Professional Documents
Culture Documents
TEMA:
Doboj 2011.
1
SADRAJ:
UVOD.............................................................................................3 2. DIMENZIONISANJE ROBNIH TERMINALA...........................4 2.1. Prvi korak, definisanje ciljeva............................................4 2.2 Nivoi i ciljevi dimenzionisanja logistikog centra...............4 2.3. Drugi korak, koncepcija terminala.....................................5 2.4. Trei korak, definisanje mjerodavnih veliina....................5 2.5. etvrti korak, definisanje tokova........................................5 2.6. Peti korak, izrada modela za dimenzionisanje...................6 2.7. esti korak, dimenzionisanje sistema, podsistema.............7 3. ZAKLJUAK................................................................................11 4. LITERATURA...............................................................................12
1.
UVOD:
Logistika je organizacija, planiranje, kontrola i realizacija robnih tokova od mjesta nastanka do mjesta prodaje preko proizvodnje i distribucije do krajnjeg korisnika sa ciljem zadovoljenja zahteva trita uz minimalne trokove i minimalne investicije.Logistika obuhvata sve sisteme i procese koji omoguavaju kretanje materijalnih i nematerijalnih tokova, a osnovni logistiki princip glasi: sveobuhvatna i jednovremena optimizacija svih karika materijalnih, energetskih i informacionih tokova. Robni terminal je logistiki sistem u kome mogu biti locirane sve prethodno navedene funkcije podsistema logistike: - realizacija porudbine, - zalihe, - skladitenje, - pakovanje i - transport. Dimenzionisanje kapaciteta robnih terminala se izvodi u est koraka.
2. D IM E N Z IO N ISA N JE K A P A C IT E T A R O B N IH T E R M IN A L A
Dimenzionisanje kapaciteta robnih terminala izvodi se na osnovu zahtjeva logistikih tokova i zahtjeva prateih i dopunskih djelatnosti u centru. Sam postupak dimenzionisanja se izvodi u est koraka koji su prikazani na slici 1 i bie dalje u tekstu pojedinano objanjeni.
Cilj prvog nivoa planiranja, projektovanja i dimenzionisanja najee je definisanje tehnolokoprostorne strukture i veliine sistema logistikog centra u okviru idejnih rjeenja, fizibiliti studija, urbanistikih projekata itd. Na ovom nivou se najee odreuju najbitnije dimenzije podsistema, na primer veliina platoa za odlaganje kontejnera, broj paletnih mesta u skladistu, broj parking mesta za teretna vozila itd. Modeli iji je cilj pomenut, ne ulaze u mikro-tokove unutar nekog od podsistema na osnovu kojih se na sledeem nivou mogu dimenzionisati komisiono-sortirni sistemi u skladitu paletizovane robe, broj viljukara, regalskih slagaa itd. Na drugom nivou planiranja i projektovanja podsistem se posmatra izolovano i dimenzionie se, sa ciljem kvantifikacije njegovih podsistema, sto se najee primjenjuje u postupku idejnog i glavnog tehnolokog projektovanja. Na prvom nivou moe se tehnoloki prostorno odrediti i dimenzionisati cjelokupan sistem logistikog centra, a na drugom nivou se, u razliitim vremenskim fazama, moe posebno planirati i projektovati odreeni podsistem, na primjer kontejnerski terminal, sistem za odravanje vozila, skladini sistem za odreenu vrstu robe itd.1
za
. Primjena metoda, eksperimenta, prorauna, odnosno kvantifikacija mjerodavnih veliina predstavlja izuzetno vanu fazu, jer se u okviru nje dobijaju rezultati koji moraju da budu predmet analize i ocjene validnosti primjenjenih postupaka, to jest modela. U situaciji kada se planiraju i dimenzioniu novi sistemi i kada nema preciznih procjena tokova, pristupa se promjeni ulaznih veliina u granicama intervala pouzdanosti od minimalnih do maksimalnih varijanti njihovih vrijednosti. Simulacijom se dobijaju raspodjele vjerovatnoa jednovremenog broja kontejnera u sistemu na osnovu kojih je mogue dimenzionisati plato za odlaganje kontejnera.
Slika 3.Raspodjela vjerovatnoa jednovremenog broja kontejnera u terminalu . Izvor:Vasiljevi,M.:"Logistiki centri-predavanja", Saobraajni fakultet.Doboj.2010 Koncept razvoja terminala podrazumjeva definisanje strukture terminala, dimenzionisanje povrina potrebnih za razvoj svakog podsistema terminala, za svaku vrstu usluge i tehnologije. Odluka o prihvatanju razvojnog koncepta terminala zavisi i od mogunosti da se terminal uklopi u odreenu, realno raspoloivu lokaciju.
