8magnetski Materijali 23 11 2009

8.
MAGNETSKI MATERIJALI
8. MAGNETSKI MATERIJALI
DIJAMAGNETSKI r<1 (Cu, Ag, Zn, staklo, voda,....) PARAMAGNETSKI r>1 (Al, Pt, Fe2O3,...) FEROMAGNETSKI (r>>1) (Fe, Co, Ni, slitine mangana, bakra i aluminija, te slitina mangana, srebra i aluminija. Gubici u feromagnetskom materijalu nastaju zbog histereze i vrtlonih struja. Gubici zbog histereze razmjerni su povrini petlje histereze. statiki gubici magnetiziranje istosmjernom strujom dinamiki gubici magnetiziranje izmjeninom strujom gubici vrtlonih struja (induc. napona u feromagnet) manji su to je vei feromagnetika
A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI U ELEKTROTEHNICI
8. Magnetski materijali
Feromagnetske materijale karakterizira Curieva feromagnetska temperatura Tcf. (za Fe 1043C, Co 1393C i Ni 631 C). Na temperaturama niim i viim od Tcf magnetska svojstva feromagnetskih materijala se bitno razlikuju. Gubici zbog vrtlonih struja razmjerni su kvadratu frekvencije, debljini feromagnetika, elektrinoj provodnosti i magnetskoj indukciji. Kako bi se ovi gubici smanjili magnetski krugovi se izra uju od limova ili traka feromagnetskog materijala me usobno elektroizoliranih svilastim papirom, uljnosmolastim lakovima, oksidacijom ili fosfatiranjem povrine. Gubici zbog histereze se poveavaju smanjivanjem debljine feromagnetskog materijala pa je optimalna debljina limova u pogledu ukupnih gubitaka od 0,35 do 0,5 mm za izmjenina magnetska polja frekvencije 50 Hz.
B 4 3
1-dojavna tehnika 2-releji 3-el.strojevi,transformatori 4-perman.magneti
1 H
Trite magnetima
Fleksibilni magneti
Ambalaa i skladitenje
http://www.magnetsource.com Trajni magneti

