{le godine podrào je smanjenje pla}a za dràvne slu`benike i namje{tenike. Proces {tednje mora krenuti od nas, da bismo onda mogli traìti i od drugih korisnika budèta FBiH da i
Ministar Budimli ne odustaje od predloenih promjena Pravilnika o unutranjoj organizaciji MUP-a

Unato~ jasnim upozorenjima iz Ureda visokog predstavnika, Vlada Kantona Sarajevo je na dnevni red sjednice koja je zakazana za ~etvrtak, 5. aprila, ipak uvrstila prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o unutarnjoj organizaciji MUP-a. Iako je sporni pravilnik u koliziji sa vaè}im Zakonom o unutarnjim poslovima i Zakonom o policijskim slu`benicima Kantona Sarajevo, ministar M uhamed Budimli} dobio je podr{ku strana~kih kolega da po svaku cijenu stavi policiju pod politi~ku kontrolu, {to je i su{tina predloènih izmjena. Pitanje je, me|utim, ho}e li SDP-ovci ostati uz Budimli}a i u slu~aju njegovog kaznenog progona, budu}i da je Uprava policije MUP-a Kantona Sarajevo protiv njega podnijela izvje{taj o po~injenom kaznenom djelu. Osim ministra policije Muhameda Budimli}a, kaznena je prijava podnesena i protiv tajnika MUP-a Edina Zahiragi}a, zbog zlouporabe slu`benog poloàja ili
Muhamed Budimli}
ovlasti, odnosno, nezakonitih izmjena Pravilnika. (S.M.)
ÛDO MARJANOVO
Marijan Dominikovi neslavno okonao svoju udnu diplomatsku karijeru

Slu`benik Konzulata Republike Hrvatske u Ora{ju Marijan Dominkovi}, koji je uhap{en prije desetak dana, zbog sumnje da je izdavao putovnice kriminalcima iz Srbije, Hrvatske i BiH, diplomatsku je karijeru zavr{io neslavno, ba{ kao {to je svojedobno i zapo~eo. Dominkovi} je, naime, kao policajac u MUP-u Posavske ùpanije bio zaduèn za ~uvanje hrvatske zastave ispred zgrade Konzulata, ali se u me|uvremenu sprijateljio s diplomatama i isposlovao novi anga`man. Iako je kao voditelj ispostave konzulata imao pla}u dostatnu za pristojan ìvot, Marijan Dominkovi} je vrlo brzo u Ora{ju kupio jo{ jednu ku}u, koju je kasnije iznajmljivao Konzulatu. Dominkovi}evim sugra|anima nisu promakli ni veliki izdaci njegove obitelji, ali je sve doskora bila nepoznanica otkud im novac. No, nakon {to je hrvatska policija objavila da se cijena krivotvorenih putnih isprava kretala od deset do 50.000 eura, nije te{ko odgonetnuti porijeklo imovine konzularnog slu`benika Marijana Dominkovi}a. (S. M.)
10
MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}
PRO ET CONTRA
Da li ste zadovoljni uinkom federalne Vlade u prvoj godini mandata?

KENAN EFENDI]
Urednik portala Radiosarajevo.ba
kadroviranje iz kojeg proizilazi nepotizam. nastala je na nelegalan i neustavan na~in.
oni pristanu na odre|ene u{tede kada su u pitanju nijhove prinadle`nosti, rekao je Selimovi}, nakon ~ega je spakovao kofere i pridruìo se svom partijskom {efu na dvodnevnom izletu u Istanbulu. (M.F.)
PRVI LET FRA(J)
NERMIN PE]ANAC
Predsjednik SDU BiH
IVAN KORDI]
Knjièvnik
NE
Prema istinomjeru, Vlada FBiH je bila mnogo aktivnija u prvoj polovini prve godine rada. Tada su provo|ene kadrovske reforme i dijelio se plijen. To je bio najva`niji dio posla, poslije dolaze sitnice kao {to su pri~e o pove}anju PDV-a.
NE
Slaèm se sa izjavom naroda, pojedinih ministara pa ~ak premijera Nik{i}a koji kaù da nisu zadovoljni u~inkom federalne Vlade u prvoj godini mandata.
NE
Samo ~ovjek koji se ba{ nikako i nimalo ne razumije u politi~ku situaciju Bosne i Hercegovine moè biti zadovoljan u~inkom federalne Vlade u prvoj godini mandata.
Radon~i} bio prvi putnik vlastite aviokompanije FRA

Vlasnik Avaza i lider SBB-a Fahrudin Radon~i} bio je prvi putnik vlastite aviokompanije FRA (Fahrudin Radon~i} Avaz) koja je od prije nekoliko dana po~ela s radom. FRA je trebala proraditi po~etkom marta ove godine, no raniji avion Cesna koji je Radon~i} kupio (na lizing) za 4 miliona KM nije bio tehni~ki ispravan pa je Radon~i} odlu~io da ga vrati prodavcu i da kupi drugi avion koji ga je ko{tao 3 miliona vi{e. Prvi let aviokompanije FRA bio je promotivni, od Sarajeva do Banje Luke, a prvi putnici bili su Radon~i} i njegovi najbliì suradnici iz Avaza i SBB-a. Kako nezvani~no doznajemo, Radon~i}eva Cesna ranije je bila u sastavu Pinkove avio flote vlasnika @eljka Mitrovi}a koji se ve} neko vrijeme nalazi u ozbiljnim finansijskim problemima pa je prinu|en prodavati dijelove poslovnog carstva. (A.M.)
TANJA TOPI]
Politi~ka analiti~arka
VESO VEGAR
Glasnogovornik HDZ-a 1990
SR\AN VULETI]
Reiser
NE
Nisam zadovoljna i od ove federalne Vlade o~ekivala sam vi{e. SDP je najavljivao druga~iji kvalitativan iskorak i druga~iji odnos prema bitnim stvarima, a do izraàja je do{lo
NE
Mi{ljenja sam da je federalna Vlada odavno trebala da bude rekonstruirana zbog neuspjeha u svom radu. Federalna Vlada
DA/NE
Nisam zadovoljan jer od federalne Vlade o~ekujem velike i vidljive rezultate i promjene. Veliki sam optimista i mislim da }e se to uskoro desiti.
SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO
by MARIO BRANCAGLIONI
Fahrudin Radon~i}
11
JERKO IVANKOVI] LIJANOVI]
SLOBODNA BOSNA je prva, prije ministara u VLADI FEDERACIJE BiH, dobila zvanine podatke Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva o odobrenim poticajima za poljoprivrednike u 2011. godini; otkrivamo kako je ministar JERKO IVANKOVI LIJANOVI fantomskom Udruenju poljoprivrednika u BiH koje vodi njegov stranaki kolega MIRO PEJI poklonio pola milijuna KM, zato je ukinuo izdvajanja za kapitalna ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju a 15 milijuna maraka preusmjerio u kategoriju ostalih potpora, koje se troe bez ikakve kontrole i kriterija
VELIKA PLJA^KA FEDERALNOG BUD@ETA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
i{emjese~ne spekulacije o milijunskim malverzacijama pri dodjeli poticaja poljoprivredni cima u pro{loj godini i definitivno su potvr|ene po~etkom ovog tjedna, nakon {to je Ve~ernji list objavio imena korisnika jednokratne pomo}i koje je federalno Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva podijelilo u Srednjobosanskom kantonu. Prema zvani~nim informacijama koje je prezentirao Radoje Vidovi}, delegat HDZ-a u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH (a koje je dobio kao odgovor na zastupni~ko pitanje), poticaje u Srednjobosanskom kantonu dobilo je blizu sedam tisu}a poljoprivrednika, me|u kojima je bilo ~ak 850 korisnika jednokratne pomo}i u iznosu od po 800 KM. Kako je otkrio Vidovi}, a kasnije potvrdili na~elnici op}ina Kiseljak, Vitez i Busova~a, ve}ina dobitnika nov~anih potpora uop}e nisu upisani u registar poljoprivrednih gazdinstava, {to je klju~ni uvjet da bi se na{li na listi korisnika poticaja, ali jesu aktivisti Narodne stranke Radom za boljitak (na ~elu s Melihom Deli} iz Kiseljaka, ~ije je Udruènje poljoprivrednika dobilo 8.000 KM) i HSP-a (poticaje je dobila predsjednica te stranke u Kiseljaku Sla|ana
Kujundì}). Nakon {to detaljna kontrola svih poljoprivrednika kojima su prema odluci Ministarstva poljoprivrede Federacije BiH podijeljeni poticaji za 2011. bude zavr{ena, ~elnici op}ina u Srednjobosanskom kantonu ne isklju~uju mogu}nost podizanja kaznenih prijava. No, istraga o skandaloznoj raspodjeli prora~unskih sredstava navodnim poljoprivrednicima nikako nije posao za lokalne vlasti u srednjoj Bosni, nego za Federalnu upravu za inspekcijske poslove pri kojoj djeluje i poljoprivredna inspekcija, ali i za nadle`na tuìteljstva, budu}i da su poticaji na jednako netransparentan, kriminalan na~in i prema krajnje upitnim kriterijima dijeljeni u cijeloj Federaciji.
KUPOVINA GLASOVA DR@AVNIM PARAMA

Slobodna Bosna prva je dobila radnu verziju izvje{}a o odobrenim transferima za poljoprivredu u 2011. godini Ministarstva za poljoprivredu, vodoprivredu i {umarstvo, koje se jo{ nije na{lo na dnevnom redu sjednice Vlade Federacije BiH, ali je ve} sada izvjesno da }e izazvati burne reakcije predstavnika poljoprivrednih udruga. Sude}i, naime, prema objavljenim podacima, sve su prilike da je federalni ministar poljoprivrede Jerko Ivankovi} Lijanovi} raspolagao sa vi{e od 52 milijuna KM, koliko iznose ukupni poticaji koji su
realizirani u pro{loj godini, ba{ kao da je posrijedi njihova obiteljska, strana~ka kasa. Iako, barem prema vaè}im zakonima, programima poticaja i internim pravilnicima ta kategorija nema nikakvog pravnog upori{ta, po nalogu ministra Ivankovi}a Lijanovi}a je u pro{loj godini 1.200 korisnika dobilo jednokratnu nov~anu potporu, koja je u prosjeku iznosila po 800 KM. Budu}i da je me|u dobitnicima jednokratne pomo}i ({to se pokazalo u Srednjoj Bosni) najvi{e pet posto poljoprivrednika koji imaju uredno registrirana gazdinstva, dok je ostatak podijeljen ~lanovima i simpatizerima Narodne stranke Radom za boljitak i njihovim koalicijskim partnerima, sve upu}uje da je ministar Ivankovi} Lijanovi} blizu milijun maraka potro{io za kupovinu glasova. No, da stvar bude jo{ gora, uveliko se naga|a da je od 800 KM jednokratne potpore poljoprivrednicima, korisnicima pomo}i ispla}eno svega 200 maraka, a da su ostatak novca odmah morali vratiti. Spiskove je pravio Miro Peji}, predsjednik Udruènja poljoprivrednika u BiH, i jedan od najva`nijih ministrovih operativaca. Ljudi su morali potpisati da su primili 800 KM, a zapravo su dobili po 200 KM. Sto maraka im je ispla}eno jer su im Lijanovi}i ostali du`ni za glas na pro{lim izborima, a 100 KM su dobili da za njih glasaju na narednim op}inskim izborima, potvrdio je u
Jerko Ivankovi} Lijanovi} je milijun i pol KM poljoprivrednih poticaja podijelio ~lanovima Narodne stranke Radom za boljitak i HSP-a!!!
12
COWBOY IZ [IROKOG BRIJEGA

SKANDALOZNO SKANDALOZNO KR^MLJENJE KR^MLJENJE DR@AVNIH PARA DR@AVNIH PARA
Federalni ministar Federalni ministar poljoprivrede Jerko poljoprivrede Jerko Ivankovi} Lijanovi} Ivankovi} Lijanovi} raspolago je sa vi{e od 52 raspolago je sa vi{e od 52 milijuna KM, koliko iznose milijuna KM, koliko iznose ukupni poticaji koji su ukupni poticaji koji su realizirani u pro{loj godini, realizirani u pro{loj godini, ba{ kao da je posrijedi ba{ kao da je posrijedi njihova obiteljska, njihova obiteljska, strana~ka kasa strana~ka kasa
13
JERKO IVANKOVI] LIJANOVI]

razgovoru za SB biv{i aktivista Narodne stranke Radom za boljitak u Srednjoj Bosni, zamoliv{i da ostane neimenovan. Istodobno je Miri Peji}u, dugogodi{njem nezvani~nom glasnogovorniku bra}e Ivankovi} Lijanovi} i aktualnom vije}niku njihove stranke u Op}inskom vije}u Grude, iz programa poticaja za 2011. ispla}eno ~ak pola milijuna maraka?! Peji}evo fantomsko Udruènje poljoprivrednika u BiH, preko kojeg Lijanovi}i, nedvojbeno, izvla~e novac iz federalnog prora~una, tako je dobilo 250.000 KM za prikupljanje podataka o realizaciji nov~anih podr{ki u Federaciji BiH, ma {to to zna~ilo?! Pretpostavimo li, pak, da se stavka odnosi na prikupljanje podataka o podjeli poticaja poljoprivrednicima, opet nije jasno za{to je novac upla}en privatnom Udruènju, ako se radi o slu`benim podacima federalnog Ministarstva za poljoprivredu. Ranije smo objavili da je Jerko Ivankovi} Lijanovi} Udruènju poljoprivrednika u BiH dodijelio posao ekskluzivnog posrednika u otkupu krastavaca, za {to je Peji}u ispla}eno dodatnih 250.000 maraka. Navodno je posredstvom Peji}evog Udruènja otkupljeno 1500 tona krastavaca, premda je stvarna koli~ina neuporedivo manja - spekulira se kako iznosi oko 75 tona. BRIGO MOJA, PRE\I NA DRUGOGA
Ministar Jerko Ivankovi Lijanovi izmislio dugovanja svojih prethodnika, kako bi prikrio manjak novca u 2011. godini
RASPODJELA POTICAJA
Po nalogu ministra poljoprivrede deseci milijuna KM podijeljeni su bez ikakvih kriterija
BEZ KAPITALNIH INVESTICIJA I POVOLJNIH KREDITA

Premda je, u pore|enju sa prora~unom iz 2010., na raspolaganju imao vi{e novca blizu ~etiri milijuna maraka, aktualni je ministar poljoprivrede Jerko Ivankovi} Lijanovi} u pro{loj godini ukinuo izdvajanja za kapitalna ulaganja u kompletnoj animalnoj i biljnoj proizvodnji, za koja se ranijih godina tro{ilo oko 15 milijuna KM. Iako bez poticanja kapitalnih ulaganja nema pove}anja poljoprivredne proizvodnje, niti podizanja tehnolo{ke razine, {to je glavni preduvjet da bh. poljoprivrednici mogu konkurirati stranim proizvo|a~ima, ministar Ivankovi} Lijanovi} je oko 15 milijuna maraka preusmjerio u kategoriju ostalih potpora, otvaraju}i tako sebi prostor za neograni~eno me{etarenje prora~unskim parama. U krajnje nejasnu kategoriju ostalih potpora odlukom ministra Ivankovi}a Lijanovi}a svrstana su i potpore ruralnom razvoju, namijenjene za odrìvi ostanak na selu, koje su prethodnih godina evidentirane zasebno. Prema podacima iz izvje{}a o odobrenim transferima za poljoprivredu u pro{loj je godini za ruralni razvoj ispla}eno simboli~nih 258.000 KM, dok je, primjerice, za financiranje aktivnosti i organiziranja poljoprivrednih udruènja izdvojeno gotovo sto tisu}a maraka vi{e novca. Sa koliko je odgovornosti ministar Ivankovi} Lijanovi} kr~mio federalni novac najbolje ilustrira stavka otkup, izvoz,
14
Suprotno izjavama ministra Jerke Ivankovi}a Lijanovi}a da je prethodni saziv federalne Vlade poljoprivrednicima ostao duàn deset milijuna KM, brojke potvr|uju kako se radi o poticajima za poljoprivrednu proizvodnju koja je zapo~eta u 2010., a realizirana pro{le godine, kada su proizvo|a~i i ispunili uvjete za naplatu sredstava. Iznos duga koji je navodno naslijedio od svog prethodnika,
zapravo je dug koji je Jerko Ivankovi} Lijanovi} napravio u pro{loj godini (odobreni a neispla}eni poticaji), s tim da je dugovanja nastojao maskirati friziranim izvje{}ima, zajedno sa svojim najbliìm savjetnicima, a nakon {to je marginalizirao sve pomo}nike u federalnom Ministarstvu poljoprivrede, koje uop}e ne konzultira prije dono{enja najva`nijih odluka.
KUKURIKU KOALICIJA KUKURIKU
Zahvaljuju}i podr{ci izmanipuliranih poljoprivrednih proizvo|a~a Lijanovi}i su pro{le Zahvaljuju}i podr{ci izmanipuliranih poljoprivrednih proizvo|a~a Lijanovi}i su pro{le godine zagospodarili federalnim Ministarstvom poljoprivrede godine zagospodarili federalnim Ministarstvom poljoprivrede
COWBOY IZ [IROKOG BRIJEGA

VEÊRNJA [KOLA
Jerko Ivankovi Lijanovi je redovno zavrio samo est razreda osnovne kole?!
Iako je u slu`benoj biografiji naveo da ima diplomu Poljoprivredno-prehrambene {kole u Sarajevu, preciznije - mesarski zanat, Jerko Ivankovi} Lijanovi} je zasigurno jedini ministar u BiH koji ~ak ni osnovnu {kolu nije zavr{io u redovnom roku?! Prema tvrdnjama njegovih sugra|ana sa [irokog Brijega, federalni je ministar poljoprivrede redovno {kolovanje prekinuo jo{ u {estom razredu osnovne {kole, pa je kasnije poha|ao ve~ernju {kolu. Jednako je tako ministar Ivankovi} Lijanovi} vanredno polagao i ispite u sarajevskoj Poljoprivredno-prehrambenoj {koli, premda zlobnici tvrde da siroti Jerko tada nije ni vidio Sarajeva, budu}i da njegov otac stari Lijan nije àlio mesa kada je u pitanju sinova naobrazba.
NAJGLASNIJI PORTPAROL LIJANOVI]A

Miro Peji}, predsjednik fantomskog Udruènja poljoprivrednika u BiH
proizvodnja orijentirana izvozu, promocija proizvodnje i proizvoda i naknada {teta poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za koju je, kako se navodi u izvje{}u, odobreno vi{e od ~etiri milijuna KM, premda nema nijednog preciznog pokazatelja u {to je konkretno potro{ena tolika suma. Jo{ je konfuznija naredna stavka prema kojoj je za sudske presude, jednokratnu potporu p~elarskoj proizvodnji koja nije ostvarila proizvodnju (?), prodaju meda i ostalo ispla}eno gotovo 2,9 milijuna KM. No, za razliku od maglovitih
investicija (za nadati se da }e makar federalni revizori utvrditi gdje su zavr{ili milijuni maraka namijenjenih poljoprivrednicima), kompletna biljna proizvodnja u Federaciji BiH je subvencionirana sa {est milijuna KM. Posrijedi je, pojasnimo, proizvodnja povr}a, vo}a, ìtarica, uljarica, duhana i vinove loze, s tim da vo}ari i vinogradari dobijaju poticaje samo za sadnju, a ne i za proizvodnju. Kako je ministar Jerko Ivankovi} Lijanovi} samovoljno obustavio izdvajanja za kapitalna ulaganja, poljoprivrednici u Federaciji BiH vi{e ne mogu ra~unati ni na povoljne kredite koji su ranijih godina realizirani u suradnji s Razvojnom bankom Federacije BiH. Korisnici ovih kredita su imali obvezu da osiguraju 25 posto po~etnog kapitala, 25 posto nepovratnih sredstava su dobijali od federalnog Ministarstva poljoprivrede, dok je ostatak novca davala Razvojna banka s povoljnom kamatom od
~etiri posto i grace periodom do tri godine. Pored toga, Ministarstvo je subvencioniralo i refundiranje kamata, a sve sa ciljem poticanja razvoja doma}e poljoprivrede, {to je novi ministar ukinuo, kao i izdvajanja za regres premija osiguranja od mogu}ih {teta u poljoprivrednoj proizvodnji.
DOGOVOR O RASPODJELI POTICAJA U HOTELU HOLIDAY INN

Osim Informacije o odobrenim transferima za poljoprivredu u 2011., Vlada Federacije BiH jo{ nije razmatrala ni Program nov~anih poticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju za ovu godinu, koji je zavr{en prije nekoliko dana. Taj je program ovog tjedna Jerko Ivankovi} Lijanovi} prezentirao parlamentarnom Odboru za poljoprivredu, na sastanku koji je odràn u sarajevskom hotelu Holiday Inn, a ne u zgradi Parlamenta Federacije BiH. Program za 2012. (SB je do{la i do tog dokumenta), me|utim, potvr|uje da }e izdvajanja za poljoprivrednu proizvodnju ostati ista kao i u pro{loj godini, iako ministar Ivankovi} Lijanovi} na raspolaganju ima 24 milijuna maraka vi{e novca?! U tom je smislu za poljoprivrednu proizvodnju, kao i ranijih godina, planirano oko 35 milijuna maraka, ali su ostali izdaci, dakako bez preciznih kriterija, zna~ajno uve}ani. Izme|u ostalih, federalno Ministar stvo poljoprivrede je za pomo} povratnicima u Republiku Srpsku izdvojilo deset milijuna KM, {to je u suprotnosti sa vaè}im zakonima koji jasno propisuju da poticaje mogu dobiti samo poljoprivrednici koji imaju registrirana gazdinstva u Federaciji BiH. No, da ministar Ivankovi} Lijanovi} uistinu èli pomo}i povratnicima, onda bi ta sredstva bila preraspore|ena federalnom Ministarstvu raseljenih osoba i izbjeglica, odnosno Fondu za povratak BiH, ali bi u tom slu~aju on ostao bez kontrole njihovog utro{ka.
15
SELJA^KA BUNA
Nakon pro{logodi{njih protesta poljoprivrednika o~ekuje se nova pobuna zbog sumnjive raspodjele poticaja
KAKO JE USTOLIÊN KRALJ BOSANSKE STRUJE
ZLATKO LAGUMD@IJA
SALKO ZLATKO LAGUMD@IJA AMRA FAZLI] JO@ICA MESIHOVI]
MADRIDSKI KLUB, 9. NOVEMBAR 2011.
KO JE KO?
RODBINSKA POSLA SA 220 U VOLTIMA

Britanskog {pijuna Damira Fazli}a sa Zlatkom Lagumdìjom izmirila Damirova supruga Amra, Zlatkova bliska rodica!
16
RO\A^KO-KRIMINALNO STRUJNO KOLO
Dr. RUSMIR MESIHOVI]
AMINA LAGUMD@IJA
DAMIR FAZLI]
Slobodna Bosna otkriva kako su nekadanji neprijatelji, Zlatko Lagumdija i Damir Fazli, naprasno izgladili meusobne razmirice i postali nerazdvojni prijatelji i poslovni ortaci, te kako je biznismen s kriminalnim dosjeom Fazli preuzeo punu kontrolu nad Elektroprivredom BiH
Pi{e: ASIM METILJEVI]
rtoglavi poslovni uspjeh koji je nekrunisani kralj bosanske struje Damir Fazli} napravio u BiH tokom posljednjih desetak mjeseci potvr|uje poznatu tezu da iza svakog uspje{nog mu{karca stoji èna. Monopolski poloàj na elektroenergetskom trì{tu BiH, koji mu donosi basnoslovnu zaradu, Fazli} duguje svojoj supruzi Amri (djevoja~ko prezime Hadìmehmedovi}), bliskoj rodici {efa SDP-a BiH Zlatka Lagumdìje!
BIJEG U BEOGRAD
Kada je prije 12 godina, kao lider Alijanse, preuzeo vlast u BiH, Lagumdìja se po hitnom postupku obra~unao s privatizacijskim ekspertom Damirom Fazli}em kojem je prethodna federalna Vlada Edhema Bi~ak~i}a skupo pla}ala konsultantske usluge. Glavom bez obzira Fazli} je 2001. godine utekao iz Sarajeva, nakon {to su protiv njega pokrenute dvije krivi~ne prijave - obje zbog prevara i malverzacija. No, 12 godina kasnije, Fazli} je na velika vrata ponovo u{ao na poslovnu scenu BiH, a njegovi nekada{nji progonitelji iz SDP-a postali su njegovi najve}i poslovni saveznici i za{titnici! Zasluge za ovaj kopernikanski obrat prvenstveno pripadaju Amri Hadìmehmedovi} (38), bliskoj rodici Zlatka Lagumdìje, koja je s roditeljima prije dvadesetak godina izbjegla iz Vlasenice u SAD. Pet godina mla|eg Damira Amra je upoznala u Washingtonu a njihovo kratkotrajno poznanstvo uskoro je krunisano brakom.
17
KAKO JE USTOLIÊN KRALJ BOSANSKE STRUJE

Nakon {to je pobjegao iz Sarajeva 2001. godine, Damir Fazli} se skrasio u Beogradu, gdje je od ranije imao razgranatu mreù poslovnih i politi~kih saveznika. Zaposlio se u Rudnapu kao li~ni savjetnik Vojina Lazarevi}a, novope~enog tajkuna s jakim politi~kim zale|em. Prije preuzimanja beogradske tvrke Rudnap, Lazarevi} se profesionalno bavio politikom. Bio je visoki funkcioner Narodne stranke Crne Gore, koja je sna`no podupirala politiku i ratne ciljeve Radovana Karadì}a u BiH. S golemim privatnim kapitalom preselio se u Beograd 2000. godine, a nedugo nakon preseljenja privatizirao je dràvnu tvrtku Rudnap, ranije poznatu po proizvodnji kotlova za termoelektrane, a odnedavno po trgovini elektri~nom energijom.
ME\UNARODNI KRIMINALAC [IROKOG SPEKTRA

Damir Fazli} snimljen prije tri godine ispred Kantonalnog tuìla{tva Sarajevo
SUMNJIVI ARAN@MANI
Posljednjih nekoliko godina Fazli} je uglavnom ordinirao na trì{tu Srbije, Crne Gore i osobito Albanije, gdje je uspio izgraditi vrlo prisne relacije s premijerom Berishom i njegovom utjecajnom k}erkom Argitom Malttezi. U Sarajevo je dolazio rijetko i u tajnosti strahuju}i zbog krivi~nih prijava u kojim se teretio za utaju novca Federalnog zavoda za zapo{ljavanje, na ~ijem je platnom spisku bio pune dvije godine, i Fabrike duhana Sarajevu, koja mu je u dva navrata na ime obe}anih a nikad realiziranih konsultantskih usluga isplatila avans u iznosu od 250.000 dolara. No, na velika vrata Fazli} se u Sarajevo vratio u junu protekle godine, kada je aktuelna federalna Vlada Nermina Nik{i}a po kratkom postupku smijenila kompletnu upravu Elektroprivrede BiH a rukovo|enje kompanijom prepustila Lagumdìjinom asistentu i poslovnom ortaku Elvedinu Grabovici. Samo koju sedmicu kasnije, Fazli}eva supruga Amra uspjela je aranìrati tajni susret svog supruga Damira i svog ro|aka Zlatka nakon kojeg vi{e ni{ta nije bilo isto. Fazli} i Lagumìja uspjeli su ne samo izgladiti ranije nesporazume, nego i uspostaviti ~vrstu poslovnu suradnju koja je naposlijetku krunisana monopolskom
OBMANA I POSLJEDNJI DANI
Lagumdija poludi i zapjeni na spomen Rudnapa i Slobodne Bosne

Lider SDP-a Zlatko Lagumdìja vrlo nervozno reagira na svaki spomen Rudnapa i Fazli}a. Prije dva mjeseca burno je reagirao na primjedbu federalnog ministra Erdala Trhulja, koji je na jednom zajedni~kom sastanku SDA i SDP-a negativno ocijenio stanje u EPBiH. Sli~na situacija ponovila se i u jednom sarajevskom restoranu, na ru~ku na kojem su Zlatko Lagumdìja, @eljko Kom{i}, Sulejman Tihi} i Bakir Izetbegovi} pretresali aktuelne probleme u dràvi. Tek uzgred Izetbegovi} je spomenuo i aran`man s izvozom struje iz Sarajeva u Mostar preko beogradskog Rudnapa, o ~emu je javnost prva izvijestila Slobodna Bosna, na {ta je Lagumdìja sko~io kao oparen.
18
Vjeruje{ propagandnom sme}u!?, zaurlao je Lagumdìja poku{avaju}i uvjeriti Izetbegovi}a da su aferu s preprodajom struje iskonstruirali mediji!
KOST U GRLU
SB je prva i jedina objavila skandalozni, {tetni ugovor regionalne energetske mafije sa Elektroprivredom BiH
RO\A^KO-KRIMINALNO STRUJNO KOLO

pozicijom Rudnapa u preprodaji elektri~ne energije Elektroprivrede BiH i Elektroprivrede HZHB. Uìvaju}i bezrezervnu podr{ku Lagumdìje, Fazli} je najprije Grabovicu ubijedio da poni{ti rezultate upravo okon~anog tendera za prodaju struje na kojem su ina~e pobijedile tri kompanije s ponu|enom cijenom od 64,5 eura za megavatsat. No, Grabovica je poni{tio tender i struju koju je mogao prodati po cijeni od 64,5 eura za megavat prodao je Fazli}u bez tendera, metodom slobodne pogodbe na dnevnoj bazi, po cijeni koja nikada nije pre{la 60 eura za megavat sat! No, to je bilo tek zagrijavanje za pravi posao koji je Rudnapov konsultant Fazli} s Elektroprivredom BiH sklopio u novembru protekle godine kada su u igru bili vi{estruko ve}i brojevi. Rije~ je o onom poznatom poslovnom aran`manu na kojem je Rudnap bez uloène marke zgrnuo desetak miliona KM, koliko iznosi razlika izme|u cijene po kojoj FAZLI]I SE SKU]ILI U WASHINGTONU
Amra i Damir Fazli kupili kuu za 1.250.000 dolara

Amra i Damir Fazli} stalno su nastanjeni u Washingtonu DC, gdje su nedavno kupili ku}u vrijednu 1.250.000 dolara. Svako malo Damir Fazli} dolazi u Sarajevo na poslovne dogovore s direktorom EPBiH Elvedinom Grabovicom. U poslovnim krugovima se pronose glasine da je Grabovica samo tehni~ki realizator elektroenergetske politike koju u ~etiri oka bez svjedoka dogovaraju Lagumdìja i Fazli}. U {esto~lanoj upravi EPBiH, SDP ima 4 a SDA dva ~lana, no u vrhu SDA tvrde da su njihovi ~lanovi uprave potpuno marginalizirani, da se ni za {ta ne pitaju i da ni o ~emu ne odlu~uju.
je Rudnap kupio struju u Sarajevu i cijene po kojoj je struju prodao u Mostaru Elektroprivredi HZHB. U jednom od ranijih brojeva na{eg magazina detaljno smo pisali o ovom skandaloznom poslovnom aran`manu u
KONSULTANT, PREVARANT
Damir Fazli}, uz pomo} tada{njeg ambasadora SAD-a Thomasa Millera, poku{ao je privatizirati Fabriku duhana Sarajevo
kojem se beogradska firma Rudnap pojavljuje kao posrednik izme|u dvije elektroprivredne kompanije, obje u ve}inskom vlasni{tvu Federacije BiH. Iako je Parlament Federacije BiH jo{ u 2009. godini usvojio zaklju~ak koji obavezuje dvije elektroprivredne kompanije da ne smiju prodavati vi{ak elektri~ne energije prije nego {to podmire potrebe lokalnog trì{ta, uprava sarajevske EPBiH odlu~ila je zna~ajan dio planiranog vi{ka struje izvesti u Mostar, ali uz posredovanje beogradske tvrtke Rudnap, odnosno njezine filijale u Banjoj Luci koju zastupa Velimir Vilende~i}. Potpisovanje ovog skandaloznog ugo vora izme|u EPBiH i Rudnapa prosl avljeno je daleko van Sarajeva - u Ma dridu, na gala prijemu Madridskog kluba koji okuplja zvu~na politi~ka imena iz cijelog svijeta, a ~iji je ~lan i lider SDP-a Zlatko Lagu mdìja. Na ovom prijemu, Lagumdìja se pojavio u dru{tvu svoje supruge A mine i sina Salke te svog novog poslovnog ortaka Damira Fazli}a i njegove supruge Amre. O tome svjedo~i njihova grupna fotografija pohranjena u arhivi Madridskog kluba, odakle smo je preuzeli.
19
ZA[TO JE PREMIJER RS-a D@OMBI] PODNIO OSTAVKU
Ne pamti se da se Banja Luka u posljednjih nekoliko godina tresla od neke afere kao to je to sluaj sa pronevjerom novca koji je premijer ALEKSANDAR DOMBI namakao svom medijskom strategu i dugogodinjem prijatelju Zoranu arencu, vlasniku dnevnih novina Fokus; nakon to su ogoreni novinari raskrinkali vlasnika arenca, na vidjelo je izalo koliko je ovaj miljenik premijera Dombia dobio novca iz budeta RS-a, gdje su pare zavrile, zato vlasnik Fokusa svojim saradnicima prijeti smru i zbog ega je premijer Dombi ponudio ostavku predsjedniku RS-a MILORADU DODIKU
NAJVEA AFERA U RS-u

Pi{e: ISTRA@IVA^KI TIM SB
Ni manje tira`ne novine, ni ve}e afere, komentari{u izvori upu}eni u medijski skandal koji posljednjih nekoliko dana potresa Banju Luku. Otkako su o{te}eni novinari po~eli u javnost iznositi sav prljav ve{ iz Fokusa, na vidjelo su iza{la previranja u vladaju}im krugovima Republike Srpske. Afera oko dnevnih novina Fokus, koja se rasplamsala pro{le nedjelje, prijeti da razotkrije cijelu visokorangiranu medijskokriminalnu hobotnicu u ovom entitetu na ~ijem ~elu je premijer Aleksandar Dòmbi}.
D@OMBI] GRADIO SVOJE MEDIJSKO CARSTVO

Aktuelni premijer RS-a u posljednjih nekoliko godina izda{nim donacijama iz budèta RS-a poku{ao je od Fokusa napraviti privatnu novinu koja }e ujedno biti pandan Nezavisnim novinama, koje su pod
direktnom kontrolom Milorada Dodika. Ina~e, Fokus je 2005. godine osnovao vlasnik Nezavisnih novina @eljko Kopanja i trebao je biti tabloid koji bi tretirao sve koji nisu po volji vladaju}e kaste. Godinu dana kasnije Kopanja je Miloradu Janjetovi}u, vlasniku preduze}a Tamaris, prodao Fokus za 450 hiljada KM. Janjetovi} je od Dodika, koji tada nije bio u dobrim odnosima sa Kopanjom, dobio zadatak da stvori Dodikovu medijsku grupaciju. Janjetovi} sa pet miliona KM otvara Bel kanal, televiziju koja nikada nije postala konkurentna ~ak ni na lokalnom nivou. U decembru pro{le godine preduze}e Pres komerc, koje je izdava~ Fokusa, od Janjetovi}a preuzima Zoran [arenac. On je sa izvjesnim Predragom Danilovi}em kupio i bijeljinsko preduze}e Orfej - Ekstra, koje je izdava~ Ekstra magazina. Iza ovih transakcija stajao je aktuelni premijer Dòmbi}, koji je u èlji da politi~ki osnaì htio da stvori svoje medijsko carstvo.
Me|utim, ispostavilo se da je milione maraka koje je iz budèta Dòmbi} namicao ovom listu njegov medijski strateg pro}erdao. Fokus se pro{le sedmice nije pojavio dva dana na kioscima zbog {trajka zaposlenih u tim novinama, koji ve} ~etiri mjeseca nisu primili plate, dok im doprinosi za penziono i socijalno osiguranje nisu upla}ivani ve} 30 mjeseci. To {to se Fokus, list minornog tiraà i opskurne propagande, nije pojavio u prodaji za javnost u Republici Srpskoj nije zna~ilo ni{ta, ali za kriminalnu medijskopoliti~ku hobotnicu bio je udarac u pleksus. Pokrovitelj Fokusa, ta~nije njegovog biv{eg direktora i sada{njeg vlasnika Zorana [arenca je, kao {to rekosmo, premijer RS-a Aleksandar Dòmbi}. Iz budèta RS-a preduze}e Pres komerc, izdava~ lista Fokus, zahvaljuju}i Dòmbi}u dobilo je 1,2 miliona KM. Ministarstvo finansija RS-a, kada je ministar bio
PRONEVJERA MILIONA, UCJENE PORNO-URATCIMA, PRIJETNJE SMR]U, OSTAVKA PREMIJERA...

