ISSN 15128180

GODINA VII Sarajevo 2007.

Sadraj

air FILANDRA: Uvodna crtica .................................................................................... 5 POLITIKA I DRUTVO Delal IBRAKOVI, Haris ALIBAI: Obiljeena Bosna i Hercegovina (ili: o historijskom opanjkavanju Bosne i Hercegovine)............................................. 9 Hasan BALI: Bonjaci su po drugi put umrli (Pravna analiza Presude Meunarodnog suda pravde za genocid u Bosni i Hercegovini u ratu 1992.1995. godine) ............. 25 Hasan ZOLI, Mirza EMIRHAFIZOVI: Demografska slika Bosne i Hercegovine ...... 38 emso TUCAKOVI: Alada damija u Foi ubijeni monument Simbol bonjakog naroda i njegove kulture ............................................................ 47 Fahira FEJZI-ENGI: Medijska kultura u BiH ........................................................ 51 Paali ENES: Javno mnijenje u Brko distriktu BiH .................................................... 72 Elvis FEJZI: Kritika evrocentrizma ............................................................................. 96 Esad ZGODI: Evrokratija i demokratija .................................................................... 103 DUHOVNA OBZORJA Reisul-ulema Mustafa ef. CERI: Kurban-bajramska hutba ....................................... 117 GODINJICE Sto godina od roenja Hamida Dizdara Hamid DIZDAR (1907.1967.2007.): Pjesme ........................................................... 125 Fahrudin RIZVANBEGOVI: Knjievno djelo Hamida Dizdara................................ 132 Devedeset godina od roenja Maka Dizdara Almir ZALIHI: Kameni spava Maka Dizdara.......................................................... 135 KNJIEVNI PRILOZI Mustafa Cico ARNAUTOVI: Pjesme ........................................................................ 143 Demaludin LATI: Pisma voljenoj eni ..................................................................... 153 Muhamed ELEZOVI: Pjesme .................................................................................... 163 Amir BRKA: Pjesniko vee ........................................................................................ 171 Faiz SOFTI: Orao ...................................................................................................... 179 Damir UZUNOVI: Dvije prie .................................................................................. 182 REFERENCE BONJAKE KULTURE Nadija REBRONJA: Lik i odraz u stvaralatvu Asmira Kujovia .............................. 191

Godinjak 2007 / 3

Larisa SOFTI-GASAL: Drame Fee ehovia .......................................................... 198 Lada BUTUROVI: Ka teoriji usmenih balada (Od balade o Hasanaginici do balada o Moriima) ..................................................... 204 Lamija HADIOSMANOVI: Teatar sjene Karaoz............................................... 220 Emina MEMIJA: Vizija novoga dobaUz 140-godinjicu pokretanja lista Sarajevski cvjetnik ......................................................................... 228 Jasmina HRNJICA: Poezija Fadila Kurtagia .............................................................. 234 Dijana HADIZUKI: Enver olakovi zaboravljeni pripovjeda ......................... 262 Alen KALAJDIJA: Zapadnotokavski jeziki elementi u djelu Abdulvehaba Ilhamije ................................................................................. 267 Almir ZALIHI: Izbor iz bonjake knjievne produkcije 2007. ................................ 280 IZ HISTORIJE BOSNE I HERCEGOVINE Izet RIZVANBEGOVI: Misija muzeja (Osnivanje muzeja Bosne i Hercegovine i njihova nauno-muzeoloka i edukativna misija u vremenu od 1888. do 1995. godine) .......................................................... 313 PRIJEVODI Asli ERDOAN: etiri prie / preveo Enver Ibrahimkadi ........................................ 335 Milena PREIDLSBERGER-MRAZOVI: Bosanska biljenica. Slike pejsaa i kulturne batine Bosne i Hercegovine (Bosnischen Skizzenbuch. Landschafts-und Kultur-Bilder aus Bosnien und der Hercegovina. Dresden, E. Pierson, 1900.) / preveo Zijad ehi ................ 342 PRIKAZI I OSVRTI Edin JAAREVI: Sevdalinka kao vid historijskog pamenja (U povodu objavljivanja knjige Enesa Kujundia Tri Rahike etale sokakom: Sevdalinka u tokovima bonjake umjetnosti) .......... 357 Hana YOUNIS: Tatjana Pai-Vuki, Svijet Mustafe Muhibbija, sarajevskoga kadije ................................................................................................. 363 IZ PREPORODOVE DJELATNOSTI Hatida DUMAN: Izvjetaj o radu BZK Preporod za 2007. godinu ........................ 369 Isma KAMBEROVI: Izvjetaj o radu Biblioteke Instituta za bonjake studije BZK Preporod Sarajevo za 2007. godinu .......................... 376 Adresar opinskih drutava BZK Preporod u Bosni i Hercegovini .......................... 378 Aktivnosti opinskih drutava BZK Preporod u 2007. godini ................................ 383 BONJAKI MERHUMI (2007) Isma KAMBEROVI: Sudionici nae povijesti umrli 2007. godine ........................ 441 Autori priloga ................................................................................................................ 456

4 / Godinjak 2007

Uvodna crtica

air Filandra

roteklih osam godina s odgovornou i zadovoljstvom predvodim djelatnost Bonjake zajednice kulture Preporod. Uitak i potovanje su rijei s kojima na istjecanju drugog mandata izraavam svoj odnos prema ovoj instituciji, njezinim projektima i djelatnicima. Smatram da se bilo koji posao u nevladinom sektoru ne moe uspjeno graditi i voditi ako on ne priinjava zadovoljstvo i ne donosi korisne plodove rada u odgovarajuoj djelatnosti. Od poetka smo imali jasnu dalekosenu zamisao te spremnost da je ostvarimo. Konceptualno smo nastojali Preporod pozicionirati kao nacionalnu i graansku instituciju, nadideoloku i nadstranaku, a to je samo na prvi pogled sklop protivrjenih odrednica. Preporod je postao najotvorenija bonjaka institucija, tu se mogu sresti, i susreu se, autori razliitih estetskih, anrovskih i idejnih opredjeljenja. Budui da se odnos graanskog i nacionalnog u postratnom bosanskom drutvu manihejski polarizirao, nacionalno se etniciziralo, radikaliziralo i teritorijaliziralo tako da se graansko apstrahirajui zbiljnost drutva iluzioniziralo u kritikama koje su same sebi svrha, utoliko je bilo tee idejno i drutveno pozicioniranje jedne kulturne institucije s odrednicom nacionalnog. Odnosi graanskog i nacionalnog, elitnog i pukog, bosanskog i bonjakog, bonjakog i nebonjakog, trenutanog i dugoronog, samo su neke relacije kroz ije se krajnosti nastojala profilirati naa djelatnost. Nastojali smo programima na koja smo imali neposredni utjecaj ne potpasti prividima u vremenu, trenutku, emocijama i dnevnoj politici, medijima i propagandi, nego promicati trajnije i univerzalne vrijednosti. Uobiajeno je rei da e vrijeme prosuditi koliko se u tome uspjelo, ali ne ekajui taj sud s iskustvom da on kod Bonjaka zna i ne doi pa ma kakav on bio, spomenut u samo neke od projekata koju su na razini Matinog odbora tokom mog mandata pokrenuti i realizirani. Istiem s ponosom projekt Izlobe likovnih i literarnih radova uenika osnovnih kola. To je najbolji projekt ovakve vrste u dravi i s njim je Preporod obuhvatio djeiju populaciju, akcentirao stvaralatvo djece te u ovaj poduhvat u proteklih pet godina ukljuio na hiljade bosanskohercegovake djece. Zatim slijede dva asopisa, Godinjak i Bosnian Studies: Journal for research of Bosnian thought and culture prvi kojim sabiremo Preporodov ukupan rad tokom minule kalendarske godine kroz objavljivanje izvjetaja o radu svih opinskih drutava i autorske priloge u standardnim rubrikama koji reflektiraju drutvenu i kulturnu zbilju vremena, a drugi, na enGodinjak 2007 / 5

gleskom jeziku, kojim proirujemo horizonte bonjake i bosanske prisutnosti u svjetskoj akademskoj zajednici predstavljajui rezultate znanstvenih istraivanja domaih autora. Pokretanjem dvaju Preporodovih nagrada, trijenalno dodjeljivanje Nagrade za umjetnost, knjievnost i znanost te bijenalna Nagrada Alija Isakovi za najbolji dramski tekst, nastoji se dodatno pospjeiti i valorizirati domae stvaralatvo, te prilagoditi na potrebu i mogunost vlastitog kritikog odmjeravanja u svjetlu iskustva da je ono u prethodnim vremenima uglavnom bilo tue. Putem Fonda Muhsin Rizvi dajemo do dvadeset novanih potpora mlaim istraivaima iz podruja nacionalnog jezika i knjievnosti. Edicija Bo njaka knjievnost u 100 knjiga ustabilila je dinamiku izlaenja jednim kolom s pet knjiga za jednu kalendarsku godinu. U toku je priprema XI kola. Frustrirani smo injenicom da se rad na projektu Bonjakog biografskog leksikona praktiki ugasio zbog nedostatka novanih sredstava. Rad opinskih drutava oekivano je promjenljiv i ovisan od niza lokalnih i situacionih inilaca. Na naglasak u radu bio je na razvijanju i unapreenju mree drutava na podruju drave gdje bonjaka identitetska prava bivaju osporavana, ugroavana ili gdje su prisutne neke oteavajue okolnosti. Zato smo u ovom minulom vremenu formirali nova opinska drutva u: Banjoj Luci, Bijeljini, Bosanskoj Dubici, Bosanskoj Gradici, Bosanskoj Krupi, Bratuncu, Brkom, eliu, Doboj Istoku, Foi, Goradu, Janji, Kiseljaku, Kopaima, Kotor Varoi, Miliima, Osmacima, Papraa ekoviima, Prozor Rami, Srebrenici, Teoaku, Vlasenici, Zvorniku i epu. Dok su opinska drutva u dijelu Federacije s demografskom bonjakom veinom u fazi trajnijeg prostornog situiranja uz pomo drutvenopolitike zajednice (Biha, Mostar, Travnik, Tuzla, i Zenica) dotle su drutva u ostalim dijelovima drave u poloaju da sami svojim nedostatnim sredstvima rjeavaju ova i slina pitanja (Bijeljina, Kopai, Livno, Vlasenica i Zvornik). Na tim podrujima se saradnja s organima Islamske zajednice pokazala strateki bitnom i uspjenom. Uspostavljanje mree odrivih i funkcionalnih drutava diljem Bosne i Hercegovine i svijeta, tamo gdje je prisutna bonjaka dijaspora, jedna je od temeljnih zadaa nae zajednice kulture.

GODINJAK2007

POLITIKA I DRUTVO

Obiljeena Bosna i Hercegovina (ili: o historijskom opanjkavanju Bosne i Hercegovine)

Delal Ibrakovi Haris Alibai

osna i Hercegovina se na pragu druge decenije treeg milenija nalazi u samom epicentru vlastitog samopropitivanja. Reciprono vlastitim unutarnjim neslaganjima traje i pojaavanje ili smanjivanje zanimanja za Bosnu i Hercegovinu. Ono to je karakteristika njenog viemilenijskog postojanja (ono to je poznato i to se zove pisanom historijom) jeste svojevrsna optuba za odreenu vrstu hereze. Zanimljivost jeste u injenici da se pojam Bosne vezuje za neke od zastraujuih (ako ne i najstranijih) ikona pojedinog historijskog doba. I to kao jedan plutajui stereotip krui kroz povijesna zbivanja, obiljeavajui i sudbinu drave Bosne, pa i onda kada se ona zove Bosna i Hercegovina. Znai i kumovanje novim imenom, koje je nastupilo sa modernim kumom Austro-Ugarskom, nije donijelo bitnije promjene. Samo je tragediju svojatanja ove drave doveo do grotesknog zapleta. Naime, takvim se moe nazvati skoro pa putem TV ekrana direktno prenoena realizacija agresije (1991.1995.) na Bosnu i Hercegovinu. I taj dokaz oiglednosti, snimaka, video i fotografijama zabiljeenih likvidacija, prisustva brojnih ekipa novinara, naunika, politiara, ljekara, znatieljnika iz cijelog svijeta, nije dovoljan da se donese presuda. A i kada se djelomino i donese (Meunarodni sud pravde u Haagu i njegova presuda iz 2007. godine da je izvren genocid u Srebrenici 1995. godine) takva vrsta presude, onda se ispostavi da ona ne predstavlja nita! Naime, nema naina da se ona provede i zato se i za nju vee izjava medijskog politiara iz manjeg bosanskohercegovakog entiteta da se, kao i mnogo toga drugog, moe okaiti maku o rep. Hoe li e se dogoditi da su moralni pobjednici (Bonjaci) na ovaj nain dobili i (samo) moralnu satisfakciju? I da nisu nita ni snimci strijeljanja, ni skelet nekada ivog insana koji se nalazi u vie masovnih grobnica (jer ga je neko premjetao bagerima, gurao u smetljite, bacao u jame bezdanice), djeije kouljice poprskane krvlju i izbuene rafalima... Ni svjedoenja silovanih ena, Godinjak 2007 / 9

IBRAKOVI, ALIBAI
svjedoenja onih koji su preivjeli masovna strijeljanja... Jednostavno, ova presuda ovog najvieg meunarodnog suda nikoga ne obavezuje da bilo ta preduzme kada je u pitanju ono to se nesumnjivo dokazalo. Kada je rije o poinjenom zloinu u Bosni i Hercegovini, onda smo suoeni s njim kao tekim bremenom nedavne prolosti, a da se nismo na pravi nain suoili ni sa zloinima koji su se deavali i ranije u historijskom kontinuitetu. Ono to ini zajednikim pokuaje zatiranja BiH i najee i pokuaj ponitavanja Bonjaka jeste racionalno obrazloenja i plana i opravdanja realizacije. To traje u kontinuitetu od prvog poznatog opanjkavanja Bosne i Bonjaka: 1200. godine, kada Vukan Brankovi, knez Duklje, prijavljuje Kulina bana i Bosnu papi Inocentu III zbog navodnog opasnog krivovjerja.1 Ivan Lovrenovi s pravom primjeuje da su razlozi objeda i ove, a mi bismo rekli i druge vrste spram Bosne, metoda ideolokih optubi, odnosno s pravim ciljem u ostvarivanju politikih aspiracija. Od tih davnih vremena prije tano 800 godina, a sada i neto vie, nisu se u sutini promijenile metode ideolokih objeda spram Bosne (i Hercegovine). Osnovne objede koje su se skoro pa odomaile u ovdanjoj historiografiji, odnosno historijskoj geografiji, kao spisku pretenzija jesu: bogumili kao heretici i nevjernici, bosanski vladari kao izdajnici, Bosna je aptom pala pod Osmanlije, vlast Osmanlija je bila privredno, historijsko i civilizacijsko-kulturno zaostajanje, nacionalno oslobodilaki pokreti poput pokreta Husein-kapetan Gradaevia, bili su pokreti za zadravanje klasnih privilegija aga i begova, a ne borba za osloboenje, Bosna je bila na strani faizma u Drugom svjetskom ratu, odnosno bosanski muslimani i bosanski Hrvati, Bosna je tamni vilajet, tu su mrnja meu narodima i stalna ubistva i istrebljenja, tu je narod nepismen i civilizacijski nezreo, treba ih stalno tutorisati i nadzirati, pa sve do najnovije udovine optube o tzv. islamskom fundamentalizmu bijeloj Al-Qaidi. E sada moete zamisliti kakva je opasnost bijela u odnosu na onu primitivnu obojenu. Sve rasizam, etnocentrizam, sve i uvijek spremna apa susjeda BiH, a posebno onih sa Istoka, da poklope tu zemljicu. To se u cijeloj historiji dogaalo uvijek kada je Bosna (pa i kao Bosna i Hercegovina) bila u historijskim prijelomnicama. Hajde da po strani ostavimo srednjovjekovnu historiju, mada se oko nje i na nju, uvijek mnogo toga vraa. Ali u osvite nacionalnih buenja, recimo samo jedan nedovoljno istaknut primjer: u borbi za nezavisnost i osloboenje Bosne protiv osmanske vlasti pokret Husein-kapetana Gradaevia, izmeu ostalih, u zajedniku akciju protiv stranih zavojevaa 1831. godine pozvao je i srpskog knjaza Miloa Obre1 Vidjeti ire Ivan Lovrenovi, V dni bana velikoga Kulina, Odjek Sarajevo, 1989. Vidjeti o istoj problematici i Mehmed Handi, Islamizacija Bosne i Hercegovine, reprint izdanje, Teanj, 1993., kao i Salih Jalimam, Historija bosanskih bogumila, IPP Hamidovi, Tuzla, 1999., str. 83 i dalje, gdje su evidentirani brojni primjeri istonog i zapadnog opanjkavanja patarena, kudugera, bogumila... iz Bosne i preduzimanja protiv njih krstakih ratova koji su trajali sve do provale Osmanlija, a napadi su nastavljeni i kasnije, jer je iz te vizure jedna hereza zamijenjena drugom univerzalnom i globalnijom (u odnosu na kranstvo u cjelini) na islam. ini se, da je u svim ovim historijskim vremenima samo mijenjan intenzitet tih napada zasnovanih na nepovuenim anatemama sve do poetka treeg milenija.

10 / Godinjak 2007

Obiljeena Bosna i Hercegovina...

novia. Osim toga to je Zmaja od Bosne opanjkao mrskom Sultanu, Milo je ponudio i svoju velikodunu pomo da on poalje svoje trupe u Bosnu. Osmanlijski historiar Devdet Eren navodi da je Sultan ovu Miloevu ponudu odbio, ali je traio da utjee na bosanske pobunjenike. I kako to obino iz Beograda biva, u Bosnu je upuen proglas Bonjacima. U tom proglasu on je upozoravao na svoje na borbu spremno ljudstvo, zaprijetio i obeao da e se, ako se okanu, zaloiti za njih kod sultana. Husein-kapetan mu je odgovorio: ...uvaj to malo koje ima pred sobom, ja sam svoju zdjelu prevrnuo. Upravo o gospodaru kod koga ti moe da se zaloi za mene, ja ne elim nita da znam. Uvijek i svuda sam spreman tebe da doekam; moja sablja je sjekla prije nego to je tvoja bila iskovana. 2 Zlehuda sudbina Husein-kapetana Gradaevia kao da je neto to se ponavlja i to priu o bosanskoj nezavisnosti, bonjakoj ustrajnosti i unutarnjim neslaganjima ini relevantnom za raspravu i na poetku XXI stoljea. Nesumnjiva hrabrost i junatvo bosanskih vojnika i njihovih komandanata zapoela je mnogo ranije, dokazivanjem na mejdanima raznih ratita na kojima su za potrebe Osmanlija ratovali Bonjaci, ali i mnogo vie bojem pod Banjom Lukom. Sklapanjem Karlovakog mira (1699.) Osmanlije su u Bosni imale najistureniji dio Carstva u odnosu na Evropu. Karakteristika vojnih poraza Osmanlija (zakljuno sa drugom opsadom Bea) jeste i nestajanje iz Evrope (sve vie) jednog velikog carstva, jedne vrlo sloene multilateralne feudalne zajednice, ali i jo vie ispoljena netolerancija Evrope spram islama. Naime, jo od pada muslimanske panije uspostavljen je obrazac postupanja sa muslimanima, koji su ostali na osvojenim teritorijama. Po principu ija je zemlja, njegova je i vjera dolazilo je ili do masovnog pokrtavanja ili masovnog ubijanja i protjerivanja. Tako je nakon Karlovakog mira, kada je iz bosanskog ustrojstva izdvojeno vie gradova, meu kojima su Drenik, Lapac, Cetingrad, Imotski i drugi, dolo do velike seobe naroda. Muslimani iz Maarske, Slavonije, Like, Dalmacije i Srijema prelazili su najee u Bosnu. Izuzev nekih ostataka prezimena (Alii, Alivojvodii, utii, Musii, erbedije, erii, Turii i drugi), te nekih toponima nije ostao niti jedan materijalni ostatak prisustva muslimana. Prema nekim podacima, samo je u Slavoniji 1680. godine bilo gotovo 115.000 muslimana.3 U Slavoniju je u povratnoj putanji iz Bosne otilo mnogo katolika na bogata imanja domaina koji se tu nikada vie nisu vratili.4 I tako se stalno uspostavljalo kruno i kuno kretanje stanovnitva, zavisno od toga ko je gdje pobijedio u nekom od silnih bojeva na prostorima Balkana. Ono to je vrlo vano jeste da narodi Balkana u cijeloj toj historijskoj prii NISU meusobno ratovali, nego su najee bivali uvueni u ire sukobe i najee po vjerskom principu (vlastite pripadnosti), htjeli ne htjeli, morali da se uputaju i u meusobne sukobe, da
2 3 4 Preuzeto iz Mehmedalija Boji, Historija Bosne i Bonjaka, ahinpai, Sarajevo, 2001., str. 88. M. Boji, op. cit. str. 70. (citira djelo ime Lukia: Pokrtenje likih muslimana, Liki grudobran, spomenica povodom 250-godinjice izgona Turaka iz Like, Zagreb, 1940., u kojem ovaj autor nabraja brojna prezimena onih koji su se prisilno pokrstili, ali su zadrali svoja stara prezimena). Pogledati u Demaludin Ali, Devetnaest stoljea Bosne, PP Dinex p.o. Sarajevo, Frankfurt a/M, 1998., str. 331.

Godinjak 2007 / 11

IBRAKOVI, ALIBAI
esto budu i meusobno saveznici, no u svojoj historijskoj torbi imaju dovoljno razloga da u pogodnom trenutku uzvraaju jedni drugima za mnogo toga. I opet uz jedno pravilo: najee to rade podstaknuti od tree strane. Ona koristi princip zavadi pa vladaj. ija je zemlja njegova je i vjera (historijski konteksti i kontinuiteti) U proglasu, koji je 1737. godine uputio austrijski car Karlo VI bosanskom puanstvu kod pokuaja osvajanja Bosne, poziva sve kransko stanovnitvo da se pridrui njegovim etama, a to se Bonjaka (Turaka) tie, jami im se lina i imovinska sigurnost, ukoliko ostanu mirni i dobrovoljno se predaju. Svojinom i imovinom mogu u tom sluaju slobodno raspolagati i otii kamo ele. I nastavak je vrlo vaan: oni koji bi radi imetka ostali moraju se pokrstiti, jer im pod njego vom vlau zakon njihove vjere ne moe imati mjesta. Ovakav proglas je manifestacionog karaktera, ili, modernijim jezikom reeno to je svojevrsno pismo o namjerama. Boj pod Banjom Lukom zavrio se pobjedom bosanske vojske, o emu takoer nije bilo historijskih pravih predstavljanja, jer bi bilo teko uklopiti tu injenicu da su pod Osmanlijama Bonjaci vodili samostalne patriotske bitke za odbranu svoje drave Bosne. Taj patriotski osjeaj bio je izraen i kod vrsnog vojskovoe Ali-pae Heimovia u boju pod Banjom Lukom, koji je objedinio bosanske ajane i kapetane i na svojevrsnom obnovljenom bosanskom stanku, uprkos savjetovanju Porte da se ne suprotstavljaju, donijeta je odluka da se suprotstave Habsburgovcima.5 Ova pobjeda je doprinijela da je nakon nje Bosna imala dugi period mira prema njenim granicama, ali i doprinijela je drugaijem stavu cara Franje Josipa prilikom kasnije meunarodno odobrene okupacije Bosne i Hercegovine. On je tada generalu Filipoviu naglasio da vodi rauna o plemikom bonjakom elementu koji je na viem stepenu kulturnog razvoja u odnosu na svoje susjede. Vie nije bilo govora o pokrtavanju. Meutim, sve te prijetnje, uz iskustvo prodora Eugena Savojskog, koji je popalio i Sarajevo i mjesta uz rijeku Bosnu prilikom svog prodora, ostavilo je traga i nepovjerenja spram bilo kojeg pokuaja kultiviranja Bosne od Zapada. Jer Bosna nije ni znala za drugi Zapad osim Zapada, onog nasilnog, spram nje kao posebnosti. Odnos prema drugom i drugaijem vidljiv je na primjeru koji se desio u Srbiji i koji je postao obrazac za odnos prema posebno muslimanskom stanovnitvu.
5 Pogledati ire o ovom vanom boju u: Omer Novljanin i Ahmed Hadinesimovi, Odbrana Bosne 17361739, IPA, Zenica, 1994. Jasno je da se u zvaninoj historiografiji nije izuavao ovaj boj, kao i onaj na Kosovu Polju kada je ostvarena jedina prava pobjeda nekog od slavenskih naroda nad osmanskom vojskom (naravno, to nije bio poraz srpske vojske iz 1389. godine, nego pobjeda bosanske vojske predvoene Husein-kapetan Gradaeviem 1831. godine. Zanimljivo je da su i Bonjaci, kao i drugi, a o Srbima da ne govorimo, znali vie o izmiljenim likovima Jugovia, Kraljevia, Obilia, vili Ravijojli i njenim potrebama za estetskom hirurgijom, ili sklonosti ka vinu konja arca Kraljevia Marka, nego o svojim slavnim vojskovoama, pjesnicima, filozofima, fiziarima, knjievnicima, velikim vezirima, maralima i generalima. Kako nekad, najgore je, haman je tako i sada.

12 / Godinjak 2007

Obiljeena Bosna i Hercegovina...

U Uicu (Srbija) je poetkom XIX stoljea, prema Joakimu Vujiu, a o tome pie i Oto Dubislav Pirh, bilo 2.000 muslimanskih kua, 20 damija i 80 srpskih domova. Nema sporenja oko ovog podatka, ba kao to nema sporenja da u tim istim Uicama nema vie ni traga muslimanskog. Isto tako, ako se izuzmu neki toponimi, ili turcizmi koji su se zadrali u izraavanju lokalnog stanovnitva (u Lici, Dalmaciji, Slavoniji, Beogradu), nema niti kakvih drugih tragova o ljudima koji su tu bili domai vie stotina, a moda i hiljada godina. Taj proces je u Uicu i Beogradu zapoeo poetkom XIX stoljea, a u dijelovima Hrvatske krajem XVII i poetkom XVIII stoljea. To se deavalo u Crnoj Gori i u XVIII i XIX, ali i u XX stoljeu. Nekada veliko bonjako naselje ahovii je od 1925. godine postalo pravoslavno Tomaevo, i dan-danas je tako. Bonjaci iz Uica su naseljeni u okrugu Zvornik, a iz tog perioda (1862.1870.) nastali su i Donja i Gornja Azizija (dananji Oraje i (Bosanski) amac). Krajem XX stoljea jo su srpski seljaci oko Rudnika i Gornjeg Milanovca aptom pominjali velika turska groblja zatrpana prilikom izgradnje Ibarske magistrale.6 Pitanje integralnog bonjatva B. Kalaya ostaje za iru i historijsku, ali i multidisciplinarnu, analizu, jer se ne moe prihvatiti kao jedino relevantno, mada sigurno ima i takvih razloga, obrazloenje autora, poput Envera Redia, da konstituisana na feudalnoj svijesti i tradiciji muslimanskog plemstva i smisao Kalajeve austrofilske bosanske nacionalne koncepcije bio je da srpski i hrvatski narod u Bosna i Hercegovina izolira od nacionalnih matrica, da ih zatvori u anarhronoj ideji, iji se istorijski nosilac (bosansko muslimansko plemstvo) nalazi na izmaku ekonomskih i duhovnih snaga... ili, kako isti autor istie, autentini nacionalni pokreti u Bosni i Hercegovini nisu se dali suzbiti jednom pogrenom nacionalnom koncepcijom, ma koliko ona bila vjeto zamiljena i voena. Oigledno, bosansku naciju nisu mogle da iznesu pogrene drutvene i politike snage, (istaknuo D. I.).7 To je ono to Bosnu i Hercegovinu prati kao prokletstvo: srpski i hrvatski pokreti se tumae kao autentini, pa time i pozitivni i ak revolucionarni dok se bonjaki (muslimanski) pokret tumaio i dalje tumai kao nazadan, jer njegovi nosioci nisu bili revolucionarni tribuni, nego truli (tako su
6 7 Opirnije u J. Vuievi, Tajna turskih grobova, Glas javnosti, Beograd, 14. decembar 2000. preuzeto iz Safet Bandovi, Iseljavanje muslimanskog stanovnitva iz kneevine Srbije u Bo sanski vilajet (18621867), Ibn Sina, br. 12., Sarajevo, 2001. Enver Redi, Istorijski pogledi na vjerske i nacionalne odnose u Bosni i Hercegovini, ANU Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993., str. 46 i 47. Pitanje i pravih namjera i Kalaya ostaje otvoreno, jer je manje poznato da je, iako nije bio mnogo naklonjen Katolikoj crkvi, Kalay u jednom memorandumu 1877. godine predviao mogunost pokatoliavanja muslimana. Zbog svjetske javnosti i protesta Porte on je donekle reterirao, mada je na njegovo zalaganje donesena uredba koja je dozvoljavala prelazak iz jednog svjetonazora u drugi. Stadlerova (dr. Josip Stadler koji je od 1882. imenovan za prvog sarajevskog nadbiskupa, gdje je ostao sve do 1918. godine) nastojanja, meutim, podrazumijevala su i pokatoliavanje to je izazvalo nemire 1890. godine, a objanjenje vlasti nije bilo toliko usmjereno na sam in, nego je zabrinutost vladala da bi takvom politikom moglo doi do pribliavanja muslimana pravoslavcima. ire o ovome vidjeti u dr. Mustafa Imamovi, Pravni poloaj i unutranjopolitiki razvitak Bosne i Hercego vine od 18781914., BKC, Sarajevo, 1997., str. 98 i dalje.

Godinjak 2007 / 13

IBRAKOVI, ALIBAI
ih nazvali oni koji su sve uinili da im oduzmu posjede, fabrike, banke, dionika drutva u ime iste revolucije koja je kroz navodne narodne ustanke iznjedrila podrazumijevajue nacije u susjedstvu BiH, pa i ire) predstavnici istinskog bosanskog plemstva. Takav odnos prema vlastitom plemstvu, koje je nesumnjivi izdanak srednjovjekovnog bosanskog plemstva i praktino jedina istinska spona sa hiljadugodinjim postojanjem Bosne u kontinuitetu, predstavlja mazohizam u historijskom, ali i teorijsko-nacionalnom smislu. Izgnanim muslimanima samo iz Beogradskog paaluka je oduzeto, pored milion hektara obradive, koja je potom podijeljena naseljenicima pristiglim iz hercegovako-crnogorskih brda, i gotovo 100.000 graevinskih objekata (kua, zanatskih radnji i sl.). Uniteno je priblino 600 sakralnih objekata i opljakano blizu 300.000 grla stoke. Dr. Ejup Muovi navodi kako je izvjesno da je: malo ko imao tako traginu istoriju i sudbinu kao to su je imali Muslimani Srbije. Oni su, poput Hazara, nestali zajedno sa celokupnom batinom, sa svim onim to su imali, kao da nisu ni postojali. Nastavljajui dalje, Muovi istie da je u Srbiji sve to je bilo muslimansko, sve to je podsealo na duge godine turske dominacije gonjeno. Tu milosti niti alternative nije bilo. Muslimanske gradske etvrti, stambeni objekti, damije i druge bogomolje, sve sakralne i profane institucije, bili su i bukvalno sravnjene sa zemljom. Od tako brojnih muslimanskih grobalja u Srbiji nije ostalo ni pomena tako da su niani-nadgrobni spomenici, postali arheoloki rariteti.8 Pitanja pobjednika i poraenog jesu pitanja na kojima je do sada na podruju Jugoistone Evrope, ponajvie u teritorijalnom smislu profitirala Srbija sa Crnom Gorom. Stalno na strani pobjednika, makar mu se prikljuivala u vrijeme kada bilo jasno ko e pobijediti i sa vlastitim snagama koje su preokrenule urak, te sa jakom propagandom materijalizirati pobjedniku atmosferu. Kod drugih je stvaran osjeaj inferiornosti u kojem se nisu smjela ni spominjati zvjerstva koja su uinjena u Albaniji u toku Prvog svjetskog rata, prije toga
8 S. Bandovi, op cit. On istie i ve poznatu pojavu preimenovanja mjesta iz kojih su protjerani Bonjaci. Tako se u jednoj narodnoj pjesmi pjeva o apcu iz vremena dahija: abac grade, moj veliki jade! / Kroza te se proi ne mogae / Od Musage i od Halilage, / Od srebrenih noa i puaka, / I od njina velika jordama. Jedno od naseljenih mjesta u abakoj nahiji zvalo se Veliki Bonjak. Danas nosi naziv Dragilje. Stari Adbegovac u negotinskoj nahiji danas se zove Srbovo, naselje Turin u jagodinskoj nahiji danas nosi ime Staro Selo i sl. Poznati su to obrasci koje su primijenili i Mladi i Karadi u posljednjoj agresiji u pokuaju konanog razrjeavanja Istonog pitanja u BiH. Tako je u agresiji, a to traje i nakon nje, izbrisano sve to nosi naziv bosansko, izvrena pljaka i paljenje, te ruenje svih kulturnih objekata koji govore o bosanskoj i bonjakoj duhovnosti. Novi nazivi, poput Srbinja (Foe) su obrazac, kao i Istono Sarajevo i drugi gradovi i naseljena mjesta. Prihvatanje te logike, makar i kao politika pragmatinost, vidljivo je na primjeru Srbije, znai ponitavanje duhovnosti i promjene duhovne geografije prostora zauvijek. A ta promjena nosi sobom promjenu i faktikog stanja. Ko vie govori o paljevini Bajrakli damije i vremenu naelektrisanosti grobara i delija na poetku treeg milenija kao zavretku ruenja svega to ima oznaku muslimansko. Nakon to je u 150 godina srueno i uniteno vie od stotinu damija samo u Beogradu. ire o ovoj problematici i iseljavanju muslimana iz Srbije u: Ejup Muovi, Muslimansko stanovnitvo Srbije, Has, br. 12, Novi Pazar, decembar 1995.

14 / Godinjak 2007

Obiljeena Bosna i Hercegovina...

zvjerstva te iste vojske u Balkanskim ratovima, genocidi nad muslimanima u etnikom ienju Srbije poslije odlaska Osmanlija, pljaka imanja na Kosovu, Vojvodini, Bosni i Hercegovini, nacionalizacije i pobjedniki mentalitet koji je drao sistem vlasti u kojem su ponajvie participirali Srbi kao najbrojniji i Crnogorci kao najmanji narod i u versajskoj i socijalistikoj Jugoslaviji. S druge strane, drugima, a posebno Bonjacima, Albancima, pa i djelomino Hrvatima, nametan je osjeaj krivice, naturena im je kazna za ono to je generacije davno prije, pa ak i strane trupe uinile, uz veliko pitanje i da li je i u tolikoj mjeri to i uinjeno.9 U tipiziranim enciklopedijama period osmanlijske vladavine u Bosni i Hercegovini tretiran je kao period mranjatva i totalne dekadencije.10 Karakteristina reenica iz netom zavrenog rata u Bosni i Hercegovini u jeku najveeg zloina u Srebrenici, kada optueni za ratne zloine, srpski eneral Ratko Mladi, istie da je izvrena osveta na Turcima za bunu protiv dahija, ne moe se samo posmatrati kao dio propagandne mainerije.11 To je racionalni razlog zloina i njegove estine. Bonjacima se Srbi svete za neke dogaaje od prije stotinu, dvije stotine, tri stotine godina... Sve do trenutka kada se Bonjaci priklonie pred islamom (i kao bogumili, pravoslavci i katolici i drugi). I to je Osnovni (prapoetni) grijeh. Pokrtavanje je tu onda in spasa, pa valjda i zbog toga treba izraavati zahvalnost oslobodiocima. Bonjaci kao stanovnici geografskog podruja poznatog kao Bosna (Bosona po rijeci ili plemenu, ili narodu prije Slavena) nose sintagmu kuge, okuenih, obiljeenih i od ranije jer su ih
Bonjacima se namee krivica za sve to su Turci uradili i nedae koje su proizveli, vie o ovoj problematici kod Avdo Sueska, O tzv. turskom kompleksu kod Srba, Dijalog, br. 5-6, Sarajevo, 1997., str. 123. i 124. 10 Pogledati Enciklopediju Jugoslavije, JLZ Zagreb, 1956., knjiga 2., str. 72 gdje se doslovno kae da etiristotine godina turske vlasti potpuno su ukoile svaki ekonomski i kulturni napredak. O drugaijem pristupu periodu Osmanlijskog carstva u Bosna i Hercegovina pogledati ire: dr. Enes Pelidija, Uticaj osmanske vladavine na politiki, privredni i kulturni ivot bosanskog elajeta do kraja XVIII stoljea u knjizi Bosna i Bonjaci, Press cenatar AR BiH , Sarajevo, 1995., str. 36., 37. i 38. Prof. dr. Jusuf iga, Islamska civilizacija i bosanski Muslimani, u knjizi Bonjako pitanje, Uprava za moral G AR BiH, Sarajevo, 1995., str. 88-103. Avdo Sueska, Bonjaci u Osmanskoj dravi, Arabeske, Sarajevo, 1995. Panji itaoca koji eli da se upozna sa djelom velikog bonjakog mislioca Hasan Kafije Pruaka ire djelo ovog mislioca u: Izabrani spisi, Veselin Maslea, Sarajevo, 1983., te studije: Amira Ljubovia, Pruakova interpretacija ureenja drave, III program radio Sarajeva, br. 24., 1979. i Esad Zgodi, Studije o politici (Ksenofant, Makijaveli, Pruak, Tito), B.H. COD, Sarajevo, 1997. 11 Radomir Konstantinovi: Filozofija palanke, Nolit, Beograd, 1981. Srpski nacizam nije import iz nemakog nacional-socijalizma, kome je sluio i podravao ga, ve je krajnji izraz duha palanke, odnosno osnovnog protivreja njegovog koje protivreje izmeu veno-plemenskog kao iracionalnog i prevashodno empiriko-racionalistikog i njegovog stava, protivno svakoj racionalnosti, pa i ovaj na koju poziva njim samim ovekoveeni duh plemena... Misticizam srpskog nacizma je krstaki ratniki, u stilu odbrane Hrista od marksistikog Anti-Hrista, misticizam Dimitrija Ljotia koji je svoje kvislinke falange htio da vidi i pokae kao falange srednjovekovnih sveenika Hristu... str. 366. i 367., Pogledati zanimljivu studiju Ivan Jovanovi i Borisav Risti: Kad palanka utihne (Problem krivice na razvalinama srpskog treeg puta), Nova srpska politika misao, br. 1-2, Beogard, 2000., str. 53-67. 9

Godinjak 2007 / 15

IBRAKOVI, ALIBAI
uticajne Pravoslavna i Katolika crkva (i same u razlazu, ali kod Bonjaka jedinstvene) optuile za herezu. Koliko nam je poznato, do dana dananjeg nije se nijedna crkva oglasila u smislu opoziva anateme koja je baena na Bonjake. Valjda zato to je bogumilstvo izumrlo, pa se ne mora opozivati anatema, jer nije usmjerena ni prema kome. Ali je injenica da su te anateme ostale. No, bolje je umjesto emocija da govore konkretne brojke. Ve je reeno da je u XVII stoljeu u Bosni bilo 71 % Bonjaka, muslimana.12 Ta iva sila Bosne je zaloena u svom najproduktivnijem biolokom smislu u ratovima u kojima su odlazili muslimani, a tih ratova je bilo nebrojeno: Persija, Rusija, Maarska, Austrija, Egipat, protiv Mletaka, guenjem ustanaka u Srbiji... Velike epidemije kuge koje su harale Bosnom i u XVIII i XIX stoljeu, doprinijele su da su najvee posljedice stradanja stanovnitva bile u gradovima, gdje su, opet, Bonjaci-muslimani bili najbrojniji. I Osmanlije su bile surove prema bilo kakvom neposluhu Bonjaka, a najvei pokolj je, samo dvadesetak godina nakon krvavo uguenog pokreta za nacionalno osloboenje Husein-kapetan Gradaevia, izvrio Omer-paa Latas koji je pogubio krem bosanskog plemstva. Nejasan je i sa dananjeg stajalita gotovo drakonski stav Osmanlija prema Bosni u zavrnoj fazi njene vladavine spram njihove servilne popustljivosti u odnosu na Srbiju. Omerpaa Latas, izuzetno omraen u bosanskohercegovakoj historiji, samo je izvravao striktno naredbe iz Istanbula i bio je kanjenika ekspedicija koja je obezglavila Bonjake. I to upravo u vrijeme kada su jaali nacionalni pokreti u okolnim susjednim zemljama, ali i u cijeloj Evropi, gdje je trajala guva u redovima da se po svaku cijenu ue u nacije, odnosno historijske narode. Prigovarati danas Bonjacima zakasnjelost nacionalnog buenja znai ili svjesno negirati realna historijska dogaanja, ili ne znati o historiji nita. Prije bi se mogla rei hipoteza da se Osmansko carstvo uljuljkano u opijajui miris unutarnjeg uruavanja prema Bonjacima ponaalo kao prema pijetlu koji je najranije zakukurikao. Nacionalni pokret za nacionalnom dravom u BiH pokrenut je prije Francuske revolucije! Kroz graenje identiteta drugih susjednih nacija na osnovama antiislamskog raspoloenja nanijeto je najvie tete Bonjacima i Albancima. Ali, ni jednima ni drugima i rtve i stradanja nisu bili od velike pomoi. Propagandna mainerija je kroz historiju iz centra lai (Beograda) projicirala drugaiju i potpuno suprotnu sliku. Iz Beograda Bosna je okuena i zmijsko je leglo. Ono to se za iskrene Bosance i Hercegovce (ukljuujui tu uz Bonjake i veliki broj bosanskih Srba i bosanskih Hrvata i ostalih) podrazumijevalo, pa otuda i nema potrebe dokazivati, redovito se ponovno razbijalo i obijalo o glavu. Jer, s druge strane, ulagana su velika sredstva da se la promovira ako ne kao istina cijela, a ono svakako kao dio istine koju zapadno uho eli uti.
12 Vidjeti u Muhamed Hadijahi, Populacione osobine bosanskih muslimana, u air Filandra, Bonjaci i moderna, BKC, Sarajevo, 1999., str. 169. i dalje. Muhamed Hadijahi istie podatke koje je objelodanio Petar Masarechi, apostolski vizitor, koji je 1624. istakao da u Bosni ima 900.000 muslimana, 300.000 katolika i 150.000 pravoslavaca. Dva stoljea kasnije Chammote des Fosses biljei ukupno od 1.250.000 do 1.300.000 stanovnika od ega 120.000 katolika, 500.000 Grka (pravoslavaca D. I.) i barem 600.000 muslimana

16 / Godinjak 2007

Obiljeena Bosna i Hercegovina...

Ka modernom poimanju traje li i dalje buna protiv dahija? U savremenom svijetu u kojem ivimo opstanak i afirmacija veine novonastalih drava ovisi i o uspjenoj medijskoj kampanji za javno mnijenje o toj zemlji u Sjedinjenim Amerikim Dravama (SAD) i u Evropi. Mnogo vanije od bilo kojih ratnih pobjeda, koje su neupitno bitne, jesu medijske bitke za javno mnijenje, koje se ne dobijaju uvijek sa isticanjem istine kao neupitnog argumenta. Izgubljena bitka u ratu se moe smatrati nevanom ako je nacija u stanju da osvoji bitku za javno mnijenje. Kao to je bivi zamjenik predsjednika SAD-a Al Gore rekao: Mi ivimo u svijetu u kojem ono to se nekada smatralo propagandom sada igra glavnu ulogu u formiranju javnog miljenja.13 I dok su to u ranijoj historiji radili telali, dravnici, pa i lukavstva, snaga vojski, te prepiske, objede i njihovo razotkrivanje danas se to radi preko lobistikih grupa. Tako je Milorad Dodik, u ime Republike Srpske (RS), unajmio lobistiku firmu Quinn Gilespie & Associates LLC iz Washington DC-a.14 Ovo je jedna od najjaih lobistikih firmi u Washington DC-u. Ta ista firma, pored manjeg entiteta BiH jo predstavlja Makedoniju te Albansku fondaciju za demokraciju.15 Republika Srpska plaa mjeseno vie od 120,000 USA dolara za usluge Quinn Gilespiea, sve sa ciljem osiguravanja potrebnih politikih i medijskih usluga. Osnovni cilj je informiranje amerike vlade u Bushovoj administraciji i u Kongresu o vanosti kohezivnosti RS-a kao entiteta i poboljavanje imida RS-a pred amerikom javnou. Mada je to vrlo sloen i teak zadatak, vrijeme pokazuje da se ova investicija ve uveliko isplatila, to se da vidjeti prema trenutnim politikim dogaajima, napisanim lancima i objavljenim knjigama, od kojih su mnogi plaeni i narueni preko srpskog lobija, a od kojih emo neke ukratko analizirati. Krajnji cilj srpskog lobija jeste promicanje srpskih interesa izvan i u BiH i okonavanje podjele Bosne i Hercegovine. S tim ciljem idu i prijedlozi o asimetrinoj federaciji BiH, jer se putem tih prijedloga iz RS-a forsira pravo federalnih jedinica na otcjepljenje. Dakle petnaest godina nakon to je Jugoslavenska armija, pod vodstvom srpskih generala te uz pomo lokalnih i uvezenih srpskih paravojnih grupacija, napala i okupirala neovisnu dravu Bosnu i Hercegovinu, palei kue civila, silujui bosanske ene, i ubijajui nevine civile, stvarnosti toga rata se ve polako zaboravljaju i izokreu. Kao to je i uobiajeno, kada se promijeni javno mnijenje ili promijeni spoljna politika, mnogi novinari, i akademici poinju da prikazuju istinu o zloinima poinjenim od srpskih ekstremista sa poluistinama, i zapoinju da piu reviziju moderne historije Bosne i Hercegovine. Napadi 11-og septembra, 2001-e, te ratovi koji su slijedili u Afganistanu i Iraku, omoguili su srpske ekstremiste da iskoriste obnovljene antimusliman13 Gore, Al, Companies Fund AntiWarming Research, ExxonMobil rejects Allegations That It Funds Research; http://www.cbsnews.com/stories/2007/08/07/tech/main3143742.sthml?sourc e=RSattr=HOME_3143742 14 Hadovi, Eldin, Lobiranje protiv Ustava BiH, Dani, Nezavisni News Magazin, 24. august, 2007. 15 Quinn Gillespie & Associates, LLC; Clients; http://www.quinngillespie.com/clients/index.htm

Godinjak 2007 / 17

IBRAKOVI, ALIBAI
ske osjeaje u SAD-u i Evropi. Oni su rekli itavom svijetu, da sada napokon i vi [zapadni svijet] razumijete kroz ta su Srbi proli. Oni tvrde da su demokratski proces i izbori kojima je stvorena neovisna Bosna i Hercegovina, bili, ustvari, rezultat subverzivnog nastojanja islamske teroristike mree da se realizira Bosanski dihad protiv Srba. John R. Schindler, u svojoj knjizi objavljenoj 2007. godine sa naslovom Bezboni Teror: Bosna, AlKaida, i pokretanje globalnog dihada, ide tako daleko da kae da je postojao Bosanski dihad izmeu 1992. i 1995. za vrijeme agresije na BiH.16 Osim injenice da je sam termin Bosanski dihad kovanica koja nema svoje uporite ni u kakvoj teoriji niti praksi, Marko Attila Hoare je u svojoj knjizi sa naslovom Kako se Bosna naoruavala, raistio za svagda da zapadno osoblje nije nikada bilo napadnuto u Bosni te da nijedan Al-Qaida kamp za obuku nije otkriven u Bosni.17 Schindlerova knjiga se ve uveliko promovira po srpskim medijima. Pretpostavka Schindlerove knjige je da je Bosna imala istu ulogu u devedesetim kao to je Afganistan imao u osamdesetim u stvaranju i irenju terorizma po itavom svijetu. Gospodin John. R. Schindler predaje na Ratnom koledu mornarice i bivi je oficir i analitiar Agencije za nacionalnu sigurnost. On pokuava da dokae isto to je Evan F. Kohlmann pokuao i nije uspio dokazati u svojoj knjizi AlKaidin dihad u Europi: AfganistanskoBosanska mrea. Njegova knjiga pokuava da povee napad i agresiju na bosanske muslimane (Bonjake) i bosanske Hrvate sa globalnim dihadom, stvarajui utisak da je pravo Bonjaka na odbranu protiv napada od srpskih vojnih formacija bio dio globalne dihadske konspiracije. Jo nekoliko knjiga na engleskom je ve napisano o slinoj tematici, od kojih je dosta njih vjerovatno i narueno unaprijed. Da ovakve optube, koje dolaze preko lobistikih raznih grupa, ostaju bez odjeka u javnosti ne bi bilo ni razloga da se raspravlja o ovim pitanjima. Meutim, od dogaaja 11. septembra 2001. godine postalo je jasno da je globalna propagandna kampanja snano ukljuila, zbog aktuelnosti teme, novine, televiziju i podstakla najiru javnu raspravu. Kampanje etnikog ienja, preduzimane u toku agresije na BiH od srpskih formacija, tako su na voleban nain dobile legitimnost (ili bolje reeno razumijevanje), ako se ima u vidu da su bosanski muslimani upravo najbrojnije rtve tog etnikog ienja. Postalo je jako teko, u svjetlu najnovijih rasprava i otvorenih novih ikona savremenog svijeta, za zapadnjake da gledaju na muslimane samo kao rtve, bez obzira na masovna ubistva, masovna silovanja, i zvjerstva koja su poinjena nad njima. Negativni napisi u novinama i magazinima lanak u Economistu, naslovljen, Bosanski muslimani balkanski ekstremisti, od 12. jula, 2007. godine, otvara pitanje postoji li opasnost od Bosanaca da postanu islamski ekstremisti. lanak analizira poetak suenja Rasimu Deliu, biv16 Schindler, J. R., Unholy Terror: Bosnia, AlQaida and the Rise of Global Jihad, 2007. 17 Hoare, Marko Attila, How Bosnia Armed: The Birth and Rise of the Bosnian Army, august 2005.

18 / Godinjak 2007

Obiljeena Bosna i Hercegovina...

em komandantu Armije R BiH, na sudu za ratne zloine u Hagu.18 Ovaj lanak je objavljen tono na dvanaestu godinjicu genocida u Srebrenici, gdje je ubijeno vie od 8.000 Bonjaka 1995. godine. Naravno, godinjica genocida u Srebrenici se ne spominje nigdje u lanku. lanak zakljuuje da je strah od ekstremizma bosanskih muslimana vjerojatno pretjeran, ali se nekako doimlje bez obzira na protudokaze da postoji veza izmeu prisustva stranih (muslimanskih) dobrovoljaca koji su se borili u ratu u Bosni i Hercegovini i mogunosti da Bonjaci postanu opasni za ostatak svijeta. Pri tome se namjerno zaboravlja injenica da se general Armije R BiH Rasim Deli dobrovoljno predao im je pokrenuta optunica, a za to vrijeme Radovan Karadi te general Vojske RS Ratko Mladi su jo na slobodi, mada su najtraeniji na listi optuenih za ratne zloine pred Meunarodnim sudom za ratne zloine poinjene na prostoru bive SFRJ. Ti isti optueni za zloine, koji su ve i zvanino okvalificirani kao najtei nakon holokausta, i dalje su na slobodi. lanak dalje objanjava da su mnogi borci Rasima Delia bili mudahedini iz inostranstva i da je za vrijeme rata vie tisua stranaca dolo da se bori u Bosni.19 Pisac lanka ne kae izriito, ali se moe izvui zakljuak da autor govori o dobrovoljcima iz zemalja koje se smatraju islamskim ili muslimanskim. Posmatrajui to sa pragmatikog stanovite ak iako su strani dobrovoljci doli da brane svoju muslimansku brau, u vrijeme kada su Bonjaci branili svoju golu egzistenciju i pravo na opstanak, njihov niti fiziki broj niti njihovo prisustvo nisu, osim moralnog podsticaja, imali vei znaaj u samoj odbrani BiH. BiH je imala sasma dovoljno voljnih i hrabrih Bosanaca i Hercegovaca (Bonjaka, bosanskih Hrvata, bosanskih Srba, bosanskih Jevreja i drugih koji vole svoju zemlju) koji su se borili protiv agresije. Ova drava, lanica UN-a, sve vrijeme agresije na njezine graane bila je pod nepravednim embargom na uvoz oruja, njoj je trebalo oruja i hrane, a nije trebala pomo nikakvih stranih boraca. Istovremeno, sama injenica da su islamski dobrovoljci bili u Bosni nije dovoljan dokaz da postoji veza izmeu Bosne i Al-Qaide. Dakle, dok Bosna, neovisna i suverena zemlja koja je bila napadnuta, nije traila pomo mudahedina, svaka je dobronamjerna pomo bila dobrodola, odakle god da je bila. Sasvim opravdana uporedba bi bila savez Zapada sa Sovjetskom unijom za vrijeme Drugog svjetskog rata. Nijedna normalna osoba ne moe sugerirati da je samim time to je Amerika imala zajednikog neprijatelja kao i Sovjetski savez za vrijeme Drugog svjetskog rata, bila umijeana u rusku politiku komunistiku doktrinu ili Staljinove istke koje su poele nakon zavretka toga rata. Ono to je to lobistiko opanjkavanje u SAD-u, a podstaknuto djelovanjem raznih lobija, oigledno propustilo da napomene jeste da ba kao to su se neki stranci muslimani po vjeri borili na strani BiH patriotskog fronta odbrane od agresije, bilo je vie tisua Grka, Rusa, Ukrajinaca i Rumuna koji su doli u BiH za vrijeme rata da se prikljue obeanoj pljaki, silovanju i opem haranju BiH. U
18 The Economist; Balkan Extremists Bosnian Muslims; July 12, 2007. 19 The Economist; Balkan Extremists Bosnian Muslims; July 12, 2007.

Godinjak 2007 / 19

IBRAKOVI, ALIBAI
svojem lanku sa naslovom Ruski plaenici u balkanskim ratovima Ali Koknar detaljno opisuje ratne zloine i zvjerstva poinjena od mnogih ruskih dobrovoljaca koji su doli da se bore na Balkanu za Vladu Srbije predsjednika Slobodana Miloevia.20 Prema navodima u lanku, Enrique Bernales Ballesteros, specijalni izvjestitelj Generalnog sekretara UN-a, otkrio je 1994. godine da su Rusi poeli sluiti u srpskoj armiji (koja se tada zvala Jugoslavenska narodna armija JNA) jo od 1991. godine. Izmeu 1991. i 1992. godine, Rusi su se, zajedno sa ukrajinskim i rumunskim plaenicima pod ugovorom (kontraktima) u JNA borili u Bosni i Hercegovini protiv bonjakih i hrvatsko/bonjakih snaga. Uz to, izvjetaj opisuje u detalje plaenike iz Grke koji su uestvovali u napadima na UN-ovu sigurnosnu zonu u Srebrenici u julu 1995. i koji su trijumfantski podigli bijelo-plavu grku zastavu kada je enklava pala [u Srebrenici]. Grki dnevni asopis Ethnos je objavio izvjetaj o grkim plaenicima koji su se borili zajedno sa srpskim vojnim jedinicama u Bosni. Pisac Takis Michas je objavio knjigu sa naslovom Bezboni savez: Grka i Miloevieva Srbija koja detaljno dokumentira kako su se grke paravojne jedinice borile pod komandom generala Ratka Mladia i kako su te iste jedinice uestvovale u masakru nad Bonjacima u Srebrenici.21 Zloini poinjeni od srpske vojske nad civilima u Srebrenici prepoznati su kao genocid u jednoglasnoj odluci Apelacionog vijea Meunarodnog suda za ratne zloine poinjene na prostoru bive Jugoslavije u sluaju Tuilac protiv Krstia.22 Ovo je bilo najvee masovno ubojstvo civila u Europi od Drugog svjetskog rata. Economist dalje u istom tekstu kae da je nepoznati broj bosanskih muslimana studirao u Saudijskoj Arabiji i drugim muslimanskim zemljama. Sve ovo je diglo stupanj pozornosti da pod stranim utjecajem radikalni vehabizam bi mogao uzeti korijena u Bosni, te u muslimanskoj regiji u Sandaku.23 lanak ne objanjava zato su ti ljudi ili na studije u Saudijsku Arabiju. Bosna i Hercegovina ima izvanredne univerzitete, ali mnogi Bosanci idu na studije u Francusku, Englesku i SAD, ali samim odlaskom ne prihvataju radikalne ideologije sa kojima moda dou u susret u tim zemljama. Kao i studenti iz drugih zemalja, studenti iz Bosne i Hercegovine studiraju vani da bi mogli dobiti jedinstvenu naobrazbu i vratiti se da dijele to svoje novousvojeno znanje sa bosanskohercegovakim graanima. Religijske kole u Saudijskoj Arabiji su jedne od najboljih u svijetu za budue religijske voe, i mnoge druge nacije iz cijelog svijeta alju svoje studente na studije u Saudijsku Arabiju. Jo jedan noviji lanak je pokuao da spoji Bosnu sa Iranom i irom islam skom teroristikom mreom. Michael A. Ledeen sa Amerikog instituta za poduzetnitvo 18. augusta 2007. godine pie u prii objavljenoj u Wall Street Journalu
20 Koknar, Ali, Russian Mercenaries at War in the Balkans, http://www.freerepublic.com/focus/fnews/958701/posts 21 Michas, Takis, Unholy Alliance: Greece and Milosevics Serbia, Texas A&M University Press; May 2002. 22 ICTY Prosecutor v. Krstic 23 The Economist, Balkan Extremists Bosnian Muslims.