Alati, oprema, kuanstvo

6
8.1. MEKI FEROMAGNETSKI MATERIJALI

lako se magnetiziraju i razmagnetiziraju uska petlja histereze mali gubici veliki Bz, Hc<10 A/m transformatori, elektrini strojevi, releji,... Materijali: isto eljezo, meki elik, slitine eljeza i silicija, slitine eljeza i nikla, slitine Fe+Si+Al, Fe+Co, Fe+Ni+Co, Fe+Ni+Mo, Fe+Ni+Cr, Fe+Ni+Mo+Mn, Fe+Ni+Cu+Cr i dr. ISTO ELJEZO ima mali vei gubici vrtlonih struja isto eljezo (tehniki isto eljezo) sadri manje od 0,1% ugljika i male koliine sumpora, kisika, duika, silicija, mangana, itd.
Neistoe, a naroito ugljik i kisik, nepovoljno utjeu na magnetska svojstva eljeza (na primjer poveanjem sadraja ugljika poveava se koercitivna sila i gubici zbog histereze). Prema sadraju primjesa tehniki isto eljezo dijeli se na: - armko (ukupno 0,08 do 0,1% primjesa), - elektrolitsko i - karbonilno (manje od 0,05% primjesa). elektrolitsko ima najvei iznos magnetske indukcije zasienja (Bs oko 2,2 T). - Visoka proizvodna cijena ograniava njegovu iru primjenu. karbonilno eljezo se dobiva u obliku finog praha - na magnetska svojstva tehniki istog eljeza utjee i toplinska obrada (na primjer arenjem se smanjuje vrijednost Hc).
Armko se u obliku lima debljine 0,2 do 0,4 mm koristi za izradu jezgri elektromagneta i releja za istosmjernu struju, za magnetske krugove mjernog pribora, za membrane u telefoniji, za magnetske zaslone i sl. Svaka mehanika obrada izaziva naprezanja u materijalu koja naruava magnetska svojstva mekih feromagnetskih materijala. Zato se poslije svake mehanike obrade provodi arenje. TOPLINSKA OBRADA je tehnoloki proces kojim skrutnutoj slitini mijenjamo svojstva na taj nain da je podvrgnemo kontroliranom slijedu zagrijavanja i hla enja sa svrhom promjene strukture u odnosu na poetnu kaljenje arenje ugrijavanje na visoku temperaturu i naglo hla enje ugrijavanje na niu temperaturu i polagano hla enje
9
MEKI ELIK - sadri oko 0,3% ugljika i manje koliine silicija, sumpora, fosfora, kisika, duika, itd. Poveanjem sadraja silicija poveava se elektrina otpornost, odnosno smanjuju gubici zbog vrtlonih struja u mekom eliku. Silicij u malim koliinama poveava magnetsku permeabilnost mekog elika pri malim, a smanjuje pri velikim iznosima jakosti magnetskog polja. Sumpor, fosfor, kisik i duik vrlo nepovoljno djeluju na magnetska svojstva mekog elika.
10
Toplinska obrada znatno utjee na feromagnetska svojstva: arenje mekog elika od 600 do 800 C poveava permeabilnost i smanjuje gubitke; kaljenje poveava koercitivnu silu, smanjuje remanentnu magnetsku indukciju i poveava gubitke zbog histereze. Kao meki feromagnetski materijal koriste se lijevani i kovani elik. Lijevani elik sadri do 0,5% ugljika, a dobiva se lijevanjem u kalupu. Magnetska indukcija zasienja lijevanog elika Bs je od 1,6 do 1,8 T. Upotrebljava se za izradu dijelova magnetskih krugova elektrinih strojeva. Kovani elik ima vrlo stabilna feromagnetska svojstva. Magnetska indukcija zasienja mu je od 1,8 do 2 T, a permeabilnost vea nego kod lijevanog elika. Proizvodnja kovanog elika je skupa, pa se rabi samo za dijelove elektrinih strojeva izloenih velikim mehanikim naprezanjima.
SLITINE ELJEZA I SILICIJA (tzv. elektrotehniki elik) - dobivaju se od mekog elika s manje od 0,1% ugljika. - ukupni gubici u Fe+Si opadaju s porastom postotka silicija. - poveanjem sadraja silicija u elektrotehnikom eliku se smanjuje koercitivna sila, permeabilnost se poveava pri malim jakostima magnetskog polja, magnetska indukcija zasienja i Curieva temperatura se smanjuju, a materijal postaje vri, krhak i tee se obra uje. - prema postotku silicija elektrotehniki elik se dijeli na dinamo lim (do 2% Si) i transformatorski lim (od 2 do 4,7% Si). do 3,2% Si moe se valjati hladno (magnetski orijentirani limovi) >3,2% Si toplo vanjanje