Aleksandar Dòmbi}, stvaraju}i vlastito medijsko carstvo, svom medijskom strategu Zoranu [arencu prebacio milione maraka iz budèta koje je ovaj potro{io u druge svrhe
22
PRESKUPO PLA]ENA MEDIJSKA NAKLONOST

BROD KOJI TONE
Vlada RS-a je u protekle tri godine donirala medijima RS-a ~ak 14,5 miliona KM, ali i pored toga premijer Dòmbi} nije uspio izgraditi vlastito medijsko carstvo
OSTAVKA NA STOLU: Premijer Dombi je dva dana nakon afere sa medijima ponudio ostavku Miloradu Dodiku. Situacija meu njima je ve mjesecima prilino zategnuta. Dodik je svojim najbliim saradnicima u povjerenju govorio kako je samo pitanja dana kada e Dombi nestati sa scene
Dòmbi}, zajedno sa niskotira`nim Fokusom, organizovalo je i pla}alo akciju Najsre}niji fiskalni ra~un, a Vlada RS-a bila je i pokrovitelj [aren~eve manifestacije Izbor najmenadèra RS, koja je, kao tvrde dobro upu}eni izvori, sluìla za reketiranje privrednika. Fokusu je 2009. godine iz budèta preba~eno 270.000 maraka, a onda u julu 2010. godine ponovo iz budèta 360.000 maraka. Pro{le godine za podr{ku projektu Razvoj Srpske, reforma PIO Vlada donira Fokusu novih 200.000 maraka. Pored toga, ministarstva su po nalogu Dòmbi}a morala da objavljuju specijalne dodatke u Fokusu, koji su posebno pla}ani, kao i sve konkurse i oglase. I to nije bilo sve. Zorana [arenca, rudarskog tehni~ara iz Mili}a, Aleksandar Dòmbi} imenovao je za predsjednika Skup{tine akcionara Komisije za hartije od vrijednosti RS-a. Poslije Izbora najmenadèra, prije desetak dana, [arenac je obe}ao radnicima isplatu dvije neispla}ene plate, me|utim, to
1,2 miliona maraka. Posljednja donacija od 200.000 KM stigla je u avgustu pro{le godine, a pregledom stanja je utvr|eno da je 80.000 oti{lo za plate, 30.000 za {tampariju, a 55.000 je preba~eno na ra~un firme Orfej koja je tako|e u vlasni{tvu Zorana [arenca, rekao je [ukalo.
[ARENAC PRIJETI FOTOREPORTERU UBISTVOM

Ni na ovu izjavu nisu reagovale nadle`ne institucije RS-a, iako je o~igledno da se radi o krivi~nom djelu, jer donacije Vlade, novac gra|ana RS-a, Zoran [arenac nije mogao ni slu~ajno da prebacuje na ra~une svoje druge firme. Me|utim, reagovao je [arenac. On je, svom fotoreporteru zaprijetio ubistvom. [arenac mi je prijetio ubistvom i ja sam to prijavio policiji, kaè fotoreporter [ukalo koji se tokom {trajka u ime radnika obra}ao medijima i zahtijevao od vlasnika da im isplati plate. Me|utim, medijima u RS-u je stiglo nepotpisano pismo navodno
23
se nije dogodilo. Zbog toga je afera o kojoj su mnogi u RS-u znali a {utjeli nekontrolisano isplivala na povr{inu. Fotoreporter Fokusa Milenko [ukalo iza{ao je u javnost s podacima da [arenac radnicima duguje ~e ti ri pla te, ta~nije 250.000 maraka, a da za socijalno i penzijsko osiguranje u posljednjih 30 mjeseci duguje vi{e od milion maraka. Vlada RS-a je od 2009. godine kroz razne donacije pomogla Fokusu u iznosu od
ZA[TO JE PREMIJER RS-a D@OMBI] PODNIO OSTAVKU

od zaposlenih u Fokusu koji se ogra|uju od [ukala koji je istupao u javnosti. Razloga za nervozu vlasnik Fokusa o~ito ima. Firma koja je izdava~ Fokusa, Pres komerc, du`na je za PDV oko 125.000 maraka, dok dugovanja Poreskoj upravi RS-a iznose 840.000 KM. Kada se sve to zna, postavlja se pitanje ko je [arencu i po ~ijem nalogu davao la`na uvjerenja o izmirenim poreskim obavezama s kojima se redovno pojavljivao na tenderima?! Kada je velika afera oko minornih novina isplivala na povr{inu, u javnosti se oglasio i Zoran [arenac u poku{aju da se neuvjerljivim konstrukcijama izvu~e iz cijelog slu~aja. Napisao je da odustaje od preuzimanja vlasni{tva nad preduze}em Pres komerc, izdava~em novina Fokus, jer navodno jo{ nije zavr{ena procedura preuzimanja u Privrednom sudu Banja Luka. U tom pismu koje je [arenac, osim na medije, iz nepoznatih razloga adresirao na Poresku upravu, UIO i banke pi{e da se povla~i i podnosi neopozivu ostavku na mjesto direktora Pres komerca, imaju}i u vidu medijsku hajku koja se vodi protiv njega i Fokusa. Napisao je i da mu od decembra 2011. godine nisu dostavljene poslovne knjige, te da posljednje javne zloupotrebe spadaju u domen odavanja slu`bene tajne.
D@OMBI]EV MEDIJSKI STRATEG

Zoran [arenac, vlasnik dnevnih novina Fokus, unato~ velikoj sumi novca koju je dobio iz budèta RS-a nije uspio podi}i tira` novina lojalnih premijeru Dòmbi}u
PRIJAVA PROTIV D@OMBI]A

[arenac se javno povukao sa mjesta direktora Pres komerca, iako i ne obavlja tu funkciju jer je prije nekoliko mjeseci za direktora imenovao Pejku Medi}. Raniji vlasnik Pres komerca Milorad Janjetovi} zvani Tamaris kaè da je procedura preuzimanja Fokusa zavr{ena u decembru kada su se on i [arenac izljubili, a mediji objavili promjenu vlasni{tva. Imam rje{enje da je [arenac vlasnik. On je ranije bio direktor lista Fokus, a procedura preuzimanja je zavr{ena u decembru pro{le godine. Imam rje{enje suda o tome, potpisano od strane sudije koji je ranije vodio ste~aj, kaè Janjetovi} i dodaje da je [arencu dao preduze}e bez naknade, a da je on firmu doveo dotle dokle je doveo. On je i ranije bio direktor, a nikada mi nije poslao izvje{taj o radu. Ja sam zato i digao ruke od toga, radili su {ta su htjeli i sada imaju dug oko dva miliona maraka za poreze, veli Janjetovi}. On kaè da je [arenac vodio sve poslovne knjige i da je kao direktor bio odgovorno lice. Janjetovi} potom postavlja klju~no pitanje koje odgovornost sa [arenca prebacuje na Poresku upravu i Vladu RS-a. Treba ispitati kako je [arenac dobijao ovjerene potvrde da ima izmirene sve oba24
veze prema budètu kako bi u~estvovao na tenderima, rekao je Janjetovi}. Dugogodi{nje finansiranje reìmskih medija razlog je {to je Centar za humanu politiku iz Doboja prijavio Tuìla{tvu RS-a predsjednika Vlade RS-a Aleksandra Dòmbi}a, ministra finansija Zorana Tegeltiju i ostale ~lanove Vlade RS-a zbog sumnje da su ispla}ivali vi{emilionske sume medijima u RS-u, sa ciljem da ih podmite i kontroli{u. Vlada RS-a je u protekle tri godine donirala medijima ~ak 14,5 miliona KM, od ~ega 3,9 miliona za sufinansiranje pet dnevnih i sedmi~nih listova.
Na privatne medije Vlada RS-a je pro{le i pretpro{le godine potro{ila jo{ 7,5 miliona maraka budètskog novca?! U ~ijim dèpovima, stanovima, automobilima i bankovnim ra~unima su pare zavr{ile, kada novinari tih medija ne dobijaju plate, posao je za istra`ne organe. Zoran [arenac je za oko 250 hiljada maraka kupio bijeljinsko preduze}e NID Orfej-Ekstra, koje je izdava~ Ekstra magazina. Upu}eni kaù da je [arenac ovu transakciju izveo tako {to je u dogovoru sa Dòmbi}em obezbijedio Ekstra magazinu donaciju Vlade od 250.000 KM koje su
KRIVI^NA PRIJAVA PROTIV VLADE RS-a
Podmiivanje, kontrola i ograniavanje slobode medija...

Centar za humanu politiku iz Doboja podnio je krivi~ne prijave protiv ~lanova Vlade RS-a zbog sumnje da su kao organizirana grupa izvr{ili vi{e krivi~nih djela kada su planirali i iz budèta odobrili isplatu nekoliko miliona KM informativnim medijima, s ciljem podmi}ivanja, kontrole i ograni~avanja slobode {tampe i drugih sredstava javnog informisanja. Stvarna namjera prijavljenih bila je da dodjelom ovih budètskih sredstava podmite i kontroli{u medije, kako ne bi objavljivali objektivne i kriti~ke sadràje o radu, odgovornosti i stanju u oblastima iz nadle`nosti prijavljenih, Vlade RS-a, njihovih politi~kih stranaka i drugih institucija RS-a. Prije dvije godine Vlada RS-a ukinula je pravo na subvencioniranje elektri~ne energije korisnicima najniìh penzija i ostalim socijalno ugroènim, a budètska sredstva za ove namjene koristi za podmi}ivanje informativnih medija kaè se u saop{tenju ove organizacije. Centar za humanu politiku ponovo je zatraìo od dràvnog i entitetskih parlamenata da zakonom zabrane direktno ili indirektno budètsko finansiranje privatnih medija koje ima isklju~ivo koruptivne namjere.
PRESKUPO PLA]ENA MEDIJSKA NAKLONOST

SNSD-a sa istoka RS-a (~ije ime iz razumljivih razloga ne moèmo navesti), a na kojem se nalazi jedan od najvi{ih funkcionera Vlade RS-a koji se zabavljao sa dvije maloljetnice, na Jahorini, sluì upravo kako bi njime bio ucijenjen istaknuti funkcioner Vlade. Vlast RS-a je, kako saznajemo, u panici i ne zna kako da rije{i novonastalu situaciju. Pojedini izvori spekuli{u da bi glavni akter na ovom snimku mogao biti aktuelni premijer Dòmbi} li~no. Me|utim, njegovi bliski prijatelji i saradnici ovakvu mogu}nost odbacuju, tvrde}i da je on porodi~ni ~ovjek, otac dvije maloljetne k}erke i da se u takvu avanturu ne bi upustio. I dok plju{te ucjene, pala je i jedna ostavka. Premijer Dòmbi} je dva dana nakon afere sa medijima ponudio ostavku Miloradu Dodiku. Situacija me|u njima je ve} mjesecima prili~no zategnuta. Afera sa medijima je samo kap koja prelila ~a{u. Dodik je svojim najbliìm saradnicima u povjerenju govorio kako je samo pitanja dana kada }e Dòmbi} biti uklonjen sa politi~ke scene. Dòmbi}, koji se osilio, odmetnuo i okupio oko sebe grupu istomi{ljenika iz SNSD-a, po Dodiku, i ne zasluùje ni{ta drugo. Nakon {to mu se prestao javljati na telefonske pozive i na sastancima od njega
OKRE]E[ MI OKRE]E[ MI LE\A I ODLAZI[ LE\A I ODLAZI[
Milorad Dodik zamjera Milorad Dodik zamjera Aleksandru Dòmbi}u Aleksandru Dòmbi}u {to se odmetnuo, osilio ii {to se odmetnuo, osilio budètskim novcem budètskim novcem kupovao naklonost medija kupovao naklonost medija
legle na njegov ra~un, a onda je vladinim parama kupio sebi taj magazin. Iza svega je stajao Aleksandar Dòmbi}, ma{taju}i o svom medijskom carstvu, koje je trebalo da ga politi~ki osnaì i dovede na tron Republike Srpske. Sljede}a krupna `rtva osovine [arenac Dòmbi} jeste novinska agencija RS-a, u ~ije rukovodstvo su instalirali svoje povjerenike me|u kojima je i direktor marketinga propalog Fokusa Dalibor \eki}. Cijelom operacijom rukovodila je Dòmbi}eva {efica kabineta @eljka Dragi~evi}, biv{a tv voditeljka.
SEKS AFERA: Ovih dana u Banjoj Luci spominje se porno-uradak koji se nalazi u posjedu funkcionera SNSD-a sa istoka RS-a a na kojem se nalazi jedan od najviih funkcionera Vlade RS-a koji se zabavljao sa dvije maloljetnice na Jahorini
Ovih dana u Banjoj Luci, vezano za ovu aferu, pominju se i snimci inkriminiraju}eg sadràja. Naime, porno - uradak koji se nalazi u posjedu funkcionera okretati glavu, Dòmbi}u nije ni{ta drugo preostalo nego da svoju funkciju stavi na raspolaganje predsjedniku RS-a i SNSD-a. O njegovoj politi~koj sudbini raspravljali su najvi{i strana~ki organi tokom vikenda na Mrakovici, gdje je odràna vanredna sjednica Izvr{nog odbora SNSD-a. Da je situacija vanredna, pokazalo je i to koliko je sjednica trajala: gotovo deset sati! Za to vrijeme padale su optu`be ko je kriv za raskole u stranci, zbog kojih je Vlada RS-a postala potpuno paralisana jer ve}ina ministara me|usobno uop{te ne razgovaraju. Ipak, istjerivanje na ~istac unutarstrana~kih sukoba, netrpeljivosti i dubokih podjela, Dodik je ostavio za neka druga vremena. Pala je odluka da se Dòmbi}u ukaè povjerenje na jo{ neko vrijeme i da se prljav ve{ ne iznosi u javnost.To nikako ne zna~i da }e Dodik premijeru Dòmbi}u oprostiti sve njegove grijehe. Kako navodi na{ izvor iz SNSD-a, stvar je samo prolongirana do maja!
25
KO KOGA UCJENJUJE?
Zoran [arenac u Banju Luku je do{ao prije nekoliko godina iz Mili}a. Tamo je radio u Boksitu i bio direktor Medìk radija sve dok se nije posva|ao sa direktorom Boksita Rajkom Duki}em. Bio je udarna novinarska pesnica SDS-a dok su na njegovom ~elu bili Mirko [arovi} i Dragan Kalini}. U Banjoj Luci se za nekoliko godina dobro sna{ao zahvaljuju}i poslovima sa Dòmbi}em u ~ijem kabinetu je postao omiljeni medijski savjetnik. U javnosti nije propu{tao priliku da se pohvali prijateljstvom sa Dòmbi}em, koji mu je bio i redovan gost na slavi. To mu je bila i ulazna viza za velike pare koje su mu davali upla{eni direktori preduze}a u kojim se redovno pojavljivao.
UZALUDAN POSAO
Bel televizija, u vlasni{tvu kompanije Tamaris, trebala je politi~ki osnaìti Aleksandra Dòmbi}a
SKANDAL NEDJELJE
Ah, to volim miris kerozina - ministar Budimli na izvoritu goriva
Dan nakon pucnjave na Igmanu, ministar kantonalne policije Budimli naredio da policija mora toiti gorivo iskljuivo na pumpama Green Oil u vlasnitvu familije revolveraa Mirze Muhovia!!!
Pi{e: MIRSAD FAZLI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]
tac revolvera{a sa Igmana Mirze Muhovi}a, koji je u naletu bijesa, a osokoljen duplim Chivasima, lak{e ranio Eminu Kari{ik, u~esnicu dvodnevnog druènja SDP-ovaca sarajevske op}ine Centar, A dem Muhovi} ugledni je biznismen koji je poslovni procvat doìvio zahvaljuju}i svojim razgranatim politi~koposlovnim vezama. Ve} smo objavili da je biv{i na~elnik op}ine Novi Grad i ministar komunikacija i prometa u Vije}u ministara BiH Damir Hadì} u prijateljskim odnosima sa porodicom Muhovi}, na ~ijoj je benzinskoj pumpi Green Oil smje{tenoj u krugu KJKP Gras, donedavno i sam sipao gorivo. Damir Hadì} i Mirza Muhovi} sa ljep{im polovinama ve} godinama se druè, zajedni~ki ljetuju i zimuju. A koliko su razgranate veze Muhovi}a sa aktuelnom vla{}u, svjedo~i i akt MUP-a Kantona Sarajevo napisan i potpisan 3. aprila. Naredbom ministra Budimli}a rukovodioci sedam organizacionih jedinica MUP-a Kantona Sarajevo, ~ije sjedi{te je na podru~ju sarajevske op}ine Novo Sarajevo, obavije{teni su da pogonsko gorivo u slu`bena vozila to~e isklju~ivo na benzinskim pumpama Green Oila s kojim je ugovor potpisao ministar Muhamed Budimli}. U istoj depe{i je navedeno da se ugovor, potpisan sa firmom Green Oil, primjenjuje od 30. marta tako da pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo, sa sjedi{tem u novosarajevskoj op}ini, nisu ni znali da su gorivo morali sipati na bezinskim pumpama u vlasni{tvu Adema Muhovi}a, ~iji sin Mirza je u nedjelju ujutro, 1. aprila, pucnjavom iz pi{tolja prekinuo seminar SDP-a na Igmanu i uhap{en od policajaca sarajevskog KMUP-a. Da je bilo po volji i èlji ministra Budimli}a, pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo koji su uhapsili Mirzu Muhovi}a i napravili uvi|aj u hotelu Feri, bili bi pokretani gorivom nasutim na benzinskim pumpama Green Oila, Adema Muhovi}a, oca uhap{enog Mirze! Navodno, Adem Muhovi} povukao je sve svoje veze ne bi li sina spasio zatvo-
NAFTNA GROZNICA NAFTNA GROZNICA

Ministar MUP-a Kantona Ministar MUP-a Kantona Sarajevo Muhamed Sarajevo Muhamed Budimli} potpisao je Budimli} potpisao je ugovor sa Green Oilom ugovor sa Green Oilom
rske kazne. To mu je, izgleda, i po{lo za rukom obzirom da }e Mirza Muhovi} odgovarati samo za nano{enje lak{ih tjelesnih povreda Emini Kari{ik, te reme}enje javnog reda i mira, umjesto za poku{aj ubistva. Protiv Muhovi}a je krivi~nu prijavu podnio i na~elnik sarajevske op}ine Centar Dèvad Be}irevi}, kojem je Muhovi} prijetio likvi-
dacijom. Ostaje tek da se vidi da li }e Be}irevi} ostati pri svome, ili }e pak na nagovor svojih partijskih jarana, u prvom redu biv{eg na~elnika op}ine Novi Grad a sada{njeg dràvnog ministra prometa i komunikacija Damira Hadì}a i njegovog badè, kantonalnog ministra unutra{njih poslova Muhameda Budimli}a, povu}i podnesenu krivi~nu prijavu!
26
[TRAJK POLICAJACA U POSAVSKOJ @UPANIJI
Iako su policajci MUP-a POSAVSKE UPANIJE, prije nego to su 3. oktobra prole godine stupili u trajk, uredno ispotovali zakonsku proceduru, presudama Opinskog suda u Oraju koje su, nedvojbeno, donesene pod politikim pritiskom lokalnih HDZ-ovaca, njihov je trajk proglaen nezakonitim i zabranjen do daljnjeg, nakon ega im je zaprijeeno tubama za naknadu tete; naa novinarka je boravila u Posavini i razgovarala sa policajcima ije su plae najnie u Federaciji, koji rade bez naknada za noni i rad u dane praznika, bez osnovne opreme i zimske obue koju nisu dobili ve godinama
POLITI^KO-POLICIJSKI OBRAÛN U POSAVINI
28
SUDSKO DISCIPLINIRANJE POLICIJE

Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MARIO ILIÎ]
akon vi{emjese~nih jalovih pregovora s predstavnicima Vlade Posavske ùpanije i {trajka koji je Rje{enjem Op}inskog suda u Ora{ju naprasno prekinut 21. marta, posavski su policajci, zasigurno, jedini u BiH koji bi uskoro mogli pla}ati i naknadu {tete nastale, navodno, u vrijeme obustave rada?! Nakon {to je, naime, ùpanijska Vlada protiv Sindikata djelat-
nika MUP-a Posavske ùpanije 20. marta (u poslijepodnevnim satima) podnijela tu`bu koju je Op}inski sud u Ora{ju rije{io u rekordnom roku (odluka je donesena narednog jutra), naloìv{i hitni prekid {trajka, protiv policajaca je pokrenuta i tu`ba za naknadu {tete, procijenjene na 230.000 KM. Najnovijom sudskom presudom koja je donesena 2. aprila policajcima je zabranjeno organiziranje i dalje provo|enje {trajka, premda su svi argumenti bili na njihovoj strani, utemeljeni na vaè}im zakonskim propisima.
KAZNENA PRIJAVA PROTIV PREMIJERA

Zvani~ni pregovori izme|u sindikalnih predstavnika MUP-a i Vlade Posavske ùpanije zapo~eli su u julu pro{le godine, kada su policajci zatraìli da se njihove pla}e usklade s primanjima kolega u drugim kantonima - ùpanijama, sukladno Zakonu o pla}ama i naknadama policijskih slu`benika. Iako je prema novim zakonskim rje{enjima od 29. oktobra 2010. osnovna pla}a policajca sa sada{njih 467 KM trebala biti pove}ana na 680 mara-
PRIJETNJE, UVREDE, PONI@ENJA

Premijer Posavske ùpanije Marijan Or{oli} ve} mjesecima odbija svaki dogovor sa policijskim sindikatom
ka (primijenjen je isti koeficijent kao u Srednjoj Bosni), posavski policajci su i dalje, prema visini zarade, na samom dnu federalnog prosjeka. Osim {to su njihova primanja gotovo upola manja od pla}e federalnih policajaca (osnovna pla}a policajca Federalne uprave policije iznosi 850 KM), pripadnicima MUP-a Posavske ùpanije su 2008. ukinute naknade za no}ni rad i rad u dane dràvnih praznika i vjerskih blagdana. Godinu dana kasnije, prema ùpanijskom Zakonu o u{tedama, policajcima je smanjen i topli obrok, sa 15 na 8 KM, {to je, sve skupa, rezultiralo smanjenem pla}a za skoro 300 KM od 2008. godine do danas. Mi smo od ljeta pro{le godine sa predstavnicima Vlade imali gotovo trideset sastanaka, ali bez ikakvog dogovora. Na{i zahtjevi nisu bili nerealni, jer smo svjesni kakva je ekonomska situacija, i traìli smo da policajci MUP-a Posavske ùpanije imaju pla}e koje iznose 70 posto od federalnog prosjeka, {to je oko 600.000 KM na godi{njem nivou. Premijer Marijan Or{oli} je stalno ponavljao kako para nema i nudio pove}anje pla}e u iznosu od 30, odnosno 40 KM. ak nam je rekao da on ne priznaje federalnu Vladu, a da mi, ako ho}emo, idemo u Sarajevo da traìmo pare. Kada smo najavili {trajk, premijer je odgovorio {tajkujte slobodno, i mi idemo u {trajk, obja{njava Zlatko Tuzlak, predsjednik Sindikata djelatnika MUP-a Posavske ùpanije, koji je u posljednjih pola godine pomo} traìo i od predsjednika Federacije BiH @ivka Budimira, premijera Nermina Nik{i}a, njegovog zamjenika Jerke Ivankovi}a Lijanovi}a, ali bez ikakvih rezultata. @upanijski pre mijer Marijan Or{oli} zvani Bano nije, me|utim, mjesecima samo drsko ig-
@upanijski premijer Marijan Or{oli} (HDZ) poru~io policajcima Bo{njacima da prava traè kod svojih u Sarajevu, a njihove kolege Hrvate nazvao platforma{ima i usta{ama?!
29
[TRAJK POLICAJACA U POSAVSKOJ @UPANIJI

norirao zatjeve policajaca, nego je na zajedni~kim sastancima neke od njih otvoreno poniàvao i vrije|ao, zbog ~ega je policijski sindikat protiv njega podnio kaznenu prijavu Dràvnoj agenciji za istrage i za{titu (SIPA) i Tuìteljstvu BiH, i to zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mr`nje. Meni je premijer Or{oli} krajem februara rekao da idem traìti prava kod svojih u Sarajevo i da zna koja je moja politi~ka opcija. Ispada da sam ja ovdje gra|anin drugog reda, iako sam ~etiri godine rata bio pripadnik HVO-a, kaè Kasim Fetahovi}, dugogodi{nji policajac i ~lan Sindikata. Njegov kolega Zlatko Tuzlak, koji je svjedo~io premijerovim prizemnim uvredama, dodaje kako je njega Or{oli} optuìo da je platforma{, a kolegu Marijana Kaurinovi}a nazvao usta{om iz Odàka. Or{oli} nas je vrije|ao pred vi{e svjedoka, izme|u ostalih, i u nazo~nosti ministra policije Ilije Bernatovi}a, tvrdi Tuzlak, napominju}i kako je desetak policajaca spremno svjedo~iti o sramnom pona{anju predsjednika Vlade Posavske ùpanije Marijana Or{oli}a, ina~e, ~lana HDZBiH.
PRIJETNJE OTKAZIMA
Njegove kolege iz [trajka~kog odbora jo{ isti~u kako je premijer, u me|uvremenu, po~eo prijetiti reorganizacijom policijskih struktura i otkazima, iako je ~injenica da prema sistematizaciji radnih mjesta u MUP-u Posavske ùpanije nedostaje dvadesetak policajaca - trenuta~no radi 159 policijskih slu`benika. Jednako su tako iz
[TRAJKA^KI ODBOR
Kasim Fetahovi}, Marijan Kaurinovi}, Draèn Koba{ i Zlatko Tuzlak
Vlade Posavske ùpanije odaslane i prijete}e poruke policijskom komesaru Josipu Petri}u, kojem je zbog podr{ke kolegama policajcima zaprije}eno smjenom.
PRAVO I PRAVDA
Vladu Posavske upanije zastupa odvjetnik ivan Blagojevi iz Bosanskog amca

Iako Posavska ùpanija ima legalnog pravnog zastupnika - javnog pravobranitelja Marka Ivi}a, znakovito je da Vladu u svim sudskim sporovima protiv sindikata zastupa odvjetnik @ivan Blagojevi} iz Bosanskog [amca, ~ija je glavna referenca u dosada{njoj karijeri obrana optuènih ratnih zlo~inaca iz tog posavskog gradi}a pred Tribunalom u Haagu. I mada je Blagojevi} presudom suca Op}inskog suda u Ora{ju Momira \o{anovi}a, koji je, nimalo slu~ajno, njegov sugra|anina iz Bosanskog [amca, dobio spor protiv Sindikata policije, njegove su odvjetni~ke usluge ranije skupo stajale Vladu Posavske ùpanije. Tako je @ivan Blagojevi} izgubio sudski spor koji je protiv @upanijske bolnice u Ora{ju po krenuo Sindikat zdravstva teàk pola milijuna maraka, ali je uredno naplatio 36.000 KM honorara. Jo{ je ve}i bio Blagojevi}ev honorar u procesu koji je protiv ùpanijske Vlade pokrenuo Sindikat {kolstva, kada je naplatio blizu sto tisu}a maraka?! Nezadovoljni su sindikalisti izra~unali da je za trajanja tog sudskog spora odràno 25 ro~i{ta, a da je Vlada za svaki dolazak u sudnicu odvjetniku @ivanu Blagojevi}u platila po 4.000 KM, za {to u siroma{nom prora~unu Posavske ùpanije nije nedostajalo novca.
Policajci MUP-a Posavske ùpanije stupili su u {trajk 3. oktobra pro{le godine, nakon {to su uredno ispo{tovali zakonsku proceduru - {trajk su najavili deset dana ranije, imenovali predstavnike u Mirovnom vije}u, potpisali Sporazum o obavljanju nu`nih poslova u vrijeme {trajka, ali u sudskoj presudi kojom je {trajk progla{en nezakonitim niti jedna od ovih ~injenica nije uvaèna.
KAKO JE SUSPENDIRAN KOLEKTIVNI UGOVOR

Policajci su, pored toga, u proteklih pet i pol mjeseci, koliko je trajao {trajk, radili puno radno vrijeme, rije{ili sva kaznena djela koja su u tom periodu po~injena, i jedino nisu vr{ili takozvani preventivni rad, odnosno, nije ih bilo na ulicama. I mada za trajanja {trajka sigurnosna situacija u Posavskoj ùpaniji nije bila naru{ena, niti je zabiljeèn porast kriminala, u tu`bi koju je za naknadu {tete protiv Sindikata djelatnika MUP-a podnijela Vlada navodi se kako je zbog pada prihoda od naplate nov~anih kazni od prekr{aja u prometu, nastao manjak od 230.000 KM. No, da situacija po policajce bude jo{ gora, osim ove tu`be predsjednik je Vlade Posavske ùpanije najavio jo{ jednu tu`bu - zbog navodno nezakonitog Kolektivnog ugovora koji je s uposlenicima MUP-a 2006. godine potpisao tada{nji ministar policije Posavske ùpanije Tado Or{oli}.
30
SUDSKO DISCIPLINIRANJE POLICIJE
[TA TRA@E POLICAJCI

Pripadnici MUP-a Posavske ùpanije u prosjeku zara|uju 600 KM, u posljednje ~etiri godine nisu dobili zimsku obu}u, rade u pohabanim uniformama
RODITELJSKA PA@NJA
Bivi predsjednik Skuptine Zvonko Mikovi u KPZ Oraje zaposlio sina, iako ima kazneni dosje
Za razliku od policajaca u MUP-u Posavske ùpanije koji, sa dodatkom od 30 posto na pla}u, mjese~no zarade oko 600 KM, njihove kolege zatvorski i sudski policajci imaju duplo ve}a primanja. Budu}i da se sudskim i policajcima u Kazneno-popravnom zavodu u Ora{ju pla}e ispla}uju iz federalnog prora~una, svaki policajac ve} na samom po~etku karijere zara|uje koliko i na~elnici policijskih uprava u MUP-u Posavske ùpanije. Stoga ne ~udi {to je za radna mjesta zatvorskih policajaca bila prava jagma, pa su kriteriji natje~aja pisani prema politi~kim smjernicama, kako bi se osigurali uvjeti za zapo{ljavanje ranije odabranih kandidata. Tako je, primjerice, u javnom natje~aju bilo nazna~eno da kandidati za zatvorske policajce ne smiju biti stariji od 25 godina, da se protiv njih ne vodi istraga za ratne zlo~ine (iako su u vrijeme rata tek po{li u osnovnu {kolu), ali nije traèno uvjerenje o neka`njavanju. Navodno da je taj natje~aj kreiran prema uputama biv{eg predsjedavaju}eg Skup{tine Posavske ùpanije Zvonke Mi{kovi}a, kako bi u KPZ Ora{je mogao zaposliti svog nesta{nog sina.
TENDER ZA SINA
Biv{i predsjednik ùpanijske Skup{tine Zvonko Mi{kovi}
Predstavnici Sindikata su, naime, zbog nepo{tivanja Kolektivnog ugovora (neispla}ivanja naknada za rad no}u i u dane praznika) ranije tuìli Vladu, nakon ~ega je Op}inski sud u Ora{ju donio presudu da se policajcima isplate sve zaostale naknade. Iako su sindikalci tada Vladi nudili sporazum prema kojem bi se odrekli zateznih kamata, dok je Vlada bila du`na da im isplati 110.000 KM, od pregovora nije bilo ni{ta, premda je na ra~un ùpanijske Vlade u to vrijeme bilo upla}eno 10,5 milijuna KM od Vlade Federacije BiH. elnici su Vlade kasnije uloìli àlbu @upanijskom sudu koji je ukinuo pravomo}nu presudu i predmet ponovno vratio Op}inskom sudu koji bi uskoro trebao donijeti novu odluku, zbog ~ega premijer poku{ava osporiti Kolektivni ugovor, tvrde}i kako raniji ministar policije nije bio ovla{ten da ga potpi{e. Zanimljiva je, tako|er, i premijerova argumentacija da je prethodni ministar Tado Or{oli} Kolektivni ugovor potpisao dok je bio pijan?! U posljednje ~etiri godine policajci u MUP-u Posavske ùpanije nikada nisu dobili zimsku obu}u, imaju samo po jedan pohabani komplet uniformi, rade bez internog sustava veze, koriste}i vlastite mobitele. Posljednji javni tender za nabavku uniformi je poni{ten, zbog brojnih nepravilnosti, dok je istodobno umjesto planiranih sto tisu}a maraka za nabavku opreme u 2012. godini, Vlada izdvojila simboli~nih 30.000 KM. No, kakva je uistinu situacija u MUP-u Posavske ùpanije, najbolje je ilustrirao dugogodi{nji policajac Draèn Koba{. Ja sam za Boì} 2010. dobio ljetne cipele uàsne kvalitete. Naru~io sam broj 42, a kada su cipele stigle ispostavilo se da je jedna broj 43 a druga cipela broj 44. O ostaloj uniformi ne}u ni govoriti, kazao je ovaj policajac.
31
HAMDIJA LIPOVAÂ, POVJERENIK SDP-a ZA KRAJINU
Odlukom Predsjednitva SDP-a, koju je potvrdio i Glavni odbor stranke, da se Hamdija Lipovaa imenuje novim povjerenikom stranke za Krajinu, lider Zlatko Lagumdija za sva vremena zaduio je i stavio pod potpunu kontrolu drnog i nepredvidivog Krajinika Lipovau koji nije krio aspiracije da jednoga dana preuzme lidersku poziciju u SDP-u BiH
(RAS)PAD KRAJI[KOG SDP-a PO SARAJEVSKOM DIKTATU

Pi{e: MIRSAD FAZLI]
ok su SDP-ovci sarajevske op}ine Centar teferi~ili u hotelu Feri na Igmanu pod pla{tom seminara zvu~nog naziva Dani strate{kog planiranja u sklopu pripreme za lokalne izbore 2012. godine, koji je okon~an pucnjavom Mirze Muhovi}a i ranjavanjem manekenke Emine Kari{ik, za to vrijeme u Doboju je po {esnaesti put zasjedao Glavni odbor stranke koji je usvojio osnove strana~kog izbornog programa i izborne strategije i odlu~io da stra n ka samostalno izlazi na predstoje}e oktobarske lokalne izbore.
KADIJA TE TU@I, KADIJA TI SUDI
Jasmin Imamovi na elu Komisije za albe Krajinika

Jasmin Jasmin Imamovi} ispita}e Imamovi} ispita}e (ne)opravdanost (ne)opravdanost àlbi kraji{kih àlbi kraji{kih SDP-ovaca SDP-ovaca
[EF [EF KOMISIJE KOMISIJE
PREKR[EN STATUT STRANKE

U drugi plan ba~ena je odluka Glavnog odbora da premijera Unsko-sanskog kantona (USK) i smijenjenog predsjednika Kantonalnog odbora SDP-a Hamdiju Lipova~u po preporuci Predsjedni{tva stranke postavi za novog SDP-ovog povjerenika za Krajinu umjesto dosada{njeg Ferida Buljuba{i}a. Tim potezom, Predsjedni{tvo i Glavni odbor SDPa (~itaj predsjednik stranke Zlatko Lagumdìja, op.a.) za sva vremena zaduìli su i stavili pod potpunu kontrolu dr~nog i nepredvidivog Kraji{nika Lipova~u, koji nije krio aspiracije da jednoga dana preuzme lidersku poziciju u SDP-u BiH! Istovremeno, svim ~lanovima SDP-a upu}ena je jasna poruka - ko slu{a, opstaje i napreduje, ko ne slu{a, bit }e pometen.
Raspu{teni Kantonalni odbor SDP-a USK i raspu{teni op}inski odbori Biha}a, Cazina i Bosanskog Petrovca uputili su àlbe Predsjedni{tvu SDP-a o kojima se trebalo, a nije, raspravljati na sjednici Glavnog odbora. Kako nezvani~no saznajemo, Predsjedni{tvo SDP-a formiralo je strana~ku Komisiju ~iji zadatak }e biti da ispita osnovanost i navode iz spomenutih àlbi. Na ~elu ove SDP-ove Komisije je na~elnik op}ine Tuzla Jasmin Imamovi} koji je u vi{e nego dobrim odnosima sa kraji{kim povjerenikom Hamdijom Lipova~om.
Kao novi povjerenik za USK nakon raspu{tanja biha}kog i cazinskog SDP-a te Kantonalnog odbora, Lipova~a ima ja~e ovlasti nego kada je bio predsjednik KO i predsjednik Kadrovske komisije. Sam
Lipova~a nakon postavljenja na mjesto povjerenika stranke za Krajinu izjavio je da je nau~io lekciju, nakon {to mu je ~lanstvo SDP-a u dva navrata iskazalo nepovjerenje i da vi{e ne}e solirati. A da li }e
Predsjedni{tvo SDP-a nije ispo{tovalo Statut stranke, a ~lanovi kraji{kog SDP-a iznena|eni su ovakvim odlukama s obzirom da su bili ubije|eni kako su ~lanovi demokratske, a ne autokratske stranke
34
KRAJINA POD LIPOM 35...

