HRVATSKA U 19. I POETKOM 20.

STOLJEA
Hrvatska u prvoj polovici 19. Stoljea vrijeme Francuske revolucije
- 1789. g Francuska revolucija najvaniji dogaaj europskog 18. stoljea bratstvo, jednakost, sloboda - JOSIP II. nije se htio okruniti krunom sv. Stjepana jer su prema njegovom apsolutistikom stavu Ugarska i Hrvatska trebale biti provincije jedinstvene, centralistiki ureene austrijske carevine - dio austrijske carevine: BANSKA HRVATSKA (Hrvatski sabor i ban), MEIMURJE, RIJEKA, VOJNA KRAJINA, dio ISTRE - dio Mletake Republike: vei dio ISTRE, KVARNERSKI OTOCI, DALMACIJA, BOKA KOTORSKA - jedini samostalni, nezavisni teritorij: DUBROVAKA REPUBLIKA (izmeu Neuma i Sutorine dijelili Dubrovaku Republiku od mletakih posjeda Dalmacije i Boke) - pod upravom Hrv. sabora i bana bile su samo Banska Hrvatska i Banska krajina - BANSKA KRAJINA: 2 regimente, PETRINJSKA I GLINSKA - VOJNA KRAJINA: njezin ostali dio pod sredinjom vojnom vlau u Beu i s njemakim kao slubenim jezikom - GRADIKA, DUBROVAKA, KRIEVAKA regimenta dijele prostor Banske Hrvatske od dva djela: ZAPADNI (Hrvatski) i ISTONI (slavonsko-srijemski) - 1786. Rijeka s BAKARSKIM i VINODOLSKIM krajem ukljuena je u Ugarsko primorje (na elu je guverner podreen Ugarskom namjesnikom vijeu UGARSKA VLADA) - LEOPOLD II.: uspostavio STALEKI USTAV i okrunio se za hrvatsko-ugarskog kralja 1790.g. zaivjeli Hrvatski sabor i funkcija bana - u Hrvatskom saboru sudjelovali su PRELATI, VELIKAI i PREDSTAVNICI PLEMSTVA iz upanija te PREDSTAVNICI KRALJEVSKIH GRADOVA - ban je sazivao Sabor izbor i imenovanje bana u nadlenosti CARA 1790. LEOPOLD II. imenovao IVANA ERDDYJA za hrvatskog BANA, a NIKOLA KRLEC postaje upan zagrebaki - zasebna vlada hrvatske HRVATSKO KRALJEVSKO VIJEE; UGARSKO NAMJESNIKO VIJEE od 1779. zajednika vlada za Ugarsku i Bansku Hrvatsku - PLEMSTVO: glavni politiki imbenik u Banskoj Hrvatskoj i Ugarskoj 1790. g Hrvatski sabor priznaje UGARSKO NAMJESNIKO VIJEE kao VLADU za Hrvatsku - zajedniki Hrvatsko-ugarski sabor 1790. i 1791 u Budimu i Pounu trai se od cara ukidanje Varadinskog generalata, Ugarskog primorja - maarski saborski zastupnici zahtijevaju: MAARSKI jezik kao slubeni u Hrvatskoj (obrana od germanizacije) i pripajanje Slavonije Maarskoj - HRVATSKI ZASTUPNICI istiu LATINSKI kao slubeni jezik - ban Erddy na saboru rekao branei hrvatsku dravnost: Kraljevstvo kraljevstvu ne propisuje zakone - 1792. g. Francuska objavila rat Austriji kojoj u pomo dolazi Pruska - 1795. MIR U BASELU nakon njega Pruska istupila iz koalicije s Austrijom - 17.10.1797. g. mirovni ugovor u CAMPOFORMIJU: * FRANCUSKA dobila BELGIJU, zapadnu obalu RAJNE, LOMBARDIJU, mletake posjede u ALBANIJI, otok u JONSKOME moru * AUSTRIJA dobiva vei dio Mletake Republike: VENECIJU sa okolicom, mletaku ISTRU, KVARNERSKE OTOKE, DALMACIJU, BOKU KOTORSKU - u Dalmaciji nastaje pokret za SJEDINJENJE DALMACIJE s Banskom Hrvatskom (pokreta je katoliko sveenstvo, posebice franjevci ANDRIJA DOROTI najuporniji zagovaratelj sjedinjenja) to je FRANJO II odbio - 1805.g BITKA KOD ULMA: poraena austrijska vojska

- BITKA KOD AUSTERLITZA: poraena austrijska vojska zajedno s ruskom (protiv Francuske) - 25.12.1805. mirovni ugovor u Pounu (Bratislava): Austrija je morala Francuskoj ustupiti VENECIJU, ISTRU, DALMACIJU i BOKU KOTORSKU - GUSARSTVO: razvilo se pod zatitom engleskog i ruskog ratnog brodovlja (pljakali i otimali trgovake brodove) - Francuzi su eljeli ui u Boku Kotorsku (tamo ih ekali Rusi i Crnogorci - trebali su prijei na dubrovako podruje) - Rusi i Crnogorci u Konavlima pobijedili Francuze i potisnuli ih u DUBROVIK - srpanj 1806.g. stigle su nove francuske postrojbe i razbile opsadu Dubrovnika i potisnule Ruse i Crnogorce - Francuzi su u Dubrovniku zaposjeli tvrave, samostane, crkve, kole, kue vlastele - 1807. g. TILSITSKI MIR: Rusi se morali povui iz Jadrana i Boke pa su Francuzi zaposjeli i Boku Kotorsku i ukinuli Dubrovaku Republiku - 31.1.1808. g. formalno ukinuta DUBROVAKA REPUBLIKA i ukljuena u Dalmaciju (keo teritorij Boke Kotorske) - na elu francuske civilne pokrajinske uprave u Dalmaciji GENERALNI PROVIDUR sa sjeditem u ZADRU - za tu dunost Napoleon I. je zaduio VICENZA DANDOLA (ljekarnik iz Venecije) - Dandolo je nastojao unaprijediti gospodarski i kulturni ivot u Dalmaciji poticao sadnju duhana, krumpira, isuivanje movara, osnovao trgovaku komoru u Splitu, sredio carine, sudstvo odijelio od uprave, ukinuo batinanje i torturu, otvarao osnovne i srednje kole, u Zadru osnovao visoku kolu za studij filozofije, prava, medicine i prirode; favorizirao je TALIJANSKI jezik koji je bio slubeni u Dalmaciji - u Zadru je pokrenut dvojezini list IL REGNO DALMATA-KRALJSKI DALMATIN; na talijanskom i hrvatskom jeziku PRVE HRVATSKE NOVINE (1806-1810) - na elu vojne pokrajinske uprave general AUGUSTE MARMONT (vojvoda Dubrovaki-dobio taj nadimak od svojih nadreenih uoi ukidanja Dubrovake Republike) - Marmont se zalagao za izgradnju cesta u Dalmaciji (pridonio olakanju kopnenog puta i robnog prometa), cijenio je kulturu - srpanj 1809.g. BITKA KOD WAGRAMA- Austrija poraena od Francuske - 14.10.1809.g. SCHNNBRUNSKI MIR Austrija morala ustupiti Francuskoj: zapadnu KORUKU, GORIKU, TRST, KRANJSKU, PAZINSKU GROFOVIJU, te dijelove civilne HRVATSKE i VOJNE KRAJINE (time Austrija gubi izlaz na more) ovaj teritorij Francuzi su nazvali ILIRSKE PROVINCIJE kojima je na elu bio GENERALNI GUVERNER (Marmont) sa sjeditem u LJUBLJANI - 1811.g. uvedena nova podruna upravna organizacija uspostavljena jedna vojna (VOJNA KRAJINA) i 6 civilnih provincija DUBROVNIK, DALMACIJA, CIVILNA HRVATSKA, ISTRA, KRANJSKA. KORUKA - 1.1.1812. u ILIRSKIM PROVINCIJAMA uveden je francuski graanski zakonik svi su graani postali jednaki pred zakonom, sudstvo je odijeljeno od uprave, ukinuti zemaljski stalei, porezni privilegiji i autonomna prava gradova, uvedena opa vojna obveza i obaveza plaanja poreza, ukinuti cehovi radi slobodnijeg obrt, ukinuta feudalna obveza, u Dalmatinskoj Zagori seljaci su vlasnici zemlje, nastavljena je gradnja cesta, razvoj poljoprivrede i trgovine, nastavni jezik u kolama mogao je biti zemaljski (hrvatski, slovenski) - negodovanje zbog iscrpljujuih poreza i novenja - 1813.g. zadnja godina postojanja ILIRSKIH PROVINCIJA, sredinja uprava premjetena iz Ljubljane u TRST, 1814.g. kraj I.P.

Hrvatske zemlje uoi i nakon Bekog kongresa

- bansku dunost u Banskoj Hrvatskoj obnaa grof IGNJAT GYULAY, austrijski general topnitva - Austrijska Carevina odluila je krenuti u zauzimanje teritorija koji je izgubila pounskim i schnnbrenskim mirom (1813./14. Ilirske provincije ponovo u sastava Austrijske Carevine)

-1814.g. Austrija porazila Francusku - poetkom proljea 1814. napoleonska Francuska slomljena (Napoleon abdicirao na Fontainebleau i na Elbu) - predstavnici protufrancuske koalicije okupili su se u Beu na skupu nazvanom BEKI KONGRES (vijeao od 1814.-1815. isticao se austrijski ministar vanjskih poslova CLEMENS METTERNICH, eli se dogovorno utvrdi meunarodni poredak) - zakljuci Bekog kongresa sadrani su u zavrnom dokumentu pod nazivom ACTE FINAE, 9.6.1815. - Acte finale sastoji se od 121 lanka: Austrija je dobila: ILIRSKE PROVINCIJE, VENECIJU, LOMBARDIJU, VORARLBERG, TIROL Dubrovaka republika: nije bila obnovljena, njen teritorij dodijeljen je Austriji - FRANJO II. 13 godina je vladao Hrvatskom i Ugarskom apsolutistiki u to vrijeme nije sazivan ni hrvatski sabor ni zajedniki ugarski FRANCJOZEFOVSKI APSOLUTIZAM - dvor u Beu je bive ILIRSKE PROVINCIJE 1816.g. proglasio Kraljevinom Ilirijom koja se sastojala od dva gubernija: LJUBLJANSKI (Koruka, Kranjska) i PRIMORSKI (Gorika, Gradeka, Pazinska grofovija, Hrvatsko primorje s Rijekom i Karlovako okruje) - CIVILNA HRVATSKA S RIJEKOM: 1822.g vraena Banskoj Hrvatskoj - UPANIJE: obavljale upravno-politike i sudske poslove, glavnu rije imali su plemii; sudilo se po VERBCZYJEVOM ZAKONIKU (sadravao ugarsko obiajno pravo, prikupio i sistematizirao Istvan Verbczy po nalogu hrv-ug kralja Vladislava); prvi put objavljen 1517.g. - 1814. osnovano AUSTRIJSKO PRIMORJE sa sjeditem u TRSTU, imalo je 4 okruja: RIJEKO, ISTARSKO, GORIKO, TRANSKO - 1822. RIJEKA pripojena Banskoj Hrvatskoj; Kvarnerski otoci pod nadlenou Pazina (1825. postaje sjedite okruga) - AUSTRIJSKA UPRAVA Dalmaciji, Boki i Dubrovakoj Republici sastojala se od GUBERNIJA pokrajinske inovnike vlade u Zadru i 4 okruja u ijem su sastavu preture i opine: ZADARSKO, SPLITSKO, DUBROVAKO i KOTORSKO - na elu gubernija = gubernator, austrijski general koji je upravljao graanskim i vojnim poslovima - na elu okruja = okruni poglavar - na elu preture = pretur - na elu opine = opinski naelnik - slubeni jezik u sudstvu i koli je TALIJANSKI - poslije Bekog kongresa Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija (Trojednica) nala se u sklopu Austrijske Carevine - Dalmacija je ostala vezana za Be (u sklopu carevine dobila je naziv Kraljevina Dalmacija, 1817.g) - 1827. na zasjedanju Hrvatskog sabora zakljueno je da je potrebno istraiti i skupiti sva ozakonjena municipalna prava Hrvatskog kraljevstva i za to je izabran odbor na elu s ALEKSANDROM ALAGOVIEM