11
12
Limovi se valjaju u hladnom i toplom stanju, a magnetska im svojstva postaju anizotropna. u smjeru valjanja magnetski otpor je manji pri maksimalnoj magnetskoj indukciji 1 T i frekvenciji 50 Hz ukupni gubici u dinamo limu su od 2 do 10 W/kg, a u transformatorskom limu od 1 do 2 W/kg. Slitine Fe+Si upotrebljava se u obliku traka i limova debljina 0,1; 0,2; 0,35; 0,5 i 1 mm za magnetske jezgre elektrinih strojeva i energetskih transformatora, za jezgre releja, malih mrenih transformatora i prigunica koje rade na niim frekvencijama.
SLITINE ELJEZA I NIKLA dijele se u tri grupe prema sadraju nikla: E grupa s oko 80% (78-permaloj) F grupa s oko 50% (permaloj F, permenorm 5000, ortonol i dr.) D grupa s 30 do 40% nikla (rometal, anhister A i anhister B) Radi dobivanja boljih svojstava limovi od slitine eljeza i nikla se poslije valjanja i toplinski obra uju. Slitine eljeza i nikla se izra uju u obliku traka i limova debljine 0,01; 0,025; 0,05; 0,1; 0,2 i 0,35 mm. Slitine s 30 do 40% Ni se koriste za jezgre malih transformatora, prigunica i releja. Od slitina s 80% Ni izra uju se magnetski oklopi te jezgre releja, malih transformatora, impulsnih transformatora i magnetskih pojaala. Ove slitine se upotrebljavaju i za magnetske memorije.
13
14
Slitine eljeza, silicija i aluminija (alsifer) najbolja mag. svojstva ima slitina sastava 5,6% Al, 9,5% Si i ostatak Fe. Alsiferi imaju veliku tvrdou i krhkost pa se ne mogu valjati u tanke trake i limove. Oblikuju se uglavnom lijevanjem. Alsiferi se koriste pri izradi magnetskih oklopa, pri izradi kuita strojeva i ure aja te za magnetske krugove u sporo promjenjivim magnetskim poljima. Slitine eljeza, nikla i kobalta (perminvar) - npr., 45-perminvar sadri 30% Fe, 45% Ni, 25% Co). - pri malim jakostima magnetskog polja permeabilnost perminvara je gotovo konstantna, a razliita je od jedinice i pri vrlo velikim jakostima magnetskog polja.
Slitina eljeza, nikla, bakra i kroma - poznata je kao -metal (18% Fe, 75% Ni, 5% Cu i 2% Cr) - ima veu elektrinu otpornost i lake se mehaniki obra uje od permaloja. - slitina -metal proizvodi se u obliku traka debljine 0,05; 0,125 i 0,35 mm, a koristi se za izradu jezgri telefonskih, telegrafskih i posebnih brzih releja te jezgri prigunica i transformatora u elektronici. - od -metala se izra uju i magnetski oklopi. - u ovu skupinu pripadaju i slitine -metal 40, supermimetal-50 i supermimetal-100. Slitina eljeza, nikla i bakra - radiometal (50% Fe, 45% Ni i 5% Cu). - proizvodi se u obliku tankih traka debljine 0,05; 0,125 i 0,35 mm. - upotrebljava se za izradu jezgri prigunica, releja i transformatora te kao magnetski oklop.
15
16
Slitine eljeza, nikla i kroma poznate su pod nazivom krompermaloj ili 4 Cr-permaloj (priblino 78% Ni, 4% Cr, ostalo Fe). Ova slitina ima elektrinu otpornost 0,65 m, magnetsku indukciju zasienja 0,75 T i poetnu permeabilnost oko 12500. Slitina eljeza, nikla, molibdena i mangana poznatija je pod nazivom supermaloj (15% Fe, 79% Ni, 5% Mo i 0,5% Mn). Proizvodi se u obliku traka male debljine. Magnetska svojstva supermaloja znatno ovise o debljini uzorka. Supermaloj je feromagnetik s najveim iznosom maksimalne permeabilnosti (600 000 do 1 200 000). Posebnom termikom obradom moe se dobiti supermaloj s histerezom pravokutnog oblika. Slitina eljeza, nikla, molibdena i mangana je i dinamaks (oko 33% Fe, 65% Ni, 2% Mo i 0,3% Mn).