20 / Godinjak 2007

Obiljeena Bosna i Hercegovina...

da je Iranu tajno odobreno da alje naoruanje iz Bosnu nasuprot embarga za uvoz naoruanja koji je formalno podran od Clintonove administracije. On ide dalje i kae da su: Iranci iskoristili ovu ansu kroz na [SAD] poziv da alju oruje Muslimanima na Balkanu, tako to su podrali teroristiku mreu u Bosni. Mohammed Atta je obuen u Bosni, odakle je otiao u Hamburg, a odatle u Sjedinjene Drave. Dvojica drugih 9-11 terorista, Ramzi Binalshib i Said Bahaji regrutirani su u AlKaidu u bosanskim kampovima. Mi [SAD] smo ignorirali iranske akcije.24 Ovo je potpuno netano. Izvjetaj tzv. Komisije za istraivanje 11. septembra pokazuje jasno da Mohammed Atta nije nikada ni bio u Bosni, i protivno lanku gospodina Michael Ledena, nijedan od druga dva uesnika u napadima od 11. septembra 2001., prema tom izvjetaju nisu bili u Bosni.25 Odnosno, i ako je Iran moda prekrio nepravedni embargo na uvoz oruja u Bosnu tako to je snabdijevao bosansku vladu orujem da se brani od agresije, to se ni u kom sluaju nije moglo desiti bez eksplicitnog odobrenja vlade Sjedinjenih Amerikih Drava. Osvrui se na razne druge izvore informacija, te ponovno na knjigu, koja donosi istinski pregled rata u Bosni Kako se Bosna naoruavala, ne postoji nikakav dokaz da je postojala teroristika mrea u BiH. Mrea znai da postoji organizirana grupa ljudi sa materijalnom podrkom, orujem, a koju su poinili inove nasilja i terorizma protiv izabranih ciljeva, to je definicija teroristike mree. Ali, ako se, prema gospodinu Ledeenu, to pretvara u definiciju prema kojoj postoji nekoliko osoba sa opasnim idejama, onda svaka zemlja u svijetu ima teroristiku mreu. Wall Street Journal i 26. jula 2007. godine objavljuje lanak koji analizira aktivnosti saudijske Al-Rajhi Banke i u konstrukciji njenu donaciju iz 1993. godine za humanitarnu pomo napaenom narodu BiH tumai kao, navodno, finansiranje naoruavanja islamskih terorista u Bosni. injenica je da je BiH u tom periodu okupacije i agresije koristila svaku vrstu pomoi kako bi ispunila dunost da obrani prava svojih graana na opstanak. Najvanija i sutinska stvar u razumijevanju ovoga jeste: Ne bi uope bilo rata u Bosni da Srbija, pod Miloevievom dirgentskom palicom, nije obuavala, planirala, naoruavala, i indoktrinirala ekstremiste u mrnji spram BiH i Bonjaka, koji su bili spremni da siluju, ubijaju, i mue nekanjeno svoje dojueranje komije (civile). Mada ne nude sutinske argumente za dokazivanje svojih teza, svi navedeni lanci i knjige ostvaruju osnovnu namjeru da se Bosna povee sa terorizmom u oima itatelja. Odnosno, da se mijenja negativna slika o onima koji su izvrili genocid ili nisu nita uinili, a mogli su, da ga sprijee. U nedavno objavljenom lanku BBC izdanja na internetu, Walton Nicholas pie da je RS spremna da se otrese svoje neugodne i nasilne prolosti, i da etniki Srbi iz druge polovice zemlje [BiH] ele da promoviraju RS kao dobro mje24 Ledeen, Michael A., Talking to Iran, The Wall Street Journal, august 18, 2007.; http://online. wsj.com/public/article/SB118739533381601535.html 25 The 9/11 Commission Report; http://www.9-11commission.gov/report/911Report.pdf

Godinjak 2007 / 21

IBRAKOVI, ALIBAI
sto za poslovanje. lanak objanjava: Duboko u umovitim brdima Republike Srpske Republike bosanskih Srba forenziki arheolozi iskopavaju masovnu grobnicu sa ljudskim ostacima. Dalje: Mi imamo problem sa naim imidom, a u vezi sa stereotipima koji su nam nametnuti davno, kae premijer Republike Milorad Dodik. Za vrijeme rata mnogo loih stvari se desilo jako loe i uasne stvari. I naravno, bilo je i onih koji su poinili zloine u ime Republike Srpske... ali niko ne moe drati Republiku ni njezine ljude odgovornim za te zloine. To bi bilo isto kao kada bi sve nacije koje su imale diktatore morale biti odgovorne za zloine tih vlada.26 Na prvo itanje veoma je lako prihvatiti logiku tog zakljuka. Meutim, italac mora biti jeko oprezan i odbaciti tu pretpostavku. Kao to je dokazano, srpska vojska, pojedini srpski civili, te srpske paravojne formacije su uestvovali u kriminalnim radnjama. Kao to je bio sluaj sa nacistima, i nasuprot izjavi premijera Dodika, srpski ratni zloinci moraju odgovarati za svoje zloine, a Republika Srpska mora odgovarati za obuku, naoruavanje, obezbjeivanje podrke, kako materijalne, tako i ljudske onima koji su poinili ratne zloine. lanak se zavrava uz opomenu da su dva ratna zloinca jo u bjekstvu, dvanaest godina nakon zavretka rata. Ovo je dovoljno upozorenje svjetskoj zajednici u vezi sa RS-om i takoer upozorenje svima koji misle da su entitet RS i Srbi ozbiljni u vezi sa raiavanjem sa svojom prolou i svojim poinjenim grijesima. U lanku u Economistu 3. maja 2007. godine, koji je izaao sa naslovom e kajui na AlKaidinu sljedeu bombu je napisano: Za Ameriku, zabrinutost je da bi bijele koe isti evropski graani, bez ikakvog prijanjeg zapisa o njima, mogli biti koriteni za napad na Sjedinjene Amerike Drave.27 Ova izjava bi trebala da izazove zabrinutost i kod svih Bonjaka, jer se svi stavljaju u isti ko kao potencijalni teroristi. Najjadniji i najslabiji pokuaj jeste knjiga naslovljena Ratko Mladi: Tragi ni heroj, obraena od Mila Yelesiyevicha. Opis knjige proglaava da je general Ratko Mladi bio prvi general da se bori protiv islamskog fundamentalizma u Evropi.28 Da je Hitler iv danas, bilo bi interesantno vidjeti da li bi se i on mogao zvati tragini heroj ili opaki monstrum i ubojica, to i jeste. Mladi je optuen za brojne ratne zloine, ukljuujui i masakr nad civilima u Srebrenici, i jo se krije od pravde. To je istina. Da ga netko zove heroj, to je jo jedan primjer kako se pokuava uiariti od globalnog proizvedenog i podsticanog straha od muslimana,
26 Walton, Nicholas; BBC News, Bosnian Serbs polish business image, Sarajevo, august 13, 2007.; http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/6943869.stm 27 The Economist: Waiting for alQaedas next bomb, May 3rd, 2007; http://www.economist.com/ world/PrinterFriendly.cfm?story-id=9111542 28 Ratko Mladic: Tragic Hero (Paperback), Milo Yelesiyevich (Other Contributor). ire u vezi s ovom problematikom u tekstu mr. Harisa Alibaia u listu Peta strana svijeta pod naslovom Bo sna i Hercegovina na raskriju Amerike utjecajne lobi grupe odluuju o sudbinama nacija, http://pssmagazin.com/. Inae koautor ovog teksta Haris Alibai se bavi u kontinuitetu pitanjima tretiranja BiH i Bonjaka i aktivan je sudionik rada svih znaajnijih institucija Bonjaka Sjeverne Amerike.

22 / Godinjak 2007

Obiljeena Bosna i Hercegovina...

pa makar i da se najtraeniji ratni zloinci nazivaju herojima poput srbijanskih vaarita i zborita na kojima se prodaju majice i bedevi sa likovima heroja (Mladia i Karadia). Narod koji ima takve ljude za uzore svojoj omladini svakako bi se trebao zamisliti nad svojom budunou. Naalost, i ova knjiga postaje dio historije i dio kolekcije po bibliotekama, internet stranicama i postaje izvor informacija. Naravno, da bi neto funkcioniralo izvan prostora Jugoistone Evrope (u bijelom svijetu koji je ne sluajno iz ove vizure bijeli), potrebno je da se barem inicijative daju na prostoru gdje ih nikada u historiji, barem kada je o BiH rije, nije nedostajalo u Srbiji i Beogradu. I da Zagreb s vremena na vrijeme pomogne ili barem preuti. Brojni su natpisi i akcije koje se vode sa ciljem novog opanjkavanja BiH i Bonjaka i njihovog stavljanja u poziciju, u koju su ih stavili mnogo ranije velike potencijalne opasnosti.29 Od pape Inocentija III do poziva najjaoj sili svijeta poetka treeg milenija da ona, jel da, treba da zna s kime ima posla. Od kuge (crne) do Al-Qaide (bijele). Crno-bijeli svijet! Jasno je da se moraju praviti historijske komparacije i ii odlunije u susret nekim stratekim nedvojbenostima. Bonjaci i Bosanci i Hercegovci ne smiju odustajati nikada od ideje Bosne i Hercegovine, ma koliko ona izgledala nemogua. Nikada ne dopustiti da koncept osloboenja (a izraz osloboenje je koriten u posljednjoj agresiji, kada su gradovi i sela bili osloboeni od svojih domaina u stilu sredine XIX stoljea i oslobaanja Uica) bude predstavljen kao sloboda uope. Koliko se za BiH moe dati negativnih odgovora (NIJE drava, NIJE ovo, NIJE ono), istovremeno treba promiljati potencijal onoga ta BiH moe da bude kao prostor slobode, a ne osloboeni prostor. Po tome je ona slina Evropi koja je potencijalni kosmopolitizam.30 Ali, jasno treba rei Evropi, bez bosanskohercegovakog kosmopolitizma nema ni evropskog, ma koliko se BiH s vremena vrijeme gurala pod tepih svih neistih savjesti Evrope. Zato tim prije treba poeti otvoreno i dokumentirano govoriti o svim dimenzijama i aspektima etnikog terorizma koji je sa svojim bradama i kamama od birvaktile bio pretea i u ikonografskom pogledu onoga o emu se posebno uspjenuano govori iz
29 Darko Trifunovi: Reakcija na njegov tekst Rat u BiH i teroristiki napad na svetski trgov inski centar objavljen u asopisu Srpska politika misao, br. 1-4, Beograd, 2004. godine, str. 229-242. Takav je i tekst Teorizam i organizovani kriminal u Jugoistonoj Evropi. Sluaj BiH objavljen u Reviji za bezbednost, br. 2, od augusta 2007. godine. O njemu je bilo velike polemike zbog najave njegovog uestvovanja na Evropskom kongresu policije, a velika povika i potroena energija iz BiH i inozemstva samo je doprinijela da se imenovani jo vie eksponira, a u svojim pisanjima ak i drogu opisuje kao mudahedinska droga. Mogu se ovdje spomenuti i drugi mnogo znaajniji i afirmiraniji pisci, naunici, estradni, politiki djelatnici. Meu njima je i veliki broj akademika i strunjaka. (Miroljub Jefti, Ideoloke osnove prisustva Al Kaide na prostorima Jugoistone Evrope; Zoran Petrovi Piroanac, Kontinuitet preutnog tolerisanja islamskog terorizma na jugoistoku Evrope (oba teksta objavljena u Srpskoj politikoj misli, br. 3-4, Beograd, 2005. Knjiga Darka Tanaskovia, Islam i mi, Partenon, Beograd, 2006. Knjige i izjave Milorada Ekmeia, Nenada Kecmanovia, Dobrice osia... 30 Uporediti Urlich Beck, Edgar Grande, Kozmopolitska Europa (drutvo i politika u drugoj moderni), kolska knjiga Zagreb, 2006., str. 19-48.

Godinjak 2007 / 23

IBRAKOVI, ALIBAI
obrnute vizure u Beogradu i Banjoj Luci o tzv. islamskom terorizmu. A sve da se Bonjaci i Evropljani ne dosjete svih dimenzija takvog susjednog terorizma koji je samo u Srebrenici odnio vie ivota nego svi islamski borci samoubice u cijelom svijetu. Ne pravdajui, nego naprotiv, osuujui i svakog od njih, jer kao to kae Kuran: Ko ubije jednog nevinog ovjeka kao da je ubio cijeli svijet... Deavalo se da oni koji su branili narod od oslobaanja i u Drugom svjetskom ratu, nakon njega bivaju osueni zato to su se branili, a napada biva nagraen. Da li to i danas i kod Bonjaka nastupa (ponovna) amnezija, kada se nekritiki stvari izjednaavaju, i onaj koji je sve zapoeo, i zbog kojeg je rat i bio, biva izjednaen sa onim koji se branio? Jer da se nije branio, danas bi bio i definitivno osloboen: od imovine, od porodice, od dunjaluka, vjere, domovine, historije i ivota samog. Upravo to je obrazac oslobaanja o kojem je pisano i prije 50 godina u Beogradu i prema kojem se, naalost, na isti nain pie i danas i u Beogradu i u Banjoj Luci.

24 / Godinjak 2007

Bonjaci su po drugi put umrli

(Pravna analiza Presude Meunarodnog suda pravde za genocid u Bosni i Hercegovini u ratu 1992.1995. godine)

Hasan Bali

osljednja decenija XX stoljea bila je izuzetno teka za muslimane na prostorima Bosne i Hercegovine, jer su u ratu 1992.1995. najvie stradali otkad su se naselili na te prostore. Posljedice su tako teke da su u pojedinim dijelovima zemlje dovedeni na rub biolokog unitenja. Tako i dvanaest godina poslije zavretka rata u gradovima Bilea, Gacko, Foa, ajnie, Rudo, Viegrad, Rogatica, Pale, Han-Pijesak, nije se rodilo nijedno nesrpsko dijete.1 Preporod, kasnije nazvan Bonjaka zajednica kulture, pratilo je, biljeilo i istraivalo stradanje muslimana. O toj temi je krajem novembra 1991. u Sarajevu organizovan nauni kolokvij O genocidu nad Muslimanima. Takoer o toj temi Centar za istraivanje zloina u Zenici, koji je djelovao u sastavu Preporoda, objavio je zbornik radova Vrijeme beaa i Genocid nad Muslimanima u dvadesetom vijeku.2 Teoretskoznanstvena potka u veini tih radova bili su radovi prof. dr. Mustafe Imamovia,3 Vladimira Dedijera i Antuna Miletia4 te niza drugih znanstvenika iz oblasti drutvenih znanosti u svijetu i u BiH. O tome i njihovom doprinosu izuavanja zloina genocida i u svijetu iznio je podatke prof. dr. Hasan Bali u doktorskoj disertaciji, koju je odbranio na Pravnom fakultetu u Sarajevu 26. decembra 1999., Genocid nad Bonjacima 1991.1992., godine sa posebnim osvrtom na opinu Foa koja je prilagoena za tampu kao Bosanska kataklizma stu dija sluaja Foa. Knjigu je odtampala i izdala knjievno tamparska kua Magistrat Sarajevo 2000. godine.
1 2 3 4 Mujo Kafedi, Podrinje istona kapija Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2006., str. 87-90. Hasan Bali, Bosanska kataklizma studija sluaja Foa, Magistrat, Sarajevo, 2000., str. 35-37. Mustafa Imamovi, Pregled historije genocida nad Muslimanima u jugoslovenskim zemljama, Glasnik Rijaseta Islamske zajednice u SFRJ, br. 6/91, str. 673-692. Vladimir Dedijer i Antun Mileti, Genocid nad Muslimanima 19411945, Svjetlost, Sarajevo, 1990.

Godinjak 2007 / 25

BALI
Nakon pravosnane presude generalu vojske bosanskih Srba Radislavu Krstiu od Hakog tribunala vie nije sporno da su Srbi izvrili genocid nad muslimanima u regiji Srebrenice 1995. godine.5 To je bio samo razlog vie to smo vjerovali da je tuba BiH protiv Republike Srbije za genocid osnovana. Ali to se nije u cijelosti na Sudu potvrdilo. Uzroci ishoda takvog spora ne mogu ostati neistraeni. Preporod kao institucija Bonjaka iza toga znanstvenog ali i praktinog projekta ne moe izostati. Prvi korak na tome putu jeste i ovaj tekst koji, osim pravne analize presude, ima namjeru da podstakne na te aktivnosti. S obzirom na to da je ovo prvi tekst te vrste koji su objavljuje u Godinjaku, a imajui u vidu njegovu namjeru i dostupnost itaocima i drugim korisnicima, smatramo od koristi da u izvorniku damo dva bitna dijela presude onako kako je presudu sa engleskog na srpski jezik preveo Fond za humanitarno pravo u Beogradu.6 To je uvod iz koga se vidi ko su stranke u postupku i to je predmet spora te dispozitiv-petit presude ili operativni nalog, kako ga Sud zove. U njemu je sadrana mudrost pravde. To je ono to obavezuje strane u sporu. Sve drugo je obrazloenje operativnih zakljuaka. Presuda sadri 471 paragraf i 9 potparagrafa na 189 strana formata A 4 pisano kompjuterskom tehnikom irilinim pismom. Navodimo dva dijela iz objavljene Presude na srpskom jeziku, jer na bosanski jezik jo nije prevedena:
MEUNARODNI SUD PRAVDE GODINA 2007. 2007. 26. februar Opta lista Br. 91 26. februar 2007. godina SPOR KOJI SE TIE PRIMENE KONVENCIJE O SPREAVANJU I KANJAVANJU ZLOINA GENOCIDA (BOSNA I HERCEGOVINA PROTIV SRBIJE I CRNE GORE) PRESUDA Prisutni: predsednik Higins, potpresednik Al-Hasune, sudije Ranjeva, i, Koroma, Ovada, Sima, Tomka, Abraham, Kit, Sepulveda-Amor, Benuna, Skotnikov, sudije ad hok Mahiou, Krea, registrar Kuvrer. U sporu koji se tie primene Konvencije o spreavanju i kanjavanju zloina genocida,
5 6 Presudom Tribunala od 19. aprila 2004. godine Radislav Krsti osuen je na 35 godina zatvora za genocid u Srebrenici. Kaznu izdrava u Velikoj Britaniji. Presuda Meunarodnog suda pravde o genocidu, Fond za humanitarno pravo, Beograd, 29. juni 2007. godine.

26 / Godinjak 2007

Bonjaci su po drugi put umrli

Izmeu Bosne i Hercegovine, Koju predstavljaju: Sakib Softi, agent, Fon van den Bisen, advokat, Amsterdam, zamenik agenta, Alan Pele, profesor na Univerzitetu Eks Nanter u Parizu, lan i bivi predsednik Komisije UN za meunarodno pravo, Tomas, M. Frank, poasni profesor prava, Pravni fakultet Univerziteta u Njujorku, Brigit tern, profesor na Univerzitetu Pariz I, Luii Kondoreli, profesor pravnog fakulteta Univerziteta u Firenci, Magda Karagianakis, dipl. pravnik, magistar prava, advokat u Melburnu, Australija, Doana Korner, advokat u Londonu, Laura Doban, dipl. pravnik, Antoan Olivije, docent i struni saradnik na Univerzitetu Eks Nanter u Parizu, u svojstvu advokata i branilaca, mr. Morten Torkildsen, Torkildsen Granskin og Radgivning, Norveka, struni pravni zastupnik i advokat, Fuad abeta, ambasador Bosne i Hercegovine u Kraljevini Holandiji, mr. Vim Miler, magistar prava, Mauro Bareli, magistar prava (Univerzitet u Bristolu), Ervin Sarajlija, magistar prava, Amir Bajri, magistar prava, Amra Mehmedi, magistar prava, Izabel Mulije, istraiva meunarodnog prava na Univerzitetu Pariz I, Paulo Plaeti, vanredni profesor na Univerzitetu Maerata u Italiji, pravni zastupnik, i Srbije i Crne Gore, koju predstavljaju: Radoslav Stojanovi, doktor pravnih nauka, ef Pravnog saveta Ministarstva spoljnih poslova Srbije i Crne Gore, profesor Pravnog fakulteta na Univerzitetu u Beogradu, agent, Saa Obradovi, prvi savetnik Ambasade Srbije i Crne Gore u Kraljevini Holandiji, Vladimir Cvetkovi, drugi sekretar Ambasade Srbije i Crne Gore u Kraljevini Holandiji, u svojstvu koagenta; Tibor Varadi, doktor pravnih nauka (Harvard), profesor prava na Centralnoevropskom univerzitetu u Budimpeti i Univerzitetu Emori u Atlanti, Ian Braunli, lan Komisije za meunarodno pravo, lan Engleske advokatske komore, istaknuti naunik Koleda Ol Souls u Oksfordu, Zavije de Ru, magistar prava, advokat u Parizu, Nataa Fovo-Ivanovi, advokat u Parizu, lan Saveta Meunarodne krivine advokatske komore, Andreas Cimerman, magistar prava (Harvard), profesor prava na Univerzitetu Kil, direktor Instituta Valter uking, Vladimir eri, magistar prava (Miigen), advokat u Advokatskoj kancelariji Mikijelj, Jankovi i Bogdanovi u Beogradu, predsjednik Udruenja za meunarodno pravo Srbije i Crne Gore,

Godinjak 2007 / 27

BALI
Igor Oluji, advokat u Beogradu, u svojstvu pravnih zastupnika i advokata; Sanja aji, doktor pravnih nauka, vanredni profesor Pravnog fakulteta Univerzitetu u Novom Sadu, Ivana Mroz, magistar prava (Mineapolis), Svetislav Rabrenovi, struni saradnik u Tuilatvu za ratne zloine Republike Srbije, Aleksandar uri, magistar prava, prvi sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova Srbije i Crne Gore, Milo Jastrebi, drugi sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova Srbije i Crne Gore, Kristijan J. Tams, magistar i doktor pravnih nauka (Kembrid), Institut Valter uking, Univerzitet Kil, Dina Dobrkovi, dipl. pravnik, ................................................ XII. Operativna klauzula 471. Iz ovih razloga SUD (1) sa deset glasova prema pet, Odbacuje prigovore sadrane u konanim podnescima koje je dala tuena strana u smislu da Sud nema nadlenost; i potvruje da on ima nadlenost, na osnovu lana IX Konvencije o spreavanju i kanjavanju zloina genocida, da presudi u sporu koji je Republika Bosna i Hercegovina pokrenula pred ovim Sudom 20. marta 1993. godine; ZA: predsednik Higins; potpresednik Al-Hasune; Ovada, Sima, Tomka, Abraham, Kit, Sepulveda-Amor, Benuna; ad hoc sudija Mahiou: PROTIV: sudije Ranjeva, i, Koroma, Skotnikov; ad hoc sudija Krea; (2) sa trinaest glasova prema dva: Konstatuje da Srbija nije izvrila genocid preko svojih organa ili lica iji akti ukljuuju njenu odgovornost prema Meunarodnom obiajnom pravu, krenjem svojih obaveza prema Konvenciji o spreavanju i kanjavanju zloina genocida; ZA: predsednik Higins; sudije Ranjeva, i, Koroma, Ovada, Cima, Tomka, Abraham, Kit, Sepulveda-Amor, Benuna, Skotnikov; ad hoc sudija Krea; PROTIV: potpredsednik Al-Hasune, ad hoc sudija Mahiou; (3) sa trinaest glasova prema dva: Konstatuje da Srbija nije izvrila udruivanje radi vrenja genocida, niti je podsticala na vrenje genocida, krenjem svojih obaveza prema Konvenciji o spreavanju i kanjavanju zloina genocida; ZA: predsednik Higins; sudije Ranjeva, i, Koroma, Ovada, Cima, Tomka, Abraham, Kit, Sepulveda-Amor, Benuna, Skotnikov; ad hoc sudija Krea; PROTIV: potpredsednik Al-Hasune, ad hoc sudija Mahiou;

28 / Godinjak 2007

Bonjaci su po drugi put umrli

(4) sa jedanaest glasova prema etiri: Konstatuje da Srbija nije bila sauesnik u genocidu, krenjem svojih obaveza prema Konvenciji o spreavanju i kanjavanju zloina genocida; ZA: predsednik Higins; sudije Ranjeva, i, Koroma, Ovada, Cima, Tomka, Abraham, Sepulveda-Amor, Skotnikov; ad hoc sudija Krea; PROTIV: potpredsednik Al-Hasune, sudije Kit, Benuna; ad hoc sudija Mahiou; (5) sa dvanaest glasova prema tri: Konstatuje da je Srbija prekrila obavezu spreavanja genocida, prema Konvenciji o spreavanju i kanjavanju zloina genocida, u odnosu na genocid koji se desio u Srebrenici jula meseca 1995. godine; ZA: predsednik Higins; potpredsednik Al-Hasune; sudije Ranjeva, i, Koroma, Ovada, Sima, Abraham, Kit, Sepulveda-Amor, Benuna; ad hoc sudija Mahiou; PROTIV: sudije Tomka, Skotnikov; ad hod sudija Krea; (6) sa etrnaest glasova prema jedan: Konstatuje da je Srbija prekrila obavezu prema Konvenciji o spreavanju i kanjavanju zloina genocida, poto nije izruila Ratka Mladia, optuenog za genocid i sauesnitvo u genocidu, radi suenja pred Meunarodnim krivinim tribunalom za bivu Jugoslaviju, i poto na taj nain nije u potpunosti saraivala sa tim Tribunalom; ZA: predsednik Higins; potpredsednik Al-Hasune; sudije Ranjeva, i, Koroma, Ovada, Sima, Tomka, Abraham, Kit, Sepulveda-Amor, Benuna, Skotnikov; ad hoc sudija Mahiou; PROTIV: ad hoc sudija Krea; (7) sa trinaest glasova prema dva, Konstatuje da je Srbija prekrila svoju obavezu pridravanja privremenih mera koje je Sud naloio 8. aprila i 13. septembra 1993. godine u ovom sporu; budui da nije preduzela sve mere u njenoj moi da sprei genocid u Srebrenici jula meseca 1995. godine; ZA: predsednik Higins; potpredsednik Al-Hasune; sudije Ranjeva, i, Koroma, Ovada, Sima, Tomka, Abraham, Kit, Sepulveda-Amor, Benuna; ad hoc sudija Mahiou; PROTIV: sudija Skotnikov; ad hoc sudija Krea; (8) sa etrnaest glasova prema jedan: Donosi odluku da Srbija odmah preduzme efikasne korake s ciljem obezbeivanja punog potovanja obaveze prema Konvenciji o spreavanju i kanjavanju zloina genocida, u cilju kanjavanja akata genocida kako je definisano u lanu II Konvencije, ili bilo kojih drugih akata zabranjenih lanom III Konvencije, i prebacivanja pojedinaca optuenih za genocid ili za bilo koji od ostalih akata radi suenja u Meunarodni krivini tribunal za bivu Jugoslaviju, i potpune saradnje sa tim Tribunalom;

Godinjak 2007 / 29

BALI
ZA: predsednik Higins; potpredsednik Al-Hasune; sudije Ranjeva, i, Koroma, Ovada, Sima, Tomka, Abraham, Kit, Sepulveda-Amor, Benuna, Skotnikov; ad hoc sudija Mahiou; PROTIV: ad hoc sudija Krea; (9) sa trinaest glasova prema dva Konstatuje da, to se tie krenja od strane Srbije obaveza na koje se poziva u gore navedenim stavovima (5) i (7), nalazi Suda u tim takama predstavljaju adekvatnu satisfakciju, i da spor nije takve prirode da bi bilo primereno davanje naloga za plaanje nadoknade, niti za pruanje, u odnosu na krenje na koje se poziva u stavu (5), uveravanja i garancija o neponavljanju; ZA: predsednik Higins; sudije Ranjeva, i, Koroma, Ovada, Sima, Tomka, Abraham, Kit, Sepulveda-Amor, Benuna, Skotnikov; ad hoc sudija Krea; PROTIV: potpredsednik Al-Hasune; ad hoc sudija Mahiou. Sainjeno na engleskom i francuskom jeziku, pri emu je engleski tekst merodovan, u Palati mira, u Hagu, ovog dvadeset estog dana februara, dve hiljade sedme godine, u tri primerka, od kojih e jedan biti deponovan u arhivi Suda, a ostala dva dostavljena Vladi Bosne i Hercegovine, odnosno Vladi Srbije. (Potpis) Rozalin HIGINS, Predsednik (Potpis) Filip Kuvrer Registrar

............................ Ovo je historijska presuda koja e u mnogome utjecati na razvoj meunarodnog javnog, humanitarnog, krivinog prava, politike i javne doktrine i pravne prakse. Ona e utjecati i na domau pravnu literaturu, krivino zakonodavstvo, politiku i pravnu praksu. Istina, jo se nisu pojavili ozbiljniji radovi na tu temu bar u BiH ali i oni koji su usmeno izreeni (prof. dr. Zdravko Grebo, prof. dr. Smail eki, prof. dr. Jusuf iga, mr. Muhamed Kreso) izrazili su duboko neslaganje sa presudom. Ako hoemo da valjano odgovorimo na pitanje je li presuda zadovoljila pravdu potrebno je da prethodno istraimo i analiziramo pravnu prirodu i karakter spora. Ulogu i ponaanje parninih stranaka njihove objektivne mogunosti i sposobnosti, ponaanje u toku pripremanja spora i na glavnim raspravama pa tek onda emo biti u stanju da izvedemo zakljuak koji opet ne bi zadovoljio sve ali bi mogao kritiku vremena i znanosti. Ali, i bez toga moe se izvesti zakljuak da je tuiteljica pravniki mudro i moralno postupila kada se na osnovu l. 34 Statuta meunarodnog suda obratila tubom tome sudu.7
7 Statut Suda usvojen je uz Povelju UN u San Francisku 26. juna 1945 prevod Milana ehovia i Bogdana Bamburaa Informativni centar UN Beograd 1971. g.

30 / Godinjak 2007

Bonjaci su po drugi put umrli

II GRAANSKO PARNINI KARAKTER SPORA Spor dvije drave pred Meunarodnim sudom pravde u smislu l. 34 Statuta ima sve karakteristike graansko parninog spora. U njemu su parnine strane tuiteljica BiH i tuena R. Srbija. Svaka od njih lanice su UN. Njihovi pravni interesi su razliiti. Trei subjekt u ovome sporu je nezavisni i nepristrasni sud koji ima obavezu da rijei spor na osnovu meunarodnog prava i pravnih obiaja i standarda. U ovom sporu Sud izvodi dokaze i sudi po principima acuzatorsko mjeovitog postupka koji je teret dokazivanja injenica stavio na stranu tuitelja. to je bez sumnje ozbiljna i teka obaveza koja je objektivno bila preteka za tuite ljicu. to je nametnulo obavezu tuiteljici da zatrai meunarodnu pravnu pomo. Zato to nije uradila i da li je to moglo utjecati i da li je utjecalo na ishod spora bit e govora u daljem tekstu. III JAVNI KARAKTER SPORA Prema l. 40. Statuta Suda, kada Sud zaprimi tubu duan je obavijestiti generalnog sekretara UN-a i Savjet bezbjednosti o tubi i tubenom zahtjevu. To je otvoreni poziv svim dravama lanicama UN-a, njihovim institucijama i meunarodnim nevladinim organizacijama da se mogu ukljuiti i pomagati pravdi. Ovo je bila prilika tuiteljici da pozove i oko svoje opravdane tube okupi pravnu pamet, politiku doktrinu, sredstva informisanja i cio moralni svijet. Dobija se utisak da tuiteljica u svemu tome nije uspjela da se snae. Nedostajalo je dravniko dostojanstvo, pravna mudrost i upornost. U dobre namjere ne treba sumnjati. Ali pojedini potezi bili su van rezonskih, gotovo samoubilaki. Kada je tuiteljica izala pred Sud i tuba dobila karakter javnosti, ona je zbog univerzalnosti tubenog zahtjeva postala nada zabrinutog svijeta nad kojim se vri nasilje. To je pojaavalo obaveze tuiteljice. Niz ili bolje rei sticaj nesretnih okolnosti na koje tuiteljica nije mogla utjecati pratio je ovaj spor. One su globalnog karaktera i na njihovo obrazlaganje nije uputno rasipati snagu. Jer ovo je konkretni pravni spor u kome se treba baviti ulogom strana u sporu da bi se mogao izvesti odriv pravni zakljuak o tome da li moemo ili ne moemo biti zadovoljni ishodom spora. Spor je pokrenula tuiteljica i traila od suda da donese konstituirajuu presudu kojom e utvrditi da je tuena strana izvrila genocid nad Bonjacima. Propusti tuiteljice Kada se izvri pravna analiza presude, vidi se da je tuiteljica uinila ozbiljne greke koje se mogu svrstati u tri osnovne grupe politike, materijalne i procesnopravne naravi. Godinjak 2007 / 31

BALI
a) Propusti politike naravi Kada je R BiH 1992. godine primljena u UN, predstavili su je trojica Bonjaka (Haris Silajdi, Muhamed airbegovi i Irfan Ajanovi). Bila je to pogrena poruka. Svijet nije elio da vidi takvu BiH u UN-a. Idui potez je bio isto tako promaaj, jer oko tube tuiteljica nije okupila graane BiH. Tim su sainjavali i dalje kontraverzni airbegovi (koji je kasnije i uhapen u SAD-u), prof. dr. Kasim Trnka kao agent i prepoznatljivi pravnik Sead Hodi, bivi sudija Vrhovnog suda BiH, i zamjenik ministra pravde u vladi Izvrnog vijea SFRJ. On je bio ad hoc sudija BiH pri Meunarodnom sudu pravde, pa bi se moglo rei da i nije bio dio tima. S vremenom su se iz tima povukli Trnka i airbegovi, a Hodi je prestao obnaati svoju funkciju. Za agenta tuiteljice imenovan je relativno mlad ovjek koji je imao iza sebe karijeru sudije Opinskog suda u ivinicama, advokat u istom mjestu, nakon to je doktorirao 1999. na Pravnom fakultetu u Sarajevu izabran je za docenta na Fakultetu Kriminalistikih nauka u Sarajevu. To su ozbiljne reference koje su mu i sa formalnopravne strane omoguile da ga Sud prihvati za agenta. Drugo je pitanje sutinske naravi: ta je on zaista mogao da uradi. Za sve ovo vrijeme na mjestu lana predsjednitva BiH izmijenili su se Alija Izetbegovi, Beriz Belki i Sulejman Tihi, koji nisu uspjeli da bar u Predsjednitvu tuba dobije dravni karakter. Naprotiv, ivko Radii, lan Predsjednitva BiH iz reda srpskog naroda, obavijestio je Sud da je postavio koagenta za tubu Svetozara Miletia. Ovaj je izvijestio da povlai tubu (paragraf 17. presude). Ako je ve krenulo tim putem, tuiteljica nije mudro postupila kada nije lobirala kod meunarodnih nevladnih organizacija za ljudska prava i kod islamskih zemalja. Jer genocid se dogodio nad Bonjacima i od Suda se trai da on to utvrdi, a nema se povjerenja da se u tim angauje bilo koji strunjak ili ekspert iz islamskih zemalja. ta je sa erifom Basijonijem, predsjednikom i izvjestiocem Ekspertne komisije UN-a za istraivanje i skupljanje dokaza u tekim krenjima enevske konvencije i drugih humanitarnih konvencija u sukobima u bivoj Jugoslaviji i drugim pravnicima iz islamskog svijeta. ta je sa prof. Mustafom Imamoviem, akademikom Muhamedom Filipoviem, je li to pravno i politiko nesnalaenje ili, kako kae prof. dr. Nijaz Durakovi, prokletstvo muslimana.8 b) Propusti materijalne i procesnopravne naravi Na putu do pravde za rtvu tuiteljica je napravila brojne i neoprostive propuste koji su imali utjecaj na ishod spora. Nije bilo pravniki mudro da u timu koji je sastavio tubu ne budu iskusne sudije Vrhovnog suda BiH, Republikog tuilatva BiH i Advokatske komore. Njihovu ulogu uzeli su dva strana advokata Van Bizen i Bob Doil, oba iz Ho8 Nijaz Durakovi, Prokletstvo Muslimana, FEB, Sarajevo, 1993.

32 / Godinjak 2007

Bonjaci su po drugi put umrli

landije. Oni se na samom poetku nisu mogli sporazumjeti ko sve tubom treba da bude obuhvaen, tako da je jedan od njih otputen. Alija Izetbegovi, Kasim Trnka i Muhamed airbegovi, unato tome to su bili diplomirani pravnici, nisu mogli uspjeno obaviti sa Bizenom ovaj posao. Tako se dogodilo da tuba trpi. Ponavlja se i poziva na dokaze i injenice koje nisu sporne. To se prenijelo i na glavni pretres. O toj slabosti Sud govori u paragrafu 212. i konstatuje da mnoge od optubi koje su iznijete pred Sud bile su predmet spora i odluka Hakog tribunala. U sudskoj praksi je da se na sud ne iznose nesporne injenice ve se provode dokazi da bi se razjasnili sporne injenice. Pravosnane presude Tribunala nisu sporne. Teret dokazivanja Koliko je to ozbiljno pitanje u ovome sporu, da se zakljuiti iz poglavlja V presude (paragrafi 202.239.) zbog toga je neoprostiva greka agenta i cijelog strunog tima tuiteljice to je olako priao ovome pitanju. U literaturi o ovoj temi napisani su brojni radovi. Engleski pravnik Airey Neave pratio je kao struno lice suenje glavnim njemakim nacistima pred Sudom u Nrnbergu 1945. i 1946., i o tome napisao sjajnu studiju Nrnberg.9 U knjizi je izloio pripremu i tok suenja. Posebno se zadrao na teretu dokazivanja koji je obaveza tuitelja. Prof. dr. air Filandra nije pravnik po struci, ali kao politolog sociolog, pa moe se rei i filozof, da bi dokazao kakva je bila bonjaka politika u XX stoljeu10, istraio je brojnu i razliitu literaturu i praksu. O tome je napisao studiju Bonjaka politika u XX stoljeu, iz koje se vidi da je mogu put do izvora, do injenica, ali prije svega treba se truditi. Treba istraivati, i samo se tako moe utvrditi istina. Tuiteljica je bila limitirana brojnim okolnostima, ali to nije opravdanje da istraivanje o predmetu tube nije dovela do kraja i da je olako drala da e za nju to uiniti neko drugi. Do koje mjere ide ta neozbiljnost, vidi se iz sljedeih injenica. U paragrafu 40.60. presude navedeno je da je tuena strana predloila 8 svjedoka i dva eksperta. Za 6 svjedoka tuena je predloila da se sasluaju na srpskom jeziku i da e oni osigurati prevoenje na engleski ili francuski jezik. Tuiteljica nije predloila niti jednog svjedoka, ali jest tri strana eksperta koja e pred sudom govoriti na slubenom jeziku Suda. Ako se ima u vidu da je tuena strana predloila kao svjedoke Vladimira Lukia, prof. dr. Vitomira Popovia (biveg sudiju Doma za ljudska prava, sudiju Vrhovnog suda BiH i ombdusmena BiH), vjetaka Duana Mihajlovia, Vladimira Milievia, Dragoljuba Mianovia, generala Majkla Rousa, a tuiteljica vjetaka Andrea J. Radmajera i generala Ser Richarda Donata, onda se zaista postavlja pitanje ekvivalentnosti u dokazivanju. U paragrafu 51. presude Sud je konstatovao da je imao priliku da saslua usmenu argumentaciju i odgovore sljedeih linosti:
9 Airey Neave, Nrnberg, Globus, Zagreb, 1980. 10 Prof. dr. air Filandra, Bonjaka politika u XX stoljeu, Sejtarija, Sarajevo, 1998.

Godinjak 2007 / 33

BALI
Za Bosnu i Hercegovinu: g. Sakib Softi, g. Phon van den Biesen, g. Alain Pellet, g. Thomas M. Franck,, ga Brigitte Stern, g. Luigi Kondoreli, ga Magda Karagiannakis, ga Joanna Korner, ga Laura Dauban, g. Antoine Ollivier, g. Morten Torkildsen. Za Srbiju i Crnu Goru: g. Radoslav Stojanovi, g. Saa Obradovi, g. Vladimir Cvetkovi, g. Tibor Varadi, g. Ian Brownlie, g. Xavier de Roux, ga Nataa Fauveau-Ivanovi, g. Andreas Zimmermann, g. Vladimir eri, g. Igor Oluji. Ovo je uvjerljiv dokaz do koje mjere su Bonjaci i graani BiH potcijenjeni od tuiteljice. Jer, ko bi to bolje objasnio tubeni zahtjev od prof. dr. pravnih nauka Omera Ibrahimagia, evke Meedovia, emala Hatibovia, Ibrahima Festia, Nusreta Agia, Zvonka Tomia, Rajke Kupevi, Hasana Balia, Hidajeta Repovca, Mirsada Abazovia, historiara Smaila ekia, politologa Mirka Pejanovia, Rame Maslee, akademika Ljube Berberovia, Vladimira Premeca, Rasima Muminovia, Enesa Karia, generala Jovana Divjaka, Stjepana ibera, Atifa Dudakovia, Fikreta Jakia, Hasana Efendia, Muje Kafedia, Huseina Balia, Slavie uura i brojnih graana BiH razliitih struka i zanimanja. ta poslije ovih i drugih propusta rei? Odgovor je dosta jednostavan: Bonjaci su ponovno umrli. Umrli su oni koji su ve stradali kao rtve nasilja i njihova elja preivjelih za pravdom doivjela je graansku smrt, jer poslije ovoga popravke nema. Ova presuda je pravosnana i konana. Ona je konana rije najveeg autoriteta u svjetskoj hijerarhiji pravde. Ona je rijeila konkretni spor izmeu dvije drave. Ali ona je i globalna i umnogome e utjecati na budue globalne odnose u zatiti temeljnih ljudskih prava i sloboda. 34 / Godinjak 2007

Bonjaci su po drugi put umrli

Ponaanje tuene strane Iz presude se vidi da je tuena strana preduzela ozbiljne politike napore da izbjegne spor pred Sudom. Stalno je pa ak i u toku spora predlagala da se nae diplomatsko rjeenje. Kada u tom nije uspjela ozbiljno i profesionalno pristupila je pravnoj analizi spora i odbrane pred Sudom. O tome agent tuene strane na Regionalnoj debati o presudi, odranoj u Beogradu, 29. juna 2007. godine, konstatuje:
Mi smo uli u spor jer nismo to pitanje mogli da drugaije reimo. Znai kada smo uli u spor, izali smo pred Sud i mi smo profesionalno postavili nau od branu na osnovnim stratekim ciljevima. To je prvo da niko ne moe dokazati da su Srbi uinili genocid u BiH, pokazavi nameru da unite muslimanski narod i drugo ako sud utvrdi da je negde uinjen genocid da se to ne moe pripisati Srbi ji. Mi smo u tome profesionalno advokatski uspeli. Ali od moralne odgovornosti za nemoralno ponaanje ne moe se osloboditi. Profesionalni uspeh to smo oslobodili naom odbranom Srbiju od odgovornosti za genocid nije proizveo zadovoljstvo koje bi se novinarski moglo izraziti kao trijumfalizam. U ovome sluaju ja izraavam svoje oseanje, ako hoete i stid i ono to se deavalo u ime naroda kome pripadam.11

Kratka informacija o meunarodnom sudu pravde U publikaciji Meunarodno javno pravo zbirka dokumenata dat je i Statut Meunarodnog suda pravde, koji je sastavni dio Povelje UN-a koja je donesena u San Franciscu 1945. godine. Statut je, ustvari, sui generis pravni izvor koji sadri materijalno pravne i profesionalne propise prema kojima radi i dijeli pravdu taj Sud.12 Veoma uspjenu znanstvenu analizu suda i njegove prakse uradila je grupa autora predvoena prof. dr. Vojinom Dimitrijeviem.13 To je zbirka pravniki nauno odabranih i napisanih tekstova iz kojih se vidi znaaj i uloga Suda, ne samo za pravnu praksu ve i za meunarodnu pravnu doktrinu. To ini znaajnu pa i nezaobilaznu literaturu za one koji se ozbiljno bave ovom problematikom. Nije bez znaaja i podatak da je Sud odrao prvo svoje zasjedanje 1. septembra 1922. godine, i da je meu 15 sudija iz cijelog svijeta bio i Mihailo Jovanovi, sudija iz Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. O tome Sudu napisani su brojni radovi na domaem i stranom jezicima. injenica da nismo zadovoljni ishodom spora nije utemeljen razlog da se kritiki ospori rad Suda i pravni autoritet presude.
11 Regionalna debata Presuda Meunarodnog suda pravde o genocidu, Beograd, 29. juna 2007., izlaganje Radoslava Stojanovia, str. 14-16. 12 Vladimir Hadi Vidanovi i Mirko Milanovi, Meunarodno javno pravo zbirka dokumenata, Beogradski centar za ljudska prava, Beograd, 2007. 13 Vojin Dimitrijevi, Obrad Rai, Vladimir eri, Tatjana Papi, Vesna Petrovi, Saa Obradovi, Osnovi meunarodnog javnog prava, Beogradski centar za ljudska prava, Beograd, 2007.

Godinjak 2007 / 35

BALI
Jedino to je pravno mogue jeste ekati ishod suenja R. Mladiu, R. Karadiu i drugima pred Tribunalom, i vidjeti da li e postojati mogunost da se u smislu l. 61. Statuta obnovi postupak. Ako do toga doe, tuiteljica ne bi trebala da napravi iste pogreke. ta poslije presude Potpun neuspjeh ili djelomino uspjela tuba velika je nepravda za tuiteljicu. U pravnoj literaturi to se moe zvati graanska smrt. Bonjaci su umrli jo jednom. Ovoga puta ne od onih koji su nad njima izvrili genocid, ve od onih koji tu injenicu nisu mogli, znali ili nisu htjeli da dokau pred najviim svjetskim autoritetom pravde. Tako se dogodilo da smo za sobom povukli u beznae i druge rtve genocida u svijetu, jer smo im poslali lou poruku. Zato smo izgubili ovu bitku i zato oko naih opravdanih zahtjeva nismo okupili kvalitetnu domau i svjetsku pamet i iskrene prijatelje pravde za rtvu, pitanje je koje gotovo da i nema razlog postavljati, jer stvar je definitivno zavrena. Bonjaci su i na ovom polju poraeni. Zbog toga smatramo uputnim da ovaj tekst zavrimo izvanrednom studijom Mustafe Imamovia Pregled historije genocida nad muslimanima u jugoslavenskim zemljama14 u kojoj autor ukazuje na povijesnost genocida koji se dogaa skoro svakih pedeset godina muslimanima na ovim prostorima. U prilog te teze govori i djelo Vladimira Dedijera i Antuna Miletia Genocid nad Mu slimanima 19411945.15 Ovaj posljednji genocid u ratu 1992.1995. gotovo da je tee bilo ne dokazati, jer je vidljiv na svakom koraku, a ne samo u Srebrenici. U Srebrenici je ve bio dokazan presudom Tribunala generalu vojske bosanskih Srba R. Krstiu.16 Zbog toga bi cinino zvuala bilo kakva satisfakcija tvrditi da je pravda djelimino zadovoljena. Ne treba imati milosti za tim tuiteljice i ukoliko doe do obnove postupka vie mu ne treba dati ansu.
Literatura Agi, Nusret-Nuno, ivi titovi, Sarajevo, 1995. Bali, Hasan, Bosanska kataklizma, studija sluaja Foa, Magistrat, Sarajevo, 2000. Cigar, Norman, Genocid u Bosni politika etnikog ienja, Sarajevo, 1998. Dimitrijevi, Vojin, Obrad Rai, Vladimir eri, Tatjana Papi, Vesna Petrovi, Saa Obradovi, Osnovi meunarodnog javnog prava, Beogradski centar za ljudska prava, Beograd, 2007. Durakovi, Nijaz, Prokletstvo Muslimana, FEB, Sarajevo, 1993. Filandra, air, Bonjaka politika u XX stoljeu, Sejtarija, Sarajevo, 1998. Hadi-Vidanovi, Vildan, Milankovi, Marko, Meunarodno javno pravo zbirka dokumena ta, Beogradski centar za ljudska prava, Beograd, 2007. 14 Prof. dr. Mustafa Imamovi, Pregled historije genocida nad Muslimanima u jugoslavenskim zemljama, Glasnik Rijaseta Islamske zajednice Bosne i Hercegovine, br. 6/91 Sarajevo, 1991., str. 173-692. 15 Vladimir Dedijer i Antun Mileti, Genocid nad Muslimanima 19411945, Svjetlost, Sarajevo, 1990. 16 Presuda Tribunala.

36 / Godinjak 2007

Bonjaci su po drugi put umrli

Imamovi, Mustafa, Historija Bonjaka, BZK Preporod, Sarajevo, 1997. Imamovi, Mustafa, Neko razmilja o genocidu, Pravna misao, Sarajevo, 1992. Kafedi, Mujo, Podrinje istona kapija Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2006. Neave, Hirey, Nrnberg, Globus, Zagreb, 1980. Presuda Meunarodnog suda pravde po tubi BiH protiv Republike Srbije, br. 91, od 26. februara 2007. Tafro, Preljub, Genocid nad Bonjacima na podruju opine Foa 19921995., Sarajevo, 2003.

Godinjak 2007 / 37

Demografska slika Bosne i Hercegovine

Hasan Zoli Mirza Emirhafizovi

oznato je da je ukupno (ope) kretanje stanovnitva u osnovi posljedica prirodnog i mehanikog kretanja. Shodno tome, prirodno kretanje i migracija temeljne su odrednice razvitka stanovnitva neke zemlje ili regije. Osnovne sastavnice prirodnog kretanja stanovnitva su rodnost ili natalitet i smrtnost ili mortalitet, a njihova je rezultanta prirodni prirast (inkrement), to uglavnom znai viak broja roenih nad brojem umrlih. S druge strane, pod migracijom ili seljenjem razumijevaju se sve promjene mjesta stalnog boravka (prebivalita), bilo da je rije o preseljenju trajne, bilo privremene naravi na manju ili veu udaljenost unutar ili preko dravnih i administrativnih granica. U daljem tekstu emo u saetoj formi predstaviti genezu demografskog kretanja u Bosni i Hercegovini, s posebnim osvrtom na posljednji popis stanovnitva i poratni period. Prema posljednjem popisu iz 1991. godine, stanovnitvo Bosne i Hercegovine inilo je blizu 4,3 miliona ljudi, sa prosjenom gustoom naseljenosti od 86,6 stanovnika po kvadratnom kilometru. Gotovo 40%, odnosno 1,7 miliona stanovnika, ivjelo je u urbanim zonama. Sarajevo, Banja Luka, Zenica, Tuzla, Mostar, Prijedor i Bijeljina bili su nastanjeni sa po vie od 100.000 stanovnika, gdje je bila i najvia gustoa naseljenosti. Rat koji je voen na prostoru Bosne i Hercegovine (1992.1995) ostavio je ogromne, direktne i trajne posljedice na demografsku sliku zemlje: veliki broj stanovnitva je poginuo (vie od 100.000), jedan broj se vodi kao nestalo (vie od 17.000 stanovnika). Iz svojih prijeratnih domova u Bosni i Hercegovini pokrenuto je gotovo 2,2 miliona osoba, to ini vie od 50% predratnog domicilnog stanovnitva. Od tog broja, priblino 1,2 milion osoba potrailo je izbjegliku zatitu u vie od 100 zemalja irom svijeta, dok je, u isto vrijeme, blizu milion ljudi raseljeno unutar Bosne i Hercegovine. Danas, dvanaest godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, u gotovo 40 zemalja irom svijeta boravi jo blizu pola miliona osoba koje su Bosnu i Hercegovinu napustile od 1992. do 1995. i, kao takve, evidentirane su kao izbjeglice iz BiH. Pravce raseljavanja unutar granica BiH u vrijeme sukoba u najveoj mjeri karakterizira pomjeranje

38 / Godinjak 2007

Demografska slika Bosne i Hercegovine

stanovnitva odreene etnike pripadnosti prema podrujima koja su bila pod kontrolom tadanjih vojnih formacija. Ovo se moe ilustrirati sljedeim podacima:1
Gubitak prirataja:1 Poginuli, nestali i via stopa ratnog mortaliteta: Lica u inozemstvu: Ukupno: 157.472,0 269.810,0 749.700,0 1 176 982,0 3,5% 5,9% 16,5% 25,9%

Potencijalni broj stanovnika u BiH na dan 31.03.2001. godine (kada je trebao biti proveden popis stanovnitva), da nije bilo rata, iznosio bi: 4.539.4572. Tako da bi, prema odreenim ocjenama, desetogodinji demografski bilans (1991.2001.) zabiljeio gubitak od 288.032 stanovnika u odnosu na potencijalni broj stanovnika na dan 31.03.2001. godine, da nije bilo rata. Koliko stanovnika, zapravo, BiH danas ima, teko je rei, jer nije izvren popis stanovnitva. Takoer, pri procjeni broja stanovnika polazi se i od principa prisutnog stanovnitva u FBiH, i od stalnog u RS-u.3 I pored toga, procjenjuje se da je broj stanovnika Bosne i Hercegovine bio u 1995. godini 3.420.000,4 to znai da je broj stanovnika u odnosu na stanje iz 1991. godine smanjen za 957.033 stanovnika, odnosno za 21,9 %. Da bismo mogli analizirati sadanje demografske prilike u BiH, potrebno se osvrnuti na prolost i obuhvatiti populacijsku dinamiku tokom druge polovine 20. stoljea, do ratnih sukoba, odnosno do 1991., kada je izvren posljednji popis stanovnitva. Na podruju BiH do sada je obavljeno ukupno 16 popisa: pod osmanskom vlau etiri, za vrijeme vladavine Austro-Ugarske etiri, Kraljevine Jugoslavije dva i u okviru bive SFRJ u Republici Bosni i Hercegovini izvreno je est popisa stanovnitva (1948., 1953., 1961., 1971., 1981., 1991. godine). U navedenom periodu dolo je do odreenih promjena u kretanju ukupnog broja stanovnika Bosne i Hercegovine, koje su uzrokovane razliitim faktorima, a posebno promjenama u politiko-administrativnom i drutveno-ekonomskom smislu. Prema obimu prirodnog i mehanikog kretanja, moe se rei da je BiH pripadala podrujima s relativno visokom stopom porasta stanovnitva, ali sa dosta izraenim regionalnim razlikama (razliit porast stanovnitva po regijama i razliita gustina naseljenosti).
1 2 3 Podaci iz studije Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Sarajevo, decembar 2005. Ibid. Do odstupanja u procjeni broja stanovnika dolazi iz razloga podjele stanovnitva na stalno i prisutno. Naime, prisutno stanovnitvo sainjavaju ljudi koji se stvarno nalaze na teritoriji drave u kritinom momentu popisa, dok stalno stanovnitvo svakog mjesta sastoji se od ljudi koji imaju u njemu stalno mjesto boravka, iako fiziki ne moraju biti prisutni prilikom vrenja popisa. Usljed stalne mobilnosti stanovnitva, posebice principa posjedovanja dvojnog dravljanstva, prilikom vrenja popisa potrebno je metodoloki tano unaprijed definirati kriterije prema kojima e se tretirati osobe u takvom sluaju, kako bi popisom utvreni broj stanovnika to bolje odgovarao realnom stanju. Period do, tj. due od jedne godine boravka van zemlje najei je kriterij na osnovu kojega su odreene osobe obuhvaene, odnosno nisu obuhvaene popisom. Podaci preuzeti od UN-a.

Godinjak 2007 / 39

ZOLI, EMIRHAFIZOVI
Za ilustraciju navedenog posluit emo se sljedeim podacima:
Tabela br. 1. Kretanje broja stanovnika Bosne i Hercegovine (1948.1991.) po meupopisnim razdobljima5
Godina popisa 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. Broj stanovnika 2. 564409 2. 847413 3. 277935 3. 736171 4. 124957 4. 377033 Meupopisno razdoblje 1948.1953. 1953.1961. 1961.1971. 1971.1981. 1981.1991. 1948.1991. Apsolutni porast +283004 +430522 +458236 +371786 +269076 +1 812624 Relativni porast (%) 11,1 15,1 14,0 10,1 6,6 70,7

Odlike prirodnog kretanja stanovnitva Bosne i Hercegovine nakon Drugog svjetskog rata (u odnosu na druge zemlje Evrope) jesu sljedee: srednje visoki natalitet, dok su stope mortaliteta bile razliite tako to je u prvim godinama nakon rata bila visoka stopa mortaliteta, naroito djece, a kasnije je poela opadati i zadrala se na srednjem nivou, to je, izmeu ostalog, rezultiralo umjerenim prirodnim priratajem. Meutim, uporeujui prirodno kretanje stanovnitva sa ostalim republikama bive SFRJ, Bosna i Hercegovina je pripadala podrujima sa relativno visokom stopom prirodnog kretanja stanovnitva ije su karakteristike: relativno visoke stope nataliteta i mortaliteta sa tendencijom opadanja, to je imalo kao posljedicu umjerenu stopu prirodnog prirataja, a to se moe uoiti iz sljedeih podataka:
Tabela br. 2. Prirodno kretanje stanovnitva Bosne i Hercegovine (1948.1991.)
Godina popisa 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. Ukupno roenih 92832 109625 108058 82688 71033 73189 Natalitet () 36,2 38,5 33,3 21,4 17,2 14,6 Ukupno umrlih 35389 41002 29415 24951 26222 35055 Mortalitet () 13,8 14,4 9,0 6,7 6,3 7,3 Prirodni prirataj () 22,4 24,1 24,3 14,7 10,8 7,3

Kretanje stopa nataliteta u BiH, u periodu od 1953. do 1991. godine odlikuje se ravnomjernim opadanjem sa 38,5 1953. na 14,6 1991.godine. Znaajno poveanje ukupnog broja roenih evidentirano je u periodu od 1948. do 1953. godine (za period od pet godina) i iznosilo je +16 793, odnosno +2,3, a najizraenije
5 Tabelom je obuhvaeno razdoblje kada je BiH bila federalna jedinica u sastavu Jugoslavije zbog promjena u teritorijalnoj povrini u vrijeme vladavine osmanske imperije i Austro-Ugarske monarhije, kao i oskudnosti podataka iz osmanskog perioda vladavine.