Vojna krajina u prvoj polovici 19. Stoljea

Zadnja promjena granice izmeu Osmanskog Carstva i Hrvatskog Kraljevstva - jedno od glavnih ratita s Turcima bilo je podruje SRBIJE - krajinici su zauzeli: DUBICU, CETINGRAD, DRENIKGRAD - krajike ete nastoje osvojiti VRANGORA-PODZVIZD-CETINGRAD-TRAC-IZAI kako bi otvorili put prema Bihau - dravna granica Hrvatske prema srednjovjekovnoj Bosni: rubni dijelovi ZAGREBAKE BISKUPIJE u dananjoj SZ Bosni, gornjem Vrbasu - vei sukob za osloboenje Bihaa nije izbio zbog vie poraza austrijske vojske na podruju Srbije - Austrijsko Carstvo prisiljeno na mirovne pregovore s Osmanskim Carstvom zbog poraza - MIROVNI SPORAZUM U SVITOVU 4.8.1791. - tim mirom Austrija dobiva pravo na posljednje proirenje Vojne krajine, najvie se proirila LIKA

PUKOVNIJA - velik broj izbjeglica iz Srbije i Bosne trai utoite u Vojnoj krajini (oko Cetingrada i Drenika) Na razmeu 18. I 19. stoljea - stalna potreba za sve veom vojskom - grupacija TAPSKIH GRADOVA (gradovi u kojima su bila pukovnijska upravna i zapovjedna sredita s asnicima, obiteljima, trgovcima, obrtnicima) - sadraj novog TEMELJNOG ZAKONA rasporeen u 8 glavnih oblasti o vojnim dunostima, o pravu krajinika na zemlju, kunim zadrugama, porezu, obrtu, trgovini, raboti nastojalo se uvjeriti stanovnike da je Krajina dobila ustav prikladan duhu vremena - nastoji se izvui maksimum dobrih vojnika - kuna zadruga: sredinje mjesto u sustavu Krajine svakom se lanu zabranjuje bavljenje zasebnim gospodarstvom, nitko ne moe posjedovati zemlju i blago, mora se sprjeavati dioba zadruga - odredba o noenju slubene uniforme: nastoji se sprijeiti arolikost, uvodi se jedna odora, materijal mora biti AUSTRIJSKA OHA - sredinja vlast u Beu vraa se pukovnijskoj podjeli - 2 vrste krajikih asnika: ZAPOVJEDNI i UPRAVNI Napoleonova Francuska pritie Austrijsko Carstvo - kad Napoleon sastavlja veliku armiju za rat s Rusijom, Krajina daje 3 pukovnije - ostale krajike postrojbe su uz jadransku obalu da ju brane od engleske mornarice - 1807. beki vojni krugovi zapoeli krajike reforme - 1813. sve pukovnije KARLOVAKE i BANSKE KRAJINE pod Austrijom Gospodarski polet Krajine - prvi projekt: KRAJIKA ELJEZNICA koja bi teret prevozila od Siska do Senja (poetak izgradnje eljeznice) - krajiki kapetan JOSIP KAJETAN KNEI zagovara projekt visee eljeznice - BANSKA KRAJINA je samostalna, a 1823. prikljuena zajednikoj generalkomandi u Zg-u - osnivanje nove krajike institucije brigada od dvije pukovnije: u GOSPIU za liku i otoku u KARLOVCU za slunjsku i ogulinsku u PETRINJI za obje banske pukovnije (najvei grad) u BJELOVARU za krievaku i urevaku u VINKOVCIMA za gradiku i brodsku - Temeljni zakon iz 1807.g: nalae osloboenje svih obrtnika vojne slube, a lanovima kunih zadruga zabranjeno je baviti se obrtom jer je njihova zadaa osigurati i dati to vei broj vojnika Krajiki mali svijet - MALI SVIJET pun je predrasuda, diskriminacija - za sve prekraje krajinik plaa tjelesnom kaznom pa tek onda ide sudski postupak - batinanje na posebnoj klupi dereu, za ene korbaem po golom tijelu - najrigoroznija kazna: tranje kroz ibe - OPINSKA RABOTA nije smjela biti vea od 18 dana (od nje osloboeni samo lanovi kune zadruge koji su bili upisani u vojnike), neupisani su bili kuni sluge koji su duni dati besplatnu godinju rabotu - Hrvatski sabor 1848. donio odluku o ukidanju besplatne dravne rabote -osnovni problem hrvatske politike je misao o potrebi ponovnog sjedinjenja Vojne krajine s graanskom Hrvatskom - narodni jezik uvodi se u sve javne poslove Krajine i kole - krajiki ustav nastoji ubrzati proces bre preobrazbe tradicionalno vojnikog drutva u graanskokapitalistiko drutvo - 10.9.1827. Hrvatski sabor donio zakljuak da se maarski jezik moe uvesti u kole kao obavezni - METTERNICH donio odluku kojom je zabranio uporabu Ilirskog imena, pokuaj germanizacije, 1843.

- 29.7.1845. nastali neredi srpanjske rtve - prvi narodnjaki muenici pitanje restauracije zagrebake upanije, maari pobijedili na izborima dok su narodnjaci silazili kamenitom ulicom zauo se pucanj s prozora kue maara Tadije Feria to je u narodnjacima probudilo ogorenje pa je ban Haller naredio vojsci da isprazni Markov trg, ostala je nekolicina narodnjaka, mladi ilirac Mirko Bogovi izvukao je sablju i oborio jednog asnika jer ga je napao rijeima, potpukovnik Sartory dao je zapovijed da zapucaju - nova NARODNJAKA POBJEDA: hrvatski postaje slubeni jezik 1847.g. HRVATSKI NARODNI PREPOROD 1813.-1860. (ILIRSKI POKRET 1835.-1848.) - LJ. GAJ: Kratka osnova horvatsko slavenskog pravopisanja, Vrhovac, enoa

Hrvatska u vrijeme revolucije 1848./49.

- 1848.g. u Francuskoj je sruena monarhija i proglaena republika - 3.3.1848.g. u Ugarskom saboru LAJOS KOSSUTH odrao je govor u kojem je zahtijevao samostalnu ugarsku vladu, ustavno ureenje Austrijske carevine i ukidanje feudalnih odnosa - demonstracije u Beu protiv Metternichova reima zbog ega on odstupa s poloaja dvorskog i dravnog kancelara i emigrira - ustrojena nova austrijska vlada od pripadnika dvorskog plemstva i liberalnog graanstva - veliki nemiri u Peti: Maari izabrali novu vladu od pripadnika srednjeg plemstva pod predsjednitvom grofa BATTHANYANYJA (Kossuth je ministar financija) - 17.3.1848. vladu srednjeg plemstva priznao carski dvor iz Bea - u Zagrebu, Zadru i Dubrovniku poela okupljanja hrvatskih domoljuba slobodnije djelovanje u tisku, osnivanje nacionalne garde i nacionalnog programa (prednjaili narodnjaci) - 25.3.1848.g na poziv Gaja i Sakcinskog sastala se velika NARODNA SKUPTINA u zagrebakom Narodnom domu - skuptina je usvojila NARODNE zahtjeve elja za ujedinjenjem Dalmacije i Vojne krajine s Banskom Hrvatskom koja bi trebala dobiti vladu na elu s banom neovisno o maarskoj vladi, da hrvatski jezik bude slubeni u javnom ivotu, da Hrvatski sabor postane predstavniko tijelo naroda, ukidanje kmetstva, uvoenje graanske slobode, osnivanje hrvatske narodne vojske, imenovanje Jelaia banom - FERDINAND I. imenovao pukovnika Josipa Jelaia hrvatskim banom 23.3.1848.g - bio je unaprijeen i dobio in generala te postao zapovjednik 2. banske pukovnije, a dobio i in podmarala te dunost vrhovnog zapovjednika u Banskoj Hrvatskoj i Vojnoj krajini - nova ugarska vlada trebala je biti nadlena za Hrvatsku, no Jelai je prekinuo sve veze s Ugarskom vladom, ukinuo tlaku banskim pismom od 25.4.1848., urbarijalnu dau i crkvenu desetinu - Jelai je popisao novi saborski izborni red odrani saborski izbori i ustrojen novi hrvatski sabor koji je postao moderno predstavniko tijelo -saborsku veinu inili su izabrani zastupnici - SABORSKI ZAKLJUCI: ukidanje feudalnih odnosa u Banskoj Hrvatskoj, graani podlijeu obavezi plaanja poreza prema propisima, ujedinjenje Dalmacije i Vojne krajine s banskom Hrvatskom, ban ima sve ovlasti - iz Pete se zahtjeva ukidanje Jelaia sa banske dunosti - Be misli da Jelai treba ostati na dunosti - Jelai je u obrani zemlje imao neogranienu vlast - 7.9.1848. Jelai najavio rat Ugarskoj vladi u Peti, porazio Maare - osnovao je zasebnu hrvatsku vladu BANSKO VIJEE (vojni, financijski, pravosudni, prosvjetni i odsjek za unutranje poslove) - za banskog namjesnika imenovao MIRKA LENTULAJA - 11.9.1848. Jelai s vojskom preao Dravu kod Varadina i proglasio sjedinjenje Meimurja s Banskom Hrvatskom - FERDINAND I. imenovao Jelaia za kraljevskog KOMESARA i vrhovnog ZAPOVJEDNIKA Austrijske vojske u Ugarskoj - FRANJO JOSIP I. imenovao Jelaia GUBERNATOROM Dalmacije i Rijeke

 Franjo Josip I. 4.3.1849. donio OKTROIRANI USTAV i raspustio konstituantu - 14.4.1848. Maari u Debrecinu proglasili Kossutha namjesnikom Ugarske i svrgnuli Habsburgovce - Rusi dolaze u pomo Austriji Maari pretrpjeli konaan poraz u BITKI KOD VILAGOSA - 20.4.1858. Jelai umire

