OBRAZOVANJE ZDRAVSTVENIH KADROVA LJUDSKI RESURSI U ZDRAVSTVU

HISTORIJSKI PREGLED Period austrougarske vladavine 1878.-1914.

U 1879. g. u BiH je radilo 7 ljekara u dravnoj slubi.

1893. g. u BiH su djelovala 64 ljekara (41 u dravnoj slubi, 19 u opinskoj slubi, 1 kod zemaljskih eljeznica i 3 privatna ljekara).

Broj stanovnika na jednog zdravstvenog radnika u BiH 1914 godine je iznosio. 1 ljekar 12.912 stanovnika 1 babica 16.222 stanovnika 1 apoteka 40.384 stanovnikaU 1879. g. u BiH je radilo 7 ljekara u dravnoj slubi.

BiH u periodu 1914.-1944g. U BiH 1939. godine je radilo: 383 ljekara (bez vojnih ljekara), 71 farmaceut, 110 babica i 47 srednje medicinska radnika.

BiH u periodu 1945-1991 g.

1945 g: 105 ljekara, nekoliko desetina medicinskih sestara i bolniara (26 srezova u Republici nije uope imalo ljekara) 1945 g. broj stanovnika na jednog ljekara iznosio je 23.000, (1950. g. 6.986; 1969. g. 1.788.)
Broj stomatologa je od 1950. do 1969. g. porastao za oko 8 puta Za period od 1950. do 1969. g. broj farmaceuta je porastao za oko 2 i po puta. U 1950. g.na 9.541 stanovnika u prosjeku je dolazio jedan srednji medicinski radnik, a 1969. g. 840 stanovnika na jednog srednjeg medicinskog radnika. U BiH je bilo zaposleno 1991. g.3.995 ljekara ope prakse, 3.975 specijalista i ljekara na specijalizaciji, 1.346 stomatologa, 811 farmaceuta i 20.472 zdravstvena tehniara. Broj lijenika je bio skoro identian sa zemljama zapadne Evrope (2.01 lijenik /1000 stanovnika u BiH; 2.45 lijenika/1000 stanovnika u zapadnoj Evropi).

BiH u periodu poslije 1992 g.

profil zdravstvenog kadra broj struktura % broj stanovnika na 1 zdravstvenog radnika

dr medicine opa praksa dr medicine specijalista dr medicine ukupno dr stomatologije dipl. farmaceuti vii zdravstveni tehniari zdravstveni tehniari

983 1.299 2.282 304 190 706 6.130

6.6 8.6 15.2 2.0 1.3 4.7 40.9

1.630 1.233 702 5.270 8.433 2.269 261

STEPENI MEDICINSKOG OBRAZOVANJA U BIH

Srednje medicinske kole sa razliitim profilima zdravstvenih tehniara; Via medicinska kola - trogodinje za razliite profile zdravstvenih tehniara (Mostar, Biha, Prijedor ); Visoka zdravstvena kola Fakultet zdravstvenih studija- etvorogodinja ( Sarajevo, Zenica ); Medicinski fakultet - Sarajevo,Tuzla, Mostar, Banja Luka, Foa; Stomatoloki fakultet - Sarajevo, Banja Lukaodsjek med. fak.; Farmaceutski fakultet Sarajevo, Tuzla, B.Luka

EDUKACIJA NAKON DIPLOMIRANJA

Pripravniki sta - za zdravstvene radnike sa visokom spremom traje godinu dana, sa viom 9 mjeseci i sa srednjom spremom 6 mjeseci u odgovarajuim zdravstvenim ustanovama; Dravni ispit pred komisijom koju odreuje Ministarstvo zdravstva - nakon obavljenog pripravnikog staa; Specijalizacija uslov: 1 godina rada u struci; osnovne i usmjerene u trajanju 3, 4, 5 godina nakon specijalistikog staa polae se specijalistiki ispit;

SPECIJALIZACIJA
Specijalizacija se moe odobriti zdravstvenom radniku s poloenim strunim ispitom, najmanje s jednom godinom radnog iskustva u struci, koji je u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi ili ima privatnu praksu ili radi kod zdravstvenog radnika visoke strune spreme privatne prakse a mlai je od 35 godina. Ako je zdravstveni radnik stariji od 35 godina specijalizaciju moe odobrit ministar zdravstva pod uslovima koje on propie. Specijalizacije i subspecijalizacije mogu se obavljati samo u ovlatenim zdravsvenim ustanovama za provedbu specijalistikog staa. Ministar zdravstva utvruje kriterije za obavljanje specijalistikog staa i nain polaganja specijalistikog ispita.