Slitine eljeza i kobalta - pemendur (50% Fe, 50% Co), supermendur (49% Fe, 49% Co, 2% V), hiperm Co35, hiperm Co50, vakofluks 50, hiperko, itd. - najvanija svojstva permendura su velika magnetska indukcija zasienja (BS 2,4 T), velika maksimalna permeabilnost, mala elektrina otpornost (0,06 m) i velika krtost. - zbog dodatka vanadija supermendur se, za razliku od permendura, lako valja u limove. - slitine eljeza i kobalta su feromagnetici s najveom magnetskom indukcijom zasienja. - supermendur se koristi za izradu jezgri prigunica koje rade u zasienju, magnetskih pojaala, relea i telefonskih membrana. Rabi se i za magnetske jezgre generatora i elektromotora koji se koriste u satelitima.
17
18
8.2. TVRDI FEROMAGNETSKI MATERIJALI iroka PH, Hc>103 A/m da bi se akomulirana energija (W) u permanentnom magnetu mogla iskoristiti neophodno je postojanje zranog raspora l-duljina magneta A-povrina presjeka zranim se rasporom uspostavlja magnetski tok F, odnosno indukcija B (<Br) zbog pojave razmagnetiziranja (-H) izme u polova magneta se uspostavlja magnetska indukcija nastaje stalni magnet poloaj radne toke R ovisi o l i l0 B|H| energetski produkt energija koju permanentni magnet jedininog volumena moe predati zranom rasporu (to je BH vee manje dimenzije magneta)
B
R
Br BH
Br . Hc
B H 2 V = A l W = V
-H
(BH)max
BH
19
20
(B H) B H
r
max
= k
FAKTOR PRAVOKUTNOSTI
od materijala za permanentne magnete trai se to vei BHmax izbor materijala ovisi o raspoloivom volumenu za magnet
GRUPE TVRDIH FEROMAGNETIKA
ugljini tvrdi elik (kaljeni) legirani ugljini elik (Cr-,W-,Co-karbidi) duktilni magnetski materijali (plastini, Kunife, Kunico...) oksidni feromagneti tvrdi feriti, prah (Fe i Co oksidi) +sinteriranje disperziono kaljeni (Alni, Alniko,...) Martenzitni elici su najstariji materijali koji se rabe za izradu stalnih magneta. Danas su to najloiji tvrdi feromagnetici, ali se jo uvijek rabe jer su jeftini, lako dostupni i mogu se strojno obra ivati. Zbog poboljanja magnetskih svojstava redovito im se dodaju volfram, krom, molibden i kobalt.
Slitine eljeza, aluminija i nikla - nazivaju se alni (Al-Ni) - najvei iznos koercitivne sile (44 kA/m) ima alni slitina sastava 58% Fe, 13% Al i 20% Ni - najveu remanentnu magnetsku indukciju (0,725 T) slitina sastava 65% Fe, 13% Al i 20% Ni - najvei iznos umnoka (BH)max (10,8 kJ/m3) slitina sastava 60% Fe, 13% Al i 27% Ni. - slitinama alni esto se dodaje bakar koji im poboljava magnetska i mehanika svojstva. - posebna svojstva postiu se dodavanjem titana, sumpora, niobija ili silicija, a sadraj ugljika je nepoeljan. - glavni nedostatak alni slitina je to se zbog krhkosti i tvrdoe ne mogu izra ivati magneti malih dimenzija. - magneti od alni slitina mogu se obra ivati samo bruenjem.
21
22
Slitine eljeza, aluminija, nikla i kobalta - poznate pod nazivom alniko (Al-Ni-Co) - slitine alniko pored osnovnih sadre i dodatne elemente: bakar, titan, niobij, sumpor, itd. - permanentni magneti od slitine alniko, kao i od ostalih tvrdih feromagnetskih materijala, proizvode se lijevanjem, sinterpostupkom ili preanjem s vezivnim smolama. - lijevanje je najstariji nain izrade magneta. - osnovni nedostatak je velika tvrdoa i krhkost magneta, te povrinske pore zbog osloba anja plinova pri ovrivanju. - zato se magneti lijevanjem proizvode u oblicima koji ne iziskuju mehaniku obradu, a hrapavost povrine se otklanja bruenjem. - sinteriranjem se izra uju magneti malih i tonih dimenzija posebnog oblika.