Ceste i eljeznice
- prostor od Vrbasa do Une (Turska Hrvatska) bio je najpovoljniji, bez njega Hrvatska bi morala graditi nepogodne planinske prometnice prema sjevernom Jadranu - 1726. KAROLINA je bila prva brza cesta prema Jadranu (KA-RI), Lujzijanska cesta - JOZEFINA Karlovac-Senj, 1789. - TEREZIJANA Gospi-Karlobag (za izvoz drvene grae i dovoz ita) - PRVA VELEBITSKA MAISTRALA uta Lokva-Otoac-Gospi-Zadar - LUJZIJANSKA CESTA Karlovac-Rijeka (privatna cesta s visokom cestarinom, najmodernija) - KARLOVAC ima vanu ulogu kao veliko prometno vorite, vrh prometnog trokuta KARLOVAC-RIJEKA-SENJ, velika skladita za civilne i vojne potrebe, gostionice, svratita - od NOVOG VINODOLSKOG do RIJEKE = UGARSKO PRIMORJE - od NOVOG VINODOLSKOG do granice s Dalmacijom = VOJNOKRAJIKI dio primorja - 1827. poetak izgradnje eljeznica DVORSKI RATNI SAVJET zatraio je da se kroz krajiko podruje izgradi eljeznica do Siska - gradnja je predloena JOSIPU KAJETANU KNEIU koji je predlagao gradnju kombinirane eljezniko-cestovne linije od Siska do Senja (najkrai put itne trgovine) te viseu eljeznicu SisakKarlovac - 1828.g. prva eljeznica u austrijskom djelu monarhije, ali na konjsku vuu, Budojevica-K.... - Ugarsko kraljevsko vijee u Peti ne podrava projekt jer on zaobilazi Rijeku i Ugarsko primorje - 1834.g. vladar odluuje prekinuti radovi zbog nesigurnosti - projekt MARKA BOIA najkrai prometni pravac od Siska do mora - Knei predlae gradnju prve hrvatske krajike eljeznice Sisak-Bandino selo te eljeznicu s tranicama na konjsku ili lokomotivsku vuu 6.1.1838. putena u promet prva lokomotivska eljeznica u Austriji od Bea do Wagrama - RIJEKA i SENJ vode bitku za prevlast na sjevernom Jadranu - Kneiev promet temelji se na 3 toke: Sisak-Trst-Split - grupa najpoznatijih rijekih trgovaca i prijevoznika zatraila je 1840. odobrenje za projektiranje eljeznike pruge Sisak-Karlovac kroz Pokuplje time se eljelo zamijeniti nesiguran i skup plovni put rijekom Kupom te privui na Lujzijansku cestu robu - MARIO A. SANFERMO zavrio je projekt 1842. Sisak-Rijeka kroz Pokuplje preko Gorskog Kotara, njegovi i Kneievi projekti povijesni su temelji hrvatskih eljeznica - predloio je produetak eljeznice Sisak-Karlovac kroz Slavoniju do Vukovara i novi eljezniki pravac Vukovar-Rijeka (njezin cilj je povezati Banat s Rijekom) - 1842.g. gradi se najtea, najskuplja i najvea eljeznika magistrala: BE TRST - protiv spajanja Vukovarsko-rijeke s Beko-transkom eljeznicom bili su rijeki privredni krugovi zbog privlaenja trgovine na Trst, a ne Rijeku - 1848.g. Ugarski sabor eli izraditi 6 malih eljeznica za privredu Maarske, a one bi polazile iz Budimpete (Budimpeta-Rijeka) - produetkom beko-transke eljeznice do Siska planirao je njegovo ukljuenje i cijele savske trgovine i novu eljezniku mreu za opskrbljivanje bekog trita itaricama i hrvatskog trita austrijskom robom - 2.10.1862. izgraena eljeznica ZIDANI MOST-ZAGREB-SISAK - 1865.g. novi prijedlog o izgradnji prave krajike magistrale koja se u Sisku i Karlovcu nadovezuje na eljeznicu BE-TRST - magistralni smjer ZEMUN-RIJEKA-SENJ: a) ZEMUN-KARLOVAC b) KARLOVAC-RIJEKA

- taj novi projekt prihvaen je u hrvatskim poduzetnikim krugovima s oduevljenjem -pitanje je kako podignuti krajiku eljeznicu od Ogulina do Novoga - ANTON RATKOVI odluio se za pravac preko Drenice tj. Krajine - Ministarstvo rata prihvaa eljeznicu kroz Krajinu kao najkrai spoj jadranskih morskih luka Rijeke i Senja s Dunavom - ugledni europski strunjak za gradnju eljeznica ACHILLES CLAVEL

Gospodarski razvoj Hrvatske u prvoj polovici 19. Stoljea

- tijekom francuske vladavine propale su gotovo sve manufakture u Hrvatskoj - Dalmacija je izloena nebrizi (najzaostaliji dio Monarhije) - 1817. glad je zahvatila gotovo cijelu Hrvatsku, gospodarstvo je zanemareno - ugledni trgovci u Zagrebu osnivaju TRGOVAKI ZBOR (Tmr, Hatz, nap, Kahn, Gavella, Popovi, Stankovi) - plemstvo veinom osiromailo - veliko znaenje za gospodarstvo imaju biskupi (Vrhovac, Haulik osnovao Gospodarsko drutvo) - ANDRIJA LUDOVIK ADAMI i ANTUN MIHANOVI predloili da se Rijeka razvije kao glavna uvozna i izvozna luka - 1843. osnovano Ugarsko trgovako drutvo za izvoz preko Rijeke - Rijeka izgrauje svoju umjetnu luku (najvei graevinski pothvat u Hrvatskoj) - postala je veliki trgovaki grad i snana luka - industrija u Hrvatskoj se razvija tek poslje1848.g - tvornice posua iz Kamenine - 1809. Osijek postao slobodan i kraljevski grad postaje grad sajmova - JANKO DRAKOVI zalae se za izdavanje knjiga o gospodarstvu - JELISAVA PRANI prva hrvatska gospodarska spisateljica - tvornica stakla u Osretku kraj Samobora (osnovala VILHELMINA KULMER) - FRANJO FERDINAND PORER objavio studiju o industriji Misli o industriji - nedostatak kapitala osjea se u rijenom i morskom brodarstvu - u Zagrebu je osnovano Drutvo ovjenosti (pomae zagrebakoj sirotinji, otvara prvu puku kuhinju) - 14.12.1846. otvorena PERVA HORVATSKA TEDIONICA u Zagrebu (najvea novana institucija)

Banska Hrvatska od 1850. Do 1883.

Razdoblje novog apsolutizma - 4.3.1849. BANSKA VLADA u Zagrebu proglasila je OKTROIRANI USTAV kao temeljni dravni zakon - CILJ: osigurati tradicionalni monarhijski apsolutizam prema njemu nerazdjeljiva, jedinstvena Austrijska carevina sastoji se od krunovina kojima se obeava autonomija, a jami se i ravnopravnost naroda i priznaje pravo na uvanje i jaanje narodnosti i narodnog jezika, - ukinuti su feudalni odnosi, proglaena jednakost svih graana pred zakonom, zajameno slobodno stjecanje imetka, pravo graana bez razlike vjeroispovijesti i porijekla da se bave privredom i radom u dravnim slubama - ustavom se u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji obeava nezavisnost od Kraljevine Ugarske - Hrvatsko-Slavonska vojna krajina ostaje i dalje izvan vlasti Hrvatskog sabora i bana - 1851. ukinute su carinske granice izmeu Austrije i Ugarske radi stvaranja jedinstvenog trita - austrijski porezni sustav primijenjen na cijelu Monarhiju - 31.12.1851. SILVESTARSKI PATENT njime se ukida oktroirani ustav kao neprikladan potvrdio jednakost graana pred zakonom, ukidanje feudalnog ureenja, ali se ravnopravnost naroda vie i ne spominje - uvedena jedinstvena CENTRALISTIKA UPRAVA za cijelu Monarhiju; usmjerenost prema stvaranju kapitalistike privrede i ekonomskog razvoja - ALEXANDAER BACH je ministar unutarnjih poslova

- car FRANJO JOSIP otputa Bacha i to je kraj 10-ogodinje apsolutistike politike - OKTROIRANI USTAV zanemario je hrvatsku samostalnost proglaenu u saboru 1848., te odredio podvrgavanje Hrvatske centralistikoj upravi u Beu - priznao je povratak Hrvatskog primorja i Rijeke pod vlast Hrvatskog sabora i bana, obeao mogue pripajanje Dalmacije Hrvatskoj i Slavoniji, ali je Hrvatsko-slavonsku vojnu krajinu i dalje izuzimao iz vlasti bana i Sabora - nakon uvoenja oktroiranog ustava u Hrvatskoj uvedeno je organizirano orunitvo ANDARMERIJA - od 1848. Sabor je rasputen, banska vlada podreena Beu, a slubeni ostaje narodni jezik - 1850. u Hrvatskoj je ureena nova Banska vlada s banom na elu 6 upanija na elu kojih su vrhovni UPANI, izvrni organi Banske vlade - upanije se dijele na KOTARE (podupan), najavljuje se odvajanje sudstva od uprave, ureenje dravnog odvjetnitva, samouprava opina, gradovi iznad 10 000 stanovnika dobili carske patente (Zagreb, Osijek, Rijeka) - bit SILVESTARSKOG PATENTA: nastavio zapoete modernizacijske reforme na podruju uprave i sudstva, ali na temelju strogih apsolutistikih naela: - Banska vlada preureena je u CARSKO-KRALJEVSKO NAMJESNITVO, vrhovni upani postali su UPANIJSKI PREDSTOJNICI - na elu Namjesnitva je ban i dalje - uniforma zelene boje simbol je germanizacije BACHOVI HUSARI - uveden je njemaki kao slubeni jezik - najvanije dostignue apsolutizma uvoenje OPEG GRAANSKOG ZAKONIKA 1852.g temeljio se na slobodnom pravu vlasnitva zagovarao je nepovredivost privatnog vlasnitva, slobodu izbora zvanja i zanimanja, slobodu bavljenja trgovinom i obrtom, jednakost graana pred zakonom, opu vojnu obvezu i plaanje poreza - policija je nadzirala sva podruja javnog i privatnog ivota - papa PIO IX uzvisio je zagrebaku biskupiju na nadbiskupiju 1852. - 2.3.1853. CARSKI PATENT nastoji ukinuti urbarijalne odnose i uvesti ravnopravnost - ban Jelai zabranio je diobu zadruga jer to prijei kapitalistiki razvoj

Civilna Hrvatska i Slavonija do Austro-ugarske nagodbe

- car saziva u Be pojaano carevinsko vijee 1860. zbog financijskih i gospodarskih problema Monarhije - Hrvatsku su zastupali AMBROZ VRANCZANY, STROSSMAYER za Hrvatsku i Slavoniju, a FRANE BORELLI za Dalmaciju - veina nazonih predloila FEDERALISTIKO ureenje Monarhije - 20.10.1861. LISTOPADSKA DIPLOMA novi proglas o ureenju unutarnjih dravnopravnih prilika Monarhije - car daruje ustav Ugarskoj i Hrvatskoj i diplomom je priznata razlika izmeu zajednikih poslova cijele Monarhije (o njima raspravlja carevinsko vijee) i zasebnih poslova svake pojedine zemlje (zemaljski sabor) te su potvrena naela Oktroiranog ustava (potvrena liberalna naela oktroiranog ustava: jednakost pred zakonom, sloboda vjere i ukidanje feudalnih davanja) - Diploma je zapravo mjeavina federalistiko-centralistikih odredaba o ureenju drave ope negodovanje zbog Diplome - car je isti dan objavio nekoliko pisama - novi ban je Josip okevi, obnovljena ugarska dvorska kancelarija - car se odluio na pseudoustavno vladanje - 26.2.1861. car je objavio VELJAKI PATENT (tvorac je A. SCHMERLING) novi centralistiki zakon, predstavljen kao tuma Listopadske diplome, to je privremeni zakon kojim se reguliralo vrsto centralistiko ureenje Monarhije - odlueno je da je i dalje u Beu zajednika sredinja vlada za cijelu Monarhiju i sredinji parlament CAREVINSKO VIJEE (s Gornjom-velikakom i Donjom-zastupnikom kuom)