40 / Godinjak 2007

Demografska slika Bosne i Hercegovine

smanjenje broja roenih zabiljeeno je u meupopisnom razdoblju od 1961. do 1971. godine (25 370), to predstavlja pad za 11,9 . Dakle, prosjena stopa nataliteta za navedeni period iznosila je 24,2, mortaliteta 7,9, a prirodnog prirataja 16,3. Ovakvo smanjenje nataliteta moe se objasniti snanim emigracijskim talasom, odnosno odlaskom mlade fertilne populacije iz BiH na privremeni rad u zemlje Zapadne i Srednje Evrope, ime je vitalitet stanovnitva znatno oslabljen. Iz ovih podataka (tabela br. 1 i tabela br. 2) moe se zakljuiti da se Bosna i Hercegovina do 1965. godine odlikovala vrlo visokom stopom prirodnog prirataja (stope vee od 20 ), da bi nakon toga dolo do postepenog opadanja. Period od 1965. do 1972. godine karakterizira tip visokog prirodnog prirataja (15-20 ), da bi u 1991. godini iznosio otprilike 8 , to prema utvrenoj tipologiji Ujedinjenih nacija spada u umjereni prirodni prirataj. Trostruko smanjenje stope prirodnog prirataja sa 22,4 u 1948. na 7,3 u 1991. godini posljedica je niza faktora od kojih su najznaajnije promjene u ekonomskom i ukupnom privrednom razvoju zemlje, te promjene u ekonomskoj ulozi porodice, a posebno ene. Uopeno govorei, u Bosni i Hercegovini je u periodu od 38 godina, od 1953. do 1991. godine, roeno blizu 3,4 miliona, pri emu je ostvaren apsolutni prirodni prirataj od gotovo 2,2 miliona stanovnika. U periodu nakon Drugog svjetskog rata do 1991. godine Bosna i Hercegovina je biljeila negativni migracioni saldo. Migracijska kretanja stanovnitva Bosne i Hercegovine u ovom razdoblju su bila, uglavnom, posljedica neravnomjerne privredne razvijenosti pojedinih podruja, kako u okviru Bosne i Hercegovine, tako i u okviru bive SFRJ. Privredno nerazvijenija podruja bila su zahvaena intenzivnim procesom emigracije, dok su razvijena podruja (posebno gradski centri) predstavljala centre imigracije. Posljedica takvog tempa industrijskog razvoja je veliko prelijevanje stanovnitva iz sela u gradove (tzv. ruralni egzodus), a to je imalo cilj stvaranje radnike klase u BiH. Popis stanovnitva6 u BiH trebao je biti proveden 2001. godine, jer je prolo deset godina od posljednjeg popisa 1991. godine, koliko po pravilu treba trajati meupopisni period. S obzirom na to da 2001. godine, kako je ve navedeno, nije izvren popis stanovnitva, ne mogu se precizno sumirati posljedice rata, niti znati kvantitativna ni kvalitativna obiljeja stanovnitva kojim raspolae Bosna i Hercegovina, posebno kada je rije o starosno-spolnoj strukturi i drugim bitnim obiljejima. Bez preciznih podataka o starosno-spolnoj strukturi ne mogu se utvrditi ni bitni pokazatelji za budui razvoj stanovnitva: fertilni i predfertilni kontingent, radno-sposobno stanovnitvo, predradni kontingent, koeficijente ovisnosti mladih i starih itd. Sa ciljem kompletiranja demografske slike u BiH, daju se podaci o prirodnom kretanju stanovnitva za odreene godine, u tabelarnom i grafikom prikazu.
6 Popisi su najvaniji izvori podataka o stanovnitvu, a donose podatke o broju stanovnika i domainstava, dobnoj, spolnoj, ekonomskoj, nacionalnoj i drugim strukturama iteljstva, o zaposlenosti, pismenosti, prirodnom kretanju, migracijama itd. Provode se periodino, obino svakih deset godina prema jedinstvenoj (meunarodnoj) metodologiji, a podaci popisa odnose se na odreeni momenat kritini momenat za koji se odabire vrijeme kada je pokretljivost stanovnitva najmanja, a to je najee pono izmeu 31. marta i 1. aprila.

Godinjak 2007 / 41

ZOLI, EMIRHAFIZOVI
Tabela br. 3. Prirodno kretanje stanovnitva BiH u razdoblju 1991.2006.7
Broj ivoroenih Godina nataliteta prirodni prirataj umrlih Stopa mortaliteta prirodnog prirataja 8 / 5,9 5,5 4,5 3,7 2,4 1,9 1,4 0,9 0,7 0,1 0,2 Vitalni index Vi2 205,12 / 185,25 173,62 156,93 148,28 130,46 124,38 116,84 110,95 107,77 100,65 102,44

1991. 1992. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

65.430 / 46.594 48.397 45.007 42.464 39.563 37.717 35.587 35.234 35.151 34.627 34.033

31.411 / 25.152 27.875 28.679 28.637 30.482 30.325 30.155 31.757 32.616 34.402 33.221

34.019 / 21.442 20.522 16.328 13.827 9.081 7.392 5.432 3.477 2.535 225 812

15 / 12,8 12,9 12,3 11,4 10,5 9,9 9,3 9,2 9,1 9,0 8,9

7,1 / 6,9 7,5 7,9 7,7 8,1 8,0 7,9 8,3 8,5 9,0 8,6

Grafik 1.8

Prirodno kretanje stanovnitva u BiH 1996.-2006.

Population natural change 60000 50000 40000 30000 20000 10000 0 1996 1998 2000 2002 2004 2006 ivoroeni/ live births Umrli/ deaths

7 8

Tematski bilten: Demografija (2007.), Agencija za statistiku BiH, Sarajevo (www.bhas.ba). Vitalni indeks predstavlja odnos izmeu broja ivoroenih i umrlih. Vitalni indeks je, prije svega, dobar pokazatelj smjera (bio)reprodukcije stanovnitva.

42 / Godinjak 2007

Demografska slika Bosne i Hercegovine

Iz navedene tabele i grafikog prikaza moe se uoiti da je u poratne tri godine BiH biljeila porast stope nataliteta iznad 12 (to i dalje predstavlja niski tip nataliteta u svjetskim razmjerama), to se moe objasniti, pored ostalog, izlaskom zemlje iz rata. Naime, rat kao jedan od politikih initelja isprepletenih sa psiholoko-drutvenim faktorima snano utjee na stopu nataliteta. Poznata je injenica da u mnogim zemljama, pa i u BiH, gdje se desio sukob veih razmjera sa velikim ljudskim gubicima, nakon ratnog perioda dolazi do poveanog poroda, tzv. nadoknadne rodnosti, koja je poznata i kao baby-boom. Demografi i sociolozi to objanjavaju kao svojevrsni odraz tenji da se nadoknadi izgubljeno i uspostavi ratom prekinut ritam sklapanja brakova i raanja, jednom rijeju da se uspostavi normalan tok ivota. Meutim, ve od 2000. godine naovamo, u BiH je zabiljeen znatan pad nataliteta, razliit po entitetima, odnosno regijama unutar entiteta. Istovremeno, stopa mortaliteta biljei odreeni porast, to dovodi do toga da se stopa prirodnog prirataja u cjelini pribliava nuli. Razloge treba traiti u djelovanju niza nepovoljnih faktora: negativni migracijski saldo, slaba realizacija povratka u prijeratne domove, posebno ena u fertilnom dobu, loa ekonomska, pa i politika situacija u zemlji i sl. U takvim prilikama dolo je do pomjeranja dobne granice sklapanja braka, to se negativno odraava na stopu sklopljenih brakova (nupcijaliteta) i na stopu fertiliteta (efektivne plodnosti). Takoer, zabiljeeno je poveavanje stope divorcijaliteta (rastavljenih brakova), a to je sveukupno imalo odraza na stopu nataliteta, tako da su neka podruja u BiH (kao npr. istona Hercegovina) suoena sa pojavom tzv. bijele kuge, to znai vei broj umrlih od broja roenih. Da bismo mogli sa preciznou utvrditi relativnu demografsku nadoknadu povratkom u domovinu, trebali bismo raspolagati podacima o starosno-spolnoj, branoj, pa i obrazovnoj i ekonomskoj strukturi povratnika, a pogotovo imati saznanja da li se radi o permanentnom povratku, odnosno da li su te osobe svojim radom ili kolovanjem vezane za teritorij BiH. to se tie prikaza prirodnog kretanja stanovnitva za 2007. godinu, prilau se sljedei podaci:
Tabela br. 4. Prirodno kretanje stanovnitva za prvih est mjeseci 2007.9
Broj sklopljenih brakova ivoroeni Umrla dojenad Broj razvedenih brakova 157 141 116 109 99 102 724 Prirodni prirataj Mjesec Vitalni indeks 88,43 80,94 84,78 93,22 94,88 105,46 / enski 1.145 1.197 1.206 1.199 1.294 1.359 7.400 muki Umrli 2.680 3.002 2.983 2.686 2.835 2.657 16.843

01.07 2.370 02.07 2.430 03.07 2.529 04.07 2.504 05.07 2.690 06.07 2.802 I-VI/07 15.325 9

1.225 1.250 1.323 1.305 1.396 1.443 7.942

-310 -572 -454 -182 -145 145 -1.518

6 24 16 19 25 13 103

1.582 1.522 1.519 1.839 1.613 1.715 9.790

Tematski bilten: Demografija (2007), Agencija za statistiku BiH, Sarajevo.

Godinjak 2007 / 43

ZOLI, EMIRHAFIZOVI
Iz prezentiranih podataka uoljivo je da u BiH iz godine u godinu stopa nataliteta opada, stopa mortaliteta raste, pa samim tim prirodni prirataj opada kao i stopa (1996. stopa je iznosila 5,9 promila, a 2006. godine 0,2 promila). Prema podacima za prvih est mjeseci 2007. godine, stopa nataliteta iznosi 3,99, a stopa mortaliteta 4,38. Uporeujui ove stope, moe se zakljuiti da je i BiH, kao i druge zemlje u bliem i dalje okruenju, poela ostvarivati negativnu stopu prirodnog prirasta, koja iznosi 0,39 , to u usporedbi sa istim periodom 2006. godine pokazuje pad prirodnog prirasta. I druga obiljeja koja su u vezi sa prirodnim kretanjem ispoljavaju takoer negativnu tendenciju. Imajui u vidu da broj umrle dojenadi odraava drutveno-ekonomski razvoj jedne zemlje, a samim tim i nivo zdravstvene zatite, osvrnut emo se i na ovaj bitan aspekt negativne komponente prirodnog kretanja stanovnitva. Broj umrle dojenadi u 2006. godini u odnosu na 2005. godinu povean je za 22 dojeneta, a slina tendencija nastavljena je i u 2007. godini U prvom polugoditu 2007. godine, FBiH je zabiljeila pozitivnu stopu prirodnog prirataja (stopa prirodnog prirasta iznosi +0,38 promila), zbog negativnih kretanja u RS-u (stopa prirodnog prirasta za prvih est mjeseci 2007. u ovom entitetu je 1,93 promila), ocjenjuje se da e BiH u cjelini imati negativni prirodni prirataj u 2007. godini, to je rezultat negativnih kretanja u RS-u, koja ve dui period biljei negativnu stopu prirodnog prirasta. Jedan od znaajnih indikatora koji djeluje na budue kretanje stanovnitva jeste srednje trajanje ivota i prosjena starost stanovnitva. Srednje trajanje ivota u 2007. godini za ukupno stanovnitvo (mukarci i ene) procjenjuje se na 75,6 godina, a 1991. godine iznosilo je 71,9 godina, to znai da je dolo do poveanja srednjeg trajanja ivota stanovnitva BiH. Prosjena starost za 2007. godinu za oba spola iznosi priblino 38,1 godina, to u odnosu na 1991. godinu, kada je iznosila 34 godine, pokazuje tendenciju starenja ukupnog stanovnitva, to e imati znaajne implikacije na budui demografski razvoj zemlje, odnosno doi e do smanjenja stope nataliteta i poveanja stope mortaliteta. Imajui u vidu sva ova kretanja, kao i ostvareni broj povratnika u BiH, koji je u 2006. godini bio 442.68710, a iji je intenzitet rasta nastavljen i u 2007. godini, moe se dati ocjena da danas u BiH ima prisutnog stanovnitva blizu 3.850.000,00. Zbog operativnih potreba za pokazateljima o broju stanovnika, strukturi stanovnitva, kao i drugim obiljejima, nakon rata vrena su i vre se odreena istraivanja od meunarodnih vladinih i nevladinih organizacija, sa ciljem demografskih procjena stanovnitva. Tako naprimjer Amerika obavjetajna agencija CIA11 je objavila sljedee podatke iz demografske statistike za BiH za 2007. godinu. Ukupan broj stanovnitva iznosi: 4.552.198. Starosna struktura stanovnitva po starosnim razredima: 0-14 ini 15% stanovnitva, dok 15-64 ini 70,4%, te
10 Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, (www.mhrr.gov.ba/). 11 www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html

44 / Godinjak 2007

Demografska slika Bosne i Hercegovine

65 godina i vie ima udio od 14,6 %, to stanovnitvo BiH, prema tipologiji stanovnitva po dobnoj strukturi, a na osnovu ovih pokazatelja svrstava u staro stanovnitvo (sa udjelom od 14,6% u ukupnom stanovnitvu osoba preko 65 godina ivotne dobi).12 Stopa ukupnog fertiliteta13 u BiH za 2007. godinu ima relativnu vrijednost od 1,23 roeno dijete po eni.14 Kada su u pitanju mehanika kretanja stanovnitva u BiH, daje se podatak procijenjene stope neto migracijskog salda za 2007. godinu, a koji iznosi 9,65, odnosno 9,65 migranta na 1.000 stanovnika. Oekivano trajanje ivota za ukupnu populaciju je 78,17 godina, a prema spolovima je: za mukarce 74,57 godina, a za ene 82,03. Zakljuak Bosna i Hercegovina je u razdoblju kraem od jednog i po stoljea, do sticanja nezavisnosti bila u sastavu razliitih dravnih tvorevina (od Osmanskog carstva, preko Austro-Ugarske, do SFR Jugoslavije), prola je kroz nekoliko razliitih drutveno-ekonomskih sistema i ratova. Sve ove okolnosti imale su snaan utjecaj na demografska kretanja u BiH, tako da BiH nije imala normalan tok demografske tranzicije razvoja stanovnitva, kakav su imale neke zemlje u okruenju, a naroito neke zemlje Zapadne Evrope (kao npr. Francuska, Njemaka, Danska i dr.). Posljednji rat koji je voen u BiH, izazvao je poremeaj u svim aspektima drutvenog ivota zemlje, posebice u demografskom smislu, gdje je veliki broj stanovnitva stradao ili je prisilno napustio svoje domove, odlazei iz BiH u druge zemlje. Poslijeratna loa ekonomska i politika situacija uvjetovala je porast emigracije (iseljavanja), naroito mlaeg stanovnitva, slab povratak ljudi iz inozemstva, a sve to ima odraza na prirodni prirataj, jer BiH poinje da prvi put u svojoj historiji biljei negativnu stopu prirodnog prirataja, odnosno prema ostvarenim stopama nataliteta, fertiliteta i mortaliteta vie odgovara nekim visokorazvijenim zemljama nego ratom razorenoj i osiromaenoj BiH. Dakle, naa zemlja, koja je u sastavu bive Jugoslavije imala dosta povoljnu stopu prirodnog prirataja, danas biljei negativnu stopu prirataja.
12 Karakteristike starog ili kontraktivnog stanovnitva su sljedee: osnovica dobno-spolne piramide, kao grafikog prikaza bioloke strukture stanovnitva, znatno je suena, a srednji dio je ispupen, pa piramida poprima oblik urne. Obiljeava ga niska stopa rodnosti i smrtnosti (svojstveno visokorazvijenim zemljama), pojavljuje se i negativna prirodna promjena i prirodna depopulacija. Udjel starijih dobnih skupina vii je od 8%. Fertilne dobne skupine jo e se smanjivati, to bi s vremenom moglo uzrokovati smanjenje ukupne populacije. (Nejami, 2005.) 13 Stopa ukupnog fertiliteta (TFR) predstavlja ukupan broj ivoroene djece na jednu enu fertilne dobi. 14 Ako je stopa ukupnog fertiliteta vea od 2,1 znai da se ostvaruje proirena reprodukcija, a ako je manja od 2,1, to znai da nije osigurano jednostavno obnavljanje stanovnitva. (Nejami, 2005.).

Godinjak 2007 / 45

ZOLI, EMIRHAFIZOVI
Literatura Tematski bilten: Demografija, Agencija za statistiku BiH, Sarajevo, 2007. Nejami, I., Demografija, stanovnitvo u prostornim odnosima i procesima, kolska knjiga, Zagreb, 2005. Wertheimer-Baleti, A., Stanovnitvo i razvoj, Mate, Zagreb, 1999. Izvori sa interneta www.fzs.ba www.bhas.ba www.mhrr.gov.ba www.cia.gov

46 / Godinjak 2007

Alada damija u Foi ubijeni monument Simbol bonjakog naroda i njegove kulture
emso Tucakovi

elikosrpski zloinci su 2. augusta 1992. godine unitili najvredniji objekat orijentalne kulture na Balkanu. Bez Alade i Bonjaka, Foa, stoljeima centar islamske kulture i civilizacije, ostat e grad Srba i pravoslavlja, ime e u potpunosti biti ostvarena ideja velikosrpskih ideologa: Miloevia, Karadia, Maksimovia... Na desnoj obali rijeke ehotine u Foi, nekoliko stotina metara prije njenog utoka u Drinu, u blizini mjesta gdje je sultan Mehmed el-Fatih, 1463. godine, na elu svoje vojske uao u Bosnu, nikao je polovinom 16. stoljea, jedan od najvrednijih objekata orijentalne kulture na Balkanu uvena Alada damija. Svih potonjih vijekova ona je bila predmet divljenja brojnih namjernika, uenih ljudi, ljubitelja nenadmanih graevinskih ostvarenja, putopisaca i drugih znatieljnika koji su pohodili ovaj centar islamske civilizacije na podruju jugoistone BiH. Trajalo je to sve do 2. augusta 1992. godine, kada su velikosrpske vlasti, nakon okupacije i genocida nad Bonjacima, po nareenju Petka anara, Vojislava Maksimovia i Marka Kovaa, unitile ovo remek djelo orijentalne umjetnosti. Damiju su pripadnici srpske vojske i policije, tog dana, u veernjim satima minirale, a zatim su njene ostatke zatrpale zemljom na gradskim smetljitima. Nisu oni unitili samo Aladu u Foi. Ista sudbina stigla je i svih 12 drugih damija ovog grada. Svaka je bila malo remek djelo orijentalne umjetnosti, i svaka se, prije velikosrpske agresije, nalazila pod posebnom zatitom drave. Alada damija je, meutim, sa stanovita graditeljskog sklada i dekorativnog zidnog slikarstva, bila jedinstveno ostvarenje, ne samo na bosanskim, nego i na mnogo irim, balkanskim prostorima. Za nju uveni putopisac elebi 1664. godine, kae: U ovu damiju, sa stanovita graevinske geometrije, utroeno je toliko truda, toliko ukusa, toliko finoe i ostvareno toliko ljupkosti, da ovakvu impresivnost nije ostvario nijedan raniji neimar na zemaljskoj kugli... Neimar je, ak, na zidovima etvorougaone osnove, napravio okruglu kupolu poput plave zdjele, dostojnu divljenja, koju treba pogledati. Minber, mihrab, prozori i galerija za mujezina su perforirani radovi od bijelog mermera koji odaju toliku vjetinu da se u svemu osjea neka vrsta doputene magije. (elebi, 1967., str. 179.) Godinjak 2007 / 47

TUCAKOVI
Slino su Aladu vidjeli i savremeni eksperti koji su procjenjivali vrijednost graditeljskih ostvarenja na naem tlu. Rahmetli Alija Bejti, jedan od najistaknutijih poznavalaca vrijednosti spomenikog bogatstva u Bosni i Hercegovini, ocjenjuje Aladu, savrenijim objektom od Gazi Husrev-begove damije u Sarajevu i Ferhadije u Banjoj Luci. On pie: Velika vrijednost Alade, koja se zapaa ve iz daljine u njenoj optoj kompoziciji, lei u prvom redu, upravo u njenom istom kompozicijalnom rjeenju, u sjajno odabranim i do krajnosti izbalansiranim proporcijama osnovnih geometrijskih tijela iz kojih je sloena kocka (unutranji prostor u glavnim stijenama), polukugla na kocki, dvanaestobridna stojea prizma ili, tanije valjak (munara), koji visoko gore para nebo i svojom suptilnou silno akcentira cio monument. Mada je objekat izveden cio iz kamena, dakle materijala koji izraava teinu, tu, umjesto mase i statinosti, dominira upravo dinamika i visoka elegancija i cjeline i onog najmanjeg dijela. Objekat podsjea na model, izveden iz stanca kamena ili tijesta kojim se ovjek moe takorei poigrati. Potpuno dosljedno genijalnoj zamisli koja je dala kompoziciju objekta, podjednak tretman sretamo i u detaljima monumenta, svagdje tano odmjerene proporcije. Plastini dekor koji pokriva kapitele, portal, mahvil, mihrab i minber, u isto vrijeme je bogat i dostojanstven, on se nigdje ne namee, nego skladno raslanjuje plohu na kojoj se nalazi... Druga specifinost i velika vrijednost damije Alade lei u njenoj viebojnoj ornamentici koja pokriva plohu glavne stijene u trijemu, zatim minber i unutranje plohe glavnih stijena... Sistemi vegetabilnih ornamenata perzijskih uzora i geometrijskih rjeenja alirskog i egipatskog porijekla, tako su komponirani i tako sigurno izvedeni i odslikani, da upravo zapanjuje... (Bejti, 1957., str. 36.) Andrej Andrejevi, arhitekt i historiar umjetnosti iz Beograda, napisao je studiju o Alada damiji. On istie da Alada nadmauje, po svojim likovnim odlikama Gazi Husrev-begovu damiju u Sarajevu, Stari most u Mostaru, Mustafa-painu damiju i Kurumli han u Skoplju i Sokolovievu upriju u Viegradu. Ona i u irim okvirima osmanlijske umjetnosti, moe da stane u isti red sa zadubinama Sinanovog doba u samom Carigradu. (Andrejevi 1972., str. 51.) ta je, uistinu, Alada damiju svrstavalo u sam vrh graditeljskih ostvarenja orijentalne kulture na Balkanu, i najvredniji objekat ove vrste u Bosni i Hercegovini? Nesvakidanjim monumentom na Drini, u Foi; ovu damiju su inila tri glavna sadraja: 1. sama arhitektura, 2. interijer i 3. zidno slikarstvo. Sam objekat je bio skladno ukomponiran na desnoj obali rijeke ehotine, pored puta Dubrovnik Carigrad, koji je prolazio kroz Fou. Ktitor (dobrotvor) damije Hasan Nazir, nadzornik carskih prihoda u Bosni, htio je gradnjom, kako kae postii Boije zadovoljstvo, ostavljajui dobro djelo ljudima. Sa tim ciljem angairao je Ramadan-agu, jednog od najpoznatijih arhitekata Osmanskog carstva. On je, angairajui najbolje majstore tog vremena, sagradio objekat neprolazne vrijednosti u gradu koji je tada bio sjedite Hercegovakog sandaka. Rjeenja u gradnji, za koja se smjelo odluivao prije vie od 450 godina, Ramadagina fascinirala su brojne arhitekte i ininjere graevinarstva savremenog doba. Najprecizniji opis tih rjeenja dao je, ve spominjani, arhitekt i historiar 48 / Godinjak 2007

Alada damija u Foi...

umjetnosti Andrej Andrejevi. Vrijedi ga citirati: Prelaz kvadratne osnove (temelja) damije u kruni tampbur inventivno je rijeen pomou stalaktita, trompi i sfernih trouglova. Naime, prvo iz samih uglova stepeniasto izrastaju stalaktiti koji se postepeno ire i svojom masom ispunjavju uglove oko jedan metar. Na njima su postavljene polukalotaste trompe sa prelomljenim eonim lucima, a u istoj visinskoj zoni, nad obimnim zidovima molitvenog prostora, prua se izmeu trompi po jedan, takoer, prelomljeni prislonjeni luk. Izmeu konzola, na koje se oslanjaju trompe i lukovi i tjemena, die se osam irokih sfrenih trouglova koji blago zavravaju prelaz u kruni prsten tambura. Spolja osmostran tambur prosveden je kolotom poluprenika od pet i po metara... Visok, prostran trem prua se cijelom irinom sjeverozapadnog zida damije. On je u osnovi podijeljen na tri dijela: na nii sredinji prolaz koji vodi do portala, i na dvije, znatno vie kamene sofe sa jedne na drugu stranu. Trem nose etiri visoka mermerna stuba. Njihova monolitna stabla imaju kruni presek, kapiteli su im ukraeni stalaktitima, a lijepe obraene baze imaju naglaen torus... Uz desni prednji ugao masivnog kubusa damije uzdie se vanredno vitak i 36 metara visok, etrnaestrostrani minaret. Gornji dio njegovog podnoja, u visini vijenca na trijemu, opasuje lijepo klesani kameni prsten. (Andrejevi, 1972., str. 28-30.) Andrejevi posebno ukazuje na umjetniku vrijednost portala iji ulaz obiljeavaju dvokrilna vrata koja uokviruju masivni mermerni dovratnici presvedeni plitkim kamenim lukom i optoeni profiliranim vijencem. Zidovi su graeni sedrom dopremljenom iz desetak kilometara udaljenog Godijena. Eksterijer su inili jo adrvan od bijelog mermera koji je bio tako umjetniki izraen da, kako kae putopisac elebi, zaljubljene ljude zbunjuje svojom oaravajuom ljepotom. U blizini se nalazilo turbe u kojem je bio sahranjen sretni ehid Ibrahim-beg, sin dobrotvora Hasana Nazira, koji je poginuo tri godine prije smrti svoga oca. Obiljeje interijera damije inila su tri elementa mihrab, makfil i minber.. Sva tri ta sadraja su se svojom nenadmanom ljepotom uklapala u impozantnu cjelinu objekta. Za A. Andrejevia mihrab nije imao premca, po ljepoti i skladu, na prostorima bive Jugoslavije. Minber je bio ukraen cvjetnom ornamentikom sa vrijeama, listiima i cvjetovima rue i ipka. Minber je bio remek-djelo klesarske umjetnike vjetine. Izvanredno umjetniko-graditeljsko ostvarenje predstavljao je i impozantni makfil. Da se radi o originalnom rjeenju ovog dijela objekta, govori injenica da su ga kasnije pokuali kopirati brojni graditelji u Bosni. inila su ga etiri osmostrana stuba, kamene ploe sa uklesanim saracenskim lukovima koje se nalaze izmeu kapitela sa stalaktitom dekoracijom. Gornji dio makfila, sa njegove prednje strane, uokvirivala je kamena ograda, iju ornamentiku su inile estokrake zvijezde. Motivi koje su majstori-umjetnici (arhitekte, slikari, klesari) koristili za dekoraciju unutranjosti damije, govore o njihovom poznavanju, kako turskih, tako i perzijskih smjerova u graditeljstvu i slikarstvu. I taj je detalj svrstavao Aladu meu najznaajnija djela orijentalne kulture. Godinjak 2007 / 49

TUCAKOVI
Sam objekat je dobio naziv po zidnom slikarstvu koje je pokrivalo gotovo itavu unutranjost i znatan dio spoljnih strana zidova damije. Ovim sadrajem su najvie bili zadivljeni posjetioci damije tokom svih vijekova njenog postojanja. Jedino ta umjetnost nije impresionirala velikosrpske vandale koji su itav objekat zbrisali sa lica zemlje. Mletaki putopisac Kontarini konstatira, tridesetak godina nakon zavretka Alade da se njeno slikarstvo doimlje harmonijom boja i skladom. elebi to slikarstvo poredi sa savrenstvom i naziva ga dostojnim kista Behzadova, Manijeva o eli Kulova, najveih slikara Osmanskog carstva. Slikarskom dekoracijom ukraena je unutranja i dio spoljne strane damije kod ulaznih vrata. Najstarije boje u unutranjosti objekta bile su ouvane u piramidalnom krovu minbera. Radi se o pastelnim tonovima najee upotrebljavanih boja: crvene, plave i zelene. Rascvjetali bunovi i kitnjaste rozete naslikane su bile na zidnim povrinama izmeu prozora. Cjelokupno slikarstvo bilo je izvedeno na mehkom, poroznom malteru sa dosta krea, u seko tehnici, sa veoma razrijeenim i tempera bojama. itavo to djelo umjetnika svjedoilo je pokoljenjima o ukusu, vrijednostima, kulturnim dometima i duhu jednog vremena na podruju BiH i ire. Kranske i ateistike vlasti, sve od vremena dolaska Austro-Ugarske, nisu toj umjetnosti posveivale panju. Konano su ga predstavnici pravoslavnog ekskluzivizma i srpskog ovinizma unitili 2. augusta 1992., 440 godina nakon njegovog nastanka, prekrivi itavo to monumentalno slikarsko ostvarenje neprozirnom tamom. Tama je prekrila i svih 12 drugih damija u Foi, koje su velikosrpski faisti pretvorili u prah i pepeo. Potom su oni, jedan grad (Fou), koji je stoljeima bio centar islamske kulture i civilizacije na irem podruju Balkana, nazvali Srbinjem ili gradom Srba. Bio je to rezultat genocida nad Bonjacima bosanskim muslimanima koje su velikosrpske vlasti prethodno pobile i protjerale. Likvidacija stanovnika druge vjere i nacije, nije, meutim, bilo dovoljno. Jer, prema shvatanju velikosrpskih voda i teoretiara, tek sa unitavanjem tragova islamsko-bonjake kulture i civilizacije mogue je ostvariti velikosrpske ciljeve. U Foi su te ciljeve, u vremenu agresije, oni u potpunosti realizirali. Zato saniranje posljedica genocida nad Bonjacima Gornjeg Podrinja, iji centar je stoljeima bila Foa, nije mogue bez obnavljanja njihovog kulturnog, prije svega graditeljskog i umjetnikog stvaralatva. A ta obnova nee znaiti mnogo, nee zapravo znaiti nita, bez ponovne izgradnje, u svoj svojoj monumentalnosti Alada damije, simbola jednog naroda, jedne vjere i jedne zemlje.
Izvori Andrejevi, Andrej, Alada damija u Foi, Beograd, 1972. Bejti, Alija, Povijest i umjetnost Foe na Drini, Sarajevo, 1957. elebi, Evlija, Putopis, Sarajevo, 1967. Tihi, S., Alada damija u Foi, Bilten JAZU, br. 9, Zagreb, 1963. Tucakovi, emso, Alada damija foanski biser, Sarajevo, 1990. Tucakovi, emso, Alada damija ubijeni monument, Sarajevo, 1998. Zurzicki, M., Arndt, E; Stratimirovi, S, Alada damija u Foi, Glasnik Zemaljskog muzeja, II, Sarajevo, 1891.

50 / Godinjak 2007

Medijska kultura u BiH

Fahira Fejzi-engi1

...Tako i nou, dok sve spava, u brojanju pustih sati gluvog doba bdi razlika koja deli ove pospale ljude koji se budni Raduju i aloste, goste i poste prema etiri razna, meu sobom zavaena kalendara, i sve svoje elje i molitve alju jednom nebu na etiri razna crkvena jezika. A ta razlika je, nekad vidljivo i otvoreno, nekad nevidljivo i podmuklo, uvek slina mrnji, esto potpuno istovetna s njom. Ivo Andri, 1920. ......vidio sam i iskusio svijet jedinstva. Uprkos tome, priznajem da nisam otkrio zato je dobro ako se svi ravnamo prema jednom kalendaru i ujedinimo se u jednom zajednikom osjeanju vremena... Kad istekne tvoje vrijeme istekao ti je i ivot; tvoj stvarni ivot je samo ono ime si ispunio svoje vrijeme i dao mu oblik, doveo ga do vidljivosti. /.../ Sve se u vrtu ili umi razlikuje i odvaja od svega drugoga, svaki se dio odvaja od svih drugih dijelova i razlike od njih uva kao vlastiti opstanak, sve se areni i drei, sve se svaa sa svim i brani svoju izdvojenost. /.../ A u pustinji je sve ureeno, lijepo i jedinstveno, sva su zrna pijeska prihvatila jednu boju i jednu formu... sa svemu nadreenim principom jedinstva. Sa smru naime. Devad Karahasan, 2007.

nogi znanstvenici imaju obiaj razliite sadraje nominirati razliitim rijeima, razliitim izrazima. Tako nee biti zaudno, dakle nee biti ni znanstveno upitno, imenovati kulturu izrazom politika, rijeju drava ili jo openitijom rijeju drutvo.2 U svakom od ta etiri mogua neuobiajena
1 2 Tekst koji slijedi je preraeni izvod iz uvodnih razmatranja doktorske disertacije Fahire Fejzi-engi, koja se bavi fenomenom medijske kulture u Bosni i Hercegovini izmeu tradicije i globalizacije Ali, sa kulturolokog, dijelom i antropolokoga stajalita bit e upitno, i bit e moda ak i zaudno, jer je, zapravo, rije kultura i iri pojam kulture uvijek neto vie, znatno opsenije,

Teorijski pristup

Godinjak 2007 / 51

FEJZI-ENGI
metasinonimska imenovanja, bit e, zapravo, mogue pronai slian, pokatkad istovjetan, pokatkad gotovo istovrstan, pa ak ponegdje i identian sadraj. Bit e, stoga, u ovom radu neto tee uvjeriti potencijalne neistomiljenike da se i fenomen medijske kulture d prepoznati u novogovornom intertekstualnom podruju kao neto vrlo slino i nalikujue na medijsku politiku, medijsku dravu ili medijsko drutvo. Zato to se na prvi pogled, pri prvom susretu sa ovako raznorodnim nazivima moe uiniti gotovo nevjerovatnim da su ovi termini, ove teorijske sintagme neka vrsta istovrsnih slika, istovjetnih sadraja kojima ovjekov svijet i ovjekova svijest tako bitno oboje odreeni u brojnim epohama i u veini povijesnih odrednica. To nadasve stoga to sintagma, ili kontekstualizirajui pojam medijske kul ture, u sebi sadrava veinu, ili barem najvanije etimoloke karakteristike i etimoloka znaenja latinskoga korijena cultus, pa podrazumijeva medijsko gajenje, medijski odgoj, medijsko obraivanje, medijsku obrazovanost, medijsko potovanje.3 Naroito danas, u vrijeme izrazito razuene, bogate i vrlo arolike medijske stvarnosti, odnosno tehnikog univerzalizma medijske stvarnosti koja je karakteristina za cijelu Bosnu i Hercegovinu. Ako kulturu ini sve ono to su ljudi proizveli u svojoj povijesti, svi materijalni i duhovni proizvodi a meu duhovne pripadaju i svi organizacijski oblici ponaanja4, onda bi supstanciju, sr, sadraj, bit, sutinu medijske kulture bilo pojedinanog prostora, bilo cjeline svijeta i njegove openitosti, inilo sve ono to su ljudi proizveli uz pomo i koristei masovne medije komunikacije u najirem smislu rijei: masovno distribuiranim tekstom, rijeju-govorom, slikom, elektronskim ili digitalnim kodom (konfiguracijom) irei te sadraje posve demokratskim i slobodnim protokom do svakog potencijalnog lana drutva (zajednice) kao (masovnog) individualnog recipijenta. Svakako bi preuzimanje dijela definicije kulture Hidajeta Repovca uveliko pripomoglo uspostavi funkcionalne definicije medijske kulture u okvirima bosanskohercegovakog javnog diskursa: Kultura je ono iskustvo ili mnotvo iskustava to ih je ovjek sabirao i akumulirao, zahvaljujui svjesnom radu, ili bolje, ona je pretakanje tih iskustava u materijalna i duhovna djela i ivljenje s njima kao s mjerom vlastitog bia.5 Produljujui dalje: Svaka je kultura... kroz udoree, mitove, religije, moralna naela, umjetnost, filozofiju, institucije, politiku i slino gradila i razvijala ideju jezika...6 i razvijala samu sebe, moglo bi se dodati.
bogatije i raznovrsnije od politike, od drave ili ak od drutva, svakako konkretnoga drutva. Ali, da je svekolika povijest poprite nesmiljenih nastojanja i agresivnog instrumentaliziranja kulture, osobito medijske kulture to nije zaudno, pa je i svekoliki tekst kulture neprestana bojinica nadmonoga diskursa vlasti, politike, drave sa krhkim, ali vazda prisutnim glasom otpora politikog instrumentaliziranja slova... Prema Kaleu, predefinirana definicija kulture, strana 10., Univerzitetska knjiga Zagreb, 1998. Ibidem, str. 10. Hidajet Repovac, Sociologija simbolike kulture, Magistrat, Sarajevo, 2003., Editio Civitas, 10. str. Ibidem, str. 38. U tom smislu zanimljivo je savremeno definiranje jezika, kao same osnove (I) medijske kulture koju daje ovaj autor: Najkarakteristinija pojava u igri drutvenog komuni-

3 4 5 6

52 / Godinjak 2007

Medijska kultura u BiH

Dakle, moglo bi se definicijski kazati kako je medijska kultura, trajniji, dina mian odnos medija prema kulturi, tradiciji, vjeri, literaturi, etici, identitetu na nain stalne redefinicije, redeskripcije, obnavljanja, zanavljanja, selekcije ovih elemenata drutvenosti i sebe samih. U medijsku kulturu bi, konsekventno opoj definiciji kulture, spadale i meuljudske interakcije, kolektivni i zajedniki na tom iskustvu proizali organizacijski i duhovni sadraji poput novih (medijskih) profesija i specijalnosti, poput novih jezikih termina i izriaja (koji dotad nisu postojali i nisu se mogli pojaviti bez novo-konkrecije), poput novih meuljudskih odnosa i novih relacija meu kolektivitetima i meu zajednicama, takoer i meu pojedincima, individuama unutar njih, a koji su se upravo zahvaljujui medijskom faktoru u kulturi izdiferencirali.7 No, izvan ovoga odreenja, za bolje, zapravo, za suptilnije odreenje bo sanskohercegovake medijske kulture treba imati u vidu da je ona u ishoditu, ali i u svom zametku, opredijeljena vanim faktorima ili faktorom tog, da ga tako nazovem, sudbinskog, ali u osnovi antropolokog odreenja u strukturalnom smislu kao to je opa povijesna upuenost u osnovi triju mikrokultura jedne na drugu i u dobru i u zlu, to bi se modalno moglo rei, meusobna upuenost razliitosti jednih na druge. Dakle, upuenosti i povezanosti i u miru i u ratu, i u vremenu kulture i u vremenu barbarizma, zavisno od smjene stanja u kojima su jedno ili drugo egzistirali, pretezali ili dominirali, ili ustuknjavali i reterirali.8 U neto uem smislu rijei, stoga, nee biti naodmet ako kaem da bosanskohercegovaku medijsku kulturu ine sve ope odrednice ovoga naziva kakve postoje posvuda po svijetu, ali i one posve lokalne kakvi su primjerice fakti da
ciranja, od prapoela te igre do danas zasigurno jeste jezik. Ta igra se, u stvari, temelji na jeziku, on je njena potka, njen instrument, njena prva i posljednja zagonetka. Toliko je objektiviziran da se teko moe razluiti od pojave sui generis, od svanua i sumraka, od kozmike i boanske zadatosti. On ulazi u sve sfere ivota, od umjetnikih do tehnikih, od psiholokih do drutvenih, na njima poivaju i njima se slue sve umjetnosti i sva znanost, on je osnova svih najprostijih i najsloenijih kultura (str. 35.)... on je svijet ivota. U njemu su svi kod kue. (str. 36.) Ko je prije XX vijeka mogao govoriti o publici, televizijskoj publici, radijskoj muzikoj publici, publikama filmskog festivala, publici pozorita i kamernih teatara, itaocima dnevne novine, itaocima omladinskog lista, publici crtanog filma, publici teorijskog ili znanstvenog asopisa, javnosti vjerske manifestacije, javnosti sportskih takmienja, javnosti politike izborne linije, a sve su to danas, toliko uobiajeni oblici nove, duhovne ili strukturiranosti prema sklonostima i afinitetima bez kojih je savremenost zapravo nezamisliva... Neko ko je zaboravio lokalnu povijest i ko je zaboravio da je ovdje odvajkada postojalo pozorite i publika, poev od Karaoza, ili poev od crkvenih mirakula slijedom do svega onoga to stavljamo u sredite istraivakog interesa kada se bavimo fenomenom medijske kulture... Nema nikakve sumnje da vanu kariku u nastajanju medijske kulture u Bosni i Hercegovini ima i naizgled beznaajan detalj, poprilino rijedak u svijetu: da gotovo nema pojedinca ovdje a da za ivota nije uo i ezan i crkveno zvono i crkveni zvuk, i da se taj sudbinski auditivni sloj na svaki nain uanio i ubacio u cjelinu svakog individualnog bia ponaosob, svakoga ko se u Bosni i Hercegovini rodio, rastao i umirao, a dijelom i na ovome fragmentu izrasta fenomen medijske kulture.

Godinjak 2007 / 53

FEJZI-ENGI
lokalni desk masovnog dnevnog medija ima niz specifinosti naspram nekih drugih svjetskih deskova, ali i, naprimjer, injenica da samo u Bosni i Hercegovini ive mladi ljudi koji ele biti novinari volonterski, posve neplaeni, kako bi odmilja, zarad vlastitog postojanja i promoviranja u javnosti le publique pour le publique obavljali ovaj posvuda odgovoran i teak posao. Medijska kultura u Bosni i Hercegovini. Neke teorijske i prakseoloke znaajke Ve smo se prethodno malo dotakli ovoga podnaslova, u tumaenju pojmovnog odreenja medijske kulture. Nije naodmet kazati i da jeziko ozraje9 ini ovu kulturu specifinom u odnosu na sve ono izvan uske geografske ogranienosti koja je rezultat povijesti, geografije, politike, geopolitike, ratovanja i odvie specifine sudbine, koje taloi pokretljivo gibanje velikih imperija na rubovima toplih mora i na ovom zanimljivom paretu Sredozemlja. Najmanje etiri velike svjetske imperije obitavale su na ovom prostoru: Rimska imperija, Osmanska imperija nekoliko stoljea, Austro-Ugarska imperija nekoliko decenija i sada, u specifinoj formi Amerika imperija nekoliko godina kao vodea odrednica svijeta. Ovaj rad jedino nee ni na koji nain tretirati period Rimske imperije. Ovdje se, dakle, pribliavamo onome dijelu opeprihvaenih definicija kulture koja se odnosi na kulturu odreene ljudske zajednice. Jer se opa kultura oituje preko pojedinanih kultura10. S tim to valja priznati da upravo medijska kultura usljed svoje bitne odrednice da je masovna i tehniki iroko disperzibilna, na svaki nain pomjera ove granice opeg i pojedinanog u samoj biti kulture i da ona sama na neki nain, u posljednjim decenijama naeg ljudskog trajanja kojem smo savremenici vri unifikaciju svijeta, pokuava vriti unifikaciju svijesti takoer (daleko tee svijesti od svijeta), pokuava utemeljiti pojednostavljivanje svijeta i svijesti do bahanalija i opekonzumerskog, premoava vrlo udaljene (fiziki i duhovno) modalitete najrazliitijih lokalnih, konkretnih kultura u zajedniki amalgam onih vladajuih. Za ovu dodatnu distinkciju moe nam dobro posluiti kao metodoloko pomagalo odrednica civilizacije, pored ve tretirane kulture, i to prije svega civilizacija kao odrednica proizvodnih snaga, odrednica koja se, prije svega, odnosi na pojavu pisma, gradova i drava, klasa, novca, roba i tehnologije. Stoga se za medijsku kulturu moe rei poprilino originalan stav da je njena pojava mogu9 Ne ulazei u gramatiku, niti u lektsiku, niti u sintaksu ovdje govoreih jezika (bosanski, srpski, hrvatski), ali nema sumnje da izvan rasprava jezikih istunaca, radikalnih nacionalnih pro- i contra- zastupnika, rije je zapravo o kolektivnim individualitetima koje, ma kako religije, nacije, politike tvorevine ili tota drugo dekonstruiralo, svi graani Bosne i Hercegovine govore jezicima koje meu sobom razumiju bez rjenika i prevodilaca, pa ih ve taj fakat konstruira kao istojezinu zajednicu koja s lahkoom konzumira najrazliitije sadraje medijske kulture. 10 Kalin, str. 11.

54 / Godinjak 2007

Medijska kultura u BiH

a samo na civilizacijskom nivou razvoja razliitih ljudskih zajednica i kultura. Medijsku kulturu nije mogao posjedovati ovjek iz sojenice, ne zato to je po bilo emu prirodnom bio za to inhibiran, on je istovremeno mogao nainiti izvanredno umjetniko djelo, kao djelo svoje goleme imaginacije, kreacije, duha, kao djelo svoje individualne kulture. Medijskoj kulturi potreban je vaan oslonac vaan tehniko-tehnoloki oslonac, upravo, kolski kazano, civilizacijski oslonac, ono spominjano pismo, onaj Gutembergov pronalazak, ona prva fotografija, ona prva pokretna slika zvana film i televizija, onaj prvi beini prenosnik zvani radio, onaj prvi kapitalni kompjuter i njegov majuni ip. I to, to se u Bosni i Hercegovini kao junom dijelu Evrope tampa kao masovni medij komunikacije pojavila sa sedamdeset godina zakanjenja u odnosu na ostale dijelove njenog kontinenta kakvi su Sjeverna, Zapadna, Srednja Evropa, svojevrstan je kamen-menjik razmiljanja. Na njemu je, naime, mogue pronai neke znaajke identiteta, tradicije, kulture, antropologije koje e ostaviti trajnog traga na ukupno kulturno, i ukupno drutveno bie, ili ukupno politiko ili ukupno dravno bie, ve prema onom poetnom stavu da su ove mogue odrednice i mogui sadraji sinonimni. Ili, naprimjer, to to je u doba austrougarske uprave nad Bosnom i Hercegovinom broj novina, listova i asopisa prelazio granice svih tadanjih evropskih drava ili slinih regiona, takoer moe biti kamen-menjik razmiljanja, i iz njega se mogu izvui istraivake konsekvence koje su znaajne za komparacije i strukturiranja sve do dananjih dana. I danas. Ili, naprimjer, zato to je koncept socijalistikog medijskog bia podrazumijevao nevieni ideoloki unificirajui i represivni monopol cementiran idealnom ideologijom na tako raznovrsnom vrelu naroda i razlika takoer moe biti vana odrednica kojom se moe znanstveno razgledati, ocijeniti i procijeniti dananja medijska kultura, odnosno kako e se u budunosti razvijati. ini se loginim do nivoa apriorizma, gotovo do sociolokog aksioma, da injenice iz nedavne prolosti stranoga rata koji je razorio Bosnu i Hercegovinu vie i jae od svih ostalih pretperioda potvruju da je lokalno medijsko bie bie uestalog monologa, sporadinog dijaloga i nefleksibilnog polemosa, neto to je vrlo vaan kulturni i povijesni fragment koji sa ostalim povijesnim fragmentima daje cjelinu slike bosanskohercegovake medijske kulture. Bosanskohercegovaka medijska kultura se svakodnevno obogauje. Prije svega civilizacijski, novim materijalno-tehnikim predmetima, spoznajno o njima, vjetinama rukovanja njima, ali sa tehnikim inovacijama i performatizacijama u Bosni i Hercegovini tee i onaj za oko i uho i ostala obina ula manje opipljiv i zoran proces, a svakako se tie medijske kulture, a to je proces usklaivanja ili disharmonije (kako kada) tih bogaenja kulture sa lokalnim svjetona zorima, vrijednostima lokalnih kulturnih matrica... Mnogo puta nastaju nove kulturne pojave unutar stare bosanske kulture i tako se kulturna zbilja i kulturna svakodnevica bogate. Ali, tee i obrnut proces. Za nae prilike, a to e potvrditi i istraivanje koje je uslijedilo, gotovo dvostruko znaajniji proces je onaj koji se Godinjak 2007 / 55

FEJZI-ENGI
podvodi pod fenomen irenja kulturnih elemenata iz jedne kulture u drugu, kao najznaajnija pojava u kulturnoj pojavnosti uope. Treba dodati i ovo: ono to su nekada ranije u ogromnim vremenskim razmacima inili trgovci, putnici-namjernici i razliiti misionari, ine danas masovni mediji, i oni su, rekosmo ve, stupci savremene medijske kulture. ine to, znai, i poslenici masovnih medija, deseci i stotine novih profesija unutar medija, brojni profesionalci i volonteri koji su nosioci nezamjenjivog jezikog koda novonastale situacije bez imalo pretjerivanja, suvremeni lingva franca engleski jezik i jezik internetske globalne masovne komunikacije. Pismo, ifra, simboliki kod medijske kulture U oblasti kulture pismo je karakteristika gotovo svih ivih ljudskih zajednica, ali je vrlo raznorodno, poev od klinastog pisma, hijeroglifa, grkog pisma, latinice, irilice, gotice, glagoljice, bosanice, arapskog pisma, kineskog pisma... U oblasti masovne ili medijske kulture razlike su beznaajne: ova, medijska kultura svodiva je na uzak zajedniki imenitelj tehnikih pomagala koja su svuda identina: od kompjutera, mobitela do satelitske antene ili digitalnog ipa. Pisma se gube. I gotovo je u njoj identina upotrebna gramatika, kako poruku (informaciju kao okosnicu ove kulture) zapisati, kako kopirati, kako poslati, objaviti, kako njome manipulirati... Medijska kultura je, dakle, zasnovana na prepoznatljivom hardveru (slinoj ili istovrsnoj tehnici), ali je vrlo prilagodljiva i u softveru (sadraju jezikih i drugih simbolikih kodova) i adaptibilna u svakom pismu i svakom drugaijem kodu, bilo da se on ispisuje sdesna-nalijevo, slijeva-nadesno, odozgo-nadolje ili odozdo-nagore. To medijsku kulturu ini opeprihvatljivom, opeprimjenjivom, univerzalnom, akceptibilnom, ireverzibilnom, i stoga ve globalnom i globalizirajuom samom snagom pobrojanih tehnikih prednosti. Vaan detalj je i onaj dobro poznati fenomen dodirivanja i proimanja razliitih kultura, ega je prepuna ljudska povijest. Ali, danas su ovi akulturacijski procesi tim izraeniji, jai i bri, prije svega zahvaljujui sredstvima masovne komunikacije, intertekstualnosti, intersubjektivnosti, komunikabilnosti. I ono to je karakteristika modernog svijeta sadrano je upravo u injenici da gotovo i nema akulturacijskih procesa i tokova u modernosti u razliitim kulturama svijeta, a koje se odvijaju izvan medijske kulture. Svi su suvremeni, akulturacijski procesi i pojave bitno medijski procesi i pojave. A to dalje znai, kada su opi i lokalni procesi u pitanju, pa dakle i Bosna i Hercegovina u sebi i svijetu, da je i ona kao kulturni obrazac i kao medijski kul turni obrazac, ve sama bivajui, po sebi i u sebi takav obrazac-matrica, izloena razliitim svjetonazorima, novim vrijednostima, novim organizacijskim oblicima i obrascima, te konano da je izloena novim statusnim promjenama, novom jezikom amalgamiranju, koji svi skupa, svako na svoj nain, obogauju lokalnu medijsku kulturu. Istovremeno, ovi isti procesi potiskuju brojne ranijepostojee elemente stare kulture. 56 / Godinjak 2007

Medijska kultura u BiH

Stara Bosna Nova Bosna Nema sumnje, najopenitije promatrajui, i u Bosni i Hercegovini na djelu su akulturacijski procesi, kao pokuaji ustolienja jedne nove medijske kulture ili nove medijske metakulture koja ima lice univerzalija, koja je tehniki u svakom smislu superiornija, razvijenija. Njeno ustolienje ima razliite obrasce, forme i oblike ispoljavanja. Svi oni na neki nain tvore jedan novi medijski kulturni ambijent koji se s pravom moe nazvati Nova Bosna. Treba li podsjeati da je u pitanju nadmo anglosaksonske kulture, vie je retorike naravi i dijelom ga postavljamo samo kao metodsko-ishodino pitanje, koje je potrebno u ovakvim formama istraivanja. Uputno je i stoga jer podsjea da se anglosaksonska maniristika susree i prepoznaje u svim podrujima javnoga od politike do lokalnih medija. Nain na koji se vri politiko, ekonomsko, obrazovno i kulturno ovladavanje nekim, pa tako i bosanskohercegovakim lokalitetom, bit e znaajno istraen u ovome radu. Ali je vrlo vano zakljuiti ve u poetku da traju razliita oitovanja hoe li biti zabrana oitovanja nekih lokalnih kulturnih vrijednosti u smislu jezika, obiaja, tradicije, vjerovanja, institucionalnih obiljeja i slino; ili e se vie koristiti latentna preuivanja i zamagljivanja lokalnih jezika, obiaja, tradicije, vjerovanja, institucionalnih obiljeja. A moe biti da e se proces odvijati uz prisustvo slobode svih pobrojanih vrijednosti sve je to pitanje modaliteta koji su diktirani i onim izvana (subjektom vladavine i akulturacije) i onim iznutra (objektom vladavine i akulturacije). U Bosni i Hercegovini neki se elementi navedenih procesa odbijaju, neki se pak slubeno prihvataju, a neki se i dalje uvaju svojih, neki se elementi akulturacijskih procesa sasvim prihvataju, dok nije rijetka pojava da se akulturacijska igra ostvaruje uz vanu pomo pridobijenih pojedinaca raznim ustupcima (vrlo laskavim i prihvatljivim). Akulturacijski kulturni ok, ini mi se, barem prema klasinoj definiciji, nije se znaajno dogaao na teritoriji Bosne i Hercegovine. A od njega, podsjetit emo, najee strada najvei broj pojedinaca u jednom lokalnom kulturnom ambijentu.11 Obino stanovnitvo potiskivane kulture, a ovdje je onda rije o lokalnom stanovnitvu, ako je posrijedi akulturacijski ok, odaje se drogama, prostituciji, samoubistvima, neradu, bijegu...12 Istina, sve navedene forme ponaanja, svakako devijantnoga ponaanja u jednom drutvu, prisutne su u postratnoj, postdejtonskoj civilnoj zajednici u Bosni i Hercegovini, ali su ove pojave znaajnim dijelom rezultat ope ratne i postratne traume, bijede, siromatva i besperspektivnosti u razruenoj zemlji. Manjim dijelom su ovakve pojave rezultat vjetakog stvaranja pritisaka, koji sami po sebi nisu nepoznati ni strani inozemnim faktorima, izvan i u Bosni i Hercegovini. Upravo su oni znaajnim dijelom vrlo prisutni kao
11 Prema Kalinu od akulturacijskog oka u vrijeme osvajanja Amerike stradalo je mnogo vie stanovnika domorodaca nego od direktnih ratnih osvajanja. Tako je u podruju Sjeverne Amerike od ovoga oka stradalo vie od 90% lokalnih domorodaca, dok ih je na prostoru Srednje Amerike stradalo gotovo 70%. Str. 15. 12 Kalin, str. 15.

Godinjak 2007 / 57

FEJZI-ENGI
autori ili koautori puta satkanog od droge, od prostitucije, dok je nerad i bijeg od stvarnosti znaajnim dijelom produkt lokalne inhibicije, mentaliteta, ambijentalnosti i masovnih medijskih produkata. Za Bosnu i Hercegovinu bi se moglo rei da ima znaajan broj elemenata nove kulture, unato svemu, ali da u njoj nisu prestali postojati elementi prijanje kulture. Neke okosnice moe biti da blijede, ali svi prethodni kulturni obrasci ne nestaju, s promjenama i u Bosni i Hercegovini ponajvie se mijenjaju neki stari oblici, mijenja im se namjena i znaenja. To naroito kada su u pitanju nematerijalni oblici medijske kulture. Stoga smo, prema ve datoj definiciji, skloni razmatrati iri opseg medijske kulture koja se odnosi i na etiku, i na vjeru, i na literaturu i na identitet kao vane inioce uobliavanja svake drutvenosti. Kada akulturacijske promjene promatramo socioloki, moemo primijetiti da, kako bi to kazao Jean Casezanouve, nain transmisije jedne kulture utjee na ovu kulturu i oblikuje je13, to znai da je uvjetovana sredstvima mas-medijske prezentacije poruka. Postoji konstantna veza izmeu medija komunikacije u datoj fazi razvoja i kulturnih sadraja kojima raspolae civilizacija u toku te faze koja se transmituje u poruke koje se komuniciraju14. Treba podsjetiti da su se i procesi socijalizacije uvijek odvijali u okviru vladajue komunikacijske situacije,15 makar da je sam fenomen komunikacije u funkciji ouvanja tradicionalnih i antitradicionalnih oblika ljudske prakse. Paradoks elektronske i metaelektronske faze Zato u Bosni i Hercegovini u elektronskoj fazi njenog razvoja komuniciranja, ipak, preivljavaju neke, da tako kaemo, tradicionalne i pomalo oportune forme drutvenog ili kulturnog bia? Jedan od moguih odgovora ukazuje na to da je takozvana oralna ili usmena faza komuniciranja, karakteristina za opu bosansku dugu pripovjedaku tradiciju, onaj oblik16 neposredne komunikacije poruka, koji podrazumijeva suoavanje subjekata komunikativnih inova i sadri i odrava snanu psiholoku interferenciju uesnika komunikacijskih inova. Tako je uoljiva lokalna karakteristika da autoritativan subjekt komunikacijskog ina, osoba od izrazitog moralnog autoriteta i osobnog integriteta i javnog ugleda, samom svojom osobnou ve postie intenzivne individualno-psiholoke interferencije prema drugima, potencijalnim recipijentima komunikacijskog ina, ali je u stanju da potakne i snane grupno-socijalne interferencije.17 One potom postaju vana
13 Jean Casezanouve, Mo TVa, Paris, 1970., str. 52. 14 Ibidem 15 Vidjeti ire u knjizi Tome orevia, Teorija masovnih komunikacija, Savez ininjera Jugoslavije, Beograd, 1989. 16 Citirano prema Kalinu, str. 65. 17 Poznato je da ova forma interferencije igra naroito znaajnu ulogu u periodima izbora u BiH, a osobito je karakteristina za predizborne manifestacije i pripreme kada do izraaja dolaze izraziti pojedinci na koje stranke u politikim predizbornim kampanjama uveliko raunaju. esto pojedinani individualiteti zamijene viegodinji stranaki na terenu, pred izbornim tijelom.