Slika 4.Formiranje koncepcija terminala u cilju uklapanja u raspolozivu povrinu za njegov razvoj . Izvor:Vasiljevi,M.:"Logistiki centri-predavanja", Saobraajni fakultet.Doboj.2010
Terminal moe imati nekoliko razliitih struktura (A, B, C ...) koje se na osnovu tokova makrodistribucije i mikrodistribucije, odnosno njihovih zahtjeva, mogu definisati i dimenzionisati. Osnovni koncept terminala definie se prema mogunosti i potrebi razvoja razliitih podsistema na posmatranoj lokaciji, a u zavisnosti od: Potrebe za logistikim podsistemima privredne, industrijske zone u okruenju centra, koji bi mogli da se razviju u logistikom centru, odnosno robnom terminalu; Postojeih i planiranih struktura logistikih sistema, centara, u istoj gravitacionoj zoni. Analiza ovih sistema prua mogunost razvoja komplementarnih sadraja umjesto dupliranih, konkurentnih podsistema; Postojee strukture podsistema na posmatranoj lokaciji; Strukture zahtjeva makrodistributivnih i mikrodistributivnih tokova u okruenju u vidu pesimistikih i optimistikih vrijednosti, a u periodu planiranja od 5 i 15 godina; Svjetskih iskustava u strukturiranju slinih terminala. Prema pomenutim faktorima definiu se razliite osnovne strukture terminala (A, B, C ...) iz skupa podsistema, kao sto su: ulazno-izlazni kontrolni punkt, parking za teretna vozila, zatvoreno skladite, otvoreno skladite, kontejnerski terminal, sistem za njegu, odravanje i opravku tovarno-manipulativnih jedinica i vozila, carinsko skladite, carinska sluba, benzinska pumpa, hotel, restoran itd. Najee se poinje od osnovne strukture sa najmanjim brojem podsistema. Pesimistika kombinacija strukture sistema (varijanta A), a zatim njenim proirivanjem, odnosno dodavanjem podsistema kao to su kontejnerski terminal, specijalna skladita itd., nastaju ostale varijante (B, C ..,). Robni tokovi koji potencijalno gravitiraju ka terminalu analiziraju se sa aspekta vrste robe, pojavnog oblika (kutije, palete, kontejneri), broja i strukture transportnih sredstava i u pogledu vjerovatnoe da se pojave u nekom od podsistema logistikog centra, odnosno terminala. Kao to je ve metodoloki objanjeno, za svaki podsistem se definie merodavna veliina za dimenzionisanje (parking prostor, raspodjela vjerovatnoa broja vozila koja se istovremeno nalaze na parkingu, zatvoreno skladite - raspodjela vjerovatnoa broja paleta koje se 8
istovremeno mogu nai na skladitu itd.). Na osnovu opisanog sistema razvija se simulacioni model ijom se primjenom simuliraju tokovi makrodistribucije i mikrodistribucije u svim kombinacijama i po svim vrstama robe, na nivou dana.
Simulacioni model opisuje tokove transportnih sredstava u dolasku, prolasku kroz podsisteme terminala i u odlasku iz terminala. U toku simulacije utvruju se kvantitativne karakteristike za svaki podsistem pri emu se, zbog stohastikih obiljeja tokova - nailaska vozila u sistem, dobijaju raspodjele vjerovatnoa pojedinih mjerodavnih veliina.2
Slika 5.Postupak dimenzionisanja potrebne povrine terminala Izvor:Vasiljevi,M.:"Logistiki centri-predavanja", Saobraajni fakultet.Doboj.2010
Na osnovu ovih raspodjela, za svaki podsistem se proraunava potreban prostor, to jest povrina podsistema. Na primer, zatvorena skladita za paletizovanu robu se, prema veliini zahtjeva za skladitenjem i prema tipinoj tehnologiji, prostorno definiu u m2. Tipska tehnoloka, arhitektonska i graevinska rjeenja imaju svoj interval kapaciteta (od minimalnog do maksimalnog) u kome su ona ekonomski isplativa. Simulacijom zahtjeva, a na bazi mjerodavnih veliina, dobijaju se raspodjele vjerovatnoa potrebne povrine za svaki podsistem logistikog centra. Usvajanjem optimalnih vrijednosti Pi , Pi , ...., Pn dobija se struktura potrebnih povrina i ukupna vrijednost povrine potrebne za razvoj terminala prema nekoj od koncepcija, A, B, C ... Na taj nain planeri dobijaju kvalitativno-kvantita-tivne podloge o mogunostima razvoja i proirenja terminala na posmatranoj lokaciji. Dobijeni rezultati strukture terminala i kvantitativne analize zahtjeva omoguuju izradu layout plana logistikog centra. Opisani postupak simulacionog modeliranja je testiran za ocjenu pogodnosti razvoja terminala u urbanim cjelinama koji imaju posebne lokalno-transportne zahtjeve u prihvatu drumskih teretnih vozila. Model je korien za ocjenu mogunosti proirenja drumskog terminala na Novom Beogradu u privrednoj zoni Autoputa. Definisane su dvije varijante strukture podsistema A i B. Dobijeni prostorni zahtjevi, za varijantu A strukture terminala prikazani su na slici 6.
2
Slika 6. Prostorni zahtjevi za varijantu A strukture drumskog terminala Izvor: M. Vasiljevi:Logistiki centri-predavanja, Saobraajni fakultet, Doboj 2010.
ZAKLJUAK:
10
Koncept razvoja terminala podrazumjeva definisanje strukture terminala, dimenzionisanje povrina, odnosno kapaciteta robnih terminala potrebnih za razvoj svakog podsistema terminala, za svaku vrstu usluge i tehnologije.
Dimenzionisanje kapaciteta robnih terminala izvodi se na osnovu zahtjeva logistikih tokova i zahtjeva prateih i dopunskih djelatnosti u centru.Izvodi se u est koraka a to su: -definisanje cilja -koncepcija terminala -definisanje mjerodavnih veliina -definisanje tokova -izrada modela za dimenzionisanje -dimenzionisanje sistema, podsistema.
Postupkom simulacije se dobijaju raspodjele vjerovatnoa jednovremenog broja kontejnera u sistemu na osnovu kojih je mogue dimenzionisati plato za odlaganje kontejnera.
LITERATURA:
11
[1] M. Vasiljevi: Logistiki centri-predavanja, Saobraajni fakultet. Doboj. 2010. [2] S. Zeevi. :Robni terminali i robno-transportni centri, Saobraajni fakultet. Beograd. 2006. [3] www.logistika u saobracaju.com
12