- 15.4.1861. zasjedanje Sabora kralj naredio Hrvatskom saboru da poalje svoje zastupnike na njegovu krunidbu za kralja Ugarske, Dalmacije, Hrvatske i Slavonije da izabere 9 zastupnika u Carevinsko vijee (Hrvatska izabrala 5 zastupnika), isto je naredio i Dalmatinskom saboru da izabere izaslanike da se dogovore o pitanju sjedinjenja - u dalmatinskom saboru najvie je Talijana koji su nakon 3 dana odbacili kraljev prijedlog - najvanije nastojanje Hrvatskog sabora zalaganje za teritorijalnu cjelovitost Trojedine kraljevine nastoji se uvrstiti to povijesno pravo - u Saboru se pojavljuju 3 politike struje koje imaju podijeljena miljenja oko odnosa izmeu Trojedine kraljevine i Kraljevine Ugarske 1. STRUJA (u veini) smatra da je zbog dogaaja 1848. prestala svaka sveza izmeu Hrvatske i Ugarske, predlau UNIJU s Ugarskom, ali tek kada ona prizna samostalnost i neovisnost Hrvatske (steenu 1848.) i teritorijalnu cjelovitost (ugarski sabor to nije htio uiniti) - najvie pristaa - stvaranje poznatog saborskog lanka 42 na temelju njega e Strossmayer, Mrazovi, Raki konstruirati Narodnu stranku 2. prijedlog iznijeli su MAARONI/UNIONISTI s grofom Jankoviem na elu prihvaaju naela realne unije s Ugarskom, ali bez ikakvih uvjeta - konstruirali Ustavno narodnu odnosno Unitaristiku stranku 3. prijedlog iznio je Eugen Kvaternik on odbacuje uniju s Ugarskom, pokuava traiti rjeenje odnosa Hrvatske s Ugarskom i Austrijom; pridruio mu se Ante Starevi (utemeljitelj HSP-a) - sabor je odluio da Hrvatska i Slavonija nee sudjelovati u Carevinskom vijeu - sabor se usmjerio na rjeavanje pitanja o modernizaciji zemlje - samostalna narodna stanka je pod vodstvom Ivana Maurania - donesene su brojne odredbe o ureenju kola, o upotrebi slubenog jezika, o sredinjim nacionalnim ustanovama - osnivanje hrvatsko-slavonskog dvorskog dikasterija u Beu, na zahtjev sabora preureena - DVORSKA KANCELARIJA za Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju na elu s Ivanom Mauraniem Hrvatska dobila svoje zasebno ministarstvo u Beu za poslove politike uprave i pravosua te bogotovlja i nastave - 1861. u Zagrebu je osnovano Namjesniko vijee, vlada, na elu je ban Trojedne Kraljevine - Sabor je priznao osnivanje banskog stola Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije u Zagrebu, a zatraio i osnivanje stola sedmorice kao vrhovnog sudita - 8.11.1861. rasputen je Hrvatski sabor zato to se nije izjasnio za Carevinsko vijee - zakonski lanak 42. postao je politiki temelj Narodne stranke, na temelju njega su se ureivali temeljni odnosi izmeu Hrvatske i Ugarske brzo se mijenja ime u Liberalna narodna stranka (pozorai po glasilu Pozor) - nakon rasputanja Hrv. sabor nije sazivan pune 4 godine - hrvatski kancelar Ivan Maurani uz suglasnost bana okevia ocijenio je poloaj Hrvatske povoljan za suradnju s Beem i poeo okupljati politiare koji su glasovali za to da se ponovo razmotri pitanje ulaska Hrvatske u Carevinsko vijee - Mauraniu se pridruuje i velik dio inteligencije i sveenstva (Haulik na elu) - Maurani sa svojim centralistima 1863. proglaava Samostalnu narodnu stranku - protiv njih ustaje Stranka prava, Unionistika i Narodno-liberalna stranka (pod vodstvom Strossmayera, Mrazovia i Rakog) - nakon rasputanja Sabora vlast se nala u rukama Samostalne narodne stranke - njihova programska broura Uvjetno ili bezuvjetno istie da e hrvatska politika samo zahvaljujui sudjelovanju u Carevinskom vijeu moi djelovati na vanjsku politiku Monarhije, a dok bude ovisna o Budimpeti, nee Domobran - Maurani ustrajno zagovara pristup Hrvatske Carevinskom vijeu i dravnopravnu nagodbu s Austrijom koja bi Hrvatskoj zajamila teritorijalnu cjelovitost i unutarnju samostalnost - novi ministar FRIEDRICH BEUST, zagovornik Austro-Ugarske nagodbe i dualistikog ureenja

- 20.8.1862. na banskoj konferenciji govori se o problemu prometnica u zemlji i odluuje se za hitnu izgradnju eljeznice Zemun-Rijeka (nosilac poslova je Hrvatska dvorska kancelarija u Beu) - 1865. ponovni sastanak banske konferencije koju saziva ban okevi sa zadatkom da izradi novi privremeni izborni red za Sabor - Samostalna narodna stranka na skorim izborima bila je poraena - loe stanje pad Schmerlinga, neuspjeh politike, financijske potekoe zbog toga Maurani daje ostavku 1865. - hrvatski kancelar u Beu postaje unionist MILAN KUEVI - budui da je Schmerling doivio neuspjeh, na izborima u Ugarskoj to je znailo konani slom njegove politike i kraj Samostalne narodne stranke - zbog neuspjeha austrijske politike Franjo Josip I. otpustio je Schmerlinga, i na njegovo mjesto imenovao je ministra Belceredija, povukao je Veljaki patent i objavio RUJANSKI PROGLAS kojim je privremeno obustavio djelovanje Carevinskog vijea - glavna zadaa Hrvatskog sabora ponovno je bila izjava o zajednikim poslovima Monarhije i ponovni kraljev zahtjev Saboru da poalje zastupnike na kraljevu krunidbu u Ugarski sabor, druga zadaa bila je zakonodavni rad, s naglaskom na izradu novog Izbornog reda i ureenje Sabora - okeviu je nareeno da u Saboru stvori struju unionista i lanove Narodo-liberalne stranke te lanove bive SNS kao i crkvene dostojanstvenike koji e izgraditi komisiju te zajedno s njom iz Ugarskog sabora raspravljati o konanom rjeenju dravnopravnih pitanja - 10.2.1866. Sabor je izradio program koji je ustrajao na teritorijalnoj cjelovitosti hrvatskih zemalja - pristao je s Ugarskim saborom urediti dravnopravne odnose sporazumom obaju sabora - ako Ugarski sabor prihvati uvjete teritorijalne cjelovitosti, Hrvatski bi sabor poslao odbor u Petu koji bi s njim raspravljao o zastupanju Trojedne kraljevine - kralj je traio da se odmah izabere odbor za pregovore - kralj nije odobrio hrvatski zahtjev za teritorijalnom cjelovitost, no izabrao je odbor i poslao ga u Petu to su podravali i SNS kao i NLS, ali Unionisti nisu oni su na elu s Kolomanom Bedekoviem odbili sudjelovati u izboru Kraljevinskog odbora - Hrvatski sabor izabrao je Kraljevinski odbor od 12 lanova, krenuo u Petu i zapoeo pregovore, bez rezultata jer su se Hrvati pozivali na l. 42, a Maari se nisu obvezivali ni na to - 19.11.1866. ponovno se sastaje Hrvatski sabor glavna zadaa: rijeiti dravnopravna pitanja - zasebni saborski odbor izradio 3 prijedloga: hoe li zakonski lanak 42 ostati nepromijenjiv temelj Trojedne kraljevine? Trojedna kraljevina nema prava ni zakonitog naina da stupi u Ugarski sabor u Peti neka Sabor u dogovoru sa svojim kraljem rijei odnos prema Austriji ovaj prijedlog osvojila je veina glasova, ali bez unionista - Sabor je 19.12.1866. jednoglasno usvojio prijedlog Hrvatska e samostalno rijeiti pitanje dravnopravnog odnosa sa svojim kraljem, prijedlog zajednikih poslova i molbu za teritorijalnom cjelovitou (zakanjela odluka jer su Beki dvor i Ugarski sabor ve bili u pregovorima za nagodbu) - 1867. Beki dvor odbacio politiku federalistikog centralizma (Belceredi morao dati ostavku) - FRANJO JOSIP I.: odluio se za dualizam, a Beust poradio na Hrvatsko-Ugarskoj nagodbi - Sabor je sada bio duan pobrinuti se da Hrvatska i Slavonija budu na kraljevoj krunidbi u Ugarskom saboru te se dogovoriti s Ugarskom saborom o dravnopravnim pitanjima i zajednikim poslovima - Hrvatski sabor prihvatio je tu carevu Adresu , a njena bit je sabor ostaje u odnosu prema Ugarskoj na zakljuku lanka 42 pa prije rjeenja dravnopravnih pitanja Sabor ne moe poslati zastupnike u Ugarski sabor ni na krunidbu car je veoma ljut na sadraj Adrese pa 25.5.1867. rasputa Sabor - okevi zatraio otpust, novi namjesnik banske asti je barun LEVIN RAUCH koji ima zadatak provesti Hrvatsko-ugarsku nagodbu

Vojna krajina od Oktroiranog ustava do Austro-ugarske nagodbe

- 1848. Sabor je izradio prvi program teritorijalne i upravne integracije Vojne Krajine s graanima Hrvatske

- Sabor nastoji uvesti prvi parlamentarni zakon za Krajinu - NACIONALNI CILJEVI zakona: odredba o djelominom ujedinjenju, novi zakoni za Krajinu mogu se donositi samo u Hrvatskom saboru, a narodni jezik uvodi se u sve javne poslove i kole, ukida se pravo vladara nad zemljom te se sva zemlja koju krajinici posjeduju proglaava njihovom vlastitom - svim stanovnicima Krajine doputeno je stjecanje zemlje u neogranienim povrinama, ukida se dravna rabota i uvodi se besplatna paa - JELAI je vrhovni zapovjednik Krajine - odlueno je da Krajina za ratove izvan Hrvatske daje vojnika koliko i druge zemlje - vojniki i dvorski krugovi u Beu smatrali su da je Vojna Krajina cjelovit dio carske vojske te da su krajinici potrebni caru za obranu od Osmanskog Carstva i ouvanje teritorijalne cjelovitosti Habsburke monarhije - 1850. u Beu je donesen posljednji TEMELJNI ZAKON KRAJINE cilj Bea je pretvaranje Vojne Krajine u posebnu Krunovinu Monarhije - taj zakon pridonosi stabilizaciji krajiko-vojnikog mehanizma - stanovnici Krajine sada su podloni odredbama austrijskog vojnog zakona - opinska rabota (odravanje carskih cesta), ukinuti feudalni odnosi na selu - Temeljni zakon nije rijeio nove drutvene odnose nastale ukidanjem feudalizma - nepokretljivost krajikog stanovnitva = osnovna je zapreka razvoju kapitalistikog odnosa - Vojna Krajina neprestano je nastojala razviti svoju (itnu) trgovinu s Bosnom - porast hajduije voa MIHAJLO TADI - industrijska revolucija, graansko drutvo i kapitalizam teko su prodirali u Krajinu - 20.4.1859. umire Jelai - najvei teret Krajinika krajiko sudstvo (disciplinski i uredovni) - PETRINJA = najvei krajiki grad - dolazi do pada stope nataliteta manjak ena (Glinska pukovnija je najtee stanje) - arite populacije u Hrvatskoj i Banskoj krajini - krajiko domainstvo raste brzo - seoska krajika obitelj temeljila se na poljoprivrednoj proizvodnji i naturalnoj potronji - smanjenje gradskog stanovnitva, zaustavljen razvoj gradova, porast broja inovnika - sputanje stanovnitva u agrarno nia podruja: AGRARNI ili POLJOPRIVREDNI sektor stanovnitvo se bavi poljoprivredom i stoarstvom, 98% stan., zemlja je imala najveu vrijednost OBRTNIKI ili SEKUNDARNI sektor stanovnitvo se bavi obrtom, graevinom, rudarstvom (sporo) - poseban poloaj obrtnika obrtnici su osloboeni vojne dunosti - zahtjev da se Krajina pozove u budui Sabor - mrnja prema Beu zbog nepopustljivosti u krajikom pitanju, okretala je Hrvate Maarima - beki krugovi nisu doputali ujedinjenje Banske Hrvatske s Krajinom i Dalmacijom jer bi tada Zagreb postao opasan politiki protivnik - IZBORI u Krajini 1861. snovni zahtjevi: odvajanje vojne od civilne uprave ujedinjenje uprave V.K. s upravom Banske Hrvatske vojne dunosti utvrditi prema veliini vojnih dunosti drugih naroda u Monarhiji - da bi sauvao Vojnu Krajinu, Be je odluio pregovarati o ujedinjenju - Be trai da se Hrvatska odrekne zahtjeva za ukidanje V.K. dok se ne pone rjeavati Istono pitanje, a tada bi zajedno s Krajinom dobila BiH - Hrvatska je samo pod uvjetom da se Banska Hrvatska u zakonodavstvu, upravi i sudstvu sjedini s Vojnom Krajinom, bila spremna odustati od teritorijalnog ujedinjenja Be odgovara da se nee petljati u promjene krajikog sustava to je bio posljednji Hrvatski sabor na kojem su sudjelovali krajiki zastupnici