U REDU JE [EFE...
Partijski lider Zlatko Lagumdìja i njegov mali od Krajine, Hamdija Lipova~a
predstoje}im lokalnim izborima, a unutarstrana~ki izbori odràt }e se tek nakon oko~anja lokalnih izbora u BiH, kaè na{ sagovornik navode}i da je malo vjerovatno da }e kriti~ari Hamdije Lipova~e, Mahmut Alagi} i Ekrem Pro{i}, biti imenovani za povjerenike raspu{tenih op}inskih odbora Biha} i Cazin. Nema nikakve logike, a ni smisla, da predsjednici raspu{tenih op}inskih odbora Biha}a i Cazina, Alagi} i Pro{i}, budu postavljeni za strana~ke povjerenike u tim op}inama. Sa druge strane, veliko je pitanje da li bi na takvu igru pristali Alagi} i Pro{i}, kaè na{ sagovornik koji je ubije|en da }e se Ekrem Pro{i} ponovo kandidovati za predsjednika Op}inskog odbora SDP-a Cazin kada se budu odràvali unutarstrana~ki izbori, a da }e do tada poku{ati odràti jedinstvo stranke, {to je kraji{kom SDP-u itetako potrebno pred predstoje}e lokalne izbore.
BOJKOT SJEDNICE GLAVNOG ODBORA

Dakle, uprkos ~injenici da su kraji{ki SDP-ovci u dva navrata iskazali nepovjerenje Hamdiji Lipova~i, da su Predsjedni{tvu i Glavnom odboru stranke raspu{teni Kantonalni i op}inski odbori SDP-a uputili argumentovane àlbe, sarajevska Centrala ipak je odlu~ila dati (ne)ograni~enu mo} premijeru USK Hamdiji Lipova~i. Mi Kraji{nici, nismo prisustvovali sjednici Glavnog odbora stranke u Doboju, {to najbolje govori o tome kakav je na{ stav glede odluke Predsjedni{tva da se za povjerenika SDP-a za Krajinu imenuje Hamdija Lipova~a, komentar je Mahmuta Alagi}a na odluku Predsjedni{tva stranke koju je potvrdio i Glavni odbor. Kako nezvani~no saznajemo, prijedlog biv{eg SDP-ovog povjerenika za Krajinu Ferida Buljuba{i}a bio je da se pored povjerenika imenuju i najmanje dva zamjenika, te da sve odluke vezane za kraji{ki SDP budu donesene konsenzusom. Da je Predsjedni{tvo stranke prihvatilo prijedlog Buljuba{i}a, mo} povjerenika Lipova~e bila bi zna~ajno ograni~ena, a on sam ne bi mogao donositi odluke bez suglasnosti svojih zamjenika. Mislim da je Ferid Buljuba{i} po{teno odradio svoj posao, a za{to Predsjedni{tvo stranke nije prihvatilo njegov prijedlog ne znam. Na to vam odgovor mogu dati samo ~lanovi Predsjedni{tva, kaè Alagi} koji je ubije|en da SDP moè pobijediti u Biha}u na predstoje}im lokalnim izborima, ali samo pod uslovom da se o~uva strana~ko jezgro biha}ke op}ine. Ukoliko se zadrì postoje}a struktura op}inske organizacije SDP-a u Biha}u, sigurno }emo pobijediti na predstoje}im izborima. Svaka druga opcija bila bi katastrofalna za SDP u Biha}u, tvrdi Alagi}.
35
i koliko Hamdija Lipova~a ostati dosljedan onome {to je izjavio, znat }e se vrlo brzo. Naime, Lipova~a je rekao da }e za povjerenike raspu{tenih op}inskih organizacija SDP-a u Biha}u i Cazinu, izme|u ostalih, predloìti i svoje najlju}e kriti~are Mahmuta Alagi}a u Biha}u i Ekrema Pro{i}a u Cazinu. Ako ni{ta, to je ~ar{ijski red da se prvo ponudi predsjedniku raspu{tene organizacije da bude povjerenik i kandidat za na~elnika na predstoje}im op}inskim izborima, rekao je Lipova~a. Sa druge strane, ~lanstvo SDP-a raspu{tenih op}inskih odbora u Biha}u i Cazinu jednostavno ne moè da vjeruje da je Predsjedni{tvo stranke, {to je potvrdio i Glavni odbor, donijelo jednu takvu protivstatutarnu odluku. Statut stranke isto je {to i ustav dràve, i mi smo iznena|eni
ovakvim odlukama Predsjedni{tva SDP-a i Glavnog odbora jer smo vjerovali da }e se ispo{tovati Statut stranke koja vaì za demokratsku, rekao nam je ~lan Op}inskog odbora SDP-a Cazin koji je èlio ostati anoniman. Prema tvrdnjama na{eg izvora, odluke Predsjedni{tva i Glavnog odbora stranke, koje su u Krajinu stigle u ponedjeljak, drugog aprila, u suprotnosti su sa strana~kim Statutom. Naime, prema Statutu SDP-a, ukoliko se imenuje strana~ki povjerenik, on je duàn u roku od 60 dana organizovati i provesti unutarstrana~ke izbore. Me|utim, Hamdiji Lipova~i ostavljeno je dovoljno prostora da imenuje povjerenike raspu{tenih op}inskih i Kantonalnog odbora, koji }e istovremeno biti SDP-ovi kandidati za na~elni~ka mjesta u tim op}inama na
HA[KI MEMOARI VESELINA [LJIVANÂNINA
SVI ZLOINCI POD JEDNIM LJIVOM
VESELIN LJIVANANIN, koji je tokom razaranja Vukovara 1991. godine bio naelnik za bezbjednost Gardijske brigade JNA, poto je izdrao dvije treine kazne od 10 godina, u junu 2011. godine puten je iz zatvora u Haagu. U Haagu je vodio dnevnik u kojem je detaljno opisivao razgovore sa predsjednicima i generalima, glavnim akterima rasturanja Jugoslavije iz devedesetih godina
PLAKALI SMO U HAAGU ZA MILO[EVI]EM KO KAD JE UMRO TITO

36
BRANIO SAM ISTINU

BEOGRADSKO HAP[ENJE
Dvadeset policajaca maljevima i {tanglama po~eli su da ru{e zid i odvaljuju vrata. Posle pola sata lupanja i ru{enja, u{li su u stan sa automatima uperenim u decu i vikali: Ruke uvis! Poku{ali su da mi na glavu stave dàk i lisice na ruke
HA[KI DANI I POSLJEDNJA ODBRANA

Slobodan Milo{evi} je tokom su|enja u Ha{kom tribunalu vicevima zabavljao optuènike i straàre
Priredila: MIRHA DEDI]
Moje oru`je je istina, poru~uje Veselin [ljivan~anin, koji u svojoj knjizi detaljno opisuje te{ke zatvorske dane u Haagu i otkriva pona{anje drugih optuènika: Hrvata, Srba, Muslimana, Makedonaca, Albanaca... U ispovijesti o 2.450 dana u ha{kom zatvoru, pukovnik Veselin [ljivan~anin
prikazuje svoj put od vukovarskog i nacionalnog heroja, optuènika za ratne zlo~ine, do ponovo slobodnog ~ovjeka. Knjiga Branio sam istinu po~inje hap{enjem na Vidikovcu i zavr{ava se osloba|aju}om presudom. [ljivan~anin je desetak svojih rokovnika u kojima je predano i vojni~ki precizno vodio ha{ki dnevnik dao u ruke novinaru Vanji Buli}u, dok su knjigu proisteklu iz tih bilje{ki objavile beogradske Ve~ernje novosti. Kako je vreme odmicalo, ispred zgrade se pove}avao broj gra|ana i broj policajaca. Nisam hteo da se pojavljujem da ne bih pove}avao tenziju, jer su odnosi izme|u naroda ispred zgrade i policije ve} bili zao{treni. Razgovarao sam telefonom sa suprugom Persom i mla|om k}erkom Sa{om. @ena mi je rekla da je zvao Guri, Goran Radosavljevi}, prvi ~ovek srpske àndarmerije, i traìo da pregovaraju. Neki ljudi su joj rekli da su se na isto~noj strani zgrade, u blindiranom BMW-u, nalazili Sreten Luki} i eda Jovanovi}, ali su, navodno, pobegli kada su gra|ani po~eli da ga|aju vozilo kamenjem. uo sam kako ljudi ispred zgrade uzvikuju [ljivo, Veso, ne damo te, Srbija, Veso, Srbine... Posle {est ~asova - izme|u 21 i 23 sata - pristigle
su nove snage àndarmerije. Ubrzo su upotrebili {ok bombe, gumene metke, suzavac... Prostor oko zgrade zahvatio je poàr. uo sam Vulina, Vu~i}a, Pelevi}a... Pozivali su ljude da ostanu i da se ne pla{e. uo sam glas mog brata Milivoja, a kroz prozor sam video kako se sa policijom rvaju moji prijatelji, ro|aci i kom{ije. Oko pono}i, gra|ani su oterani sa ulaza zgrade, a pred vrata mog stana do{lo je dvadeset policajaca. Maljevima i {tanglama po~eli su da ru{e zid i odvaljuju vrata. Uzalud sam im sa druge strane vrata govorio da je klju~ zaglavljen u bravi. Posle pola sata lupanja i ru{enja, u{li su u stan sa automatima uperenim u decu i vikali: Ruke uvis! Devoj~ice su plakale. Stao sam ispred dece sa rukama na le|ima i rekao: Ostavite decu. Evo mene, ako mene traìte! Poku{ali su da mi na glavu stave dàk i lisice na ruke. Nisam dozvolio. Kada smo se spustili niz stepenice pri{la su trojica policajaca i svezali mi ruke na le|ima. Ugurali su me brzo u crni dìp. Usput sam poku{ao da razgovaram sa policajcima koji su me nemo gledali, ali nisu progovarali. Jo{ uvek mi je sve li~ilo na neki nestvaran san. Samo pre nekoliko meseci, ministar policije Du{an Mihajlovi} izjavio je: [ljivan~anina }e uhapsiti jedan pozornik.
[e{elj je provocirao i psovao, Karadì} tvrdio da }e sru{iti optu`nicu, Milo{evi} se àlio da Peri{i} laè, general Ivica Raji} mi je pjevu{io hitove Nedeljka Bilki}a, a Haradinaj je tukao Albanace {tite}i Milo{evi}a
37

U nastavku pi{e da mu je tada{nji ministar odbrane Boris Tadi} rekao da je moralo tako da se uradi i da mu je obe}ao da ga dràva ne}e zaboraviti te da }e Vojska u~initi sve {to moè da mu se na su|enju pomogne. Kada smo se rastajali, general Krga je zaplakao. Ministar Tadi} mi je sna`no stegnuo ruku i rekao: Ti si iskren i snaàn ~ovek. Verujem da }e{ pobediti. [ljivan~anin kaè da mu je odlazak u Haag bilo prvo putovanje u inostranstvo, da su ga srbijanske vlasti izru~ile u papu~ama i bermudama i da se zbog toga osje}ao kao {ibicar. Upravnik zatvora Timoti Mekfeden saàljivo ga je gledao i rekao da bi mu dao odijelo, ali da nije imao broja za njega. U po~etku su ga kaè Hrvati gledali kao bijelu vranu i nisu htjeli da progovore sa njim. Prvi mu je pri{ao general Ivica Raji}. Hrvatski general Raji} govorio je tako da smo svi u Hagu predati u kandè mo}nika. On nije hteo ni na kurs engleskog, jer je prezirao velike sile. Sprijateljili smo se toliko da mi je u {etnji pevu{io hitove Miroslava Ili}a i Nedeljka Bilki}a. Mnogi od hrvatskih oficira su mi govorili: Pukovni~e, sad znamo kakav ste ~ovek, ali smo nagrabusili ako i{ta lepo kaèmo o vama u Hrvatskoj. Tokom izdràvanja kazne, tvrdi [ljivan~anin, bio je u èstokom sukobu sa Vojislavom [e{eljem. [e{elj ima ru`nu naviku da napadne grubo ~oveka, pa i da ga opsuje, samo da bi izazvao njegovu reakciju. Verovatno mu je to bio lek. ak sam jednom hteo i da se tu~em sa njim, zbog ru`ne navike da pri~a ljudima iza le|a. Povod je bio njegov komentar o meni posle dokumentarca na HRT-u o Vukovaru. On je umislio da je tuìlac svima nama i da je samo njegov put ispravan. [e{elj je voleo da igra mali fudbal protiv mene, ali je stalno gubio i mnogo se nervirao. Kada se ode na odbojku, poslastica mu je bila da sru{i mreù usred me~a i da tako provocira. Milutinovi} je pak voleo da sedi za semaforom, ali je uvek dodavao ekipi sa svog sprata, prepri~ava [ljivan~anin doga|aja iz sale za rekreaciju. JUGOSLOVENSKA REPREZENTACIJA U HAAGU
Samo se Deli nije sa mnom htio igrati

Niù se poznanstva, donedavno nezamisliva, pa tako 6. jula 2003. [ljivan~anin biljeì: Pa{ko (Ljubi~i}), Mla|o (Radi}) Ivica (Raji}) i ja oti{li smo u sportsku dvoranu s pritvorenicima s drugog sprata. U toj grupi sreo sam Jovicu Stani{i}a, Frenkija Simatovi}a, Nasera Ori}a, Rasima Deli}a, Dragu Nikoli}a, Miroslava Radi}a, Fatmira Limaja, Isaka Musliuja i Idriza Balaja. Na jednom mjestu Hrvati, Srbi, Albanci i Muslimani. Naser Ori} je neko} bio saradnik Jovice Stani{i}a i radio je u osiguranju Slobodana Milo{evi}a, a sada je optuèn za zlo~ine protiv Srba. Svi su nasmijani i srda~no se pozdravljaju sa mnom. Samo se Deli} odmah izdvojio. Podelili smo se i igrali odbojku. U mojoj grupi igrali su Pa{ko hrvatski oficir, Mla|o - Srbin, Balaj - albanski terorist i jedan zatvorski ~uvar. Dok su se u stvarnom ìvotu izvan zidina ovog zatvora, tamo u negda{njoj domovini, svi podijelili i igraju u posebnim reprezentacijama, ovdje smo ponovno zajedno. I ponovno se sva|amo i mirimo.
DISTANCIRANI DELI]
General Rasim Deli} u ha{kom zatvoru izbjegavao je razgovor i druènje sa [ljivan~aninom
[E[ELJ BJE@I U INTIMNU SOBU

U prostorijama za posetu sreo sam [e{elja. Odmah je po~eo svoju pri~u o Crnogorcima. Pitao sam ga za{to mrzi Crnogorce, a on je raspredao neku svoju verziju o nastanku Hrvata i Bo{njaka, a zatim je zaklju~io: Crnogorci nisu narod. To je zlo. Okrenuo se i po~eo da beì govore}i: Idem! Ko zna {ta }e{ mi ti sada odgovoriti! Zvao sam ga da se vrati. Nije hteo, ve} je, pri ulasku u intimnu sobu, rekao: @ena mi je u poseti. Ostavi}e me ako ne odem kod nje. Njegovo obja{njenje samo je na prvi pogled bilo {eretsko, jer je po~eo da
38
u komunikaciji sa mnom koristi uvek istu taktiku: prvo napad, pa brzo povla~enje.() Opet sam se sreo sa [e{eljem u vreme posete. Zaista ne razumem za{to odmah kre}e sa provokacijama umesto da vreme predvi|eno za posete obojica utro{imo na razgovor sa najdraìma? Iako sam se zakleo da mu ne}u odgovarati, morao sam bar ne{to da mu kaèm kada je opet ubacio pri~u o mom crnogorskom poreklu: Ne znam {ta èli{ da postigne{, ali znam da si ti samo Srbin na jeziku. Svojim delima neprestano bruka{ i omalovaàva{ Srbe. Vi{e volim Srbiju i Srbe od tebe, a to sam pokazao svojim pona{anjem. Ni{ta od onog {to si pri~ao i obe}avao, nisi ostvario. Jo{ sam govorio, a on se po obi~aju zlurado osmehivao, verovatno zadovoljan {to je opet uspeo da me izbaci iz takta.
[ljivan~anin pi{e kako je njegov docimer na spratu bio Slobodan Milo{evi} i da je dosta vremena provodio s njim u {etnji i razgovoru. Milo{evi} je od njega traìo da mu detaljno ispri~a {ta se ta~no desilo u Vukovaru. Prvi ru~ak izvan svoje }elije pojeo je sa biv{im predsednikom SRJ. Hrvat P a{ko Ljubi~i} spremio je pasulj, pa smo seli da ru~amo. Milo{evi} je obi~no za trpezom pri~ao odli~ne viceve, a jednom je ~ak jedan moj preveo na engleski i saop{tio ga ~uvarima, koji su se pokidali od smeha. Tu smo ~esto kuvali. Nabavimo namirnice u kantini, gde su nas redovno zakidali. Mese~ni tro{kovi su najmanje 800 evra. Bilo je sva|a kao u svakoj ku}i. Jednom su Milo{evi}a tako grubo napali ispred govornice zato {to je oduìo
BRANIO SAM ISTINU

sa telefoniranjem, da mi je bilo neprijatno. Bila su dva Albanca koja nisu htela da pri~aju sa nama i pokazivali su otvoreno neprijateljstvo. Onda ih je Ramu{ Haradinaj prevaspitao. Moète i tamo da se potu~ete, ali vam sigurno sleduje selidba sa sprata, {to vam je kao selidba u drugu dràvu. Milo{evi} je, veli, bio okupiran svojim su|enjem do te mjere da je na kraju i ugrozio svoje zdravlje. Gospodski se drào u zatvoru. Nikoga nije gledao sa visine. Trudio sam se da se ~e{}e vi|am sa njim, iako sam zbog toga morao na raporte kod upravnika. Nije se bavio sportom, ali sam ga nagovorio jednom da odemo na odbojku. Postavili smo ga da servira i ne bi se vaìlo ako udari u mreù. Uvidev{i da to nervira protivni~ku ekipu, ubrzo se povukao sa terena. Nije hteo da dosa|uje. Mnogo puta mi je tokom {etnji ponavljao: Bolje je tri dana ìveti ~asno, nego sto godina ponizno. To }u pamtiti. Osim {to je volio da jede pasulj koji je redovno spremao Pa{ko Ljubi~i}, Milo{evi} je i slobodno vrijeme provodio s njim. Besmisao gra|anskog rata, iako ovde ne ratujemo oru`jem, uo~ljiv je na svakom koraku u pritvoru. [etam sa Milo{evi}em i Pa{kom. Pa{ko, koji se borio na strani Hrvata, traì savet. Slobodan Milo{evi} pa`ljivo slu{a detalje iz optu`nice, a zatim ga savetuje kako da postupi u sudnici i nadmudri tuìoca. Posle toga, odlazimo u jednu prostoriju, u prizemlju, gde je liturgiju odrào Vojislav Bilbija, nekada vrhunski karatista, a danas sve{tenik. Nikola [ainovi} me je podu~avao engleski jezik. Interesovalo ga je kako je Slobodan Milo{evi}. Rekao sam istinu: Milo{evi} ni{ta ru`no ne pri~a o drugim ljudima, a mnogi sa kojima je sara|ivao u zatvoru odbijaju da kontaktiraju sa njim, pa ~ak èle da sakriju kako su se poznavali! A neke od njih je èleo da pozove kao svoje svedoke. bio iznena|en kada sam mu rekao da ga Milo{evi} nikada nije pomenuo, kao {to ne pominje ni druge svoje nekada{nje saradnike. Dugo smo pri~ali, a on je nekoliko puta poku{avao da mi objasni kako nije kriv za moje penzionisanje. Molio je, navodno, tada{njeg predsednika Ko{tunicu da me unaprede u ~in generala pre odlaska u penziju, jer sam dugo godina proveo sa ukazom o unapre|enju. I {ta ti je on rekao?, pitao sam znatièljno. Ho}e{ li da mi stavi{ konopac oko vrata, navodno je odgovorio Ko{tunica, o kome Pavkovi} ni{ta lepo nije prozborio, dok je neprestano hvalio Zorana \in|i}a. Zvu~alo mi je licemerno naknadno Pavkovi}evo kajanje, jer mi je odavno postalo jasno da ni on, a ni ostali generali koji su bili u kolegijumu na~elnika General{taba, nisu èleli da mi pomognu, jer su tako {titili sebe. Bili smo zajedno u Vukovaru i dobro zna{ da nisam zlo~inac. Evakuacijom vukovarske bolnice ti si rukovodio i zato si dobio i priznanja od tada{nje vlasti u Hrvatskoj. O tome postoje pisana dokumenta me|unarodnih posmatra~a, a sada mene optuùju da sam bio nekakav komandant srpskih snaga za evakuaciju bolnice. Da li si o tome pri~ao sa \in|i}em i Ko{tunicom, izgovorio sam u jednom dahu, biljeì [ljivan~anin u aprilu 2005. godine.
PJESMA NAS JE ODR@ALA

Hrvatski general Ivica Raji} tokom {etnji u krugu Tribunala srpskim optuènicima pjevu{io je pjesme Miroslava Ili}a i Nedeljka Bilki}a
I meni je uputio poziv za razgovor, rekao je [ainovi} zami{ljeno. Kada ga je tokom jedne {etnje Milo{evi} pitao zbog ~ega nije unaprije|en u ~in generala, [ljivan~anin mu je obja{njavao da me|u generalima vlada velika ljubomora i da mu je Peri{i} rekao da je upravo on, Milo{evi}, odbio da ga primi kada sam traìo slu`beni razgovor. Na to je Milo{evi} kazao - Peri{i} mnogo laè! Proteklih nekoliko dana najvi{e vremena proveo sam sa Pavkovi}em. Da je \in|i} ìv, ja nikada ne bih dospeo u ovaj zatvor, rekao je navode}i brojnu dokumentaciju koju poseduje i uz ~iju }e pomo} dokazati da je nevin. Za}utao je za trenutak, a zatim nekako boja`ljivo upitao: Da li je Slobodan Milo{evi} pri~ao ne{to o meni? Ne znam kakav je odgovor o~ekivao, ali je
MILO[EVI]EVA SMRT
Jedanaestog marta 2006. [ljivan~anin zapisuje: Danas, oko deset ~asova, kada je trebalo da krenemo na sport, nastao je mete`. Do{li su i straàri sa drugih spratova. Naredili su nam da idemo u }elije. Lupao sam sna`no u zaklju~ana vrata, jer nam niko nije objasnio za{to smo uterani u }elije kao stoka u tor. Kroz mali prozor na vratima, povremeno bi se pojavio neko od ~uvara. Opominjali su me da ne lupam, jer se dogodio big problem. Kad je provirio Martin, ~uvar sa kojim sam uvek mogao korektno da razgovaram, pitao sam {ta se de{ava. Ne mogu ti ni{ta re}i. Zabranio je upravnik, rekao je uzbu|eno. Oko 13 ~asova, u moju }eliju do{li su lekar Falke i prevodilac Meliha. Falke je bio vidno nervozan i trudio se da govori smireno. Umro je Slobodan Milo{evi} u svojoj }eliji. Sada se tamo obavlja uvi|aj, pa zato morate biti u }eliji. Niste dovoljno pazili i adekvatno le~ili Milo{evi}a. Zato je umro u }eliji, rekao sam rezignirano. Falke ni{ta nije komentarisao. Slegnuo je ramenima, kao da se predaje. Oko 17 ~asova i 30 minuta otklju~ali su nam }elije i pozvali nas da iza|emo u zajedni~ku prostoriju. Albanci i Bo{njaci su se pona{ali kao da se ni{ta nije dogodilo. Za moj sto seli su prevodioci Neda i Meliha, dr Vera, medicinska sestra Eli, dr. Falke i
39
VOJVODA PROVOKATOR
Vojislav [e{elj, lider radikala, provocirao je, psovao i svakodnevno se sva|ao sa srpskim generalima

zamenik upravnika Klaus. Bili su tu`ni i poti{teni. To nije bila gluma. Skuvao sam im kafu i doneo sok, rekav{i da je u srpskom narodu obi~aj da se ne{to popije za du{u pokojnika. Uglavnom su }utali. Tek kada smo ostali sami, doktor Falke poku{ao je da mi objasni kako je Milo{evi} imao potpunu lekarsku negu, ali da se nikada nije pridràvao propisane terapije. Gde se nalazi njegovo telo?, pitao sam. U }eliji. Da li mogu da ga vidim?, nastavio sam. To je najstroè zabranjeno, odgovorio je doktor Falke. Straàri su mi dozvolili da ispred }elije u kojoj je preminuo Slobodan Milo{evi} zapalim sve}u. ]elija je bila zaklju~ana i plombirana. Upalio sam sve}u i prekrstio se. Ubrzo su i ostali zatvorenici sa sprata palili sve}e ispred zabravljene }elije. Krajem avgusta 2006. godine [ljivan~anin biljeì slijede}e: Jutros mi je u {etnji pri{ao Tuta Naletili}. Dugo nismo razgovarali. Tuta samo pri~a o usta{ama i njihovom doprinosu u stvaranju hrvatske dràve. Jedini na~in da ga prekinem je pominjanje Tita: Da je Tito ìv, ja bih sada letovao na Brionima i ne bih se s tobom maltretirao po belosvetskim zatvorima. Tuta odmah beì od mene, psuje, nekontrolisano trese glavom i svima obja{njava kako sam ja Titovo gove~e. Ne moè dugo da izdrì, pa mi ponovo prilazi: o~e, pa taj zlikovac ti je sve Crnogorce oterao na Goli otok, a ti ne moè{ bez njega i ovde u zatvoru! Zatim sledi njegova verzija o Golom otoku i Titovim zlo~inima. Taj deo razgovora obi~no ovako zavr{i: Kako te ranije ne sretoh, pa da te ljudski zakoljem. Nasmejem se i odgovorim: A ja bih tebe, Tuta, gde god bih te sreo - vodio na kafu i vino. Ti si Hercegovac, a na ljutom kamenu se ra|aju dobri ljudi. Tuta onda uzvra}a: Molim te, ne pominji vi{e onog zlikovca! Kada si mi pre neki dan rekao da je Tito najbolji Hrvat, pozlilo mi je i morali su me voditi kod lekara. Dva dana nisam izlazio iz }elije.
HA[KO TIHOVANJE
Radovan Karadì} je u Tribunalu nastavio tihovati i tvrdi da }e sru{iti ha{ku optu`nicu
[LJIVANÂNIN - TITOVO GOVEÊ

Tuta Naletili}, ve} nekoliko nedelja, uglavnom {eta sam. Danas se obratio Radi}u i zamolio ga da me pita je li me [e{elj pozvao na ru~ak, koji }e pripremiti sedmog jula, jer je pre nekoliko dana uputio zahtev upravniku sa spiskom ljudi koje poziva u goste. Reci Tuti da ti nisi moj kurir. Za{to me on to ne pita?, rekao sam Radi}u. Kao u nekoj de~ijoj igri, Radi} odlazi kod Tute i prenosi mu moju poruku. Pogledao me je ispod oka i polako mi pri{ao. Da li te je [e{elj pozvao na ru~ak?, pitao je. Nije, odgovorio sam. Kako to da je pozvao mene, a tebe nije?, upitao je Tuta za~u|eno. Verovatno je to neka tajna na relaciji usta{e - ~etnici, kazao sam zajedlji40
SPREMTE SE SPREMTE USTAE: Tuta Naletili, ve nekoliko nedelja, uglavnom eta sam. Danas se obratio Radiu i zamolio ga da me pita je li me eelj pozvao na ruak, koji e pripremiti sedmog jula, jer je pre nekoliko dana uputio zahtev upravniku sa spiskom ljudi koje poziva u goste. Reci Tuti da ti nisi moj kurir. Zato me on to ne pita?, rekao sam Radiu. Kao u nekoj deijoj igri, Radi odlazi kod Tute i prenosi mu moju poruku. Pogledao me je ispod oka i polako mi priao. Da li te je eelj pozvao na ruak?, pitao je. Nije, odgovorio sam
vo. To je moj Vojica! I za{to bi zvao tebe, Titovo gove~e!, ljutito je odbrusio Tuta i oti{ao na drugu stranu staze Da nisam do{ao u Hag, ne bih znao da je u JNA bilo i ovakvih oficira. General Pavle Strugar je prvo tvrdio da su Novak \okovi}, Jelena Jankovi} i Ana Ivanovi} pripadnici crnogorske nacije, pa je zdu{no
navijao za njih. Posle izvesnog vremena nastavio je da navija samo za Anu, jer Ivanovi}a ima samo u Crnoj Gori. Sve troje se izja{njavaju kao Srbi, ali znaju svoje poreklo. Zar zbog toga ne}e{ navijati za njih? I za{to se uop{te time optere}uje{?, pitao sam ga. Gun|ao je, a ja sam oti{ao kod Radi}a u }eliju. Ubrzo se pojavio Strugar i malopre|a{nju sportsku pri~u zamenio istorijskim traktatom o tome kako su Srbi vekovima ugroàvali Crnu Goru i Crnogorce, pa je to ilustrovao pri~om kako su srpski àndarmi proganjali i mu~ili njegovu majku.
KARAD@I]EVO TIHOVANJE I MLADI]EVO JUNAÊNJE