58 / Godinjak 2007

Medijska kultura u BiH

komponenta uspostavljanja referentnih oblika ponaanja i na individualnom i na kolektivnom planu. To je onaj poznati herodotovski zakljuak o svijetu i ovjeku, prema kojemu svi ljudi misle da su njihovi obiaji najbolji, tako da je odreeni lokalni centri zam prisutan i kod nas u BiH. Drevna kineska filozofija i tamonji ivotni credo, koji je jo Konfucije utemeljio, smatrajui da miljenje ne moe biti od prirode odijeljeno, da ne moe samostalno opstojati i proizvoditi neku svoju zakonitost18, upravo je suprotno nordjiskom racionalizmu, kao korijenu pragmatske filozofije koja je utemeljivaica liberalnog i jo vie, neoliberalnog kapitalizma. No, danas je vanije govoriti o onoj fazi kapitalizma u kojoj ovaj sistem prerasta u svoju nadliberalnu, neoliberalnu ili imperijalnu kao neliberalnu fazu.19 Uklijetena u svojoj kulturalnoj vjeitoj tranziciji izmeu ova dva principa, Bosna i Hercegovina bi mogla stajati izmeu konfuijanskog i nordijskog principa. U tom svom novom ruhu, ona je nominirana kao Dejtonska Bosna, kako bi se i denotativno ukazalo na paradokse koji nastaju na tragu njene formalne dravno-pravne samostalnosti i njene politiko-pravne nesamostalnosti. Upravo primjer moda prve ili jedne od prvih tzv. postmodernistikih drava koju karakteriziraju svi parametri i parametri postmodernizma rogobatna, nestandardna, izvanklasina drava i opstajua upravo zarad paradoksalne rogobatnosti kao socijalni konstrukt, drutveni i politiki eksperiment in vivo u trbuhu konkretne drutvenosti (pluralne i tranzicijske) kao potencijalna mjera pripremljenog haosa za opomenu drugima. Ili bi se moglo suprotno promatrati da je Bosna i Hercegovina kao dejtonska kompozicija konsekventno izvedeni projekt (ili san) velikonacionalnih projekata nacionalnih stranaka podvediv pod pojam ravnopravnosti konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine koji ive jedni pored drugih. Upravo je to onaj temeljni obrazac, ili ona osnovna bosanskohercegovaka osobina na kojoj se transformira i modelira nova medijska kultura, koji nominiram kao polje mainstream kulture Nove Bosne. Dakako, da ovaj sueni uvodni tekst nee odgovoriti na brojna pitanja, jer je skraen, i jer u ovom tekstu tretira samo najbitnije teorijske pretpostavke iroko analizirane i istraivane medijske kulture Nove Bosne. No, treba priznati da BiH ima dugu tradiciju specifinog teritorija i specifine kulture. Naprimjer, spomenut emo samo razliite pobune protiv Crkve u srednjem vijeku, neku vrstu protesta protiv rimske svemoi, kako se moe nominirati protest bosanskih glagoljaa, predvoen Grgurom Ninskim, koji je prvi u tadanjoj Evropi postavio crkveno-vjersko pitanje na narodnoj osnovi, uinivi to ak i prije anglikanske, vrlo samostalne crkve, i ak skoro est stotina godina prije Martina Luthera.
18 Citirano prema Kalinu, str. 122. 19 Nezaobilazna su imena mislilaca, filozofa pragmatizma poput Piercea, Deweya, Rotiya, koji svakako oponiraju matrici neoliberalizma koja svoj primijenjeni neoizam ima u filozofima poput Lewiya Straussa, Francisa Fujuyame, dok teite neocon intelektualaca u svojoj najjasnijoj imperijalnoj dimenziji pripada, meu ostalima, i osobama poput Henryja Kissingera, Paula Wolfowitza, Samuela Huntingtona i slinima.

Godinjak 2007 / 59

FEJZI-ENGI
U BiH e, treba se prisjetiti, imati znaajno uporite i ona znaajna linija razdiobnica, koja e kasnije dijeliti Evropu na Zapadnu i Istonu. U vrijeme kada Crkva u Zapadnoj Evropi ima zaista znaajnu maineriju, i kada, zahvaljujui Crkvi, kranstvo postaje vladajua dogma Kontinenta, javljaju se hereze i hereze. Uvijek obojene i opredijeljene znaajnim socijalnim i lokalnim podlogama, ove hereze nikada nisu maile BiH. Podsjetit emo samo na neke: valdenka hereza, katarska hereza, i u BiH patarenska hereza ili bogumilska hereza. Kako su stajalita o ovim herezama podijeljena, to je u sociolokim analizama logino, ovdje e uslijediti jedna prilagoena analiza prema neutralnim izvorima. Bogumilska hereza Muvekkit u svojoj Povijesti Bosne spominje da se bogumilstvo u Bosni rairilo iz, ili preko Bugarske, jo u XII stoljeu: Prema propisima te vjere, na svakom istom mjestu bilo je dozvoljeno obavljanje molitve. Zbog toga nisu smatrali da treba imati mnogo bogomolja i crkava. I u onim crkvama koje su podigli, nisu imali sveenike nego samo jednog starjeinu koga su zvali djed, a uz njega su bili uitelji...20 U njihovim bogomoljama vjerski obredi su bili jednostavni. Nisu imali kria, slika niti kakvih likova, a ni sveenici im nisu bili posebno obueni... Nisu imali krmi niti opojnih pia... U jelu i piu bili su vrlo umjereni... (Muvekkit, 1998:11) Prema ovome povjesniaru, nastanili su se u Bosni otprilike 1147. ili 1175., a stanovnici Bosne su ih prozvali patarenima. Kulin ban Kolomanovi nije vrio nikakva pritiska na njihovo prevjeravanje ili iseljavanje, to e mu Vatikan zamjeriti, te e njegov nasljednik i sin mu Nikola istrebljivati bogumile prema nalogu pape Honoriosa. Naroite progone i stradanja doivjet e od maarskog kralja Ladislava, koji e ih od 1219. i 1220. godine, pod vojskovoom Sibislavom, desetkovati i gotovo suzbiti ovu herezu, vrlo opasnu sa stajalita Vatikana, ali i Bizanta. Izvori kojima se ovdje koristimo, ini se da bi mogli biti neutralniji od nekih vie koritenih kao neutralnijih oslonaca, poto su napisani u ovoj povijesti Bosne mnogo prije velikonacionalnih interpretacija povijesti srednjovjekovne Bosne, koji su nastajali mahom iz Beograda i Zagreba, i nisu esto zadravali neutralni povijesni pristup. Naime, Muvekkit je svoju TarihiBosna napisao prije neto vie od 130 godina, otprilike 1880. godine, dakle, upravo prije nastanka nacionalnih kombinacija-projekata prema Bosni i Hercegovini iz njenog neposrednog susjedstva. Stoga njegova povijest predstavlja prvu savremeniju pisanu bosanskohercegovaku povijest od nekog unutarbosanskog autora.
20 Vlado Jokanovi u tekstu Elementi koji su kroz istoriju djelovali pozitivno i negativno na stva ranje bonjatva kao nacionalnog pokreta navodi sljedee: Kralj Toma u povelji od 22. avgusta 1446. g. kojom dariva zemlje sinovima Ivania i Dragiia, kae da se darovnica ne moe porei ni za kakvu nevjeru ni sagrjeenje prema kraljevstvu to ne bi bilo provjereno gospodinom Didom i Crkvom bosanskom i dobrim Bonjanima. Prema ovom autoru Dobri oznaava plemia (grki Agathos) a ne kmeta, kako je tvrdio povjesniar Truhelka u veini svojih tekstova. (Prema asopisu Pregled od 8. augusta 1968. str. 137-165.)

60 / Godinjak 2007

Medijska kultura u BiH

Opepoznato je da se Salih Sidki Husedinovi Muvekkit koristio ondanjim najsavremenijim istraivakim metodama, validnim izvorima evropskih autorskih studija, istraivanjima i radovima historiara toga vremena u Evropi. Svakako da je Muvekkitova povijest manje ideologizirana u smislu savremenih ideolokih velikosrbizacija i velikokroatizacija bosanskohercegovakog kulturnog, teritorijalnog, drutvenog pa ak i politikog srednjovjekovnog bia. Zanimljivo je da je za ouvanje hereze dobro dolo jedno posve izvanjsko ratno osvajanje Bosne od Tatara iz 1241. i 1242., kada je Agadaj-han osvojio Bosnu, popalio njena sela i kasabe, poubijao mnogo bosanskog naroda i iznenada, kako doao tako i otiao natrag u Kipeku stepu. (Muvekkit, 1998:12) Hereza je preivjela, tako da je i sljedei bosanski ban Ivan Kotroman imao posla sa njenim protjerivanjem. No i tada, bogumila nee posve nestati iz Bosne, tako da e za vrijeme bosanskog bana Stefana Papa ponovno zatraiti progon i protjerivanje heretika. Pritisnut vatikanskim opomenama i prijetnjama ratom, ovaj e ban 1337. zatraiti slubeni oprost od Pape i obeati progon hereze iz Bosne. No, i narednih decenija mnogi ratovi i pustoenja omoguit e, posve paradoksalno, opstanak bosanske hereze. Tako se pomalo paradoksalno moe kazati da je rat a ne mir, kretanje a ne stajanje, tranzicija a ne pozicija, onaj dominirajui faktori/i/ zahvaljujui kojem i opstaje bosanska linija heretikoga sve do danas, ma kako razliito i dekonsutruktivistiki promatrali ili promiljali herezu. I naredni historijski izvori potvrdit e opstanak hereze u Bosni. Tako se ini kontroverznom teza ponekih autora koji piu kulturnu povijest Bosne i Hercegovine kao da bosanska hereza nikada nije postojala, niti da je Bosna imala bogumilski trenutak identiteta. Svojim istraivanjima potvruje to francuski kulturolog Broaudel, bogumilska hereza bit e ponajbolji oslonac buduem irenju islama na podrujima Balkana i Bosne.21 Glavna svojatanja i ideoloke reinterpretacije bosanskohercegovake srednjovjekovne prolosti izvanbosanskim interpretacijama ve bi se mogla svrstati u podruje mitskoga historicizma koji, kako koji, nekad vie nekad manje, mijeaju mit i stvarnost. Ali, i samo prisvajanje bosanskohercegovakog teritorija nuno pripada srpskom ili hrvatskom nacionalistikom stilu miljenja i ponaanja,22 pa
21 Ivan Lovrenovi u svojoj studiji Unutarnja zemlja, sa podnaslovom Kratki pregled kulturne povijesti BiH, tvrdi kako de facto bogumila u Bosni srednjovjekovnoj nije bilo, ve je srednjovjekovna kulturna povijest Bosne i svodiva na postojanje Crkve bosanske koja je utemeljena na irilometodskim tradicijama slavenske liturgije, koja u teoloko-doktrinarnom smislu ne odstupa od kranskog nauka, ali pokuava izgraditi jurisdikcijsku neovisnost o Rimu (str. 41.), to se ini suprotno Muvekkitovim nalazima. Ovakvo stajalite, koje prepoznaje herezu, Lovrenovi naziva ideolokim, i dodaje: U cjelokupnom kulturnom materijalu bosanskoga srednjeg vijeka nema lemenata bogumilstva ni neke druge hereze. Pogledati ire u knjizi Ivana Lovrenovia Unutarnja zemlja, Durieux, Zagreb, 1999. Takoer, uputno je pogledati i niz drugih rasprava o ovoj problematici poput: Sime irkovia, Istorija srednjovjekovne Bosne (Beograd, 1966.), Okovana Bosna (razgovori etiri suautora: A. Zulfikarpai, V. Gotovac, M. Tripalo, I. Banac; Bonjaki institut, Zurich, 1995. Thomas W. Arnold, Povijest islama, Historijski tokovi misije, Sarajevo, 1989. ... 22 Istina, ovdje bi se po principu svojatakog trojstva moglo zapitati a ta je sa bonjakim ili bosanskim svojatanjima bosanskohercegovakog srednjovjekovlja kao njihovim ekskluzivite-

Godinjak 2007 / 61

FEJZI-ENGI
se svako srednjovjekovno trajanje Bosne i Hercegovine obavezno vezuje u cjelinu srpske ili hrvatske teritorije, katolikog ili pravoslavnog posje/do/vanja ili duhovnog trajanja. Takve interpretacije, meu ostalim nude Dominik Mandi i ime odan glasnije od ostalih savremenika, ak se i familije Kotromanii ili Tvrtkovii svrstavaju u staro hrvatsko plemstvo.23 Bosanski duh Osporavanje bosanskog duha, vrsta je povijesne sudbine ovoga tla, makar ono preivljavalo i nadrastalo sve forme i oblike u kojima su se pojavljivala ova osporavanja kao to bijahu tako esti ratovi, bune, pobune, ataci izvana, kao razliite svjetskopovijesne nevolje ili regionalna sukobljavanja, kao autoagresija ili kompleks od samoga sebe. Meu brojnim tekstovima koji nose divergentne i razliite stavove o duhu Bosne i Hercegovine u javnodiskursnoj kulturalnoj poputnini, koja je osnovno polje istraivanja ovoga eseja, i irega rada, njegovu knjievno-umjetniku sutinu ponajuvjerljivije je izrazio Muhamed Filipovi ezdesetih godina prologa vijeka. Postoji jedno saznanje, koje je vie intuicija nego jasna spoznaja, da je mogue u naoj hiljadugodinjoj bosanskoj povijesti nai i pronai, ne samo ostatke, nego i kompletna djela koja u sebi dre i skrivaju ovaj duh, koji je Bosnu odrao kao cjelinu, kao povijesnu opstojnost, kao rije i misao, iza koje bi moda leao i jedan duh. Moemo, dakle, govoriti o kameniima, elementima jedne cjeline, jednog mozaika, ali i oni nam mogu pomoi. Duhovna supstancija ne trai kvantitet da bi se prepoznavala i afirmirala. Ona je jedinstvo i cjelina i kao najsitniji i kao najmanji detalj.24
tom, ali je rije o bitnoj razlici, ili razlikama. Naime, dok srpska i hrvatska svojatanja postoje kontinuirano kroz brojna izdanja, istraivanja, pseudoistraivanja, gotove stavove, predrasude i mitove, dotle se bonjako, a naroito bosansko svojatanje svodi na novokomponirani i savremeni trend nekolicine usamljenih historiara ili filozofa, ije miljenje i stavovi nisu ukorieni kao veliki projekti, vana istraivanja, niti kao moderni mit ili predrasuda veine. Prije je rije o donkihotovskim individualnim naporima da se, ako je to mogue, neoptereeno izvuku fakti, injenice, faksimili, podaci, informacije bez bojenja i prilagoavanja dananjici... i njihovi napori svakako su pionirski i gotovo zanemareni. 23 Pogledati ire u zborniku radova Bosanska srednjevjekovna drava i suverenitet, FPN Sarajevo, 1996.; pogledati takoer poslanicu patrijarha Teofilakta bugarskom caru Petrovu iz X vijeka, ili traktat prezbitera Kozme Besjeda na jeres iz 972., ili pogledati djelo Eutimija Zigabele Pa nopolija Dogmatika iz 1110. Podsjeam da je Prvi kongres dualista odran u francuskom gradu San Felike de Karamen 1167. godine, kojom prilikom su predstavljene sve dualistike crkve Evrope. Meu njima i pet dualistikih crkava sa Balkana (jedna od njih bijae Crkva bosanska) i sedam maloazijskih crkava. Vidjeti u studiji Jaroslava idana, Studije bogumilstva i crkvi bosanskoj, Zagreb, 1875., str. 40-216. 24 Muhamed Filipovi, Bosanski duh u knjievnosti ta je to?, studija objavljena prvi put 1967. godine u asopisu ivot, da bi izazvala nevieno otre reakcije, naroito iz Beograda tada. Studija je proglaena nepoudnom i nepodesnom, antikomunistikom, naroito od Vuka Krnjevia, tadanjeg urednika sarajevskog asopisa Odjek, i dugo vremena je bila izbaena iz javnosti. Potom je nenadano uskrsnula, kao i neke druge stvari iz bosanskohercegovake sehare povijesnosti. Objavljena je najprije u zborniku Bonjaki esej, autora i urednika Alije Isakovia

62 / Godinjak 2007

Medijska kultura u BiH

Tehnoloke inovacije preko kojih je Bosna i Hercegovina u posljednjoj deceniji zadobila nevjerovatne kvantume medija najraznovrsnijih formi, oblika, sadraja i usmjerenosti, impliciraju nagle mentalne i psiholoke mutacije u ve zateenom bosanskom kulturolokom kontekstu. Do tada uspostavljeni red stvari, od ritma svakodnevice do veeri, okupljanja i navika obitelji pred televizijom, posve privatnih aranmana i troenja slobodnog vremena mijenja se na svaki mogui nain. Do tada vaei oblici percepcije iskustava izmeu pojedinaca i drutva kao njegove stvarnosti takoer se nuno mijenjaju. Uspostavlja se neka vrsta prosjene obavijetenosti o sebi, o svom okruenju, o drutvu, ali i o onome to izmie empirijskom i prakseolokom iskustvu iskustvo o virtualnom svijetu. To, prije svega, stoga to elektronska faza komuniciranja kao dominantna, naroito u Bosni i Hercegovini, a ona je takva kakva je, prema teoretiaru McLuhanu, kod svakog pojedinca uspostavlja mentalne procese kao kod najprimitivnijih ljudi. Do takvih posljedica se ne dolazi naim mislima ili miljenjima, gdje smo kritini, ve u naem svakodnevnom ulnom ivotu, koji stvara vrtloge i matrice miljenja i djelovanja.25 Filipovi u ovoj studiji podsjea da se svaki prostor, svaki povijesni narodni duh ispoljava bilo u jeziku bilo u filozofiji, pa kako Bosni i Hercegovini nedostaje ovo drugo, autor se obrazio jeziku i knjievnosti nastaloj na njemu, a koji je zrcali/o/ bosanskohercegovaki duh. Kako je meu prvim autorima u tadanjoj II Jugoslaviji u javnom diskursu iznio stigmu postojanja bosanske knjievnosti koja je po svom duhu i nacionalna, dakle bosanska knjievnost, brzo je proskribiran iz javnoga diskursa, prije svega od ondanjih uvara velikosrpstva i velikohrvatstva, za koje je tada Bosna i Hercegovina vie bila kulturalna kolonija velikonacionalnih protezanja i ispoljavanja. Za ovakve stavove Filipovi e rei: ...bosanska knjievnost se priznavala samo kao srpska ili hrvatska knjievnost regionalnog obiljeja. Idui u susret kritici, autor dodaje da djela Koia, orovia, antia, Markovia, Jeftia, Palavestre, Andria jesu djela srpske nacionalne literature, iji se nacionalni duh iskazuje, prije svega, kao interpretacija bosanske povijesti i povijesnog iskustva bosanskog ovjeka sa stanovita srpske nacionalne ideje, njene mitologije i interpretacije povijesti. Filipovi prvi na moderan nain definira koja bi knjievnost bila stvarno bosanska literatura, pronalazei je u onoj vrsti literature koja bi mogla eventualno biti specifian izraz bosanskog narodnog duha, njegove specifinosti i samosvojnosti... Dakle, samo mali dio modalnog izraavanja samosvojnosti, posebitosti, specifinosti koja je zbiljska i povijesna karakteristika Bosne i Hercegovine i njenog literaturnoga specifikuma, bit e dovoljne da navedeni uvari izgubljene BiH i autora i citirani tekst sataniziraju u javnom diskursu, ija je medijska mo i nekada kao i danas bila vrlo mona, vrlo jaka i ubojita.
u izdanju Izdavake kue Alef iz Sarajeva, 1996. godine, a potom je nanovo objavljena 1999. godine u izdanju zasebne knjige Bosanski duh (kao njen dodatak) u biblioteci (ve zaboravljenoj i ugaenoj) Bosna i Hercegovina Mogunosti i perspektive razvoja. 25 Marshall McLuhan, Gutembergova galaksija, NOLIT, Beograd, 1973., str. 37.

Godinjak 2007 / 63

FEJZI-ENGI
Tek e nakon ostvarenja formalne dravne nezavisnosti ovaj tekst ugledati svjetlo dana bez nervoze i neutemeljenih osporavanja, zadobiti kvalifikative objektivne procjene i ocjene. Bosanski, ili kako ja to radije volim kazati, bosanskohercegovaki duh je, izvan nacional-romantiarskih opservacija i pretjerivanja, magli i oblaka, prepoznatljiv kao originalna kreacija na kulturalnom, intelektualnom, moralnom nivou u poeziji, slikarstvu, karikaturi, muzici; uoljiv u lokalnom inatu, toleranciji, suivotu, spremnosti da se Bosna brani do smrti, onaj svijet prepoznatljiv kao snalaljiv kad god je baen na glavu a oslonio se na noge, adaptabilan i rezistentan na okantne kulturalne udare, uporan, solidaran, radin. Bosanskohercegovaki duh je otvoren a ne zatvoren, prolazan i promjenljiv, ne vjean i mitologiziran pa time zagledan u prolost, u bolesnu fantaziju, on uglavnom nema nita zadato i dato a priori, on se bori i mijenja, pulsira i ka Zapadu i ka Istoku.26 Zanimljivo je da mitski junaci prema bh. tradiciji, epskoj tradiciji imaju pluralne tokove junaci su dvojaki, jedan je Alija erzelez a drugi je Kraljevi Marko, oni su prema mitskoj zajednikoj tradiciji braa, jedan je Alija, drugi je Marko, i svako svoje junatvo rai i pronalazi. Nikad nijedan vjeno svladan ni vjeno pobjedniki.27 Bosanskohercegovaki duh manje je idealiziran, manje ukopljen mitovima, ak ih i ne posjeduje u klasinom smislu, prije je drutveno-povijesno samosvjestan i zato je uspijevao preivjeti, kakogod to poimali, on je preivio tolike brojne mijene i promjene, tolike upravljae i zavojevae koji su ga pohodili hiljadu i due od toga godina. Iskljuivost s kojom su nai susjedi tretirali bosansku duhovnu posebnost i njihovu dijametralnost, pokazuju zapravo ukorijenjenu snagu bosanskog duha, bio on prikriven, diskretan ili otvoren. S obzirom da je neprestano evoluirao u razlikama, bosanski duh nije mogao postati unitaristiki, unison, monizirajui, jer kao takav ne bi mogao opstati. Upravo je rezistentan na sve mijene koje ga dotiu. I prije islama na ovim prostorima u zemlji Bosni egzistiralo je sveto trojstvo, kazat e Alija Isakovi.28 I zaista, ne treba smetnuti s uma da nisu ni bosanski programi
26 To je u pravilu onaj duh koji sav opire i bjei od velikosrpskog ostracizma i straha od Drugog kao povijesno-mitskog udesa i zatvorenosti, koji je ponajbolje odslikao Vladimir Konstantinovi u knjizi Filozofija palanke, a iji je sukus tako neponovljivo opetovao Momilo Krajinik, 1994.: Ubijat emo ih sve dotle dok ne prestanu eljeti da ive sa nama, u toku pregovora sa bonjakom stranom na Sarajevskom aerodromu iste godine. Reenica se odnosi na bonjaki narod i sve one nebonjake koje su jednakom estinom ubijale granate sa sarajevskih brda. 27 Naroito je velikosrpski velikonacionalni duh zatvoren duh, oivien nacionalizmom do nacizma i faizma, o kojemu govori Radomir Konstandinovi u Filozofiji palanke. Iz tog zatvorenog duha najvei dio jedinki ne uspijeva izai, jer je to duh plemena, odgajan i socijaliziran u sferi plemenskog, a to je sve ogranieno i ograeno, sve to je dobro dolazi od plemena, sve to je loe dolazi izvan plemena. U osnovi, takav zatvoreni duh postaje agresivan, okrenut najbliim susjedima (Bonjacima, Hrvatima, Slovenacima, Albanacima, Makedonacima...) Takav duh jedanput e morati biti pocijepan u sebi i iz sebe... 28 Istup na Okruglom stolu posveenom perspektivama i mogunostima razvoja budunosti BiH koji je odran u vrlo tekim uvjetima smrtonosne opsade Sarajeva, u Sarajevu 1994. Izlaganja su sakupljena u istoimenom izdanju Bosanski duh, Sarajevo, 1999.

64 / Godinjak 2007

Medijska kultura u BiH

zla ni po emu bosanski, ni po autorstvu, ni po mjestu roenja. Ni po ciljevima. Svi, ba svi bosanski, ili prije je uputno kazati antibosanski programi zla su izvanbosanski. Barem oni koje smo pronalazili u javnom diskursu. Izmeu bosanskog naslijea i budunosti Tehnoloke inovacije preko kojih je BiH u posljednjoj deceniji i due zadobila vrlo mnogo medija razliitih profila i anrova, sadraja i usmjerenosti, impliciraju nagle mentalne i psiholoke mutacije u ve zateenom sloenom bh. kulturolokom kontekstu. Do tada uspostavljeni red stvari, od ritma svakodnevice do veeri, porodinih okupljanja i promjene navika individue pred TV-om, posve privatnih aranmana i troenja slobodnog vremena mijenja se na svaki mogui nain. Do tada vaei principi percepcije iskustava izmeu pojedinaca i zajednice, te drutva u cijelosti, takoer se nuno mijenja. Uspostavlja se neka vrsta prosjene obavijetenosti o sebi, o svom okruenju, i o svijetu, o drutvu, ali i o onome to izmie empirijskom i prakseolokom iskustvu iskustvo o virtualnom svijetu. To, prije svega, stoga to elektronska faza komuniciranja kao dominantna i iznenadna, naroito u BiH, a ona kako veli teoretiar McLuhan kod svakog pojedinca uspostavlja mentalne procese kao kod najprimitivnijih ljudi. Do takvih posljedica se ne dolazi naim mislima ili miljenjem openito, gdje smo kritini, ve u naem svakodnevnom ulnom ivotu, koji stvara vrtloge i matrice miljenja i djelovanja. (M. McLuhan, 1973:37).29
29 John Wilson iz Afrikog instituta Londonskog univerziteta podsjea na odnos Afrikanaca prema filmu, u djelu Film literacy in Africa, Canadian Communications, tom 1, br. 4, 1961. Prema ovom autoru, nabavljen je petominutni film o upotrebi sanitarne vode u afrikim selima, kako bi se pomoglo lokalnom stanovnitvu u isuivanju movara oko njihovih kua. Nakon to su pogledali ovaj krajnje jednostavan film, pitalo ih se ta su vidjeli i nauili iz filma. Jednoduno su odgovorili da su vidjeli pile i kokoku. Istraivai, iznenaeni, kad su uli odgovore ponovno su pregledali svoj film i zbilja otkrili da krajikom kadra u jednoj sekundi filma sluajno prolazi koko s piletom. I to je bilo sve to su afriki recipijenti shvatili od filma o vodi. Oito je, reagirali su na detalj, ne na cjelinu i ne na poruku filma. Naime, kultivirani, obrazovani gledatelji usredotouju pogled ispod ekrana kako bi sagledali cjelinu filma. U tom smislu slika je jedna konvencija. I film je konvencija. Nenaviknuti gledatelji brzo prelaze po detaljima i nisu kadri sagledati cjelinu slika niti povezati slike. Ta sposobnost dolazi od pismenosti. Pismenost, naime, daje mogunost gledateljima da se usredotoe malo ispod filma (u slike), tako da jednim pogledom sagledavaju cjelinu. Nepismeni ljudi nemaju takvu naviku. Oni se u potpunosti sjedinjuju s predmetom, empatijski ulaze u film ili sliku. Oko koriste ne perciptivno ve taktilno. Njima nisu poznati euklidovski prostori i perspektiva, ve samo taktilnost. Oito je da se i film i slika tumae u skladu sa ovjekovim iskustvom. Jedan takav sluaj dogodio se u lokalnoj bh. sredini. U vrijeme kad je lokalna TV Hayat emitirala seriju Esmeralda, junakinja je vei dio serije bila slijepa, a lokalno ensko gledateljstvo veinom, uivjelo se u sliku empatiki da su se u muslimanskim sredinama uile hatme i tevhidi (vjerske prigode i obredi) kako bi junakinja Esmeralda progledala. I kada je glumica na kraju serije progledala, one su sebi pripisivale uinak. Nedovoljna obrazovana bh. publika serije i filmove pa i TV-oue vie prati empatiki no racionalno. Filmskim simulakrumima ona ak dodaje svoje empirijske tevhide, hatme i mevlude, kako ve procijeni da treba, jer se toliko empatiki sjedinila s radnjom i glumcima TV je danas u BiH glavni empatiki medij, ak mnogo vie od filma. Naime, dostupniji je.

Godinjak 2007 / 65

FEJZI-ENGI
Elektronska faza kao da je pala s neba u ratom opustoenu BiH, mada je II Jugoslavija osvajala TV kao medij naporedo sa drugim evropskim dravama, ezdesetih godina prologa vijeka. Moe se prepoznati koliko je u naoj svakodnevici ponaanja koja podsjeaju na ponaanja najprimitivnijih ljudi. Veliki je broj situacija i primjera koji potvruju da tome doprinos daju i sami mas-mediji, vrei svoj kvazikulturni angaman. Sve vie sadraja mas-medija djeluje na ula i emocije, empatiki osvajajui publiku, a sve manje sadraja zahtijeva misaoni, edukativni, radni ili kritiki pristup. Otuda preobilje trivijalnih sadraja koji premauju dvije treine dnevno emitiranih medijskih sadraja. Pravo pitanje u BiH je posve prozaino, panoramsko pitanje, ta biva s nacionalnom kulturom, odnosno s nacionalnim kulturama u globalnom kontekstu. Svjetski poredak se brzo mijenja. I sama BiH s njim. Stoga je uputno pitanje kako bh. kultura i njene segmentirane trokulture bivaju preoblikovane u novom globalnom kontekstu. Koje napetosti postoje s tim u vezi i kakve su. Opravdano pitanje je i kako se mediji masovne komunikacije ponaaju i kako oni preoblikuju ili suoblikuju identitet tih kultura i da li i koliko udaljavaju od bosanske kulture ili bosanskog identiteta. Korisno pitanje u ovom smislu je i kako nacionalizmi u usponu djeluju na preoblikovanje bh. kulture. Sve ove dileme, toliko brojna pitanja i odgovore nemogue je uspostaviti bez barem minimalnog upuivanja u prolost. Otuda se u ovom dijelu rada nastojimo to bolje uvezati sa prolou i sadanjou, kako bi nam do kraja istraivanja, bilo mogue otvoriti potencijalne kapije budunosti. Kljuno pitanje u vezi s naslijeem je koje je to naslijee bosansko? Postoji li uope? Traje li? Kao i pitanje koja su nasljea trojna? Postoje li? Traju li i ona? Zato su, ini nam se, naroito vana propitivanja o promjenama i u politikoj kulturi u BiH, kojima se bavimo u IV i V poglavlju rada. Tu je bitno napomenuti da e nas zanimati i pitanja potroake kulture, ali i problematika tranzicijske kulture u BiH, privatizacijska kultura, razliiti feministiki pokreti, religijski revivalizam, neoheretike struje u miljenju, muzike eksperimentalije, status knjige i izdavatva, i ostali segmenti tzv. kulturne industrije. Podsjetit emo da je Lorimer u moderna mas-medijska sredstva, u modernu kulturnu industriju, vrlo precizno ubrojio: proizvodnju muzike, pozorite, zabavu, radio, televiziju, izdavatvo knjiga, periodiku, video, film, tonske zapise i novine, fotografiju, umjetnike reprodukcije, novo-medijske proizvode (on-line usluge), oglaavanje. Ve je vrijeme da spomenemo ulogu i znaaj prevrednovanja, i vrednovanja drutvenih mjerila openito, odnosno da se pozabavimo i problemom vrijednosti, poto se s ovim u vezi namee i problem postojanja moralnog vakuuma, i to, prije svega, na mjestu dodira starih moralnih vrijednosti i novih moralnih vrijednosti. BH kulturalni identitet kao neminovnost U cjelini drutvenih silnica, kulturna i kulturno-identitetska emancipacija s jedne strane zahtijeva linearnu, futuroloku i dalje identitetsku, krhku, ali autentinu diskontinuitetnu tvorevinu u kojoj tradicija nehotice prestaje biti sveta po66 / Godinjak 2007

Medijska kultura u BiH

vijest, i, kako bi kazao teoretiar Enes Durakovi, mitopoetiki sakrificij kojim se uspostavlja vrst normativni sistem koji uz ope, evropskim iskustvom kodificirane oblike, uva i istie izuzetnost vlastitog identiteta po kojima se razlikuje i razgraniava s drugima... ali etablirane kroz zakonodavni model evrocentriki ovjerenih obrazaca... ona se tada ukazuje kao reduktivni, nerijetko ksenofobijom kontaminirani narativ kojom se naglaava nadmo vlastite kulturne tradicije.30 Kad god je mali identitet u pitanju, kao bh. ili neki izvanjski heterotopijski identitet, onda je on ili kadar nositi svu teinu, dubinu i neponovljivost ove heterotopinosti, ili pak, sezati do vlastitog rasapa, onako debelo hranjen i otporom i uzmicanjima spram Drugoga. I to ponajee, uzmicanjima od pretjerane, prenaglaene i prednevne blizine Drugoga, kakvima su odvajkada bivali i jesu svi nacionalni kao nacionalistiki subjektiviteti u BiH. A oni, postfrojdovski miljeno, svako polustoljee ili stoljee piu historije malih naroda, upravo iz narcizma malih diferencija,31 kada, kako bi se reklo, benigni sadraji, stereotipi, poluizmijenjeni i ranjivi kulturni identiteti, njihove pripovijesti ili tekstovi sami polude i uspostave imagologiju o sasvim neprijateljskom, onom ba ubistvenom Drugom. Tada kultura, ije je praiskonsko glavno nastojanje da ljude udruuje u velike zajdnice (Frojd, 1970:310) i koja tako ponajbolje odvlai od nagona i agresivnosti, zapravo, spaava zajednice od raspada, tada, dakle, kultura pomou Drugoga brutalno se instrumentalizira, sunovrauje, porie, izruuje agresiji, neprijateljstvu i rasapu i sebe i drugoga. U tom, tako vienom negativnom identitetu iz rasapa, koji filozof arevi locira tamo gdje subjekt uspostavlja svoj identitet, u naelu, kada ne uje hropac svojih rtava, kada uklanja i najuruje sve druge,32 tada i tamo vrste identitete prije uvruje neki centar moi, negoli njihov stvarni osebujni kod. I to je tako po svim teritorijama malih identiteta. Lokalni, bh. identitet(i) zapravo je heteronoman, legitimira pravo svakog pojedinca i naroda da batini svoj identitet, ali koji je lien ksenofobije, odstrjela i zla mitomanije. A kao takav, lien ksenofobije, zla i mitomanije, on prirodno zalazi u zonu, ne tako dnevno omiljenu, politiki omiljenu zonu, koja potuje Drugoga, primjeuje Drugoga, otkriva Drugoga. A to dalje znai, tada potuje sve mogue naracije, sva pripovijedanja i sve komunikacije, sve intertekstualnosti i sva itanja, sve rukopise i sva pretraivanja, sve obrasce i sve matrice irei optimalitet bh. identiteta kao samjerivog, kao sinkretiku heteronomiju, polivoknost, mnotvenost. Takvo zakljuivanje raa se na tumaenjima i itanjima prema kojima nije per se zla svaka potraga za identitetom, i svako osvjeenje tradicije.33
30 Enes Durakovi, Bonjake i bosanske knjievne neminovnosti, Biblioteka tekst, Vrijeme, Zenica, 2004., str. 156. 31 U uvenom eseju Nelagoda u kulturi Frojd e ovakve primjere, paradoksalno, vezivati za ratove srodnih, bliskih, susjednih evropskih naroda kakvi su bili ratovi izmeu panaca i Portugalaca, kao to su ratovi izmeu junih i sjevernih Nijemaca, tumaei ih kao ugodno, relativno neduno zadovoljstvo sklonosti agresije, ime je lanovima zajednice olakano da ostanu skupa. Prema Sigmund Frojd, Iz kulture i umjetnosti, Beograd, Matica Srpska, 1970., str. 321. 32 Abdulah arevi, Kritika filozofije i teorija moderne, Sarajevo, str. 23. 33 Vladimir Biti, Uplitanje nereenog, Matica Hrvatska, Zagreb, 1994., str. 134.

Godinjak 2007 / 67

FEJZI-ENGI
Jednako kao na globalnom planu, naspram Velikih Pria stoje Male Prie, naspram Velikih Kultura stoje Male Kulture, i to je tako oduvijek. Problem nastaje kada se u interaktivnom procesu osvjeuju svi uesnici ovih procesa, i Veliki i Mali. Tako i na lokalnom bh. planu, naspram Bosanske Prie stoje Srpsko-Hrvatsko-Bonjake Prie, naspram Bosanske Kulture stoje Srpsko-Hrvatsko-Bonjake kulture i kada se u interaktivnom procesu34 osvjeuju svi uesnici ovih procesa. Tim prije to antiesencijalistiko promiljanje svijeta kao pluralnoga racionaliteta jo vie omoguava vrijeme Mnotvenog Teksta i Mnotvenih Kultura u Kulturi. Tada nastaju najbolja i najrazliitija itanja svijeta i svijesti koja upriliuje stvarno kulturno vieglasje o kojemu sanja i koje potuje Devad Karahasan ijim motom zapoinje ovaj esej, i koji voli areni svijet razlika koje se dree i izdvajaju, a ne, kako to kobno proklinje Andri, u razlikama koje dele... Tradiconalne i moderne vrijednosti Nema sumnje da se svakodnevno da primijetiti kako se dnevno susreu, sukobljavaju ili nadopunjuju tradicionalne sa modernim kulturnim vrijednostima, i da na tim iznenadnim randezvousima, kako kada, uvijek neko od njih gubi a neko dobija. Vrijednosti porodice i vrijednosti zajednice kontinuirano opadaju, makar kako nam se, ovako, u poetnim razmatranjima priinjavalo da bi idealna kombinacija predstavljala upravo kombinaciju ili spoj lokalne bogate tradicije i globalne modernosti ruku pod ruku. Postoji li bh. nain ivota? Ili, postoji srpski, hrvatski, bonjaki nain ivota? Pravi odgovori na ova delikatna pitanja su vrlo magloviti, ili, ini se, jo su magloviti. U bh. kulturnom miljeu mnogo toga nagovjetava nove obrasce (loto, bingo, gender, seksualne slobode, sos-telefoni, vjerski revivalizam, ekoloka samostalnost, kultura nevladinih subjekata, mrea inozemnih kulturnih misija, stipendija i debata, verbalni evropeizam, porast novih devijacija, svjetski modni trendovi, luksuz izloga za pravi dep, svjetska minka, moda i glamur, markiranje, kineski globalizam jeftini shopovi, INTEREX-ovi i VF-ovi shopinzi kraj cesti...). ak se i za ostatke tradicionalne bh. kulture moe kazati da je medijska, jer je sva kultura XXI vijeka posredovana medijima, inae ne postoji, osim kao sveta i ezoterijska kultura. Dakle, medijska kultura i u BiH je u ovoj razvojnoj fazi smjetena u brze promjene svjetskog poretka, kao uostalom svaka druga nacionalna kultura. Istraivaki novo je pitanje kako bh. kultura (ili njene sastavnice) biva preoblikovana ili suoblikovana tranzicijskim i globalizacijskim procesima. Kakva je pri tome uloga devolucije, regionalizma i nacionalizma. Ovdje emo se podsjetiti nae definicije, ve date, medijske kulture: medij ska kultura je trajniji, dinamian odnos medija prema kulturi, tradiciji, vjeri, literaturi, etici, identitetu na nain stalne redefinicije, redeskripcije, obnavlja
34 Enes Durakovi, ibidem, str. 161.

68 / Godinjak 2007

Medijska kultura u BiH

nja, zanavljanja, selekcije ovih elemenata drutvenosti i sebe samih. Dakle, ta kultura, medijatizirana kultura jednog prostora, vremena i ljudstva (populusa), sredite je naeg interesa i moglo bi se ve sada kazati, veoma je zanimljivo istraivako jezgro, makar kako bilo istraivaki kompleksno, slabo istraeno i sloeno multidisciplinarno, to e rei, izuzetno zahtjevno. Stoga je ovo istraivanje i ovaj rad u cjelini, u veoma znaajnim segmentima pionirski na lokalnom nivou. No, mi smo se u ovom istraivanju doticali i niza subkultu ralnih novuma na ovim naim prostorima, poto je novi spektar kulturolokog znatno iri u modernosti nego u klasino doba. Ovdje se sada pribrajaju i knjiga i izdavatvo, ali i dambo plakat, on-line produkcija, i marka i svi oni segmenti takozvane kulturne industrije. Za bh. medijsku kulturu moe se kazati da je oblikovana, ili bolje rei, mi smo je pratili pomou triju sondi: medijske kulture dijaloga, medijske kulture monologa i medijske kulture polemosa. Sve tri ove pomone socioloke sonde su autarhine su generis i predstavljaju osamostaljene komunikoloke (socioloke) fenomene. Ali, one su istovremeno i mogui obrasci praenja razvoja javnog diskursa u povijesti bh. drutvenosti i gotovo nema perioda iz bh. prolosti koji nisu bitno dijaloki, bitno monoloki ili bitno polemoloki odreeni. Nai brojni i razliiti uvidi potvruju da je dijalokom identitetskom fazom bivala svaka ona faza razvoja bh. identiteta u kojoj su razgovor, dijalog, komunikacija i interakcija dominirajui: kao to u prolosti bijahu u fazi osmanske vlasti, austrougarske vlasti ili u dananjici. (Vie detalja o tim periodima i etapama u poglavlju II.) Monoloka identitetska faza u javnom diskursu je najizraenija u vrijeme Obznane u Kraljevini Jugoslaviji, u vrijeme estojanuarske diktature, znaajnih perioda komunistike Jugoslavije i uoi agresije na BiH 1992. godine. Polemoloka identitetska faza u bh. identitetu je najodsutnija i gotovo je periodiki neuoljiva, osim to se moe vezati i pronai kao monadoloki proplamsaj, vie je personalnog i individualnog tipa, svedena na uee najizrazitijih, skoro uvijek najobrazovanijih i najsmjelijih intelektualaca, a oni su, valja odmah priznati, bivali rijedak identitetski svijetli trenutak meu nama, ovdje. Zajednike i pojedinane trovrijednosti bih kulture Moda je kljuno pitanje koje bismo morali definirati na poetku bilo i koji bi to elementi zajednikog nasljea pripadali bh. identitetu, ili bili svrstani uope u bh. naslijee. I da li uope tako izdiferencirani i nominirani postoje? Naravno, poto smatramo da itekako postoje, i da njihova definibilnost upravo proistie iz segmenta njihove opstojnosti, pokuat emo ih openito klasificirati. To su: 1. zajedniki prostor, barem hiljadu godina; 2. zajedniki jezik vie od tih hiljadu godina; 3. pripovjedaka forma komunikacije kao dominantna faza, najdui period istovrsne forme komunikacija; Godinjak 2007 / 69

FEJZI-ENGI
4. znaaj tradicionalnih vrijednosti: porodice,35 oca (pater familias), braka, djece; 5. heretiki duh, neukalupljenost u izvana nametane obrasce ponaanja, gotovo neprestano u raznim vazalnim fazama historije; 6. vazalni odnos (formalno) prema novoj stranoj vlasti; 7. elja i potreba da se ivi bolje, ugodnije, bogatije; 8. oslobaanje od svake pretjerano duge tuinske vlasti; 9. heroika, heroistika pojedinca i kultiviranje heroja; 10. vjera u drugi svijet, Ahiret, vjera u vjenu nagradu ili kaznu i ostvarenje snova i elja, pravde i krivde;36 11. naprasitost kao rezultat sukoba racionalnog i iracionalnog;37 12. kolektivitet ispred individualiteta;38 13. gotovanski karakteroloki duh; 14. seksualnost prisutna i kanonizirana. U posljednjih desetak godina, kao i sva fragmentacija prethodnih epoha, na koje se naa suvremenost oslanja, moe se kazati da se dramatino mijenjaju vrijednosti BiH. Moda su ponajbitnije one dvije bitne, ope procesualnosti koje su najbre promijenile tradicionalni svijet kanoniziranih vrijednosti Okcidenta u njegovim godinama modernosti, a koje danas bre i vie mijenjaju ukupnu bh. drutvenu ambijentalnost, od svih prethodnih historijskih mijena. To su, prije svih, snaga protestantskog duha: privatizacije i silina potroake kulture. Usljed ovih dvaju procesa, jednog u sferi ekonomije, i drugoga u sferi ekonomije, (kolektivno i individualno) nastupio je logiki, izvanekonomski, moralni vakuum u kojemu moralne vrijednosti, da ih tako nazovemo, Stare Bosne se sudaraju ili nestaju pred vrijednostima, da je tako nazovemo, Nove Bosne. Osnovna i zajednika karakteristika svih novih vrijednosti u BiH su da se, prije svega, utemeljuju u javnom diskursu i da ih u najbitnijem utemeljuju mediji
35 Zapravo, jo je Hegel ustvrdio u Filozofiji prava da rasap porodice zapoinje sa nastankom graanskog drutva, to mu je potom povijest posve dala za pravo. 36 Dijelom su se ove zajednike karakteristike Srbi BiH oslobaali nakon to je Crkva nacionalizirala univerzalno Boga uinila ga ekskluzivno srpskim i onda je vojna hunta sprovela pravdu jo na zemlji, stvorivi bogove zemne Karadia i Mladia koji su trebali ostvariti srpske ahiretske snove sve Srbe smjestiti u jednu zemlju, to se pokazalo prilino razoaravajuim 37 Sjajan primjer ovoga rascjepa je Mein junak Demail iz njegovog ponajboljeg romana Dervi i smrt koji je naprasit zbog line teke sudbine i razoarenja, jak je i sakat istovremeno, i nije mu svejedno ta i kako se zbiva oko njega, kad mu prekipi uzima pravdu u svoje ruke i tada leti perje, postaje tijesno i opasno i njemu i onima oko njega... 38 Najvei broj dalekoistonih kultura, kakve su kineska, japanska i sl., imaju uobiajenu prednost kolektivnoga nad individualnim, i reklo bi se, to je posve razumljivo za njihov nain miljenja i ponaanja, za njihovu vjersku doktrinu koju propovijeda konfuijanizam, taoizam, zoroastrizam... Bilo bi logino da je ova karakteristika izraena i kod bh. muslimana, posebno kod muslimana, jer i u islamu postoji znaajno mjesto za demaat, za kolektivitet kao i za individuu, pojedinca, ali ova osobenost posve je prisutna i kod nemuslimana BiH, dakle kod Srba i Hrvata. Ona je dijelom rezultat zajednikoga ivota, a dijelom je rezultat i brojnih ratnih perioda koji su u BiH gotovo ei nego mirnodopski periodi, i opa su karakteristika Balkanskog poluotoka i silnih imperija koje su ga pohodile vijekovima.

70 / Godinjak 2007

Medijska kultura u BiH

masovne komunikacije. Istovremeno, i na neki nain obrnuto proporcionalno, stare vrijednosti se uglavnom osipaju izvanmedijski. Definibilno kazano, nove vrijednosti jesu i postaju direktno proporcionalne ueu i prisutnou u javnom diskursu, na talasima, frekvencijama i tisku brojnih sredstava masovnoga komuniciranja. Stare vrijednosti, obrnuto proporcionalno, tope se i nestaju brzinom kojom ne postoje na talasima, frekvencijama i tisku brojnih sredstava i medija masovnoga komuniciranja. Kultura lascivnosti, kao tipina popratna osobina novih vrijednosti, primjerice, postaje prije realnog utemeljenja u svakodnevici, jako prisutna medijski: slikom i fotografijom, na internetu, TV-u, jumbo-plakatu, tampi. Tijelo, njegova nagost, razuzdanost, seksualnost najprije medijski postaju opeprisutni, opedostupni. Potom, kultura lascivnosti prelazi u sferu egzistencijalne svakodnevice, poput hot-shoppova, hot-casinoa, hot-linesa, hot-make upa i slino. Ili, recimo nasilje, najprije biva naroito prisutno u audio i vizualnim medijima (poev od akcionih, krimi i policijskih filmova i serija, crtanih filmova sa predoziranim nasiljem), da bi potom relativno brzo preraslo u i sveprisutnu, opedrutvenu maniristiku (od kunog do polemikog, medijskog, saobraajnog i inog nasilja nae svakodnevice). Moe se kazati da individualizam sa predznakom egoizma, i potroaki duh takoer sa predznakom egoizma, samom svojom unutarnjom logikom slabi stare tradicijske, religijske i identitetske oblike koji su tako dugo pripadali konceptu stare Bosne. Dok u javnom diksursu, na medijima svih formi, reklamerstva, propagande i imidizacije slave se i nude relikvije privatizacije, individualizacije, egoizacije i to postaje javni, poeljni, kurentni trend, vjerski autoriteti, obrazovni prostori, kulturne asocijacije se na ovaj ili onaj nain pozivaju na zajednicu, na zajednike vrijednosti. Te toliko znaajne zajednike vrijednosti postaju vane i u okvirima politikog bia BiH, pa se slave zajedniki organi upravljanja, voenja i rukovoenja, policije, vojske, zajednike kole i univerziteti... Svakako je evidentno da BiH u svom novom kulturalnom izdanju obiluje neobinim predznacima, kako Morly i Robins, britanski antropolozi i kulturolozi, imenuju udne fenomene koji se jo nisu u cijelosti oblikovali da bi bili opeprihvatljivi i opepoznati; ali niti su dokinuli prepoznatljivi kao tradicionalni oblik. Neobini predznaci, ti nedovreni drutveni mutanti, nekako i svuda postoje, na jedan osebujan, bh. nain.39
39 Fenomen slobode medija, sjajni izum protestantske liberalne doktrine, u BiH dobija trokulturalne obrise medijskih opaina, medijskih ratovanja i medijskih pucnjeva, shvaenih kao, prije svega, sloboda od faktografije, sloboda od injenica, od istine. Sloboda medija se pretvara u medijske barbarizme, medijske solecizme, defaktualizacije u ime posve upojedinaenih i posve trenutanih interesa. Sloboda medija je prerogativ u SAD-u u XX vijeku bez kojega sigurno ne bi bilo demokratije ove drave, a sloboda medija u tranzicijskoj BiH postaje sloterdijska antika arena gdje se svakodnevno i uporno gloe goli rob i gola zvijer na ivot i smrt. U romanu Amina Maloufa Samarkand pisac se bavi spletkama u zlatno doba islamske drave kojoj je sredite grad Samarkand. To duboko bolesno spletkarenje s ciljem manipuliranja je korelativno spletkarenju novinarskih krugova u BiH sa manipulirajuim i neprofesionalnim prosedeom, koji se danas i ovdje jo naziva demokratskom tekovinom, mada to nije.

Godinjak 2007 / 71

Javno mnijenje u Brko distriktu BiH

Paali Enes

otorna je injenica u suvremenom svijetu da se demokracija, kao vladavina naroda, ne iscrpljuje u viestranakim izborima. Demokratski izabrana vlast i nakon izbora mora respektirati itav niz prateih institucija i pravila koja proizlaze iz injenice da vlast izvire iz naroda, te da graani ostaju aktivan politiki subjekt i nakon izbora. Jedan od osnovnih principa demokratske vlasti je da se vlast ne moe vriti ne vodei rauna o uvjetima egzistencije i miljenju onih kojima se vlada.1 Istraivanje javnog mnijenja, odnosno uvaavanje onoga ta narod misli o nekom javnom problemu ili interesu stalni je korektiv u vrenju vlasti. U novije vrijeme zapadne demokracije napravile su znaajan napredak u istraivanju javnog mnijenja i stavova graana.2 Naalost, takav napredak nije unaprijedio politiku praksu postsocijalistikih zemalja. Nedemokratsko naslijee tretiranja graanina kao podanika i nedostatak graanske politike kulture uinilo je u postsocijalistikim zemljana istraivanje javnog mnijenja pravim kuriozitetom. U Bosni i Hercegovini gotovo da i ne postoje takva istraivanja. Rijedak izuzetak je kontinuirano periodino istraivanje nazivano Sistem ranog upozorenja koje provodi UNDP BiH. Ovo istraivanje je sistematsko i kontinuirano praenje objektivnih uvjeta egzistencije i stavova graana. Koncipirano je kao sistem ranog upozorenja o potencijalnim disfunkcionalnostima drutvenog sistema. Naalost, Brko Distrikt BiH nije ukljuen u ova istraivanja kao zasebna cjelina. Brko distrikt BiH Brko Distrikt BiH ve dugo solipsistiki gradi svijest o sebi iz slova Konane arbitrane odluke i ideologijske projekcije vladajue oligarhije. Do sada ne postoji ni jedan ozbiljan tekst, a kamoli studija, o objektivnim drutvenim uvjetima
1 2 G. Scott Aikens: The Democratization of Systems of Public Opinion Formation 1996 Inter national Symposium on Technology and Society. Technical Expertise and Public Decisions. Proceedings. Princeton University. Princeton, NJ. June 21-22, 1996.] Stuart Oskamp P. Wesley Schultz: Attitude and opinions, Mahwah, New Jersey, 2005.

72 / Godinjak 2007

Javno mnijenje u Brko distriktu BiH

ivota graana, njihovim subjektivnim stavovima (mnijenju) o tim drutvenim uvjetima ivota, te vrednovanju vlastite drutvene sadanjosti i budunosti. U javnosti danas egzistira ideologizirana slika o Brko Distriktu BiH kao nekakvom modelu za uzor koji u praktinoj provedbi nije potkrijepljen bilo kakvim relevantnim pokazateljima. Objektivna je injenica da je Konana arbitrana odluka uinila Brko mjestom potencijalnog kreiranja novog modela ivota, koji je formalno-pravno izveden iz Dejtonskih entitetskih elemenata BiH, ali je, po svojim implikacijama, otvorio vrata drugaijem socio-kulturnom i politikom ustrojavanju ovog dijela BiH.3 Specifinosti Brko Distrikta BiH uspostavljene Konanom arbitranom odlukom su: Javna vlast je ustrojena na liberalno-demokratskom principu graanina za razliku od dravnog i entitetskog ekskluzivizma etno-nacionalnih kolektiviteta. Upravljanje u predratnoj opini Brko dodjeljuje se unitarnoj4 multi-etnikoj demokratskoj vladi5 Nee se dozvoliti bilo kakva podjela Distrikta na etnikoj osnovi6, kae se u Konanoj arbitranoj odluci. Mada je lokalna zajednica, Distrikt je dobio ovlasti entiteta koji su trajno delegirali svoja ovlatenja vezana za upravljanje u predratnoj optini Brko7, te je kao takav zakonodavan u tim oblastima. Ovakav politiki model podran je visokim procentom participiranja u dravnim prihodima, kao i velikim vlastitim budetskim sredstvima. Moe se pretpostaviti da e do 2009. godine u Brko Distriktu biti potroeno blizu dvije milijarde KM javnih prihoda, to su i za mnogo vee zajednice ogromna sredstva. Kao takav Brko Distrkt BiH gotovo i da nije komparabilan sa ostalim dijelovima BiH, jer ima izrazite formalno-pravne i finansijsko-materijalne prednosti. No, iza ovakve normativne slike Brkog krije se branska stvarnost o kojoj gotovo i ne postoje objektivni nauno verificirani pokazatelji. Istraivanje javnog mnijenja u Brko Distriktu BiH, koje je proveo Branski demokratski forum 2007. godine, jeste pored istraivanja mladih koje je provedeno 2002. i 2004., prvi ozbiljni pokuaj da se saznaju stavovi graana o branskoj drutvenoj i politikoj realnosti. Iz tog istraivanja prenosimo najvanije dijelove. Metodologija koja je koritena u ovome istraivanju najveim dijelom se oslanjala na metodologiju istraivanja Sistema ranog upozorenja UNDP BiH. Brko Distrikt BiH je tretiran kao drutveni sistem.8
3 4 5 6 7 8 Enes Paali: Tragovi, 2001., GE-PE, str.124-125 Konana arbitrana odluka, www.ohr.int Konana arbitrana odluka, www.ohr.int Isto. Isto. Vidi Sistem ranog upozorenja, Kvartalni izvjetaj 2006. godine, web izdanje.

Godinjak 2007 / 73

PAALI
Drutveni sistem Brko distrikta BiH Drutveni sistem Brko Distrikta BiH smo ralanili na nekoliko podsistema: Ekonomski sistem (socijalni status i primanja stanovnitva); Politiki sistem (norme i politike institucije); Kulturni sistem (vrijednosti i osjeaj zajednitva); Sistem osobne i javne sigurnosti.9 Ekonomski sistem smo operacionalizirali kroz socijalni status i primanja pojedinca i njegove porodice. Socijalni status i primanja stanovnitva formiraju ekonomsku strukturu drutva koja se izraava kroz socijalne slojeve. Nan Lin definira socijalnu strukturu kao sistem socijalnih jedinica (pozicija) koje imaju razliit pristup drutvenim resursima.10 Politiki sistem predstavlja odnos lanova drutva spram normativnog poretka i institucija i organizacija koje taj normativni poredak kreiraju. Kulturni sistem se izraava kroz vrijednosna opredjeljenja lanova zajednice i osjeaje pripadnosti socijetalnoj zajednici11, koja se uspostavlja primarno kao primordijalna socijalna povezanost kroz vjeru, etnicitet i teritoriju, te kod modernih drutava kroz graansku kulturu.12 Kulturni i politiki sistem mogu se izraziti u terminima socijalnog kapitala kao bonding, bridging i linking kapital. Bonding social capital izraava odnos izmeu homogenih grupa i pojedinaca, kao to su religijske ili etnike skupine. Bridging social capital izraava odnose izmeu relativno heterogenih grupa koje pripadaju jednom drutvu i njegovoj graanskoj kulturi. Linking social capital izraava vertikalan odnos individua i grupa prema institucijama politikog sistema.13 Sistem osobne i javne sigurnosti izraava odnos pojedinaca prema institucijama sistema u oblasti javne i osobne sigurnosti. Uzorak Istraivanje smo proveli na uzorku na 632 punoljetna stanovnika Brko Distrikta BiH metodom sluajnog izbora. Uzorak je strukturiran po principu nacionalne pripadnosti, spola, mjesta stanovanja i starosne dobi. Tako u uzorku imamo 31% Srba, 30,9% Hrvata i 36,2% Bonjaka, 50,3% mukaraca i 49,7% ena, 54,3% stanovnika grada i 45,7 stanovnika sela, te 35,6 % ispitanika do 30 godina, 58,5 od 30-65 godina i 5,9 % ispitanika preko 65 godina. Treba napomenuti da je u uzorku 19,3% ispitanika koji prije rata nisu ivjeli u Brkom.
9 Sistem ranog upozorenja slijedi parsonovsku shemu strukturiranja drutva kao drutvenog sistema na njegove podsisteme. Vidi Talcott Parsons: Drutva, Biblioteka August Cesarec, 1991. Ona se moe upotpuniti teorijom socijalnog kapitala, te analitikim kategorijama koje proizlaze iz koncepta socijalnog kapitala, to smo mi djelomino i uinili. Vidi: Nin Lin, Social capital, A theory of social structure and action, Cambridge University Press, 2003. Nan Lin, Social capital, A theory of social structure and action, Cambridge University Press, 2003., str. 33. Talcott Parsons, Drutva, August Cesarec, 1991., str. 174-175. Isto. Socijall capital, Reviewing the concept and its policy implications, Productivity Commision, Research Paper, AusInfo, Canberra, 2003. str. 18.