Dualistiko ureenje .onarhije. Hrvatsko-ugarska nagodba

- 8.1.1868. izabrano 12 lanova u Kraljevinski odbor koji je poao u Petu da dogovori nagodbu - u Hrv. kralj. odboru postoji opozicija s grofom Julijem Jankoviem koja je traila hrvatsku financijsku samostalnost te da bana treba imenovati kralj na preporuku Hrvatskog sabora, a ne na prijedlog ugarskog ministra predsjednika Hrvatsko-ugarska nagodba - bila je i ostala temeljni dravni zakon kojim su Hrvatska i Ugarska morale urediti svoje meusobne odnose nakon uspostave dualizma - nagodbom je Hrvatska sauvala Rijeku i zaseban poloaj meu narodima u Monarhiji - glavno naelo nagodbe: nerazdruivost zemalja sv. Stjepana - za Hrvatsku i Ugarsku slijedi jedinstvo krune i izdavanje krunidbene zavjernice - slubeni jezik u zakonodavstvu, sudstvu i upravi je hrvatski jezik - Hrvatska je priznata kao politika zemlja i ima svoj teritorij - autonomni dravni poslovi: zakonodavstvo, uprava, bogotovlje, nastava i pravosue - ban kojeg izabire kralj na prijedlog ugarskog ministra-predsjednika, na elu je autonomne vlade, a odgovoran je Hrvatskom saboru - ban vie ne moe biti vojnik - ukida se Hrvatska dvorska kancelarija u Beu i imenuje poseban Dalmatinsko-Hrvatsko-Slavonski ministar koji odgovara Saboru on je veza izmeu kralja i Zemaljske vlade Dalmacije, Hrvatske i Slavonije koja mora suraivati s vladom u Budimpeti - UGARSKO-HRVATSKI sabor = zajedniki sabor; Hrvatski mora slati 29 zastupnika u Donju kuu, 2 u Gornju, a 5 zastupnika u ugarsku delegaciju - na zajednikim saborima uz pravo upotrebe hrvatskog jezika, morala se (uz ugarsku) istaknuti i hrvatska zastava - nagodba je priznavala teritorijalnu cjelovitost hrvatskih zemalja Hrvatskoj i Slavoniji pripada Vojna krajina i Dalmacija, a Ugarski sabor obeava da e podupirati njihovo sjedinjenje - financijska nagodba koja se obnavlja svake desete godine za autonomne poslove paualna svota od 2.2. milijuna forinta (time Hrvatska izgubila financijsku samostalnost) - do nesuglasica dolazi radi Rijeke Maari nisu htjeli priznati Hrvatskoj pravo na nju - u maarski original nagodbe uneseno je da Rijeka NE pripada Hrvatskoj jer je spojena s Ugarskom - zato je Hrvatska dvorska kancelarija u Beu uz suglasnost Levina Raucha sankcionirala hrvatski original nagodbe nalijepila je cedulju na kojoj je bio napisan novi tekst RIJEKA KRPICA u skladu s ugarskim originalom nagodbe - LEVIN RAUCH imenovan je za hrv.-slav.-dalm. bana - Hrvatski sabor odluio je izabrati Kraljevski odbor od 4 lana koji e s ugarskim odborom i rijekom delegacijom poraditi na rjeavanju rijekog pitanja - rijeka delegacija se postavila uz maarska stajalita jer Rijeka nema nita zajedniko s Hrvatskom - rijeki upravitelj je Eduard Cseh - Rijeka je bila duna slati 2 zastupnika na Hrvatski sabor, a 1 na zajedniki Ugarsko-Hrvatski sabor - Hrvatska delegacija odbila je posredovanje ugarskog ministra predsjednika Andrassyja prema kojemu Rijeka pripada u politikoj upravi pod zajedniku vladu, a najvia sudbena institucija za grad bi bio STOL SEDMORICE - Hrvatski kraljevinski odbor odluio je o ureenju autonomnih poslova u Rijeci unutarnji poslovi pripadaju Rijeci, bogotovlje hrvatskoj autonomiji, a pravosue Zagrebu (maarska i rijeka delegacija prihvatile ovaj prijedlog) - ukoliko prijedlog ne bude prihvaen Rijekom bi upravljala centralna tj. zajednika vlada - ugarska vlada je namjeravala urediti Rijeku prema svojim interesima: imenovala je gubernatora koji je upravljao gradom dopustila vraanje naziva Rijeka upanija ukljuivi i hrvatsko primorje tako je rijeki provizorij prihvatio Ugarski, a na kraju i Hrvatski sabor - nagodba je u hrvatskoj javnosti izazvala golemo nezadovoljstvo - Hrvatska je brzo dobila modernu izvrnu zakonodavnu vlast u autonomiji uprave i sudstva, osnivaju se prvi hrvatski novani zavodi, banke i tedionice

- Sabor je posebnim lankom iz 1870. proglasio pobijanje Nagodbe - nezadovoljstvo i zbog ope korupcije - Narodno-liberalna stranke poela je otre napade na Levina Raucha - za bana imenovan Koloman Bedekovi koji je odmah raspisao izbore i pobijedila je NLS - zbog neizvjesnih prilika u Monarhiji kralj je nekoliko puta odgaao saziv Hrvatskog sabora - nakon tree odgode NLS objavila je Rujanski manifest nagodba od 1868. ne moe se smatrati pravovaljanom jer je sklopljena bez sudjelovanja veeg dijela naroda (zastupnika iz hrv.-slav. Vojne krajine), a i hrvatska vlada je podreena ugarskoj vladi i saboru dok ban ovisi o ministru-predsjedniku - zato Manifest doputa odbacivanje nagodbe i njenu reviziju - jaala je pravaka politika koja je htjela stvaranje samostalne Hrvatske,ali ne ustankom kako je mislio Kvaternik (buna u Rakovcu 1871. Hrvatska proglaena nezavisnom i skrena u 3 dana) - 15.1.1872. Hrvatski sabor se sastao i izabrao za predsjednika IVANA MAURANIA, no kralj odmah rasputa Sabor - otpust bana Bedekovia - novi namjesnik banske asti je ANTUN VAKANOVI - uvrenje dualizma i kraljeva prijetnja novim raspustom Sabora - Narodna stranka je pristala pregovarati s unionistima, a potom i Ugarskom vladom - uvrenje dualizma kao i kraljeva prijetnja novim raspustom Saabora natjerala je zastupnike Narodne stranke da pristanu pregovarati s unionistima i s ugarskom vladom, uz uvijet da se provede revizija Nagodbe i da se banom imenuje ovjek u kojeg e ona imati povjerenja - KRALJEVINSKI ODBOR od 12 lanova (6 narodnjaka i 6 unionista) na elu s biskupom Strossmayerom predloio je ugarskoj delegaciji da se unutar nagodbenog sustava osigura stvarna autonomija (s bitnim elementima hrvatske dravnosti): Sabor e sam birati 5 lanova u delegacije bana imenuje kralj bez prijedloga i protu potpisa ministra-predsjednika Hrvatska e sama upravljati svojim financijama i redovito plaati zajednikoj ugarskoj dravnoj blagajni hrvatski ministar ne moe utjecati na autonomne hrvatske poslove, a duan je zastupati interese Kraljevine Hrvatske u zajednikim poslovima - UGARSKI KRALJEVINSKI ODBOR: natjerao je Hrvate na poputanje i na kraju je u svojoj biti ostala stara Nagodba iz 1868. uz neke promjene ukinut paual od 2,2 milijuna forinti - revizijom Nagodbe hrvatska vlada i Sabor nisu dobili ni minimalan utjecaj na financije niti uvid u proraune to je bila smetnja modernizaciji (napori Ivana Maurania) - na kraju je Hrvatski sabor prihvatio revidiranu Nagodbu - kraljeva sankcija uslijedila je 30.9.1873. kada je I. Maurani preuzeo bansku ast

Vladanje bana Ivana Maurania (1873.-1880.)

- zbog iskustva i inovnikih sposobnosti, maarska vlada predloila je kralju Ivana Maurania za hrvatskog bana - elio je izgraditi modernu Hrvatsku koja e biti pravna drava - inzistira na modernoj proizvodnji, uinkovitoj organizaciji i uvrenju nacionalne kulture - najprije je zapoeo s modernizacijom javne uprave (donoenje liberalnih zakona) - meu najvanijim reformama istiu se: * modernizacija uprave i sudstva (njihovo razdvajanje) * ureenje ustavnog sustava * modernizacija krivinog i kaznenog prava * ureenje drutvenih i ekonomskih pitanja * regulacija ureenja zadruga * zakon o pukom kolstvu - uveden je moderni odvjetniki red velika zastupljenost u Hrvatskom saboru - uvedeni: o Zakon o ukidanju tjelesne kazne