[ljivan~anin u svojoj knjizi prepri~ava susrete i razgovore sa politi~kim i vojnim rukovodstvom Republike Srpske. Po njegovom zapaànju, Radovan Karadì} je u Ha{kom tribunalu nastavio tihovati, dok se general Ratko Mladi} pona{ao sasvim orijentisano i na njemu se nisu primje}ivale posljedice mo`danog udara. Ne znam da li psihijatri imaju neki profesionalni talenat da i u svoju du{u unose mir, ali mi je Radovan Karadì} i u ona ~etiri zida delovao spokojan i ~vrst. Vi|ali smo se tokom dolazaka poseta i ni u jednom njegovom pokretu ili re~enici nisam mogao da vidim da je slab i utu~en. Mojoj supruzi vi{e puta je ponovio da je optu`nica protiv njega na staklenim nogama i da }e je vrlo lako sru{iti. Kad je doveden u Scheveningen general Ratko Mladi} sme{ten je na mom spratu. Prvog je mene sreo u tom novom okruènju. Oti{li smo na ru~ak sa Mladenom Marka~om i Sretenom Luki}em. Normalno je komunicirao, mada jednu ruku nije mogao da pomera. Znao je da ga o~ekuje te{ka borba. Prilikom jedne {etnje prepri~ao mi je u detalje svoju vojni~ku karijeru. Nije pri~ao gde se krio sve ove godine niti je pominjao porodicu. Kad sam odlazio, ostavio sam mu svoje filmove i neke knjige...
EVROPA, ODMAH PRAVO GRA\ANA BiH mora osigurati potpunu prim NA ZAKONODAVNE trgovine preuzetih Sporazumom INCIJATIVE U EU
Gra|ani EU-a od 1. aprila imaju pravo da podnesu zakonodavnu inicijativu, odnosno da zatraè dono{enje propisa u Uniji. Instrument Evropska gra|anska inicijativa (ECI) omogu}uje gra|anima da podnesu zahtjev za dono{enje zakona u EU, pod uvjetom da prikupe milion potpisa i da ga podrè gra|ani iz najmanje sedam ~lanica. Pojedine organizacije civilnog dru{tva, me|utim, smatraju da }e ovaj instrument biti te{ko ostvariti, jer su procedure za podno{enje inicijative isuvi{e stroge i sloène.
UVO\ENJE EU STANDARDA
BiH, izme|u ostalog, mora imati osposobljene laboratorije, kao jedan od uvjeta za izvoz proizvoda biljnog i ìvotinjskog porijekla u zemlje ~lanice EU-a
JEDINSTVENA PRAVILA ZA IZRADU BH. ZAKONA

Zbog neophodnosti uskla|ivanja bh. legislative sa evropskom, jedinstvena metodologija za izradu zakona za primjenu evropskog zakonodavstva od klju~ne je va`nosti. Projekat koji je netom zavr{en u BiH upravo je vezan za Unapre|enje pravila i procedura za izradu zakona, drugih propisa i op}ih akata u BiH. U okviru projekta donesena su odre|ena nova tehni~ka pravila za izradu propisa koja su harmonizovana i metodolo{ki uskla|ena za nivo BiH, Republike Srpske, Federacije BiH i Distrikta Br~ko. Prema rije~ima dràvne koordinatorice za reformu javne uprave Semihe Borovac, ova pravila usvojena su ve} u Distriktu Br~ko. Narodna skup{tina Republike Srpske bi ih trebala razmatrati u maju, tako da onda jo{ na Vladi FBiH i Parlamentu BiH ostaje da usvoje ova pravila.
Dravne institucije rade na tome da provedu tzv. mapu puta, kako bi se omoguio izvoz bh. proizvoda i ublaile negativne posljedice ulaska Hrvatske u EU
a dnevnom redu sjednice Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine, po~etkom ove sedmice, na{la se i informacija o procjeni implikacija pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj uniji, tema o kojoj se u posljednje vrijeme u javnosti ne prestaje govoriti. U me|uvremenu, i Vanjskotrgovinska komora BiH pozvala je Vije}e ministara i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da u sklopu novog trgovinskog aran`mana, koji }e vaìti od idu}e godine, povedu ra~una o interesima BiH. Zahtjev Hrvatske (upu}en
Evropskoj komisiji da na snazi ostane sada{nji trgovinski reìm koji ova zemlja ima u okviru CEFTA ugovora sa zemljama regije, pa tako i s BiH) smatraju potpuno neprihvatljivim. On bi, smatraju doma}i stru~njaci, doveo do toga da bh. privreda izgubi konkurentnost i do pove}anja uvoza iz Hrvatske. Iako je izgubljeno dosta vremena, prvenstveno zbog toga {to dugo nismo imali vlast, BiH u posljednje vrijeme mobilizira svoje snage kako bi ublaìla posljedice ulaska Hrvatske u EU. Jedno od najva`nijih zadataka na kojem
42
mjenu obaveza iz oblasti m o stabilizaciji i pridruivanju

standarde koje EU propisuje, kao i spremnosti privrednika da proizvode po propisanim standardima, stvori}e se uslovi za izvoz proizvoda biljnog i ìvotinjskog porijekla u zemlje ~lanice EU-a, a samim tim i ublaìti negativne posljedice pristupanja Hrvatske EU, kaè za na{ list Mirko [arovi}, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Zakonodavstvo u oblasti vanjske trgovine je ve} uglavnom uskla|eno sa pravilima i principima me|unarodne trgovine, kao i evropskim zakonodavstvom. Klju~na obaveza BiH je da vodi ra~una da zakonodavstvo BiH, ali i zakoni i drugi akti niìh nivoa, ne naru{avaju osnovne principe me|unarodne trgovine poput principa nediskriminacije i sl. te da osigura potpunu primjenu obaveza iz oblasti trgovine preuzetih Sporazumom o stabilizaciji i pridruìvanju na cijeloj teritoriji BiH. Ministarstvo u okviru svojih nadle`nosti, a zajedno sa resornim institucijama kontinuirano radi na uskla|ivanju bh. zakonodavstva, dodaje ministar [arovi}. Treba imati na umu da je i niz drugih oblasti vezano za trgovinu, od kojih je ve}ina u nadle`nosti drugih institucija. Radi se o standardizaciji, mjeriteljstvu, akreditaciji, ocjeni uskla|enosti, tehni~kim propisima, nadzorom nad trì{tem itd. U oblasti carina BiH tako|er se radi kontinuirano na uskla|ivanju zakonodavstva. Postoje}e zakonodavstvo je u velikoj mjeri ve} uskla|eno. Me|utim, kako se evropsko zakonodavstvo neprestano razvija, BiH stalno ima dodatne obaveze na uskla|ivanju. Ministarsvo vanjske trgovine je nadle`no za carinsko-tarifnu politiku. Uskla |ivanje carinske tarife BiH sa odgovaraju}om kombinovanom nomenklaturom se vr{i svake godine. Carinska tarifa BiH za 2012. godinu je u potpunosti uskla|ena sa kombinovanom nomenklaturom za 2012. godinu. [arovi} dodaje da je ovo ministarstvo pripremilo ratifikaciju za pristupanje BiH Me|unarodnoj konvenciji o harmonizovanom sistemu naziva i {ifarskih oznaka robe, te je proslijedilo u Parlamentarnu skup{tinu BiH na dalju proceduru. Tako|er je pripremljen nacrt novog zakona o carinskoj tarifi BiH koji se nalazi u parlamentarnoj proceduri. Osnovni razlog za dono{enje Zakona je da se izvr{i uskla|ivanje vaè}eg Zakona o carinskoj tarifi Bosne i Hercegovine sa odgovaraju}im evropskim propisima. (D. Savi})
Foto: Mario Ili~i}
EU ZA BOLJU SOCIJALNU ZA[TITU RADNIKA IZ REGIJE

Evropska komisija i Vije}e EU-a usvojili su krajem marta dokument u kojem predlaù ~lanicama da primjene odredbe o socijalnoj za{titi iz sporazuma o pridruìvanju sa Albanijom, Crnom Gorom, San Marinom i Turskom. Primjenom tih ~lanova kroz sklapanje bilateralnih sporazuma, radnici iz EU-a koji rade u ovim zemljama, ali i gra|ani iz tih zemalja koji rade u EU, imali bi pravo na jednaki tretman u oblasti socijalne za{tite, kao i pravo na mirovinu zemlje u kojoj rade kada se vrate u domovinu.
EVROPSKI PARLAMENTARCI TRA@E JEDNO SJEDI[TE PARLAMENTA

Ve}ina zastupnika Evropskog parlamenta (429, 184 glasalo protiv, 37 suzdràno) èli da ta evropska institucija ima samo jedno sjedi{te, pokazalo je to glasanje za rezoluciju kojom se traì da se ukinu dva sjedi{ta EP-a - u Briselu i Strasbourgu. Upozoravaju}i na znatne u{tede koje bi se mogle ostvariti radom na samo jednome mjestu, zastupnici su pozvali Vije}e da odgovori na njihove zahtjeve da Parlament, jedino tijelo EU-a koje se direktno bira, a ~ija je uloga Lisabonskim ugovorom oja~ana, ima samo jedno sjedi{te.
trenutno radi Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, u okviru svojih nadle`nosti, jeste stvaranje uvjeta za izvoz animalnih i biljnih proizvoda, odnosno provedbu tzv. mape puta, dokumenta koji sadrì 13 aktivnosti ~ijom bi se provedbom omogu}io izvoz bh. proizvoda. Relevantne institucije, prvenstveno Agencija za sigurnost hrane BiH, Ured za veterinarstvo BiH i Uprava BiH za za{titu zdravlja bilja, ali i Institut za akreditovanje BiH, inspektorati, Vanjskotrgovinska komora BiH, kao i ministarstva Republike Srpske i Federacije BiH nadle`na za poljoprivredu, oblast agrarnih politika i oblast veterinarstva rade na provedbi pomenute mape. Samo potpunom implementacijom mape puta, te uspostavljanjem efikasnog sistema, tj. spremnosti svih institucija uklju~enih u ovaj proces da iste realizuju i preuzmu
43
BUSINESS
Priredio: ASIM METILJEVI]
Pozadina iznenadnog odlaska Lagumdìje u Zagreb Rekordna nezaposlenost u BiH Nepovoljan trend vanjskotrgovinske razmjene Novi pad kreditnog rejtinga BiH
Svakog mjeseca broj nezaposlenih uveava se za 1.300

Tokom posljednjih 12 mjeseci broj nezaposlenih osoba u BiH pove}an je za pribli`no 16.000, {to }e re}i da se svakog mjeseca protekle godine u prosjeku broj nezaposlenih uve}avao za novih 1.300 osoba. Negativni trend iz protekle ~ak je i dinamiziran u prva dva mjeseca ove godine: broj nezaposlenih za samo mjesec dana rekordno je uve}an - za 2.343 osobe! Nepovoljan trend registriran je u oba entiteta, no puno je izraèniji u RS-u gdje je broj nezaposlenih rastao po prosje~noj stopi od 0,60 posto na mjese~noj razini, za razliku od Federacije BiH gdje je broj nezaposlenih svakog mjeseca rastao za 0,43 posto. Statistika bi bila puno nepovoljnija da aktuelna, kao i ranija vlast tokom proteklih nekoliko godina nije {irom otvorila vrata javnih i dràvnih institucija u kojim je zbrinuto nekoliko hiljada osoba, mahom partijskih aktivista, srodnika i prijatelja vladaju}e politi~ke garniture. U javnom sektoru, a osobito u institucijama koje se finansiraju iz budèta, danas radi svaka tre}a uposlena osoba u BiH, {to je apsolutni, ali i neslavni evropski rekord. BiH drì jo{ jedan jednako neslavan evropski rekord. Stopa nezaposlenosti u BiH (dakle broj nezaposlenih radnika podijeljen s ukupnim brojem radno sposobnog stanovni{tva) trenutno iznosi 44 posto. Ako se nepovoljni trend ne prekine, broj nezaposlenih osoba u BiH ve} do kraja godine izjedna~it }e se s brojem zaposlenih osoba. Zastoj u privatizaciji dràvnog kapitala, rasprostranjena korupcija, pad stranih i doma}ih investicija, kao i nerazumna politi~ka opstrukcija razvojnih projekata u cestogradnji i energetici, neki su od glavnih uzro~nika zbog kojih se BiH uùrbano pretvara u najve}u socijalnu bombu evropskog jugoistoka.
DELIKATNI PREGOVORI
Hrvatska traì od BiH nastavak bescarinskog trgovinskog aran`mana
Hrvatska lobira za ostanak bescarinskog reima

[ef bh. diplomatije Zlatko Lagumdìja iznenada je otputovao u jednodnevnu posjetu Zagrebu, gdje se susreo s potpredsjednikom hrvatske vlade Radomirom â~i}em i {eficom hrvatske diplomatije Vesnom Pusi}. Iznenadni odlazak Lagumdìje u Zagreb, tvrde upu}eni, u tijesnoj je vezi s nastojanjem hrvatskog dràvnog vrha da firmama iz Hrvatske isposluje zadràvanje povoljnog (bescarinskog) statusa na trì{tu ex-Jugoslavije i nakon {to Hrvatska naredne godine postane punopravna ~lanica Evropske unije. Ulaskom u EU, Hrvatska }e izgubiti trgovinske privilegije na regionalnom trì{tu koje proizilaze iz sporazuma CEFTA. No, hrvatski dràvni vrh poduzeo je sna`nu diplomatsku ofanzivu ~iji je cilj zadràvanje bescarinske trgovine s dràvama iz asocijacije CEFTA, me|u kojim je osobito zainteresirana za trì{te BiH. Hrvatski zvani~nici ranije su izlobirali na~elnu podr{ku Brisela za ovu akciju, no kona~nu rije~ ipak }e imati dràve potpisnice CEFTA-e koje, po svemu sude}i, ni najmanje nisu odu{evljene ovom idejom Zagreba. Aktuelna vlast BiH jo{ se nije slu`beno o~itovala o ideji Zagreba, ali se s velikom vjerovatno}om moè zaklju~iti da }e kona~ni stav biti negativan. Hrvatska je prije
44
svega zainteresirana za bescarinski plasman svojih prehrambenih proizvoda na regionalno trì{te, pri ~emu je osobito fokusirana na trì{te BiH. Ukupna trgovinska razmjena izme|u Hrvatske i BiH u protekloj godini iznosila je oko tri milijarde KM, pri ~emu je hrvatski izvoz u BiH bio vrijedan skoro pune dvije milijarde KM. Lavovski dio hrvatskog izvoza odnosi se upravo na prehrambene artikle koji su na trì{tu BiH vrlo konkurentni jer su oslobo|eni pla}anja carinskih nameta. Od naredne godine, kada Hrvatska u|e u EU, situacija }e biti posve druk~ija: hrvatski proizodi na trì{tu BiH (kao i na trì{tima svih dràva ~lanica CEFTA sporazuma) osjetno }e poskupjeti zbog ponovnog uvo|enja carinskih nameta, {to }e biti jedinstvena prilika za oporavak i razvoj poljoprivredne i prehramene industrije BiH koja tokom ranijih godina nije uìvala skoro nikakvu trì{nu za{titu. U suprotnom, ako Hrvatska obezbijedi ostanak bescarinskog reìma i nakon ulaska u EU, poljoprivredna i prehrambena industrija BiH ne}e imati nikakvu {ansu jer }e biti izloèna jo{ bespo{tednijoj konkurenciji nakon {to Hrvatska u|e u EU i nakon {to svoju poljoprivrednu i prehrambenu industriju prikop~a na obilne finansijske fondove Brisela.
Izvoz BiH smanjen za 13,7 posto

U prva dva mjeseca ove godine BiH je ostvarila izvoz od 1,11 milijardi KM {to je za 177,6 miliona KM, odnosno 13,79 posto manje u pore|enju s istim razdobljem pro{le godine, saop}eno je u Vanjskotrgovinskoj komori BiH. Dvomjese~ni uvoz iznosio je 1,85 milijardi KM, {to je za 177 miliona KM, odnosno 8,72 posto, manje u odnosu na isti period lani. Ovako nepovoljne promjene rezultirale su smanjenjem pokrivenosti uvoza izvozom za 5,55 posto, te je u ovom periodu ona iznosila 59,96 posto, dok je vanjskotrgovinski deficit neznatno pove}an, za 0,08 posto, dostigav{i vrijednost od 741,6 miliona KM. Izvoz elektri~ne energije u prva dva mjeseca manji je za ~ak 108 miliona KM u odnosu na isti period pro{le godine. Ovako drasti~an pad izvoza elektri~ne energije bio je dovoljan da potpuno promijeni cijelu sliku vanjskotrgovinske razmjene, rekao je Igor Gavran, savjetnik u Vanjskotrgovinskoj komori BiH. U tom periodu, prema njegovim rije~ima, do{lo je do velikog pove}anja vrijednosti uvoza prirodnog gasa, prije svega zbog pove}anja cijene, a ne ve}ih koli~ina. Tako|er, do{lo je do smanjenja vrijednosti i koli~ina uvoza sirove nafte i naftnih derivata, ali je to istovremeno dovelo do drasti~nog pada izvoza naftnih derivata. Tako se Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu, koja je u proteklom periodu kontinuirano pove}ala svoj izvoz, suo~ila s velikim padom izvoza. Na{e vode}e izvozno trì{te ostala je Savezna Republika Njema~ka, gdje smo i u ovako nepovoljnim okolnostima ostvarili odre|eno pove}anje vrijednosti izvoza, a kada je rije~ o CEFTA-i EU, uglavnom je tu rije~ o velikim padovima, pa i do nekih 40-ak procenata, zavisno od pojedine zemlje, kazao je Gavran. Pad uvoza moè se objasniti, prije svega, vremenskim nepogodama, a ne zamjenom uvoznih proizvoda doma}im na trì{tu. Vaàn element sa stanovni{ta vanjske trgovine koji moè utjecati na razmjenu u narednom periodu jeste o~ekivano potpisivanje protokola sa Srbijom o uzajamnom priznavanju certifikata koji prate robu u izvozu, odnosno izvje{taja akreditiranih tijela za ocjenu uskla|enosti.
NEPOVOLJNI REZULTAT
Prva dva mjeseca 2012. godine nisu ohrabruju}i
Ukoliko do|e do kona~nog potpisivanja tog protokola na {ta se ~eka ve} dvije godine, a {to je najavilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, moè se o~ekivati pove}anje izvoza u Srbiju, ~ime na{e zemlja moè donekle ublaìti negativne efekte koje }e bh. privredi donijeti ulazak Hrvatske u Evropsku uniju.
Bih pala s B2 na B3
Bonitetna agencija Moodys saop{tila je danas da je snizila Kreditni rejting dràva regiona (ocjena Moodysa) kreditni rejting Bosne i Hercegovine sa B2 na B3 usljed pogor{anja stanja javnih finansija i zao{travanja politi~kog stanja. U saop{tenju se navodi da je agencija snizila rejting dràvnih obveznica BiH za jedan stepen i pokrenula razmatranje mogu}eg daljeg sniènja, prenijela je agencija AFP. Rejting pod oznakom C je najniì i podijeljen je na pet potkategorija. Klju~ni razlozi za sniènje boniteta BiH su pogor{anje fiskalnog stanja vlade, uklju~uju}i pojavu velikih strukturnih deficita, kao i ograni~eni pristup finansiranju na trì{tu, navela je ameri~ka agencija. Moodys je dodao kako o~ekuje da }e antagonisti~ka B3 B1 Ba3 C Baa3 A2 Ba1 politi~ka dinamika odgovorna za pogor{anje stanja i dalje biti BiH Albanija Crna Gora Gr~ka Hrvatska Slovenija Ma|arska prisutna.
45
NIÎJA ZEMLJA BiH
ISTRAIVANJE SB
Iako su vojnici Uikog korpusa JNA napali selo Ravno u septembru 1991. godine, 6. april 1992. godine uvrijeen je kao datum poetka rata u BiH; SB je anketirala najznaajnije bh. intelektualce, politiare, umjetnike, historiare kako bi saznali kada je i zato poeo rat, koliko je rtava odnio i zato je danas BiH, ne samo po ustavnom ureenju, rascijepljena zemlja
novi}a. Dva glavna lika u filmu, Nino i iki, Srbin i Bo{njak, priznaju da su oni krivci za rat tek kada im je u tijelo uperena pu{ka. Kada se do~epaju pu{ke, tada su oni drugi razlog stradanja. Zanimljivo je kako je jedna ~injenica svima zajedni~ka kada se povede rasprava o uzrocima rata u BiH. Bez sumnje uzroci po~etka rata su geopoliti~ki, pokriveni nacionalno-ideolo{kim alibijem. Stolje}e i po unatrag, u svim dràvno-integracijskim koncepcijama moderne Srbije BiH ima krucijalni zna~aj. Veliki srpski i evropski antropogeograf Jovan Cviji} u raspravi povodom aneksije BiH 1908. godine pi{e kako je ta zemlja oblast ~isto srpske rase, centralna oblast i jezgro srpskog naroda, klju~ srpskoga problema. Raspravu zaklju~uje rije~ima koje i danas zvu~e zlokobno: Srpski se problem mora re{iti silom. Tako usmjerena borba za BiH po~ela je jo{ u ustanku 1875. - 78., no tada je osuje}ena odlukama evropskih sila da ova zemlja iz ruku Stambola prije|e u ruke Be~a-Pe{te. Nakon propasti AustroUgarske, nastavila se u formi Jugoslavije, koja je sa stanovi{ta srpske nacionalne ideologije u objema svojim verzijama bila zapravo politi~ka metafora za dràvu svih Srba. Imali smo, uz to, historijski epizodnu ali zlo~ina~ku i krvavu i hrvatsku varijantu svenacionalne integracije na ra~un BiH u formi NDH 1941. - 45., kaè pisac i publicista Ivan Lovrenovi}, nastavljaju}i: Kada se druga Jugoslavija po~ela politi~ki raspadati i kada je Milo{evi} na Gazimestanu 1989. najavio oruàne bitke, moglo se vidjeti kako se cijelo jedno stolje}e vra}a na svoj po~etak i kako Cviji}eva formula nije izgubila ni{ta od svoje geopoliti~ke i ideolo{ke trajnosti. Tim uzrocima, naravno, valja dodati jo{ nekoliko momenata, prije svega ~injenicu postojanja JNA koja je u poznoj titoisti~koj koncepciji bila postala svojevrstan alien u dru{tvenoj srtrukturi Jugoslavije, dràva u dràvi i koja je svoje interese mogla braniti jo{ jedino oru`jem i ratom, u partnerstvu s Milo{evi}em i u BiH s Radovanom Karadì}em. Ne treba posebno dokazivati da je BiH po prirodi stvari glavno podru~je za takav rat. Tu se, onda, {lepa Tu|manova Hrvatska, koja svoj interes vidi, po genijaSLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.
Pi{e: NEDIM HASI] Foto: M.ILIÎ]/F.DEMIR
Bosni i Hercegovini se danas vjerovatno samo rijetki sje}aju ko je bio Niko Braji}. Niko je prva `rtva agresije na BiH, rata koji je od 1992. do 1995. godine, kako zasad pokazuje istraìvanja, odnio stotinu hiljada ìvota. Niko je bio voza~ kola Hitne pomo}i kojima je u selu Ravno, mjestu u kojem je, kako tvrde neki histori~ari, zapravo po~eo rat u BiH, u ranu jesen 1991. godine prevozio ranjenike i bolesne. U kolima su bili ljudi koji su stradali pogo|eni gelerima granata iz haubica i minobaca~a kojima su selo ravnali vojnici zloglasnog Uì~kog korpusa biv{e JNA. Poginulo je vi{e od trideset stanovnika ovoga sela koje se danas nalazi na me|uentitetskoj liniji u Popovom polju, izme|u Federacije i RS-a.
U
46
ZA[TO JE POÊO RAT

Dvadeset godina nakon Nikine pogibije, BiH je zemlja u kojoj se politi~ari, histo-
ri~ari i intelektualci ne mogu dogovoriti ni oko jedne va`ne stvari. Pa tako niti o datumu kada je u ovoj zemlji po~eo rat i koliko je `rtava odnio. Po nekima, rat je po~eo upravo u selu Ravno, drugi }e za po~etak rata uzeti sukobe u Bijeljini, dok je po tre}ima rat u BiH po~eo napadom na Sarajevo 6. aprila ili zatvaranjem Sarajeva u obru~ po~etkom maja 1992. godine. Opsada glavnog grada BiH, najduà takva u historiji ~ovje~anstva, trajala je tri i po godine i odnijela skoro 11 hiljada ìvota, uklju~uju}i i hiljadu djece. Ha{ki sud je osudio dva biv{a generala Vojske RS za komandovanje nad opsadom Sarajeva. Stanislav Gali}, komandant Romanijskog korpusa VRS, i Dragomir Milo{evi} progla{eni su krivima za teror nad civilima u Sarajevu i osu|eni na doìvotnu kaznu, odnosno na 29 godina zatvora. Istraìvanja histori~ara o broju `rtava obojena su dnevnopoliti~kim bojama. Broj ubijenih zna ~esto u nekim istupima politi~ara narasti i do 400 hiljada. BiH danas li~i, kada se povede rasprava o uzrocima i datumu po~etka rata, na scenu iz filma Ni~ija zemlja, oskarovca Danisa Ta-
IZME\U RASPADA I EVROPSKIH INTEGRACIJA
SARAJEVO POD OPSADOM

Tri i po godine glavni grad BiH bio je koncentracioni logor na otvorenom u kojem je od gelera i metaka Vojske RS-a poginulo vi{e od 11.000 njegovih gra|ana
47
NIÎJA ZEMLJA BiH

lnim idejama i rije~ima Franje Tu|mana, u tomu da se nacionalni ciljevi Srbije ostvare i da ona vi{e nema razloga za ekspanziju, a ujedno bi se Hrvatskoj priklju~ilo njezine krajeve, jer je sada{nji hrvatski perec neprirodan... Pri tome bi mogao ostati dio zemljice Bosne gdje bi Muslimani imali ve}inu i ta bi dràva Bosna mogla biti tampon izme|u Hrvatske i Srbije. Kad se uza sve to jo{ ima u vidu potpuna politi~ka, vojna i me|unarodna inferiornost one strukture koja u BiH u kratkome intervalu izme|u prvih demok ratskih izbora i po~etka rata figurira kao nova demokratska vlast, na ~elu s Alijom Izetbegovi}em, sklapaju se osnovni obrisi konteksta u kojemu je uzroke i povode rata mogu}e koliko-toliko objektivno promi{ljati. Kod nas se o tome mnogo baja i fantazira, pojavljuju se fantasti~ne teorije zavjere protiv BiH koja ide do planetarnih i metafizi~kih razmjera, a nitko jo{ nije obratio pa`nju na objektivne istraìva~ke prikaze, kakav je, recimo, fundamentalna studija zagreba~koga profesora Ozrena @uneca o ratu u Hrvatskoj, o uzrocima preno{enja rata u BiH te o BiH kao glavnome geopoliti~kom motivu i cilju cijeloga rata. S Lovrenovi}em se slaè i reditelj Dino Mustafi}, koji Milo{evi}ev projekat i hrvatski nacionalizam smatra klju~nim pokreta~ima rata. Osnovni uzrok rata je
KADA JE, ZAPRAVO, POÊO RAT?

Sarajevo obiljeàva 6. april 1992. kao dan u kojem je po~eo rat, iako su prvi ubijeni gra|ani BiH pokopani u selu Ravno, u septembru 1991. godine nakon napada JNA
srpska agresija na BiH kao metod realizacije nacionalisti~kog velikosrpskog projekta prekrajanja Jugoslavije. Pored njega, postoji jo{ nekoliko uzroka razli~itog zna~aja: hrvatski nacionalizam realiziran u uvjerenju Franje Tu|mana da se uz dogovor sa Slobodanom Milo{evi}em BiH
treba i moè podijeliti, nepostojanje jake demokratske alternative koja bi zauzela pozicije upra`njenje evropskim slomom komunisti~kog sistema, nesposobnost evropskih i ameri~kih vo|a da prepoznaju tragi~ni humanitarno-sigurnosni potencijal disolucije Jugoslavije...
JEDAN NA JEDAN: BAKIR IZETBEGOVI], PREDSJEDAVAJU]I, I NEBOJ[A RADMANOVI], ^LAN PREDSJEDNI[TVA BiH, ZA SB
BAKIR IZETBEGOVI: Napadnuti smo! NEBOJA RADMANOVI: Rat se nije mogao izbjei!
Za{to je po~eo rat u BiH, koji su njegovi osnovni uzroci? Izetbegovi}: Raspad Jugoslavije koji je stvorio uslove i otvorio apetite za realizaciju starih velikosrpskih, a zatim i velikohrvatskih planova. Raspad Jugoslavije kombinovan sa slabostima BiH. Te slabosti su ohrabrile Milo{evi}a i Tu|mana da naprave dogovor o podjeli njene teritorije ra~unaju}i da su {anse za otpor i odbranu nikakve. Ra~unica je bila jednostavna - BiH nema oruànu silu koja se moè suprotstaviti agresiji. Moè je stvoriti, odnosno naoruàti i opremiti samo uz saradnju i dopu{tenje susjednih zemalja, a tog dopu{tenja ne}e biti. U BiH se putem srpske i hrvatske nacionalne stranke moè stvoriti snaàn, dobro naoruàn antibosanski front koji }e ratovati za interese Srbije i Hrvatske. Procjena da }e Bosna {apatom pasti sa politi~kog i vojnog stanovi{ta bila je naoko sasvim realna opcija, ali se u praksi pokazala kao nerealna i pogubna. Pogubna za sve strane u sukobu koji }e uslijediti. Ta nemoralna procjena nije uzela u obzir elemente koji se i ne daju precizno procijeniti ali su, o~igledno, bili od presudnog zna~aja. A to je spremnost branioca da ginu, prag izdr`ljivosti naroda, njegova vitalnost i kreativnost, ponos. Radmanovi}: O uzrocima rata u BiH i na prostorima biv{e Jugoslavije nismo dovoljno govorili i te{ko je odvojiti jedno od drugog. Mislim da su uzroci mnogo krupniji nego {to mi dnevnopoliti~ki govorimo i da su oni, u osnovi, u nekoj novoj podjeli interesnih sfera na Balkanu i da su oni koji su èljeli neku novu podjelu iskoristili na{u nemogu}nost dogovaranja i èlje velikog broja ljudi koji su se pojavili u politici da postanu lideri na svom prostoru. I to je prouzrokovalo ~uda ovdje i to, moramo re}i, ne prvi put. Nadam se li~no, zadnji put. Vjerujem da ima dobrih istori~ara koji znaju na koji se na~in ovim treba baviti. Samo sam siguran da jedan broj njih nije jo{ uvijek spreman da o tome ozbiljno govori. U takvom me|u prostoru, kao {to se de{ava i u politici, pojavljuju se oni koji ne koriste dovoljno argumenata i mijenjat }e mi{ljenja o svemu onome {to se de{avalo. Mogu}e je napraviti okrugli sto koji }e sa nau~ne strane poku{ati dati odgovore na uzroke i po~etak rata u BiH, ali kada se u to uklju~e politi~ari, oni sve to pokvare. Jer mediji uvijek vi{e prate {ta kaù politi~ari nego istori~ari i onda imamo potpuno pogre{nu slijku. A na tome je ve} trebalo da se radi, da se kada je rat u pitanju, pokrenu neke stvari. Da li se ikako mogao izbje}i rat u BiH? Izetbegovi}: Nije. Milo{evi} i Karadì} su bili samo glasnogovornici u to vrijeme nezaustavljivog velikosrpskog talasa. Da su
48

Nedostatak politi~ke alternative Milo{evi}u i Tu|manu je i za [a}ira Filandru, dekana sarajevskog Fakulteta politi~kih nauka, jedan od klju~nih razloga za rat. Nespremnost komunisti~ke elite jednopartijskog politi~kog sistema biv{e Jugoslavije na demokratske alternative, pluralizaciju dru{tva, ve}a nacionalna prava i li~ne slobode vidim kao mogu}e nose}e uzroke raspada Jugoslavije ali i po~etka rata u BiH. BiH je bila samo krvava posljedica nerije{enih politi~kih procesa u okruènju i ona sama ni na koji na~in nije bila faktor (ne)otpo~injanja sukoba, tvrdi Filandra, dok Momir Dejanovi}, prvi ~ovjek dobojskog Centra za humanu politiku dodaje: Na po~etak rata u BiH uticali su unutra{nji i spoljni uzroci. Unutra{nji uzroci su povezani sa raspadom jugoslovenske dràvne zajednice, nepostojanjem demokratske tradicije i konsocijativnih kapaciteta, ozbiljnim etnopoliti~kim razlikama i podjelama u vezi s budu}im ure|enjem i statusom BiH i izborom neodgovorne vladaju}e strukture koja je umjesto mira izabrala rat, sluìla tu|inskim interesima i imala podijeljenu odgovornost za po~etak rata. Kada se radi o spoljnim uzrocima, onda treba imati u vidu da su prva i druga Jugoslavija nastale i nestale voljom velikih sila, da je me|unarodna zajednica najvjerovatnije imala interes za kontrolisani rat u Jugoslaviji i da su gospodari rata i mira imali Karadì}a, Izetbegovi}a i Bobana kao izvr{itelje prljavog posla u BiH. koji je bio najkrvaviji i najtragi~niji u BiH jer su se u njenim granicama sukobljavali interesi tri nacionalne zajednice, Srba, Hrvata i tada Muslimana, danas Bo{njaka. Histori~ari, pak na uzroke rata u BiH, gledaju druga~ije. Naravno, njihovi pogledi ovise od toga iz kojeg naroda dolaze. Profesor sarajevskog Fakulteta politi~kih nauka Smail eki} kaè kako je uzrok rata nakana tada{njih srbijanskih vlasti na ~elu sa Slobodanom Milo{evi}em o stvaranju Velike Srbije po nacrtima Na~ertanija, tajnog programa unutra{nje i vanjske politike Srbije, koji je napisao Ilija Gara{anin za kneza Kara|or|evi}a 1844. godine. Milo{evi}evom nacionalisti~kom politikom i praksom masovnih mitinga i pu~isti~kim metodama smijenjena su u Srbiji, na Kosovu, Vojvodini i Crnoj Gori legalno izabrana rukovodstva i uklonjeni nepoèljni kadrovi. Milo{evi} je dobio masovnu podr{ku Srpske akademije nauka i umetnosti, Udruènja knjièvnika Srbije, Srpske pravoslavne crkve, Jugoslovenske narodne armije koja je od antifa{isti~ke i multietni~ke, transformisana u velikosrpsku vojsku. Postignut je marta 1991. izme|u Milo{evi}a i Tu|mana na~elan dogovor o uni{tenju dràve BiH i tako su zauzete polazne pozicije za agresiju i druge zlo~ina~ke aktivnosti, uklju~uju}i i genocid nad Bo{njacima, tvrdi eki}.
Radmanovi}: Mislim da je rat u BiH, kada posmatramo okruènje i {ta se sve de{avalo, skoro pa bio neizbjeàn. Vrijeme }e pokazati da li su ljudi koji su bili u BiH uradili dovoljno da se on izbjegne. Tu je ocjenu te{ko dati. BiH nije mogla ostati sa~uvana u vrijeme kakvo je tada bilo, u vrijeme raspada SSSR-a, raspada komunisti~kog sistema i tada{nje Jugoslavije. To je bilo skoro nemogu}e, iako ovakve tvrdnje kakva je ova moja ne mogu biti kona~ne. Ali da se nismo dovoljno potrudili i mi u BiH da do toga ne do|e, to je ta~no. Kada se vratite u ta vremena, nekad se ~ini da se na rat podsticalo ne samo s vana, nego i iznutra, da je nekima to i odgovaralo. To jeste i promjena dru{tvenog sistema, ona uvijek nosi razne uzburkane situacije i nove ljude i dru{tvo je onesposobljeno da se othrva. Danas bi svi rekli da su protiv rata jer znaju da je to kataklizma u kojoj nikada
RAT SE NIJE MOGAO IZBJE]I