10 11 12 13

74 / Godinjak 2007

Javno mnijenje u Brko distriktu BiH

Ekonomska situacija u Brko distriktu BiH Materijalno stanje graana Brko Distrikta izrazili smo kroz poloaj pojedinca u drutvenoj strukturi temeljem njegovog statusa i novanih primanja (zaposlenost, primanja domainstva i subjektivna procjena svog ekonomskog statusa). Ekonomski status graana strukturira drutvo na sloj bogatih, srednji sloj i sloj siromanih, u okviru kojih se opet moe razlikovati krajnje siromatvo, nii i vii srednji sloj, sloj bogatih i jako bogatih. Na uzorak pokazuje da u BD imamo 34,3% zaposlenih i 35% nezaposlenih stanovnika, 10,1% penzionera i 13,3% uenika i studenata. Temeljem ukupnih primanja domainstva imamo blizu 34% jako siromanog stanovnitva, odnosno onih koji ne mogu zadovoljiti svoje elementarne potrebe, siromanog 16% stanovnitva, srednjem sloju bi pripadali oni sa primanjima od 600 do 1000 KM, te gotovo 15% bogatih. Subjektivna je procjena da 39,2% stanovnika ivi znatno ispod prosjeka i na rubu egzistencije, 21,4% neto ispod prosjeka, 32,3% oko prosjeka i otprilike 7% iznad prosjeka.
Va trenutni status
Frequency zaposlen nezaposlen Valid penzioner student/uenik neto drugo Total 217 222 64 84 45 632 Percent 34,3 35,1 10,1 13,3 7,1 100,0 Valid Percent 34,3 35,1 10,1 13,3 7,1 100,0 Cumulative Percent 34,3 69,5 79,6 92,9 100,0

Ukupna primanja vaeg domainstva

Frequency manje od 100 KM 100-400 KM 400-600 KM 600-800 KM Valid 800-1000 KM 1000-1500 KM 1500-2000 KM preko 2000 KM Total 92 124 101 116 90 71 26 12 632 Percent 14,6 19,6 16,0 18,4 14,2 11,2 4,1 1,9 100,0 Valid Percent 14,6 19,6 16,0 18,4 14,2 11,2 4,1 1,9 100,0 Cumulative Percent 14,6 34,2 50,2 68,5 82,8 94,0 98,1 100,0

Godinjak 2007 / 75

PAALI
Procijenite poloaj vaeg domainstva
Frequency na rubu egzistencije znatno ispod prosjeka neto ispod prosjeka Valid oko prosjeka neto iznad prosjeka znatno iznad prosjeka 7,00 Total 137 111 135 204 35 8 2 632 Percent 21,7 17,6 21,4 32,3 5,5 1,3 0,3 100,0 Valid Percent 21,7 17,6 21,4 32,3 5,5 1,3 0,3 100,0 Cumulative Percent 21,7 39,2 60,6 92,9 98,4 99,7 100,0

Subjektivna procjena ekonomske budunosti Subjektivna procjena obiteljske situacije u narednom periodu strukturira se na 23,4% onih koji vjeruju da e se poboljati, 17,4% onih koji misle da e se pogorati i 35,8% onih koji misle da e ostati ista. Tim subjektivnim procjenama korespondira stav 34,7% ispitanika koji smatraju da e ekonomska situacija u narednom periodu biti mnogo bolja ili bolja, te 35,1% ispitanika koji smatraju da e biti gora ili mnogo gora.
Situacija e se u narednom periodu u vaoj obitelji
Frequency poboljati ostati ista pogorati Valid ne mogu procijeniti 5,00 Total 148 226 110 145 3 632 Percent 23,4 35,8 17,4 22,9 0,5 100,0 Valid Percent 23,4 35,8 17,4 22,9 0,5 100,0 Cumulative Percent 23,4 59,2 76,6 99,5 100,0

76 / Godinjak 2007

Javno mnijenje u Brko distriktu BiH

Ekonomska situacija u nerednih 6 mjeseci e biti
Frequency mnogo bolja bolja loija Valid mnogo loija ne mogu procijeniti Total 22 197 145 77 191 632 Percent 3,5 31,2 22,9 12,2 30,2 100,0 Valid Percent 3,5 31,2 22,9 12,2 30,2 100,0 Cumulative Percent 3,5 34,7 57,6 69,8 100,0

Institucije politikog sistema Kada je rije ocjeni rada Vlade Brko Distrikta BiH, odnosno pojedinih institucija zakonodavne, izvre i sudske vlasti, te meunarodnih institucija i organizacija (Linking capital), onda se stavovi polariziraju na priblino 36% onih koji smatraju da je politika koju je provodila Vlada Brko Distrikta bila vrlo dobra (3,3%) i dobra (32,6%) i 45% onih koji smatraju da je bila loa (28,6%) i veoma loa (13,9%). I pored toga to 45% ispitanika smatra da je politika Vlade bila loa ili veoma loa, 18,8% ispitanika u potpunosti odobrava rad Vlade, dok 46% daje djelominu podrku branskoj vladi. Gotovo 26% ispitanika uskrauje bilo kakvu podrku Vladi Distrikta. Rad OHR-a i supervizora u potpunosti odobrava 30,2% ispitanika, a djelomino 46% ispitanika. Najvei broj ispitanika je da ovlasti supervizora za Distrikt ostanu iste (40%), 25,6% je da se one poveaju, dok je 20,4% ispitanika da se one smanje.
Politika koju je provodila Vlada bila je
Frequency vrlo dobra dobra Valid loa veoma loa ne mogu procijeniti Total 21 206 181 88 136 632 Percent 3,3 32,6 28,6 13,9 21,5 100,0 Valid Percent 3,3 32,6 28,6 13,9 21,5 100,0 Cumulative Percent 3,3 35,9 64,6 78,5 100,0

Godinjak 2007 / 77

PAALI
Odobravate li rad Vlade?
Frequency u potpunosti djelomino ne odobravam Valid uope ne odobravam ne mogu procijeniti Total 119 291 136 28 58 632 Percent 18,8 46,0 21,5 4,4 9,2 100,0 Valid Percent 18,8 46,0 21,5 4,4 9,2 100,0 Cumulative Percent 18,8 64,9 86,4 90,8 100,0

Odobravate li rad OHRa i supervizora?

Frequency u potpunosti djelomino ne odobravam Valid uope ne odobravam ne mogu procijeniti Total 191 233 89 28 91 632 Percent 30,2 36,9 14,1 4,4 14,4 100,0 Valid Percent 30,2 36,9 14,1 4,4 14,4 100,0 Cumulative Percent 30,2 67,1 81,2 85,6 100,0

Da se ovlasti visokog predstavnika za BiH

Frequency smanje poveaju ostanu iste Valid ne mogu procijeniti 5,00 Total 141 150 241 99 1 632 Percent 22,3 23,7 38,1 15,7 0,2 100,0 Valid Percent 22,3 23,7 38,1 15,7 0,2 100,0 Cumulative Percent 22,3 46,0 84,2 99,8 100,0

78 / Godinjak 2007

Javno mnijenje u Brko distriktu BiH

Da se ovlasti supervizora za Brko
Frequency smanje poveaju ostanu iste Valid ne mogu procijeniti 5,00 Total 129 162 253 87 1 632 Percent 20,4 25,6 40,0 13,8 0,2 100,0 Valid Percent 20,4 25,6 40,0 13,8 0,2 100,0 Cumulative Percent 20,4 46,0 86,1 99,8 100,0

Povjerenje u budunost Relativno visok procent onih koji su nezadovoljni radom Vlade i politikih institucija poveava se kada se daje generalna ocjena o statusu Distrikta. Tako veina ispitanika (56%) smatra da se Brko Distrikt BiH kree u pogrenom pravcu. Da se BiH kree u pogrenom pravcu, smatra (69%) ispitanika. Uz to ide podatak da bi blizu 65% ispitanika glasalo za neku novu stranku ili uope ne bi glasalo
Da li se BiH kree u pogrenom pravcu?
Frequency u potpunosti djelomino ne kree Valid uope se ne kree ne mogu procijeniti Total 229 207 47 5 144 632 Percent 36,2 32,8 7,4 ,8 22,8 100,0 Valid Percent 36,2 32,8 7,4 ,8 22,8 100,0 Cumulative Percent 36,2 69,0 76,4 77,2 100,0

Da li se Brko Distrikt kree u pogrenom pravcu?

Frequency u potpunosti djelomino ne kree Valid uope ne ne mogu procijeniti Total 133 221 114 14 150 632 Percent 21,0 35,0 18,0 2,2 23,7 100,0 Valid Percent 21,0 35,0 18,0 2,2 23,7 100,0 Cumulative Percent 21,0 56,0 74,1 76,3 100,0

Godinjak 2007 / 79

PAALI
Politike stranke
Da li ste lan neke politike stranke?
Frequency da Valid ne 5,00 Total 170 461 1 632 Percent 26,9 72,9 0,2 100,0 Valid Percent 26,9 72,9 0,2 100,0 Cumulative Percent 26,9 99,8 100,0

Ako bi izbori bili sutra, glasali biste za

Frequency SDP Stranka za BiH SDA SDS SNDS Radikali Valid HDZ HDZ 1990 HSS ostale neku novu stranku ne bih uope glasao Total 38 14 5 25 23 1 76 1 15 25 169 240 632 Percent 6,0 2,2 0,8 4,0 3,6 0,2 12,0 0,2 2,4 4,0 26,7 38,0 100,0 Valid Percent 6,0 2,2 0,8 4,0 3,6 0,2 12,0 0,2 2,4 4,0 26,7 38,0 100,0 Cumulative Percent 6,0 8,2 9,0 13,0 16,6 16,8 28,8 29,0 31,3 35,3 62,0 100,0

Kulturni sistem Socijalna inkluzija i etniki odnosi Parsons smatra da kulturna integracija transcendira pojave kao to su interesi jer se oslanja na odanost vrijednostima i to na socijetalnoj razini. Socijetalna zajednica u svom primarnom primordijalnom obliku oslanja se na religijske i etnike vrijednosti, dok su moderne forme socijetalne zajednice graanski identitet, graanska kultura i dravni patriotizam.14 U kategorijama socijalnog
14 Talkott Parsons: Drutva, August Cesarec, 1991., str. 166. i 175.

80 / Godinjak 2007

Javno mnijenje u Brko distriktu BiH

kapitala to bi bio bonding social capital (etno-religijske zajednice) i bridging social capital (graanski identitet). U naem istraivanju to je razlika izmeu pripadanja vlastitoj etno-nacionalnoj skupini i pripadnosti dravi BiH. Najvei procent naih ispitanika se ponosi svojom etno-nacionalnom pripadnou (bonding capital), Svojom nacionalnom pripadnou veoma se ponosi 69,6% i donekle se ponosi 17,4% ispitanika, dok se samo 34,8% veoma ponosi i 24,8% donekle ponosi to je graanin/dravljanin BiH. Vie od 25% ispitanika se malo ili nimalo ponosi to je graanin BiH.
Koliko se ponosite to ste pripadnik svoga naroda?
Frequency veoma donekle malo Valid nimalo nije mi vano ne mogu procijeniti Total 440 110 26 11 27 18 632 Percent 69,6 17,4 4,1 1,7 4,3 2,8 100,0 Valid Percent 69,6 17,4 4,1 1,7 4,3 2,8 100,0 Cumulative Percent 69,6 87,0 91,1 92,9 97,2 100,0

Koliko se ponosite to ste graanin/dravljanin BiH?

Frequency veoma donekle malo nimalo Valid nije mi vano ne mogu procijeniti 7,00 12,00 Total 220 157 82 78 56 35 1 3 632 Percent 34,8 24,8 13,0 12,3 8,9 5,5 0,2 0,5 100,0 Valid Percent 34,8 24,8 13,0 12,3 8,9 5,5 0,2 0,5 100,0 Cumulative Percent 34,8 59,7 72,6 85,0 93,8 99,4 99,5 100,0

Etnika distanca injenica da se nai ispitanici u veem postotku identificiraju sa svojim etno-nacionalnim identitetom nego sa svojom dravom ne znai krajnju etniku rigidnost i iskljuivost. U visokom postotku (8090%) ispitanici Godinjak 2007 / 81

PAALI
djelomino ili u potpunosti prihvaaju da ive u susjedstvu sa pripadnicima drugih naroda, da se djeca drue sa djecom drugih naroda, da im pretpostavljeni na poslu budu druge nacionalnosti, dok je taj procent mnogo nii kada su u pitanju mjeoviti brakovi. U potpunosti prihvaa mjeovite brakove 14,7 % ispitanika, dok 14,6 % djelomino prihvata tu mogunost. Nije beznaajan podatak da 8-20% ispitanika odbija bilo kakve oblike zajednitva.
Da li je za vas prihvatljivo da ivite u istoj dravi sa pripadnicima drugih naroda
Frequency u potpunosti djelomino prihvatljivo djelomino neprihvatljivo potpuno neprihvatljivo ne mogu procijeniti Total 496 88 18 16 14 632 Percent 78,5 13,9 2,8 2,5 2,2 100,0 Valid Percent 78,5 13,9 2,8 2,5 2,2 100,0 Cumulative Percent 78,5 92,4 95,3 97,8 100,0

Valid

Da li je za vas prihvatljivo da vam u susjedstvu ive pripadnici drugih naroda

Frequency u potpunosti prihvatljivo djelomino prihvatljivo Valid djelomino neprihvatljivo potpuno neprihvatljivo ne mogu procijeniti Total 442 129 25 20 16 632 Percent 69,9 20,4 4,0 3,2 2,5 100,0 Valid Percent 69,9 20,4 4,0 3,2 2,5 100,0 Cumulative Percent 69,9 90,3 94,3 97,5 100,0

82 / Godinjak 2007

Javno mnijenje u Brko distriktu BiH

Da li ja za vas prihvatljivo da vam djeca idu u kolu sa pripadnicima drugih naroda?
Frequency u potpunosti prihvatljivo djelomino prihvatljivo djelomino neprihvatljivo potpuno neprihvatljivo ne mogu procijeniti Total 414 158 26 17 17 632 Percent 65,5 25,0 4,1 2,7 2,7 100,0 Valid Percent 65,5 25,0 4,1 2,7 2,7 100,0 Cumulative Percent 65,5 90,5 94,6 97,3 100,0

Valid

Da li je za vas prihvatljivo da vam pripadnici drugih naroda budu pretpostavljeni na poslu?

Frequency u potpunosti prihvatljivo djelomino prihvatljivo djelomino neprihvatljivo potpuno neprihvatljivo ne mogu procijeniti Total 327 174 65 23 43 632 Percent 51,7 27,5 10,3 3,6 6,8 100,0 Valid Percent 51,7 27,5 10,3 3,6 6,8 100,0 Cumulative Percent 51,7 79,3 89,6 93,2 100,0

Valid

Da li je za vas prihvatljivo da vam neko iz obitelji stupi u brak sa pripadnikom druge nacionalnosti?
Frequency u potpunosti prihvatljivo djelomino prihvatljivo djelomino neprihvatljivo potpuno neprihvatljivo ne mogu procijeniti Total 93 92 126 269 52 632 Percent 14,7 14,6 19,9 42,6 8,2 100,0 Valid Percent 14,7 14,6 19,9 42,6 8,2 100,0 Cumulative Percent 14,7 29,3 49,2 91,8 100,0

Valid

Godinjak 2007 / 83

PAALI
Stanje javne bezbjednosti i osobne sigurnosti Mada u relativno visokom procentu graani Distrikta podravaju rad politikih institucija, te iste institucije karakterizira kao korumpirane. U prosjeku 80% ispitanika smatra da su mito i korupcija prisutni u institucijama Distrikta. Gotovo 83% ispitanika smatra da je kriminal trenutno u porastu, dok je vie od 11% ispitanika izravno trailo pomo policije, 7,3% ispitanika izjavljuje da im se desila provalna kraa, 9,7% da su im ukrali novanik a 2,5% da su im ukrali auto. Na pitanje da li bi napustili Brko Distrikt 57,4% ispitanika odgovara potvrdno, dok 29,6 % to ne bi uinilo. BiH bi napustilo 58,7% ispitanika.
Korupcija, mito i zloupotreba funkcija prisutna je u Vladi BD
Frequency veoma prisutna je nije prisuta Valid uope nije prisutna ne mogu procijeniti 7,00 Total 237 264 50 2 77 2 632 Percent 37,5 41,8 7,9 0,3 12,2 0,3 100,0 Valid Percent 37,5 41,8 7,9 0,3 12,2 0,3 100,0 Cumulative Percent 37,5 79,3 87,2 87,5 99,7 100,0

Korupcija, mito i zloupotreba funkcija prisutna je u Skuptini BD

Frequency veoma prisutna je nije prisutna Valid uope nije prisutna ne mogu procijeniti 7,00 Total 204 283 58 2 83 2 632 Percent 32,3 44,8 9,2 0,3 13,1 0,3 100,0 Valid Percent 32,3 44,8 9,2 0,3 13,1 0,3 100,0 Cumulative Percent 32,3 77,1 86,2 86,6 99,7 100,0

84 / Godinjak 2007

Javno mnijenje u Brko distriktu BiH

U BD kriminal je trenutno u porastu
Frequency u potpunosti se slaem djelomino se slaem Valid ne slaem se uope se ne slaem ne mogu procijeniti Total 314 211 40 2 65 632 Percent 49,7 33,4 6,3 0,3 10,3 100,0 Valid Percent 49,7 33,4 6,3 0,3 10,3 100,0 Cumulative Percent 49,7 83,1 89,4 89,7 100,0

Traili ste pomo policije?

Frequency da Valid ne Total 70 562 632 Percent 11,1 88,9 100,0 Valid Percent 11,1 88,9 100,0 Cumulative Percent 11,1 100,0

Da li se vaoj obitelji desila provalna kraa u kuu/stan?

Frequency da Valid ne 4,00 Total 46 585 1 632 Percent 7,3 92,6 0,2 100,0 Valid Percent 7,3 92,6 0,2 100,0 Cumulative Percent 7,3 99,8 100,0

Da li se vaoj obitelji desila kraa novanika?

Frequency da Valid ne 4,00 Total 61 570 1 632 Percent 9,7 90,2 0,2 100,0 Valid Percent 9,7 90,2 0,2 100,0 Cumulative Percent 9,7 99,8 100,0

Godinjak 2007 / 85

PAALI
Da li se vaoj obitelji desila kraa automobila?
Frequency da Valid ne 4,00 Total 16 615 1 632 Percent 2,5 97,3 0,2 100,0 Valid Percent 2,5 97,3 0,2 100,0 Cumulative Percent 2,5 99,8 100,0

Ostati ili otii

Napustio bih BiH kada bi mi se pruila prilika
Frequency da Valid ne ne mogu procijeniti Total 371 185 76 632 Percent 58,7 29,3 12,0 100,0 Valid Percent 58,7 29,3 12,0 100,0 Cumulative Percent 58,7 88,0 100,0

Napustio bih Brko kada bi mi se pruila prilika

Frequency da ne Valid ne mogu procijeniti 5,00 Total 363 187 80 2 632 Percent 57,4 29,6 12,7 0,3 100,0 Valid Percent 57,4 29,6 12,7 0,3 100,0 Cumulative Percent 57,4 87,0 99,7 100,0

Ako bi se sumirali ovi opi pokazatelji, onda situacija u Distriktu nije nita bolja nego u BiH, ak je u nekim elementima i loija. Na rubu egzistencije je 34,2% stanovnitva i 16% ispod prosjeka, to predstavlja vie od 50% siromanog i jako siromanog stanovnitva. Gotovo 56% je onih koji smatraju da se Distrikt kree u pogrenom pravcu, vie od 60% je razoarano u postojee politike stranke, blizu 60% smatra da su mito i korupcija prisutni u institucijama Brko Distrikta, a otprilike 57% ispitanika bi napustilo Distrikt kada bi imalo priliku. Dominantan osjeaj socijalno-kulturne pripadnosti su etno-nacionalna identifikacija ili bonding socijal capital. Blizu 90% ispitanika se naglaeno pozitivno identificira sa svojom etno-nacionalnom zajednicom. Mada naglaena etno-nacionalna 86 / Godinjak 2007

Javno mnijenje u Brko distriktu BiH

identifikacija nije iskljuila multikulturalne veze, kod znaajnog broja ispitanika, ipak, relativno visok procent (gotovo 25%) se uope ne identificira sa dravom BiH, dok 10-20% ispitanika odbija bilo kakve multikulturalne oblike zajednitva, to je dovoljno visok procent za disolucijske drutvene procese Ono to su sistemski pozitivni indikatori jeste relativno irok srednji sloj (blizu 35%), kojem se moe pridruiti relativno visok postotak (gotovo 17%) bogatog stanovnitva to je faktor stabilnosti sistema i potpora politikim institucijama. Relativno visok je procent onih (gotovo 65%) koji djelomino ili u potpunosti odobravaju rad politikih institucija Brko Distrikta. Relativna veina je otvorena za graanske oblike solidarnosti, ali uz respektiranje primarnog organskog identiteta. Pogledajmo na kraju koliko nacionalna pripadnost utjee na javno mnijenje graana Brko Distrikta BiH. Javno mnijenje po nacionalnim grupama Socijalni status Kada je rije o socijalno-materijalnom poloaju stanovnika Brko Distrikta BiH, onda se moe konstatirati da su Hrvati u najgorem poloaju. Nezaposlenih Hrvata je 48,7%, to je mnogo vei procent u odnosu na 34,5% Bonjaka i 23% Srba. Sa manje od 100 KM mjesenih primanja, odnosno na rubu egzistencije je 30,3% Hrvata. Na rubu egzistencije je 11,4% Bonjaka i 3,1% Srba. Najvea materijalna primanja imaju Srbi. Vie od 600 KM mjesenih prihoda ima 56% Srba, 50% Bonjaka i samo 35% Hrvata. Subjektivno procjenjuje da je poloaj njihovog domainstva na rubu egzistencije 33,8% Hrvata, 21,8% Bonjaka i samo 9,7% Srba.
Va trenutni status zaposlen Srbin ta ste po nacionalnosti Hrvat Bonjak neto drugo neopredijeljen Total 75 38,3% 51 26,2% 87 38,0% 2 28,6% 2 40,0% 217 34,3% nezaposlen 45 23,0% 95 48,7% 79 34,5% 2 28,6% 1 20,0% 222 35,1% penzioner 27 13,8% 19 9,7% 17 7,4% 1 14,3% 0 0,0% 64 10,1% student/ uenik 32 16,3% 16 8,2% 35 15,3% 0 0,0% 1 20,0% 84 13,3% neto drugo 17 8,7% 14 7,2% 11 4,8% 2 28,6% 1 20,0% 45 7,1% Total 196 100,0% 195 100,0% 229 100,0% 7 100,0% 5 100,0% 632 100,0%

Godinjak 2007 / 87

PAALI
Ukupna primanja vaeg domainstva 1000-1500 KM 1500-2000 KM preko 2000 KM 3 4 4 0 1 12 800-1000 KM manje od 100 KM 100-400 KM 400-600 KM 600-800 KM Total

Srbin ta ste po nacionalnosti Hrvat Bonjak neto drugo neopredijeljen Total

6 59 26 1 0 92

31 29 61 1 2 124

36 34 30 1 0 0,0% 101

47 25 43 1 0 0,0% 116

37 15 7,7% 36 2 0 90

26 19 9,7% 24 1 1 71

10 5,1% 10 5,1% 5 2,2% 0 0,0% 1 26 4,1%

196 195 229 7 5 632

3,1% 15,8% 18,4% 24,0% 18,9% 13,3% 30,3% 14,9% 17,4% 12,8%

1,5% 100,0% 2,1% 100,0% 1,7% 100,0% 0,0% 100,0%

11,4% 26,6% 13,1% 18,8% 15,7% 10,5% 14,3% 14,3% 14,3% 14,3% 28,6% 14,3% 0,0% 40,0%

0,0% 20,0% 20,0% 20,0% 100,0% 1,9% 100,0%

14,6% 19,6% 16,0% 18,4% 14,2% 11,2% Kakav je poloaj vaeg domainstva? na rubu egzistencije

znatno neto neto znatno oko ispod ispod iznad iznad 7,00 prosjeka prosjeka prosjeka prosjeka prosjeka 47 24,0% 31 15,9% 32 14,0% 1 14,3% 0 0,0% 111 17,6% 55 28,1% 34 17,4% 40 17,5% 3 42,9% 3 60,0% 135 21,4% 64 32,7% 47 24,1% 90 39,3% 2 28,6% 1 20,0% 204 32,3% 9 4,6% 12 6,2% 14 6,1% 0 0,0% 0 0,0% 35 5,5% 2 1,0% 4 2,1% 2 0,9% 0 0,0% 0 0,0% 8 1,3% 0 1 1 0 0 2

Total 196 195 229 7 5 632

Srbin ta ste po nacionalnosti Hrvat Bonjak neto drugo neopredijeljen Total

19 9,7% 66 33,8% 50 21,8% 1 14,3% 1 20,0% 137 21,7%

0,0% 100,0% 0,5% 100,0% 0,4% 100,0% 0,0% 100,0% 0,0% 100,0% 0,3% 100,0%

Odnos spram institucija politikog sistema I pored izuzetno tekog materijalnog poloaja, najvei broj Hrvata (55%) smatra da je politika Vlade Brko Distrikta bila dobra ili vrlo dobra. U potpunosti ili djelomino podrava rad Vlade ak blizu 80% Hrvata. Srbi su ti koji u najveem postotku smatraju da je politika Vlade Brko Distrikta BiH bila loa ili veoma loa (54%), u odnosu na blizu 45% Bonjaka i 28% Hrvata. 88 / Godinjak 2007

Javno mnijenje u Brko distriktu BiH

Najvei broj Srba (blizu 65%) smatra da se Brko Distrikt kree u pogrenom pravcu. Isto tako misli gotovo 55% Bonjaka i 50% Hrvata. U najveem procentu Hrvati procjenjuju da se BiH kree u pogrenom pravcu (priblino 70%).
Politika koju je provodila Vlada bila je vrlo dobra Srbin ta ste po nacionalnosti Hrvat Bonjak neto drugo neopredijeljen Total 3 1,5% 12 6,2% 6 2,6% 0 0,0% 0 0,0% 21 3,3% dobra 34 17,3% 95 48,7% 74 32,3% 1 14,3% 2 40,0% 206 32,6% loa 69 35,2% 46 23,6% 62 27,1% 3 42,9% 1 20,0% 181 28,6% veoma loa 37 18,9% 9 4,6% 41 17,9% 0 0,0% 1 20,0% 88 13,9% ne mogu procijeniti 53 27,0% 33 16,9% 46 20,1% 3 42,9% 1 20,0% 136 21,5% Total 196 100,0% 195 100,0% 229 100,0% 7 100,0% 5 100,0% 632 100,0%

Da li odobravate rad Vlade? u ne uope ne ne mogu djelomino potpunosti odobravam odobravam procijeniti Srbin ta ste po nacionalnosti Hrvat Bonjak neto drugo neopredijeljen Total 30 15,3% 44 22,6% 43 18,8% 1 14,3% 1 20,0% 119 18,8% 75 38,3% 109 55,9% 102 44,5% 2 28,6% 3 60,0% 291 46,0% 60 30,6% 30 15,4% 43 18,8% 3 42,9% 0 0,0% 136 21,5% 11 5,6% 2 1,0% 14 6,1% 0 0,0% 1 20,0% 28 4,4% 20 10,2% 10 5,1% 27 11,8% 1 14,3% 0 0,0% 58 9,2% Total 196 100,0% 195 100,0% 229 100,0% 7 100,0% 5 100,0% 632 100,0%

Godinjak 2007 / 89

PAALI
Da li se BiH kree u pogrenom pravcu? u djelomino potpunosti Srbin ta ste po nacionalnosti Hrvat Bonjak neto drugo neopredijeljen Total 56 28,6% 82 42,1% 86 37,6% 2 28,6% 3 60,0% 229 36,2% 75 38,3% 58 29,7% 71 31,0% 2 28,6% 1 20,0% 207 32,8% ne kree 14 7,1% 10 5,1% 22 9,6% 0 0,0% 1 20,0% 47 7,4% uope se ne ne mogu kree procijeniti 1 ,5% 2 1,0% 2 0,9% 0 0,0% 0 0,0% 5 ,8% 50 25,5% 43 22,1% 48 21,0% 3 42,9% 0 0,0% 144 22,8% Total 196 100,0% 195 100,0% 229 100,0% 7 100,0% 5 100,0% 632 100,0%

Da li se Brko Distrikt kree u pogrenom pravcu? u djelomino potpunosti Srbin ta ste po nacionalnosti Hrvat Bonjak neto drugo neopredijeljen Total 46 23,5% 27 13,8% 58 25,3% 1 14,3% 1 20,0% 133 21,0% 79 40,3% 71 36,4% 67 29,3% 2 28,6% 2 40,0% 221 35,0% ne kree 19 9,7% 46 23,6% 47 20,5% 0 0,0% 2 40,0% 114 18,0% uope ne 2 1,0% 7 3,6% 4 1,7% 1 14,3% 0 0,0% 14 2,2% ne mogu procijeniti 50 25,5% 44 22,6% 53 23,1% 3 42,9% 0 0,0% 150 23,7% Total 196 100,0% 195 100,0% 229 100,0% 7 100,0% 5 100,0% 632 100,0%

Etno i nacionalni dravni identitet Interesantno je da se najvei broj Bonjaka naglaeno ponosi svojom etno-nacionalnom pripadnou (bonding capital), ali se isto tako najvei procent Bonjaka ponosi i svojom dravom BiH (bridging capital). Veoma je ponosno svojim nacionalnim identitetom 79,9% Bonjaka, u odnosu na 66,2% Hrvata i 62,8% Srba. Isto tako, najvei procent Bonjaka (gotovo 70%) veoma se ponosi to je graanin/ dravljanin BiH. Sa dravom BiH veoma se ponosi samo 7,7% Srba i 20,5% Hrvata, donekle se ponosi to je graanin/dravljanin BiH 34,9% Hrvata i 28,6% Srba. Hrvati i Bonjaci u Brko Distriktu BiH su otvoreniji za bridging capital, odnosno multikulturalne socijalne veze u odnosu na Srbe. Za 83,8% Bonjaka, 90 / Godinjak 2007

Javno mnijenje u Brko distriktu BiH

82,6% Hrvata i 66,8 % Srba potpuno je prihvatljivo da ivi u istoj dravi sa pripadnicima drugih naroda. Da im djeca idu u kolu sa pripadnicima drugih naroda u potpunosti je prihvatljivo za 77,4% Hrvata, 69,4% Bonjaka i 47,4% Srba, da im pretpostavljeni na poslu budu pripadnici drugih naroda u potpunosti je prihvatljivo za 67,7% Hrvata, 52,8% Bonjaka i 33,2% Srba. Multietniki brakovi prihvatljivi su za 17,5% Bonjaka, 13,3% Hrvata i 9,2% Srba. Naalost, izuzetno je visok procent graana svih nacionalnosti koji su spremni napustiti Brko Distrikt BiH. Brko bi napustilo 63,3% Bonjaka, 62,8% Srba i 45,1% Hrvata.
Koliko se ponosite to ste pripadnik svoga naroda? veoma Srbin ta ste po nacionalnosti Hrvat Bonjak neto drugo neopredijeljen Total 123 62,8% 129 66,2% 183 79,9% 4 57,1% 1 20,0% 440 69,6% donekle 53 27,0% 32 16,4% 23 10,0% 1 14,3% 1 20,0% 110 17,4% malo 7 3,6% 17 8,7% 2 0,9% 0 0,0% 0 0,0% 26 4,1% nimalo 3 1,5% 5 2,6% 3 1,3% 0 0,0% 0 0,0% 11 1,7% nije mi vano 5 2,6% 9 4,6% 9 3,9% 1 14,3% 3 60,0% 27 4,3% ne mogu procijeniti 5 2,6% 3 1,5% 9 3,9% 1 14,3% 0 0,0% 18 2,8% Total 196 100,0% 195 100,0% 229 100,0% 7 100,0% 5 100,0% 632 100,0%

Koliko se ponosite to ste graanin/dravljanin BiH? veoma donekle Srbin ta ste po nacionalnosti Hrvat Bonjak neto drugo neopredijeljen Total 15 7,7% 40 20,5% 160 69,9% 3 42,9% 2 40,0% 220 34,8% 56 68 31 13,5% 1 14,3% 1 157 malo 43 27 11 4,8% 0 1 82 nimalo 41 23 13 5,7% 1 0 78 nije mi ne mogu 7,00 12,00 vano procijeniti 32 13 6,7% 8 3,5% 2 1 56 8,9% 9 4,6% 22 11,3% 4 1,7% 0 0,0% 0 0,0% 35 5,5% 0 1 0 0 0 1 0 1 2 0 0 3 Total 196 195 229 7 5 632

28,6% 21,9% 20,9% 16,3% 34,9% 13,8% 11,8%

0,0% 0,0% 100,0% 0,5% 0,5% 100,0% 0,0% 0,9% 100,0% 0,0% 0,0% 100,0% 0,0% 0,0% 100,0% 0,2% 0,5% 100,0%

0,0% 14,3% 28,6% 0,0% 20,0%

20,0% 20,0%

24,8% 13,0% 12,3%

Godinjak 2007 / 91

PAALI
Da li je za vas prihvatljivo da ivite u istoj dravi sa pripadnicima drugih naroda? u potpunosti djelomino djelomino potpuno ne mogu prihvatljivo prihvatljivo neprihvatljivo neprihvatljivo procijeniti Srbin ta ste po nacionalnosti Hrvat Bonjak neto drugo neopredijeljen Total 131 66,8% 161 82,6% 192 83,8% 7 100,0% 5 100,0% 496 78,5% 40 20,4% 22 11,3% 26 11,4% 0 0,0% 0 0,0% 88 13,9% 10 5,1% 7 3,6% 1 0,4% 0 0,0% 0 0,0% 18 2,8% 8 4,1% 5 2,6% 3 1,3% 0 0,0% 0 0,0% 16 2,5% 7 3,6% 0 0,0% 7 3,1% 0 0,0% 0 0,0% 14 2,2% Total

196 100,0% 195 100,0% 229 100,0% 7 100,0% 5 100,0% 632 100,0%

Da li je za vas prihvatljivo da vam u susjedstvu ive pripadnici drugih naroda? u djelomino djelomino potpuno ne mogu potpunosti prihvatljivo neprihvatljivo neprihvatljivo procijeniti prihvatljivo Srbin ta ste po nacionalnosti Hrvat Bonjak neto drugo neopredijeljen Total 120 61,2% 155 79,5% 155 67,7% 7 100,0% 5 100,0% 442 69,9% 41 20,9% 26 13,3% 62 27,1% 0 0,0% 0 0,0% 129 20,4% 14 7,1% 8 4,1% 3 1,3% 0 0,0% 0 0,0% 25 4,0% 13 6,6% 5 2,6% 2 0,9% 0 0,0% 0 0,0% 20 3,2% 8 4,1% 1 0,5% 7 3,1% 0 0,0% 0 0,0% 16 2,5% Total

196 100,0% 195 100,0% 229 100,0% 7 100,0% 5 100,0% 632 100,0%

92 / Godinjak 2007

Javno mnijenje u Brko distriktu BiH

Da li ja za vas prihvatljivo da vam djeca idu u kolu sa pripadnicima drugih naroda? u djelomino djelomino potpuno ne mogu potpunosti prihvatljivo neprihvatljivo neprihvatljivo procijeniti prihvatljivo Srbin ta ste po nacionalnosti Hrvat Bonjak neto drugo neopredijeljen Total 93 47,4% 151 77,4% 159 69,4% 6 85,7% 5 100,0% 414 65,5% 68 34,7% 31 15,9% 58 25,3% 1 14,3% 0 0,0% 158 25,0% 17 8,7% 7 3,6% 2 0,9% 0 0,0% 0 0,0% 26 4,1% 9 4,6% 6 3,1% 2 0,9% 0 0,0% 0 0,0% 17 2,7% 9 4,6% 0 0,0% 8 3,5% 0 0,0% 0 0,0% 17 2,7% Total

196 100,0% 195 100,0% 229 100,0% 7 100,0% 5 100,0% 632 100,0%

Da li je za vas prihvatljivo da vam pripadnici drugih naroda budu pretpostavljeni na poslu? u djelomino djelomino potpuno ne mogu potpunosti prihvatljivo neprihvatljivo neprihvatljivo procijeniti prihvatljivo Srbin ta ste po nacionalnosti Hrvat Bonjak neto drugo neopredijeljen Total 65 33,2% 132 67,7% 121 52,8% 4 57,1% 5 100,0% 327 51,7% 78 39,8% 38 19,5% 55 24,0% 3 42,9% 0 0,0% 174 27,5% 31 15,8% 18 9,2% 16 7,0% 0 0,0% 0 0,0% 65 10,3% 12 6,1% 5 2,6% 6 2,6% 0 0,0% 0 0,0% 23 3,6% 10 5,1% 2 1,0% 31 13,5% 0 0,0% 0 0,0% 43 6,8% Total

196 100,0% 195 100,0% 229 100,0% 7 100,0% 5 100,0% 632 100,0%

Godinjak 2007 / 93

PAALI
Da li je za vas prihvatljivo da vam neko iz obitelji stupi u brak sa pripadnikom druge nacionalnosti? u djelomino djelomino potpuno ne mogu potpunosti prihvatljivo neprihvatljivo neprihvatljivo procijeniti prihvatljivo Srbin ta ste po nacionalnosti Hrvat Bonjak neto drugo neopredijeljen Total 18 9,2% 26 13,3% 40 17,5% 4 57,1% 5 100,0% 93 14,7% 32 16,3% 28 14,4% 31 13,5% 1 14,3% 0 0,0% 92 14,6% 37 18,9% 56 28,7% 33 14,4% 0 0,0% 0 0,0% 126 19,9% 99 50,5% 74 37,9% 95 41,5% 1 14,3% 0 0,0% 269 42,6% 10 5,1% 11 5,6% 30 13,1% 1 14,3% 0 0,0% 52 8,2% Total

196 100,0% 195 100,0% 229 100,0% 7 100,0% 5 100,0% 632 100,0%

Napustio bih Brko kada bi mi se pruila prilika da Srbin ta ste po nacionalnosti Hrvat Bonjak neto drugo neopredijeljen Total 123 62,8% 88 45,1% 145 63,3% 4 57,1% 3 60,0% 363 57,4% ne 37 18,9% 85 43,6% 60 26,2% 3 42,9% 2 40,0% 187 29,6% ne mogu procijeniti 35 17,9% 21 10,8% 24 10,5% 0 0,0% 0 0,0% 80 12,7% 5,00 1 0,5% 1 0,5% 0 0,0% 0 0,0% 0 0,0% 2 0,3%

Total

196 100,0% 195 100,0% 229 100,0% 7 100,0% 5 100,0% 632 100,0%

94 / Godinjak 2007

Javno mnijenje u Brko distriktu BiH

Napustio bih BiH kada bi mi se pruila prilika da Srbin ta ste po nacionalnosti Hrvat Bonjak neto drugo neopredijeljen Total 126 64,3% 92 47,2% 144 62,9% 5 71,4% 4 80,0% 371 58,7% ne 37 18,9% 82 42,1% 63 27,5% 2 28,6% 1 20,0% 185 29,3% ne mogu procijeniti 33 16,8% 21 10,8% 22 9,6% 0 0,0% 0 0,0% 76 12,0%

Total

196 100,0% 195 100,0% 229 100,0% 7 100,0% 5 100,0% 632 100,0%

I pored izuzetnih pogodnosti za graane Brko Distrikta BiH, datih kroz Konanu arbitranu odluku, velik budet i posebnu superviziju meunarodne zajednice, njihova razmiljanja o uvjetima ivota u Brko Distriktu BiH ne razlikuju se mnogo od onih razmiljanja u drugim dijelovima BiH. ak je u nekim segmentima vie indikatora ranog upozorenja na krizne situacije ili anomina drutvena stanja. Tu se, prije svega, misli na izuzetno visok procent veoma siromanog stanovnitva, relativno visok procent onih koji iskljuuju bilo kakve oblike multinacionalnih socijalnih veza i koji se uope ne identificiraju sa dravom BiH. Izuzetno je visok procent i onih koji su rezignirani, razoarani i spremni sve napustiti. Naravno, postoje i pozitivni sistemski elementi, prije svega u znaajno irokom srednjem sloju koji je, vjerojatno, stup podrke institucijama sistema. Oni su unutar tih institucija ili uz njihovu pomo ostvarili relativnu znaajnu socijalnu sigurnost, a jedan broj i stanje materijalnog blagostanja. Primarno, Distrikt se mora osloboditi produciranja ideologizirane slike o branskoj stvarnosti. Slika o branskoj stvarnosti mora se graditi na objektivnim, nauno verificiranim kriterijima, kako ne bi ta stvarnost producirala retrogradne ideologije, koje se u zametku mogu prepoznati i u pokazateljima ovoga istraivanja.

Godinjak 2007 / 95

Kritika evrocentrizma
Elvis Fejzi

ovom tekstu emo problematizirati pitanje koje posljednjih godina izaziva sve vee polemike u intelektualnim krugovima, a orijentirano je na implikacije i masovno instaliranje novog evrocentrizma u zemljama koje su se pridruile Evropskoj uniji (EU) u proljee 2004. godine. Meutim, postoje naznake da je evrocentrini sadraj uveliko prisutan i u zemljama koje su u fazi pregovaranja o pridruenju s Unijom. Spomenutom pitanju je, s druge strane, u javnosti posveeno veoma malo panje i gotovo je potpuno marginalizirano. Evrocentrini diskurs, koji je prisutan i u Bosni i Hercegovini, potrebno je na vrijeme prevenirati i razotkriti sve njegove opasnosti. Smatramo da bi neadekvatan pristup ovom fenomenu mogao imati neplanirane i destruktivne konzekvence po bosanskohercegovako drutvo i dravu. Ovdje ne govorimo o pledoajeu za evro skepticizam, jer znamo da takav nepomirljiv odnos spram EU ne bi donio nita korisno dravi Bosni i Hercegovini. Nije uope upitno, ak, sasvim je razumljivo da mi trebamo zagovarati to skorije integriranje Bosne i Hercegovine u EU, i pored svega navedenog, zato to je jedino takva budunost obeavajua za sve bosanskohercegovake graane. Meutim, uvjereni smo da nam nije doputeno, pri tome, ni da zaboravimo na ono to mi jesmo, a garanciju za to sainjava sistematski rad na ouvanju vlastite historije, kulture, tradicije, obiaja i jezika. Samo na ovaj nain moemo sauvati svoju autohtonost u zajednici evropskih naroda, to treba da bude na cilj. Budunost nove Evrope, prvenstveno u politikom smislu, nije jo u punom kapacitetu obeavajua, jer ni nakon Mastrihtske konferencije nije stvoreno istinsko demokratsko ozraje. U postmastrihtskoj eri, dakle, dokazano je ...ne samo da su jo dovoljno jaki pojedinani interesi zapadnoevropskih drava uesnica, nego da su jake i tradicije i instinkti ukorenjeni u njihovim drutvima, to bi konstantno moglo koiti proces evropske integracije. (ulce, 2002: 221.) Smatramo da bi ovdje bilo vrlo indikativno navesti i injenicu da je oduevljenje njemake javnosti spram daljeg evropskog integriranja, skoro, preko noi nestalo kada se saznalo da ...budua evropska valuta nee biti nemaka marka, ve francuski eki. (ulce, 2002: 221.) Pred novom Evropom, koja je jo u fazi nastajanja, ali i koja se vie nego ikad okrenula samoj sebi, po svemu sudei, nalaze se odluuju96 / Godinjak 2007

Kritika evrocentrizma
i izazovi. Govorei o ujedinjenju Evrope i njenoj budunosti, Hagen ulce kae da su preuranjene pretpostavke ... Frensisa Fukujame o kraju istorije i o pobedi zapadne demokratije nad bezubim i beznaajnim evropskim nacionalizmom. (ulce, 2002: 220.) U diskursu o Evropskoj uniji, njenoj realnosti i njenoj perspektivi esto se govori i o pitanju demokratskog deficita, a ono se prvenstveno ...shvata kao odsustvo demokratske odgovornosti EU, koje se ogleda u slabosti njenog jedinog neposredno izabranog tela, Evropskog parlamenta. (Hejvud, 2004: 290.) Evroskeptici iznose stav da su napredak Evropske unije i njena konsolidacija uveliko ugroeni, a svoju evropsku integraciju ...smatraju nepoeljnom bez razgranienja prenoenja ovlasti na Uniju i reforme njenih institucija. (Pinder, 2003: 169.) Govori se, ak, i o tome da EU razdire kriza te da njene institucije, koje su u velikoj mjeri alijenirane od graana, treba obavezno reformirati. Scenarij koji bi mogao nastati kao rezultat sadanje politike Unije nije uope optimistian, jer je ona ve izloena ...opasnosti od stagnacije i progresivne dezintegracije. (Pinder, 2003: 174.) Takoer, i apsolutna supremacija evropskog prava nad nacionalnim pravom nailazi na osudu zato to ona nije eksplicitno odreena ni u kojem izvornom sporazumu, a uvedena je ...na temelju niza vrlo dvojbenih presuda Evropskog suda u Luxembourgu ezdesetih i ranih sedamdesetih godina 20. stoljea. (Laughland, 2005: 166-167.) Parole kao to su ujedinjena Evropa, zajednica evropskih naroda i ravnoprav nost svih Evropljana jo djeluju isuvie utopistiki, jer Evropa ...jo boluje od nacionalnog nesporazuma sa samom sobom, koji ne vidi svoj novi povijesni poetak i zadatak te stvara politike blokade. (Beck, Grande, 2006: 17.) Ovdje se, takoer, moemo zapitati i ko su to Evropljani? Da li su svi stanovnici Evrope istovremeno i njeni graani, ili oni to, pak, nisu? Timoti Garten E uvjeren je kako bi postajanje Evropljaninom trebalo ...da predstavlja opti, multietniki, ali ne i religiozni identitet koji omoguava muslimanskom imigrantu da se osea kao graanin Evrope, a ne samo kao njen puki stanovnik... (E, 2006: 217.) Ono to zabrinjava stvaraoce nove Evrope, svakako, jeste i nemogunost postizanja dogovora o zajednikim ciljevima to je naroito aktuelizirano posljednjih godina. Politiko pitanje stvara prepreku evropskim graditeljima koji su, itekako, svjesni da e biti teko uskladiti mnotvo razliitih zahtjeva i postii konsenzus o buduem putu i ustroju EU. O znaaju politike integracije nove Evrope govorio je i Robert uman jedan od njenih pionira, a bio je uvjeren da: Ekonomska integracija koju upravo ostvarujemo ne moe se, na dugi rok, zamisliti bez minimalne politike integracije. To je logina, nuna dopuna. Potrebno je da nova Evropa ima demokratsku podlogu... Evropska integracija mora, uopteno govorei, izbjei greke naih nacionalnih demokratija, naroito birokratska i tehnokratska pretjerivanja. (Schuman, 2004: 127.) Meutim, u zapadnoevropskim zemljama se dogaa, istovremeno, i jedan sasvim kontradiktoran proces koji karakteriziraju uestala pojavljivanja etnikih separatistikih zahtjeva. Stoga, kad sve navedeno sagledamo, sasvim logino se moemo zapitati: Kakav bi to zajedniki politiki koncept prema Istonoj Evropi trebalo da razvije Evropska zajednica kad se stare Godinjak 2007 / 97

FEJZI
centralistike drave Zapadne Evrope, onda kad se o njima radi, suprotstavljaju zahtevima za nezavisnost ili bar za autonomiju od strane svojih manjina? (ulce, 2002: 220.) ak je upitno i da li je uman poranio kada je rekao: ...svi su ujedinjeni, u dobru i zlu, i imaju zajedniku sudbinu. (Schuman, 2004: 45.) Veina evroskeptika i kritiara evropskog ujedinjenja smatra da Evropa tei svom ujedinjenju vie iz oaja nego iz stvarne elje, jer na taj nain eli ostati jo konkurentna u geopolitikom smislu. Evropa nikad nije prestala sanjati o ponovnom preuzimanju liderske uloge u meunarodnim odnosima, koju je izgubila u prvim decenijama prolog stoljea. U prilog naoj tezi ide i Fukujamina tvrdnja kako su ...Evropljani stigli do toga da razne meunarodne organizacije smatraju uvarima zajednikog globalnog dobra koje stoji iznad i izvan elja pojedinih nacija-drava. (Fukuyama, 2005: 131.) Danas se u evropski diskurs sve vie uvodi i pojam svojevrsne provincijali zacije Evrope, a pitanje njenog utjecaja na dalje evropsko integriranje postalo je predmetom mnogih intelektualnih rasprava. Sasvim je sigurno da ve sada moemo razlikovati najmanje dvije Evrope, onu na Istoku, i onu na Zapadu. Ulrich Beck i Edgar Grande smatraju da se na Istoku ...Europa nalazi u prolosti. Izgubili su je i trae je u sjeanju. Slina je poutjeloj obiteljskoj fotografiji iz svijeta izmeu dva svjetska rata, nostalgiji i enji, dok, s druge strane, tvrde da je na Zapadu dolo do instaliranja jedne drugaije Evrope gdje ona ...znai neku drugu budunost, koju treba uiniti pristupanom i izgraditi je. (Beck, Grande, 2006: 15.) Kritiko propitivanje evrocentrizma, konsekvence ovakvog pogleda na svijet, i njegova pragmatina ili, pak, tetna dimenzija, ostale su u bosanskohercego vakom naunom diskursu nedovoljno problematizirane i osvijetljene. Jako smo deficitarni s ozbiljnim studijama naih autora u kojima je tematizirana spomenuta problematika. Meutim, nekoliko njih, ipak, analizira ovaj fenomen u svojim studijama. Ovom prilikom bih istakao znaajan znanstveni doprinos dr. Esada Zgodia u rasvjetljavanju ovog fenomena. Naime, Zgodi je, istraujui i analizirajui fenomen ideologija nacionalnog mesijanstva, ili, nacionalnog poslanja ovih ili onih, jednih ili drugih, germanskih ili romanskih, anglosaksonskih ili slavenskih naroda i sl., znanstveno-kritiki problematizirao i pojam evrocentrizma. Eksplicirajui korelaciju, gotovo simbiotiku, nacionalnog mesijanizma, ljudske povijesti i evrocentrizma, Zgodi istie da ...evropocentrizam, kao svjetovno utemeljenje doktrine nacionalnog mesijanizma, nosi u sebi i subpojmove zbog kojih doktrina nacionalnog mesijanizma, u mjeri u kojoj ih recipira, prelazi u svijet anahronih tvorevina ljudskih halucinacija. On podrazumijeva, s jedne strane, mitologiju logocentrizma, s druge strane, percepciju pravocrtnog toka povijesti i, napokon, narcistiki pojmljenu hijerarhiju civilizacijskih krugova. (Zgodi, 1999: 229) Ne bi bilo pogreno ako kaemo, naalost, da je upravo problematizirana mesijanska svijest, atribuirajui i neizostavni dodatak ili, bolje reeno, ona bivstvena i istini najblia oznaka ove nove Evrope. Evropskoj uniji pridaju se esto nadnaravna obiljeja, ponekad, o njoj govore i kao o jedinom spasu, jedinom izlazu, jedinoj svijetloj oazi, jedinoj obeanoj 98 / Godinjak 2007

Kritika evrocentrizma
zemlji, jedino pozvanoj da odluuje o sudbini obespravljene i neslobodne bra e, jedino kompetentnoj da prosuuje o bilo emu, jedino poslanoj da civilizira i kultivira sve ostale neevropeizirane narode iako oni, nerijetko, imaju i po nekoliko hiljada godina evropskog staa, ali i jedinoj preostaloj utopiji u kojoj e svi pronai svoju sreu. Smatramo da je spomenuta mesijanska, civilizirajua, kultivirajua i narcisoidna svijest starosjedilaca u Uniji destruktivna i vrlo opasna, i za samu Evropsku uniju, ali i za druge evropske drave koje jo nisu integrirane u ujedinjenu Zajednicu evropskih naroda. Na Zapadu postoji, pak, i svojevrstan strah kojega je produciralo ukljuivanje novih lanica u EU, o emu svjedoi i podatak da su one drave koje su posljednjih godina ...primljene u europsku obitelj za svoje zapadne susjede i dalje terra incognita. (Beck, Grande, 2006: 15.) Ovom prilikom neemo ulaziti u dalje diskusije o opasnoj, surovoj i lanoj mesijanskoj svijesti, ali emo zato, ipak, postaviti nekoliko pitanja kako bismo barem djelomino akcentirali neke zablude koje nosi prefiks euro. Markirat emo samo neka od spornih pitanja koja preferiraju evroskeptici kada govore o novoj Evropi: ta je to fiktivno evroujedinjenje? ta je to evropodvala? ta je to evrola? ta su to evroobeanja? ta je to evroistina? ta je to evrokonsenzus? ta su to evromanjine? ta je to evroslobodaevrojednakostevrosolidarnost evrotolerancija? Zato su vicarska i Norveka jo izvan EU? Da li zaista postoje mjerodavni kriteriji koje je potrebno ispuniti da bi se postalo dijelom nove Evrope ili se, pak, prosuuje od sluaja do sluaja? Kojim ciljem se vodi Evropa, da li ujedinjenjem na naelu ravnopravnosti ili, moda, novom kolonizacijom? Akcentirana pitanja su jako marginalizirana u novom evrodiskursu, tako da ih jedan prosjean Evropejac, po svemu sudei, nije ni svijestan. Rezimirajui, konstatiramo da bi trebalo raditi na revitaliziranju ovih pitanja i na omoguavanju iroke javne rasprave o njima u svim dravama kandidatima za pridruenje EU. Bogate zapadnoevropske zemlje jo vode diplomatske borbe oko budueg izgleda Evrope, naalost, uglavnom se koristei logikom iliili. Diskurs prisutan u ovom kontekstu sve vie nalikuje jednom diktiranom izboru ...ili Europa ili nacionalne drave trea je mogunost iskljuena. (Beck, Grande, 2006: 17.) Meutim, upravo Ulrich Beck i Edgar Grande nude treu mogunost za novu Evropu, smatrajui je najprihvatljivijom i najracionalnijom. Njihova trea mogunost je kozmopolitska Evropa. Pledoaje za kozmopolitsku Evropu nema namjeru ...ukinuti i nadomjestiti naciju, nego je iznova interpretirati.... (Beck, Grande, 2006: 18.) Slovenski kulturolog dr. Mitja Velikonja nedavno je publicirao jednu vrijednu studiju Evroza, u kojoj, prije svega, kritizira novi evrocentrizam koji se pojavio u fazi integriranja deset novih drava u EU (01. maj 2004.) te, naknadno, u Sloveniji kroz proces uvoenja zajednike evropske valute eura. Pratei izlaganja dr. Velikonje i njegovu kritiku apriornog, bespogovornog i oduevljenog prihvatanja svega onoga to je evropsko kao neega to je aksiomatski dobro, a odriui se svega onoga to je plod zajednikog obitavanja i naslijea iz pro losti, dolazimo do gotovo razoaravajuih saznanja. Mogue slinosti u recepciji Godinjak 2007 / 99

FEJZI
onog evropskog, u slovenskom i bosanskom miljeu, nalau nam da, ipak, neto i nauimo iz iskustva naih susjeda. Ako uzmemo u obzir injenicu da Bosna i Hercegovina sa Slovenijom dijeli veliki dio zajednike prolosti i vrste ekonomsko-politike veze, onda nam slovensko iskustvo svakako moe posluiti i kao dobar egzemplar u voenju pregovora o pridruivanju s EU. U naoj javnosti su problemi prisutni unutar EU, da li sluajno ili namjerno, jo uvijek zanemareni u kontekstu naracija o futuristikoj ljepoti evropske Bosne i Hercegovine. Uvjereni smo da bi bilo dobro da naa javnost u narednom periodu vie participira i da bude u veoj mjeri educirana o ovoj temi. Autor studije Evroza u uvodnom razmatranju kae, povrh svega, da eli istraiti ...izvore, sadraj, dimenzije i principe formiranja i delovanja evrocentrizma u Sloveniji, koji je porodio oblik integrativnog, novog evrocentrizma koji se razvio prilikom ulaska Slovenije u Evropsku uniju i ini nekakav jedinstveni, iako iznutra diferenciran, hegemonistiki i dominantan metadiskurs. (Velikonja, 2007: 24.) Sama knjiga dobila je vrlo unikatan i interesantan naslov, a on je ...aluzija na neurozu u psihoanalitikom smislu, koja ne utaji realnost, ve nee nita da zna o njoj. (Ibid.: 26.) Ova vrhunska studija o novom evrocen trizmu u novopridolim zemljama EU koji se razvio, dok su one jo bile u fazi pregovaranja s EU o buduem lanstvu, nudi dobar primjer za sve drave koje su trenutno u pregovorima o pridruivanju s EU. Otkrivajui i problematizirajui novi evrocentrizam, njegov metadiskurs, kako u Sloveniji, tako i u drugim dravama koje se bile zaokupljene prvomajskim procesom pridruivanja EU (misli se na 01. maj 2004.), uoene su mnoge slino sti u nainu njegova prakticiranja. Imajui ovo u vidu, autor smatra da je u svim akcentiranim zemljama situacija bila dosta slina, te da kod pitanja prihvatanja nove evropske budunosti ne postoji znaajna diskrepancija i da ...kako u pogledu strukture tako i u pogledu sadraja nema bitnih razlika izmeu leve i desne politike opcije, izmeu politike i ekonomske, izmeu dravne i stranake propagande, izmeu laike i crkvene javnosti, izmeu stavova institucija, novinara i bezimenih pojedinaca, izmeu javno izraenih miljenja i linosti na visokim poloajima i usput anketiranih graana. (Ibid.: 29.) Nije uope upitno to da je u politikom diskursu zemalja koje su ekale na svoj prvomajski ulazak u EU postojalo oduevljenje evropejstvom i evropskim nainom ivota. Autor je svjestan postojanja ove poltronizirane evropejske oduevljenosti, no, on ide korak dalje te optuuje EU za uzurpiranje i nelegalno prisvajanje izraza Evropa, to sve evropske drave i narode, koji su ostali izvan EU, ini neevropskim. Kada se govori o pozicioniranju novog evrocentrinog metadiskursa, u studiji se iznosi da je on, upravo, smjeten u ...ambivalentnom stanju izmeu elje (za Evropom) i odbrane (od Neevrope). (Ibid.: 26.) Onda kada se vri naracija o novostvorenom evroslovenskom diskursu smatra se da postoje ...dva komplementarna shvatanja poloaja Slovenije u odnosu na Evropu. Prvi odvaja jedno od drugog (dva entiteta, Slovenija i Evropa), dok je drugi povratniki (vraamo se tamo gde smo sve vreme bili). (Ibid.: 36.) Zanimljiv je, ovdje, i slovenski primjer korelacije etno centrizma i evrocentrizma, tako da u ovom sluaju, bez ikakve dileme, moemo 100 / Godinjak 2007

Kritika evrocentrizma
govoriti o tome da je prvi iznjedrio drugog, ili o tome da se postojano pretvorilo u oekivano, tj. da se reinkarniralo ...samoslovenatvo u evroslovenatvo... (Ibid.: 49.) Velikonja iznosi fakt da je u diskursu o Evropi daleko najprisutnija rije ansa, ali da uz nju, skoro, neodvojivo ide i rije spremnost. Ovdje se, naravno, misli na ansu Slovenije te na sve komparativne prednosti koje e ona imati kada postane dijelom EU. No, sve to uvjetovano je adekvatnom sposobnou i pripremljenou koja diktira sam in njenog integriranja i njenu buduu ulogu u novoj Evropi. Ravnopravnost je jedna od rijei koja je, takoer, obiljeila novi evrocentrini diskurs u Sloveniji, a ovdje se, uglavnom, govori o buduoj ravnopravnoj ulozi Slovenije u EU, kako pri donoenju odluka, tako i u drugim relevantnim pitanjima. Mislilo se, naime, da e malobrojni slovenski narod, konano, imati ansu da zajedniki odluuje s velikim narodima o bitnim pitanjima. Na EU se ovdje gleda, prije svega, kao na obeanu zemlju koja ujedinjuje razliitosti, ali se esto navodi i injenica da Slovenija s njom dijeli zajedniku prolost, pa e, stoga, di jeliti i sadanjost, ali i budunost. Upravo ovdje autor vidi ...jedan od osnovnih mitova svake politike mitologije. (Ibid.: 72.) Kada se govori o mitolokom diskursu, prema sudu Velikonje, tu su rijei vjera, ljubav i snovi, povrh svega, jako prisutne te dodaje da je toga bilo u velikim ...koliinama, to naroito bode u oi ako se podsetimo da se prikljuenje EU istovremeno objanjavalo kao promilje na, trezvena i svesna odluka. (Ibid.: 83.) Simboli i simbolina slika Evrope su, takoer, zauzimali vano mjesto u ovom novom evrocentrinom metadiskursu, poev prvo od boja ute i plave, preko zvijezde, kruga i broja dvanaest, zatim zajednike evropske valute, potom mita o roenju, te ruenja fiktivnih zidova u nekim pograninim slovenskim gradovima s Italijom i sl. Bili su, naroito, dojmljivi sami rituali ulaska u Evropu, koji su, ponekad, poprimali karikaturalnu dimenziju feudalnog odnosa evropskog plemstva s novopridolim seljatvom, to se svakako savreno uklapa i u priu o provincijalizaciji Evrope. Strah od ostajanja van granica EU, ostajanja na Balkanu i ostajanja u Neevropi samo je dodatno podgrijavao atmosferu i bespogovorno prihvatanje pridruivanja novoj Evropi. Nedostajalo je, itekako, kritike i kritikog diskursa u Sloveniji, tako da su, ak, i slovenski mediji zauzeli nekri tiki i neutralan stav o pitanju njene integracije u EU, to svakako nije moglo, naalost, iznjedriti prava pitanja o sutini i realnosti Evrope, ali i buduoj ulozi Slovenije u njoj. Kada govorimo o novom evrocentrizmu, posebno je dojmljiv proces evrope izacije neevropljana, koji esto zadobija dimenzije kultiviranja, prosvjeivanja, izbavljenja iz Platonove peine, spasenja, i sl., ba kao to je sve to svojevremeno karakteriziralo kolonijalizam i kolonijalni odnos kolonizatora spram obezvrijeenih i desubjektiviziranih kolonija. Naravno, da se u diskursu o novom evrocentrizmu esto iznose i lane slike, ali i namjerno prikrivaju neke esencijalne injenice, pa se tako nerijetko govori o evropskoj renesansi, ali mnogo rjee o evropskom nacifaizmu. Konsekvenca potenciranog stanja je i to da se sve vie prikriva ...ponovno bujanje ksenofobije, netrpeljivost prema manjinama, enGodinjak 2007 / 101

FEJZI
gensko zatvaranje granica, iskljuivost i privredna sebinost u toj i takvoj Evro pi. (Ibid.: 147.) Rezimirajui, autor tvrdi da novi evrocentrizam Evrope zanemaruje sutinske dileme i pitanja kojih bi morali da budu svjesni i oni koji su ve uokvireni u EU, ali i oni koji tek ekaju da u nju budu inkorporirani. Sasvim je jasno, ve se to sada vidi, da obeanja upuena novopridolim lanicama Unije o otvaranju granica, slobodnom kretanju radne snage, ravnoprav nosti evropskih jezika, i sl. nisu u potpunosti ispunjena, jer je za to neminovan predvieni probni period. Prema svemu sudei, u Evropskoj uniji su jo neki jednakiji od drugih. Ostaje otvoreno i pitanje: da li EU tei stvaranju jednog ve likog evropskog trita na kome bi njene najbogatije lanice lake ostvarivale svoje prikrivene interese ili, pak, stvaranju jedne istinske nadnacionalne evrop ske tvorevine koja bi bila ispunjena idejom kozmopolitizma, ravnopravnosti, humanizma, jednakosti, slobode, tolerancije i solidarnosti? Trebamo znati da sve do sada problematizirano, uz spomenuta slovenska iskustva, koja je prezentirao dr. Velikonja, posredno odreuje nau sudbinu. Vrlo je vano da se ve u ranim fazama pregovora o pridruivanju Bosne i Hercegovine s EU naa javnost educira o prirodi i uvjetima evropskog integriranja nae zemlje. Ako ve neto elimo prihvatiti i postati dio njega, onda je red da znamo i ta to prihvatamo? Mi smo, a rekli smo to i u uvodu, prihvatili put integriranja u zajednicu evropskih naroda, ali na tom putu ne smijemo nipoto izgubiti sebe.
Bibliografija Beck, Ulrich; Grande, Edgar, Kozmopolitska Europa: drutvo i politika u drugoj moderni, Zagreb, kolska knjiga, 2006. E, Timoti Garton, Slobodan svet: Amerika, Evropa i iznenaujua budunost Zapada, Beograd, Samizdat B92, 2006. Fukuyama Francis, Izgradnja drave: vlade i svjetski poredak u 21. stoljeu, Zagreb, Izvori, 2005. Hejvud, Endru, Politika, Beograd, Clio, 2004. Laughland, John, Zatrovani izvor: nedemokratski korijeni europske ideje, Zagreb, Slovo M, 2005. Pinder, John, Evropska unija, Sarajevo, ahinpai, 2003. Schuman, Robert, Za Evropu, Sarajevo, ECLD: Rabic, 2004 ulce, Hagen, Drava i nacija u evropskoj istoriji, Beograd, Filip Vinji, 2002. Velikonja, Mitja, Evroza: kritika novog evrocentrizma, Beograd, Biblioteka XX vek, 2007. Zgodi, Esad, Ideologija nacionalnog mesijanstva, Sarajevo, Vijee Kongresa bonjakih intelektualaca, 1999.