OBLICI DODATNE EDUKACIJE

Postdiplomski studij - na svim biomedicinskim fakultetima za sticanje stepena magistra nauka i doktora nauka; Kontinuirana edukacija - putem Zdravstvenih komora ljekara, stomatologa i faramaceuta i Udruenja medicinskih sestara -tehniara; Licenca za rad - daju Komore ljekara, farmaceuta i stomatologa za period od 5 godina;

obrazovanje je pod nadle-nou ministarstava obrazovanja -zapoljavanje je pod nadlenou ministarstava zdravstva

CILJ 18 ZDAVLJE ZA 21 STOLJEE - SZO Do 2010. godine sve zemlje lanice SZO trebaju obezbjediti da profesionalci u zdravstvu i u drugim sektorima posjeduju odgovarajue znanje, stavove i sposobnosti za rad na zatiti i promociji zdravlja

STRATEGIJE ZA OSTVARENJE CILJA18

Reorganizacija programa dodiplomske, postdiplomske i kontinuirane edukacije ljekara, medicinskih sestra-tehniara, menadera i ostalog osoblja u zdravstvu; Bliska saradanja meu zdravstvenim radnicima i ostalim profesionalcima u timskom radu, posebno u PZZ; Ljekari i medicinske sestre trebaju preuzeti odgovornost za uticaj koje njihov vlastiti nain ivota moe imati na zravlje pacijenta; Razvijati kod zdravstvenih radnika sposobnosti za poveanje kvaliteta zatite; Planiranje broja i profila zdravstvenih radnika i saradnika prema potrebama zdravstvene slube i stanovnitva

DEKLARACIJE O EDUKACIJI
ZDRAVSTVENIH RADNIKA
EDINBURKA DEKLARACIJA - 1988 - edukacija zdravstvenih radnika prema potrebama stanovnita, orjentirana na PZZ i porodinog ljekara; LISABONSKA INICIJATIVA - 1988 - Edukacija zdravstvenih ranika tereba biti da se ostvare CILJEVI ZDRAVLJA ZA SVE ; BEKA DEKLARACIJA - 1988 - Obezbjediti i sprovesti edukaciju medicinskih sestra za rad u PZZ , kao porodine medicinske sestre BOLONJSKA DEKLARACIJA -mobilnost studenata, mobilnost nastavnika, regionalna povezanost, usaglaavanje programa nastave i uee u strukturnim projektima EZ i zemalja centralne i istone Evrope (BIH potpisala 2003) Lisabonska konvencija- priznavanje kvalifikacija i profila (BIH potpisala 2003)

NOVI PRAVCI U OBRAZOVANJU ZDRAVSTVENOG KADRA

Dodiplomsko obrazovanje bez specijalistikog sadraja prednost dati: timskom radu, vjetini komuniciranja, javnom zdravstvu, upravljanju informacionom tehnologijom,naunim metodama i bioetici smanjenje uloge bolnica (zbog smanjenja broja hospitaliziranih pacijenata) prednost dati: promociji zdravlja,preventivnoj medicini obrazovanje u zajednici (veliki broj pacijenata) - uenje ope medicine locirano na mjesto ivota pacijenta i njegove porodice, praenje toka bolesti i njen uticaj na ivot oboljelog kao i lanove njegove porodice

Ljudski resursi
njihovo obrazovanje je pod nadlenou ministarstava obrazovanja zapoljavanje je pod nadlenou ministarstava zdravstva ljudski resursi se konceptualno mogu tretirati kao fiziki kapital, za razliku od materijalnog kapitala, znanje nije podlono propadanju dok se koristi, kao to i oprema stari, vjetine postaju zastarjele sa dolaskom novih tehnologija, te se i ljudski kapital mora odravati

Ljudski materijalni resursi

Za razliku od materijalnih, ljudski resursi ne mogu biti odbaeni kada njihove sposobnosti vie nisu potrebne ili su zastarjele; ak i otputanje osoblja u javnom zdravstvenom sektoru je esto prilino teko Problem je to se veliki dio budeta troi na plate zdravstvenih radnika, a ne na fizike i ljudske resurse, ili druge stvari (lijekovi) Broj uposlenih zdravstvenih radnika mora biti u skladu sa zahtjevima i potrebama