Neki od sugovornika SB, me|utim, smatraju kako su zbog smrti Tita, jedine politi~ke figure koja je mogla kontrolirati de{avanja u dru{tvu, rat i disolucija Jugoslavije bili potpuno o~ekivani. Po~etak rata u BiH se ne moè posmatrati kao izolovan slu~aj u procesu trasformacije, odnosno raspada Jugoslavije, ve} kao sastavni dio razlaza dràvotvornih nacija. itav period tog politi~kog zajedni{tva ustvari je bio traènje najprikladnijeg rje{enja za dràvni okvir koji je sam sebi davao legitimitet a nije ga crpio od gra|ana. Ta~nije, savezne vlasti su davale legitimitet republi~kim vlastima i obrnuto, a Tito je bio autoritet koji je garantovao politi~ku stabilnost. Nakon njegove smrti nije postojala ni institucija ni osoba koja je mogla zamijeniti njegovu ulogu, to nije bila ni partija ni vojska, te su uvo|enjem vi{estrana~kog sistema u republikama otvorena i nerije{ena nacionalna pitanja, a prvo i osnovno je bilo preglasavanje. Dalje, sukob nacionalnih koncepcija, po jednima nacija je bila dràvotvorna a po drugima republike, doveo je do rata u Jugoslaviji
BAKIR IZETBEGOVI] I NEBOJ[A RADMANOVI]

Suglasnost, uglavnom, oko budu}nosti
poku{ali da ga smire ili preusmjere bili bi pometeni, ta tamna energija bi na{la druge izvr{ioce koji }e silom o~uvati poziciju Srba kao povla{tene nacije. Srbi su bili najbrojniji narod u jugoslovenskoj zajednici, osnovali su tu zajednicu nakon Prvog svjetskog rata kao dio pobjedni~ke alijanse, pona{ali su se kao najstariji brat koji ne}e da shvati da su i mla|a bra}a porasla, da imaju jednaka prava u zajedni~koj ku}i. Ali rat je mogao imati drugi tok, uzro~iti manje stradanja da Tu|man nije imao krive predstave o Bosni i Hercegovini i njenim narodima, da ih nije potcijenio. Bosanski Hrvati i Bo{njaci su morali do}i do ponora me|usobnog istrebljenja kako bi Tu|man odustao od nekih iluzija. Da je Franjo Tu|man napravio realnu procjenu 1992. umjesto 1995., i da je me|unarodna zajednica pokazala potrebnu odlu~nost 1992. umjesto 1995., istorija bi tekla drugim tokom, i bilo bi bolje za sve, pa i za Srbe.
49
NIÎJA ZEMLJA BiH

nema pobjednika. Neko se moè proglasiti pobjednikom, ali i taj pobjednik ima ogromne gubitke. Na na{im prostorima niko nije pobjednik. Rat je najgora solucija i mir je pretpostavka za korake naprijed. Rat je ni{ta, samo vra}anje unazad. Prema podacima do kojih je do{ao Mirsad Toka~a sa svojim suradnicima, u BiH je ubijeno skoro stotinu hiljada ljudi od 1992. do 1995. godine. Kakav je va{ stav o rezultatima njegovog istraìvanja, kako danas gledate na razmjere ovog zlo~ina? Izetbegovi}: Mnogi smatraju istraìvanja Mirsada Toka~e veoma upitnim sa nau~nog i moralnog stanovi{ta. I meni se ona ~ine veoma kontroverznim. Naàlost, u BiH je ubijeno mnogo vi{e ljudi, naro~ito Bo{njaka, nego {to to tvrde Toka~ini podaci. Razmjere i sadràj zlo~ina su zastra{uju}i. Genocid, masovna etni~ka ~i{}enja, konc-logori, masovna silovanja... sve je to ura|eno kako bi se uni{tila multietni~na matrica, supstanca BiH, kako bi se kroz segregaciju i strah od drugog i druga~ijeg stvorili uslovi za kreiranje monoetni~nih dràvica na njenom tlu. Radmanovi}: Razmjere zlo~ina u BiH i biv{oj Jugoslaviji su vrlo velike. Naravno da je cifra od 100 hiljada zastra{uju}a i oni koji
RASCIJEPLJENA BiH
^lanovi Predsjedni{tva BiH slaù se kako je BiH danas podijeljena, no razilaze se
misle da je to malo treba da pogledaju kako se svijet uzbu|uje oko 500 a ne oko sto hiljada mrtvih. To je ogromna brojka stradalih. To, naravno, ne zna~i da ja tvrdim da je ona ta~na ili nije. Nismo utvrdili ni kvalitetne metode istraìvanja u BiH, nisu tome doprinijele ni me|unarodne institucije i onda se pojavljuju ljudi kojima je 100 hiljada malo. Malo je vjerovatno onima koji su jo{ 1993. godine rekli da ima 300 hiljada ubijenih, za njih je to malo jer osje}aju tu brojku kao svoj poraz. Sto hiljada mrtvih je poraz svih naroda koji ìve u BiH. Poraz u kojem neko ima
manju a neko ve}u odgovornost, uklju~uju}i i te iz 1993. godine. Poraz jer znamo da je u toj cifri ogroman broj nevinih, onih koji nisu krivi niza{to. Broj mrtvih je stvar koju treba nastaviti istraìvati. [to tu budemo bliì stvarnim ~injenicama, bi}e nam lak{e u budu}nosti. To govorim iz iskustva vezanog za Drugi svjetski rat u kojem nismo uradili istraìvanja kakva su trebala ili ih nismo saop{tili kako treba pa ve} 50 godina imamo probleme. Da li je BiH podijeljena zemlja?
Izetbegovi}: Naravno da jeste. Ali pravo pitanje je da li se te podjele i jazovi produbljuju ili se s vremenom smanjuju. Mislim da se smanjuju. Uz manje krize koje buknu s vremena na vrijeme, poput pro{logodi{nje, evidentno je da integrativni trendovi nadja~avaju dezintegrativne. Najbitniji proces je pomirenje ljudi, obi~nog naroda, smanjenje tenzija unutar beha nacije. A taj pozitivni proces normalizacije o~igledno i neumitno napreduje. Radmanovi}: Objektivno, jeste. O tome bi se moglo
Sugovornici SB slo`ni su u ocjeni kako rat nije bilo mogu}e izbje}i. Zbog zlo~ina koji su po~injeni u tri i po godine osnovan je Ha{ki tribunal koji je od svog osnivanja do danas optuìo ukupno 102 lica, od ~ega 66 Srba, 27 Hrvata i devet Bo{njaka. Tribunal je Srbima izrekao 694 godine zatvora i jednu kaznu doìvotnog zatvora, Hrvatima 169, a Bo{njacima 38 godina i {est mjeseci zatvora. ak 21 lice srpske nacionalnosti optuèno za genocid i u~e{}e u izvr{enju genocida, a Tribunal je do sada samo u jednom slu~aju, i to Radislavu Krsti}u u predmetu Srebrenica, izrekao pravosna`nu presudu za pomaganje u izvr{enju genocida. Osim toga, procjenjuje se da je za vrijeme rata u BiH bilo vi{e od 600 zatvoreni~kih logora i pritvorskih centara.
50
Postoji samo jedan odgovor na to pitanje, koji nije nikakav odgovor, jer je sasvim retro-utopijski: bilo je mogu}e izbje}i rat, da je u jugoslavenskim republikama i u svijetu postojala dovoljno jaka volja da Jugoslavija opstane, ali kao posve reformirana, konfederirana, demokratska dràva i zajednica, sa civilnom kontrolom nad vojskom, policijom itd... Ali, ako mislimo samo na BiH, nakon {to je ve} zapaljena Slovenija pa Hrvatska, tu vi{e nije bilo nikakvih izgleda. Jedini na~in bio je kapitulacija pred Milo{evi}em, JNA i krnjom Jugoslavijom, smatra Lovrenovi}, dok Filandra dodaje kako je rat bilo mogu}e, mo`da, samo odgoditi. Svaki rat se mogao i trebao izbje}i, pa i na{. Rat nije determinantna povijesti. Mogu}nost rje{a-
vanja srpsko-hrvatskog pitanja, pa time i jugoslavenskog, na miran i civiliziran na~in konfederalizacijom zemlje, ~ime bi i BiH bila po{te|ena a neka zajedni~ka dràva bar u prelaznoj formi o~uvana, osuje}ena je bila od prije svega srpskih a potom dijelom i hrvatskih nacionalista. Bo{njaci nisu mogli ni{ta su{tinski u~initi na neizbijanju rata mada su ga mogli realizacijom famoznog historijskog sporazuma sa Srbima dijelom odgoditi, ali ne i izbje}i. Rat nije bilo mogu}e izbje}i smatraju Dino Mustafi} i Haris Pa{ovi}, no odgovornost za to velikim dijelom, kako kaù, snosi me|unarodna zajednica, posebice SAD. Da je me|unarodna politika bila savjesna i da su u Jugoslaviji osmadesetih godina pro{log stolje}a postojali politi~ari

puno raspravljati i svaka bi rasprava izazvala razli~ite reakcije. Ko je kriv za to {to je podjela situacija me|u narodom, drugo je pitanje. Me|unarodna zajednica je bila blià opciji da pravi podijeljeno dru{tvo nego jedinstven prostor. Istorijski gledano, te{ko ga je bilo i napraviti. Mislim da smo polazili od pogre{nih ocjena i da smo dolazili i da smo zbog toga do{li do ovoga {to imamo. Pri~a koja se razvijala o BiH iz jednog sarajevskog politi~kog kruga, a ne nau~nog i istorijskog, da smo uvijek ìvjeli u ljubavi hiljadu godina i da je sada neko pao s neba i nas podijelio, je ustvari pogre{na ocjena i izazvala je pogre{ne poteze. Nikad nije tako bilo. Svako ko se malo zadubi i pro~ita {ta se de{avalo u istoriji, vidje}e da smo se stalno tukli. I da je sukob stalno bio na nacionalnoj i vjerskoj osnovi. Iz te pogre{ne pri~e povu~eni su pogre{ni potezi. Poput one da se sada moè napraviti ono {to smo imali u socijalisti~koj BiH. Ne moè na takav na~in. Mislim da je bilo mnogo bolje, kada smo ve} podijeljeni, iz tih podjela praviti ono {to nam je zajedni~ko i tako praviti zajedni{tvo. Moja ocjena je, mo`da nisam u pravu, ali mislim da su teì me|unacionalni odnosi danas nego 1997. godine. Da smo rekli, svako ima svoje, hajdemo se sada dogovarati {ta nam je zajedni~ko, bez sile, puno bi se vi{e dogovorili, jer imamo mnogo toga zajedni~kog. Imamo interesa da se dogovorimo {to je vrlo va`no u savremenom svijetu. Ovako smo forsirali interese da se razdvojimo. Mi smo danas, nesporno, podijeljeno dru{tvo, zemlja je i tako napravljena, ali mnogo bitnije za mene jeste {to je dru{tvo unutar sebe podijeljeno. Mo`da nije u nekim malim dijelovima gradskih sredina, namjerno kaèm malim, u djeli}u Sarajeva ili Banjaluke, ali u cjelini jeste i ovako kako radimo ne}emo se sastaviti. Moè li BiH u skoroj budu}nosti postati kandidat, a onda i ~lanica EU-a? Koje su klju~ne prepreke na tom putu i koji je na~in da ih se prevazi|e? Izetbegovi}: U skoroj budu}nosti BiH moè postati ~lanicom NATO, a to je za stabilnost i sigurnost zemlje, a time i za ekonomski oporavak, najbitnije. Put do ~lanstva u EU je duì, trajat }e osam do deset godina i to pod uslovom da imamo dogovor o bitnim pitanjima i da uloìmo trud. U ovom ~asu je potrebno rije{iti slu~aj Sejdi}-Finci i ustanoviti mehanizam za koordinaciju koji bi omogu}io da BiH pregovara sa EU-om jednim glasom, da sa raznih nivoa ne {aljemo kontroverzne i disonantne poruke i odgovore. Realno je da u ovoj godini podnesemo kredibilnu aplikaciju a da u idu}oj steknemo status kandidata i otpo~nemo pregovore. Hrvatska je pregovarala skoro {est godina, a na ratifikaciju }e ~ekati godinu i pol. Hrvatska je imala nacionalni konsenzus i dobro organizovanu pregovara~ku strukturu, pa je ipak dugo trajalo. Pregovara se po 35 poglavlja i bit }e potrebno donijeti hiljade zakona kojim se doma}a legislativa prilago|ava pravnoj ste~evini EU-a. Dobar dio suvereniteta BiH }e biti prenesen na EU, dakle i vlasti i ovlasti koje posjeduju entiteti. Presudna }e biti spremnost entitetskih vlasti da se izdignu iznad vlastite sjene i zamijene uski, lokalni interes za op{ti, evropski. Ta~nije, da za{tite lokalni, enitetski, etni~ki interes kroz {iri, op{ti interes artikuliran evropskim standardima. Radmanovi}: U svojim izjavama se trudim da ostanem konzistentan. Me|utim, u posljednje vrijeme primje}ujem razli~ite izjave o ovom pitanju. ôvjek sam koji se trudi da napredujemo na putu ka EU svih ovih pet godina koliko sam u Predsjedni{tvu. Osnovni razlog je {to mislim da ljudi sa ovog prostora jesu Evropljani, bez obzira kako se zovu. Dali smo zna~ajan doprinos evropskom razvoju i evropskoj kulturi. Dalje, nama je potrebno da usvojimo veliki broj normi razvijene Evrope kako bismo i{li brè naprijed. EU je mirovni projekat koji je vrlo vaàn za zapadni Balkan jer se kod nas stalno de{avaju neki sukobi. To je moje opredjeljenje za{to ùrimo ka EU. Skepsa o skorom ulasku u EU objektivno postoji. Politi~ari o tome ne bi ba{ trebali da govore, ja sam i poslije nekih razo~arenja, kakva su ona s kraja 2008. i 2009. ipak govorio optimisti~no o EU. Ta se razo~arenja odnose na evropski izvje{taj iz novembra 2008. koji je bio isti kao za Crnu Goru. Crnogorci su aplicirali u decembru, u januaru 2009. sam bio u Briselu, traìo da i mi apliciramo nisu nam dali jer, kako je re~eno, nije mogu}e zbog prisustva OHR-a. Poslije toga su do{la ~uvena 5+2 uslova i cilja kojim su nam otvoreno kazali da ne}emo mo}i aplicirati. I stoga je jasno da mi ne moèmo i}i brzo prema Evropi. Kada vidim stanje u okruènju, vidljivo je da u narednih deset godina mi treba da se trudimo i radimo a da je i tada upitno da li }emo biti dio EU-a. Ne mislim da treba odustati, da treba razmi{ljati {ta }e se desiti sa EU-om, ali moram re}i da je vrlo te{ko danas procijeniti {ta }e biti za deset godina u cijelom svijetu, a posebno na ovakvom Balkanu. Zato stalno predlaèm da nas sve Evropa usisa i da onda usput rje{avamo probleme. Evropljani to ne}e jer se boje onoga {to su uradili sa Rumunijom i Bugarskom. Misle da }e nam to produìti reforme, a ja mislim obrnuto.
koji su imali viziju mira, bilo je mogu}e izbje}i rat, kaè Pa{ovi}, a Mustafi} to obrazlaè detaljnije: Rat je mogao biti izbjegnut, uklju~uju}i i onaj u Hrvatskoj, da je NATO na po~etku oruànog sukoba u Sloveniji reagirao efikasno kao {to je to u~inio kada je donio odluku o okon~anju rata u BiH, te na Kosovu, kaè Mustafi}. Holbrooke je fatalnom gre{kom opisao Bushovu poruku koju je Milo{evi}u i Veljku Kadijevi}u u junu 1992. godine donio James Baker: Ukoliko napadnete Sloveniju, Evropska zajednica i Amerika diù ruke od Jugoslavije! To je, po Holbrookeovom uvjerenju, bila upravo poruka kakvu su prièljkivali Milo{evi} i vrh JNA. Uostalom, sedam dana nakon Bakerove posjete po~eo je rat u Sloveniji.
Holbrooke je iznio uvjerenje da se Jugoslavija mogla razdruìti po ~ehoslova~kom modelu samo da je Baker poru~io: Ukoliko napadnete Sloveniju u roku od 24 sata ima}ete NATO u Jugoslaviji! Jedino na taj na~in rat je mogao biti izbjegnut. Podsje}am, sve do pomenute Bakerove prijetnje Milo{evi}u da se Zapad ne}e mije{ati u ratove koje je on ve} pripremio Beograd se pla{io pokrenuti vojnu ma{ineriju. ak ni od tada{nje Moskve Milo{evi} nije mogao ra~unati na podr{ku. No, Bakerova poruka, dogovor sa Tu|manom o podjeli BiH, embargo na naoruànje, francuska i britanska podr{ka Milo{evi}u... bili su prejaki aduti u Milo{evi}evim rukama koji su proizveli posljedice koje i danas svi u regiji jos uvijek ne uspijevamo prevazi}i.
U rat su, kako smatraju Jerini} i Dejanovi}, srljala i tada{nja rukovodstva biv{ih jugoslovenskih republika, koja nisu imala previ{e volje za kompromis i miran razlaz. Rat nije bio ni dogovoren ve} su tada{nji nacionalni lideri, izbjegavaju}i kompromis, znali da }e kroz sukobe dovesti do ja~anja identiteta i politi~kog savezni{tva unutar vlastite nacionalne zajednice, {to im je bio prioritet jer se na njemu najbrè izgradi dràva. Me|utim, kada su pale prve `rtve, povratka nije bilo. Koliko }e biti krvav i tragi~an niko nije mogao ni pretpostaviti. To je ve} bio dio mirovnog procesa. Treba re}i da ni me|unarodne okolnosti nisu i{le u smjeru da se zaustave prvi sukobi ve}, naprotiv, oni su podgrijavani od pojedinih dràva koje su istorijski imale ekonomski,
51
NIÎJA ZEMLJA BiH

ANKETA SB: DA LI JE BiH PODIJELJENA?
BiH treba novi dogovor o svima jednako prihvatljivoj zemlji

IVAN LOVRENOVI]: Podijeljena je, to je evidentno, ali bojim se da jo{ nismo svjesni svih mogu}ih linija po kojima je podijeljena: ne samo etni~ki i teritorijalno, {to se vidi va{e pitanje - preskupi, preglomazni, neefikasni, diskriminiraju}i ustavni poredak i administrativni aparat - nisu veliki i va`ni. Nekad se govorilo ne moè{ ti mene toliko malo platiti koliko ja malo mogu raditi; meni se ~ini da nema takvog ustavnog ure|enja koje aktuelne vladaju}e politi~ko-vjerske oligarhije ne bi mogli kompromitirati svojom gramzivo{}u i licemjerstvom. Stoga mi se ~ini da prvi neophodni korak za promjenu ovog deprimiraju}eg stanja jeste prije svega pobuna protiv aktuelnih vladaju}ih oligarhija. Za po~etak, recimo: ta~ku na plja~ku! MOMIR DEJANOVI]: BiH je ve} nekoliko vijekova podijeljena zemlja. Podjele su na{a realnost i problem, one nisu nikakvo bogatstvo. Te podjele su DRAGAN JERINI]: Da. BiH je podijeljena na tri politi~ke, kulturne i vjerske zajednice koje su ustavom uokvirene u dva entiteta i dest kantona. Ovaj nesklad izme|u ìvotne, stvarne podjele i zakonodavne stvara i politi~ku nestabilnost. Rje{enje je u traènju ustavnog modela koji }e biti najsli~niji ovoj ìvotnoj podjeli. Ne smatram da je to negativan politi~ki proces, kao {to se pokazalo da ni proces raspada Jugoslavije nije u kona~nici bio negativan, ve} je negativan na~in na koji se ta
nemaju novca, sve ostalo su nacionalisti~ke ublehe. DINO MUSTAFI]: Te{ko da u Evropi danas ima jedinstvenije i ujedinjenije dràve od BiH! Ozbiljan sam kad ovo kaèm i ne morate brinuti za sposobnost mog rasu|ivanja. No, kad ovo kaèm onda mislim na ~injenicu da je te{ko danas u Evropi na}i dràvu sa, po mojoj procjeni, 95 procenata gra|ana koje potpuno homogenim dru{tvom, bez obzira na nacionalne, vjerske, entitetske, kantonalne, obrazovne, polne ili dobne razlike, ~ine prete{ke, neizdrìve brige vezane za elementarna egzistencijalna pitanja: Gdje da na|em posao? [ta ako ostanem bez posla? Kako da otplatim kredit? Kako }u platiti ljekare, a kako lijekove? Ima li smisla upisati dijete na fakultet? Od ~ega }e mi ìvjeti roditelji? Je li kasno probati oti}i na Zapad? Bih li se mogao ikako zaposliti u telekomu ili i nekom ministarstvu? Nisam ni glup, ni naivan, da bih mislio da problemi koji impliciraju svakako potvrdan odgovor na
i golim okom, nego i politi~ki i generacijski i imovinski i socijalno... A po svemu sude}i linije podijeljenosti dalje se produbljuju i mnoè. Politi~ka konsolidacija je uvjet svih uvjeta da bi ovdje mogla po~eti neka nova, bolja historija, ali za politi~ku konsolidaciju je potreban novi dogovor o svima jednako prihvatljivoj BiH. Za sada takvoga dogovora nema ni na pomolu, jer su na sceni dvije jednako destruktivne a uzajamno isklju~ive tendencije - jedna koja dràvu vidi kao striktno tronacionalnu tvorbu, apsolutiziraju}i nacionalne identitete i iz njih izvedena politi~ka prava, i druga koja ta prava i zahtjeve odbacuje, ignoriraju}i ~injenicu da je nacionalna kompozitnost temeljna i trajna karakteristika BiH, ne uvi|aju}i svu razornu opasnost koja dolazi od takve politike. [A]IR FILANDRA: BiH nije podijeljena zemlja ali jeste podijeljeno dru{tvo. Ta podjela dru{tva nije samo etni~ka, kako se uobi~ajeno misli, socijalne razlike su vi{a razdjelnica me|u ljudima od etni~kih. Osnovna je podjela na one koji imaju i one koji
uglavnom bile kontrolisane ili zabranjene do 90-ih godina pro{log vijeka, a onda su kontrolisano ili nekontrolisano buknule i dovele do tragi~nog i nepotrebnog rata, poslije koga su nastale entitetske i druge podjele koje nisu postojale u prethodnom vremenu. Na{ osnovni problem je {to se te podjele ne uvaàvaju ili prenagla{avaju, {to su nam bliì Va{ington, Brisel, Beograd ili Zagreb od Sarajeva, Banjaluke i Mostara i {to politi~ke stranke i institucije nemaju volje i konsocijativnih kapaciteta za uspostavljanje stabilnog i odrìvog sistema.
dràva raspala. BiH moè biti fukcionalna samo kao dogovorena zajednica, a ona nije dovoljna samo u institucijama ve} se mora ogledati i u teritorijalnoj ravnopravnosti, odnosno da jedna nacionalna zajednica uìva dio politi~ke vlasti na teritoriji gdje je ve}ina a dio prenese na zajedni~ke institucije. Srbi u BiH tu ravnopravnost ostvaruju prvenstveno kroz RS koja ima svoje predstavnike u bh. organima, dok Hrvati i Bo{njaci moraju na}i model kako }e to ostvariti u Federaciji. Sada{nji model sa deset kantona se pokazao kao nefukcionalan i treba mu rekonstrukcija. To vidim kao proces u koji treba u}i racionalno i bez maksimalisti~kih zahtjeva. SMAIL ÊKI]: înjenica je da je BiH ratom, odnosno agresijom i genocidom fakti~ki podijeljena zemlja, {to je i formalno ozvani~eno kroz Dejtonski
52

mirovni sporazum, koji je ukinuo Republiku BiH i legalizirao Republiku Srpsku i njene paradràvne organe, te ozakonio srpsku agresiju i genocid, legalizovao nasilno (uz upotrebu oruàne sile) izvr{enu podjelu BiH i (poslije Dejtona) omogu}io realizaciju (politi~kim sredstvima) srpske
nacionalisti~ke ideologije, politike i prakse, osvaja~kog i genocidnog karaktera. Time je Dejtonski sporazum paradràvnoj tvorevini (Republici Srpskoj), nastaloj na genocidu, priznao (pravni) legitimitet zasebnog entiteta u dràvnom ure|enju BiH, {to je u suprotnosti sa me|unarodnim pravom. Ovo je jedna u nizu krupnijih posljedica, naàlost, po mom sudu i najve}a, pri ~emu je rije~ o zlo~inu. Postoji jedan i jedinstven paradoks i apsurd u svijetu nezabiljeèn, a to je da `rtva genocida èli i ho}e, ima potrebu u interesu dugotrajnog mira i stabilnosti i zajedni~kog ìvota na ovim prostorima da ìvi sa dèlatom, a dèlat to ne èli i ne}e. I jedna od narednih krupnih posljedica na koju èlim ukazati jeste propast, odnosno neadekvatna i nepotpuna (simboli~na) implementacija Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma. HARIS PA[OVI]: U pravnom smislu BiH nije podijeljena zemlja. U nekim temeljnim aspektima, BiH je tako|er cjelovita kao lingvisti~ka cjelina i kao politi~ki i ekonomski prostor. U kulturnom i medijskom smislu, BiH je nasilno podijeljena, najvi{e sistematskom politikom u Republici Srpskoj koja spre~ava i obeshrabruje kulturnu reintegraciju.
KOME JE MALO STOTINU HILJADA

Brojke iz istraìvanja o ubijenim u BiH variraju od trideset do tri stotine hiljada `rtava
vojni i politi~ki uticaj na ove prostore, kaè Jerini}, dok Dejanovi} dodaje: Rat u BiH mogao se izbje}i da je postojao plan i dogovor za mirno i dugogodi{nje rje{avanje statusa Jugoslavije i njenih republika. Ovaj scenario podrazu mijevao bi najmanje petogodi{nji period traènja demokratskih rje{enja za o~uvanje Jugoslavije ili za mirni razlaz i uspo stavljanje novih dràva, pacifikaciju JNA i garanciju velikih sila. Naàlost, velike sile nisu, a mogle su, sprije~ile ovaj rat, neka republi~ka rukovodstva su sebi~no srljala u nezavisnost, a neka nisu imala razumijevanja za nove okolnosti i oslobo|ene interese naroda i republika. Za sve republike i narode u biv{oj Jugoslaviji neuporedivo bi bilo bolje da su 10 godina traìli mirno rje{enje, nego da su jedan dan ratovali. S druge strane, Smail eki} smatra da se rat morao izbje}i, no da su snagu za takav rasplet imali samo oni koji su u pokretanju ratnih de{avanja imali klju~nu ulogu: Rat, odnosno osvaja~ke ratove, genocid i drugi oblike zlo~ina protiv ~ovje~nosti i me|unarodnog prava na zapadanom dijelu Balkana, posebno u Republici BiH, na kraju XX stolje}a, je ne samo bilo mogu}e izbje}i, kako to vi kaète, ve} su se ti zlo~ini, uklju~uju}i i genocid nad Bo{njacima u svim okupiranim mjestima i gradovima u opsadi RBiH, morali izbje}i, ponavljam: morali izbje}i. To su mogle i morale u~initi unutra{nje snage, koje su, pored ostalog, razbile zajedni~ku dràvu, na koju, kao {to vam je poznato, nije izvr{ena strana vojna intervencija. Velikosrpski nacionalisti, zaslijepljeni megalomanskim ciljevima i uz procjenu da se oni mogu ostvariti sad ili nikad, nastupali su bahato, oslanjaju}i se, uglavnom, na silu. Sve druge prijedloge o preure|enju Jugoslavije koji su davani kao
kompromisna rje{enja u cilju o~uvanja zajedni{tva jugoslovenskih naroda i izbjegavanje mogu}ih tragi~nih posljedica njihovog razlaza, bahato su odbijali. Procjenjivali su da }e Bo{njaci i Makedonci morati da se priklone i ostanu u SFRJ, jer realno nemaju drugog izbora, a, ukoliko se Bo{njaci u BiH usprotive, njihov otpor }e JNA veoma brzo savladati.
BROJANJE MRTVIH
Istraìva~ko-dokumentacioni centar BiH, na ~elu sa Mirsadom Toka~om, do sada je registrovao oko 98.000 `rtava stradalih u proteklom ratu, od kojih su 55 odsto vojnici, a 45 odsto civilno stanovni{tvo. Me|u ubijenim je oko 64.000 Bo{njaka, 24.900 Srba, 7.700 Hrvata i oko 500 ostalih. Kod Bo{njaka je stradalo vi{e od 33.000 civila i 30.000 vojnika, kod Srba ne{to vi{e od 4.000 civila i skoro 21.000 vojnika, a kod Hrvata 2.100 civila i 5.600 vojnika. Me|u pripadnicima ostalih naroda stradalo je 370 civila i ne{to vi{e od 100 vojnika. Kada je Sarajevo u pitanju, prema Toka~inim podacima, na osnovu prikupljene dokumentacije o svakoj `rtvi, zatim kontakata sa porodicama, medicinske dokumentacije o utvr|enoj smrti `rtve, te drugih izvora utvr|eno da je u Sarajevu (u oba dijela grada) stradalo 8.400 vojnika i 5.600 civila. Me|u stradalima je 9.499 Bo{njaka, 3.597 Srba, 749 Hrvata i 166 pripadnika drugih naroda. Po svemu sude}i, ti su rezultati najbliì stvarnosti. Stvar je naopake viktimizacijske logike i lo{e politike kada se oni osporavaju u ime mnogo ve}ih brojki, mi{ljenja je Ivan Lovrenovi}. Jo{ je davno Bogoljub Ko~ovi}, umni i trijezni istraìva~ demografskih gubitaka u Drugom svjetskom ratu, ironizirao enormno uve}a53
NIÎJA ZEMLJA BiH

vanje broja srpskih `rtava, pitaju}i se: kakva je to ljubav za svoj narod, kada voli{ da ga je izginulo vi{e nego {to jest! Zlo~in je i ovako ogroman, a najgora od svega je na{a apsolutna nesposobnost za eti~ku autorefleksiju, i danas, toliko vremena poslije svega. Pogled na zlo~in i na `rtve, kao i sve drugo, potpuno je etniciziran, nacionaliziran, a u tome mra~nom poslu prednja~e elite - politi~ke, nacionalne, akademske, vjerske. Neposredno poslije rata napisao sam ovu dijagnozu u jednome tekstu: Dugoro~no gledaju}i, stupanj do kojega je ideologija ovoga rata, ideologija etnosa i teritorija, pra}ena zlo~inom (kao svojim sredstvom) i patnjom (kao svojom posljedicom), dvjema stranama iste stvarnosti, dubinski destruirala kulturnu i moralnu supstancu BiH i njezinih ljudi - sigurno je najteà posljedica rata, s kojom }e se morati nositi generacije {to dolaze, a pitanje zlo~ina i krivnje bit }e zadugo najteì problem moralne obnove dru{tva. Ne vidim da se do danas u tom pogledu i{ta promijenilo. S Lovrenovi}evim se mi{ljenjem slaè i Filandra, koji, kako kaè, podràva nau~na istraìvanja, ali ne i moralni relativizam. Podràvam Toka~ino istraìvanje kao znanstveno legitiman spoznajni i metodolo{ki pluralizam, kojeg je i Toka~ino istraìvanje izraz, ali ne podràvam moralni relativizam koji je nu`na pratilja tog pluralizma. Konkretne Toka~ine rezultate ne bih komentirao, nisam s njima upoznat niti sam za to kompetentan, ali ostavljam pravo na sporenje oko njihove autenti~nosti. Mada se radi o ubijenim ljudima, moramo prihvatati ~injenicu da se do jedinstvene i kona~ne brojke ubijenih u BiH ne}e niti moè do}i, {to ne}e ni {tetiti niti koristiti samim ubijenima. Za mnoge je prebrojavanje `rtava biznis i karijera, naàlost. Me|utim, s Toka~inim se podacima ne slaè Smail eki} koji smatra kako nisu nau~no utemeljeni, da je `rtava mnogo vi{e te da ti podaci ne daju pravu sliku o broju stradalih u BiH. Republika BiH, me|unarodno priznata dràva i ~lanica UN-a, je za vrijeme agresije i genocida imala ogromne ljudske `rtve i materijalna razaranja. Ukupan broj ubijenih, prisilno protjeranih, ranjenih i drugih oblika zlo~ina protiv ~ovje~nosti jo{ uvijek nije kona~no nau~no utvr|en. Prema tome, neophodna su dugoro~na istraìvanja longitudinalnog karaktera, realizovana po modelu panel istraìvanja, pri ~emu je, pored materijalnofinansijskih uslova, neophodno obezbijediti znatno ve}i broj nau~no kompetentnih istraìva~a, pripremljenih i educiranih za istraìvanje genocida i drugih oblika zlo~ina protiv ~ovje~nosti i me|unarodnog prava, tvrdi eki} i dodaje: Prema
54
GLAD, SILOVANJA, LOGORI