102 / Godinjak 2007

Evrokratija i demokratija
Esad Zgodi

ema nam kud: valja ii u Evropsku uniju. No, niko nam ne smeta da na tom putu razgremo i razgledamo. Bez antipatija i ksenofobija, ali i bez fanatine servilnosti i radosti koja je izgubila kontakt sa stvarnou. Tako se priprema: valja se suoavati i sa onim to uzbuuje, prijeti i odvraa. Tu je, zapravo, ono to emo oznaiti izrazom evrokratija. to, meutim, podrazumijevamo pod ovim, manje ili vie, nekonvencionalnim terminom-pojmom-fenomenom? * U konvencionalnoj retorici medija, publicistike i znanosti izraz evrokratija se upotrebljava kao oznaka za gigantsku administraciju Evropske unije. A ona, ta administracija, ukljuuje sve evropske institucije parlament, savjet, komisiju, odbore ili komitete, direkcije, agencije, interne ope slube i sl. Uz politiko-administrativnu megastrukturu Evropske unije, koja, inae, zapoljava desetke hiljada ljudi, evrokratiju, prema opem sudu kritike javnosti, karakterizira i reim privilegija: sa evropskim zvaninicima, politiarima, birokratama i namjetenicima u Bruxellesu, u sreditu Evropske unije ...nastao je sloj visoko privilegiranih, skupo plaenih eurokrata. lanovi Evropske komisije nisu mjeseno zaraivali manje od 30.000 DEM, a povrh toga su dobivali izdane dnevnice. Velika vojska raznoraznih eurokrata, radi se o skoro 30.000 ljudi, uiva privilegije, primjerice osloboenje od poreza i carina. Gotovo svaka mlada tajnica u Eurolandu ima veu (obraunsku) plau nego hrvatski (ili slovaki, estonski, maarski) ministar. (Strhm, 1999: Moralna reforma...) Uz plae koje su u administraciji Evropske unije vie nego u dravnim aparatima najrazvijenijih zapadnoevropskih zemalja, evrokrati imaju najbolje zdravstveno osiguranje, plaenu stanarinu, pokrivene putne i hotelske trokove, zagarantiranu penziju, pravo da besplatno koluju djecu u privatnim kolama, i sl. (prema: Strhm, ibid.) Ovakvi i slini opisi pokazuju kako se unutar Evropske unije oformio zaseban socijalni entitet koji sa osebujnim finansijskim superiornostima i drugim povlaGodinjak 2007 / 103

ZGODI
sticama u prisvajanju raznorodnih protekcija i pogodnosti poprima obiljeja viih slojeva transnacionalne plutokratije. Evrokratija je, tako, i plutokratija: ivei uveliko autonomnim ivotom poput u sebe zatvorene kastinske grupacije, evrokratija slijedi, u umjerenom kritikom diskursu reeno, imoralistiki ethos. A u radikalnijim komentarima i izrazima rije je ak o moralnoj dekadenciji evrokratije: kako Evropska unija ima anahron, previe razgranat, prevelik, privilegiran birokratski aparat noen, pritome, uicima u raskoi, grabeljivou i moralno sumnjivim htijenjima, to se i smatra kako se prevencija ekspanziji evrokratskoj oholosti i pohlepi te, ak, njenoj sklonosti ka korupciji i podmitljivosti, sastoji u moralnoj reformi i etikoj rekonvalescenciji evropske administracije. Kako su, dakle, evrokrati ljudi koji su ...izgubili svaku mjeru i vjerovali da je u EU zlatni rudnik koji treba iskoristiti... (Strhm, ibid.), to bi evropski politiari trebali znati ...da kriza EU-a nema samo finansijsku nego i moralnu dimenziju. Vie skromnosti, manje raskoi, vie rada, a manje lijenosti i luksuza, to bi trebala biti smjernica za EU (i za druge meunarodne organizacije) na poetku 21. stoljea. (Strhm, ibid.) * Sa identifikacijom njene finansijske moi, njene sklonosti ka uivanju u privilegijama i, openito, ka imoralistikom ili antimoralistikom stilu ponaanja, nisu iscrpljene kljune atribucije evrokratije. One ih, zapravo, jo ne ine posebnim likom savremene vlasti, mada, svakako, jesu njene pretpostavke. Prakticirana mo i vlastodrake metode oblikuju pseudokastinski formatiranu administraciju Evropske unije u specifinu vrstu vlasti koju oznaavamo terminom evrokratija. to, zapravo, u stvarnosti, ine evrokratija i evrokrati? A to to stvarno ine otkriva i njihovu vlastodraku mo. Iza nje i s njom na djelu je, recimo to tako, svojevrsna evrokratska psihologija. U njenim opisima akcentira se: tu su evrokratska prepotentnost, evrokrati se ponaaju bahato i arogantno, govori se o pohlepnim evrokratama, imaju nezasite zahtjeve, iivljavaju se u htijenju komocije i privilegija, hladni su evrokrati, poslovino su kruti evrokrati, skloni su ka ispraznoj kurtoaziji i lano optimistikim vizijama budunosti, evrokratska hijerarhija sklona je da iri bezrazloni optimizam i producira iluzorne slike o evropskoj slozi i o evropskom jedinstvu, djeluju slatkorjeivi evrokrati, u njihove psiholoke sklonosti ulazi i to da daju zavaravajue sugestije i inicijative, i sl. Kritike percepcije evrokratije ne zaustavljaju se na opisima njene psihologije: publiciraju se i deskripcije njihove politike kulture i kritike opservacije evrokratskih politikih manira. Pri tome, uobiajeno se apostrofira: kada to zatreba, na djelu je neodluna evrokratija, a iskuana evrokratska metoda u politici jeste metoda malih koraka u rjeavanju estoko konfliktnih problema. Umjetnost odu govlaenja i zavlaenja evrokrati su usavrili do savrenstva. Skloni su i suhom administriranju. Za evrokratiju su najvaniji politiki, geopolitiki i vojnostrateki kriteriji u oblikovanju politike: realpolitika, a ne moral, vodea je preokupacija u njihovom miljenju-djelovanju. 104 / Godinjak 2007

Evrokratija i demokratija
Govori se i o pravno nedodirljivim evrokratama. Evrokratija je sklona uzurpiranju nadlenosti koje joj ne pripadaju, te prakticira prekoraenje kompetencija. Evropska birokratija sklona je ekscesima, probleme rjeava njihovom birokratizacijom, evrokratija je i papirokratija, i sl. Pri tome, evrokrati, akcentirajmo to, umiljeno misioniraju, oni bi da civiliziraju, poimaju sebe u poslanju demokratiziranja, mesijanski sebe doivljavaju kao protagoniste kultiviranja, liberaliziranja, socijaliziranja onih koji su, navodno, negdje nie na ljestvici evrocentrinih vrijednosti. to osvijeteno, a to po inerciji, slijede evrokrati, dakle, tradiciju evropske kulture i ideologije nacionalnog mesijanstva. (O toj ideologiji u: Zgodi, 1999.) I meu evrokratama ima nepotizma i neefikasnosti, sudbinom naroda, tvrdi se tako, upravljaju nerazumni evrokrati, oslanjaju se, pri tome, na proevropske politiare u evropskim dravama koji, kao servilni izvrioci volje evropske birokratije, ne obavljaju svoje izvorne dravnike poslove. U javnim percepcijama evrokrati insistiraju, odugovlae, izmiljaju, nisu skloni alternativnim politikama, evrokratija namjerava, odluuje, inicira, diktira, ugovora, ubjeuje, grijei, zavarava, uljuljkuje, i sl. * U izrazito pejorativnoj konotaciji a neke njene izraze smo prethodno naveli termine evrokratija i evrokrati upotrebljavaju, prije svih, evroskeptiari i nacio nalnodravni suverenisti. Pri tome, ne oslanjaju se na stalne ambivalencije koje u evropskom graanstvu u njenom odnosu spram Evropske unije produciraju upravo evrokrati. A jedna od ambivalencija sastoji se, naprimjer, u konfuznim zamislima o tome ta Evropska unija treba biti, i to, prije svega, u odnosu na Sjedinjene Amerike Drave njen takmac, konkurent, ili posluni partner, puki epigon. No, evrokratija, tako se bar ini iz perspektive evroskeptiara i suverenista, u evropsko graanstvo unosi jo jednu difuznu i kontroverznu viziju koja se tie sudbine nacionalne drave: Ona se koncentrira oko pitanja: hoe li se Evropska unija kao naddravni ili postdravni entitet ili se hoe Evropa kao ugovoreni pakt nacionalnih drava oko precizno definiranog kruga zajednikih interesa ili se, pak, hoe postdrava, Evropa kao ugovorena federacija regija i dr. U svjetlu ovih i slinih kontroverzija stoji pitanje: za ta sve suverenisti, zapravo, optuuju i anatemiziraju evrokratiju? Evrokratija nije samo struktura birokratskih i tehnokratskih htijenja i politika: ona ima i svoju ideologiju: ...jedna od osnovnih tvrdnja suvremene europske ideologije i glasi da su suverenost i nacionalna drava zastarjeli pojmovi. Takoer je otrcano tvrditi da moderna Europa surauje, a da su drave u prethodnim stoljeima, zbog toga to su se smatrale suverenima, morale ivjeti u autarkiji i meusobnoj izolaciji. ...Tvrdnja glasi da, zbog toga to je apsolutna mo individualnih drava zastarjela glupost, budunost pripada velikim geoekonomskim cjelinama. (Laughland, 2005: 153; Uz ovog britanskog autora i britanski pisac Godinjak 2007 / 105

ZGODI
Rodni Etkinson, 1997., 2005, moe se tretirati paradigmatinom ilustracijom radikalnog odbacivanje ideje i politike oblikovanja Evropske unije ak se ona tumai fantazmagorijski kao instaliranje novog faizma i nacizma iz horizonta fanatine apologije nacionalne drave i njenog tradicionalnog, odnosno nedjeljivog, neprenosivog, neotuivog, zapravo, apsolutnog suvereniteta.) No, u publiciranju takve ideologije birokratija taktizira i, znajui za otpore koje ona izaziva, prikriva njenu bit: Prema stanovitu na kojem inzistiraju europski federalisti, proroci budue svjetske vlade, kao i tehnokratski liberali, nacija je premali i zastario oblik drutvenog ureenja a da bi mogla odgovoriti izazovima modernog svijeta i gospodarstva. Samo poneki imaju hrabrosti rei da e u potpunosti ukinuti nacionalnu dravu. Meutim, sve njihove druge teorije u stvari podravaju dislokaciju nacionalne drave. (Laughland, ibid.: 4) Kreui se unutar takve ideologije, evrokratija hoe da bude anacionalna i, pri tome, hoe da u Evropi ozbilji anacionalni internacionalizam. Anacionalna evrokratija propovijeda, pri tome, agresivni, imperijalni, sveobuhvatni internacionalizam pa nacijama i dravama ne preostaje nita drugo do da se odbrane kako sveopim nacionalnim preporodom, tako i obnovom respekta i prihvatanja nacionalne drave kao neupitne vrijednosti. Evrokrate ak pretendiraju da stvore evropski nacionalizam ili evropsku naciju s kojima e nacionalne drave i nacionalni pokreti biti diskreditirani kao anahronizmi i eliminirani kao relikti historijski prevladane prolosti. Na putu ostvarenja te zamisli stoji politika regionalnih paktova: subdravne regije umjesto drava sklapaju ugovore i otpoinju da vode ono to je preostalo od tradicionalne dravne vanjske politike. Nacionalnodravni suverenisti u kritici takvih aspiracija evrokratije odgovaraju kako treba odbraniti egzistenciju nacionalnih drava: Neovisna nacionalna drava politiki je izraz naroda koji odgovara izazovu da sam vodi svoje poslove te odbacuje tromost carstva. Neovisna nacionalna drava je drava u kojoj se odluke donose na politiki nain, na temelju javne rasprave i suprotstavljanja stavova. Budui da je takva drava i politiki oblik ljudske zajednice to jest, zajednice u kojoj se sukob priznaje, te je, tovie, institucionaliziran kao zdrav, sastavni dio politikog tijela on je i drava u kojoj se stvaraju zakoni a ne direktive. Vjerovati da su ustavna neovisnost ili suverenost nebitne kao ideje, znai vjerovati da politike slobode i vladavina prava mogu postojati bez drave. (Laughland, ibid.: 7., 8) * Druga supstancijalna optuba evrokratije govori: ona hoe sveopu centralizaci ju i uniformizaciju svijeta ivota pod formom evropskog jedinstva i oblikovanja evropskog individualiteta. O razmjerama evrokratskih pretenzija na panevropsku uniformizaciju, ne samo dravnih politika nego i samog svijeta ivota, govore oblasti koje, u regulativnom smislu, pripadaju pod ingerencije Evropske komisije. Ona je, naime, nadlena 106 / Godinjak 2007

Evrokratija i demokratija
da se bavi sljedeim pitanjima: ekonomsko-finansijski poslovi, poduzetnitvo, konkurencija, zapoljavanje i socijalna zatita, poljoprivreda, energetika i saobraaj, ekologija, istraivanje, oporezivanje i carinska politika, zdravstvo, zatita potroaa, obrazovanje i kultura, informacijsko drutvo, zajedniki istraivaki centar, regionalne politike, ribarstvo, unutarnje trite, bezbjedonosna politika, istraivanje kosmosa kosmika politika, vanjski poslovi, trgovina, razvoj i proirenje, saradnja i humanitarna pomo, statistika, borba protiv prevara, budet Evropske unije, komunikacije i publikacije, finansijski nadzor, unutarnja revizija, kadrovska politika, ureenje administracije, prevoenje i sl. Sva se ova pitanja prate, osmiljavaju i oblikuju unutar mnotva suborganizacija, direkcija, komisija ili komiteta, to sve, onda, na jednoj strani, stvara evrokratsku megaadmini straciju i, na drugoj strani, svjedoi o panpolitikim i panpravnim aspiracijama panevropski orijentirane evrokratije s kojima bi se evropska drutva supsumirala pod zajedniku normu, a sam svijet ivota konfekcionalizirao pod heteronomnim autoritetom panevropskog uma. Sa htijenjem sveope standardizacije vri se izvanjsko nasilje nad evropskim drutvima: ljudi se osjeaju, manje ili vie, Evropljanima, a drutva su evropska, pa, ipak, sva su razliita te i nije mogue uniformno ureivati ta drutva i njihove subzajednice. Nije, dakle, mogue, bez nasilja, logikom panevropizma, ba sve propisati, a ljudi nee Evropu kao superpamet ili mistini hiperum koji regulira, precizirajui do u detalje, sve ono to je doputeno, to nije dozvoljeno, i sl. Ljudi su, primijetimo to, ve obuhvaeni jednodimenzijalizacijom ivota, to je sobom donosi kapital-profitska kultura ivota sa svojim industrijski produciranim konzumerizmom, egalitarnim stilovima ivljenja, mediokritetstvom, jednoobraznou potreba, stvarnih, ili vjetakih, i sl. Ali nee, tako to tvrde suverenisti i, uope, kritiari centralistikih pretenzija evrokratije, i onu jednodimenzionalizaciju i konfeksionalizaciju ivota koju oktroira heteronomni i, uz to, umiljeni superum evrokratije, um koji, pametujui svima i svakome, odreuje ta je dobro, a ta loe za sve ljude i za svako evropsko drutvo. Evrokratija, naravno, mrvi, poput mistinog stroja, ovakve i sline otpore kao to, sa propau njenih uniformizirajuih pritisaka djeluju i reaktivne silnice njegovih amortizacija. Uz evroskeptike i suverenistike kritike evrokratije i protagonisti racionalnih alternativnih politika upozoravaju, a do toga je u naem tematskom kontekstu najvie i stalo, na neto temeljno: na supstancijalni sukob izmeu evrokratije i demokratije. Iz ega proizlazi taj sukob i u emu se sastoje njegove manifestacije? * Iz diskursa nacionalnodravnih suverenista i to je jedan od temeljnih prigovora tekuoj politici izgradnje Evroske unije evrokratija slijedi protudemokratski ethos, a njene institucije su, sutinski, nedemokratine. U tom smislu se i tvrdi: ...nijedna institucija Europske zajednice nije demokratina. One to nikada nisu trebale biti. Umjesto toga su trebale olakati donoenje izvrnih odluka, cilj je Godinjak 2007 / 107

ZGODI
to koji se tradicionalno postie prenoenjem ovlasti za donoenje odluka na institucije koje nikome ne odgovaraju i nisu izabrane na izborima. I zaista, hibridno ustrojstvo Europe (djelomino meuvladino, djelomino federalno) uzrok je tome da sve institucije Europske unije favoriziraju izvrnu i tehniku mo nad zakonodavnom. (Laughland, ibid.: 157) Protudemokratinost se, meutim, i institucionalizira: U takvoj e Europi sve kljune izvrne i zakonodavne ovlasti biti podijeljene izmeu tri institucije koje jednako ne odgovaraju nikome niti su od koga izabrane: izmeu Sredinje banke, Vijea ministara i Europske komisije. (Ibid.: 8) No, rekli smo to, i izvan nacionaldravne suverenistike ideologije i politike, dakle, unutar onih kritikih percepcija i analiza koje hoe ujedinjenu Evropu ukazuje se na supstancijalni deficit demokratije u utemeljenju i funkcioniranju Evropske unije. Tako, uzmimo, Urlich Beck i Edgar Grande govore o deformaci jama evropskog kosmopolitizma, a one proizlaze iz evrokratskih strategija evro peiziranja. Uz strategiju kapitala dovodi ona do liberalistiko-ekonomskih deformacija, strategiju drava one demonstriraju snaane pritiske nacionalnog egoiz ma u funkcioniranju ustanova Unije, pa sa presijama protekcionistike strategije nacionalnog kapitala i, uope, sa nacionalistikih deformacija, posebno ...kad je rije o novcu, Europa postaje sajam... (Beck, Grande, 2006.: 192) identificiraju i tehnokratske strategije evropeizacije. One se ...odlikuju time to se ne vode ni politikom logikom drava ni ekonomskim interesima gospodarstva, nego samo funkcionalnom racionalnou. ...Tehnokratska strategija ve je od poetka osobito izraena u Europskoj komisiji. ...(ona) uvijek se vidjela u ulozi odvjetnika zajednikog interese koji ono to je objektivno potrebno i tehniki najbolje mora provesti protiv politikih idiosinkrazija i nacionalnih posebnosti. (Iibid.: 198) I Evropski sud, aktivno sudjelujui u oblikovanju evropskih integracija, primjenjuje tehnokratske strategije u mjeri u kojoj se u svom radu rukovodi ...u prvom redu funkcionalnim kriterijima, slovom i duhom europskih ugovora... (Ibid.: 190) No, proevropske tehnokratske strategije dovode do birokratske deformacije kosmopolitske Evrope: Njen je glavni uzrok to to je dosadanji oblik evropske integracije jednoznano ojaao egzekutivu, i to i nacionalno i nadnacionalno; gubitnici su bili na obje razine parlamenti i graani ... To znai: europeizacija je birokratizacija. (Ibid.: 195) Ali, birokratizacijom deformirani kosmpolitizam i tu sada dospijevamo do uvida u deficit demokratije ...ima ...osjetljivu slabu taku. Njegova su Ahilova peta njegovi problemi legitimnosti: ni neoliberalna racionalnost trita ni birokratska racionalnost nadnacionalnih tehnokracija, a pogotovo ne politika racionalnost nacionalnih dravnih interesa, ne mogu dati europskom projektu potrebnu legitimnost. A to velikim dijelom znai i da ne mogu Europu uiniti prijeko potrebnom. (Ibid.: 196) Tako se pokazuje kako Evropa ...boluje od dvostrukog deficita: od deficita sudjelovanja i od deficita uinkovitosti. (Ibid.: 196) Prvi deficit znai da Evropa nema ...stalnu potporu svojih graana koja proizlazi iz formalizi108 / Godinjak 2007

Evrokratija i demokratija
ranih prava sudjelovanja u politikim odlukama, a ne polazi joj za rukom ni kompenzirati taj deficit output-legitimnou, tj. materijalnom snagom svoje politike. ...ne ini (se) vjerovatnim da bi se Europa mogla djelotvornou svoje politike dugoronije pouzdano legtimirati prema svojim graanima. (Ibid.: 196) Zakljuak je nedvosmislen: Ukratko reeno, da bi prevladala svoju deformaciju, Europi nije potrebno manje, nego vie kozmopolitske Europe. (Ibid.: 196) Nadalje, status demokratskog ethosa u Evropskoj uniji, odnosno u evrokratskoj politici, pokazuje se i u manevarskom prostoru drava-lanica za autonomnu politiku djelatnost, a on je, zapravo, eliminiran: ...zemlja koja je jedanput pristupila Evropskoj uniji nema vie nikakve mogunosti za reviziju ili promjene te odluke. Ona je korisnik europskog jedinstva ali sutra moe biti bespomona rtva, naprimjer kad je prisiljena provoditi odluke iz Bruxellesa koje su u suprotnosti s njezinim nacionalnim interesima ili tradicijama. (Strhm, 1999: rtve lijepih...) Uz to, demokratski potencijal unutar Evropske unije reducira se kroz stvarni odnos snaga i moi izmeu njenih lanica: mada se normativno i deklarativno zalae za njihovu ravnopravnost, ipak, u stvarnosti, u krajnjem, mo u Evropskoj uniji koncentrirana je u politike volje Francuske, Njemake i Velike Britanije: otpor tim voljama je retoriki i neefektivan. Koliko god, na drugoj strani najvii slojevi u hijerarhiji evrokratije htjeli autonomnost u oblikovanju evropskog politikog uma koji uniformizira ona, ta evrokratija, u krajnjem, servisira spomenute dravne volje, odnosno volje sila osovine Evropske unije. Potom, iluzije o demokratskom jedinstvu i evropskoj politikoj homogenosti raspravaju se na tlu interesnih rascjepa izmeu mediteranskih, odnosno junih i sjevernih drava, romanskih i germanskih naroda, odnosno njihovih interesa, mentaliteta i navika. Ako se tome dodaju i jo neugasive disparantnosti to nastaju s pridruivanjem pravoslavnih elemenata sa ukljuivanjem Rumunije i Bugarske, te i drugih pravoslavnih drava u Evropsku uniju, kao i djelovanja emigrantskog muslimanskog elementa, onda projekt Evrope kao homogeniteta mora, navodno, zavriti u utopizmu koji e producirati nepotrebne netrpeljivosti i suvine konflikte. Prema tome, homogenizacija i jednodimenzijalizacija ne uspijeva pod presijom djelovanja naslijeenih nacionalnih psihologija, stilova ivota, diktata diferencija u sferi vrednovanja rada, i sl. Mada ovdje nije od koristi primjena anahrone znanosti o nacionalnim karakterima stoji, ipak, uvid da otpori evrokratskoj centralizaciji i standardizaciji svijeta ivota dolaze sa tla pluralizma duboko diferenciranih i divergentnih duhovno-kulturnih i ivotnih naina ivota. * Evrokratija je u sukobu s demokratijom i u drugim aspektima, posebno sa stanovita legitimiteta evrokratske moi i vlasti. Evo nekoliko manifestnih izraza tog sukoba. Godinjak 2007 / 109

ZGODI
Prije svega, Evropski parlament imao je, ve je to apostrofirano, do sada upitni legitimitet: slab, gotovo zanemarljiv, odziv graana evropskih drava na izborima za Parlament Evropske unije konstituira ga u neobaveznu priaonicu iza koje ne stoje verificirane nacionalne volje. Uz to, Parlament, s takvim do kraja okrunjenim legitimitetom, nema zakonodavnu mo: njemu je dodijeljeno da diskutira, raspravlja, razmatra, da donosi deklaracije, preporuke, uputstva, rezolucije, i sl., i to bez njihovog imperativnog statusa ili zakonodavne obaveznosti. Preostaje im, tako, respekt tek u moralnom diskursu. Evrokratska je mo, tako, koncentrirana drugdje, prije svega u Evropskoj ko misiji nekoj vrsti imitacije evropske vlade. A ta vlada, to indicira njen ozbiljan demokratski deficit, u toj mjeri je vlastodraka da se, na jednoj strani, sama ne usuuje prakticirati referendumsku demokratiju kao nain provjere svojih odluka. S druge strane, taj se oblik demokratije uskrauje i nacionalnim vladama i nacionalnim parlamentima: Dogovor u Evropskoj zajednici trai da svi lanovi EU-a moraju odustati od referenduma, ako su u suprotnosti s pravilima Evropske unije. To znai: to je odlueno u Bruxellesu ni jedan nacionalni parlament ne moe ukinuti ili promijeniti. (Strhm, rtve lijepih... ibid.) Dodue, taj nedostatak smisla za referendumsku demokratiju evrokratija dijeli s evropskim parlamentarnim demokratijama: ako se izuzme vicarska zemlja koja obilato koristi institut ustavnog i zakonskog referenduma veina evropskih drava rijetko koristi referendumski nain provjere svojih zakonodavnih i drugih politikih odluka. No, epigonsko prihvatanje takvih tradicija nikako ne umanjuje, ne devalvira i ne opravdava injenicu da evrokratija ispranjuje samu sebe od demokratskih potencijala i ignoriranjem vrijednosti referendumske demokratije. Nedostatak demokratskog ethosa ne pokazuje se samo u odsustvu recepcije izravne demokratije, kao i drugih oblika parlamentarne demokratije: demokratski deficit iskazuje se i u evrokratskoj ignoranciji htijenja i volja koje dolaze iz civilnog drutva. S onu stranu aneminog evroskepticizma, ali i s onu stranu oekivanja da se konsenzusom ili, pak, veinom predstavnikih glasova u Parlamentu i u drugim institucijama Unije dogodi reforma administracije Evropske unije, u aktivitetima asocijacija civilnog drutva, u aktivitetima koji nee na evropskoj supranacionalnoj razini imitirati i reproducirati politiku logiku i politike mehanizme u sebe zatvorenih nacionalnih drava i njihovih politikih reprezentacija vidi se vana pretpostavka afirmacije demokratske kulture transparentnosti koja u sebe ukljuuje kritiki diskurs i neprestanu subverziju spram mistifikacija, uobraenja i praktikih oblika evrokratske moi. U tom smislu, uz finansijsku i moralnu reformu gigantske evrokratije, u respektu civilnog drutva a nedostatak tog respekta, rekli smo, jest jedan od deficita demokratskog deficita unutar evrokratije te njegovih htijenja transparentnosti i participacije prepoznaje se jedna od mogunosti reduciranja evrokratske moi i demokratizacije irokog polja vlasti unutar evropske administracije. S preferencijom kritikog miljenja evrokratskih praksi, s miljenjem koje dolazi iz diskursa transverzalnih mrea politike, umjetnosti, kulture, znanosti, i sl., 110 / Godinjak 2007

Evrokratija i demokratija
uz istovremeno odbijanje rada na unificirajuem, na jednom i jedinom evropskom javnom mnijenju pluralizacija mnijenja, a ne njihova konfekcionalizacija u monolit jest ono to sadri demokratski potencijal iz, dakle, polifonijskog diskursa civilnog drutva i pledira se: Kritiko sporenje nije samo pokreta demokracije, ve i jedina mogunost da se strategije transparentnosti uine upotrebljivim. Ako se nee razvijati intelektualni, umjetniki, politiki diskursi koji kritiziraju ono to se dogaa u Evropi, nee biti nikakvog interesa i nikakve participacije za evropske teme. Pojedinani resursi, umjetnici, institucije i inicijative u kulturnom polju moraju se podupirati i mobilizirati za kontinuiranu kritiku refleksiju o openitijim evropskim temama i za stalno sve obuhvatnije sudjelovanje u diskusijama i kritici struktura i diskursa oficijelne Evrope. Kulturno polje priprema tlo za debate, sporove i konflikte, za razliku i raznolikost, za trajno ljudsko postojanje. (Kaufman, Raunig, Prevazilaenje naklapanja...) Moralnom reformom ili, pak, novom transverzalnom kulturom protiv evrokratske moi i vlasti ne ostajemo li s tim zamislima u sferi idealpolitike u sferi politike lijepih dua, politike uzaludnosti i beznaajnosti, zar se, zapravo, s takvim zamislima na svjetsko-historijskoj sceni ne ostaje u maskama demagogija, dok, na drugoj strani, izvori sukoba izmeu moi i moi ostaju zamagljeni i, tako, nedodirnuti. U ograniavanju pristupa autonomnoj politici evrokratije i u limitiranju evrokratskog smisla za demokratske prakse, svakako, sudjeluje i to to se evrokratija mora ponaati prema diktatima korporacijskog megakapitala i proamerikih fi nansijskih centara moi koji mu u njegovoj ekspanzivnoj tenji asistiraju, kakvi su Meunarodni monetarni fond, Svjetska i Evropska banka, Svjetska trgovinska organizacija, raznorodni finansijski klubovi i neformalne organizacije i paktovi najmonijih drava svijeta, i sl. I kad bi to htjela, u kontekstu tih i takvih prisila, evrokratija ne moe uivati punu autonomiju u svojoj politici, a demokratske deficite, prije svega, u sferi ekonomije i socijalne politike pod prinudama megakapitalskih protagonista i reisera globalizacijskih procesa ne moe prevladati i adaktirati. U takvim mreama prinuda sukob izmeu evrokratije i demokratije ostaje kao permanencija sa svim neizvjesnostima koje on sobom nosi po budunost Evropske unije. U planetarnim sukobima, kako to kae Urich Beck (2004.), moi protiv moi u doba globalizacije u igri su rivaliteti, konflikti i antagonizmi raznovrsnih strategija strategija megamultinacionalnog kapitala, svjetskih sila-drava, svjetskog i nacionalnog civilnog drutva, oblikovanja kosmopolitske demokratije, ouvanja meritornosti nacionalnih drava, pa, onda, i strategija evrokratije koja zamilja i hoe homogenu i standardiziranu Evropu kao zasebni politiki individualitet i kao zasebnu, na planetarnim razmjerama relevantnu mo. U tim igrama strategija, bez obzira na neoliberalistike ideoloke mistifikacije o kraju historije i o dobu postpolitike, historija ostaje, kao i do sada, nezakljuena, otvoreno polje polifonije i multiverzinih perspektiva koje, svakako, ukljuuju u sebe i perspektive ekolokog ili nuklearnog suicida. Zato objava smrti alterpolitika nije nita drugo do jo jedna obmana u arsenalu neoliberalistikih fantazmagorija. Godinjak 2007 / 111

ZGODI
* Bez obzira koliko bile obuhvaene svjetskohistorijskim silnicama racionalizacije materijalne i robno-novane proizvodnje, organizacije drutvenog bivstvovanja i samog svijeta ivota sa njegovim vrijednostima, potrebama, psihologijama, stilovima i svjetonazorima, nijedna nacija nee se tek tako odrei onoga, i u sebi, svoga historijskog kao sredita njihovog stvarnog ili, pak, uveliko umiljenog individualiteta, svejedno je. Otuda svaki projekt demokratski oblikovane Evropske unije mora izai na kraj sa tim historijskim koje u sebe ukljuuje i ilavu egzistenciju nacionalnog egoizma, ponosa, narcizma, mita i slinih iracionalizama ili ideoloki uvjerljivih racionaliziranih izraza nacionalnog identiteta. U strategiji tog izlaenja, svakako, otvaraju se anse i uspjenog hrvanja sa evrokratijom i njenim nadnacionalnim uobraenjima. U tom smislu, respektirajui trajuu, negdje vie, a negdje manje ispoljenu udnju za nacionalnim osjeajnostima, politika koja bi bila alternativa nadnacionalno orijentiranoj evrokratiji a takvu orijentaciju prepoznatljivo prakticiraju njeni hijerarhijski vii slojevi morala bi nai ravnoteu, odnosno srednju mjeru izmeu nekoliko vanih momenata u dosadanjoj evrokratskoj politici i politici njenih suverenistikih kritiara. Uzmimo, Evropska unija trai, i to gorljivo hoe, harmonizaciju ali, mora, pri tome, u tom htijenju stati na nekoj, inae, osjetljivoj granici, kako se ona, ta politika harmonizacije, ne bi pretvorila u represivno totalno izjednaavanje i, onda, izazvala teko kontrolivu i ukrotivu reakciju onog, da se ne zavaravamo, ivo iracionalnoghistorijskog u evropskim nacijama. Centristike tendencije u evrokratskoj politici moraju stati kako bi se rehabilitirala meritornost parlamenata evropskih drava za evropsku politiku: ta e politika bez odgovornosti nacionalnih parlamenata uvijek biti percipirana kao neprijateljska i kao maska iza koje se kriju vladavinske pretenzije ove, ili, one, vojno i ekonomski najmonije drave. Ili, sigurno je da prosperitetna budunost Evropske unije u sebe ukljuuje nesputanu saradnju, dobrosusjedske odnose, interesne paktove, afirmaciju zajednikih vrijednosti, ali, kreatori evropske politike morali bi znati da se sve to ne moe privesti ka stvarnosti sveopom panevropskom standardizacijom koja obezliava, ne ostavlja prostora nacionalnim autonomijama, i autentinim potrebama civilnih drutava unutar evropskih drava: anonimizirajua standardizacija svega i svaega nije rjeenje, ona u pretenzijama mora imati granice u respektu onog autentinog svakog od evropskih drutava. Promocija i uobliavanje politike zajednikih interesa nikako ne mora rezultirati panevropskom uniformizacijom i totalnom konfekcionalizacijom ivota, odnosno industrijalizacijom svijeta ivota prema obrascima navodne evropske superpameti. Pri tome, nisu nacionalnom graanstvu neprivlane politike ideje i vizije nacionalnodravnih suverenista, oni rade i djeluju: Euroskeptici bi se trebali ohrabriti 22. stihom iz Psalma 118 Kamen koji su graditelji odbacili, postao je kamen temeljac jer njihov zadatak mora biti vratiti vjena naela pravednog drutva, koja su proeuropejci tako brutalno odbacili. 112 / Godinjak 2007

Evrokratija i demokratija
A ta naela su vlada koja nekome odgovara (demokracija), vladavina prava i zdrav novac. Da bi se ta naela institucionalizirala, nacionalni bi se parlamenti irom Europe morali reformirati prije no to se nastavi sa bilo kakvom izgradnjom Europe. Potrebne bi reforme ukljuile ukidanje proporcionalnog zastupanja koje u ime vee zastupljenosti, zapravo, parlament odvaja od biraa te razrjeenje prevrste veze izmeu politikih stranaka i drave, koja postoji u mnogim kontinentalnim zemljama, a posebno u Njemakoj. Sada stranke i drava u Europi gue demokraciju i rugaju se nacionalnim parlamentima. Osloboeni tekih ogranienja istinske odgovornosti jednostavne veze izmeu ovjeka na ulici i njegovog lana parlamenta, koja je prekinuta sustavom stranakih lista parlamenti brzo postaju groteskni politiki cirkus, koji ne predstavlja nikoga, osim interesa sebine i cinine politike elite. (Laughland, ibid.: 257) Na drugoj strani, nacionalsuverenistike vizije i aspiracije pothranjuju evrokratske opsesije centralizacijom, birokratizacijom, unformizacijom, konfekcionalizacijom, izjednaavanjem i jednodimenzionalizacijom. Istovremeno, na treoj strani, figuriraju silnice koje hoe ujedinjenu Evropu uz ouvanje i afirmaciju autentinog, nepredvidljivog, sluajnog, kreativnog svijeta ivota ljudi i naroda. U dijalektikoj igri protivrjenih silnica silnica koje produciraju ideologije suverenistike, nadnacionalne i proevropske politike koja bi da ujedinjuje i, istodobno, uva nacionalne individualitete razrjeavat e se sudbina demokratskih alternativa evrokratiji. (ire uvide u ovu igru vidjeti u naoj knjizi Kult suvere niteta, 1997. U ovom djelu izloili smo poglede na stvarnost i historijsku budunost nacionalnih drava u kontekstu globalizacije i njihovih pretenzija na ouvanje tradicionalnog, odnosno apsolutnog suvereniteta poglede koji se kreu kako s onu stranu htijenja nacinalnodravnih suverenista, tako i kosmopolitskih objava da je ve nastupila smrt drava, a da je njihov brod suvereniteta ve potonuo.) U toj igri otvarat e se stvarne mogunosti oblikovanju emancipatorski zamiljene budunosti Evropske unije kao zajednice zemalja otvorenih granica, nepomuenog povjerenja, a bez starih i djelotvornih mitova te sentimentalnih lai i kriptorealpolitike, sloene zajednice partnerstva bez ucjena i kooperacije bez neprestanih a nekontrolivih preraspodjela novca i moi, zajednice konvergencije bez dezindividualizacije, i to je najvanije bez megalomanskih opsesija izgradnjom Evrope kao reprodukcije nekadanjih srednjovjekovnih zapadnoevropskih carstava planetarno imperijalne grandioznosti koje bi iznova da vladaju svijetom. (Jedno filozofsko razmatranje koje, inae, zasluuje kritiko preispitivanje budunosti Evrope iz diskursa obnove onog velikoga, planetarno monog, odnosno osavremenjene evropske megalomanije sa reminiscencijama na epohe njene imperijalne vladavine svijetom moe se nai u: Sloterdijk, 1998.)
Literatura Beck, Ulrich, Grande, Edgar, Kozmopolitska Evropa, Drutvo i politika u drugoj moderni, kolska knjiga, Zagreb, 2006. Beck, Urlich, Mo protiv moi u doba globalizacije, Nova svjetska politika ekonomija, kolska knjiga, Zagreb, 2004.

Godinjak 2007 / 113

ZGODI
Etkinson, Rodni, Zaarani evropski krug, Korporatne elite i novi faizam, Svetovi, Novi Sad, 1997. (Original: 1997.) Etkinson, Rodni, Nova diktatura Evrope, Ugnjetavanje i vaskrs demokratskih nacija, Dosije, Beograd, 2005. Kaufman, Therese; Raung, Gerald, Prevazilaenje naklapanja o kulturi. Novi pojmovi kul turne politike, II 20, htp:/www. eipcp.net Laughland, John, Zatrovani izvor, Nedemokratski korijeni europske ideje, Slovo M, Zagreb, 2005. (Original: 1997.) Sloterdijk, Peter, Ako se Europa probudi, Misli glede jedne svjetske sile na kraju razdoblja njezine politike odsutnosti, Europski glasnik, br. 3, Zagreb, 1998. Strhm, Carl Gustav, Moralna reforma posrnule eurokracije?, Vjesnik, 19. oujak, Zagreb, 1999. Strhm, Carl Gustav, rtve lijepih bruxellekih kulisa, Vjesnik, 27. srpanj, Zagreb, 1999. Zgodi, Esad, Kult suvereniteta, DES, Sarajevo, 1997. Zgodi, Esad, Ideologija nacionalnog mesijanstva, Vijee Kongresa bonjakih intelektualaca, Sarajevo, 1999.

114 / Godinjak 2007

GODINJAK2007

DUHOVNA OBZORJA

Mustafa ef. Ceri, reisul-ulema

Kurban-bajramska hutba (10. zul-hidde 1427. / 20. decembar 2007.)

Hvala Allahu, Stvoritelju svjetova, na milosti i nimetima kojima nas daruje. Donesimo salavat i selam na posljednjega Allahova poslanika Muhammeda (a.s.), na njegovu porodicu, na njegove ashabe i na sve one koji su ivjeli i umrli sa istinom u srcu i u djelu. Sjetimo se bosanskih sinova, ehida, koji su, na Allahovu putu, dali svoje ivote. Draga brao i sestre, Uzvieni Allah je stvorio tri vrste bia. Stvorio je meleke sa razumom bez strasti; stvorio je ivotinju sa strastima bez razuma; i stvorio je ovjeka sa razumom i sa strastima. Ako strasti nadvladaju razum, onda je ivotinja bolja od ovjeka, ali ako razum nadvlada strasti, onda je ovjek bolji od meleka. Dakle, insan je u sredini izmeu razuma due i poude tijela. U tom stalnom nadmetanju izmeu ovjekove due i ovjekovog tijela ravnatelj je pobonost kroz namaz, zekat, post i had. Jer u ibadetu namaza tijelo se pokorava pobonoj dui; jer u zekatu tijelo slijedi plemenitu duu; jer u postu dua i tijelo postaju jedno u pokornosti Uzvienom Bogu; jer u hadu dua i tijelo su zajedno na Arefatu. Zato su had i kurban uzviena pobonost pojedinca, zajednika pokornost porodice i najvia pobonost ummeta. Pobonost je, dakle, najsnanija rije u vjeri; vjera je najvanija rije u moralu; a moral je najsigurniji nain ivota. Jer, ako nema pobonosti, nema vjere; ako nema vjere, nema morala; a ako nema morala, nema sigurnosti. La proizvodi strah; kraa donosi nesigurnost; mito i korupcija unose nestabilnost; prevara i izdaja vode u bezizlaznost. Vjerski folklor ne moe zamijeniti pobonost; moralna licemjernost ne moe se prodavati za vjeru; od straha se ne moe osloboditi bez jasnog sistema moralnih vrijednosti. Jer samo u drutvu u kojem nema jasnog sistema moralnih vrijednosti lai i klevete mogu da preive; kraa i otimaina mogu da se toleriu; mito i korupcija mogu da ive; a prevara i izdaja mogu da se podravaju. Ako se nekad mislilo da je moral mogu bez vjere, sada se, izgleda, misli da je vjera mogua bez morala. Ni jedno ni drugo miljenja nije ispravno. Godinjak 2007 / 117

CERI
Zato nas Uzvieni Allah upozorava: Vi koji tvrdite da vjerujete, budite poboni i iskreni kad u ime Boga govorite. (Kuran, 59:18) Upitan da objasni razliku izmeu vjernika i licemjera, Alejhisselam je rekao: Vjernik misli o namazu i postu, a licemjer misli o jelu i piu; vjernik gleda kako da podijeli sadaku i zaradi Allahov oprost, a licemjer gleda kako da sakrije svoje i prisvoji tue imanje; sve osim vjere vjernik moe dati, a licemjer vjeru prodaje; vjernik se nikoga osim Boga ne boji, a licemjer se boji svakoga osim Boga; vjernik ini dobro i skruen je, a licemjer ini zlo i oholi se. Postoji pravi lijek od svih strahova naih, a to je strah od Boga (taqwallah) da jezik umjesto lai i klevete govori istinu uvijek i na svakom mjestu; da srce umjesto mrnje i zavidnosti njeguje ljubav i dobru volju prema svom bratu; da oko umjesto u nemoral gleda u moral u svakom pogledu; da se stomak umjesto harama hrani halalom; da ruka umjesto tueg haka uva svoj hak na svakom mjestu; da noga umjesto grijeha tri prema sevepu gdje god moe; te da umjesto pohlepe i oholosti naa dua bude ispunjena skromnou i pokornou pred Bogom, d.., uvijek i na svakom mjestu. Zato nas naui, Boe, da je strah pred Tobom naa sloboda od straha pred ljudima! Jer znamo da: Nije isto runo i lijepo, makar to nekoga oparava mnotvo runoga.. Nisu isti oni koji sjede, osim onih koji imaju razlog, i oni koji ustanu da se bore na putu Boije pravde... Nije isto dobro i zlo. Zlu treba uzvratiti dobrim, pa e protivnik postati prisni prijatelj... Zato eli bratu svome ono to eli samome sebi! Ako zatreba bratovu pomo, pozovi ga da ti pomogne, a ako brat zatreba tvoju pomo, pomozi mu! Budi oslonac svome bratu, pa e i on tebi oslonac biti! Bogu je najdrae djelo da ovjek obraduje svoga brata! Ako naumi da govori o mahanama drugoga, sjeti se svojih vlastitih mahana! Najbolji bajramski dar je da obnovi prekinute veze sa rodbinom i prijateljima, da daruje i onoga koji te je naljutio, da oprosti i onome koji ti je nepravdu uinio! Ovogodinji kurban-bajram e ostati upamen po dosada najveem broju bosanskih muslimana, koji su otili na had i koji danas sa milionima muslimana tavafe oko Kabe i ue dovu Allahu Uzvienom da nam omili nau vjeru, te da nam uva nau domovinu i zatiti nau djecu od svih belaja koje znamo i koje ne znamo. Zato i mi ovdje i sada uimo dovu da im had bude kabul i da se sretno i hairli vrate svome domu. Takoer, nikad dosad u naoj Bosni i Hercegovini nije bilo toliko kurbana kao ove godine. Zato uimo Allahu dovu da to bude zalog nae sloge, bratstva i solidarnosti da ne bude gladnih i siromanih meu nama. Upamtimo, nee proli118 / Godinjak 2007

Kurban-bajramska hutba
vena krv kurbana, ve e otvoreno srce muslimana prema svom bratu dosegnuti Allahovo zadovoljstvo i milost. Naalost ima i jedna runa stvar koja se uz Bajram prije kod nas nije dogaala, a to je kafanska komercijalizacija Bajrama uz haram, koji vrijea osjeaje muslimana. Nadamo se da e se sa ovoga asnoga mjesta uti na poziv da se potuje dostojanstvo Bajrama, te ast i ugled muslimana. Milostivi Boe, Uini da samo Tebi sluimo! Da se grijeha klonimo! Da istinu govorimo! Da o dobru mislimo! Da dobra djela inimo! Da se tueg hakka klonimo! Da kod sebe korisno znanje poveavamo! Boe Milostivi, Ne dozvoli da nas zavara uspjeh, Niti poraz baci u oaj! Stalno nas podsjeaj da je neuspjeh iskuenje Koje prethodi uspjehu! Boe Sveznajui, Naui nas da je tolerancija najvii stupanj moi, A elja za osvetom, Prvi znak slabosti! Boe Svemoni, Ako nam oduzme imetak, Ostavi nam nadu! Ako nam podari uspjeh, Podari nam i snagu volje da savladamo poraz! Ako nam uzme blagodat zdravlja, Podari nam blagodat vjere! Boe Pravedni, Kada se mi ogrijeimo o ljude, Podari nam snagu izvinjenja! A kada se ljudi o nama ogrijee, Podari nam snagu oprosta! Boe Milostivi, Ako mi zaboravimo Tebe, Nemoj Ti zaboraviti nas! Godinjak 2007 / 119

CERI
Brao i sestre, Neka nam dananji mubarek-dan vrati vjeru, nadu i meuljudsko povjerenje; neka meu nama nestane straha, zlobe i zavisti; neka nam zajednitvo povrati samopouzdanje; neka svako radi svoj posao savjesno i odgovorno; shvatimo da je tajna uspjeha na ovome svijetu iskrena vjera i plemenito djelo! Svima vam od srca elim sretan Bajram, molei dragog Allaha (d..) za vae zdravlje i uspjeh u ivotu i radu. Posebno elim Bajram estitati prognanim, bolesnim i nemonim sa dovom Stvoritelju Uzvienom da im bude na pomoi! Sa osobitim eljama Bajram estitam naoj brai u Hrvatskoj, Sloveniji, Sandaku, Kosovu, Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji, te bonjakoj dijaspori i svim muslimanima u svijetu: Bajram erif mubarek olsun!

120 / Godinjak 2007

GODINJAK2007
GODINJICE

STO GODINA OD RO\ENJA HAMIDA DIZDARA

Hamid Dizdar (1907.1967.2007.)

PJESME

Brija
umu su cijelu omotali pekirom od lana i namazali sapunicom bijelom kao snijeg. Zatim su se digli sjekirai, na kaiu isprobali bljetave otrice, pokakljali lepezom prsta prestraeni vrat, potiljak smjestili u udubinu giljotine i rekli u jedan glas: Danas je vrlo lijep dan. U ogledalu se odigravalo veliko klanje. Ogrta koji je zebao na vjealici mislio je da e kui otii sam. U utrobi stare ciganske violine utjela je zadavljena sevdalinka, a jod je tipao nosnice pomaui sjeu teu od sjee knezova. Testerai su sjekli noge i trbuhe i u isto vrijeme pitali za zdravlje djece. Klali su i rezali drvorede na licu i u isto vrijeme kropili mirisima o-de-kolonja A kad se mjesec zasmijao sa jedne anzis karte zadjevene za okvir danom popljuvanog ogledala, bljesnula je radost na istim livadama obraza. Godinjak 2007 / 125

DIZDAR

Sva uma je za tili as bila isjeena, i dok je drvosjea, otrei no na dlanu ruke, pitao: Ko je sada na redu? nova se ikara pomakla sa stolice i sruila s uzdahom pod giljotinu, u bunar nasapunjene oljice.

126 / Godinjak 2007

Sto godina od roenja Hamida Dizdara

Stara tvrava
Koliko je bitaka zapamtila ova tvrava da svjetliji bude dan? Ko kape na tjemenima brda nanizale se kule iznad mahala i kua i straare nad proljeima grada da bude dobar hljeb i san. Zauenim oima zidovi gledaju u nebo pruaju ruke u strahu da ih ne dodirne smrt povezuju se konopcima trava i ne vjeruju vie ni sami sebi jer se u kuama ispod njih jednom bezbrino i mirno spava U penici sjeanja esto niu cvjetovi plaa esto se u sablasnim noima uju kresiva i vjetar nevjernik po doksatima hoda kao da pita: zar je mogla da se nae saglasnost izmeu neba i zemlje izmeu vatre i voda?

Godinjak 2007 / 127

DIZDAR

Tekija
Bljedilo nas je obuzelo a nikuda ne moramo odavde. Osobit neki mir i misli se vraaju. Ptice kljucaju po oklopu prolosti. Je li to vrijeme zastalo u mrtvom dolafu ili pauk vreba, pritajen, crn pauk na listovima starih kitaba? Imamo li ikakav cilj kad nikud ne moramo i kad se u strahu zaboravljenog rituala tek nasluuje huktanje zaljuljanih tijela u padu i mrana krv u muku zaustavljenih oluja? Sve je ve zaborav i prolost i zarfovi derviki u okovima memljivih odaja, suzna kandila davno utuljena i crne koe ovnujske prostrte po kamerijama, po svodovima kamenim i doksatima pustim, gdje golubovi guguu nerazumljiva ajeta u znak zahvalnosti za gostoprimstvo streha, oi pune molitava, strana iz Kurana, boleivo sive oi gledaju bez nade, nepovjerenje raste u svakoj stvari i u svakom jo neuinjenom koraku. A onda najednom primjeuje 128 / Godinjak 2007

Sto godina od roenja Hamida Dizdara

da lukovi i kapije dvorinih vrata gutaju ulinu buku i mrve je u vjetar tuge. Iza zamandaljenih vratnica sva lica su jednako siva i sva sanjaju zelene livade, ekaju prebijele ovce. A ptice jednako kljucaju po oklopu vremena. Umorno sluamo jauke crvotonog sljemena, a htjeli bi orati zemlju u krevinama, htjeli bi leati na vrelom suncu ko lijeni guteri na proljetnom kamenjaru. Ali osobit neki mir ulazi u nas, hvata nas strah prolaznosti i bljedilo nas neko obuzima i ove veeri iako ba nikuda ne moramo odavde od danas do vjenosti.