o Zakon o odgovornosti bana i vlade Hrvatskom saboru o Zakon o slobodi tiska o Zakon o pravu na okupljanje o Zakon o ravnopravnosti idova - 1875. ZAKON O REFORMI PUKOG KOLSTVA: - stvaranje temelja za ope i obvezno kolovanje muke i enske djece; njegova primjena bila je spora i teko izvediva zbog nepostojanja kola, nedostatka uitelja te putova i cesta kao i financijskih problema - taj zakon je ipak uvelike pridonio postupnom poveanju razine pismenosti i ope kulture otvaranje sveuilita u Zg-u s 3 fakulteta: teolokim, filozofskim, pravnim (katedre za matematiku, fiziku, kemiju, zoologiju, botaniku) - ureenje seljakih zadruga i urbarijalnih odnosa jedno od najvanijih pitanja - predlae se postupno ukidanje zadruga - prijedlog o ZEMALJSKOM KULTURNOM vijeu i modernizaciji gospodarske kole u Krievcima - modernizacijski procesi na podruju novarstva uspostava zemaljskog statistikog ureda u Zg-u; ureenje zdravstva Uzroci sloma Mauranieve vlade: - maarska vlada vrlo brzo zapoinje s nametanjem maarskog jezika u zajednikim slubama - porezni prihodi bili su previsoki za seosko puanstvo koje odlazi iz Hrvatske - izvor velikog nezadovoljstva Mauraniev neuspjeh u dovoenju Hrv.-slav. Vojne krajine pod vlast Sabora i bana - glavne toke Sanstefanskog mira u kojima BiH ostaje pod turskom vlau nisu odgovarale Austrougarskoj i Velikoj Britaniji - ojaao je pokret pod utjecajem Narodne stranke koji je zahtijevao nestanak Turske iz Europe - maarska vlada zamjera Mauraniu to doputa javna okupljanja - BERLINSKI KONGRES bit njegovih odluka: priznavanje neovisnosti i teritorijalnog proirenja Rumunjskoj, Srbiji, Crnoj Gori, uspostava autonomne Kneevine Bugarske i istone Rumelije - Makedonija ostala pod vlau O.C., Austro-Ugarska dobila pravo da zaposjedne BiH - Hrvatski sabor traio od kralja da se BiH prikljui Kraljevini Hrv., Slav. i Dalm. te da se Hrvatsko slavonska Vojna krajina i Dalmacija vrate pod vlast Sabora i bana, Rijeko pitanje - propali pregovori Hrvatskog i Ugarskog kraljevinskog odbora o obnovi financijske nagodbe u korist Hrvatske - maarska vlada ne prihvaa Mauraniev zahtjev da se Krajina stavi pod hrvatsku bansku vlast i zbog toga Maurani daje ostavku 1880.godine

Ban Ladislav Pejaevi i posljedice njegove vladavine

- kralj za hrvatskog bana sada postavlja grofa Ladislava Pejaevia koji je predstavio svoj politiki program: nepromjenjivost nagodbenog zakona i obrana od napada hrvatske opozicije i povrede maarske vlade skoro sjedinjenje Vojne krajine s Kraljevinom Hrvatskom i Slavonijom tednja u cijelokupnoj zemaljskoj upravi reforme u poreznom sustavu u korist Hrvatske nastavak modernizacijskih reformi - maarska vlast je nezadovoljna programom, a zamjera mu posebno to nije izjavio da Rijeka pravno pripada Maarskoj - MRAZOVI je 1880. sa 22 zastupnika istupio iz Narodne stranke i osnovao Neovisnu narodnu stranku s programom u cijelovitosti, samostalnosti i povoljnijeg financijskog poloaja - na izborima NNS doivljava potpuni poraz - maarska vlada osnovala je zaseban komeserijat na elu s Pejaeviem glavnu rije u rjeavanju financijskih problema imala je maarska vlada, a hrvatska autonomija posve je zapostavljena

- Pejaevi je proglasio Naredbu o privremenom izbornom redu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor pa su izbori odrani 1883. - veinu mandata dobila je Narodna stranka - Pejaevi podnio ostavku 1883. g - kralj uveo Komesarijat u Hrvatsku, glavni komesar u Hrvatskoj i Slavoniji imenovao je Hermana Ramberga - na nalog ugarskog misnistra financija Szaparyja na zajednikim financijskim i carskim uredima postavljeni su nezakoniti grbovi s natpisima na maarskom i hrvatskom jeziku - javni prosvjedi u hrvatskim gradovima puanstvo je uvjereno da je maarska hegemonija kriva za sve nedae, porezne mjere i siromatvo te ograniavanje hrvatske autonomije - Ramberg je vratio u Zagreb dvojezine grbove, a onda ih zamijenio novim nijemim grbovima bez ikakvih natpisa - nemiri su potrajali, a zastupnici otro prosvjedovali - na prijedlog maarske vlade za bana je imenovan KAROLY KHUEN-HEDERVARY 1.12.1883.

Vojna krajina od 1869. do ujedinjenja s banskom Hrvatskom 1881.

- 1867.-1871. maarsko-austrijsko otimanje za Krajinu - itava je krajina podreena Ministarstvu rata - u Beu vlada uvjerenje da je Krajina nagodbom izmeu Austrije i Ugarske pripala austrijskom dijelu dualistike monarhije - 1868. osnovana posebna Komisija za Krajinu na elu s Ludvigom Gablenzom, zapovjednikom Hrvatsko-slavonske vojne krajine - zakljuak Komisije u Krajini treba i dalje zadrati postojee stanje - tajni projekt o stvaranju tree grupe zemalja u sklopu Monarhije: - nadvojvoda Albrecht, ef Vrhovnog vojnog zapovjednitva Austro-Ugarske Monarhije ima cilj da od Vojne krajine, Hrvatske i Dalmacije prikljuivanjem BiH osnuje treu grupu zemalja koje bi mogle posluiti kao bedem protiv Ugarske - nastaju veliki projekti o gradnji prometnica te sjei i prodaji krajike ume - narodnjako i opozicijsko glasilo, Novi Pozor objavilo je 1869. g. popis prometnica koje bi se gradile - beki krugovi planirali su 1868. gradnju dalmatinske eljeznice koja bi od Splita ila preko Siska u Barcs na Dravi (ostale eljeznice: Sisak-Zemun, Zemun-Orava, amac-Vukovar) - Krajina pretvorena u strateki vanu zonu - politiki krugovi Bea vode svoju borbu za spaavanje Krajine te su spremni na suradnju s krajikim rodoljubima, pokuavaju ih pridobiti novim zakonom o reformi krajine - maarski krugovi imali su drugaije ciljeve eljeli su onemoguiti revitalizaciju Vojne krajine, onemoguiti pokuaj osnivanja tree grupe zemalja te to prije zadobiti potpunu kontrolu nad planovima o izgradnji eljeznica i zagospodariti prodajom uma (u sreditu planova Maara) Rasprava kojem dijelu Monarhije pripada Krajina - dvije komisije za Krajinu: beka i petanska - 1868. Ugarska delegacija osnovala je svoju Komisiju za Krajinu sa zadatkom da proui Krajiko pitanje i predloi Ugarskoj vladi rjeenje zakljuak: financijski zahtjevi za pokrie trokova u VK su veliki i ne mogu se stavljati u zajedniki budet - 1871. teritorij Krajine definitivno preputen Ugarskoj (1869. Maari nudili: dajte nam Krajinu, neemo dirati u Dalmaciju) - planirana plantana prodaja krajikih uma izazvala uzbunu - upozorenje austrijskog kancelara Beusta upueno austrijskim ministrima 1869. da bi politika napetost u Ugarskoj mogla dovesti do pada ugarske vlade - maarska vlada zahtjeva da se cijela VK vrati zemljama krune sv. Stjepana radi stabilizacije odnosa izmeu Budimpete i Zagreba - pravo vlasnitva nad krajikom umom izazvalo je nove austrijsko maarske sukobe - 13.8.1869. prekretnica zapoeo je proces razvojaenja VK - konani zakljuak: neka se najavi ukidanje 2 varadinske pukovnije i umberakog kotara - Andrassi predloio ukidanje samo nekih cjelina, predloio Austriji i Ugarskoj da se utvrdi vrijeme razvojaenja predloio osnivanje mjeovite komisije - mjeovita komisija odluila je da se svaka prodaja uma u Krajini moe provesti samo u sporazumu s ugarskom vladom za gradnju bilo koje eljeznice - Andrassi odluio da je potrebno donijeti zakon u zajednikom Ugarsko-Hrvatskom saboru u Budimpeti - sporazum Andrassi-Konig (ef odjela za Krajinu u Ministarstvu rata) 28.12.1869. KRAJIKE PUNKTACIJE: razmatra se o upotrebi kapitala od uma, gradnja prometnica, isuenje movara, osnivanje krajikih opina i osnivanje posebne Krajike investicijske Komisije (posebna banka za Krajinu) - maarsko-austrijski sporazum obiljeava poetak maarske premoi u Krajini: budua prodaja uma ne moe se provesti bez sporazuma s ugarskom vladom za realizaciju sporazuma o prodaji osnovat e se Komisija

- Maari zahtijevaju ukidanje Krajine i ujedinjenje s Ugarskom - djelomino sjedinjenje s Banskom Hrvatskom se 1871. sjedinjuju Pukovnije V Krajine, umberaka satnija te Sisak i Senj - predajom VK Maarima, Be i dalje zadrava izvrnu i zakonodavnu vlast, a Krajina dobiva status zajednike i posebne vojne institucije - 1869. u Krajini nie Krajiki narodni pokret protiv austrijskih i maarskih planova: borba protiv austro-ugarskog sporazuma o djelominom ukidanju ouvanje krajikih povlastica (isk. uma, manji porez) osnivanje velikog novanog zavoda izgradnja krajikih eljeznica (Ogulin-Zemun) saziv posebnog krajikog sabora revizija Hrvatsko-Ugarske nagodbe - krajiki rodoljubi potpomognuti od narodnjaka i pravaa - pokret. ini cjelinu s Krajikom bunom u Ogulinskoj pukovniji pod vodstvom Eugena Kvaternika 1871. nije uspjela izmijeniti dvostruki poloaj Krajine (i dalje ostaje zajednika institucija Austrije i Ugarske pod vlau zajednikog Ministarstva rata) - razvojaenje cijele Krajine 8.8.1873. - Mollinary (ef krajike Zemaljske vlade u Zg-u) sauvao Komisiju investicijskog fonda od veeg utjecaja ugarske vlade - status grada priznaje se samo Petrinji, Kostajnici, Slavonskom Brodu, Zemunu, Petrovaradinu i Karlovcu - meu inteligencijom u Krajini najbrojnije je sveenstvo - velik broj nepismenih nerazvijeno graanstvo - pregovori o ujedinjenju s Banskom Hrvatskom poinju 15.7.1874. izmeu Maurania i Mollinaryja - ujedinjenjem bi se poveao broj hrvatskih zastupnika u zajednikom saboru, na to Ugarska nije mogla pristati - strahovali su takoer od mogueg povezivanja hrvatskog graanstva s vojnim krugovima Monarhije - Mollinary podnio ostavku kao i Maurani - pregovori o ujedinjenju opet zapoinju 18.12.1880. : financijska pitanja (kraj. invest. fond) eksploatacija uma politika pitanja - maarski krugovi kao svoj uvjet za ujedinjenje postavili su smanjenje broja zastupnika - novi ef krajike Zemaljske vlade je general Franjo Filipovi izvrio konanu raspodjelu investicijskog kapitala na zajednike investicije i autonomne - hrvatski ban dobiva pravo uprave kapitalom za autonomne investicije - ujedinjenjem bi se poveao broj hrvatskih zastupnika na 60, a Ugarska trai smanjenje broja zastupnika te reviziju Nagodbe - zahtjev Ugarske Hrvatski sabor prihvati sve uvijete ujedinjenja, ali bez saborske rasprave - 15.7.1881. ujedinjenje Krajine s Hrvatskom doekano je bez veeg odjeka jer je vladalo nezadovoljstvo prema Maarima (teki uvjeti ujedinjenja) - time prestaje austrijska vojna komanda

Dalmacija i Istra u drugoj polovici 19. stoljea

Dalmacija - Zemaljska vlada je glavno tijelo zemaljske vlasti na elu s generalom kojeg je postavljao car - dalmatinski upravitelj bio je Josip Jelai, a civilni poslovi dodijeljeni su Vlahi Ghetaldiju - nakon oktroiranog ustava uvedena su namjesnitva dalmatinski je namjesnik general Lazar Mamula - 4 okruja: zadarsko, splitsko, dubrovako, kotorsko