BiH je iz rata iza{la razorena, ekonomski uni{tena i sa milionskom izbjegli~kom populacijom
dosada{njim rezultatima raznovrsnih israìvanja i nau~nih istraìvanja samo broj ubijenih se kre}e u rasponu od 25.000 do 328.000. Pored masovnih i pojedina~nih ubistava, izvr{eni su i drugi brojni oblici zlo~ina protiv ~ovje~nosti i me|unarodnog prava, nekoliko stotina hiljada ranjenih, od ~ega nekoliko desetina hiljada djece; vi{e stotina hiljada zato~enih u preko 650 koncentracionih logora i drugih mjesta zato~enja, nekoliko desetina hiljada silovanih i seksualno zlostavljanih èna, djece, pa i mu{karaca. Iz svojih je domova protjerano oko 2.200.000 osoba {to ~ini vi{e od jedne polovine ukupnog stanovni{tva RBiH po popisu od marta 1991. Pa{ovi}, pak, podràva Toka~ino istraìvanje koje je bilo temelj njegovoj postavci u okviru obiljeàvanja 20 godina opsade Sarajeva. Centar nam je dostavio imena ubijenih civila i branitelja i dokument kojim potvr|uje autenti~nost podatka. Centar ima takve podakte za teritoriju cijele BiH. Broj `rtava u ratu u BiH nije kona~an jer se neprestano otkrivaju novi podaci i dokumentira smrt `rtava za koje nisu bili potpuni podaci ili se nije znalo za te `rtve. Taj proces }e trajati jo{ godinama. Ono {to je bitno jesta da je smrt i jednog nevinog ~ovjeka uàsna tragedija. Kad govorimo o Sarajevu i kaèmo da je ubijen 11.541 ~ovjek, mi znamo da je to jako puno, ali te{ko nam je zamisliti koliko je to puno. Kad bi svi ti ljudi sjedili ili stajali jedan do drugog u gusto postavljenim redovima, ispunili bi prostor u Titovoj ulici u Sarajevu od Vje~ne vatre do Ali-pa{ine dàmije To je zastra{tuju}e mnogo, to je najve}i gubitak u jednom gradu u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. ovjek zanijemi pred tim zlo~inom.
Kona~no, Dejanovi} i Jerini} tvrde kako je Toka~ino istraìvanje i politi~ki va`no. Radi se o relevantnom i objektivnom istraìvanju te Toka~a i saradnici zasluùju pohvale na svom trudu bez obzira na sva osporavanja koja dolaze sa bilo koje strane. Politi~ki bitno jer se njime ru{e stereotipi o ratu u BiH gdje su Srbi prikazani kao agresori iz Srbije koji su napadali Bo{njake u BiH. Iz istraìvanja je vidljivo da su ratu u BiH 99,9 % ginuli gra|ani ove dràve. bili oni Srbi, Bo{njaci ili Hrvati. Danas je najbitnije da se odgovorni za sve ratne zlo~ine po~injene na svim stranama na|u pred licem pravde, u sudu i odgovaraju za zlo~ine koje su naredili ili po~inili. Treba naglasiti da sa ovim procesom ne smije biti manipulacije, kao {to je danas slu~aj sa pojedinim predmetima koji se otvaraju pred Sudom BiH, jer to uzrokuje nove nesporazume me|u nacionalnim zajednicama, kaè Jerini}, dok Dejanovi} dodaje: BiH treba ovakvo istraìvanje, da bi se utvrdila istina o poginulim i zatvorila usta manipulatorima, koji su tvrdili da je bilo tri puta vi{e poginulih. Kod ovakvih istraìvanja vrlo je bitno da nema ve}ih i ozbiljnijih osporavanja rezultata. Ovo istraìvanje trebalo je biti jedan od prvih dràvnih zadataka, ali naàlost, istina i op{ti interes vrlo ~esto nisu i interes izabranih predstavnika u vlasti. Prvo {to pomislim je da su uzalud poginuli i da su trebali ìvjeti, a poslije toga, da svi odgovorni za pogibiju ovih ljudi trebaju odgovarati i da nam se ovo nikad vi{e ne ponovi. Osim onih koji su odgovarali ili su trebali odgovarati pred sudovima, za ove zlo~ine odgovornost treba pro{iriti na doma}e i me|unarodne mo}nike koji su odlu~ivali o ratu ili miru.
Op}ina Stari Grad Sarajevo svim Jevrejima u povodu Pesaha, praznika oslobo|enja, nade i spasenja upu}uje iskrene ~estitke.
BOSANSKI PONOS
DVADESET GODINA VOJNIKA SREE

U augustu 1992. u okupiranom sarajevskom naselju Dobrinja snimljen je spot za pjesmu VOJNIK SREE, koji je reirao MIRSAD HEROVI, a koji su, izmeu ostalih, emitovali i CNN i MTV; pored reditelja, za Slobodnu Bosnu slavnih ratnih dana se prisjeaju neki od glavnih aktera spota, pripadnika SPECIJALNE JEDINICE MUP-a RBiH: MUHAMED GAFI, JASMIN BEGI, DEVAD HOBO, MILENKO MILINOVI, MUHAMED MULAOMEROVI, DAMIR ZGODI i SAMIR AJI
K SVEMIR VELIKI! O
Pjesma i video spot Vojnik sre}e na Palama i u Banjoj Luci su u ratu bili apsolutni hit!
SPECIJALCI OPET NA DOBRINJI

Hera (na ~elu), Zgoda i Gafa (drugi red), Pape (iza Gafe) i u posljednjem redu, slijeva na desno: [pico, Bega, Kina i âja
56
VIKI]EVI SPECIJALCI, DVIJE DECENIJE POSLIJE

Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MARIO ILIÎ]
ledali ste taj video spot milion puta. Ili ste, barem, trebali. Bez obzira na kojoj ste strani bili tokom rata, bez obzira na kojem meridijanu i paraleli ste traìli vlastito mjesto pod suncem. Jer, vrhunsko je to ostvarenje reditelja Mirsada Herovi}a Here. Jedinstveno, autenti~no, neponovljivo. No, ni{ta od toga ne bilo bez glavnih glumaca, pripadnika Specijalne jedinice MUP-a RBiH - Odred Bosna. A pjesma Dine Merlina, Vojnik sre}e, tek je nakon snimanja scena tog spota u sarajevskom naselju Dobrinja, ali i u njihovoj bazi u Domu policije u centru glavnog grada BiH, do{la kao vrhunska podloga. U mjesecu augustu, prve ratne godine...
NA LICE STAVI SMIJEH

Sa osam pripadnika Odreda Bosna sjedimo na Dobrinji, a gdje bi drugo, tre}eg dana aprila. Prisje}aju se detalja sa snimanja tog spota, realizovanog na osnovu ideje Samira Mehi}a Mehe. Meni je Meha, ovdje na Dobrinji, rekao da se snima spot o specijalcima. A ja mu kaèm: Pa, snimljen je spot za pjesmu Ponesi zastavu Dragane Viki}u. A on veli: Dobro, ali to je spot o komandantima i komandirima. Kaèm mu: Odli~no, onda snimajte, a {ta ti ja trebam u tom spotu. On veli: Kemo i ti bi nam se trebali nasmijati, govori nam jedan od komandira ovog odreda, Muhamed Gafi} Gafa. A kad smo to posloìli, kaèm Mehi da nam fali komandni kadar, jer mi smo specijalci, a bez komande smo ko bez glave. Hajde da vidimo ko je na Dobrinji, kaè on. Gafa je tu, a danas treba do}i i Kemal Ademovi}, zamjenik komandanta. A
POVRATAK U RATNU PRO[LOST

Meha poklanja ~okoladu dje~aku Adnanu (skroz gore); uvijek naprijed, nikad nazad (gore)
Mirsad Herovi} Hera

57
BOSANSKI PONOS
Muhamed Gafi} Gafa
Jasmin Begi} Bega
Kemo je bio teàk na tim stvarima i nikad ne bi pristao na to da smo ga mi pitali. Nego, mi nagovorimo Gafu da on nagovori Kemu da ga snimimo kako se smije. Pazi, mi smo snimili ve}inu kadrova, ali nam, eto, trebaju njih dvojica da se nasmiju. Zato {to je na{a ideja bila da se neki od komandanata, komandira i specijalaca na kraju spota smiju, obja{njava Hera. U snimanju spota sudjelovali su specijalci iz I i II ~ete, koji su ~uvali linije na Dobrinji 1 i Dobrinji 4. Nisam o~ekivao da mi jedan specijalac, kao u ovom slu~aju Meha, kaè: Ovaj spot mi snimamo za one koji ga ne}e vidjeti. I to me tako potreslo!, kaè Gafa. Dva dana spot je sniman na Dobrinji, jedan dan u bazi, u Domu policije, i jedan dan u susjednom Velikom parku. Tada je Meha govorio da ga jebe statistika. Kaè: Sve {to rat duè traje ve}a je {ansa da te zaka~i. I tada sam do{ao na ideju da se oni na kraju spota smiju, da ostanu kao zamrznuti u vremenu. I pucalo se pravom, bojevom municijom. A kada smo ulazili u BOV, bilo je i pitanje: da li smo se namazili kopertonom, kako ne bi izgorili, pri~a Hera. Jasmin Begi} Bega prisje}a se jo{ jednog detalja: E sad, kako Kemu, koji kaè: Ma, daj bjeì, snimaj to, i pritom mu je ~a~kalica u ustima, natjerati da se
SJE]ANJE NA HEROJE
etvorica poginulih specijalaca iz spota Vojnik sree!

O d a k t e r a s p o t a Vo j n i k s r e } e ~etvorica su poginula: Amir \uli} [pico, Senad Fazli} Fazla, Mirsad Fo~o i Nermin Dèvlan Dèki. Preìvjeli su: Kemo Ademovi}, Muhamed Gafi}, Samir âji} âja, Senad Fazli} Bumbar, Nihad Fazli}, Midhat âmdìja, Dino Fazli}, Mirsad Herovi} Hera, Sr|an Pani, Samir Mehi}, Milenko Milinovi} [pico, Jasmin Begi} Bega, Pero Paradìk, Rijad Avdagi}, Kristijan Iveli}, Amir Mu{a novi}, Muhamed Mulao merovi} Kina, Damir Zgodi} Zgoda, Vehid U{anovi}, Fadil Feriz i dje~ak Adnan. Valjda nismo nekoga za b o ravili...
nasmije. Tada mu je Gafa rekao: Hajd, ba, vadi taj kolac iz usta!
ÛVANJE LINIJE I SNIMANJE

A ko }e otvoriti spot? Prva ideja bio je komandir Samir aji} aja, mo}an, visok, stasit. Tako je i ostalo. Pitamo ga da li mu je reditelj dao i neke indikacije prije po~etka snimanja. A nemam pojma, reditelj je tu, pa nek objasni. Ma, nagovarali su mene i Hera i Meha. Kaù: Ti ima{ tu fizionomiju.
A ja kaèm: Nemojte mi toga! Jer mi je to tada izgledalo {minkerski, ne{to kao da sam maneken rata. Me|utim, od dosade sam rekao: u redu! I Begu se trebalo nagovarati da sudjeluje u realizaciji spota: Bio sam komandir na Dobrinji I, i dugo vremena sam se opirao Mehi koji me je uporno lomio. Uspio je on samo zato {to je dosadan ko proljev. Jer, mislio sam da mi na to nemamo pravo. U onom sistemu znalo se ko kada i gdje moè nastupiti i za sve si trebao imati odobrenje.
Damir Zgodi} Zgoda i Muhamed Mulaomerovi} Kina (lijevo); Dèvad Ho`bo Pape (desno) 58
VIKI]EVI SPECIJALCI, DVIJE DECENIJE POSLIJE
Samir âji} âja
Milenko Milinovi} [pico
DRAGAN VIKI], RATNI KOMANDANT ODREDA BOSNA
Naziv pjesme negdje se podudara sa konstatacijom da su ti momci zaista bili velika srea
Dragan Viki}a pitamo kako to da on kao komandant nije znao da se na Dobrinji snima spot Vojnik sre}e. Nisam ja znao ni kad je Tifa ne{to ranije snimao spot za pjesmu Ponesi zastavu, a nisam znao ni kada je Hera snimao Vojnika sre}e. Ustvari, nisam znao za predradnje koje su prethodile tim snimanjima. U svakom slu~aju, drago mi je da je taj spot snimljen i ba{ je dobro nazvan: Vojnik sre}e, kaè Dragan Viki}, komandant Specijalne jedinice MUP-a RBiH - Odred Bosna. Da, ali njegovi specijalci kaù da je oko naziva pjesme, pa samim tim i spota, postojao mali problem, jer je Viki} govorio da su oni policajci, a ne vojnici: Ma, dobro, to je sada manje bitno. Oni jesu policajci, ali je ta jedinica ratovala kao i svaka vojska. Naziv pjesme negdje se podudara sa konstatacijom da su ti momci zaista bili velika sre}a na mnogim tim dijelovima gdje je bilo najgu{}e. Ja takvih informacija imam dosta, ali oni to najbolje znaju. U ovom tekstu tematski smo se vezali za snimanje ratnog spota Vojnik sre}e. A pri~a o Specijalnoj jedinici MUP-a RBiH - Odred Bosna zasluùje pet, {est knjiga, barem. Upravo je objavljeno izdanje knjige Specijalna jedinica Bosna autora Muhameda Gafi}a na engleskom jeziku. Na na{em jeziku, pak, imali smo je priliku ~itati i kupiti jo{ prije pet godina.
EL COMANDANTE
Dragan Viki} Dragan Viki}
Hera: Meha je tu bio glavni organizator. Jer, on kad uhvati ne pu{ta. Isto Pitbull. Lak{e ti je odmah prihvatiti, pa si onda rahat. Damir Zgodi} Zgoda: I nismo tada u Domu policije imali ni{ta kako bi ne{to mogli improvizovati. Hera: Pa smo na{li neku zastavu, Kameruna, ~ega li ve}? Zgoda: Snimali smo kroz neku cijev da bude svjetlosti, a nas dvojica pu{imo kako bi dobili dim. Kada govorimo o onim Herinim osmijesima zamrznutim u vremenu, primje}ujemo da je Milenko Milinovi} [pico napravio neobi~no kiseo kez: Prvo, prepao sam se kad mi je Hera rekao da }e stajati unutra s kamerom, a da ja ispucam rafal pored njegove glave. Ne znam postoji li na tom snimku rupa koja je ostala nakon {to sam ispalio rafal... To je u ta~ku! Kaèm mu: Gdje }u ti bolan pucati pored glave, jesi tu budala! A on meni: Hajde, bolan, pucaj, vi ste do sada ispucali milion metaka; ima da mi upadne{ s vrata i da puca{ s kuka. Joj, kontam, ubih svog ~ovjeka na snimanju. A njemu se kamera nije ni mrdnula. To je prvi put da sam se prepao, vi{e nisam, hahaha... Komandant Specijalne jedinice MUP-a RBiH - Odred Bosna Dragan Viki} nije ni znao da se spot uop{te snima. Znao je samo Kemo, njegov zamjenik. I, naravno, akteri spota koji su ~uvali liniju i usput snimali budu}e Herino remek-djelo. Po zav{etku snimanja, Hera i kompanija su premje{teni u Nedàri}e: Tamo smo ostali petnaestak dana. A moj komandir Mirsad Fo~o mi je rekao da idem na televiziju i zavr{im montiranje spota zajedno sa Zijadom Mehi}em. Kad se mi vratimo iz Nedàri}a, gleda}emo spot, govorio mi je Fo~o. Naàlost, poginuo je dva dana prije okon~anja montaè. Hera i Meha odnijeli su spot Draganu Viki}u. Pogledao ga je na VHS-u. Kaè: Dobro, hajd jo{ jednom. Radnja se de{ava u njegovoj kancelariji u Domu policije. Ipak,
59
BOSANSKI PONOS
KAKO JE DOBRO VIDJETI VAS OPET...

Dèvad Ho`bo, Damir Zgodi}, Mirsad Herovi}, Samir âji}, Muhamed Gafi}, Jasmin Begi}, Muhamed Mulaomerovi} i Milenko Milinovi}
problem je bio oko naziva pjesme. Jer, Viki} je rekao da su oni policajci, a ne vojnici. Pa je onda uz naziv Vojnik sre}e jedno vrijeme postojao i podnaslov: Specijalna jedinica MUP-a RBiH - Odred Bosna, kaè Hera.
NEKAD, SAD, ZA VJE^NOST

TEKST: Dino Merlin MUZIKA: Dino Merlin IZVO\AÎ: Dino Merlin i Draèn @eri} @era REDITELJ SPOTA: Mirsad Herovi} Hera MONTA@ER: Zijad Mehi} PRODUCENT: Rat, kao takav Ako se zlo dogodi, ako me no}as pogodi. Ja ne}u od smrti umrijeti, ja }u umrijeti od ljubavi. Jer ja sam vojnik sre}e, mene metak ne}e. Moè{ mi ubiti ljeto, al ìvje}e prolje}e. Ako se zlo dogodi, ako me no}as pogodi. Ti ne pla~i, na lice stavi smijeh, za ovaj grad nije umrijeti grijeh. Pucaj! Ne moè{ mi ni{ta, ja sam ko svemir velik. Pucaj, iz topova trista, ovo je srce ~elik. Jer ja sam vojnik sre}e, mene metak ne}e. Moè{ mi ubiti ljeto, al ìvje}e prolje}e...
TURA PI]A U BANJOJ LUCI

A [pico }e se nadovezati: U Banju Luku, nakon rata, vodimo jednog ameri~kog diplomatu na sastanak. I, sve se zavr{ilo, sastanci, zajebancije, pa mi nave~e si|emo u kafanu u Hotelu Bosna da popijemo koju rakijicu. Odjednom, stiè nam pi}e, a onda i jo{ jedno. Pitam konobara: Ko je ovo zvao? Kaè on: Ja. Onda ga pitam i: [to to haveru, ti? A on odgovara protivpitanjem: Ti si onaj momak sa spota? Ho}u da vas ~astim, ja sam isto iz Sarajeva, ali morao sam oti}i. Opet ja: Pa, {to si oti{ao iz Sarajeva? A on: A, jebiga! Juke, folovi. I samo da zna{: i mi smo u Banjoj Luci brijali na tu va{u pjesmu. Spot je premijerno emitovan krajem augusta 1992. godine. estitao je Dino Merlin Heri na tom djelu, ali mu je i rekao da spot jo{ nije gledao. Ali, meni svi ~estitaju, pa da i ja tebi ~estitam, govorio je Merlin. Na na{e pitanje koje su to prve slike koje vidi kada se sjeti rata, Dèvad Ho`bo Pape odgovara: Sve mi se mije{a. Gdje god da do|em, a gdje sam bio u ratu, vra}aju mi se slike. Kad iz pravca Doma policije pogledam prema nekada{njoj Robnoj ku}i, kontam: nikad gore, a nikad ljep{e vrijeme! Dao bih sve u ìvotu da se, makar mi koji smo ìvi, ali svi, moèmo sastati. I odmah
60
da umrem. Na isto pitanje odgovara i Muhamed Mulaomerovi} Kina: Ja sam na Dobrinji bio ba{ dobar dio rata, kompletan ljetni period 1992. godine. Pa sam onda, na jo{ nekoliko mjeseci, produìo boravak na aerodromskoj pisti. Bio sam u grupi koja je bila zaduèna za unos oru`ja u Sarajevo. Ali, to je posebna pri~a. Na Palama su nekoliko puta poku{avali kopirati spot Vojnik sre}e, ali na pjesmu Let the Sunshine In, iz filma Kosa. No, nikako im nije uspijevalo. Saplitali su se, padali, `mirkali, ne{to se poku{avali kofr~iti, ali, kad ne ide - onda ne ide. Gledaj, mi smo dràli Vrbanja most. A tamo je ~esto bila razmjena zarobljenih na{i za njihove. E, ti, koji su bili u na{em zarobljeni{tvu znali su nam, prije razmjene, govoriti: Srbi kad se napiju slu{aju samo Vojnika sre}e, tvrdi Bega, koji }e, zajedno sa mnogobrojnom ekipom specijalaca, proslaviti Dan jedinice, 5. aprila u Domu policije. Branko ]opi} se u romanu Magare}e godine na ovaj na~in opra{ta od svog dragog prijatelja iz Konvikta u Biha}u, Hamida Rusa, koji je 1942. poginuo kao borac Osme kraji{ke brigade: Na njegov grob neka pa`ljiva ruka ~esto poloì buket onoga divnog i nje`nog poljskog cvije}a koje tako brzo vene. Upravo tako: neka pa`ljiva ruka ~esto poloì cvije}e na grob svakog od 81. poginulog specijalca, me|u kojima je i heroina Dalila Tufo. Moè, u sebi, re}i i amen i amin, nema veze. A ako ne}e ni jedno ni drugo, neka samo {uti... I {uti... I {uti...
FEHIM DEMIR
U Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu otvorena je izloba bosanskohercegovakog fotoreportera FEHIMA DEMIRA, povodom obiljeavanja 20 godina od poetka opsade Sarajeva; Demirove fotografije objavljivane su u najveim svjetskim medijima, a postavka u BKC-u samo je mali dio njegovog fotografskog opusa koji biljei ivot Sarajlija u ratu i prvim poratnim godinama
JEDAN IVOT VRIJEDI VIE OD HILJADU FOTOGRAFIJA

Foto: Milutin Stoj~evi} Svaka fotografija nosi Svaka fotografija nosi posebnu pri~u, a nijednu posebnu pri~u, a nijednu od tih pri~a ne smijemo od tih pri~a ne smijemo zaboraviti, kaè Fehim Demir zaboraviti, kaè Fehim Demir
FOTO-DOKUMENTI IZ FOTO-DOKUMENTI IZ VREMENA OPSADE VREMENA OPSADE
Pi{e: MAJA RADEVI]
O
62
d svih nevolja i opasnosti koje mogu sna}i jednog fotografa na svakodnevnim zadacima u ratu, Fehim Demir posebno pamti ratne zgode i nezgode sa sarajevskom policijom. Koja je, ne biste vjerovali, ~ak i usred vanrednog stanja i sveop{teg haosa redovno obavljala rutinske saobra}ajne kontrole. @iva istina! Jednom sam i{ao autom od Holiday Inna prema êngi} Vili i kod Veterinarskog fakulteta me zaustavi policija, sa sve radarom... Policajac mi kaè: Prekora~io si dozvoljenu brzinu, vozio si 90. A ja mu kaèm: Nisam vozio 90, nego 120, ne valja ti radar! Vidi{ da pucaju, moram da vozim brzo. A on
odgovara: Pa ko ti je kriv, ne pucamo mi! I morao sam da platim kaznu..., kroz smijeh pri~a Fehim Demir. A drugom prilikom, bio sam s jednim kolegom iz Zagreba koji je radio za Reuters, vozili smo se od engi} Vile prema Marin dvoru i u cijelom onom haosu, vidimo da jedan jedini semafor radi na Marin dvoru! Do danas nisam uspio shvatiti odakle struja za semafor, kad nigdje drugo u gradu nije bilo struje. I tu, kod semafora, stajao je policajac i napla}ivao kazne svakom ko pro|e kroz crveno... Ali, problem je bio u tome {to je na semaforu stalno gorjelo crveno.
@RTVE I POSMATRAÎ
Dvadeset godina od po~etka opsade Sarajeva povod je zbog kojeg je Fehim Demir odlu~io napraviti izlo`bu fotografija
u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu. Izloèno je oko 50 fotografija od kojih je ve}ina snimljena u periodu opsade, ali tu su i neke slike iz prvih poslijeratnih godina, poput posjete pokojne princeze Diane Bosni i Hercegovini i koncerta grupe U2 na stadionu Ko{evo. Fotografije Fehima Demira, danas fotoreportera agencije EPA, a u ratu fotografa AFP-a i Oslobo|enja, objavljivali su najpoznatiji svjetski magazini, poput New York Timesa, Guardiana, Timea... Jedna od Demirovih ratnih fotografija nedavno je uvr{tena i u kolekciju ~uvenog njujor{kog Muzeja moderne umjetnosti MoMa - Fehim je za to, kako kaè, saznao slu~ajno, preko interneta... Rat se moè slikati na bezbroj razli~itih na~ina. Slike Fehima Demira, nastale tokom ~etvorogodi{nje opsade Sarajeva,
SLIKE @IVOTA POD OPSADOM

suvereni, prakti~no neupotrebljivi i skoro nedodirljivi u svojim pancirnim prslucima (kreteni, kaè Demir)... Bio je, ~ini mi se, avgust 92., ispred Narodne banke. Jedan na{ kolega imao je izlo`bu karikatura, svi smo se okupili tu i onda je iznenada po~elo granatiranje, haos... Moj prijatelj, pokojni Savo Vasiljevi}, stajao je ispred mene, ovako kao {to sad stojimo vi i ja. Pala je granata na par metara od nas i Savu su pogodili geleri, sve ih je pokupio, a ja sam, nekim ~udom, ostao netaknut. I tako je bilo cijeli rat padale su granate, ga|ali snajperi, par puta se dogodilo da pogode automobil u kojem sam bio, ali sre}om, nisam nijednom bio ranjen, pri~a na{ sagovornik. I u takvoj situaciji prevladao je instinkt fotoreportera: Fehim je uzeo aparat i slikao. Moralna dilema u njegovom poslu je neizbje`na - da li prvo pomo}i ranjenima, pa onda fotografisati, ili obrnuto? To je ne{to {to se uvijek prigovara nama fotoreporterima, kao mi samo snimamo i zara|ujemo pare, a nije nas briga {ta se doga|a sa ljudima koje snimamo... Ali {ta da uradite kada je oko vas pedeset ljudi koji samo stoje i gledaju, i ~ekaju da ja i snimim i da pomognem ranjenima? Vi{e puta sam odvezao ranjenike u bolnicu, kao {to mi se i znalo dogoditi da me ljudi ponekad napadnu: [to snima{, {to ne pomaè{?! Ali oni ne vide sve... Imao sam jednog prijatelja, Chrisa, koji je uvijek imao u automobilu spremno }ebe, ako treba nositi ranjene. S profesionalne strane, to jeste dilema, ali kad si sam i na|e{ se u takvoj situaciji, logi~no je da }e{ prvo pomo}i, a ne snimati. Bolje spasiti jedan ìvot nego napraviti hiljadu fotografija.
KAUBOJSKI FILM I SARAJEVSKI STRAH

Mnogi bosanski fotografi poput Demira, Danila Krstanovi}a, Rikarda Larme, u ratu su prvi put shvatili {ta zna~i raditi za velike svjetske novinske agencije. Razlika je, u odnosu na ovda{nje medije, ogromna, kaè Fehim Demir. Od momenta kad se ujutro probudite pa dok nave~e ne po|ete na spavanje, stalno ste prisutni u tom poslu i morate u svakom momentu biti spremni na pokret. Sve {to se dogodi danas, za nas je to ve} ju~er, pri~a ovaj fotoreporter. Materijal smo u ratu uglavnom dobijali UNPROFOR-ovim transportnim avionima, svaki mjesec je neko dolazio izvana i donosio sve {to treba, tako da tu nije bilo problema. Ja sam tada jo{ uvijek radio i za Oslobo|enje, pa sam taj materijal onda nosio i njima. Ali niko mi nikad nije rekao hvala. Je li se nekad dogodilo da su fotografije koje je slao AFP-u iz opkoljenog Sarajeva bile cenzurirane, ili za njih prebrutalne za objavljivanje, pitamo.
63
istovremeno su uàsavaju}e potresne i dirljivo lijepe: na mnogima od njih su djeca, koja su u prvim godinama svog ìvota iskusila ono {to nijedno dijete na
svijetu ne bi trebalo doìvjeti; na drugima mu~ne slike krvi, ranjenih Sarajlija, oplakivanje mrtvih, dènaze i sahrane... Na nekima, opet, vojnici UNPROFOR-a,
FEHIM DEMIR
ÊKAJU]I INTERVENCIJU
Slike Fehima Demira, nastale tokom ~etvorogodi{nje opsade Sarajeva, istovremeno su uàsavaju}e potresne i dirljivo lijepe
Nikada, odgovara Demir. Ali nekako sam i sam imao taj osje}aj, znao sam {ta trebam slati, a {ta ne, {ta moè pro}i, a {ta nije dobro... Ovih dana, na inicijativu novinara francuskog Le Mondea Remyja Ourdana, u Sarajevu se ponovo okupljaju ratni reporteri i fotografi iz raznih dijelova svijeta. Ti ljudi su za Bosance i Hercegovce u~inili mnogo i to im ne smijemo zaboraviti, kaè Fehim Demir: Kao neko ko je odavde, normalno je da sam ja druga~ije, vjerovatno i emotivnije doìvljavao sve to od mojih stranih kolega. Ipak, nikada ne bih mogao da potcjenjujem njihov rad. Svi strani izvje{ta~i i fotografi koji su bili ovdje za vrijeme rata uradili su puno za Sarajevo i za Bosnu i dali su sve od sebe da se usmjeri pa`nja svjetske javnosti na ono {to se de{avalo, da se rat zaustavi. Naàlost, pored svih na{ih napora, izvje{taja, fotografija, TV priloga koje smo svakodnevno slali, intervencija je do{la prekasno - nakon ~etiri godine opsade kakvu istorija ne pamti, neko se kona~no smilovao da kaè: sad je dosta. Fehim Demir izvje{tavao je proteklih godina i sa Kosova, iz Iraka i mnogih drugih konfliktnih zona. Sve je to, kako kaè, kaubojski film u odnosu na ono {to se de{avalo u ratnom Sarajevu. Jeste frka, ali nije bilo onog straha, neposredne opasnosti, kao u Sarajevu. Za vrijeme rata samo sam dva puta iza{ao iz Sarajeva. I{ao sam jednom u Barcelonu sedam dana, na poziv gradona~elnika Barcelone, tamo sam imao izlo`bu fotografija. Jednom sam oti{ao i u Frankfurt, tako|er na nekoliko dana. Svi su me pitali: Pa zar }e{ se vratiti u Sarajevo? Nisam ni pomislio da se ne vratim. Ne bih se, bogami, za onaj njihov ìvot tamo mijenjao, bez obzira na sve.
64
MI]A PONOVO JA[E
MILI VUKAINOVI
Legenda sarajevskog rocka sa svojim bandom Vatreni poljubac odsvirae koncert u Sarajevu, 11. aprila; za na magazin Mili Vukainovi govori o novom albumu Poljupca, svojoj knjizi, ivotu u Beogradu, bludu i razvratu na Facebooku, 6. aprilu, krai struje...
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
oktor za RocknRoll, i jo{ koje{ta, ali - doktor, ponovo je u Sarajevu, i ponovo na stejdù u glavnom gradu ove na{e dràve. I to 11. aprila, u Cinemas Clubu Sloga. A, {ta nam je to njegov Vatreni poljubac pripremio za predstoje}i koncert? Vatreni poljubac }e predstaviti novi album sa nekoliko novih pjesama, a ostalo }e biti, uglavnom, rock standardi mog banda. [to zna~i, pjesme koje su prvenstveno i napravljene za ìvu izvedbu i koje su za{titni znak na{eg te{kog rocka. Tu ne mislim ni na kakve hitove, jer te{ki rock nije pop muzika, niti je Vatreni poljubac pop grupa. Riblja ~orba, Bajaga, Van Gogh iz Srbije, potom Bijelo dugme, biv{a grupa Merlin, Plavi orkestar, Crvena jabuka, Divlje jagode u Bosni, kao i u Hrvatskoj: Parni valjak, Film, Atomsko skloni{te, nisu rock grupe, ~ak i ako koriste distorzi~ni zvuk gitare. Koji ne moè biti odrednica za muzi~ki pravac, jer je jedini motiv i razlog za pjesmu autora iz ovih grupa bio da naprave hit koji }e svi da pjevaju, a da oni samo galame: hajmo ruke gore. Pritom cijela sala, hala ili stadion pjeva njihov refren. I to jeste pop, ali nije rock, kaè nam Mili} Vuka{inovi}.
KAD SVE PROE OSTAE MLAD...

zivno mjesto. Jo{ samo fale rulet stolovi, a mlade u Sarajevu i u Bosni i Hercegovini ko jebe. Va{ posljednji studijski album sastavljen je od novih, ali i od starih pjesama, koje je otpjevao Mladen Voji~i} Tifa kad je bio va{ ~lan. To je, pretpostavljam, dobitna kombinacija za povratak Poljupca? Na posljednjem albumu, koji uìvo sviram s grupom, sve sam snimio sam, uklju~uju}i i ìvi bubanj, prije dvije godine u Sydneyju u Australiji, kad sam svirao tamo i na njemu je {est novih pjesama. Ponovio sam osam starih, u mojoj vokalnoj izvedbi, a koje je Tifa otpjevao sa Poljupcem na plo~i 100% RocknRoll, 1986. godine. Vaì li jo{ uvijek ona Va{a: Cilj je napraviti album sa deset pjesama, od kojih je osam nabijeno seksom? Sve moje pjesme, na svim albumima, nabijene su seksom, jer ja ne odreèm muda kad pi{em filozofski tekst, ve} dok ga pi{em zami{ljam kako }u je tek razvalit kad je odu{evim vispreno{}u svog duha i kad se bude ovlaìla ~itaju}i moj visokoumni tekst. Ko, pored Vas, sa~injava novu postavu benda? Vatreni poljubac nije jam session, gdje svako svira kako se kome nadigne. Tako da sam ponovo na{ao mlade momke za ovu najnoviju postavu grupe: Vladimira ]opi}a na bubnjevima i Sr|ana \uki}a na basu, koji grizu i izgaraju zajedno sa mnom da postignemo svirku dostojnu svirke ranog Poljupca, kao {to mi je bila i postava kad sam svirao sa grupom na tom poslijeratnom otvorenju Doma mladih, prije tajkuna, dok je jo{ bio Dom mladih, neovisno {to je bio ruina sa tek zatvorenim krovom. Koliko, zapravo, Poljubac, ~esto nastupa posljednjih mjeseci, godina? Ovdje moram da objasnim neke stvari vezano za rock svirke i rock koncerte, i ko i kako ih svira. Prije svega, za pristojan nastup rock grupe, tro{kovi su mnogo ve}i nego {to moè da se zaradi od ulaznica, ~ija je cijena mala, a i malo je rock publike. Ovo pri~am za normalne, po{tene rockere, koji ìve od svog talenta i ljubavi prema rock muzici i nisu se uvezali sa vladaju}om strankom ili strankom koja moè da ucjenjuje vladaju}u i te uvezane grupe sa politi~arima na vlasti. Oni nemaju problema ni sa tro{kovima ni sa brojem prisutnih u publici, jer oni sviraju ili po trgovima za velike pare ili im op{tina po naredbi iz glavne centrale stranke, fiksno plati koncert iz op{tinskog budèta i pokrije sve tro{kove, naravno. Kao {to im uradi i vrlo skupu reklamu sa billboardima i TV marketingom. Tako to funkcioni{e kad si mezimac vladaju}e stranke a kad izjavi{ kao {to sam ja izjavio, da sam za vojnu diktaturu i da bih, kad bih je zaveo, pohapsio sve politi~are i poslao ih na prinudni rad dok ne vrate sve pare koje su pokrali od naroda i zbog te izjave ni CD
PJESME NABIJENE SEKSOM