- postupak se sastoji od: priprave praha tvrdog feromagnetskog materijala; dodavanja plastifikatora i drugih dodataka prahu; preanja smjese praha i dodataka pod visokim tlakom u eljene oblike; peenja oblika na visokim temperaturama. - ovako dobiveni magneti su homogeniji, vee vrstoe, glatke povrine i lake se obra uju bruenjem od magneta dobivenih lijevanjem. - nedostatak sinteriranja je visoka cijena. - svojstva magneta istog sastava izra enog lijevanjem i sinteriranjem se razlikuju. Postupak proizvodnje magneta preanjem s vezivnom smolom - sastav: mljevenjem granulirani feromagnetski materijal kojemu se dodaje vezivo (bakelit, smola, kauuk) - masa se prea pod visokim tlakom u eljeni oblik. - magneti glatku povrinu, a magnetska svojstva su slabija od magneta izra enih lijevanjem.
23
24
Slitine bakra, nikla i kobalta - nazivaju se kuniko (Cu-Ni-Co) - najee se koristi slitina: - kuniko II sastava 35% Cu, 24% Ni i 41% Co - kuniko I sastava 50% Cu, 21% Ni i 29% Co). - ova slitina je izotropna i od nje se izra uju magneti u obliku ica, traka ili sloenog oblika. - od slitina kuniko magneti se proizvode lijevanjem ili sinteriranjem. - iako slitine kuniko nemaju tako dobra magnetska svojstva kao slitine alniko lake se obra uju.
Slitine bakra, nikla i eljeza poznate su pod nazivom kunife (Cu-Ni-Fe), - najee se rabe - kunife I (60% Cu, 20% Ni i 20% Fe) i - kunife II (50% Cu, 20% Ni, 2,5% Co, ostalo Fe). - slino kuniko slitinama i kunife imaju neto slabija magnetska svojstva od slitina alniko, ali se lake proizvode i obra uju. - osim ica od slitina kunife se proizvode trake i limovi.
25
26
slitina eljeza, kobalta i molibdena - najee se primjenjuje kamaloj sastava 71% Fe, 12% Co i 17% Mo slitine platine i eljeza te platine i kobalta - imaju vrlo veliku vrijednost koercitivne sile slitina srebra, mangana i aluminija - najpoznatiji je silmanol (86,7% Ag, 8,8% Mn i 4,5% Al) - dobro se mehaniki obra uje (za tanke folije) slitina mangana i bizmuta, te mangana i aluminija - dobra magnetska svojstva, ali skupe, - male otpornosti na koroziju i promjena svojstava s temperaturom. slitina metala rijetkih zemalja - najbolja svojstva tvrdog feromagnetskog materijala ima spoj sastava RzCo5, gdje Rz oznaava metal rijetke zemlje (samarij, cerij, praseodim, itd.). - proizvode se i viekomponentne slitine na bazi kobalta, bakra, eljeza i metala rijetkih zemalja koje imaju koercitivne sile do 560 kA/m
8.3. VISOKOFREKVENTNE PRAKASTE JEZGRE VF>105 Hz (vano u radiotehnici) gubici vrtlonih struja rastu s kvadratom frekvencije Vv= k f2 Bmax2 nazivaju se jo VF sinterirane jezgre, oksidni feromagnetici, magnetodielektrini materijali (veliki ) praak se izra uje na bazi FERITA (Fe2O3) i feromagnetskih materijala (alsifer, permaloj,..) sitniji prag vei (oko 108 mm2/m), manji VF jezgre se dijele na MEKE i TVRDE prah za meke: Mn+Zn, Ni+Zn, Ti+Zn, (feriti Mn, Zn, Mg,...) prah za tvrde : Barij-feriti, Co-feriti, Pb, Stroncij,... zajedniko svojstvo ferita: veliki (na sobnoj temperaturi 106 do 1013 puta vea od eljeza i drugih feromagnetskih materijala
27
28
Meki feriti Mangan - cink feriti - to su feriti s najveom permeabilnou (ri do 22000 i rm do 40000). - Curieva temperatura ovih ferita je relativno niska (od 1050C do 2200C). - na magnetska svojstva utjeu tehnoloki uvjeti proizvodnje, ali i radna temperatura znatno vie nego kod feromagnetika. Nikal - cink feriti - lake se proizvode od mangan-cink ferita