- 1868. utvrena nova teritorijalno-administrativna podjela Dalmacije na 12 politikih kotareva: Zadar, Benkovac, Knin, ibenik, Split, Sinj, Makarska, Imotski, Hvar, Korula, Dubrovnik, Kotor - apsolutistiko-centralistika vladavina koju je vodio Alexander Bach (ministar unutranjih poslova) oslabila je gospodarstvo - Be je shvatio da treba ukloniti apsolutizam i uvesti ustavno stanje - ustavna prava su omoguavala i politiko djelovanje pa oivljuje politika aktivnost - nastala 2 suprotna politika pokreta: 1. pripadnici Narodne stranke (zalagali se za ujedinjenje s Banskom Hrv. i za cjelokupnost hrvatskog naroda te za hrvatski kao slubeni jezik) ilirci, intelektualci, sveenici iz seoskih i gradskih upa, pomorci, dubrovaka vlastela - voe: Miho Klai, Mihovil Pavlinovi, uro Puli, Lovro Montil, Ivan Danilo 2. pripadnici Autonomake stranke (protiv ujedinjenja, za zadravanje talijanskog kao slubenog jezika ) odnaroeni ljudi (odnaroeni putem talijanskog jezika), smatrali su da bi istiskivanje talijanskog kao slubenog jezika iz Dalmacije odvojili Dalmaciju od utjecaja talijanske kulture inovnici hrvatskog podrijetla - voe: Ante Bajamonti, Luigi Lapenna, piro Petroi, Kuzma Begna, Luigi Serragli - Veljakim patentom utemeljeni su Zemaljski sabor i propisani izborni sustavi - stvoren je i Dalmatinski sabor, a meu prilozima bili su zemaljski ustav za Dalmaciju i izborni pravilnik za Dalmatinski sabor - Dalm. sabor imao je 43 zastupnika (41 zastupnik i 2 virilista: zadarski nadbiskup i pravoslavni episkop) - izborno pravo zasnivalo se na poreznom cenzusu - za zastupnika je mogao biti izabran svaki austrijski dravljanin s 30 godina (zastupniki mandat trajao je 6 godina) - na elu Dalmatinskog sabora bio je predsjednik kojeg je imenovao car na prijedlog sredinje vlade - izvrno tijelo Dalmatinskog sabora bio je Zemaljski odbor od 5 zastupnika (morali biti stalno nastanjeni u Zadru) - sabor je vodio brigu oko gospodarskih, kolskih, zdravstvenih i socijalnih pitanja te je raspolagao financijskim sredstvima financijskim sredstvima - saborsku veinu imala je Autonomaka stranka - 17.2.1867. Austro-ugarska nagodba Carevina podijeljena na austrijski, cislajtanijski i ugarski, translajtanijski dio - Banska Hrvatska nala se u sklopu ugarskog, a Dalmacija i Istra u sklopu austrijskog djela Monarhije

Dalmacija od 1870. do 1882.

- austrijski politiki vrh smatra da bi u Dalmaciji trebalo podupirati autonomae -1870. na saborskim izborima pobijedili su narodnjaci Prva secesija u narodnjakim redovima - dalmatinski zastupnici u Carevinskom vijeu, narodnjaci tzv. beka petorica Stefan Ljubia, Ivan Danilo, Josip Antonietti, ore Vojnovi i Frane Fontana izdvojili su se iz Narodne stranke i izjasnili se za oportunistiku politiku te pokrenuli svoj list Zemljak - njihova stranka nazvana je Narodno-srednjaka stranka - 1873. u programu Narodne stranke istaknuto da e stranka i nadalje nastojati da se Dalmacija ujedini s Hrvatskom i Slavonijom, da e se zauzimati za slogu i jednakopravnost dalmatinskih Hrvata Druga secesija u narodnjakim redovima - Stefan Ljubia narodnjaki saborski zastupnici su ga nastojali ukloniti s politike scene i nezadovoljan time izjavio je da ga oni ne trpe zato to je Srbin i ta izjava djelovala je na Srbe

-1879. u izborima za Carevinsko vijee srpski birai izabrali su Gustava Ivania, autonomaa i tako konano napustili Narodnu, te osnovali Srpsku stranku Borba za pohrvaenje - u borbi su sudjelovali roditelji uenika, narodnjaki zastupnici u Dalmatinskom saboru, narodni tisak - proces je tekao uspjeno - u dalmatinskim selima su uitelji uz upnike i kapelane bili narodni prosvjetitelji - prva gimnazija s nastavom na hrvatskom jeziku bila je franjevaka gimnazija u Sinju - Split je po broju stanovnika bio najvei grad u Dalmaciji - tamo su vladali autonomai glavna linost bio je Ante Bajmonti, splitski naelnik - narodni preporod u Dalmaciji 1861. nije mogao ostvariti sjedinjenje Dalmacije s banskom Hrvatskom - uspjeno je izborena prednost hrvatskog jezika u kolstvu, pohrvaenje opina i sudstva - Narodni list (Il Nazionale) glasilo Narodne stranke - Zadar snano autonomako uporite u Dalmaciji - srpski politiari su djelovali u sklopu Narodne stranke, a 1879. osnovali su Srpsku stranku izbacivi iz programa zahtjev za sjedinjenjem Dalmacije s banskom Hrvatskom (suraivala s autonomaima) - pristae SS eljeli su da se Dalmacija jednom nae u sklopu Velike Srbije - propagirali su ideju da su svi tokavci Srbi - pod pritiskom dalmatinskih zastupnika u Carevinskom vijeu izgraena eljeznika pruga od ibenika do Perkovia i od Splita do Siveria 1877. - razvojem parobrodarstva istisnuti su jedrenjaci, nastala su i dva pomorska drutva: Peljeko i Dubrovako pomorsko drutvo - industrijska proizvodnja slabo se razvijala prva tvornica cementa u Splitu, sol se proizvodila na Pagu i Stonu, a liker u Zadru - razvijao se i moderni turizam parobrodarske putnike linije od Trsta do Kotora odravao je Austrijski Lloyd - gradili su se sve udobniji hoteli, gostionice, kavane prvi moderni i najvei hotel na dalmatinskoj obali je Hotel Imperial u Dubrovniku iz 1897. - brigu o javnom zdravstvu vodila je opinska i pokrajinska uprava - bolniko lijeenje obavljalo se u Zadru, Splitut, Dubrovniku, ibeniku (jedina bolnica za duevne bolesti) -1889. narodnjaci preimenovali stranku u Narodnu Hrvatsku stranku - najstarija pravaka grupa u Dalmaciji nastala je u Zadru (Ivo Prodan), Splitu (Ante Trumbi), Dubrovniku (Frano Supilo)

Vinska klauzula i njezine posljedice

- Trgovinski i brodarski ugovor izmeu Austro-Ugarske i Italije Klauzula o vinu doputa Italiji izvoz vina u Austro-Ugarsku uz povlatenu carinu ta klauzula je meu dalmatinskim poljoprivrednicima i trgovcima vinom doivljena kao teak udarac dalmatinskom vinarstvu - velika talijanska vinska produkcija bila je konkurentna na austrougarskom vinskom tritu, te je onemoguavala prodaju dalmatinskih vina - pojava filoksere unitava dalmatinske vinograde pa se poljoprivrednici sele u prekomorske zemlje

Istra 50-ih i 60-ih godina

- Listopadskom diplomom i Veljakim patentom uvedeno je ustavno stanje, pa hrvatski dio Istarskog poluotoka dobiva svoj Pokrajinski sabor i naziva se Istarska markgrofovija - sjedite Istarskog okruja u Pazinu - 1825. konano zdrueno podruje bive mletake Istre s podrujem austrijskog dijela Istre, Kneijom - Istarsko, Gorikookruje i Trst inili su pokrajinu Primorje sa sjeditem u Trstu - za Istru je predvien Pokrajinski sabor koji se sastaje u Poreu

- glavana zadaa Sabora je izabrati 2 predstavnika za carevinsko vijee - hrvatski zastupnici se zalau za narodni jezik, porezne olakice, poboljanje gospodarstva - Talijani glasuju protiv slanja u Carevinsko vijee - u to vrijeme ne izlaze ni jedne novine na hrvatskom jeziku - prva hrvatska itaonica osnovana je u Kastvu, pa u Puli - pojava lunjae nanijela je goleme tete u vinogradarstvu, poljodjelstvo stagnira

Istra 1870.-1889.
- biskup Juraj Dobrila glavni je pokreta prvog preporodnog lista Naa sloga, a urednik je bio sveenik Antun Karabai - list se izravno obraa seljaku budi svijest u seljaku - pojavljuju se prilozi pravake orijentacije - Dobrilin molitvenik Ote budi volja Tvoja objavljen je u Trstu - u to vrijeme na Istru se proirio taborski pokret pokret odravanja masovnih narodnih zborova prvi hrvatski tabor 21.5.1871., prosvjed protiv zdruenja Gorice i Istre s Trstom u jednu cjelinu Primorje, uvoenje narodnog jezika u kole i urede, razvitak pomorstva - Talijani zahtijevali da se u zakon uvrsti da ni sveenici ne mogu biti zastupnici

Istra 80-ih i 90-ih godina

- na politiku scenu stupaju Matko Laginja, Matko Mandi i Vjekoslav Spini - starija generacija politiara inspirirana je Strossmayerom i narodnjatvom, a mlaa Stareviem, protuaustrijski raspoloeni, protivnici dualizma zahtijevaju ravnopravnost jezika u javnom ivotu i u Pokrajinskom saboru - 1883. zakljuak Carevinskog vijea koji pred sudovima u Dalmaciji i Istri izjednaava talijanski i hrvatski jezik - raste broj narodnih itaonica - istarski Hrvati i Slovenci uz pomo Strossmayera i Rakog osnivaju Drubu sv. irila i Metoda za Istru s osnovnom zadaom prikupljanja novca za otvaranje hrvatskih pukih kola u Istri - 1899. u Pazinu je otvorena i prva hrvatska gimnazija u Istri - Pula je tada najvei grad i najjae gospodarsko sredite - vinogradarstvo je najprofitabilnija grana poljoprivrede (peronospora, filoksera) - kriza jedrenjaka pogodila flotu s Loinja - trgovina vinom - zaostali krajevi u unutranjosti propadaju - osnivaju se razliite financijske, gospodarske i strune institucije

Banska hrvatska u doba Khuen-Hedervaryja

Obiljeja Khuenova reima: - nakon ukidanja komeserijata kralj na prijedlog ugarske vlade za hrvatskog bana postavlja unionista Karla Khuena-Hedervaryja (ugarska vlada preko njega eljela je pretvoriti Hrvatsku u potpuno podreen dio maarske drave) - bio je lan Liberalne stranke - bliski je roak Kolomana Tisze (ugarski ministar predsjednik) i uvjeren da se jedinstvena maarska drava moe izgraditi samo unutar Habsburke Monarhije - Khuen k sebi poziva vodstvo Narodne stranke i dogovara s njima suradnju (radio na stvaranju sebi odane stranke u Saboru)