Od kada Va{eg benda nema na sceni glavnog grada BiH? Vatreni poljubac je prvi otvorio Dom mladih, odmah poslije rata, ~im su mu zatvorili krov. Odsvirali smo koncert u onom golom betonu i staklu, a moja je èlja bila da ba{ tu odrìmo koncert, jer je i prvi nastup Poljupca u Sarajevu bio upravo u Domu mladih, 1978. godine. Kao da sam znao da }e poslije na{eg koncerta da ga preuzme, sredi i prisvoji ratno-profiterskotajkunska elita i od njega napravi eksklu-
Mili} Vuka{inovi}: Volim kada ène odu{evim vispreno{}u svog duha

66
ÊKAJU]I POLJUBAC
pedofilija, voditi ljubav sa dvadesetogodi{njakinjom, onda }u do kraja ìvota da budem pedofil. [to nije sprije~ilo njegovu biv{u da njegov kompjuter preda policiji. Kad je policija poslije mjesec dana nazvala i rekla joj da nema osnova za pokretanje krivi~nog postupka za pedofiliju i upitali je ho}e li da povu~e tu`bu, odgovorila je da ne}e, samo da Mi}i napakosti. Jer je znala... Da mu je u kompjuteru autobiografska knjiga Seksualno nemoralan tip, koju pi{e ve}, tada, ~etiri godine. Tek poslije ~etiri mjeseca Mi}i je kompjuter vra}en i sada je kod njega i Suzane u iznajmljenom stanu, jer je i Suzana tako|e ostavila sve iza sebe zajedno sa svojim proma{enim brakom. Pi{e i ona svoju knjigu, kako joj se dogodila ljubav ve}a od ìvota sa Mi}om i upravo nam je 11. aprila druga godi{njica braka. U petak, 6. aprila, obiljeàvamo dvadeset godina od po~etka opsade Sarajeva. Vra}aju li Vam se, s vremena na vrijeme, ratne slike voljenog grada? Mo`da malo pateti~no, ali... Ne samo slike, ve} ~esto vra}am i kompletan film, u fragmentima naravno. Samo da nije bilo ubijanja i zlo~ina, to mi je najljep{i period u ìvotu. Lijepo je bilo ìvjeti onako non-stop, na ivici ìvota i smrti i bez elementarnih uslova za ìvot, a tako ispunjeno, dijele}i sa Sarajlijama ~istotu i dobrotu sarajevskog duha i duhovitost koju ni ratni uàs nije uspio da uozbilji. Najteè mi je bilo kad je rat stao i kad su izmilili oni kojima je rat bio brat, pa oni postali prvi, bogati i mo}ni, a mi ostali gra|ani drugog reda, siroma{ni i nemo}ni. Tada sam i napisao ovo: [ta je to ljubav, prijateljstvo, ìvot, sad znam to se ne moè znat/Ko pravu nije doìvio patnju, ko jednom nije preìvio rat. MILI] OD SARAJEVA MILI] OD SARAJEVA
Mi}a Vuka{inovi}, Mi}a Vuka{inovi}, frontmen Vatrenog frontmen Vatrenog poljupca poljupca
niko nije smio da mi izda ovdje u Beogradu i Srbiji. Dvije godine mi je ~amio u ladici i na kraju ga je izdao jedini ~ovjek sa mudima, ]iro, vlasnik Gold Musica, koji ina~e izdaje isklju~ivo narodnjake.
PRIJAVA ZA PEDOFILIJU
A, kakav je danas Mi}in ìvot u Beogradu? Mi}a danas ìvi u vrlo sre}nom braku sa svojom novom ènom Suzanom, sa kojom je u ljubavi ve}oj od ìvota, a koja se za~ela i zaìvjela na Facebooku, na kojem je Mi}a
prije Suzane bio kralj razvrata i bluda, virtualnog naravno, koji je i najbolji jer nema kondoma a ne moè{ dobiti SIDU. Zbog tog razvrata ga je ostavila biv{a nevjen~ana èna sa kojom je ìvio trinaest godina, i koja ga je izbacila iz stana. I jo{ ga prijavila policiji za pedofiliju. Zato {to je virtualno vodio ljubav na Facebooku sa djevojkom koja je 1990. godi{te, zna~i tad je imala dvadeset godina, s tim {to Mi}a nije ni gledao koje je godi{te doti~na dama kad je to s njom radio. Ali jeste izjavio poslije ove optu`be svoje biv{e, da ako je to
Vjerujem da se sje}ate Va{e dovitljivosti u ratu, kada ste krali struju. Znate ono, nulti prioriteti i tako to... Kako ne, knjigu mogu da napi{em o kra|i struje. Imao sam je cijeli rat, sa malim, bezna~ajnim prekidima i to zato {to nisam mogao svima da je dam, nije je toliko bilo. Pa su oni gnjevni prijavljivali gdje sam sakrio ìcu, ali ve} sljede}u no} bih montirao drugu koju ovi gnjevni nisu mogli da provale, a ti isti gnjevni su palili jake potro{a~e i nekoliko puta je zbog toga sagorio glavni kabl. Morao sam da ih skinem, ustvari dok nisam nabavio toliko ku}i{ta sa osigura~ima i svakome sam onda na osigura~ za njegovu ìcu stavljao samo jednu tanku licnu, koja je dovoljna bila da moè da gori svjetlo i televizor, ali ni{ta drugo.
67
KNJIGA MJESECA
Institut za pode{avanje vremena zvu~i kao da ga je pisao neko ko je u dana{njoj BiH traìo posao u dràvnoj slu`bi ili je radio u me|unarodnim organizacijama pa upoznao njihov ustroj iznutra
O pogubnoj vladavini osrednjosti

Pi{e: ADISA BA[I]
O AUTORU Ahmet Hamdi Tanpinar (1901. - 1962.) turski je pisac koji se smatra jednim od za~etnika turske savremene knjièvnosti. U njegovoj poetici spaja se senzibilitet turske knjièvne tradicije sa o~itim uticajima zapadnoevropske knjièvnosti, a prije svega evropskog romana prve polovine dvadesetog vijeka.
ajri Irdal je mediokritet koji se nikad u ìvotu ni po ~emu nije izdvajao. Ne{kolovan, netalentovan, on bi sve ~ega se la}ao radio bez strasti i bez velikog uspjeha. Bez pravog znanja i izu~enog zanata, zanimao se za satove, ali je i taj interes ostajao bez posebnih rezultata. Tavorio je tako ovaj junak, ìvio svoj istanbulski ìvot ranog dvadesetog vijeka, svjedo~io propasti velikog carstva i nastanku Republike, i sve vrijeme bio jednako prosje~an i u privatnom kao i u poslovnom ìvotu. Uvijek u blizini velikih, osobenih i zanimljivih ljudi, ali nikad uistinu vrijedan njihovog dru{tva. Jednoga dana on upoznaje Halita Mjeritelja, karizmati~nog i misterioznog ~ovjeka koji mu ponudi posao koji se ne odbija: siguran, pristojno pla}en i ugledan. Hajri Irdal ga bez mnogo dvoumljenja prihvata, ali jedini problem je u tome {to u ponu|enom poslu pode{ava~a vremena ne vidi ba{ nikakav smisao. Ipak, odlu~an je da drì jezik za zubima i tako otpo~ne svoj nagli uspon, ali i nezaustavljivi kona~ni pad. Roman Institut za pode{avanje vremena djelo je turskog knjièvnika iz prve polovine dvadesetog vijeka Ahmeta Hamdi Tanpinara. Ova
svojevrsna antiutopija opisuje nastanak i razvoj institucije li{ene svakog smisla, ali profitabilne i zavodljive. U kafkijanskom duhu, Institut se {iri zaprepa{}uju}om brzinom, ali on nas ne stra{i tim odsustvom smisla, ve} time {to su njegovi tvorci besmisla svog projekta potpuno svjesni. Veoma brzo Hajri Irdal shvata da njegov posao, uprkos navodnom zna~aju, nema nikakvu svrhu, ali su privilegije prevelike da bi od njega odustao. On postaje to~ki} u besmislenoj birokratskoj ma{ini koja svakodnevno nezaustavljivo raste. Kroz alegoriju Instituta turski knjièvnik opisuje kako osrednjost preuzima dru{tvo i u ti{ini, bez prevrata ili mnogo truda postaje njegov gospodar. U Institutu se zapo{ljava rodbina i provjereni preporu~eni kadrovi, oni po mogu}nosti ne trebaju imati nikakvo profesionalno iskustvo (ali tako|er ne smiju biti ni savr{eni u svom neiskustvu), kao ni posebna znanja i vje{tine. Znanje nas usporava. Ono ustvari nema ni kraj ni cilj. Su{tina je djelovati i stvarati, rije~i su Halita Mjeritelja, Hajrijevog gurua i poslodavca. Arogancija, elokventnost, beskrupuloznost i vje{tina presipanja iz {upljeg u prazno su osobine koje vode do uspjeha. Onima koji nemaju ~ak ni to, dovoljni su povodljivost i drànje jezika za zubima.
Roman Ahmeta Hamdija Tanpinara Institut za podeavanje vremena (Buybook, Sarajevo, 2012.) Halit je u stanju da svakoj budala{tini da smisao, on ne preza ni od ~ega, a pasivne ljude lako pretvara u sau~esnike u svojoj laì: za Hajrija }e tako ustvrditi da je ekspert koji pi{e knjigu o velikom misliocu Ahmetu Od Vremena i nakon {to se ne suprotstavi na vrijeme, nepismeni Hajri zaista zavr{ava pi{u}i nau~ni rad o izmi{ljenom ~ovjeku. Pri tome Hajri nije nikakva nevina `rtva, on sve vrijeme ima izbor da se Halitu odupre, ali to ne ~ini sve dok ne bude prekasno. Institut za pode{avanje vremena zvu~i kao da ga je pisao neko ko je u dana{njoj Bosni i Hercegovini traìo posao u dràvnoj slu`bi, ili neko ko je godinama radio u institucijama me|unarodne zajednice, pa spoznao kako te
ugledne i va`ne organizacije izgledaju iznutra. Mediokritetstvo je sveprisutno: osrednji su u ovom romanu i arhitekti i pjeva~ice, i ljepotice i psihoanaliti~ari, pa ~ak i vidovnjaci (predskazanja se ostvaruju polovi~no: nedovoljno da bi se vidovnja~ki dar potvrdio, ali nedovoljno i da bih ih se proglasilo varalicama). Ovaj prikaz vladavine osrednjosti zastra{uju}i je i deprimiraju}i, ali na kraju ipak cijeli Institut doìvljava kolaps, jer koliko god obmana bila vje{to napravljena i odràvana, ona nije od materijala predvi|enog da traje vje~no.
68
VRIJEME KNJIGE
SUSAN SONTAG
IZ KNJI@EVNOG SVIJETA
PREMINUO ANTONIO TABUCCHI PARNAS U LONDONU
Ponovo ro|ena
1947. - 1963. (Domino, Zagreb, 2012.) je prvi objavljeni od tri planirana dijela dnevnika ameri~ke knjièvnice, reìserke, beskompromisne intelektualke Susan Sontag. Dobro su poznati detalji iz njenog ìvota poput reìranja Godota u ratnom Sarajevu ili ljubavi sa fotografkinjom Annie Leibovitz, ali dnevnici otkrivaju i njenu ogromnu intelektualnu radoznalost, dru{tveni anga`man, te javnu sliku iznimno sna`ne ène suprostavljenu privatnim emotivnim kolebanjima. Cijena je 24 KM.
Odlazak italijansko- Pjesniki festival portugalskog povodom knjievnika Olimpijade

Italijan po ro|enju, knjièvnik Antonio Tabucchi (1943.2012.) se zaljubio u Portugal i poeziju Fernanda Pessoe te odlu~io da ova zemlja postane njegova domovina. Poznat po svojim politi~ki angaòvanim djelima koja zadovoljavaju vrhunske estetske kriterije, Tabucchi je svjetsku slavu stekao romanom Pereira tvrdi da, koji tematizira odnos represivnog totalitarnog reìma, savjesti i umjetnosti. Tabucchi je bio je veliki protivnik Berlusconija za kojeg je tvrdio da provodi medijsku diktaturu. Od 25. juna do 2. jula u Londonu }e po vodom Olimpijade biti odràn veliki svjetski pjesni~ki festival Poetry Parnassus. Kulturna institucija Southbank Centre organizuje dolazak pjesnika u London, svaka od preko 200 zemalja u~esnica Olimpijade ima}e svog pjesni~kog predstavnika, a organizatori najavljuju da }e ovo biti jedno od najve}ih svjetskih okupljanja pjesnika.
RAIF DIZDAREVI]
Put u raspad
Stenogrami koji su nekad imali oznaku dràvne tajne, danas su dostupan historijski izvor. U izdanju sarajevskog Instituta za istoriju objavljena je knjiga biv{eg visokog funkcionera SRBiH i SFRJ Raifa Dizdarevi}a Put u raspad: Stenogrami izlaganja Raifa Dizdarevi}a u raspravama iza zatvorenih vrata dràvnog i politi~kog vrha Jugoslavije. Cijena je 29 KM.
PUBLICISTI^KI HIT
Lai o polovima australijske psihologinje

Brojne knjige iz popularne psihologije su od devedestih godina pro{log vijeka do danas u~vrstile neutemeljene tvrdnje o velikim razlikama izme|u dva pola. Protiv novih rodnih stereotipa (mu{karci su ovakvi, a ène su onakve) pobunila se australijska psihologinja Cordelia Fine i ona ih raskrinkava u svojoj knjizi Laì o polovima. Cordeliji kao majci posebno smeta to {to su roditelji spremni svoju djecu olako stavljati u rodne kalupe i insistirati na tobo`njim razlikama koje nisu nau~no dokazive.
GRUPA AUTORA
Motri{ta 63
U novom broju ~asopisa Motri{ta je, izme|u ostalog, blok posve}en novijoj bh. ènskoj poeziji. Pjesma [ejle [ehabovi} Hitchcock po~inje stihovima: Dva dana boravim na aerodromu/ Natrag u Sarajevo s komadom papira,/ u Be~u mi ukrali paso{./ Gestapovac u austrijskoj policiji pitao me/ za materino djevoja~ko ime/ Ja bolje od njega govorim engleski/ I ne bojim se policije/ On je ve}i od mene/ Ali ja znam prezimena èna u mojoj porodici,/ za pet generacija unazad... Cijena je 10 KM.
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU

(Amazon)
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH

(Knjiara Svjetlostkomerc, Sarajevo)
1. E. L. James: Fifty Shades of Grey 2. Suzanne Collins: Catching Fire 3. Jonah Lehrer: Imagine 4. Cheryl Strayed: Wild 5. Walter Isaacson: Steve Jobs
1. Huseyin Besli: R. T. Erdogan - Ra|anje lidera 2. Raif Dizdarevi}: Put u raspad 3. Abdulah Sidran: Otkup sirove koè 4. Noel Malcolm: Bosna - Kratka povijest 5. Dèvad Karahasan: [ahrijarov prsten
69
KULT MARKET
RINGO STARR
MUZIKA Diktatura amatera, prvi studijski album sarajevske grupe Karne
Ringo 2012
Biv{i bubnjar planetarno popularnih The Beatlesa Ringo Starr izdao je novi album. Vreme{ni rocker, ove godine navr{ava 72 godine, odlu~io je iskoristiti pomo} svojih prijatelja. Album Ringo 2012 potpomogli su Dawe Stewart, Joe Walsh i Van Dyke Parks. Album ~ini devet pjesama, a potpisuje ga izdava~ka ku}a HIP-O Records.
Punkeri sa malih ekrana (roditeljska panja)
IRON MASK
Black as Death
Popularni death metalci Iron Mask izdali su svoj ~etvrti studijski uradak. Album nosi naziv Black as Death, a ~ini ga dvanaest èstokih i mra~nih pjesama. Iako su na nekim pjesmama prepoznatljivi utjecaji Iron Maidena, poluimenjaci su ipak ne{to è{}i i beskompromisniji. Album Black as Death objavila je izdava~ka ku}a AFM Records.
PUNK IS NOT DEAD

Diktatura amatera prvi je album grupe Karne
EPICA
Requiem For The Indefferent

Nakon trogodi{njeg studijskog posta, predstavnici ghotic pravca ili po starinski power metalci, Epica, izdali su novi studijski materijal. Iako do sada nisu bili skloni eksperimentiranju, Epica se ovoga puta odlu~ila na koketiranje s psihodelijom. Requiem For The Indifferent ~ini trinaest pjesama, u izdanju Nuclear Blasta.
Prvijenac grupe Karne, Diktatura amatera, sadrì trinaest pjesama. Album je snimljen u Studiju 2 Muzi~ke produkcije BHRT-a, miksan u studiju Nedima Babovi}a. Nema potrebe gubiti vrijeme na pojedina~nom predstavljanju ~lanova banda. Dovoljno je re}i da bas svira Nihad Vrani}, gitaru Ervin Bu{evac [irli, klavijature Alen Pilav, sax Goran Navojec, ritam gitaru Fe|a Isovi}, za bubnjevima je Dino Kova~evi}, a pjeva Miraj Grbi}. Bi}e{ na televiziji, bi}e{ na malom ekranu, javi tetki, kom{iji jaranu, pjesma je koja otvara album i na tragu je sounda New primitivsa. Tema je ismijavanje skorojevi}a i primitivaca koji trenuta~no kreiraju javno mi{jenje. Slijedi stvar Druè stari, koja kaè: Druè stari, hajde nam halali, pioniri mali za k. smo pali. Nema tu nekih virtuoznih glazbenih dionica, {to se i ne o~ekuje od pjesama koje u bazi imaju punk. Imponira brutalnost ali i hrabrost stihova: U eteru vladaju turbo narodnjaci, nebodere prave gologuzi papci... Zapravo, da ne znate da se radi o sredovje~nim iskusnim maherima, kad ~ujete stihove sa albuma Diktatura amatera, reklo bi se da su ih napisali neki anarhisti~ki nastrojeni klinci, kivni na sve i svakoga. Punk podloga za ovakvu vrstu stihova je idealna, jer u prvi plan isti~e tekst. Peta stvar, Razijino doba, neodoljivo podsje}a na Riblju ~orbu iz najboljeg perioda, na vrijeme albuma Pokvarena ma{ta i prljave strasti. Diktatura amatera najozbiljnije je odsvirana stvar na albumu. Sve pohvale aranèru za kombinaciju distorzi~nog gitarskog riffa na refrenu sa mekanom
gitarom sa chorus efektom u strofama. Naravno, uz neizostavnu vo`nju na bass gitari. Osma po redu, Vidi hin {ta rade, ima osobito zanimljivu energiju. Blitzkrieg ritam sekcije, uz zanimljiv tekst, u kojem jedan od stihova kaè: Uzeli su pare, stavili i jare u audi 8 na kur.. ih nosam. Pjesma Ministar kulture }e svakako podi}i pra{inu kad se po~ne vrtjeti na lokalnim radio postajama. On je slu`beno u Cannesu, on je vitak kao bure, on je umjetnik po zvanju, onaj kome je posve}ena sigurno }e se prepoznati. Album zavr{ava bonus trackom Poku{avam da shvatim Jazz, koja je u stvari jedina funky stvar na albumu. Ukupno gledaju}i, Karne su snimile dobar album. Kako se radi o ljudima koji su primarno vezani za kamere i kulise, a ne glazbene instrumente, tim vi{e }e probrana publika znati cijeniti njihove glazbene uratke. Osvanule Karne bez kariranog predznaka. (M. Ili~i})
TOP LISTA (iz Top 40 BH radija 1)

1. Nero: Reaching Out 2. Holy Ghost: Some Children 3. Band Of Skulls: Sweet Sour 4. Spank Rock ft. Santigold: Car Song 5. SBTRKT ft. Sampha: Hold On 6. Michael Kiwanuka: Tell me a tale 7. Redlight: Get out my head 8. Youngman: Who Knows 9. Rizzle Kicks: Mama do the hump 10. Whomadewho: Inside World
70
KULT MARKET
KINO KRITIKA Film Made In Dagenham (Velika Britanija, 2010.), reditelja Nigela Colea
SVIJETLA BUDU]NOST
Hrabre i pametne ene
Kiyoshi Kurosawa
Zanimljiv film iz 2003. godine. Kiyoshi Kurosawa je napisao scenario za njega i reìrao ga. Yji Nimura i Mamoru Arita su kolege na poslu i netipi~ni prijatelji. Jednako neambiciozni i nezainteresirani za ostatak svijeta, vrijeme provode na poslu ili u Mamorinu stanu, uglavnom ne razgovaraju}i ni o ~emu. Yji je {utljiv, asocijalan i prazna lica, a Mamoru ima tajanstveni smije{ak i brine za otrovnu meduzu koju poku{ava priviknuti na slatku vodu. Ocjena: 4
PRAVA @ENA
Pri~a je smje{tena u Dagenham, burne 1968. godine
Film Made in Dagenham reìrao je Nigel Cole. Scenario za njega je napisao William Ivory. Film se bavi diskriminacijom, jednako{}u spolova, pravima èna, radni~kim pravima... Pri~a je smje{tena u Dagenham burne 1968., a bavi se doga|ajima koji su vezani za radnice iz Fordove tvornice automobila u tom britanskom gradu. U Tvornici je radilo nekoliko tisu}a mu{kih zaposlenika, a me|u njima je bilo i 187 pripadnica nje`nijeg spola. One su radile na poslovima {ivanja sjedi{ta za nove automobile. Radile su u lo{im uvjetima, jako mnogo, ali ne za jednaku pla}u kao i mu{karci. Osnovni razlog za manju pla}u nije bila kvalificiranost ve} ~injenica da su one ène i da ne mogu biti pla}ene jednako kao i mu{karci. Radnice su stupile u {trajk. Za svoju zastupnicu su odabrali Ritu OGrady. Ona se nastojala izboriti za bolje, korektnije i pravednije uvjete rada. Film Made in Dagenham je baziran na istinitim doga|ajima. [trajk koji se desio u Fordovoj tvornici nije bio bezazlen, ve} naporan i uspje{an otpor bezobrazluku i kapitalisti~koj bahatosti i poniàvanju. Doveo je do izglasavanja Zakona o jednakim zaradama 1970 (Equal Pay Act 1970) u britanskom Parlamentu. Taj zakon je stupio na snagu krajem 1975. godine. Ne samo da su se hrabre, pametne ène izborile za ve}e i pravednije pla}e ve} i godi{nje odmore, bonuse, mirovine... Tim zakonom je zabranjena diskriminacija izme|u mu{karaca i èna na radnom mjestu. Tu`no je da za takvo {to treba zakonska zabrana. Sve se to de{ava kod pripadnika najnaprednije vrste na Planeti, u dvadesetom stolje}u. Hm. Film u sebi nosi vedrinu i snagu 68-a{kog otpora. Rije~ je o godini
kada su se de{avali studentski i radni~ki nemiri, nacionalni pokreti sa èljom za emancipacijom na svjetskom planu. I na podru~ju mode su se de{avale dramati~ne promjene, npr. minice. înjenica je da su de{avanja te i tih godina imali odjeka na stvarni ìvot. No, isto tako ~injenica je da se mnoge stvari nisu uspjele promijeniti. Mnoga nastojanja su propala kroz razne kompromise. To najbolje dokazuje dana{nja situacija. Glavnu ulogu tuma~i prekrasna Sally Hawkins. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. The Hunger Games (Gary Ross) 2. Wrath of the Titans (Jonathan Leibesman) 3. Mirror Mirror (Tarsem Singh) 4. 21 Jump Street (Phil Lord & Chris Miller) 5. Dr. Seuss The Lorax (Chris Renaud & Kyle Balda)
[ALJIVE IGRE
Michael Haneke
Film o nasilju. Georg i Anna, zajedno sa svojim sinom Georgieom, stiù u svoju ku}u za odmor koja se nalazi kraj jezera. Georg i sin odlaze na jedrenje a Anna ostaje pripremati obrok. Uskoro joj na vrata zakuca mladi} Peter i zatraì da mu posudi nekoliko jaja. Njemu se pridruì i arogantni Paul. Nepozvani gosti nemaju namjeru tako skoro oti}i. Po povratku s jedrenja Georg poku{ava mladi}e izbaciti iz svoje ku}e. Peter i Paul na to odgovaraju fizi~kim nasiljem te zapo~inju torturu nad Georgom i njegovom obitelji... Vizualno impresivni i odli~no odglumljeni film. Hanekeov zastra{uju}i prikaz nasilja od kojeg se ledi krv u ìlama. Ocjena: 4
EXOTICA
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Monty Python i Sveti Gral (Terry Gilliam & Terry Jones, 20th Century Fox/Blitz film i video) 2. Dama i skitnica (Hamilton Luske, Clyde Geronimi & Wilfred Jackson, Walt Disney Productions/Continental Film) 3. Ratnik (Gavin OConnor, Lionsgate, Blitz film i video) 4. ûvar zakona (John Michael McDonagh, Sony Pictures, Blitz film i video) 5. Avanture Tintina (Steven Spielberg, Columbia Pictures, Paramount Pictures, Blitz film i video)
Atom Egoyan
Intrigantan film scenariste i reditelja Atoma Egoyana. Exotica je no}ni klub ~iji zaposlenici i posjetitelji ~ine glavne likove ovoga filma. Christina je striptizeta, a njen nastup pozorno prati Francis, ra~unovo|a i ~esti gost kluba. Klupski D.J. Eric je na njega ljubomoran jer je Christina nekad bila njegova djevojka. Tu su jo{ i Thomas, vlasnik pet-shopa koji, pak, ima zgode i nezgode te Zoe, trudna vlasnica Exotice... Ocjena:. 4
71
KULT MARKET
AUTOMOBILI
SPORT Intimna monodrama u Las Vegasu
Renault Kangoo
MIKE TYSON
Tysonova neosporna istina