Problemi u vezi sa zdravstvenim kadrom

Ako imamo previe ljekara, medicinskih tehniara, dolazak jo jednog ljekara, medicinskog tehniara e imati pozitivan efekat na zdravstvenu njegu, ali e taj dodatni kadar vjerovatno vie poveati trokove nego to e poboljati njegu Starost kadra i obrazovanje mladog kadra Motivacija zdravstvenih radnika

 Prevelika koncentracija privatnika koji rade u srednje razvijenim zemljama (Tajland), je uglavnom povezana sa estom upotrebom skupe opreme i laboratorijskih testiranja, kao i sa drugim uslugama sumnjivog kvaliteta

 Velik broj ljekara na svaki bolniki krevet (u Egiptu dolaze dva ljekara) kombinovan sa irokom pojavom samolijeenja objanjava visoku upotrebu lijekova Prema procjenama najsiromanija domainstva u Egiptu troe vie od 5% svojih prihoda na lijekove.

 U Bangladeu ljekari dobijaju 30-40% od vrijednosti laboratorijskih ispitivanja nakon upute pacijenta, kreirajui na taj nain isti interes za proirenjem obima takvih usluga U Kini i Japanu mnogi ljekari dobijaju dio njihovih primanja od prodaje lijekova koje propisuju.

DEBALANS (neravnotea) ZDRAVSTVENOG OSOBLJA

Kvantitativni prevelik ili nedovoljan broj zdravstvenog osoblja Kvalifikacioni nesklad izmeu obrazovanja i zadataka koje treba da obavi u svakodnevnoj praksi

 Distributivni -geografski: razlike selo grad -institucionalni: razlike bolnika i vanbolnika zdravstvena zatita -specijalistiki: razlike opa praksa i specijalistika djelatnost

DRUTVENI DEBALANS (neravnotea)

Drutveni debalans podrazumjeva: Poveanu potranju za zdravstvenim uslugama Povean broj zdravstvenih radnika Tehnoloki napredak Jaanje autoriteta zdravstvene profesije Dotok novca u zdravstveni sistem

DEBALANS ZDRAVSTVENOG SISTEMA

Medicinska dominacija vjera u medicinsku tehnologiju, autoritet specijalistikog znanja Medikalizacija proirenje medicine kroz razliite oblike lijeenja

Bogate zemlje-raspodjela resursa

Velika Britanija
Nacionalni izdaci za zdravstvo (% BNP)

Zdravsveni radnici

Ljekari

100 80 60 40 20 0

Izdvajanje za zdravstvo (US$ PPP)

Lijekovi

Bolniki kreveti CT skeneri

MRI skeneri

vedska

Nacionalni izdaci za zdravstvo (% BNP)

Zdravstveni radnici

Ljekari

100 80 60 40 20 0

Izdvajanje za zdravstvo (US$ PPP)

Lijekovi

Bolniki kreveti CT skeneri

MRI skeneri

SAD

Nacionalni izdaci za zdravstvo (% BNP)

Zdravstveni radnici

Ljekari

100 80 60 40 20 0

Izdvajanje za zdravstvo (US$ PPP)

Lijekovi

Bolniki kreveti CT skeneri

MRI skeneri

Siromane zemljeraspodjela resursa

Meksiko
Nacionalni izdaci za zdravstvo (% BNP)

M edicinsk sestre e

Ljek ari

100 80 60 40 20 0

Izdvajanje za zdravstvo (US$ PPP)

Lijekovi

Bolniki kreveti

MRI skeneri

CT skeneri

TAJLAND
Tajland
Nacionalni izdaci za zdravstvo (% BNP)

M edicinske sestre

Ljekari

100 80 60 40 20 0

Izdvajanje za zdravstvo (US$ PPP)

Lijekovi

Bolniki kreveti

MRI skeneri

CT skeneri

EGIPAT
Egipat
Nacionalni izdaci za zdravstvo (% BNP)

M edicinske sestre

Ljekari

100 80 60 40 20 0

Izdvajanje za zdravstvo (US$ PPP)

Lijekovi

Bolniki kreveti CT skeneri

MRI skeneri