Godinjak 2007 / 129

DIZDAR

Dvorite u nedjeljno popodne

Sa poleglim sjenama ispod oronulog zida doao je premlaen sat s preplanule ulice, na stablu vinje umirao je jedan vrabac, umirao od dosade, posljednju pjesmu je uo jutros u zoru kad je olujno nebo uzalud obeavalo svjeinu dana. A sada ravnodunost raste do prozora, u polumranim sobama dre opijela rijeima to su se zaustavile ispod onih kapaka i skapale, jo neizgovorene, u vaznama. Miris prene kahve drai usnule cvjetove, neka ti bude blagoslovljen tvoj mir bakarne boje, neka te ne uasavaju vrline praznih rijei i prie izgubljenih stvari. Ne vjeruj tiinama ozelenjelih taraba i zakletvama vedrih napjeva to se skrivaju u strehama starih krovova, jer mora da negdje u dnu mrtve ulice, u podzemnim revirima, ispod krtinjaka, bue razdragane vode i opominju na daleka putovanja, na umivene gradove u gorama, mjeseinu u posuu krakih polja, na odlaske u zelena predveerja, na lave uznemirenih pasa u seoskim ogradama i neke nepoznate vidokruge sa zvjezdanim nebom i tajnim signalima dobro poznate ljubavne grmljavine. 130 / Godinjak 2007

Sto godina od roenja Hamida Dizdara

Zapis na mostu
Tano je zapisano na irokoj, sedrenoj ploi godine hiljadu sedamsto te i te, na prvom luku starog kamenog mosta, kieno i vjeto u tekim danima zuluma i posta da most ovaj podie dobrotvor taj i taj, da o svojim djelima i dobrom srcu sauva rodu glas, za sjeanje na svoj rodni kraj, ljubav prema ljudima svog ubogog sela, za vjeni pokoj i spas. I mnogi drugi zapisi i hronike u jednom drugom kraju svijeta, u nekoj zemlji daleko na istoku, jasno govore o dobrotvoru ovom. Kau da je bio mrk, nemilosrdan i prijek, i da je za sve elje i snove naroda imao veoma siguran lijek. Poharao je mnoge gradove i sela, poubijao na hiljade nevinih ljudi, stotine mostova sruio u prah. Zemlji porobljenoj bio je trepet i strah.

Godinjak 2007 / 131

Knjievno djelo Hamida Dizdara1

Fahrudin Rizvanbegovi

amid Dizdar se javio u bonjakoj knjievnosti kad su se razmicali njeni horizonti od pragmatine linije stare generacije pisaca, koji su bili optereeni naivnim prosvjetiteljskim djelovanjem ili kritikom bonjakoga naroda zbog neprihvatanja novih vremena, da bi se okrenuo opet pragmatinoj liniji socijalnog angamana, karakteristinoj za njegovo knjievno bavljenje do rata, a najbolja ostvarenja, kako u poeziji, tako i u prozi, izatkao je kada je samosvjesno batinio prolost mjerom savremenog izraza i vlastitog senzibiliteta u prozi prije, a u poeziji uglavnom nakon Drugog svjetskog rata. Raskra koja je morao gonetati za Dizdara su bila velika i brojna, pa su mu i putevi rijetko pravi, a lutanja i uenja esta. Motivski i tematski krugovi u knjievnom djelu Hamida Dizdara bili su raznovrsni: od pragmatine socijalne teze do melanholine katarze, a postupci od ekspresionistikog poticaja do psiholoki produbljenih realistiko-simbolikih ostvarenja, od iroko zahvaenih angairanih tema do mikrokosmikih tuga i zauenosti u otkriima. Tek tad je tematika i motivika bila lina i intimna, to jest proizila iz emotivnog ivotnog segmenta pjesnikova rezultirala je vlastitim, sublimiranim ostvarenjima. Hamid Dizdar je pjesnik samotnikih raspoloenja i pejzaa prelomljenih kroz vlastite melanholije, tiine i samoe, sa elegijskim ostvarenjem u poeziji i psihologijom, moralom i atmosferom to nose tu istu samou i lirizam u prozi. Vrijedna su ostvarenja nastajala onda kada se Dizdar uspijevao oteti potrebama trenutka i publicistikim nestrpljenjima, kad je sretna sukladnost vremena i vlastitosti donosila umjetninu. Dizdarevo djelo, od kritike nedovoljno praeno ili neprimijeeno, razmicalo je puteve bosanskohercegovake knjievnosti vlastitim traenjima i nalaenjima, lutanjima i zabludama, putevima, raskrima i stranputicama. Bosanskohercegovaku knjievnost je obogatio novim vlastitim lirskim senzibilitetom, likovima, njihovim psihologijama i atmosferom, a grijao se na tradiciji, neprestano traei puteve koje je tradicija sputavala.
1

Odlomak iz knjige Hamid Dizdar, Pjesme i pripovijetke, Sarajevo, BZK Preporod, 2003. Bonjaka knjievnost u 100 knjiga; knj. 44.

132 / Godinjak 2007

DEVEDESET GODINA OD RO\ENJA MAKA DIZDARA

Kameni spava Maka Dizdara

Almir Zalihi

oetska misao Maka Dizdara1 u knjizi Kameni spava pokuava prenijeti u jezik istinu Svijeta, Bit onoga to jest, smisao otvorene Sveukupnosti. Makova misaona poezija nije antropoloka ili psiholoka, nije literarna ili estetika, jer njeno sredite nije samo ovjek, jer ona na svom vrhuncu prestaje biti poetska; ona nije ni mistika, duhovnika, religiozna ili ateistika, njena snaga ne lei u drutvenoj ili nekoj drugoj pobuni. Ta poezija zacijelo prolazi kroz negaciju i napor za prevladavanjem ljudske subjektivnosti, kraljevstva umjetnosti i estetike, Boga, utvrene religije, ili drutva bez due, ali na tome se ne zaustavlja. Mogli bismo tu poetsku i misaonu rije to prkosi svemu i niemu, sveukupnosti bitka i nitavilu to unitava svijet nazvati metafizikom, no ona sama to ime ne bi prihvatila; makovska potraga za identitetom prolazi metafizikim brazdama, nastojei da, istodobno, pronae novi put; ona se uputa u potragu i pretragu mape putova, pokuavajui da ih same, od dalekog juer / do dalekog sjutra. Makova poezija je misaona, i ona nam upuuje svoj poziv: Zemlja je smrtnim sjemenom posijana / ali smrt nije kraj Jer smrti zapravo i nema; ta poetska misao
1 Mak Dizdar je roen 17. 10. 1917. godine u Stocu, gdje je zavrio osnovnu kolu. Poetkom tridesetih godina prolog stoljea odlazi u Sarajevo putevima svog starijeg brata Hamida, koji ga je uveo u kulturne krugove. U Sarajevu se drui sa lijevo orijentiranim intelektualcima, a postaje i prijatelj pjesnika Tina Ujevia, koji tih godina ivi u Sarajevu. U poetku stvara pod utjecajem socijalne lirike, pa kao devetnaestogodinjak objavljuje svoju prvu zbirku Vidovo poljska no (1936.). Nakon toga radi kao novinar, potanski slubenik, pa potom i novinski urednik. Poslije Drugog svjetskog rata radi kao urednik u Tanjugu, Osloboenju i izdavakoj kui Narodna prosvjeta. Od 1952. godine profesionalni je knjievnik. U tom periodu poinje njegov puni stvaralaki poetski period: pojavljuju se poeme Plivaica (1954.) i Povra tak (1958.), zbirke Okrutnosti kruga (1960.), Koljena za Madonu (1963.), Minijature (1965.), Kameni spava (1966), izbor poezije Ostrva (1966.), Poezija (1968.), Modra rijeka (1971.). Priredio je zbirku Stari bosanski tekstovi (1969.). Bio je glavni urednik ivota od 1963. sve do smrti, 1971. godine. Dobitnik je mnogih nagrada meu kojima su Dvadesetsedmojulska nagrada BiH, Zmajeva nagrada i Zlatni vijenac Strukih veeri poezije. Umro je u Sarajevu 14. 8. 1971.

Godinjak 2007 / 135

ZALIHI
oslukuje glas sveukupnog bia svijeta i pjeva ga svojim jezikom: I nema kraja Smru je samo obasjana / Staza uspona od gnijezda do zvijezda; ona razgovara s istinom, ona trai oprotaj to ju je hranila laju u svom putovanju, lutanju:
Koliko kola od dola do dola Koliko bola od kola do kola Koliko jada od grada do grada Koliko greba od brega do brega Koliko krvi od usudnih rana Koliko smrti do suenog dana Koliko kola od dola do dola Koliko bola od kola do kola Kolo do kola od bola do bola (Kolo bola) i podlijee istini strasti, Moja nada je prst u stubu svjetlosti Moja svjetlost je u nadi (Brotnjice)

Profesor Enes Durakovi zapaa: Kameni spava sabire i asimilira svekoliko knjievno iskustvo Maka Dizdara. Sve to se zbivalo u njegovom tridesetpetogodinjem stvaranju pojavljuje se iznova u ovoj zbirci, ali estetski dozrelo, poetski kristalizirano, lieno slabosti i naplavina trenutka. Dizdareva pjesnika metamorfoza bogumilskog dualistikog uenja u prvom znaenjskom krugu otkriva se u alegorijskoj paraboli o traginoj sudbini Bosne i njenih ljudi u suoenju s nesmiljenou povijesnih zala od kojih se brani ustrajnou trpnje, svijeu o asovitosti moi i sile. Umjesto agonalnih zanosa i doboarskih ritmova nae dugotrajne epsko-viteke heroike, Makova poetska vizija prolosti sva se prelila u stihove humanistikog spokoja ljudske uspravnosti pred zlom, nadmonom svijeu o nitavnosti pobjednih peana pred velikim Sudom vremena.2, i biva potpuno u pravu jer u Kamenom spavau Mak Dizdar gradi viedimenzionalnu i vieznanu poetsku strukturu kroz dijalog s medievalno bosansko-bogumilskom ostavtinom. Makov dijalog podrazumijeva, u tom kontekstu, i drhtaj egzistencijalnog i spokoj transcendentalnog iskustva; i ivot i smrt, ljubav i razdor, rat i vlast; on
2 Enes Durakovi: Bonjaka poezija XX vijeka. U: Antologija bonjake poezije XX vijeka, Alef, Sarajevo, 1995., str. 7-32.

136 / Godinjak 2007

Kameni spava Maka Dizdara

prenosi kristale jezika i promilja misao njihovu prividnu i skrivenu, njihove nesretne i sretne trenutke. Taj poetski pokret crpi svoj zanos iz samog srca prvotnog jedinstva: govoriti, stvarati, initi, jedinstva to sadri ono to se oituje kao ri je/slovo, stvaranje, djelovanje. Mak Dizdar obuhvaa summus oblika i esenciju razotkrivanja velikoga djelokruga Sveukupnosti; on ispituje vie sile sveukupnoga bitka: boansko i religiju, rije i fenomene svijeta, povijest i filozofiju; A i u traganju za smislom ivota i tajnom smrti lirski subjekt e na kraju ostati pred zatvorenim vratima i zemaljskog misterija i nebeskog spasa, jer poezija nikad ne donosi odgovore, nego je neprekinut razgovor sa Tajnom, zagonetno platno iju tkanicu saznanja i vjere uvijek oparaju mrakovi sumnje i utnje nepoznatog.3 Mak Dizdar istrauje ritam i smisao postanka dijela povijesti, mjesta gdje se odigrava sudbina Bia, u vremenskom slijedu. Te povijesti to je napustila herezu da bi se smjestila na istoku i zapadu, to je imala svoja razdoblja, to je bila i otomanska i ugarska i slovenska i srednjovjekovna, moderna evropska povijest, da bi najzad postala planetarna. Makova poezija odrava budnom historijsku memoriju, i poezija je planetarnoga svijeta. Ona je poetsko poimanje svijeta u kome istina vie nema mjesta ni prebivalita, smrvljena u trci Planete to ispunjava sudbinu kroz sva svoja zastranjenja, sva svoja skretanja, sve svoje promaaje. Ljudi i tlo na kojem se odigrava sudbina otkrivanja svijeta, postaju ono to jest, modra rijeka4 kao metafora pjesnikog traganja za tajnom svijeta, modra rijeka kao iskuenje nemogunog, modra rijeka kao savrenstvo nemutosti, ili, moda, sve to upuuje na drugu obalu kao onostranost nae egzistencije.
Nikto ne zna gdje je ona Malo znamo al je znano Iza gore iza dola Iza sedam iza osam I jo hue i jo lue Preko mornih preko gorkih Preko gloga preko drae Preko ege preko stege Preko slutnje preko sumnje Iza devet iza deset Tamo dolje ispod zemlje I onamo ispod neba
3 4 Ibidem. Ova pjesma se najprije pojavila na Strukim veerima poezije 1969., a zatim je objavljena te iste godine u nekoliko listova i asopisa. Nakon toga je uvrtena u drugo izdanje Kamenog spavaa 1970. godine, da bi potom bila izostavljena iz treeg izdanja i uvrtena kao uvodna pjesma u novu zbirku sa nazivom Modra rijeka (1971.).

Godinjak 2007 / 137

ZALIHI
I jo dublje i jo jae Iza utnje iza tmae Gdje pijetlovi ne pjevaju Gdje se ne zna za glas roga I jo hue i jo lue Iza uma iza boga Ima jedna modra rijeka iroka je duboka je Sto godina iroka je Tsu ljeta duboka jest O duljini i ne sanjaj Tma i tmua neprebolna Ima jedna modra rijeka Ima jedna modra rijeka Valja nama preko rijeke (Modra rijeka)

U svom poetskom istraivanju svijeta i njegovog smisla Mak Dizdar okrenut svijetu steaka, tih nepominih zvijezda, okrenut bogumilskom dualistikom svijetu, iz zagledanosti u nju, prosuuje sadri li svijet tog svijeta iskonsku i vjenu mudrost?
Ovdje je prisutan onaj Kome zavidjee crni zakonici Objesie ga u esti as onog dana Pred njegovim udom zanijemie reci i vojnici Kad veza ih za zemlju suncem svoga krsta Rairivi ruke od prsta do prsta On pobjedi Smrt Smrt ga traae al ne nae nita Ne nae ni kosti ni meso ni krvi Osta joj samo obris znameni i prvi Put za neto smrt zube nije imala Gle kako sad bezglavo skae Plae i rida oajna I mala (Sunani Hristos)

138 / Godinjak 2007

Kameni spava Maka Dizdara

U traenju i spoznaji prvotne istine i istine to nadahnjuje njenim otkriem u modernom i paklenskom svijetu, Mak Dizdar e se, prepoznavi do kraja svoju poetsku misiju, upustiti u poniranje u stare bosanske tekstove, tragajui za physisom, kosmosom i erosom logosa. Profesorica Nirman Moranjak-Bambura zapaa: Dizdarevi spavai u repetitivnom anaforikom ritmu smrti/preporaanja, prvi put su se u svom poslu prelaenja granica otjelovili u njegovoj Antologiji starih bosanskih tekstova (Sarajevo, 1971.), da bi se konano personificirali u elegijskom distihu Makovih zapisa, tako da ovo metaforiko buenje doista i samo ponavlja arhaiku gestu rekreacije umrlih: epitaf, postajui poezijom, oslobaa se od stvari i dobija knjievni status, najprije u antologijskom smislu, a onda i u povlatenom prostoru poezije, gdje jedna kultura sjeanja prerasta u umjetnost pamenja. Susjedstvo i dijalog mrtvih i ivih fenomenalizovan u prozopopejskoj antropomorfizaciji, te uprizorenje i monumentalizacija imaginativnog svijeta srednjovjekovne Bosne, intencionalno, sudei po zakljunim komentarima pridruenim stihovima, nastoji uspostaviti fundamentalnu relaciju sa izgubljenom prolou. U Ka menom spavau bosanski dijaci i kovai postaju priznati prethodnici, iji dar Dizdar prihvata kao vlastito lice, da bi retrospektivno formu njihovog miljenja ukljuio u sadanjost i prospektivno uinio njihovu slavu i ast nezaboravnom, te tako i prevladao strukturalnu amneziju usmenog predanja.5 Istraujui svjetove skrivene u svjetovima, Dizdar dovodi ili do prevladavanja praznine ili do spoznaje praznine koju ne moe da ispuni nikakav smislotvorni poduhvat, pa ak ni, kao to itamo u pjesmama, slovo o ovjeku, ispunjavanje praznine tijelom bia, predavanje praznine praznini. I kada se praznina prevladava, i kada pred egzistentnom dubinom praznine zastaje i humanistiku horizont, koji se ne moe iskljuiti iz razumijevanja ove poezije, Dizdareva pjesma jeste put do jezikih stanja na koje nas bosanskohercegovaka poezija uglavnom nije navikla. I tada vidimo da, kao to se praznina ispunjava samo onda kada doemo do ontolokog, mitskog, egzistencijalnog praosnova, tako se i snaga Dizdareve pjesme raskriva postepenim silaenjem do onog dubokog u njoj:
Ova ruka kae ti da stane I zamisli se nad svojim rukama (Ruka)

Oblici predmeta i oblici svijeta u Makovoj poeziji pretvaraju se uporedo sa retorikim transformacijama njezine pjesme. Jezika redukcija priljubljena uz oznaeni predmet pjevanja, treba da obnovi potisnuta znaenja uda jezika i uda znaenja, odnosno da aktivira niskoretorine drhtaje zaumlja, prizivajui zagonetku svijeta u dijahronijskoj beskonanosti. Da bi se to vie reklo, treba se to vie sakriti tako da nagovijeteno bude semantiki eksplicitnije kako bi se stiglo do korijena vlastite simbolike pozicije. Neke od pjesama Maka Dizdara
5 Nirman Moranjak-Bambura: Bosanski duh i aveti postmodernizma, Razlika/Diffrance, br. 2, Tuzla, 2001.

Godinjak 2007 / 139

ZALIHI
u Kamenom spavau imaju, ak, formu zagonetke, u nekima je opet, zagonetka prikrivena, kao to je, prema Andre Jolesu, u svakoj zagonetki prikriven odgovor koji ona iziskuje. Pjesme koje impliciraju strukturu zagonetke obino se okonavaju poetikom poente. Makovo umijee poente, obrui perspektivu pjesme, dolazi kao naglaeni semantiki udar, trenutak u kojemu se pjesma saima i rava (Zapis o zemlji; Jabukov cvijet; Blago; Zapis o neistini; Zapis o petorici; Zapis o otkivanju; Kolo;). Osim toga, poenta ini da ne primjeujemo broj rijei u ovim pjesmama. Bez poente u ovim se pjesmama ne bi otvaralo toliko mogunosti u itanju i tumaenju ove poezije. U ciklusu Slovo o nebu naglaeno se odvija proces otvaranja (raskrivanja) Makove metafore. U njemu je izraz znatno transparentniji, u nekim pjesmama ak iznenaujue proziran (Brotnjice, Loza i njezine rogoze, Dad), a metafora je odustala od najboljih strana vlastite zagonetnosti. Stoga se mora naglasiti da se Makov Kameni spava vie ne moe itati linearno pjesma po pjesma i od pjesme prema cjelini nego da se mora raunati i sa obrnutom perspektivom od cjeline i od segmenta cjeline prema pjesmi. Sistemska htijenja u ovoj knjizi (od poetike dosljednosti i traganja za arhetipom do retorine askeze i kompozicijske strogosti) uvjetovala su stvaranje Makovog pjesnikog sistema, sistema koji je na poseban nain pisan, pa ga na poseban nain valja i itati. Taj pjesniki sistem je zatvoren i konzistentan, uoblien i samosvjestan, sa precizno oznaenim krugom interesiranja i bez incidentalnih iskoraka van zamiljene sheme. Ovakav pjesniki sistem podrazumijeva naglaenu i viestruku povezanost elemenata sa cjelinom i cjeline sa elementima. Stamenost motiva takoer ostvaruje jednu viu cjelovitost poetike koju Dizdar realizira u Kamenom spavau. O pjesnicima ne mislimo prema svemu to su uradili, ve prema onome to je najbolje u njihovom djelu. Tako mora biti i sa Makovim djelom. Pjesma e i dalje biti jedan od nekoliko naina da ovjek prodre u sebe i otkrije ta je u njemu duboko i originalno. Mak Dizdar je stvorio itavu mreu naina kako da se nae daleko u nama i da prodirui u arhetipsko civilizacije otkriva duboko u sebi.
Bibliografija Vidovopoljska no, Pjesme, Sarajevo, 1936. Plivaica, poema, Sarajevo, 1954 Povratak, poema, Sarajevo, 1958. Okrutnosti kruga, Pjesme, Sarajevo, 1960. Panorama savremene bosanskohercegovake proze, Sarajevo, 1961. Koljena za Madonu, Sarajevo, 1963. Minijature, Pjesme, Kruevac, 1965. Ostrva, pjesme, Sarajevo, 1966. Kameni spava, Sarajevo, 1966. Kameni spava, drugo proireno izdanje, Sarajevo, 1970. Modra rijeka, Sarajevo, 1971. Stari bosanski tekstovi, Sarajevo, 1969. Izabrana djela. Knjiga IIII, Priredio i predgovor napisao Enes Durakovi: Knjiga I Vidovo poljska no; Plivaica; Okrutnosti kruga; Koljena za Madonu

140 / Godinjak 2007

GODINJAK2007

KNJIEVNI PRILOZI

Mustafa Cico Arnautovi

PJESME

U nedoumici vaem zrak

Sve je to u vezi Sa apstraktnom duom U nedoumici vaem zrak Kiseo i opor Od njega se gui cvijee I truli kamenja Sunce se ne snalazi U svojim visinama Svjetlucaju neopipljive sanje Za koje bih se mogao pridravati Da sumnje nijesu vre I postojanije Rijei se tresu u grlu I glasu koji ne moe da dosegne Do najblie uspomene Kao da se sve skrasilo U zemljinoj utrobi I ami u njenom pupku Buenje se dogaa Sporim rastom drvea Snove ipak ne isputam Da njihova mo ne prestane Godinjak 2007 / 143

ARNAUTOVI

Kada je zemlja bila drugaija

Kada je zemlja bila drugaija Od dananje slike Od tada je stvoreno mnogo greaka Planine se udaljuju od neba Sputaju se u urbi da postanu more To osjeaju i ptice u paninom letu Drvee se komea Biljke se povijaju Kad sunce zakrii iznad tog nereda Ribe kao da zrae neke poruke Iz svojih oputenih snova Kako je sadrajno njihovo prisustvo Budunost ljudi Nije predmet ovog sna Iako je hladno Ne osjeam potrebu za vatrom Grije me vlastiti plamen

144 / Godinjak 2007

Knjievni prilozi

Kad dolazi u posjetu sebi

Kad dolazi u posjetu sebi Ulazi u svoju duu Kao u ognjite Misli se pretau Oko glave krui dim Od koga oi dobijaju boju magle Ujutro iz tih oiju Zrcale svici Sitne planete due Prolazi drava Prolazi budunost pored tebe Sve okamenjeno Pogled tvoj presijeca bez zvuka I ne izlazi iz svog sna U koji si do dna ukopan

Godinjak 2007 / 145

ARNAUTOVI

Broji korake
Broji korake Njihove odjeke Slua vodu kako tee ubor zraka u njoj Gleda vatru Njene tragove ivot Smrt koja se u njemu protee Kosturnicu od tvoje utrobe Magla pada na sjenku Koja se od tebe U okrilju sunca iskrada

146 / Godinjak 2007

Knjievni prilozi

Slike koje se prepliu

Sve to dopre do mene Iz te dubine Bez glasa je U slikama koje se prepliu Povremeno se gube lica Pogledi Kao da nijesu iz svog izvora Vjerovatno ima nekog zvuka Koji ja ne ujem A dopire do njegovog sluha Iako je bezlina nada Njemu vjerujem Dok mirie sasueno cvijee I doekuje autobuse Rijei njegove su stisnute Zna da one nita ne govore

Godinjak 2007 / 147

ARNAUTOVI

Gleeri zalud sanjaju

Sunce iz grla Crvenih izvora obojeno Gui zrak Gleeri zalud sanjaju njegovu Hladniju stranu Dok more pokuava Da dohvati dijadem Na lijepoj glavi slobode Zaleene ptice ekaju druge ptice Sunce se ne pomjera

148 / Godinjak 2007

Knjievni prilozi

Ulica kao duh vode

Ulica kao duh vode Tee Obezglavljena od Vremenskih nepogoda Planine se popele Na njene obode U kojima cvrkuu nijeme ptice Mievi i ljudi Sviraju Baha Rijei padaju na asfalt Odbijaju se o zidove kua Postaju magla Gube se zakoni matematike U njenim ponorima Kapi proganjaju jedna drugu Sjenke se mnoe sa sjenkama

Godinjak 2007 / 149

ARNAUTOVI

Stope u krugu
Rijei gube boju Koja ih je odredila Vjetar se obmotava oko drveta U plamenu Oko misli Koje postaju tanje U tuno jasnom govoru Kako se no rastapa U svijetla nemiru Kamenje vre pridrava neizvjesnost Razmilja O nezainteresiranom suncu Plai munju oblakom Ui ubicu ta je ubitano otro Poslije hiljadu godina Njegovog obrazovanja Pokazuje moru plimu Ono je ionako Sebi do nosa dolo 150 / Godinjak 2007

Knjievni prilozi

Drveu dokazuje vjetar Iz ijih usta grane rastu Koliko god u nju ne vjeruje Budunost ima svoje vrijeme Zrak jedino ne miruje Ni voda koja ti poruke alje

Godinjak 2007 / 151

ARNAUTOVI

Oni nadrastaju kiu

Oni nadrastaju kiu Odmjeravaju se s drveem Propinju na prste Spajaju pogled S nebom U kronji glineni golub mira Gue Bez odraza Krila stopljena Noge ionako nemaju smisla Sjaj njihovih stopa sad Vidi se nou Kako osvjetljavaju lie Koje pada bez daha Tako svake jeseni svijetle A snijezi ugase Moda se te stope Jo uvijek propinju Iza naeg vida Dok onaj golub Gleda sve to onako slijep 152 / Godinjak 2007

Demaludin Lati
PISMA VOLJENOJ ENI
Fatimi M.

1. Jedan izvor vari klobuke; jedna brena ko srce tvoje; jedan orah savija ruke; pod jednim nebom nas dvoje! 2. Nikad u Bosni ljepeg sutona: horao za moju sreu javi, odgovori mu zreli zvonac i ealon rua mavih! 3. Proljee plavo, s bjelim pjegama tvoje haljine polje kiti; iznad njeg: dva brjeuljka sama, kojim bih pet se, i silaziti! 4. Kopa zlata oaran zanatom mjesecima ne izlazi iz mulja; u jednom asu zrnce zlatno u njegov se aov skotrlja. Godinjak 2007 / 153

LATI
5. Na straar, Mjeseev zlatni unak, iznad Radoa se u pliak zari; u daljini zaspa Una, dva huka jejna raspari. 6. Tvoje lice boica mirisa, tvoje usne u vrt ulaz...: bolje od mene te opisa nepoznat Maur iz Mosula. 7. Izlazi: vjetar novu satniju potjera s vrha kule nebeske, a putem pusti pjeadiju miris kose ti da raznese! 8. Od zvjezdanog praha finog Mjesec u zoru broeve kuje: smjenjuju se dan i no, a Mednun ih ne razlikuje! 9. Raskono doba kad batva rudi; na vrhu jesenke: kapi slada. Tvoj voar pod nebom nakit nudi: berba je blizu, voe pada. 10. Sad volim ptice koje tamo lete i vjetar koji na sjever skree... Vrijeme sve sasui, il zamete, al lice Tvoje drago nee! 154 / Godinjak 2007

Knjievni prilozi
11. Svaku oluju isprati grom, a onda eto vedrih dana... Volim te: povjeruj srcu mom, toj koljci gdje si mirna, sama... 12. U noi kia pada, rominja... Vjetar do tala grane svija! Otvaram prozor, blagosiljam to to utimo i ti i ja. 13. Izgubljen na ivota valu, u vlasti opojnih harmonija! Ko ljuspu lahkokrilu, malu, vjetar ljubavi me nosi i vija. 14. Ko i gdje e nai kap eliksira da njime pobijedi smrt? Ja u kronji tvojih ruku, mila, kad se uspnemo u edenski Vrt! 15. Sve u svijetu po Planu jezdi sreenim svezano nitima! O, zato taj lanac nepregledni jednu greku u sebi ima?! 16. Osa iz voke sokove sisa, a ir se sam zobanju daje! Uimo iz prirodopisa: Jesen je lijepa! Ne, arobna je! Godinjak 2007 / 155

LATI
17. Jutros na pustom bulevaru stajae sevlija pod mahramom! Zovnuh te kao ivago Laru , a onda dugo gledah za njom! 18. Da mi je izme Palieve il ilim crnog Aladina, il brze noge Vranieve: da preletim sedam planina! 19. ...i stvori Zemlju... Niemu Slian... i nebo... na kome zvijezde stoje... I onda ugradi dva kamika od neba noi pod elo tvoje. 20. I aikplavo stvorio Si istoga zraka podnebesje. Uzdiem u opijenosti i pijem, pijem sa Tvoje esme. 21. Od kapi vode se opijam, etam po moru, nalazim zlato...; Ljubav i Vjera: misterija u Labirintu Nepoznatom! 22. Da su gore sile dvije, mogle bi zvijezde da popadaju...! Zato Si ljubomoran ako svijet uva u Svome zagrljaju? 156 / Godinjak 2007

Knjievni prilozi
23. Jedinom je slinost svaka...kraj sam u mati dovukao; tim Slovom Maem bez balaka! korov sam irka sasjekao! 24. Ljeto s munjama razdiruim, a snijet se osula cimom! Moemo l obrnut Zakon u Kui: voljeti a da ne ranimo! 25. Umoran, imi posljednji krug iznad budimke e stare sviti. Dolazi pono: dobar drug onima koji mogu spiti! 26. Zaman ti dooh u tekiju da zikrom spremam jahalicu! Svi se dervii na aku griju, a ja na jednom lijepom licu. 27. Jedna zvijezda na nebu plae; jedna zvijezda je sama tu priu Mjesec nad pustim saem ljulja na utim verigama. 28. Trae te, gledam Boje svemire! On kae da ih jo sedam ima i da se kao talasi ire! Pa zato mi je tijesno u njima? Godinjak 2007 / 157

LATI
29. O bezbroj zato Um ne sudi, a srce na njih odgovor daje. Pred jednim: zato srce ludi? sva mudrost svjeta nijema je. 30. Zato je Adem rido u plau na Arefat kada je pao? Za edenskim mirom i slau?! Ne, ve to je bez Have ostao! 31. Od apata, grlo je suho; da iziu, rijei se boje kako bi tvoje srce gluho ulo njihove nespokoje! 32. Od gline suhe i od kie stvorio Si vrste dvije. arobnjae, sav miriem od te Tvoje grnarije! 33. Led na vodi zelenosiv poput tita vojnikoga: niko ne vidi kako vri ispod njeg klobuk srca moga! 34. Vjerujem Tvojim rijeima svim, nijednu ne porekoh nikad, al neu Tvoje hurun in! Ima li, Boe, veeg silnika?! 158 / Godinjak 2007

Knjievni prilozi
35. Zato se kisik s vodonikom sretan u dijeljenju spaja? Zato sa udnjom onolikom odluta pelud iz zaviaja? 36. Zar bi zemlja voljela kiu, a kia zemlju kad je uskrisi? Zar bismo znali za sferu viu da po naravi Ljubav nisi? 37. Istok u suncu, zapad u noi, a zagrle se na kraju svjeta! Jedan e pol hitro poi drugome polu drugog magneta! 38. U Noi sudbine, Plana Skritog, kad se Knjiga Neba razvije, dok bezbroj elja bude ito, prepoznaj one iste dvije. 39. Stotinu glasova ui zapljusnu, al jedan razabrah sred te kie! Dugo priasmo dok ne usnuh: ah, to bje priin, i nita vie! 40. Ja, koji uivah svoje vrijeme kao da mi je edensko voe, sada bih dao u bescjenje svaki trenutak svoje samoe. Godinjak 2007 / 159

LATI
41. Pogledaj ta ljubav ini! derviina se jada stara. Za dana i na mjeseini sa svojom Dragom razgovara. 42. Zlata ostavi boaluka sedam prije nego je smrt odnese; ja od samoe satkan jedan aljem u Vjenost bez adrese! 43. Vjetar zasipa u parku put. Gole su ostale grane. Srcolik list, mokar i ut. S kronje se klanjaju vrane. 44. Ptica due slijee s Visina, njome se tijelo zaodjene... tako je mudri Ibni Sina utjeio zaljubljene. 45. Zgarite crno, bez ivota! da pokosi te ta runa slika; mada u prikrajku, odmah do plota, zelena je vrijea nikla! 46. Raskoan behar nudi svog slada! Na aice slijee os. Od prirode je to nagrada bekriji za predug post. 160 / Godinjak 2007

Knjievni prilozi
47. Tvoja se doba etiri broje; koje je kad svejedno meni. Ja imam samo jedno svoje: proljee koga jesen smijeni! 48. Ostaviv zamamnu nimfu mladu, iji ga pogled iz mora popi, vitez se Uliks vrati Gradu i svojoj vjernoj Penelopi! 49. Ljubav je rat sa porazima, krvavih strijela i lukova! Da mi je zaspat u noima ljube bez noa Tristanova... 50. Ko vjernik svojoj svetinji, ko svjei, koja podrhtava, prioh sa strahom djetinjim... Ikona uti kad usliava! 51. Izmjenilo te sveto stanje radosti udne, blagoslovljene... Ti za majinsko svoje pozvanje rtvuje ures i mo ene. 52. udesnu pojavu, bajkoliku, ne moe teret pod srcem strti: sveta u svome lijepom liku, ljepa u svojoj svetoj rtvi! Godinjak 2007 / 161

LATI
53. Kad se nadnese da zadoji, s osmjehom i sa molitvama: ko Glasnik Boji kada stoji nad malim Isom me palmama! 54. I kad se pomoli krugla sisa sa mlikom koje te pri, sretnu: iz Bojeg tajnog rukopisa to Dibril novi redak metnu! 55. Svaka voka u proljet cvjeta, a jedna jabuka u zimu: purpurnu granu prua, sretna, i grije hladnu okolinu!

162 / Godinjak 2007

Muhamed Elezovi
PJESME

Jedna suza
No izdajica Na glavu mi sjela ekam da se razdani Jutro poelja crveno sunce Slijepci otvore prozore Plava zavjesa zatreperi Budim se s jednim okom otvorenim I jednom suzom Za budunost.

Godinjak 2007 / 163

ELEZOVI

Oiljci ljeta
Pjesma se iskrala U vrbak ispod mlina Grlice je grle I pijesak peru Sa stiha ranjenog Pjevaju joj Uspavanku ljeta Smokve zadjevojile I stidno nude Plodove prve Na nabreklom liu Oiljci ljeta Titraju snovi Dodirujui sprenu zemlju Bezbolno pepelite Stvarnosti nae.

164 / Godinjak 2007

Knjievni prilozi

Susret sa pretkom
Zakopan u nemiru Zakopan u svemiru ovjek kao crv Dubi svoju stazu Za trenutak kritini Za susret neizbjeni Sa pretkom lovcem to na kamenoj postelji Sunanu stazu obiljeava.

Godinjak 2007 / 165

ELEZOVI

Olovna pria
Ona smokva to iz zida raste Moda je oeva ruka Ona teka aka to stisnuta prijeti Otiao je Po kompasu ivota Odakle se Ne vraa niko Ali ja ga vidim Ja ga jasno vidim On iz daljine Mae i donosi oluju U olovnu priu.

166 / Godinjak 2007

Knjievni prilozi

Vilini konjici
Nema uzde i kandije Koja ih moe ukrotiti vale im zapjenile Iz nozdrva siku Umorna ljeta I iezavaju Kao svjetlost Natruhlog sunca arene kite pleu Po znojnim sapima U bisage vjetar Zadjenuli U oblake da polete Praporci za njima Jee i zvee Na nebu e U kolu vilinom Umrijeti.

Godinjak 2007 / 167

ELEZOVI

Sjenka majke Behke

Za Tanju i Sanju Sjenke su oiljci naih ivota Koji svjetlucaju u dubini nae due I tako stvaraju mala sunca

Priala mi je moja ena da je nala majku Ali tvoja majka je umrla Kaem joj Nije Ona je iva Evo ti fotografiju Pogledaj I ja gledam Na fotografiji moja ena A pored nje starija ena uredna odnjegovana i lijepa Odjednom primijetih njene oi Pogledam i fokusiram se U njenim oima tuga i neiskaziva bol Otkud sad ovo Otkud sjenka na fotografiji Pitam ponovo svoju enu To je sjenka moje majke To je svjetlost Ona me prati od poetka Prati me od mog progonstva Od Stoca, Dubrovnika, Korule, Zagreba, i Njemake 168 / Godinjak 2007

Knjievni prilozi

U Njemakoj sam prodala tvoje zaruke i zlato Za voznu kartu Ne pitam te o tvom progonstvu Pitam te otkud sjenka na fotografiji Otkud sjenka na eni koju naziva majkom To je duga pria Ali ispriau ti Ovo bi mogla biti i bajka Ali bajka o tekom ivotu ove ene Priala mi je da su je roditelji u Prolom ratu Donijeli u zaveljaju iz ajnia u Sarajevo da je spase Bilo joj je tek tri godine Roditelji su se vratili u ajnie I nikad ih vie nije vidjela Poginuli su Djevojicu je usvojila jedna sarajevska familija Udala se i rodila dvije divne kerke Odgojila ih i dobila unuad Doao je ponovo rat U svakom ratu ponavljaju se iste prie U ovoj prii glavni akter je moja ena Opet ona ista sjenka ne ostavlja je ni u jednom trenutku Sjenka majke Behke sa fotografije Sudbina je htjela da moja ena uva njenu unuku Sarah I tako se rodilo prijateljstvo izmeu moje ene I ene sa fotografije majke Behke Godinjak 2007 / 169

ELEZOVI

Bile su veliki prijatelji Povjeravale su svoje tajne jedna drugoj Sve to je lijepo majka je uvala za moju enu Iznenada se razboli majka Behka i umrije Moja ena osta bez iskrenog prijatelja Ali je stalno prati njena sjenka Izgubila je drugu majku Ali je ostala njena svjetlost Koja e je grijati do kraja ivota.

170 / Godinjak 2007

Amir Brka

PJESNIKO VEE

Pjesnik, na ulici
Stariji mladi, na ulici odvano kroi ali, opet, kao da pomalo lebdi On je svjestan da ispod asfalta plove gradska govna i htio bi ne doticati nogostup Ljeto je: du ulice kafanske su bate pune ljudi razdraganih koji se grade da ne znaju kako ih od vlastitih fekalija odvaja tanka crta ali vide balon iznad ustrog prolaznika kojeg, zapravo, nema i zduno orkestrirano oni se trude: pljuckaju na tu kuglu svjetlosti mjehur od sapunice
(24.7.2007.)

Godinjak 2007 / 171

BRKA

Dvije-tri stvari
Ako se okreem k zidu, on postaje zelen, jer potpuna je tmina koja mi ne doputa umaknuti uvijek istoj, ali sve tjenjoj ulici: unezvijereni sam jelen, bjee pred lovcima znanim, to se na nepoznatim jezicima dozivlju. I opet se u meni javlja neko od mene manji, zatim i od sebe, i sve manji, dok se oblik ne izgubi. A onda, odjednom, mukla je tiina. O, kako se sada primie ono daleko vrijeme, i s bliskou neprozirnost raste. Iz sna, tvoj teki dah sluam, odvojen, kao po nemilosnoj kazni. Ali moje je da govorim, i ja tako inim, samo to. Uspravan, jo uvijek, s rukama u kosim depovima, proizvodei svijet koji srazmjerno sve manji biva, u nervoznom nagnuu ka prikladnim razlozima. A tek su se, pri tom, dvije-tri stvari, zgodno namjetene, za nasmijeenu hartiju priljeno uhvatile.
(studeni 2006.)

172 / Godinjak 2007

Knjievni prilozi

Pjesniko vee
Voji Vujanoviu

Na mojoj sam pjesnikoj veeri u blistavoj, prepunoj svjetla, dvorani nekoga krasnog hotela Smjenjuju se kritiari i profesori, jedan za drugim izriu laske Zatim meni prinose mikrofon, i, kad se utiaju gromki aplauzi, ja otvaram knjige, hou da itam, ali pjesme u njima nisu moje... Ne mogu da vjerujem, pa listam iznova, uurbano, knjigu za knjigom, ali, tavie, opaam da ove pjesme nisu ni na mome jeziku napisane Panika me hvata odbacujem ih, pa hou da govorim napamet, ali ne znam, ne mogu da se sjetim niti jedne pjesme Dok bespomoan, u potpunome mku, unezvijerenim pogledom prelazim preko otvorenih, iekujuih lica, Godinjak 2007 / 173

BRKA

sinu mi spasonosna misao: ovo ne moe biti, ovo je san! Odluujem da se odmah probudim kako bih prekinuo uas, ali ne mogu
(7.9.2007.)

174 / Godinjak 2007

Knjievni prilozi

Gotovo nita
Samosvojan, paralelni svijet, ovdje si nuno gradio. Ali i o njemu sada dvoji, jer dok slua tog starca koji pokazuje rukom prema tronom austrijskom zdanju i energino kazuje kako je u toj koli sjedio u tom i tom redu, inio to i to odjednom, kao probuen, poinje razumijevati da si, u stvari, prolazio kroz nekoliko uzastopnih ivota, bivajui u njima posve razliitim osobama to jedna o drugoj ne znaju nita, tavie: jedna drugu to uope i ne pamte. Pa sad, uznemiren, prieljkuje znake, oslukuje izvan sebe, zaglda se unutra, elei dozvati vlastite likove u kojima se, moda, oglaavalo davno bie. Kako je malo toga to ti moe pomoi u ovoj introvertnoj arheologiji: tek poneki nejasan obris to uas promakne, trak svjetla u neoekivanoj liniji, zagonetan miris, tmuli zvuk iz daljine... Gotovo nita.
(26.9.2006.)

Godinjak 2007 / 175

BRKA

Rije boija i moja

Lagano, kao to povjetarac njie u polju klasje, a onda, iznenada, bjesomuno, pa zatim, opet, smiren, lijen, da izmeu dva krta cijela ponorna vjenost proe Harfove, slova, bukvi listin svetim to bi htjele biti prevrem zapravo sriui dah po dah, glas po glas Rastem i stasavam tako, polako, tren po tren nestajui, sat po sat, dan po dan Natjeemo se ve dugo, dugo, i utjeemo jedno drugom, nadmeemo, volimo i proklinjemo, rije Boija i moja, u toj utrci nijemoj koju e samo jedan od nas do kraja izdrati moi 176 / Godinjak 2007

Knjievni prilozi

Katkada, skruen, molim, kao to mati bi moja: Snagu mu podaj, Gospodaru, robu se smiluj Tvomu, da sin moj boj kozmiki ovaj izdri to se u njemu vije, i jo prije, i jo vie, Rabi, neka o svemu tome strancu ni glasa jednoga nije! Ali, ne jednom, oajan, uspravit se znadem, i glas moj tada, estoko pijan, ori sa planina: Vaseljenu neka prodre bijesa moga plamen! A s daleke Sinajske gore, na krilu jednoga meleka umornog, eho k meni u Bosnu stie: Amen! O, amen!
(listopad 2006.)

Godinjak 2007 / 177

BRKA

Pjesnikov grob
(M. . )

Do juer, takorei do juer, tu nije bilo nikakva svjetla, i mogao sam biti miran gledajui sjaj tvoje kue u tmini. A sad je lumen iz sebe iziao, i morao bih priznati da eznem za plesom onih nevidljivih sjena koje su umakle neonu, natrag se vraajui, tebi, u pjesmu, u tvoj grob.
(20.9.2006.)

178 / Godinjak 2007

Faiz Softi
ORAO

ta da radimo? Navadio se orao u nau avliju, pa ne da oka otvorit. Prvo je proljetos je to bilo odnio, za nepun sahat, troje utokljunih piladi, pa umjesto dvanaestoro, koliko se bilo ispililo, sad za anom (ana je, dakle, naa kvoka) ide osmoro. Troje ponio orao, a ono jedno crklo. Niko ne zna zbog ega, ali crklo. Mijun ga iznio iz avlije, postavio na granu kao da je ivo, ne bi li ga orao spazio i ponio kad je ve mrtvo nek mu je halal, ali jok on ga samo preleti i srui se u avliju traei ivo. Pilad i nekako prealismo, ali kad odnese janje koje ne bjee ni sedmicu sastavilo zabrinusmo se: ovo je ozbiljna stvar naa kua i naa avlija dobila je klasinog neprijatelja koji nas vjeito dri na oku i kojem emo golem er vidjeti. I tako mi kua Serhatlia, poesmo skivat plan odbrane od neprijatelja iz vazduha. Prvo je najstariji brat Jaruga predloio da izdignemo mreu nad avlijom i tako onemoguimo slijetanje krvolone nemani. No, avlija velika, mrea skupa, mi s parama tanki pojeo ar fajdu. Nita od toga. Srednji brat Lipan veli da se naoruamo i da drimo strau. I nou i danju, jer krvolok i nou moe uletjet, pria se da zna i rezu skinut s vrata i u u obor. Lovaku puku imamo to nam je ostalo kao amanet od oca, ima i kuruma, ali ni to nekako nije ba najbolje rjeenje: po jedno eljade vazda van kue, van posla, van ikakvog privreivanja, pa opet mu se moe desit da dremne a orao je orao skuit e i ponijet. Znai, i taj prijedlog na bunjite. A ta mislite veli najmlai brat Mijun da pobodemo plaila na sve etri strane i da tako, im on baci oko iz visina, ugleda ko biva ljude koji ga, dole na zemlji, ekaju da ga ispiu iz ivih. Sloismo se da je orao pametna ptica, da ima izotrene instinkte, te da nee rizikovati svoj dugovjeni ivot radi jednog ili dva obroka. Ovaj prijedlog je prihvaen kao najozbiljniji. Jo malo smo porazgovarali, slono bratski, o Mijunovom prijedlogu i prili izradi plana o pravljenju straila. Iz sela su nam donosili bijelu i crnu vunu, stare kapute, a mi od kolja pravili noge, ruke, u rukama puku i jo navrh te puke-kolca objesismo po jednu konzervu ostalu iz prolog rata (iz njih su jo Talijani jeli konjsko meso), da zazvei strah da ulije orlu-krvoloku. Godinjak 2007 / 179

SOFTI
I dok smo raspravljali kako i ta, stie vijest iz Jablanice da je orao u nekom selu pod Golijom, moda ba onaj isti koji se bjee naklatio na nau kuu, napao stado i velikom ovnu zvonaru kljunom razlupo lobanju i ispio mozak. I to pojaa strah, ne samo u naoj avliji, malo je to re, ve u cijeloj mahali, koja se povue u sebe pa doe manja. Puhne vjetar s Vlaha ili sa Stare planine, a mi svi uglas: Huj, huj, huj...! Istrimo van, Jaruga skopa puku pa jo s praga saspe samu u nebesa, kad ta e ti bit orla nigdje, a sav mal na broju. Ahmet se kleo jednim jedinim djetetom da je vidio orla, te da taj oro nije ko orlovi, ve drugaiji. Glava mu bijela, velika, a krajevi krila nekako otri i ukasti, a kolik je, e to ne smijem ni kazat seirio je Ahmet jer mi se nee vjerovat i ispast e da laem, a ne laem, vidio sam ga kao to, evo, ovo sada gledam vas. I mi, bez i trunke sumnje, s mjesta povjerovasmo Ahmetu: vidio je orla i oro je onakav kako je on rekao. Tano takav! Kad je Ahmet slago da slae sad? I to ba kad smo svi u strahu od uda iz vazduha. Ehlimana, opet, ko sabrana ena veli da ga ona svojim oima nije vidjela, ali jeste ula huku, i poslije te huke nestao joj pijeto Zelenko. I ta bi ga drugo ponijelo doli oro? A ono to je hualo to je on svojim golemim krilima razbijao vazduh iznad kue, ali je takva ta ptica, ona u tiparu zna izma oima i zato je Ehlimana nije ugrabila vidjeti, a huka se ne moe sakriti jer da ne hui ne bi mogla ni letjeti, niti pobjei... Znai, da bismo zaplaili orla pravimo plaila. I napravismo ih. Vjerujte da sam i ja koji sam ih posadio u zemlju oko avlije, jednoga dana pretrnuo. Vraam se iz Bilja, zamislio se, bogme valja preturiti... i najednom, na Kleju podignem glavu, kad etiri ovjeka s pukama na gotovs opkolili nau kuu. Dok mi se glava razabrala ta je, jeza me proe od pete do glave. A kako e tek orlu bit kad krene da okrvavi svoj krivi kljun u naoj avliji. Sastavi cijela hefta, pa zauze druga, a od orla ni traga ni glasa. Pustimo anu, za njom piladija, ovce pasu, janjci skakuu, pijeto skoio na podinu i rairio krila pa pjeva li, pjeva, a kao da se ruga onom orlu i kao da mu govori: ti nam vie nita ne smije... Bio je prvi dan ramazana, srijeda. Lijep u Boga dan. Mijun pravi pisak od vrbovog pruta i pjeva. Lipan uzeo motiku i popravlja brazde niz okutnjicu. A Jaruga na krovu kue popravlja pijetla na dimnjaku od velike uzduhe iskrivila mu se limena noga pa ukapinje unutra. Ja, ovakav kakav sam, sjedim pod danarikom i mislim, a ni to nije lako u zemlji gdje oro caruje. Kad sve to bi ivo oko nas: janjci, ovice, kokoi, pas Sika, sve ustuknu, prilee k zemlji, a konj Danjuko, ljepotan s kojim se cijela mahala ponosi, pope se na zadnje noge i stade hrzati, a ui sloio niz grivu kao zec. Svi smo bili na nogama, znali smo da je kucnuo osudni as i da sve ovo nije bez nita. Najgore proe Jaruga: poto je bio na samom vrhu kue, stuti niz daani krov sa svim onim svojim halatkama i ne zaustavi se na strehi ve pade u avliju i stade se aliti kako je navrijedio rame, kako se ubio u pisak lijeve noge, ogrebo lakat... 180 / Godinjak 2007

Knjievni prilozi
Visoko iznad naih glava kruio je oro-krvolok. Tako je kruio i navodio svoja krila da je vrhovima zasijecao bjelasave oblake koji se dokono rastezahu nad naim selom. Puku, Galbelile! vie Umihana i koliko je noge nose grabi prema naoj avliji. Puku daj, eno ga, sprema se da nam sunce zakloni! Umihana je, samo ona zna zato, mog srednjeg brata Lipana zvala Galbelil. I Lipan, kojem puka bjee ve u rukama, niani neman u oblacima i kako se ona okree tako i on za njom, pa smo se bojali da mu se u glavi ne zavrti svijest da mu ne mrkne i to ba u momentu kad bude opalio, te nas moe, gluho i daleko bilo, poobaljivat, prosto ti orluina. ekao je Lipan da neman stuti k zemlji pa da je napuni samom, ali je ona sasvim mirno plovila nebesima kao da je nita dole zemaljsko ne zanima. Tako cijeli dan, tako drugi dan, tako trei... Izaemo jutrom na avliju, a ptiurina na nebesima, izvirimo nou a vrhovi krila one ptice, obasjani crvenim mjesecom, bacaju svijetle krugove ko da se zvijezde igraju. I na kraju svi se sloismo da ona ptica ostaje gore, a da je htjela sletjeti sletjela bi. Vratismo se svojim poslovima, samo su plaila ostala da zjape i da mrtvim ispruenim rukama prijete orlu na nebesima. Jedne veeri napolju se zau lom. Svi smo, ko bez due, istrali, a Lipan iznad naih glava, gore prema milionima zvijezda, uz dva gromoglasna pucnja otpremi smrtonosnu samu koja na svom putu ne dohvati nita to bi prokrvarilo. Kokoi su kreale kao na vatri; u tali je, na zadnjim nogama, stajao Danjuko i hrzao; volovi su bukali i rogovima razvaljivali pletene jasle ispred njih, a pas Sika iz sveg glasa zavijao. Ovce u oboru su blejale, a tanki crveni mlaz se istezao ispod vrata obora. Samo to otvorismo otud iskoi kurjak i u silovitim skokovima zamae u Meu. Proglodao dvije daske na niskom krovu obora i do mile volje se sladio ovjom krvlju, sve dok se nismo razabrali iz dubokog sna. Sva etiri straila leala su po zemlji sruena, pa su tako bespomona i vie nikom ne prijetei izgledala jadno i obogaljeno. Iste noi pokupismo poklane brave i zakopasmo ih na odorku, ukraj imanja. Zemlju dobro utabasmo da nam se duman ne nasladi i vratismo se da jadikujemo i uvamo ono to nam je preostalo. Zakleli smo se da nas nita vie ne smije iznenaditi. Raznijeli smo natrag selu i crnu i bijelu vunu, vratili stare kapute, a ono kolje ponovo zaboli u plotove, i mi djeca Serhatlia, umjesto onih straila, zauzesmo poloaje. I sada, kada god pogledamo u nebo, u drage oblake koji nam donose kiu za naa ita, kad god dignemo oi na sunce bez kojeg bismo bili mrtvi, ugledamo krilatu neman kako krui nad horizontom i vreba svoju priliku. A odonut, iz utrobe Stare planine, poesto odlijegne zavijanje kurjaka, i kao da kae: Doi u!

Godinjak 2007 / 181

Damir Uzunovi
DVIJE PRIE

Kolinje
Proao je Boi. U katolikim kuama ispod i iznad ceste u prozorima su ostale okiene jelke. Svjetlucale su po noi i djeca su ih u svojim kolskim sveskama crtala i bojala u svim veliinama. Pokraj njih, ukrivo su upisivala Sretna Nova 1972. godina. Moja majka se zaista trudila da mi objasni zato i u naoj kui nema jelke. Ne probijaj mi vie glavu s tim, nije jo vrijeme da je kitimo. Kad doe, bra te, Nova godina! Govorila je kako mi neto slavimo, a neto ne slavimo, a ja sam toliko eznuo za tom zelenom kupom od granja, zapaljenoj u hiljade iskrica koje se odbijaju od njenih girlandi i kugli, i britko upadaju u snijeg oko kue. Jelka je bila lana i nestvarna i zato sam je toliko volio. Nekoliko dana prije, za moj esti roendan, dobio sam projektor i crtane filmove na dijapozitivima. Bio sam lud za crtanim filmom Snjena kraljica i svaki as bih navlaio roletne da opet u mraku tjeram majku da mi puta film. Noima bih onda sve to sanjao i tamo dodavao ton koji je nedostajao. Snjena kraljica je priala nekim jezikom koji mi je bio blizak. Kako se u snovima svi jezici razumiju ja sam tano znao ta ona govori. Plakala je i na kraju filma iz njenih oiju ispadale su ledene suze. Sve vrijeme je inila neka zla ali tako da ti se saali nad njom. Bila je to gospoa Zima i ja joj se svaki put naklonim s dunim potovanjem znajui da e svi njeni minusi, ledovi, ledenice i snjegovi proi, tek to su doli, zapueni, zamagljeni, veliki i strani, kao da su htjeli zauvijek tu da ostanu, tipajui nae prste i obraze. Tih dana trajalo je zakanjelo Kolinje, taj katoliki obiaj da se s prvom zimom kolju svinje u dvoritima ispred kua. Tek je pao snijeg i nije bilo bolje prilike da se ona krmad, to su po cijeli dan skiala i grebala, zatvorena u poljskim upama, konano pokolju. Krmad su izgledala kao mladunad nilskih konja, ugojena preko svake mjere. Prema obiaju trebala su jo prije mjesec dana biti isjeena na trake, povjeana po gredama i nabijena u raznobojne kobasice. Nekoliko puta na dan su ih izvodili napolje a ona su se po snijegu gegala i padala kao da su na klizaljkama. Djeca su ih preskakivala i sve mi je liilo na bajku, pogotovo njihova roskasta boja. ada, stara gazdarica, pobjegla je iz tih starih kua i roktajueg 182 / Godinjak 2007

Knjievni prilozi
dvorita i danima nije izlazila iz nae zgrade. Samo je mijenjala poloaje. as je bila kod Fahre, as kod Nune, as u naem stanu, i uvijek je sjedala kraj prozora koji je gledao u to ejtansko dvorite, gdje su ljudi za ui i za noge vukli krmad. ada nikad ne zvoni na vratima, tek pomoli se odjednom, pogrbljena, kriva kao tap na koji se naslanjala; ona u nau kuu ue kao ajet iz Kurana i mi se od toga malo postidimo. Nama su rijetko dolazili gosti I jedva smo ekali da odu. U naem malom stanu oni su sjedili na naim mjestima. Otac bi se uglavnom smjekao i odobravao sve to gosti govore i to je bio njegov nain da kae da mu je ve dosta. Prije nego bi gosti krenuli svojim kuama, postojala je uvijek pauza od nekoliko sekundi u kojoj niko nita nije govorio. Ispratili bi ih u uskom hodniku koji bi se u tim prilikama potpuno zaepio. Otac nikad nije kroio u taj hodnik, samo se iz dubine, naslonjen na tok smjekao i govorio sebi u bradu polovicu od rijei Dovienja! i Doite nam opet!, a sestra i ja nismo mogli doekati da se zatvore vrata i da se zaletimo na one iskriane jabuke, kekse i praline koji su ostali na stolu. Dok su oni odlazili, jeli smo u njihovu ast. Samo bi majka uvijek zakasnila jer je imala obiaj da pouri na prozor, skloni zavjesu i gleda za njima dok ne zamaknu iza zgrade. Sa iljatim i povijenim nosem, koatih i od vena zelenih ruku, sa zlatnim prstenjem koji bi je pritezali kad god je pomislila da nekome da kakvu sadaku, ada je u naoj kui kretala kao nekakva velika ptica i govorila bajatim i ueerenim jezikom starih, sarajevskih muslimana, iji je imetak, ve dobro stariji od njih, bio sklonjen na mjesta gdje ih rijetko ko moe pronai, pa ak ni oni sami, jer su ih pozaboravljali u svojoj sklerozi. adino se bogatstvo u praznim sobama sitno treskalo kad god bi kraj njene kue proao voz i svi bi najradije skoili da ga trae da to nije bilo toliko nepristojno. Poslije Drugog svjetskog rata komunisti su joj oduzeli tri velike kue uz prugu, ostavili joj jednu veu i jednu manju sobu, i u kue naselili nekoliko eljezniarskih porodica bosanskih katolika. Kolju ga!, zakuka ada i s tespihom u ruci proaputa opet stotine molitvi na nekom neobinom, grlenom jeziku. Pogledao sam kroz prozor. Oblaci pare dizali su se iz adinog dvorita, odakle se ulo stravino skianje jadne ivotinje. mugnuo sam napolje i uao u jedan mraan, zapuen svijet u kojem se odvijao odvratan zloin koji nije imao nita slinog sa bilo ime to sam do tada vidio. Izgledalo je kao da je u svinji zatvoren ovjek. Ne kao da je ovjek dobio svinjske oblike, ui, njuku, papke, svrdlasti rep, ve kao kad vaservagom hoda mjehur; tako je svinjom iao ovjek, lebdio unutar nje, ukoen od straha to ne moe van iz te prostorije, u trenutcima dok ga vrelom vodom fure u staroj kadi nasred dvorita i nekim metalnim nazubljenim predmetima struu mu dlake i kou. Svinja se u vreloj kadi sijala kao ruiasti sapun i plivala je u vlastitim govnima koja su iz nje od straha trcala. Sve se puilo. Nazirala su se torza ljudi kao da su na nekom oblaku. inilo se da u rukama dre osti, ali se nije moglo dobro razaznati. Jedan meu njima imao je bijeli mantil, pukao po avu ispod pazuha. Slian laborantici koja prstima navlai venu prije nego zabode iglu, plotimice je noem nekoliko puta proao po svinjskom vratu, bijelom kao dlan i onda zario Godinjak 2007 / 183

UZUNOVI
no do drke. Kao da se otkailo vatrogasno crijevo, kao izvor nafte, kao pumpa koja ispumpava blato, kao ukuhani pekmez, u debljini jedne ruke, pokuljala je krv u litrima. Mara je zakasnila da podmetne lavor, bar tri lavora, i krv se razlila po snijegu u obliku neke mamutske svinje. Znao sam da to sve dolazi iz srca i mislio sam, Koliko mora biti srce da iz njega istekne toliko krvi? Nije bilo veliko. Kao jedna aka. Dok se zaklana svinja ljuljala na vratilu, nataknuta na kuke, ovjek u bijelom mantilu je svinji odsjekao srce. Baba Ivka je iz kue iznijela onu tacnu za kafu koju je imala svaka kua, sa bijelim labudovima, i odnijela na njoj svinjsko srce. Sada je svinja, bez srca i utrobe, raspolovljena na dva dijela mogla da stoji u izlogu bilo koje mesnice i pokraj nje bi se prolo samo kao pokraj obinog mesa. Bilo se ve smrklo. Poele su da svjetlucaju jelke u prozorima. Ova svinjska ubijanja bila su neoekivana intervencija u moju narastajuu radost. udio sam se zato me majka jo ljutito ne zove sa prozora. Nije mi se ilo kui. Neka milina mi je stizala sa svakom ostavljenom stopom u snijegu. Padajui neprestano snijeg mi je s vidika brisao runu zgradu u kojoj sam ivio. Htio sam da zalutam I odem neijoj tuoj kui. Pozvonio sam, ali niko mi nije odgovarao. Vrata su bila otvorena. Zaudilo me je to da je veliko ogledalo u hodniku bilo potpuno prekriveno bijelim arafom. Sve je bilo na svom mjestu, ali nekako drukije. Uao sam u jednu od dvije sobe. Nekoliko predmeta takoer je bilo prekriveno bijelim arafima. Najvea bijela guta bila je ona pod kojom je bio televizor. Nisam znao smijem li sjesti na kau ili fotelju. uo sam kako majka u drugoj sobi plae. Poeo sam i ja da plaem iako nisam znao zato. Ona me je mazila po kosi i plakala onako kako se plae kada ti umre majka. Znao sam da e to sigurno imati veze sa mojom jelkom, da ako je otac i donese, bit ce sigurno pokrivena bijelim arafom i za trenutak sam pomislio da sam zaista uao u pogrenu zgradu.

