Tumaenje prekrajnih zakona

Toni Jurii

Tumaenje prekrajnog prava je misaona djelatnost kojom se utvruju pravi smisao i sadraj zakona. Drugi naziv za tumaenje ili interpretaciju prekrajnog prava je egzegezom Upravo se pravilnim tumaenjem utvruje primjena prekrajnog zakona.

3 aspekta vaenja

Za prekrajno pravo bitna su 3 aspekta vaenja: 1) Vremenski 2) Prostorni 3) Osobni Tumaenje polazi od teksta zakona u cjelini, to ukljuuje i marginalnije, sustavni raspored gradiva i sve druge sadraje zakona. Sloenoj djelatnosti tumaenja prethodi utvrivanje zakonskog teksta

U prvoj fazi je potrebno paziti na pogreke koje mogu biti: 1. tiskarske moe ih ispraviti sam suud 2. redakcijske za njih sud nije ovlaten ispravljati poto se one sastoje u pogrenom izravanju misli zakonodavaca. One se mogu ispraviti donoenjom novog zakonskog teksta ili autentinim tumaenjem od strane zakonodavca.

Tumaenja prema subjektu se dijele na:

Autentino potjee od zakonodavca, bilo da je sadrano u samom zakonu ili posebnom aktu. Obvezatno pak daje posebno od zakonodavca ovlateno tijelo uz obvezu naknadne potvrde od strane zakonodavca Oba ova tumaenja djeluju - ex tunc (retroaktivno)

Sudsko nema obvezatno snagu i djeluje inter partes (samo za konkretan sluaj) Doktrirarno ono nije obavezno ali njegov znaaj i tumaanje se ne moe zanemariti. Ono je korisno ako sadri sustavna i teoretski produbljena razmatranja prakse.

Metode tumaenja:

Njihova je svha da utvrde pravi smisao odredbe, pritom pazei da ne izae izvan zakonskih otkvira Najpoznatije su: Gramatika nastoji utvrditi smisao zakonskog teksta putem gramatikih pravila. Logika koristi pravila logike i zakljuivanja Sustavna nastoji smisao pojedine odredve izvesti iz mjesta u sustavu koje pripada dotinoj oddredbi Komparativna utvruju smisao zakona ili poredbom teksta na vie jezika ili pak poredbom razliitih izvora.

Dinamike metode tumaenja:

Njima se slui prilikom tumaenja i argumentima izvan zakonskog teksta.

Vrste dinamikih metoda prouavanja: 1) Povijesna koristi se okolnostima u vezi s postankom zakona 2) Subjektivna nastoji utvrditi pravu volju zakonodavca 3) Objektivna pronalazi volju zakona primjerenu prilikama u kojima ga treba primjeniti 4) Teleologijska nastoji utvrditi razlog donoenja propisa. Ona je vana metoda tumaenja.

Redoslijed tumaenja

Tekstualna kritika Statike Dinamike metode

Kao koregirajua metoda, pojavljuje se racionalno tumaenje ili naelo traenje razumnog rjeenja.

Po opsegu, tumaenje moe bit: 1) Redovito - kad se pojedinom izrazu daje upravo opseg kakav ima precizna izrazna oznaka u zakonu 2) ekstenzivno i restriktivno ovisno ako se pojedinom daje ire ili ue znaenje

Analogija

Analogija je zakljuivanje po slinosti U prekrajnom pravu moe se pojaviti samo kao sredstvo tumaenja za utvrivanje smisla zakona Analogija nije doputena kao sredstvo za stvaranje novih opisa prekraja to se naziva kreativnom analogijom, bila ona na tetu ili korist poinitelja. Razlika izmeu nje i ekstenzivnog tumaenja je to to ekstenzivno tumaenje ostaje u okvirima zakona, dok se kod analogije stvara zakon.

Pitanje jedinstvene primjene zakona

S tumaenjem je usko povezano i pitanje jedinstvene primjene zakona to je pretpostavka ravnopravnosti graana i njihove jednakosti pod zakonom, a za njegovu primjenu je zaduen Visoki prekrajni sud

Podvoenje ili supsumpcija

Podvoenje ili supsumpcija pod zakonski opis u osnovi je logiki silogizam koji se sastoji od dviju premisa i zakljuka. 1. premisa zakonski opis prekraja 2. premisa - konkretni dogaaj 3. zakljuak sudska odluka (l.15.st.1. Meunarodnog pakta; l. 7. Europske konvencije; l. 31. st.1 Ustava

HVALA NA PANJI!!!!