@ivotna drama na daskama teatra u Las Vegasu
Renault je predstavio model Grand Kangoo sa produènim me|uosovinskim rastojanjem, koji moè da ima ima pet ili sedam sjedi{ta. Prodaja modela Grand Kangoo u Evropi po~inje u aprilu, a cijena na francuskom trì{tu bit }e izme|u 22.750 i 23.250 eura.
MOTOCIKLI
Peugeot
U sklopu akcije Proljetno ludilo cijena Peugeot skuteri su dostupni po najpovoljnijim uslovima do sada. Dostupni su modeli VClic, po cijeni od 1.990 KM, model Kisbee 2.290 KM i Vivacity 3 po cijeni od 2.880 KM. Akcija traje do 30. aprila. Peugeot je jedan od glavnih igra~a u segmentu urbane mobilnosti i nosi titulu najstarijeg proizvo|a~a motornih vozila na dva to~ka na svijetu.
DESIGN
BMW i8 Spyder
BMW i8 Spyder koncept je automobil ~ija }e se proizvodna varijanta, sa hibridnim elektro-benzinskim pogonom, pojaviti na trì{tu 2015. godine. BMW priprema i kabriolet varijantu superautomobila sa prosje~nom potro{njom od 2,3 litra na 100 km i maksimalnom brzinom od 250 km/h.
Mike Tyson vra}a se pred publiku, ali ovaj put igrat }e dramsku, a ne sportsku ulogu. Vjerojatno najkontroverznija li~nost u povijesti sporta, najmla|i svjetski boksa~ki prvak u te{koj kategoriji, predstavit }e od 13. do 18. travnja u Hollywood Theatreu u lasvega{kom hotelu MGM Grand monodramu o vlastitom ìvotu pod naslovom Neosporna istina (Undisputed Truth). U djelu koji autorski potpisuju Tysonova supruga Lakiha i pisac Randy Johnson nekada{nji {ampion navodno je sasvim otvorio du{u. Najavio je kako ne}e imati granica kad bude govorio ne samo o iznimno zanimljivoj boksa~koj karijeri nego i o dubokoj intimi, poput tragi~ne smrti svoje ~etverogodi{nje k}eri Exodus. Nadam se da }u zabaviti i usre}iti svoju publiku. Ali ljudi moraju znati da moja pri~a nije bajka. Govorit }u o nekim ru`nim doga|ajima i okolnostima, poput vje~ne nedoumice je li me moja majka ikad voljela ili ko je uop}e bio moj otac, rekao je 45godi{nji Tyson. Ulaznice za prvih {est predstava u dvorani od 740 mjesta ve} su gotovo rasprodane po cijenama od 99 do 499 dolara. Iako je jasno da se radi o Tysonovu poku{aju da napokon preuzme finansijsku budu}nost u svoje ruke, ameri~ki mediji o~ekuju mnogo od iskrene ispovijedi ~ovjeka koji je po prirodi srame`ljiv i duboko introvertiran. Adam Steck, producent Tysonove intimne predstave, tvrdi da }e gledatelji ostati
iznena|eni otvoreno{}u sporta{a kojem se neko} divio cijeli svijet, a koji je zapravo oduvijek bio i ostao mali i ranjivi dje~ak iz Brooklyna. Ljudi misle da poznaju Mikea Tysona, ali zapravo }e ga upoznati sa sasvim drugog stajali{ta. Spoznat }e da je vrlo emotivan i du{evan ~ovjek, koji je tokom ìvota morao nau~iti mnogo te{kih i neugodnih lekcija. Osim obiteljskog zale|a, poput pri~e o Tysonovu starijem bratu Rodneyju koji je postao lije~nik, te vlastitoj neugasloj ljubavi prema golubovima kao uto~i{tu u bijegu od stvarnosti u najteìm trenucima djetinjstva na njujor{kim ulicama, bit }e zanimljivo ~uti dana{nje Mikeovo vi|enje nekih notornih doga|aja. Ho}e li objasniti {to se zapravo dogodilo u no}i 19. srpnja 1991., kad je prema sudskoj presudi silovao manekenku Desiree Washington? [to }e re}i o famoznom ugrizu Holyfieldova uha u tre}oj rundi dvoboja 1997. godine? Ho}e li objasniti kako je do 2003. godine uspio potro{iti oko 300 milijuna dolara zara|enih u ringovima? Bude li zaista brutalno iskren, kao {to obe}ava, Tyson }e mo}i rezervirati i ve}e dvorane, ne samo u Las Vegasu. Sad se vjerojatno svi pitaju u {to sam se ja to upustio. Iskreno, i ja se pitam isto. Bit }u potpuno gol ispred svih tih ljudi. Bit }u odjeven, ali istodobno posve razgoli}en. Govorit }u samo istinu, obe}ao je neko} nedodirljivi i neupitni vladar svjetskog boksa. (Priredio N. Hasi})
72
KULT MARKET
LIFESTYLE Jesu li roditelji krivi za loe ponaanje djece
BiH
Autizam
U BiH najve}i broj djece s autizmom provode ìvot izolirani od dru{tva i u potpunoj ovisnosti od porodice. Mnogi od njih nikad ne nau~e ni osnovne na~ine komunikacije, a nekoliko nevladinih organizacija koje pomaù djeci sa pote{ko}ama u razvoju jedini su izraz dru{tvene brige za ovu djecu, navode iz Udruènja za unapre|enje obrazovanja i podr{ke djeci sa i bez pote{ko}a u razvoju EDUS (Edukacija za sve). U okviru svog programa EDUS obezbje|uje ranu intervenciju i obrazovanje po najvi{im svjetskim standardima za 70 djece, od kojih je najve}i broj s autizmom.
Agresivni kolarci
SJEVERNA IRSKA
BIJES, LJUTNJA, BIJES, LJUTNJA, NEPO[TIVANJE PRAVILA NEPO[TIVANJE PRAVILA
Sve ve}i broj nastavnika suo~ava se sa Sve ve}i broj nastavnika suo~ava se sa verbalnim ii fizi~kim napadima u~enika verbalnim fizi~kim napadima u~enika
Titanic
Jedan broj u~enika zna svoja prava, uop{te ne po{tuje {kolske propise, manje su svjesni svoje odgovornosti za u~enje i kako da pokaù po{tovanje prema nastavnicima i drugim u~enicima. Boustedova dodaje da se lo{e pona{anje nerijetko javlja kod djece koja imaju probleme kod ku}e, odnosno koja dolaze iz radni~kih porodica i porodica srednje klase. U istraìvanju ATL-a u~estvovalo je 814 nastavnika i ~lanova {kolskog osoblja iz cijele zemlje. U studiji se navodi da je 33 posto nastavnika imalo problem sa nasiljem u~enika od septembra 2011. godine - od toga 28 posto kaè da je nasilje bilo usmjereno protiv njih, a 29 posto je intervenisalo kada su u~enici napali njihovog kolegu. Skoro polovina nastavnika kaè da se pona{anje u~enika pogor{alo u protekle dvije godine, dok svaki {esti u~esnik studije smatra da su standardi pali u proteklih pet godina. Ometanje nastave manjeg obima najve}i je problem u {kolama za 87 posto nastavnika koji su stalno prisiljeni da se bave djecom koja ne prate nastavu, 87 posto rade sa djecom koja pokazuju nepo{tovanje, a 63 posto njih bili su `rtve verbalnih uvreda. Vjeruje se da je nedostatak podr{ke roditelja me|u glavnim razlozima za pad standarda pona{anja me|u djecom. (Priredila: M. Radevi})
U Belfastu je otvorena nova turisti~ka atrakcija Titanic tematski centar, ~ija je izgradnja ko{tala 120 miliona eura i koji posjetiocima omogu}ava da zavire u istorijat ~uvenog broda tragi~ne sudbine. Centar je izgra|en na mjestu sa kojeg je Titanic porinut u more davne 1911. godine, a gradske vlasti Belfasta se nadaju da }e postati apsolutna atrakcija i doprinijeti razvoju turizma.
U~enicima je dozvoljeno da divljaju uz potpuno nepo{tivanje {kolskih propisa zbog manjka discipline u ku}i, izjavili su predstavnici prosvjetnih radnika Velike Britanije, pi{e Daily Telegraph. Sa problemom agresivne djece, koja jo{ u najranijem djetinjstvu po~inju ispoljavati bijes, ljutnju i druge negativne emocije, danas se suo~ava sve ve}i broj roditelja. U studiji Udruènja nastavnika i predava~a Velike Britanije (ATL) isti~e se da su previ{e popustljivi roditelji krivi za lo{e pona{anje u u~ionicama, jer nisu svojoj djeci na vrijeme postavili granice. Iz Udruènja upozoravaju da je ~ak ~etvrtina nastavnika fizi~ki napadnuta u {kolama u posljednjih 12 mjeseci, uz slu~ajeve guranja nastavnika, grebanja, udaranja, ugriza, {utiranja i pljuvanja. Jedna tre}ina suo~ila se sa nasiljem usmjerenim protiv njih ili drugih u~enika, a polovina nastavnika kaè da se pona{anje djece, posebno ometanje nastave nièg nivoa, pogor{alo u posljednje dvije godine. Me|u najve}im problemima koje nastavnici navode je da djeca ne prate nastavu, ne po{tuju nastavnike, koriste mobilne telefone na ~asu i verbalno vrije|aju odrasle. U mnogim slu~ajevima, u~enici su veoma svjesni svojih prava i ne boje se suprotstaviti odraslima. Mary Bousted, generalni sekretar ATL-a, smatra da su ovdje roditelji zakazali:
FACEBOOK
Samoubice
Facebook usavr{ava program za pomo} ljudima koji razmi{ljaju o samoubistvu, rekao je za ABC News glasnogovornik te dru{tvene mreè Frederic Wolens. Potencijalne samoubice ponekad na svojim FB profilima najavljuju suicidne namjere, a posljednji takav slu~aj dogodio se 18. marta na Tajvanu, gdje je jedna èna nakon najave na Facebooku, koju niko od njenih prijatelja nije shvatio ozbiljno, sebi oduzela ìvot.
73
KULT MARKET
IZRAEL
CRVENI FENJER Mnoge se ene odlue za prostituciju potpuno dobrovoljno
Bar Refaeli
Prostituiranje u Hrvatskoj
IZNENA\UJU]I REZULTATI
Prekrasna Izraelka pokrenula je svoj brand donjeg rublja, nazvan Under.me. Biv{a djevojka Leonarda DiCaprija odlu~ila se svoje donje rublje reklamirati sama.
Istraìvanja u Hrvatskoj pokazuju da se tamo{nje ène prostituiraju i iz uìtka
SAD
Kate Upton
Trenuta~no najpopularniji model za donje rublje na svijetu u magazinu Esquire je odlu~ila otkriti neke nepoznate detalje o svojoj karijeri i ìvotu.
JAR
Candice Swanepoel
Ona je jedna od najtraènijih svjetskih manekenki koja je {etala mnogobrojnim pistama, ali u najnovijem modnom editorijalu je potpuno neprepoznatljiva.
U Hrvatskoj je najpro{irenija prostitucija srednje razine, koja se odvija u salonima za masaù i no}nim lokalima, a u inozemstvu i u javnim ku}ama i bordelima. Njome se prete`no bave ène iz Isto~ne Europe, osobito Ukrajine, Rusije, Bugarske, Rumunjske, Poljske i nekada{njih jugoslavenskih republika. Za ène koje su u djetinjstvu doìvjele spolno zlostavljanje, odnosno ène koje su svoje majke vi|ale u ulozi spolnog objekta, prili~no je vjerojatno da }e se odlu~iti za dobrovoljnu prostituciju. Traumatska iskustva da njihovim tijelima raspolaù drugi nau~ila su ih da osje}aje odvoje od tijela. Takav im je na~in shva}anja tijela pomogao da preìve. Tako|er i neke prostitutke kaù da ih se spolni odnos s klijentom niti najmanje emocionalno ne dotakne. Neki autori, kao {to su primjerice Zavir{ek i Radulovi}, tvrde da se ène odaju prostituciji isklju~ivo zbog ekonomskih razloga jer ih na to prisili trì{te radne snage, budu}i da im ne pruà druge mogu}nosti. No ipak postoje i autori kao {to su Kundu~ i Popov, koji pored ekonomskih spominju i druga mogu}a tuma~enja kao primjerice uìtak, {to ga oplemene i s financijske strane. Popov je, naime, tijekom svog istraìva~kog rada nai{ao na prostitutke koje su uìvale u seksu i taj je posao za njih bio i logi~an, no ipak je utvrdio da je takvih prostitutki bilo malo. Kandu~ konstatira kako posao prostitutke tim ènama pruà zanimljiv ìvot, odre|enu vrstu samostalnosti pri obavljanju posla, raznolikost me|uljudskih odnosa, susretanje razli~itih vrsta ljudi i niz drugih iskustava, za koja su ostale tradicionalne ène prikra}ene. Jedna od prostitutki kaè
ovako: U mom poslu nema unaprijed odre|enog rasporeda po kome mora{ raditi. Moè{ raditi kada èli{. Moè{ prestati kada èli{. Nema{ {efa, koji bi ti neprestano bio nad glavom. Neovisan si. Istina je da se ve}ina prostitutki odlu~i za prostituciju prije svega iz ekonomskih razloga, no ipak se gotovo nikada ne odlu~uju zbog pravog siroma{tva. Tom se djelatno{}u bave jednostavno da bi ostvarile bolju zaradu. To zna~i da neke ène ve} imaju posao i prostituiraju se zbog dodatne zarade. Ve}ina ih taj posao vidi kao prolaznu mogu}nost za pove}anje zarade, sa èljom da se {to prije vrate u konvencionalno dru{tvo. Takve ène same sebe ni ne smatraju prostitutkama, jer kaù da }e to raditi samo doista kratko vrijeme. Uvjerene su da jo{ nisu tako duboko zaglibile da se ne bi mogle iskopati i probiti u svijet prosje~nih ljudi. U stvarnosti je put iz prostitucije dug. I nemali je broj prostitutki, koje si unato~ visokim zaradama ne pobolj{aju standard nego zavr{e na niòj poziciji na ljestvice nego {to su bile na po~etku. Ne akumuliraju finansijska sredstva, nego ih potro{e za stjecanje statusnih potro{a~kih dobara. Neka vrsta kompenzacija. Kada iza|u iz prostitucije, zbog toga nemaju vi{e novca. Barska prostitucija cvjeta u Hrvatskoj i ne doìvljava takve oscilacije kao saloni za masaù. Posao obavlja unajmljena radna snaga, poznata pod nazivima maserke, plesa~ice, artistice... koja se navodno bavi samo plesom te im je, po rije~ima vlasnika lokala, prostituiranje strogo zabranjeno. Usprkos tome prema dogovoru sa strankom ipak pruàju cjelovite spolne usluge. (Priredio N. Hasi})
74
KULT MARKET
PREKO EX-YU GRANICA Hrvati na natjeaju asopisa Jezik izabrali najbolje nove hrvatske rijei
SPLIT
Terorizam
Fenomen terorizma u savremenom dru{tvu tema je me|unarodnog istraìva~kog umjetni~kog projekta Performing terorizam, ~ija je prezentacija prve radionice odràna 3. aprila u Multimedijalnom kulturnom centru Split. Splitski dio projekta sastoji se od performansa Franka Bu{i}a Jeste li ikada ubili ljudsko bi}e?, @eljka Bari{i}a Dentist terorist i Ivana Peri}a & MC Phlaggma U kontakulturu materinu.
Znate li ta je zatipak?
GOVORIMO DOMA]E
Umjesto touch screena, pritisnite dodirnik
BEOGRAD
Eve Ensler
Feministi~ka spisateljica i aktivistkinja Eve Ensler, autorica knjige Vaginini monolozi koja je prevedena na 48 jezika i izvedena u brojnim pozori{tima u svijetu, gostovala je 4. aprila u Kulturnom centru Rex u Beogradu u okviru programa Moje tijelo - sramota ili snaga globalnog pokreta V day. Enslerova je govorila o svom iskustvu u kampanjama, posebno o radu sa ènama silovanim u Kongu.
Zatipak, nekapnica i dodirnik najbolje su nove hrvatske rije~i, prema rezultatima natje~aja koji organizuje ~asopis Jezik. Autor pobjedni~ke rije~i zatipak ({to u prijevodu zna~i tipfeler) je [andor Dembitz, kojem je pripala nagrada Dr. Ivan [reter i 5.000 kuna. Drugu nagradu i 3.000 kuna osvojio je Eduard Beg za rije~ nekapnica (naprava koja se utakne u grli} vinske boce radi spre~avanja kapanja vina pri sipanju), dok je Martina Koba{ za rije~ dodirnik (touch screen) dobila tre}u nagradu i 1.500 kuna. Komisiji za izbor nove najbolje hrvatske rije~i ove godine pristiglo je 1.600 rije~i, koje je poslalo 1.200 natjecatelja. U uì izbor predloèno je stotinjak rije~i, a ovo su samo neke od njih: brojomat (ure|aj koji izbacuje broj mjesta u redu za ~ekanje), odobrenica (licenca), razvojnik (developer, onaj koji ne{to razvija), bezoklijevno (promptno), daroteka (gift shop), dodirnik (touch screen), klizinica (slajd), ponovak (repriza), nejasnica (nejasna rije~), bla}enik (osoba izvrgnuta javnoj poruzi, koju blate), isko~nik (pop up window, prozor na mre`nim stranicama koji sam isko~i), bojomet (paintball), rasprodajnica (outlet), rje~arenje (rafting), sun~aljka (leàljka za sun~anje), spojnik (modem), cjelozrni (integralni), zapozorje (backstage), bocar
(osoba koja za ìvot zara|uje skupljaju}i i prodaju}i boce), biciklati (voziti bicikl), spoji{te (modem)... Natje~aj za najbolju hrvatsku rije~ u organizaciji ~asopisa Jezik prvi put je raspisan 1993. godine, a njegov idejni za~etnik je akademik S tjepan Babi}. Godine 2006. pokrovitelj natje~aja postaje Zaklada Dr. Ivan [reter, nazvana, kako navode ~lanovi Zaklade, po hrvatskom ljekaru poznatom po tome {to je u Jugoslaviji 80-ih progonjen zbog upotrebe hrvatskog jezika. Dr. S anda Ham, glavna urednica ~asopisa Jezik i predsjednica Povjerenstva za izbor najbolje rije~i, kazala je da je ovogodi{nji, {esti natje~aj izazvao najve}u pa`nju, te da je na njega pristigao do sada najve}i broj rije~i. I dok se mnogi ne prestaju ~uditi novim pojmovima koje kontinuirano plasiraju na{i hrvatski susjedi/kom{ije, oni su odlu~ni u namjeri da sve tu|ice zamijene doma}im rije~ima, pa makar ih morali izmi{ljati do u beskona~nost. Tako knjièvnik H rvoje Hitrec, autor ~uvenih Smogovaca, tvrdi da bitka za hrvatski jezik i dalje traje, {to zbog utjecaja izvana, a {to zbog jugonacionalista u Hrvatskoj koji i danas mrze hrvatski jezik. (M. Radevi})
PO@AREVAC
Gluma~ke sve~anosti
U Poàrevcu se od 2. do 7. aprila odràvaju 17. gluma~ke sve~anosti Milivoje @ivanovi}, na kojima u~estvuje pet beogradskih pozori{ta. Festival je otvorila predstava Nije smrt biciklo (da ti ga ukradu) JDP-a, a do 7. aprila predstavljaju se i Beogradsko dramsko pozori{te, Zvezdara teatar, Narodno pozori{te i Atelje 212.
75
U ÊTIRI OKA
BH. INFO
U Sarajevu }e, 5. aprila, prvi put biti javno predstavljen projekt Muzej opsade - Umije}e ìvljenja 1992.-1996. FAMA kolekcija. Pokrovitelj je Grad Sarajevo u partnerstvu sa Op}inom Centar. Projekat su realizovali: FAMA International, Internacionalni teatarski festival MESS, Inicijativa mladih za ljudska prava BiH i Obrazovanje gradi BiH.
Razgovarali: MAJA RADEVI] I DINO BAJRAMOVI]
ALMIR BAOVI, pisac iz Sarajeva
Privi|enja iz srebrenog vijeka u Be~u

Nazvao me je i rekao da bi volio postaviti moju dramu, prihvatio sam i tako je po~ela na{a saradnja. U predstavi }e igrati austrijski glumci, a nakon premijere bi}e na redovnom repertoaru Teatra Nestroyhof - Hamakom i do kraja aprila, kako su mi rekli, ima}e ve} osam-devet repriza. Nisam gledao probe, ali imam puno povjerenje u ekipu i reditelja Bodroù i planiram i}i na premijeru. Bez namjere da bilo {ta imputiramo, ali nije li malo neobi~no da reìser iz Beograda odlu~i postaviti tekst o srebreni~koj tragediji? Stevanu se jako svidjelo kako je ta drama ispisana i to je bio primarni razlog njegove odluke. On je ~ovjek koji voli svoju kulturu i zna da se niti srpska, ni bilo koja druga kultura ne moè graditi i razvijati tako {to }e se zaboravljati zlo~ini ra|eni u ime te kulture. Zaboravih re}i da je dramu na njema~ki preveo moj kolega i prijatelj Naser [e}erovi}.
Centar Andre Malraux, u partnerstvu s francuskom knjiàrom Comme un roman i izdava~kim ku}ama [ahinpa{i}, Buybook i Connectum, do 7. aprila organizuje Me|unarodnu knjiàru, kao i susrete sa stranim i doma}im autorima, 5. i 6. aprila u Holiday Innu. U okviru Me|unarodne knjiàre posjetioci }e imati priliku razgovarati s autorima knjiga.
Drugi Sarajevo International Guitar Festival odràva se od 5. do 9. aprila. Specijalni pokrovitelj je visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko. @elja organizatora, Udruènja gitarista Federacije BiH, jeste da Festival postane tradicionalna manifestacija koja }e pokazati svu rasko{ i bogatstvo Sarajeva.
Na sceni be~kog Teatra Nestroyhof - Hamakom 13. aprila bit }e premijerno izvedena Va{a predstava Privi|enja iz srebrenog vijeka... Inicijativa je do{la od beogradskog reditelja Stevana Bodroè, koji je prije nekih godinu i po dobio ponudu od jedne producentice da reìra u Be~u.
Sarajlije }e 5. aprila biti prebukirane. Evo jo{ jednog sadràja... Otvaranje izlo`be radova Room15 i progla{enje pobjednika takmi~enja Fotopri~a budu}nosti BiH bi}e uprili~eno u Art kinu Kriterion. Prijavljivali su se i profesionalci i amateri, njih ukupno 46.
NIHAD KREEVLJAKOVI, umjetniki direktor Modula Memorije

Foto: Milutin Stoj~evi}
Tradicionalno, na{ fotograf Milomir Kova~evi} Stra{ni 6. aprila u Parizu organizuje izlo`bu, koja }e sada biti postavljena u luksuznom prostoru Espace photographique de lHotel de Sauroy. Na 300 kvadratnih metara bi}e izloèno vi{e od 200 fotografija iz tri perioda: prije rata, iz rata i poslije rata.
U ponedjeljak, 9. aprila u 19 sati, u sarajevskoj Galeriji Boris Smoje }e, povodom Dana grada Sarajeva, biti otvorena izlo`ba najboljih fotografija foto-natje~aja Moja slika Sarajeva. U okviru natje~aja Moja slika Sarajeva je u proteklih nepunih devet mjeseci, putem web sitea www.mojaslikasarajeva.net, birana najbolja fotografija.
NIHAD KRE[EVLJAKOVI]
Ron Haviv ustupio je svoju poznatu fotografiju za plakat Modula Memorije 2012
76
AMIR BJELANOVI TULA, sarajevski muziar
Pjesma Imam petlju zvu~i evropski

NVO Gariwo i Grad Sarajevo organizuju Sve~anu akademiju povodom dodjele Nagrade Du{ko Kondor za gra|ansku hrabrost i afirmaciju gra|anske hrabrosti. Taj doga|aj, u petak, 6. aprila u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu obiljeì}e i premijereno izvo|enje pjesme Imam petlju... Da, a autor teksta i muzike je prof. dr. Besim Spahi}. Pjesma je pozitivna i to mi se svidjelo. Isto kao i ilahije, koje su pozitivne, ba{ kao i kaside. Ja sam autor aran`mana, ali sam i odsvirao sve instrumente. Pripremali smo se u Studiju Kader, ~iji je vlasnik Deneb Pinjo, a onda smo se preselili u Studio Amadeus kod Marina Me{trovi}a. Tada su bili oni najve}i snjegovi, po~etkom februara, kada je Sarajevo bilo mrtvo. Deneb mi je tada samo rekao: Tula, do{ao je ~ovjek s lopatom i gitarom. I, {ta }u,
Foto: Mario Ili~i}
odem u studio. Pjesmu Imam petlju snimali smo tridesetak dana, oteglo se. Ovaj ima gripu, a onom padne kompjuter. Ali, zaista, ovo je istina. Pjesmu su otpjevali Mladen Voji~i} Tifa i Draèn @eri} @era. Da li ste Vi dogovarali njihov anga`man? Dobro, oni jesu moja raja, ali nisam se ja dogovarao s njima, nego izvr{ni producent Mirko Kurili}. Uglavnom, njih dvojica su zadovoljni pjesmom, ali su i {efovi zadovoljni. Generalno, pjesma je himni~na i zvu~i, onako, vi{e evropski. Mislim da po~inje bolje nego na{a himna. Znate li u koliko }e primjeraka biti {tampan ovaj singl? Prema mojim informacijama, pjesma Imam petlju bi}e {tampana u 4.000 primjeraka.
Kako se sje}amo opsade i {ta smo iz nje nau~ili

Kulturolo{ki projekat Internacionalnog teatarskog festivala MESS Modul Memorije odràva se od 5. aprila do 9. maja u Sarajevu. Bogat program i nikad obimniji sadràj Modula Memorije ove godine posve}en je obiljeàvanju 20. godi{njice od po~etka opsade Sarajeva, odnosno na~inima kako se sje}amo bolnog iskustva i {ta smo iz njega nau~ili. Me|u brojnim izlo`bama, filmovima, predstavama i drugim sadràjima, centralni doga|aj je konferencija koja }e 6. aprila okupiti ratne reportere u hotelu Holiday Inn, kada }e biti i predstavljena fotoknjiga o opsadi Sarajeva za koju je 45 fotoreportera doniralo fotografije. Modul Memorije sve ove godine predstavlja te`nju da nas kroz kreativne sadràje i iskustvo opsade oplemeni kako bismo se znali odnositi prema patnji drugih, bilo da je rije~ o iskustvima iz drugih bh. gradova ili iskustvima ljudi u Siriji, Egiptu, ili bilo gdje u svijetu, kaè Nihad Kre{evljakovi}, umjetni~ki direktor Modula Memorije i direktor SARTR-a. Me|u brojnim sadràjima ovogodi{njeg Modula Memorije, koji }e do 9. maja biti realizirani i u saradnji sa Art kinom Kriterion i Centrom Andre Malraux, Kre{evljakovi} izdvaja izlo`bu Amne Kunovac pod nazivom Moda pod opsadom, projekcije filmova Jasmile @bani} i Danisa Tanovi}a, te izlo`bu fotografija 15 godina poslije Jima Marshalla. Publika }e vidjeti i predstavu Patriotic Hypermarket u reìji Dine Mustafi}a, izlo`bu Nedima Zlatara i Branimira Prijaka Spomenici revolucije u BiH, izlo`bu fotografija Velije Hasanbegovi}a... Za sam kraj ovogodi{njeg Modula Memorije, 8. maja u Sarajevskom ratnom teatru, bi}e otvorena izlo`ba predmeta djece poginule u opkoljenom Sarajevu, koja se realizira u saradnji sa Armom Tanovi} i Udruènjem roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992-1995. Ovom izuzetno potresnom izlo`bom posvetit }emo pa`nju boli ljudi za koje sigurno period 92.-95. nikad ne}e pro}i, kaè Nihad Kre{evljakovi}.
77
PUT OKO SVIJETA

Priredio: Nedim Hasi}
Afganistanski vidovnjaci
a vidovnjake je Afganistan zemlja snova. Broj ljudi koji traè njihovu pomo}, a ve}inom su to ène, svakim danom sve je ve}i. Ali, proricanja ponekad mogu imati katastrofalne posljedice, pi{e DW. Glavobolja, ljubavni problemi, bra~ni problemi... Za svaku nevolju vidovnjaci koje u Afganistanu nazivaju taviz nevis obe}avaju rje{enje. U svakom selu u toj zemlji ima jedan ili vi{e vidovnjaka. Njihov posao ima vi{estoljetnu tradiciju. Osobito zbog tri razloga ljudi dolaze njima, kaè Nasir Qasemi, vidovnjak i iscjelitelj iz Kabula. Brojni nezaposleni èle da pozitivno utje~em na sudbinu kao bi oni na{li posao. Osim toga, dolaze mi brojni bolesni ljudi. Ali, naj~e{}e mi se obra}aju ène koje imaju probleme u ljubavi ili u braku. Qasemi kao i ve}ina vidovnjaka nema uredske prostorije. Obi~no sjedi uz rub neke pra{njave ceste u sredi{tu glavnoga grada. Kao ured sluì mu mali, stari stol. Na njemu se nalazi nekoliko kockica i nekoliko starih, poùtjelih knjiga s neobi~nim znakovima, koji podsje}aju na staroegipatsko pismo. Njegove pacijente ne smeta to {to moraju sjediti na hladnoj zemlji, dok me{tar traì rje{enje u ~udnim katalozima. Ono {to je nama bitno jesu rezultati, kaè 40-godi{nja Fatima. Imala sam velike probleme s muèm i molila sam vidovnjaka da mi pomogne. On mi je napisao dvije odgovaraju}e molitve koje sam morala staviti u jednu crvenu i jednu bijelu omotnicu. Od tada je sve u na{em braku jako dobro. I 18-godi{nja Freshta iz Kundusa ~vrsto vjeruje u nadnaravne sposobnosti njezinoga vidovnjaka. Ona je uvjerena da on moè djelovati ne samo protiv ljubavnih jada, nego i protiv trajno slabe sposobnosti koncentracije u~enika. Vidovnjak mi je rekao da se u {koli ne mogu koncentrirati zbog moje
78
izuzetne obiteljske situacije. On mi je napisao neke molitve i sad je sve u najboljem redu. Afganistanski vidovnjaci i iscjelitelji djeluju prema jednostavnom na~elu. Oni svojim klijentima nikad ne kaù da su sami suodgovorni za svoje probleme. Sve pomno saslu{aju i onda za aktualne probleme optuè zlo~estu svekrvu ili nekoga drugog od rodbine ili pak zle duhove. A onda dolazi najva`nija poruka: Uz velikodu{an milodar mogu}e je svladati zlu rodbinu ili zle duhove, poru~uje vidovnjak. Samozvani mudraci ìve od ljudske naivnosti. I njihovi savjeti nemaju uvijek dobre posljedice. Dvadesetjednogodi{nja Zarla{at iz Kabula pripovijeda kako su joj savjeti vidovnjaka zagor~ili ìvot. Moja svekrva bi htjela za svoje k}eri na}i dobre muève, ali to joj dosad nije uspjelo. Vidovnjak joj je rekao da je za to kriva njezina zla nevjesta, dakle ja. Od tada me ona redovito tu~e {tapom. Slu~aj Zarla{at nije iznimka, kaè lije~nik op}e prakse Zabiullah Fetrat. Brojni njegovi pacijenti àle se na sli~ne probleme. Mi u Afganistanu gotovo nemamo psihologa ili obiteljskih savjetovali{ta. Brojni ljudi, osobito ène, trebaju nekoga tko }e ih saslu{ati i ohrabriti. Tu rupu popunjavaju takozvani vidovnjaci, s djelomice stravi~nim posljedicama za njihove klijente. Lije~nici nisu jedini koji ljude u Afganistanu upozoravaju na opasnost koja im prijeti od navodnih vidovnjaka. I brojni hodè nazivaju vidovnjake {arlatanima. Ali, ni {kolskoj medicini ni vjerskim institucijama nije dosad uspjelo na{koditi vjerodostojnosti vidovnjaka me|u pu~anstvom. A sami vidovnjaci odbacuju svaku kritiku. Nas je bilo ve} prije petsto godina i bit }e nas i u idu}ih petsto godina, prori~e Nasir Qasemi, taviz nevis iz Kabula.
PATINASTA KUTIJA
Behara Ti Tvoga...
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
PARTIZANI U TITOVOJ ULICI

Sarajevo je, 6. aprila 1945., oslobo|eno nakon desetodnevnih borbi
U petak, 6. aprila, bi}e obiljeèno {ezdeset i sedam godina od oslobo|enja Sarajeva od fa{ista, nacista, doma}ih sluga i izdajnika! Me|utim, ni oni, a ni mnogi drugi, ni{ta nisu mogli ovom gradu jo{ od 1462., kada je osnovan. Jugoslovenska armija zapo~ela je akciju osloba|anja Sarajeva 28. marta 1945. godine. U akcijama su u~estvovali drugi, tre}i i peti korpus JA, 11. i 13. krajinska brigada, 18. srednjobosanska brigada, artiljerijska i tenkovska jedinica. Nakon èsto kih borbi 6. aprila 1945. godine slo mljen je otpor Nijemaca i pripadnika NDH i Sarajevo je oslobo|eno, zvani~ni su podaci. Jo{ malo statistike: U antifa{isti~koj borbi od 1941. do 1945., 10.961 gra|anin Sarajeva dao je svoj ìvot. Stradalo je 412 Muslimana, 106 Hrvata, 7.092 Jevreja, 1.427 Srba, te 16 Crnogoraca, jedan Makedonac, pet Slovenaca i 12 ostalih. Na prvu godi{njicu oslobo|enja Sarajeva, dakle 6. aprila 1946., predstavljen je spomenik vojnim i civilnim `rtvama Drugog svjetskog rata u Sarajevu. Vatra je prvi put uga{ena tokom agresije iste te Jugoslovenske armije, sa njihovim slugama i pomaga~ima, tokom opsade glavnog grada BiH, od 1992. do 1995. godine. No, Sarajevo }e uvijek biti, a sve ostalo }e pro}i. Jer, Sarajevo je ozbiljan grad, {to bi rekao ovogodi{nji dobitnik [estoaprilske nagrade grada Sarajeva Valerijan @ujo.
STRIP ARTIST
79
by ALMIR PANJETA
IVANA NANUT: to Nije sve u novcu, ima ne i u kukuruzu!
1. Kad }ete izdati album samoljepljivih sli~ica? Ve}a fora su mi tetovaè u `vakama.
2. Da li ste kao m ali sanjali da }ete biti budni? Uvijek sam bila ve lika.
3. Kako se osje}ate u Sa Sretno i sito. rajevu?
4. [ta morate imati u friìderu? Sir, pr{ut, masline i crno vino. 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Profesora Baltazara. 6. [ta svaka èna mora imati u nov~aniku, a mu{karac u ta{ni? @ena mora uvijek imati para u nov~aniku, zlu ne trebalo, a mu{karac neka uvijek ponese iskrenost i {arm. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Dimnja~arka.
8. Da je danas smak svi jeta, {ta biste sutra u~inil i? Poku{ala preìvjeti.
9. [ta ste bili u pro{lom ìvotu? Mo`da neka ìvotinja? Lavica? 10. Jeste li meteoropata? êsto me prebacuje, bez obzira na vrijeme. 11. Koliko ima istine u izreci: Ne dade se usranom do potoka? Mrzim izreke! 12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ruàn i glup? Oboje je prokleto. 13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna ma~ka? Brzo zaboravim da sam je vidjela. Ma~ke su kul.
80
18. Osoba koja vas ìvcira? Turisti - dok sam radno na putovanjima, krcati javni prijevoz, sestra kad je u tripu i frendovi koji zamjere kada im se ne javim na mobitel. 19. Nosite li hranu na plaù i ako da koju? Ni{ta me ne moè iznenaditi. Nosim sok, grickalice, vo}e, a ponekad i povr}e. esi mi nisu ni do koljena. 20. [ta obla~ite kad èlite izgledati sexy? Na{minkam se, trep}em okicama i kovitlam kosom. Ako treba, izgovorim i onu Joeyevu How You Doin..? 21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Nije sve u novcu, ima ne{to i u kukuruzu!
14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Oti{la s vlasti u 16-oj minuti. 15. Opi{ite Matu Buli}a u tri rije~i? Mate who? 16. Tangice ili badi}? Bokserice. 17. S kim biste voljeli otplesati tango? S Jerryjem Seinfeldom.
REAGIRANJA
\evad Muslimovi} - Uredni{tvu
Nikada nisam rekao da sam premijeru Lipovai isplatio 100.000 KM da me ne skloni sa direktorske pozicije
(Zlatko Lagumdìja strahuje od kraji{kog sindroma, SB, br. 803)
poslove direktora. Uspjeh koji sam ostvario sa SPD Unsko-sanske {ume jedini je razlog zbog kojeg sam i dalje na ~elu najuspje{nijeg preduze}a {umarstva u BiH. Ovaj novinarski navod je potpuno neistinit, stoga pozivam sve one ako imaju bilo kakvih dokaza sa navedenim optu`bama da ih dostave nadle`nim institucijama na
daljnje postupanje. Smatram da sam u duhu novinarske etike prije objave teksta u svakom slu~aju trebao biti upoznat sa navedenim optu`bama kako bih iste blagovremeno mogao demantovati. Mr.sci. evad Muslimovi}, dipl.ing.{um.
Vezano za ~lanak pod naslovom - Zlatko Lagumdìja strahuje od kraji{kog sindroma, objavljen 29.03.2012. godine u Slobodnoj Bosni (broj 803) u uokvirenom podnaslovu O ~emu {ume {ume spomenuto je i moje ime, te zahtijevam da u rubrici Reagovanja objavite ispravak neta~nih i neutemeljenih navoda u Va{em listu. \evad Muslimovi}, direktor SPD Unsko-sanske {ume doo B. Krupa, nikada se nije obratio predsjedniku KO SDA USK gosp. Esadu Ba{agi}u niti mu rekao da je premijeru Lipova~i isplatio 100.000 KM da ga ne skloni sa direktorske pozicije. Odlu~no demantiram bilo kakve insinuacije da sam isplatio premijeru Lipova~i ili bilo kome novac da bih i dalje obavljao
81
portal slobodne bosne
od 26.3. medijska senzacija
dnevnih vijesti u bIh

www.slobodna bosna.ba
najveca tvornica

Slobodna Bosna 804

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna 804

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

DOSJE SB: 1992.-2012.

RAT JE, IPAK, BIO GORI

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

dnevnih vijesti u bIh

46 NI^IJA ZEMLJA BiH

22 ZA[TO JE PREMIJER RS-a D@OMBI] PODNIO OSTAVKU

28 [TRAJK POLICAJACA U POSAVSKOJ @UPANIJI

KRATAK FITILJ MLA\AHNOG MUHOVI]A

LJUBAV OKON^ANA METKOM

panjolski kralj Juan Carlos I u Mostaru

Iako je obe}ao, Milanovi} nije primio Lagumd`iju u Zagrebu

5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

U RINGU: UDARCI IZNAD I ISPOD POJASA

Veliki bokserski majstor Adnan ]ati} elementa

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

arni je primjer odgovornosti prema dr`avi, naciji, profesiji

5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 29. MART

PETAK, 30. MART

SUBOTA, 31. MART

Jasenko Selimovi} pravio dru{tvo Lagumd`iji na dvodnevnom izletu u Istanbulu

Ministar Budimli ne odustaje od predloenih promjena Pravilnika o unutranjoj organizaciji MUP-a

ovlasti, odnosno, nezakonitih izmjena Pravilnika. (S.M.)

Marijan Dominikovi neslavno okonao svoju udnu diplomatsku karijeru

Da li ste zadovoljni uinkom federalne Vlade u prvoj godini mandata?

PRVI LET FRA(J)

Radon~i} bio prvi putnik vlastite aviokompanije FRA

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

JERKO IVANKOVI] LIJANOVI]

VELIKA PLJA^KA FEDERALNOG BUD@ETA

KUPOVINA GLASOVA DR@AVNIM PARAMA

COWBOY IZ [IROKOG BRIJEGA

5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

JERKO IVANKOVI] LIJANOVI]

BEZ KAPITALNIH INVESTICIJA I POVOLJNIH KREDITA

KUKURIKU KOALICIJA KUKURIKU

SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.

COWBOY IZ [IROKOG BRIJEGA

NAJGLASNIJI PORTPAROL LIJANOVI]A

DOGOVOR O RASPODJELI POTICAJA U HOTELU HOLIDAY INN

KAKO JE USTOLI^EN KRALJ BOSANSKE STRUJE

SALKO ZLATKO LAGUMD@IJA AMRA FAZLI] JO@ICA MESIHOVI]

MADRIDSKI KLUB, 9. NOVEMBAR 2011.

RODBINSKA POSLA SA 220 U VOLTIMA

RO\A^KO-KRIMINALNO STRUJNO KOLO

Dr. RUSMIR MESIHOVI]

Pi{e: ASIM METILJEVI]

KAKO JE USTOLI^EN KRALJ BOSANSKE STRUJE

ME\UNARODNI KRIMINALAC [IROKOG SPEKTRA

OBMANA I POSLJEDNJI DANI

Lagumdija poludi i zapjeni na spomen Rudnapa i Slobodne Bosne

SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.

RO\A^KO-KRIMINALNO STRUJNO KOLO

Amra i Damir Fazli kupili kuu za 1.250.000 dolara

5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

ZA[TO JE PREMIJER RS-a D@OMBI] PODNIO OSTAVKU

NAJVEA AFERA U RS-u

D@OMBI] GRADIO SVOJE MEDIJSKO CARSTVO

PRONEVJERA MILIONA, UCJENE PORNO-URATCIMA, PRIJETNJE SMR]U, OSTAVKA PREMIJERA...

PRESKUPO PLA]ENA MEDIJSKA NAKLONOST

[ARENAC PRIJETI FOTOREPORTERU UBISTVOM

ZA[TO JE PREMIJER RS-a D@OMBI] PODNIO OSTAVKU