Zakonodavstvo u Khuenovo doba

- Khuen nasilno provodi sve saborske izbore to mu omoguuje izborni red kojim se broj zastupnika smanjuj sa 110 na 88 u korist banskih pozvanika - donesen Zakon o reorganizaciji sudstva i uprave koji mu je omoguio stvaranje poslunog

inovnikog aparata - visoke ovlasti dobili veliki upani (iznimka je Zagreb) koji kontaktiraju lokalnu upravu tim je zakonom unitena autonomija sudstva - Zakon o ukidanju porote za tiskarske delikte - predsjednik Sabora davao je apsolutistike ovlasti s pravom ogranienja saborske debate ili iskljuivanja pojedinih zastupnika

Khuenova gospodarska politika

- vrlo usporen razvoj novanih i kreditnih zavoda u zemlji, usporeni razvoj hrvatske industrije, tei ivot na selu (pola milijuna ljudi odlazi u Ameriku), a naputena seljaka zemlja prelazi u ruke njemakih i maarskih kapitala - puanstvo se bavi trgovakim i obrtnikim poslovima (drvna industrija, prehrambena, parni mlinovi u Slavoniji, ume, pilane) - europska agrarana kriza pad cijene itarica (penice) teko je pogodio seljatvo porezi rastu, nain obrade zemlje na niskoj je razini, seljatvo se zapoljava ne veleposjedima ili u gradovima kao kune sluge - eksploatacija uma, razvoj modernih pilana, izgradnja industrijskih eljeznica - unato slobodi industrijskog i obrtnikog poslovanja brojni su trajkovi - Obrtni zakon iz 1884. regulirao meusobne odnose radnika i poslodavca: pravo radnika na dnevni i tjedni odmor pravo na zapoljavanje djece i mlae od 14 godina u tvornicama regulira obvezu plaanja radnika - 1891. donesen Zakon o podupiranju obrtnikih i tvornikih namjetenika u sluaju bolesti - Khuen inicirao osnivanje hipotekarne banke - povean broj novanih zavoda - bolji poloaj kolstva i kulture kao i graditeljstva (ministar prosvjete Izidor Krnjavi) - Rijeka postaje sredinja luka maarskog kapitala - na eljeznicama se provodi nasilna maarizacija kao poslovni jezik namee se maarski, a u cijeloj zemlji se grade maarske kole - 1894. posebnim kolskim zakonom poinje se uvoditi maarski jezik kao obavezni predmet u sve srednje kole

Djelovanje politikih stranaka

- vodeu strukturu Narodne stranke inili su visoki vladini inovnici, vojnici, strunjaci i poduzetnici iz graanstva, te pripadnici starog visokog plemstva - smatrali su da se hrvatski dravnopravni odnosi moraju ostvariti u skladu s politikom zajednikog Ugarskog sabora i ograniiti se na razvitak kulture i gospodarskog poloaja na temelju financijske nagodbe, osigurati razvoj narodnosti i narodnog jezika - Khuenu se u Narodnu stranku ukljuuje i Srpski klub (Rumski proglas 1881.) - Neovisna narodna stranka okuplja lanove iz viih slojeva graanstva i sveenstvo - 1884. ta stranka prihvaa politiku potpune autonomije Hrvatske i Slavonije te povratak Dalmacije i Rijeke pod hrvatsku vlast, ali unutar ugarskog djela Monarhije; zagovara se ideja istoe nagodbe, obeava stabilizaciju hrvatskih politikih prilika - Stranka prava prua jak otpor ugarskom hegemonizmu, na elu je Starevi koji odbacuje nagodbeni sustav i trai ono to zbliava Hrvate i Srbe; s obzirom na Khuenov reim i hegemonizam to je pogoralo poloaj stranke - Sredinja stranka pojavljuje se u Saboru 1885., a na elu je grof Ivan Drakovi s kojim sve opozicijske stranke stvaraju izborni program (poraen) - Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije osnovana je nakon pojave socijalnog i radnog pokreta iji su nosioci obrtnici iz Zagreba - Khuen unitava zaetke seljakog pokreta u Slavoniji i Srijemu te socijaldemokratsku organizaciju - Stranka prava mijenja svoju politiku i okree se prema bekom Dvoru

- najistaknutiji prvak stranke je Fran Folnegovi - Josip Frank se 1890. na Folnegoviev nagovor pridruuje pravaima - stranci je nametnut novi smjer umjerena dualistika politika s obiljejima otpora Khuenovu reimu - iako stranka naputa preveliko isticanje hrvatskog nacionalnih identiteta i suradnju sa Srbima, izgradila se koncepcija prema kojoj se treba suprotstaviti Srbima ovaj politiki program prihvatili su SP i NNS - radit e se na tome da se Hrvatska uredi kao pravna, ustavna i slobodna drava na naelima parlamentarne vladavine - jamila se sloboda tiska, savjesti i govora - takav zajedniki opozicijski program zapravo je znaio kraj SP ubrzan sukobima Folnegovia i Franka (Folnegovi je spaljivanje maarske zastave u Zagrebu javno osudio u Saboru) - Starevi s Frankom istupa iz SP i osniva istu stranku prava - nastaju dvije pravake struje: Matica stranke prava (domovai) i ista stranka prava (frankovci koji djelatnost razvijaju na koncepciji bezuvjetnog pokoravanja dinastiji u uvjerenju da e u znak zahvalnosti rijeiti pitanje Hrvatske) - koalicija MSP i NNS je inila hrvatsku opoziciju - ugarska vlada uvodi instituciju graanskog braka - protumaarski nemiri zbog obnavljanja financijske nagodbe - Napredna omladina glavni tajnik Stjepan Radi zajedno s bratom Antunom radi na osnivanju Hrvatske puke seljake stranke - hrvatska opozicija svoj politiki program temelji na naelima opozicijskog programa iz 1894.g. - pozvala je na suradnju hrvatske stranke u Dalmaciji i Istri s namjerom da se dogovore o svim pitanjima koja se tiu politikog sjedinjenja u sklopu Monarhije (odbijaju priznati Srbe) - Radi je inzistirao na potrebi hrvatsko-srpske sloge - zbog provokativnog lanka N. Stojanovia Srbi i Hrvati u kojem se porie hrvatski jezik, narodnost i hrvatski narodni obiaji, u Zagrebu izbijaju protusrpske demonstracije, a glavnu ulogu imali su frankovci - prosvjedi kulminiraju krvoproliem u Zapreiu radi skidanja maarske zastave na kolodvoru - stvara se hrvatska politika novog kursa koja zagovara povezivanje s maarskom opozicijom, sporazum s Talijanima i provedbu hrvatsko-srpske sloge (ta politika dovela na vlast u Hrvatskoj Hrvatsko-srpsku koaliciju)

Gospodarski razvoj Hrvatske u drugoj polovici 19. stoljea Gospodarstvo banske Hrvatske od 1848. do 1869.
- 25.4.1848. Jelai proglasio ukidanje kmetstva - time je plemstvo izgubilo osnovu svoje egzistencije - tekoe seljaka koji postaju vlasnici posjeda tek kad otplate hipoteku (veliki porezi) - 1852. osnovana Trgovako-obrtnika komora u Zagrebu ona i ostale komore u Hrvatskoj davale su miljenja i prijedloge o gospodarskim pitanjima, okuplja gospodarsku elitu - Komora je priredila omanju izlobu domaih gospodarskih proizvoda (ideja Lj. Farkaa Vukotinovia) - za bana okevia gospodarstvo se optimalno razvija (posljednji ban koji je obnaao civilnu i vojnu vlast u Hrvatskoj) - prva dalmatinsko-hrvatsko-slavonska izloba u Zagrebu koja je Zagreb uinila gospodarskim sreditem Hrvatske - u Slavoniji rade svilane, mlinovi, paromlinovi, vodenice, suare, koare, staklane - trai se kvalitetno slavonsko drvo i hrast lunjak (osjeka tvornica igica) - vino je iz Iloka, eerana i paromlin u Virovitici, pilana Khuena u Nutru, tvornica pokustva Rudolfa Kaisera

Gospodarstvo banske Hrvatske od 1869. do 1900.

- od 1869. sjedite Zemaljske vlade i bana je u Zagrebu - u Zagrebu raste broj stanovnika i zgrada - usporena je industrijalizacija pa se tvornice otvaraju rijetko (tvornice duhana u Zagrebu i Senju) - osnivaju se brojne tedionice (Hrvatska eskomptna banka) - Maarska je usmjerila sredstva na ureenje Dunava na svom podruju eljeznike pruge - 1882. otvaranje obrtne kole u Zagrebu - Izidor Krnjavi gradei kole i popravljajui crkve, graevinarstvo je podigao na zavidnu visinu - obrt je u krizi Obrtnim zakonom ukinuti su cehovi, obrtnici se povezuju u obrtnike zborove, a u Petrinji i Virju te Dalmaciji su bratovtine (poseban oblik pomaganja) - polovicu krajikih uma dobila je drava, a polovicu imovne opine - umarsko drutvo 1877., Drutvo ininjera i arhitekata 1878. - osnivanje okrune blagajne za potporu bolesnih radnika 1892. - Zagreb dobiva izgled modernog europskog grada - tri nove tedionice: Varadinska, Vukovarska, HEB - forsira se izvoz - Baranja s dvorskim dobrom Belje izravno opskrbljuje beki carski dvor - vrijeme intenzivnog raspada kunih zadruga - najjaa novarska kua je i dalje Prva hrvatska tedionica na elu s Miroslavom Kulmerom - 1892. Hrvatsko-slavonska hipotekarna banka - Maari sprjeavaju razvoj tvornica u Hrvatskoj - 1892. Zagrebaka pivovara i Tvornica kave Franck, 1895 Zagrebaka tvornica papira - brodarstvo i ribarenje u Dalmaciji (peljeko, senjsko, dubrovako pomorsko drutvo) - Rijeka se razvija kao maarski emporij i prerasta u veliki urbani trgovako-industrijski centar - 1845. ponovno doputena uporaba ilirskog imena, ali samo u knjievnosti - Ilirski pokret (okupljanje junih Slavena protiv germanizacije i maarizacije) od 1843. narodni pokret koji je trajao do 1848. (1835-1848) - Ilirci narodnjaci - ilirski jezik narodni, sve vie i hrvatski - Ivan Kukuljevi Sakcinski 2.5.1843. odrao saborski govor na hrvatskom jeziku prvi govor izreen u Hrvatskom saboru na hrvatskom jeziku - kraljevinskim reskriptom 1845. seljakom plemstvu (Turopolje i drugi dijelovi banske Hrvatske) oduzeto pravo sudjelovanja u saboru, a oni su bili glavna podrka maarona narodnjaci postali zastupnika veina u Hrvatskom saboru - Ljudevit Farka Vukotinovi (poslanik Krievake upanije) 23.10.1847. predloio Hrvatskom saboru da hrvatski jezik postane slubeni saborski jezik podrao ga Sakcinski i prijedlog je usvojen - 1836. tokavsko narjeje postaje slubeno - biskup Ivan Antunovi zasluan je za ouvanje i jaanje narodne svijesti Bunjevaca i okaca u Bakoj i Baranji; Bunjevako okake novine, mjesenik Neven - u preporodnom duhu djeluju sveenici: Mato Vodopi, ime Ljubi, Mihovil Pavlinovi Popi Arvati ili Harvaani - u njihovim crkvama je domaa narodna rije - u Istri HNP vezan uz ime Jurja Dobrile biskup prosvjetitelj i borac za jezik i politika prava istarskih Hrvata, prikuplja pomo u godinama gladi, stipendira siromane uenike, podupire kole - Josip Juraj Strossmayer - Petar Preradovi Zora dalmatinska (Zadar) - Kolo Rakovac, Vukotinovi, Vraz