Tvrdi feriti
Tvrdi feriti se rabe za proizvodnju stalnih magneta, a najee se upotrebljavaju barij i kobalt feriti. Stalni magneti od barij ferita izra uju se slinim postupkom kao i oblici od mekih ferita. Barij ferit moe imati izotropna ili anizotropna svojstva ovisno o tehnolokim uvjetima pri proizvodnji. Ima veu koercitivnu silu, manju remanentnu magnetsku indukciju i oko 10 puta veu elektrinu otpornost od tvrdih feromagnetskih materijala proizvedenih lijevanjem. Magneti od barij ferita su jeftiniji. Glavni nedostatak barij ferita su loa mehanika svojstva, odnosno tvrdoa i krhkost pa se mogu obra ivati samo bruenjem.
29
30
Bolja mehanika svojstava ima barij ferit s dodatkom vezivnog materijala kao to je kauuk ili plastine mase; to su feroelasti koji se u obliku magnetskih traka koriste na primjer na vratima hladnjaka. Svojstva barij ferita znatno ovise o temperaturi. Od ovog ferita se izra uju: prstenasti, ipkasti i potkoviasti magneti za linearnu korekciju u televizorima; ipkasti magneti za otklonski sustav u televizorima; prstenasti magneti za slualice; magneti za bravice; segmenti i magneti za rotore i statore elektrinih motora; torusni magneti za zvunike, itd. Kobalt feriti imaju temperaturno stabilnija svojstva od barij ferita, a proizvode se slinim postupkom (razlikuje se samo termika obrada). Glavni nedostatak je visoka cijena.
8.4. MEKI FEROMAGNETSKI MATERIJALI ZA SPECIJALNE SVRHE MAGNETOSTRIKCIJSKE SLITINE - elastina promjena linearnih dimenzija tijekom magnetiziranja magneta l/l=f(H) elektro-akustika (zvunici, mikrofoni), obrada metala, UZ sonde.... Ni, Fe+Al, Fe+Pt, Fe+Co, Ni+Co, feriti MATERIJALI ZA OKLAPANJE dobra magnetska vodljivost, skupljanje rasipnog toka Fe, Fe+Ni,..... MAGNETOELASTINI MATERIJALI magnetska svojtva ovise o mehanikim naprezanjima za mjerenje naprezanja i pritiska putem promjene magnetskih svojstava Fe+Ni (68%),...
31
32
33

8magnetski Materijali 23 11 2009

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

8magnetski Materijali 23 11 2009

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

8.

A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI U ELEKTROTEHNICI

A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI U ELEKTROTEHNICI

1-dojavna tehnika 2-releji 3-el.strojevi,transformatori 4-perman.magneti

A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI U ELEKTROTEHNICI

http://www.magnetsource.com Trajni magneti

Alati, oprema, kuanstvo

A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI U ELEKTROTEHNICI

8.1. MEKI FEROMAGNETSKI MATERIJALI

A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI U ELEKTROTEHNICI

A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI U ELEKTROTEHNICI

A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI U ELEKTROTEHNICI

A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI U ELEKTROTEHNICI

A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI U ELEKTROTEHNICI

A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI U ELEKTROTEHNICI

A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI U ELEKTROTEHNICI

A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI U ELEKTROTEHNICI

A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI U ELEKTROTEHNICI

A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI U ELEKTROTEHNICI

A. Pintari: INENJERSKI MATERIJALI U ELEKTROTEHNICI

You might also like