184 / Godinjak 2007

Knjievni prilozi

Dimnjak
Sunce se istiskalo iz planine. Sjenka fabrikog dimnjaka pade tano na portirnicu kraj ulazne kapije. Ostalo je tek neto vie od pola sata pa da radnici nagrnu i da on, kao i svakog jutra, izae pred kapiju i osmijehom ovjeka koji svuno ne spava, pozdravi ta dosadna, mamurna lica. Bilo je tu nekoliko enskih likova, minkanih kao lica klauna, blijeda i napuenih usana. Volio je da gleda ta lica, da gleda kako se te karminske usne tamo pokreu i pozdravljaju ga. Nalazio je da su ene lijepih usana tune ene. Ljudi su oborenih glava ulazili u fabriko dvorite. Za njima se vukla no puna komara, nesanice, sna bez snova, isprekidana bolom zuba, glave i tajnim bolom u prsima. Ljudi nisu ili sretni da spavaju, nisu sretni ni ustajali. Eto, prola je jo jedna no, moda posljednja u njegovom ivotu. Izgleda da je vrijeme isticalo. Sve do sada bio je potpuno ravnoduan, ali, uskoro je dunost trebao predati novom portiru i onda sve iz poetka, do naredne noi, do jo jedne smjene... Ne!, odluio je. Skupio je razbacane knjige sa stola portirnice. Cijelu no ih je itao i podvlaio, mislei da e tako upamtiti te velelijepne misli koje su sve redom odlazile s onu stranu vrata. Sada ih je drao u rukama. Knjige su imale lijepe naslovne strane i prvi put nije znao gdje da ih stavi. Nasmijeio se i pomislio: Zar e samo ovo ostati poslije mene. Sunce je ve virilo za dimnjakom. Bio je blijed i kiljio je pred tim jutarnjim svijetlom u portirnici. Zavukao je ruke u depove. Tamo nije bilo niega to ne bi trebalo umrijeti s njim. Moda da neto napie?, da ostavi neku poruku oporuku na stolu: Da ih sve prezire, da su bijednici, nitarije, da nemaju petlje, da su glupa, zlatna sredina, ali bilo bi to isuvie teatralno, nepotrebna sjenka u tako iskrenoj namjeri. Prieljkivao je samo da vrh dimnjaka bude u magli, da kada se on gore ispne, ne vidi dole i da mu, dok bude skakao, doe jo lake. Takve su magle u ovo vrijeme znale zarubiti vrh dimnjaka i on se sada toga s olakanjem prisjeao. Dimnjak, visoki dimnjak od cigle, dominirao je fabrikim dvoritem. Imao je u preniku, u svom podnoju oko pet metara i sistemom umetnutih armatura, koje su izgledale kao ruke, s vanjske strane penjalo se na njegov vrh. Po dimnjaku je bio pruen i gromobran; zaokruen nad dimnjakom izgledao je poput prstena ili oreola to lebdi nad glavama svetih ljudi. Gledao je kako to rade dimnjaari: idu jedan za drugim, uvijek dvojica. Gore na vrhu postave kotur i preko njega onda sputaju eljeznu kuglu na uetu dugakom pedesetak metara, sve dok se ne uje kako kugla kucne od dno dimnjaka. Ljudi koji bi se zatekli pod dimnjakom zastajali su i gledali tu dimnjaarsku vratolomiju, a jeza im se raala ravno iz stomaka pri pomisli ta ako padnu!. Roditelji imaju obiaj da ne daju djeci da gledaju u dimnjaara dok je na krovu ili na nekoj drugoj visini, pa i nije udo to se ne moe nai dijete koje bi na pitanje ta bi voljelo da bude kad poraste? odgovorilo: Dimnjaar! taj iko u crnom koji od svih onih uda koje ne postoje najvie slii avolu. Godinjak 2007 / 185

UZUNOVI
Dimnjak je zidao Boko, mirni ovjek iz Vojvodine. Jedan od rijetkih koji je u rukama imao taj zanat, to zidarsko znanje da poput onih majstora iz vremena Austro-Ugarske zna zidati i radijalnom krunom opekom, tanjei dimnjak od podnoja do vrha, na svega metar u preniku; kao da je u pitanju izrada grnarije. ulo se kako mu dimnjaari ponekad psuju majku. Bilo je proljetno jutro i metalne ruke-stepenice uz dimnjak bile su hladne. Jo uvijek se sunce nije tamo zacaklilo jer je ta strana stajala u sjeni. Krenuo je desnom nogom, radi uroka, i bilo je neeg velianstvenog u tome da se tim putem niz eljezne ruke dimnjaka dole vie nee spustiti. Penjao se to je mogue bolje, ritmino, potpuno odluan da ne pogleda dole, sve dok se ne popne i ne sjedne na gromobransku lastru u obliku prstena, to je na visini od pola metra od ruba dimnjaka, inilo se to odozdo, stajala kao da je u zraku. Kada se ispeo gore na dimnjak pomislio je da se moda i nije trebao peti tako visoko. Da skoi i ubije se bilo je dovoljno popeti se na krov fabrike ili kole preko puta, ili ak na nadvonjak to se isprijeio u daljini. Ali nije to da se on uplaio, ve se samo udio otkud ba dimnjak, ima li kakav simbol u tome, ili je to dolo sasvim sluajno. U jedno je bio siguran: Ne postoji nita savrenije od plana i nakane samoubice. Oni koji ne uspiju to je tragian upliv ljudskog faktora u neto gdje vie nema niega ljudskog. A dole, ljudi su ve navirali u fabrike, zbijajui se pred kapijama, kao pijesak u ogromnim klepsidrama. Duge i kratke kompozicije vagona du staninih kolosijeka uvlaile su se pod perone kao uholae: Zavriti pod tokovima voza! sasvim besmisleno! To je smrt insekta od kojeg ostaje tek krvav trag na povrini o koju je pritisnut i nita vie. Tamo u brdu, iznad eljeznike stanice, sada je to sa dimnjaka mogao odlino da vidi, polegla je trava i iza bunja uvaljani su kartoni gdje su kurve sa eljeznike stanice dovodile svoje putnike. I umjesto da ga sve to nasmije njemu se sa te visine jo vie saali na svijet. Pokuao je da se sjeti koji je zapravo najvei razlog to se popeo ovdje, ali svi razlozi su mu se inili jednakim, dovoljnim i to ga je zapravo najvie ubijalo. ulo se i kolsko zvono. Sve su kole zvonile isto i on ne nae u sebi da li mu to godi, naime jako malo se sjeao kolskih dana. Njegove tabele koje je davno izradio nastavnici engleskog jezika za uenje glagolskih vremena jo vise na zidovima te kole. Ta on je dugo, sve tamo do petog razreda bio jedini koji je znao i itati i pisati, i to oba pisma. Uiteljica ga je prozivala svaki as, i on je dugo ivio na toj slavi. Slova druge djece koja su upisivala u svoje sveske bila su rogata i strmo su bjeala iz svojih redova. Ali, s te visine dok je sjedio na gromobranu dimnjaka, nita vie nije bilo njegovo. Volio je ovakvu smrt: da se umre i prije nego se skoi. Sunce je ve bilo jedan prst iznad planine. Sada slijepci diu glave, pomislio je. Kada je sunce za oblacima, treba gledati u njihova lica. Ona nepogrjeivo prate tu putanju i zato su im glave, za razliku od drugih ljudi, uvijek blago dignute, kao da gledaju u balkone: Zraka svjetla koja se odbija od lica slijepca osvjetljava mu put, bio je sasvim siguran u to. Osuenici koje zavezanih oiju vode na egze kuciju uvijek hodaju pognute glave. Ali kako i djeca kao i slijepci gledaju gore, ljudima preko glava, jedno dijete iz ulice spazi kako neki ovjek, ili tanije luak, sjedi navrh fabrikog dimnjaka 186 / Godinjak 2007

Knjievni prilozi
i niti silazi, niti skae. Dijete potra do oblinjeg taxi tanda i stade za rukav vui jednog vozaa. On odmahnu i ree: Ma dimnjaar!, ali otkud na dimnjaaru smea, portirska uniforma. Postajae jo malo da se uvjere i malo zatim svjetina se poe okupljati oko dimnjaka, kao da se igra neko kolo. Stali su da ga dozivaju. Zaas se ispostavilo da se radi o mladom, fabrikom portiru koji je upravo trebao da preda smjenu. Neki rekoe da ih to nije iznenadilo, da to nije nita novo i da im je on i prije izgledao lud. ene su stale da vrite i da sklanjaju djecu. Kada je portir za trenutak ustao sa gromobranske lastre na vrhu dimnjaka, zaprepatena se svjetina pod dimnjakom uas razbjeala. Meutim, to su mu noge od dugog sjedenja dobro utrnule i on, balansirajui raskreen nad dimnjakom cijevi, ustade da se malo protegne, da vidi zapravo koliko je jo do kraja. Nema ta ljudima nije padalo na pamet. Neko ree da u dimnjak naloe gumu, da se digne crni dim i da ga to potjera dole. Probae i to; izgori velika traktorska guma; ovjek prvo nestade u gustom dimu, pa se onda opet pojavi, sjedei sada drukije, leima okrenut rupi dimnjaka odakle je jo izlazio dim. Narod dovede i zidara Boka. Naoe ga i digoe negdje s graevine, kao da je on taj koji bi do gore morao nai nekakav tajni prolaz. Boku se svidje to mu je svjetina ukazala ast u tako nesvakidanjem dogaaju i on, kao kakav vra, poe da smilja ta bi najbolje bilo da se uradi. Meutim, i to je bilo uzalud, nije bilo nikakve tajne ni takve skele koja moe da dokui samoubicu. A onda su doli i vatrogasci. U nekoliko grupa razapeli su velika platna oko dimnjaka, dok su dvojica opremljeni kukama i uadima krenula uz dimnjak. inilo se da je ludoriji kraj, da e ga ta dvojica ako ne skinuti i svui, a ono sigurno natjerati da ipak skoi dole, u razapeta spasilaka platna. Meutim, nervirala ga je tolika larma pod dimnjakom. Ljudi su pristizali ak i iz drugih krajeva. Sada najradije i ne bi skoio. Ali, sve da vie i nije htio da skoi, nije se moglo drugaije. Samo je s prezirom pogledao na tu ovjekovu domiljatost da dole pod dimnjakom razapnu platna i da ekaju. Dva vatrogasca uspela su se skoro navrh dimnjaka. Jedan ispod drugog. Gomila je zabrujala, tako da se dole vie nita nije dalo razabrati. Ostalo im je jo moda samo metar do ruba dimnjaka. Ravnoduan kakav je bio sve vrijeme, otputajui se kao skaka sa skijake skakaonice, portir je u unju ustao i strmoglavio se u crnu rupu dimnjaka, tamo gdje nije moglo biti nikakvog razapetog platna. ene su zavritale, ali nita se vie nije moglo uti u aavim dubinama fabrikog dimnjaka. Sutradan je opet stajao, kao nebrojeno puta do sada, pred fabrikom kapijom i otpozdravljao pospanim radnicima. Radnici su se u dubini dvorita, na ulazu u postrojenja, okupljali oko neije smrtovnice.

Godinjak 2007 / 187

GODINJAK2007

REFERENCE BONJA^KE KULTURE

Lik i odraz u stvaralatvu Asmira Kujovia

Nadija Rebronja

edan od moda najsaetijih opisa Kujovieve poetike dao je Enver Kazaz, kada je za njega rekao da je pisac koji postvaruje metafiziku i pometafiziuje stvarnost.1 Kujovi je, svakako, pisac koji meditira kroz tekst i dotie metafiziko. Govorei kako problematizira pitanje stvarnosti, u jednom intervjuu objanjavao je zato jedan lik iz romana Ko je zgazio gospou Mjesec, Bakir, gleda u ogledalo i vidi svog prijatelja Jasmina. Ovo Kujovi izdvaja kao simboliki klju svog romana: Na jednom mjestu u Kuranu stoji da e onaj kome knjiga njegovih djela na Sudnjem danu bude predata u desnu ruku, ui u Raj, dok e onaj, kome knjiga njegovog ivota bude predata u lijevu ruku zavriti u Paklu. Mislim da slian detalj postoji i u Bibliji. Kako je u ogledalu desna strana lijeva, a lijeva desna, lik u mojoj knjizi razmilja o tome da bi mogao ostati sa ove strane ogledala jedino ako prepozna odraz knjige svog ivota u ogledalu, tj. onu verziju koja je u drugoj ruci.2 ini se da je ogledalo jedan od bitnih kljueva Kujovieve poetike uope i da bi se, pratei ovaj simbol kroz njegovo djelo, mogla dotai sr njegovog pisanja. Simbolika ogledala kroz svjetsku knjievnost uvijek je bila upotrebljavana u svrhu doticanja onostranog ili samospoznaje. Ogledalo se najprije vezuje za antiki mit o Narcisu. Malarme u poemi Herodijada onosvetski komplement vlastite linosti trai na suprotnoj strani ledenog ogledala, odnosno nastoji da uspostavi metafiziku punou svoga ja. Oscar Wilde u Slici Doriana Graya u odrazu, naslikanoj slici, trai pojavu jedne istine vieg reda. Prust u odrazu vlastite due nastoji da fiksira misteriju prolog vremena.3 Jedna ruska pria za djecu govori kako je nebo nekada bilo ogledalo i tada su svi ljudi bili dobri. Ogledalo je bila i Borhesova i Kiova fascinacija.
1 2 3 Enver Kazaz, Iznad prizora uhodanog uasa, u: Morfologija palimpsesta, Teanj, 1999., str. 70. Mario Hibert, Krhotine due, intervju sa Asmirom Kujoviem, http://www.whynot.com.ba/ teme/09/ (7. 7. 2007.) Peter Krastev, Na tragu progutanog vremena, Mostovi, 110, http://www.yurope.com/zines/mostovi/arhiva/97/110/110_12.HTM (5. 7. 2007.)

Godinjak 2007 / 191

REBRONJA
Simbolika ogledala je suptilno protkana kroz itavo Kujovievo dosadanje stvaralatvo. Prisutno je kod njega i ogledalo kao simbol kosmike i line istine.4 Simbolika ogledala kao samospoznaje nalazi se i u onim, za Kujovievo djelo moda sutinskim rijeima prisutnim i u poeziji i u romanu: Uperena u tamu ulina lampa osvjetljava sama sebe. Ogledalo kao sredstvo prelaska u onostrano, postavljeno tako npr. u Kerolovoj Alisi s one strane ogledala, kod Kujovia je i sredstvo prelaska u nutarnje, u vlastito, u samopreispitivanje. Jedno od simbolikih znaenja ogledala koje se provlai kroz razliite religije je i ideja ogledala kao ravnotea izmeu dvije sile.5 U Kujovievoj poetici stalno je prisutna ravnotea dvaju dijelova neke dvojnosti ili ravnotea dviju suprotnih sila: ega i alter ega, stvarnog i transcendentalnog, lijevog i desnog, vremenskog i vanvremenskog, prostornog i vanprostornog, trivijalnog i ozbiljnog, snovienja i stvarnosti, akcije i reakcije, vlastitog/nutarnjeg i spoljanjeg. Odnos izmeu ega i alter ega opisan je kroz Bakira i Jasmina. Bakir je onaj koji pria priu, a Jasmin je glavni lik. Granica izmeu njih dvojice u pojedinim poglavljima je potpuno nejasna. ini se da Bakir, ipak, nastavlja ivot zasebno od Jasmina, koji je u ratu poludio i poginuo. Pojava da linost koja predstavlja ego napie knjigu nakon gubitka prijatelja, bliske osobe, svog alter ega, prisutna je u knjievnosti, naprimjer kod Delaluddina Rumija, koji pie Divan emsi Tibriz nakon to izgubi svog ejha emsuddina. Slian je i primjer Ahmeda Nurudina u romanu Dervi i smrt, koji pie svoju ispovijest nakon gubitka svog brata Haruna koji je, zapravo, nadopuna njegove linosti, njegov alter ego. No, nasuprot ovim djelima, Bakirovo pisanje nije izreeno kroz patnju, nedostatak ili gubitak psiholokog oslonca. ini se da je Jasmin onaj dio njegove linosti koji je u ratu poginuo, kao to moda dio svake linosti na neki nain u ratu pogine, da bi sutinska linost mogla nastaviti da ivi. Bakirovo odricanje od njega ini se kao jedini prirodan nastavak dogaaja. Simbolika ogledala iskazana kroz odnos izmeu lijevog i desnog, osim u ve spomenutom primjeru u romanu, javlja se i u pjesmi Leonardov zapis na crteu srca, gdje su melek i ejtan dvije simbolike suprotne tee ogledala, dok klju ogledala pjesnik stavlja u vlastitu ljevorukost, preispitujui odnos ovih dviju sila u sebi samom. ejtan je u lijevoj komori srca tu gdje izvire novo gorivo od oblaka i Zemljinih plodova i stada to ljenari izmeu njih. Melek je u desnoj komori srca gdje pristie gare, pepeo i dim skrene kosti izreenih rijei.
4 5 Endru T. Kamings, Sve o simbolima, Narodna knjiga Alfa, 2004., str. 265. Isto, str. 266.

192 / Godinjak 2007

Lik i odraz u stvaralatvu Asmira Kujovia

Taj gare on mi baca u oi i trai da ga od rijeke razdvojim. ejtan udie, melek izdie, ejtan apue, melek zapisuje... Ali i ja, dok ovo biljeim, imam na umu da sam roeni ljevak i da su, moda, u mom sluaju ova dvojica, zamijenili mjesta. Odnos izmeu trivijalnog i ozbiljnog, na koji ukazuje i Enver Kazaz, sadran je u knjizi Vojni sanovnik, kroz, kako kae Kazaz, sudar povrnog, to je literatura sanovnika i najjaeg oblika ovjekovog zatoenja, kakav je vojska.6 Na dvije suprotne strane ogledala kao ose u Vojnom sanovniku ujedno je postavljen i odnos snovienja i stvarnosti kroz odnos izmeu sna i ratnog uasa. Vremensko i vanvremensko kao lik i odraz u ogledalu preispituje se u Kujovievom djelu na vie mjesta kroz relativnost prostora i vremena, neizvjesnost izmeu prolog i sadanjeg. U pjesmi Najdalje nebo kae: Ako pogledam u najsitniju zvijezdu Udaljenu od zemlje bilion svjetlosnih godina, Vidim je onakvu kakva je bila Prije bilion godina. Ako na najdaljem nebu stoji Adem I gleda u mene teleskopom, Vidi me onakvog kakav sam bio Dok sam jo bio sa njim, u Edenu. ovjek kroz vrijeme, koje je relativno, gleda u prostor ija je udaljenost izmjerena svjetlosnim godinama, koliko prostorna, toliko i vremenska. On kroz prostor i kroz vrijeme gleda u Adema koji istovremeno gleda njega, zapravo vidi svoj odraz u ogledalu dok je i on Ademov odraz, odnosno spoznaje Adema u sebi, ljudsko u sebi, svoju bit onakvu kakva je jo od Edena, samospoznaje se. Relativnost vremena i neizvjesnost izmeu prolog i sadanjeg preispituje se i u stihovima pjesme Cestom za Rochester: Pogledam na sat i pomislim u Sarajevu je pono neko ko je doputovao avionom ovdje doslovno ivi u vlastitoj prolosti
6 Enver Kazaz, Iznad prizora uhodanog uasa, str. 66.

Godinjak 2007 / 193

REBRONJA
Na slian nain se odnos vremenskog i vanvremenskog kroz relativnost vremena dotie i u rijeima: Gabrijela ima oi koje usporavaju svjetlost, tako da vas uvijek gleda iz nekog prolog trenutka. To je razlog to nam se pogledi nikako ne mogu sresti. Kae da sada liim na njenog biveg momka.7 Ogledanje nutarnjeg i spoljanjeg i njihov odnos opisan je, naprimjer, u prii Parfem paranoja. U ovoj prii, koja govori o ludilu kao o odgovoru na poslijeratnu zbilju u Bosni.8 Faruk, reinkarnacija Jima Morrisona, svuda vidi kontraobavjetajce koji sve duhovno smee Amerikanaca pohranjuju u glave Bosanaca. Faruk govori o kontraobavjetajcima koji ulaze u njega i ubacuju mu lana sjeanja: Zna, ja sam imao jednu platonsku ljubav u srednjoj koli, bila je smotra u holu kole i tada sam je prvi put vidio, i u trenutku kada su nam se pogledi sreli, ja sam se u njoj ponovo rodio, to jest znao sam da me je ona rodila; i sad, vidi, tu najsvetiju uspomenu u meni oni su oskrnavili, ja sam gledao kako ovaj mukarac siluje tu moju djevojku...9 Iskazan kroz ogledanje nutarnjeg i spoljanjeg, ovo je moda jedan od najfascinantnijih opisa zloina. Kujovi ovdje ne postavlja zloin kao neto to se deava ovjeku, nego u ovjeku, a zloin je ono to prlja i napastuje najistije uspomene. Rijeima ja sam se u njoj ponovo rodio, to jest znao sam da me je ona rodila aludira se na majku, na zloin nad majkom, nad majkom Zemljom, nad majkom domovinom, nad praiskonskim u ovjeku. Sa simbolikom ogledala Kujovi komunicira i na drugaije naine. Ona je prisutna i u pjesmi Drvo ivota. Drvo ivota sa svoja 22 lista asocira na 22 slova hebrejskog alfabeta, dalje na kabalistiko dualno drvo ivota, na hindusko drvo koje ima korijen u podzemnom svijetu, stablo u svijetu i grane na nebesima koje je ponekad predstavljeno kao dva drveta postavljena jedno na drugo, dva drveta koja se ogledaju jedno u drugom.10 Kujovi, takoer, dotie i okultistika vjerovanja u magijsku mo ogledala, npr. kada se u romanu Ko je zgazio gospou Mjesec Bakir gleda u ogledalo nakon Gabrijeline vradbine ili kada Dana pred ogledalom plee i svlai svoju prolost, apuui svom liku volim te. Ogledalo ima i lunarnu simboliku, jer Mjesec odraava Sunevu svjetlost.11 To se moe vezati za motiv mjeseca, prisutan u naslovu i protkan kroz itav roman Ko je zgazio gospou Mjesec. Ogledalo je povezano sa vodom zbog njenih odraajnih sposobnosti. Tom vezom Kujovi se slui u pjesmi Voda u kojoj lice vode poredi sa zrcalom i zatim kae: Voda ne viae samu sebe no samo Svjetlo sve dok je svjetlo ne pogleda
7 8 Asmir Kujovi, Ko je zgazio gospou Mjesec, Vrijeme, Zenica, 2005., str. 8. Nenad Velikovi, Buntovna proza. Predgovor, http://www.omnibus.ba/proza/stokavski.htm (6. 7.2007.) 9 Asmir Kujovi, Parfem paranoja, http://www.omnibus.ba/proza/stokavski/price/bp51_ak.htm (6. 7.2007.) 10 D. K. Kuper, Ilustrovana enciklopedija simbola, Prosveta-Nolit, 1986, str. 36. 11 Endru T. Kamings, Sve o simbolima, str. 265.

194 / Godinjak 2007

Lik i odraz u stvaralatvu Asmira Kujovia

dok se ogleda (kao to i ti vidi samo sebe kada se Bog udalji od tebe). Ovo stanje suprotno je stanju samozaborava, nestajanju u kontemplaciji, nirvani ili sufijskom samoponitavanju u zikru. Nakon to je napisao ovu pjesmu, Kujovi je naao vezu sa uiteljem iraqi filozofije, Suhrawardijem.12 Voda uvijek simbolizuje izvorite i utoku svega u svemiru, ali je i simbol ienja, a ienje je jedan od puteva samospoznaje koji vodi u spoznavanje Boga, i tu je opet prisutan sistem ogledala. Ako bismo itavo dosadanje stvaralatvo Asmira Kujovia postavili kao ogledalo, odnosno kao osu izmeu dvije sile, ono bi predstavljalo ravnoteu izmeu prefinjene, zrele duhovnosti i savremenog svijeta. Pisanje Asmira Kujovia, posmatrano kroz njegovu stalnu komunikaciju sa savremenim svijetom, najjednostavnijim rijeima reeno, tipino je pisanje pisca kojeg sve dira. On je pisac u svijetu masovnih uda i senzacija koji ne prihvata svijet bezrezervno. Najbolji primjer za ovo je pjesma Obeana zemlja u kojoj Isus tapom razdvaja dva mora i probija put kroz radiotalase. Kujovi poznaje kulturu velikog svijeta i komunicira sa njom, bilo direktno bilo kritiki. Ova komunikacija esto je ostvarena kroz citatnu vezanost za odreene muzike numere, jer aktuelna muzika proizlazi iz trenutnog stanja globalne svijesti. Sam roman Ko je zgazio gospou Mjesec nosi naslov starog hita grupe Videosex koji pjeva o etnji nou, a i druga poglavlja, npr. Tunnel of love i Bitanga i princeza naslovljena su po muzikim numerama. Kroz itav roman, sve situacije su na neki nain povezane sa muzikom. Ovo nikako nije nategnuta niti prenatrpana citatnost. Kujovi potpuno spontano uvodi muziku u radnju stvarajui tako pomalo filmsku atmosferu. Tako je, naprimjer, sasvim prirodno da djeaci koji ukradu ladu iz garae i krenu da voze do Rake starim putem, u kolima sluaju Sinana Sakia i pjesmu: Sutra s tobom neu biti, odnosi me ivot dalje..., kao to je potpuno prirodno da se prvoj djevojci ponudi prvi ples uz pjesmu Lionela Richija Hello, is it me you looking for. Muzika uvijek ima bitno mjesto u kontekstu Kujovievog romana, poezije, pria i proznih zapisa, bilo da je tekst muzike numere uklopljen u kontekst, ili da sama njena kompozicija unosi odgovarajuu atmosferu. Atmosfera poglavlja Tunnel of love sasvim je bliska istoimenom hitu grupe Dire Straits, kao to je i pjesma Parfum paranoia Gorana Bregovia u vezi s atmosferom u kojoj se deava radnja prie Parfem paranoja. Ulogu muzike u svom pisanju na jednom mjestu u romanu, Kujovi donekle i sam objanjava: Prisjeam se da Borges na jednom mjestu navodi kako nam muzika otkriva osobnu prolost za koju do tog trenutka nismo znali, i da nas podstie na oplakivanje grijeha koje nismo poinili. To je za muziku lahko, jer su u njoj, kao i u sjeanjima, forma i sadrina gotovo identine: ono to je bilo postaje ono to je moglo biti.
12 Selman Selhanovi, U pokornosti Bogu ovjek stjee i upotpunjuje svijest, intervju sa Asmirom Kujoviem, u: Preporod, Sarajevo, 31. oktobar 2006.

Godinjak 2007 / 195

REBRONJA
Jedan od moda najzanimljivijih primjera Kujovievog komuniciranja sa muzikom je pjesma Die Liebe, naslovljena po numeri slovenskog hard rock benda Liabach. Pjesma poinje premotavanjem Die Liebe na kasetofonu, muzika priziva Dibrilove trube, a lirski subjekt doivljava epifaniju, proima ga Boije svjetlo. Ako bi italac u sjeanju prizvao, ili jo bolje sluao tu Liabachovu pjesmu dok ita Kujovieve stihove, osjetio bi poklapanje istih intenzivnih, ekstatikih atmosfera. Die Liebe na njemakom znai ljubav. Rije ljubav stavljena u vrsti, estoki hard rock sound, upravo je slika dananjeg postmodernog krutog doivljaja emotivnosti, a to to takva muzika priziva Boije svjetlo samo ukazuje da zrela duhovnost svjedoi Boga svuda. U Kujovievim stihovima esto se deava da duhovnost provriti ispod slojeva globalizacije, kapitalizma, radiotalasa i virtuelnih senzacija. On umije da savremeni svijet vrlo otro osudi, kao u pjesmi In God We Trust u kojoj osuuje kult novca, aludirajui na natpis na amerikim novanicama: Vjera u Boga kao plateno sredstvo /.../ Vjera u Boga za koju kupuje vjetaki raj zamotan u doint / od jednog crnca na Brodwayu. Meutim, Kujovi umije i da u savremenom svijetu potrai ljepotu, kao u Ljubavnoj pjesmi za Kate Moss u kojoj je Kate Moss savren supermodel jer je nesavrena, ideal je enske ljepote jer je krhka, lomna, a opet snana i ilava. Iako u ovoj pjesmi ima ironije na opsjednutost mladih licima sa naslovnih strana, neuhvatljivost ljepote Kate Moss, kako kau stihovi: Samo utvruje, iz dana u dan, vjeru u Tvorca. Ovo opet potvruje da je Kujovi pisac koji je u stalnoj komunikaciji sa boanskim, sa gornjim, a svako okretanje gornjem je okretanje sebi. To se najbolje ogleda u Ibn Arabijevim rijeima: Bog je zrcalo u kojem vidi sebe, kao to si ti njemu zrcalo13 kao i u Al-Nasafijevim: Svemir je zrcalo Boije... ovjek je zrcalo svemira.14 Krug simbolike ogledala u stvaralatvu Asmira Kujovia zatvara islamska filozofska misao o samospoznavanju kao nainu doticanja boanskog, sadrana u Gazalijevim rijeima: Klju spoznavanja Boga je samospoznaja15 to proizlazi iz ajeta Mi emo im pruati dokaze Nae u prostranstvima svemirskim, a i u njima samim, dok im ne bude sasvim jasno da je Kuran istina. (41:53)16 Djelo Asmira Kujovia ogleda savremeni svijet, razgre masovne senzacije i u ovjekovom nutarnjem spoznaje uzviene istine.
Literatura primarna: Kujovi, Asmir, Ko je zgazio gospou Mjesec, Vrijeme, Zenica, 2005. Kujovi, Asmir, Obeana zemlja / Das versprochene Land, Weiser Verlag, Klagenfurt-WienLjubljana-Sarajevo, 2005. Kujovi, Asmir, Parfem paranoja, http://www.omnibus.ba/proza/stokavski/price/bp51_ak.htm (6. 7. 2007.) 13 14 15 16 D. K. Kuper, Ilustrovana enciklopedija simbola, 116. Isto. Al-Gazali, O samospoznaji, Zlatni zmaj, Beograd, 2003., str. 33. Kuran, El-Kelimeh, Novi Pazar, 1998., str. 482.

196 / Godinjak 2007

Lik i odraz u stvaralatvu Asmira Kujovia

Kujovi, Asmir, Poezija, Oblici, 22, Sarajevo, 12. oktobar/listopad 1999., str. 13. Kujovi, Asmir, Zagrobni ivot, Mak, 33, Novi Pazar, april 2003., str. 42-43. sekundarna: Al-Gazali, O samospoznaji, Zlatni zmaj, Beograd, 2003. Hibert, Mario, Krhotine due, intervju sa Asmirom Kujoviem, http://www.whynot.com.ba/ teme/09/ (7. 7. 2007.) Kamings, Endru T., Sve o simbolima, Narodna knjiga Alfa, 2004. Kazaz, Enver, Iznad prizora uhodanog uasa, u: Morfologija palimpsesta, Teanj, 1999, str. 49-82. Krastev, Peter, Na tragu progutanog vremena, Mostovi, 110, http://www.yurope.com/zines/mostovi/arhiva/97/110/110_12.HTM (5. 7. 2007.) Kuper, D. K., Ilustrovana enciklopedija simbola, Prosveta-Nolit, 1986. Kuran, El-Kelimeh, Novi Pazar, 1998. Selhanovi, Selman, U pokornosti Bogu ovjek stjee i upotpunjuje svijest, intervju sa Asmirom Kujoviem, u: Preporod, Sarajevo, 31. oktobar 2006. Velikovi, Nenad, Buntovna proza. Predgovor, http://www.omnibus.ba/proza/stokavski.htm (6. 7. 2007.)

Godinjak 2007 / 197

Drame Fee ehovia

Larisa Softi-Gasal

psjednutost tradicijom grada u kojem ivi, sa svim vrlinama i nedostacima koje paralelno, sa jednostavnou same ivotne logike na prijestolje usuda recipijenata iznosi, temeljni je element koji ehovia izdvaja kao komediografa koji prerasta ustaljene komediografske obrasce. Pri tome u svojim dramskim tekstovima osigurava primjerenu sociologiju sadraja koji predstavljaju pravilno odmjeren odnos dviju bitnih veliina: drutvenih sadraja u tekstu i drutvene zbilje izvan teksta, izostavljajui apstrahiranje u idealno i egzemplarno, a preferirajui motive iz narodnog ivota, svakodnevna praktina zbivanja, te ekonomske i s radom povezane motive i ljudsku prirodu. Odabrao je komediju kao dramaturki nain ponaanja, smatrajui, kao i dramatiar Friedrich Durrenmatt, da u zbrci naeg stoljea jedino to nam preostaje jeste komedija. Komediografsko umijee iskazuje ve u svojoj prvoj knjizi, a geneza nekih dubrovakih drama, dramoleta i pukih komedija romanesknu uvertiru ima u poznijim proznim ostvarenjima koja su, ustvari, jedna golema digresija autora kako bi drame bile kvalitetno protumaene, to je, zasigurno, plod nepovjerenja stvaraoca spram kritike i procesa prijetvorbe literarnog prijedloka u izvedeni tekst. Najizrazitija karakteristika ehovieve dramaturgije jeste aktualizacija postojeih tekstova i njihova prilagodba i adaptacija spram novih glumaca, odnosno saivljavanje sa stvarnou i htijenjima savremenih recipijenata. Tako je najsvjeiji dramski komad, jednoinka Betula, nastao sintezom teksta iz Drama/Dramoleta, koja, ustvari, predstavlja novu verziju istoimene, uspjeno izvoene komedije Novela od kapetana sa dosad neuprizorenim tekstom Kurba Luce. Nazivom djela No vela od kapetana, kao i sadrinom smijeha i indiferentnosti spram tuih ivota, ehovi aludira na Drievu Novelu od Stanca. Oba djela su prilagoena prostoru u kojem su autori stvarali i ivjeli, a ehovi je i ovu verziju Novele, kao i mnoge svoje poznije dramske tekstove, prilagodio novom vremenu, pridodavi nove osobine dubrovakim kapetanima i oriinalima. ehovievi likovi kazuju jezikom pomorskog regionalno-drutvenog potkoda, to ini stilsku teksturu kao karakterizirajuu naznaku fiksiranu u knjievnom supstratu teksta. Novela od kapetana sa radnjom koja se zbiva u Dubrovniku i danas, na dan od Veljuna obiluje dijalozima u kojima se osjea duh grada i karakterima repre198 / Godinjak 2007

Drame Fee ehovia

zentima dubrovakih dananjih naijenaca. Pokretai dramskih situacija su tragino-komini elementi, a zaplet se temelji na pragmatinim razlozima. Otuena sudbina kapetana Nike tavori po gradskim betulama u kojima groteskno-tragini alkoholiar godotovski eka matrikulu, dokument potreban za ukrcaj na brod, kao jedinu nadu koja ga oajniki odrava u ivotu. Humornim paradoksom ehovi slika plejadu gubitnika i njihovu igru beznaa kao ogledalo stvarnosti o ljudskoj neosjetljivosti na tuu bol i egoizmu kao jedinom nainu potencijalnih jadnika da prevare vrijeme i koprenom karikiranog vienja sebe i drugih provedu jo jedan dan u ivotu kao da im je posljednji, jer ve sutra ih, boleivo to osjeaju, eka sudbina jedne prostitutke ili Kapetana. Predigrom (Kurba Luce), kako ju je autor naslovio, autor pripisuje funkciju ekspozicije primarno-informativno-referencijalnog karaktera, te poetak teksta ima i fatiku funkciju pobuivanja panje u recipijenta i atmosferskog uivljavanja u fiktivni svijet dramske igre (dok se puni gledalite, scena je zatamnjena i uje se glasna, iritantna muzika sa prenaglaenim bubnjevima). Predstava poinje osvjetljenjem scene preklapajui ekspoziciju sa poetkom drame koji ima i auditivnu podlogu (Neo, vlasnik betule, telefonira svojoj ljubavnici), to predstavlja idealan oblik dramske ekspozicije, jer je ve dio razvoja. Prema sociologiji sadraja, tekst ima intenciju da do recipijenata neizravno prome i drutvenokritike zamisli autora kroz uzrono-posljedinu povezanost pojedinosti. Napetost teksta (suspense) odvija se u linearnoj sekvenciji, jer su recipijenti i likovi djelimino informirani o narednim sekvencama radnje. Likom Kapetana autor je ostvario kontinuiranu identifikaciju recipijenta s likom ponienog gubitnika, to je neposredno utjecalo na napetost, vjeto upravljajui stupnjem poistovjeenja kroz cijeli tekst. Mogunost identifikacije je ponuena od samog poetka kada doznajemo Kapetanov poslovni neuspjeh (poput Kapetana u Svjetlu) sa virtuoznim preplitanjem sudbina i sredinjih likova. Dramska tenzija je izraena kroz vriskove Kapetanove igre koja se reflektira u sferu recipijenata kao njegov jad koji raa saaljenje koje pretpostavlja distancu (iako je ono i ukida). Ovakvom tehnikom identifikacijske ponude recipijent dijeli sa likovima njihove probleme, strahove i nadanja. Kulminativne take teksta, poput one gdje Luce jeca nad svojom sudbinom i Kapetanovog plesa kao vrhunca pada i nemoi, predstavljaju preseue lukove u nemirnoj rijeci napetosti. Postupci likova u Betuli su motivirani njihovom unutarnjom borbom: kurba Luce kao da je vidjela vlastitu oivljenu, iz snova dozivanu porodinu sliku. Obred vjenanja otuenika nosi obrise njihove opsjednutosti klieatiziranom slikom uspjeha o sjedinjenju dvoje ljudi koji imaju ljubav i budunost. To vjerovanje i doaravanje stvarnog sugerira i itatelju/gledatelju emocije kojima se ne ignorira fikcijski karakter teksta/predstave kao dio njihovog uitka. Iako se ne protivi mnogo to je drutvo naziva kurbom, Lucija je u vjenanom obredu samo slaba ena koja se nije mogla, jer nije znala, izboriti za drugaiji ivot, ljubav i vjenanje o kojem je oduvijek sanjala. Njeni jecaji za lijepim, prirodnim, istinskim stvarima koje je zauvijek izgubila izmijeani su sa euforijom koju je izazvalo Kapetanovo stanje uneredio se u neznanju. Vjenanje Kapetana i Luce ini zasebnu razinu igre koja sobom donosi dodatni moment fikcije, ukljuujui Godinjak 2007 / 199

SOFTI-GASAL
se u primarnu razinu dramske igre iji se ontoloki status takoer karakterizira fikcionalnou dramskog prikazivanja. Kapetan je onaj dio dramatis personae koji izvodi predstavu podreenu sekvencu teksta pred drugim njenim dijelom. Ovim nainom ukljuivanja druge razine funkcije u unutranjem komunikacijskom sistemu razotkriva se, u smislu ouenja, odnos izmeu realne publike i realne predstave. Sekundarna igra vjenanje je umetak ogranienog obima u kvantitativno prevladavajuoj primarnoj igri. Makrostruktura Betule predstavljena je kao hijerarhijski nijansirano slaganje dviju sekvenci koje se meusobno proimaju: igra u igri je ukljuena u sistem podudarnosti sa kontrastivnom usporedbom kominog i traginog rjeenja ljudskog nesporazuma sa samim sobom i balade meuljudskih odnosa. Valja naglasiti da Luce, za razliku od Kapetana, igra igru vie pred drugim likovima, te njena uloga nije funkcionalna nego fingirana. Broj likova u tekstu je ogranien, ime je osigurana apsolutnost i samostalnost dramskog tkanja. ehovi ne provodi konvenciju poetske pravde, prema kojoj se svi etiki sukobi moraju na kraju drame razrijeiti nagraivanjem likova koji su postupali u skladu s normama i kanjavanjem onih koji su te norme krili. Princip otvorenog kraja drame autor je primijenio sa ciljem prosljeivanja dilema gledateljima/itateljima koji e biti potaknuti na kritiziranje problema (ili sistema mentalnog sklopa) koji je dilemu izazvao na osnovu implicitnih vrijednosnih signala. Informacijske proturjenosti nisu dokinute, sukobi nisu razrijeeni. Polazei od stanovita da nijedno ogledalo ne prikazuje ovjekov lik tako vjerno kao njegov govor, to na poseban nain vrijedi za dramski govor, autor je u tekstu Anemi (U palacu), primijenio najvaniju tehniku karaterizacije likova, oblikujui ih dijaloki, njihovim jezinim ponaanjem i jezinim stilom koji slikaju najdublje i najskrovitije dijelove njihovih dua. Snano izraena dijaloginost i akciono govorenje likova oituju se kroz dominaciju dijaloga s niskom frekvencijom prekidanja, to je tendencija da se iskae mala bliskost u odnosima dijalokih partnera. Epska komunikacijska struktura posredovanja punktualno se pojavljuje u dijalogu kada se lik Vlahe iznenadno obraa publici: tovana publiko, ne zamjerite... Njegov lik se ovdje jasno distancira od situacije, komentirajui je izvana tako da je kriterij epiziranja apstraktnost govorne situacije i naputanje prostorno-vremenskog deixisa situacije. Pri tome dolazi do udaljavanja onoga ja koje je involvirano u ulogu i onoga koje komentira sa distance. Vlaho se govorom u stranu izravno obraa publici kojoj priopava da prijevod Petrarkinih stihova, koje je neposredno citirao, moda nije potpuno taan i zbog toga se izvinjava. Dakle, unato govorenju ad spectatores ne dolazi do razaranja dramske iluzije, epska situacija se deava izmeu lika koji se trenutano distancira od situacije i fiktivne uloge gledatelja koja nije identina ni s implicitnom ni s realnom publikom (implicira je ad spectatores). Glomazna scenska/reijska uputa na poetku Palaca (kazaline igre u osam slika) je nepotrebna, to je i sam autor uoio i samokritiki konstatirao da mu takav uvod vjerovatno i nije bio potreban, svjestan injenice o nemogunosti njegove scenske realizacije, odnosno prevodljivosti u paralingvistike i neverbalne kodove. Dramskom funkcionalizacijom razvijena je kauzalno-finalna struktura 200 / Godinjak 2007

Drame Fee ehovia

jedinstvene radnje i premoten jaz izmeu sadanjosti i jedne prolosti koja se otima pretvaranju u sadanjost (digresije koje ukazuju da Anemi dvadeset godita ivi u braku koji prezire od poetka). U segmentima teksta koje karakterizira odravanje kontakta na vanosti dobija fatika funkcija koja postaje jedinom svrhom dijaloke komunikacije. Orsatove osobine slabosti u sferi meuljudske komunikacije i bezuspjeni pokuaji da iz solipsistike izolacije i otuenja dospije u dijaloki odnos daju igri nijanse modernosti. Govor postaje samosvrhom i u dijalogu Anemi i Salke, gdje fatika funkcija slui likovima za stalno uvjeravanje da komunikacijski kanal jo uvijek postoji: Mislio sam da u ga ovdje nai. Doi e sigurno.... Misli da e do?. Igre (U Palacu, Betula i Kad sunce zae) karakterizira i sukcesija, linearni slijed jedne replike za drugom, dakle, normalan oblik vremenskog relacioniranja pojedinih replika u dijalogu. Naziv (ne)vesele igre Kad sunce zae sadri prethodnu informiranost za recipijenta koja, iako proizlazi iz naslova i vrste, ne mora ni na ta obavezivati, ali i tamo gdje se kroz tekst modificira i demantira (sunce nije prestalo sijati za Loru i Teri), utjee na informacijske tokove u recepciji teksta kao kontrastna folija. Oekivanja da e se, zbog naziva igre, neto loe dogoditi Lori ili Jozi ne proizvodi ironiju u kontrastu izmeu oekivanoga i realiziranoga, ali odrava napetost. S obzirom na to da fokus stoji funkcionalno u vezi sa autorovim stavom kao sredstvo iskazivanja njegovog stajalita, panja recipijenta je usmjerena na Jozin lik i jednu situaciju: razgovor brinog oca i potencijalnog zeta. Jedinstvom i dosljednou u postupcima junaka igre kojima ispoljavaju sebe, svoja shvatanja, svoj unutarnji svijet, njihovim sugestivnim djelovanjem na gledaoca/itaoca nametanjem istinitosti karaktera, ostvarena je povezanost dramske radnje. Dominantna crta Jozinog karaktera koja dovodi do sukoba i radnje je njegovo potenje: Slagali smo se samo u dvije stvari: da se potenje ovjekovo niim ne moe zamijeniti i obojica smo duboko vjerovali u istu zabludu. Suprotnosti Jozinog, Karmelinog i Lorinog karaktera (ispoljavanje moralnih osobina koje se usresreuju u njihovom odnosu prema sukobu u drami) raaju one obrte u radnji, onaj uvijek ivi i zanimljivi tok, koji biva sve napregnutiji ukoliko se radnja blii svome kraju. Sretnim ishodom radnje (Lora i Tere su zakljuile da je bolje ostati usidjelica nego se udati za Miomira) naknadno je potvrena perspektiva Jozinog lika, ije se ponaanje kao implicitan autorski signal kao tehnika upravljanja za vrednovanje ovog junaka preklopilo sa tokom radnje i ispotovalo konvenciju poetske pravednosti kao tehniku oblikovanja kraja drame. Poimanje ivota kao igre ini spremnima Loru i Tere da ekaju nove suneve izlaske: ivot je igra. Glavno je da u toj igri bar neto dobijemo... bar glavnicu izvuemo i ne moemo rijet da smo gubitnici.
Biografija Dubrovaki knjievnik-komediograf Fea ehovi roen je 1930. godine u Bilei. Cjelokupan njegov knjievni opus je u vezi sa Dubrovnikom, od proznih radova (humoreski) objavljivanih u dnevnim listovima, preko romana koji mu donose najveu knjievnu

Godinjak 2007 / 201

SOFTI-GASAL
slavu, do radiodrama i komedija. Pod pseudonimom Raul Mitrovich, ehovi se javlja u knjievnosti od 1983. godine, kojim zapoinje opus romaneskne trilogije: Gorak okus due (1983.), Oslobaanje avola (1987.) i Uvod u tvravu (1989.). Roman Gorak okus due distonira od komediografske faze stvaralatva, a kazuje o neiscrpnom knjievnom motivu ljudskog bia kao beznaajne stavke spram bezone trgovine ljudskim interesima sa maskom borbe za svete ideale. Roman Oslobaanje avola ehovi svrstava u hroniku koja daje portret Grada est mjeseci uoi potresa, dok u Uvodu u tvravu historijsko vrijeme pretvara u arhetipsku viziju patnje. Autor je i Dubrovake tralalologije (1974.), biografskog romana o Marinu Driu Vidra (1980.), kratke proze De bello Ragusino (1980.), zatim humoristikog romana Dogon (1980.), te Knjige postanka (1981.) i Zloina u sa mostanu (2005.). Ilijasbegovii: cronica travuniana podrazumijevaju pet romana objavljenih u razdoblju od 1999. do 2001. (Ilijasbeg, kapetan Trebinjski, Inallah, Begovina, Od Mostara do Haaga, Dubrovaki intermezzo). Nagradu Ksaver andor alski dobio je 1992. godine za roman Svi kapetanovi brodolomi. Godine 1994. objavio je ratni roman etiri vozaa u apokalipsi koji sadri i autorovo smiono izricanje onoga o emu se preuivalo. Svoju prvu profesionalnu reiju Fea ehovi je imao u Splitu s tekstom Tko se boji Wirginije Woolf autora Edvarda Albeeya. Prvu knjigu sa nazivom Drame/Dramoleti/ Puke komedije: dubrovake objavio je 1969. godine, a poznat je po golemoj produkciji kazalinih tekstova: Ereditat, Novela od kapetana, Dubrovaki kerac, Kurve i Kazin.

Bibliografija i teatrografija Drame, dramoleti, puke komedije dubrovake, drame, Matica hrvatska, Dubrovnik, 1969. Kazin, roman, Biblioteka Mogunosti, Split, 1974. Savreno umomorstvo, roman, Biblioteka Mogunosti, Split, 1975. De bello Ragusino, roman, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb, 1980. Vidra, roman o Marinu Driu, kolska knjiga, Zagreb, 1980. Knjiga postanka, roman, Mladost, Zagreb, 1981. Dogon, humoristiki roman, Alfa, Zagreb, 1980. Vidra, roman, kolska knjiga, Zagreb, 1994. Gorak okus due, roman, kolska knjiga, Zagreb, 1996. Oslobaanje avola, roman, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb, 1987. Uvod u tvravu, roman, Grafiki zavod Hrvatske, 1989. Ilijasbegovii: cronica travuniana: Ilijasbeg kapetan trebinjski, roman, Compact E, Sarajevo, 1999. (1. dio); Inallah, 2000. (2. dio); Begovina, 2001. (3. dio); Od Mo stara do Haaga, 2001. Zloin u samostanu, roman, Mozaik knjiga, Zagreb, 2005. Raskre, Kazalite Marina Dria, Dubrovnik, 1959. Dubrovaki skerac, Kazalite Marina Dria, Dubrovnik, 1960. Anemi, HNK, Split, 1964. Ereditat, Kazalite Marina Dria, Dubrovnik, 1971. Falsitat, Kazalite Komedija, Zagreb, 1972. Kurve, Kazalite Marina Dria, Dubrovnik, 1974. Majmuni, Jazavac, Zagreb, 1975. Dubrovaki oriinali, KMD, Dubrovnik, 1978.

202 / Godinjak 2007

Drame Fee ehovia

Katarina druga, KMD, Dubrovnik, 1984. Mala moja iz Jabuke Sinjske, KMD, Dubrovnik, 1989. Kurve, entjakobski teatar, Ljubljana, 1995. Kad sunce zae, KMD, Dubrovnik, 2001. Betula, KMD Dubrovnik, 2004.
Literatura Bakija, Katja, Dramski rukopis Fee ehovia, Godinjak 2003, BZK Preporod, Sarajevo, 2003. ehovi, Fea, Drame, dramoleti, puke komedije dubrovake, Matica Hrvatska, Dubrovnik, 1969. ehovi, Fea, Dubrovaka tralalalogija, Mogunosti, Split, 1974.1975.

Godinjak 2007 / 203

Ka teoriji usmenih balada (Od balade o Hasanaginici do balada o Moriima)

Lada Buturovi

ogunosti teorijskog i stvaralakog dometa balada, na razini opeg i posebnog, bitno odreuju baladni anr. alosna pjesanca plemenite Hasanaginice, koja je, prema naem miljenju, jedinstvena, odnosno samo jedanput saopena, i s njom poredive pjesme o Hasan-aginoj ljubi, i Balada o Moriima u krugu varijanata, uzorci su odabrani kao karakteristini u baladnom anru. Oni su bili predmet nae panje i ranije. Balada kao dio lirskonarativnog anra postoji i u pisanoj i u usmenoj knjievnosti. Osnovna karakteristika svih dosadanjih pristupa usmenim baladama, koje su ovdje u centru panje, u njihovom je selektivnom prouavanju. Tokom stoljea oznaavala je razliite forme baladnog anra. Prouavaoci su, najee, isticali njenu epsku, lirsku i dramsku osobenost. Oni prouavaoci sa podruja bive Jugoslavije, iji radovi su tematski blii grai ovog rada, poput Tvrtka ubelia, Hatide Krnjevi / Dizdarevi/ i Muniba Maglajlia, tendirali su ka definiciji baladnog anra, i u sluaju dvoje posljednjih istraivaa, kontrastirali su ga sa epskim i lirskim i posmatrali ga, u skladu sa temama, tj. tematski su ga obradili sa stanovita bosanskog, bonjakog pa i ireg korpusa. Munib Maglajli omeio je bonjaku baladu u svojim istraivanjima, dao spoljanji okvir pojedinanim baladama i upustio se u razmatranje ritma i metrike usmene bonjake balade, dok se Hatida Krnjevi / Dizdarevi/ u svojim istraivanjima bosanske balade usredotoila, kroz tematiku i motiviku odabranih primjera, na prouavanje anra epskog i lirskog. Uz spomenute istraivae/istraivaice naroito je zanimljiva Aida Vidan, predstavnica mlae generacije Lordovih nastavljaa, koja na prouavanjima balada, kulturnoantropoloki i knjievno-teorijski, nastavlja Parry-Lordovu teoriju o varijantama ili multiformama, na nain, da u okviru jedne teme posmatra pjevaicu koja rekreira iz memorije pjesmu-baladu, koja se moe mijenjati u skladu sa drugim kazivaem i drugim okolnostima. Studija, kao i itava knjiga Aide Vidan, jeste empirijska, iskustvena studija iz usmene tradicije u njenom historijskom kontekstu. Ona se zasniva na takozvanom kontekstualnom metodu prouavanja koji uzima u obzir itavu situaciju kazivanja okolnosti, u kojima pjevaica varira stih

204 / Godinjak 2007

Ka teoriji usmenih balada

kao da varira rije. Ona se ograniila na primjere koji objanjavaju principe usmenih junoslavenskih balada. Ona nije ni pokuala da utvrdi odgovarajue slaganje sa primjerima iz drugih objavljenih junoslavenskih izvora. Tekstualni metod se preplie sa ovim metodom, ulaskom u slavensku mitologiju i objanjenjem mitolokih elemenata u ovim baladama. Istraivaica ulazi i u anr balade, tako da je, prema njenom miljenju, balada lirsko-baladna ili epsko-baladna forma u zavisnosti od same balade. Knjievni teoretiar Zdenko Lei dotakao je anr usmene balade bez pretenzija da definira bit njenog tradicionalnog i usmenog postanja, u historijskom presjeku, on navodi pjesme za koje je vezivano njeno ime, i tako je njegovo gledite da su balade umjetnost rijei, i kao takve nisu puka reprezentacija stvarnosti, tj. nisu njihov mimezis bez nune distance. Balada je usmeno-umjetnika forma koja nema cilj da doslovno reproducira stvarnost, nego da simbolino i snagom rijei podui i proslijedi tradicijsku mudrost za one koji znaju sluati i razluiti njen simboliki sadraj od onog prvobitnog svakidanjeg i to predstavlja prvi nivo itanja/razumijevanja. Drugo, u emu jo prouavaoci poput H. Krnjevi /Dizdarevi/ nisu do kraja razvili postavljene teze, jesu granice baladnog anra u odnosu na neke lirske vrste, naprimjer, sevdalinku.1 Razlike izmeu balade i sevdalinke su u sutini takve da je sevdalinka drugi, isto lirski anr i da je njena melodija drugaija od one koja prati izvoenje balade. U jedinici Narodna ili usmena (eng. popular Ballad), publikovanoj u citiranom Reniku knjievnih termina autorica navodi da razluivanje balada od srodnih anrova nije uvijek moguno iz razloga to sie svojstven baladi moe biti oblikovan i po zakonima poetike epske pjesme. Ipak, nae je miljenje da se poetika balade i poetika epske pjesme ne mogu poklopiti bez ostatka. Prouavaoci i sakupljai balada, od predromantizma i romantizma do savremenih prouavanja, od engleskih sakupljaa koji im daju ime i odreuju njihovu anrovsku opstojnost (Thomas Percy i Francis James Child sa prouavaocima kotskih i engleskih balada, Williamom Entwistleom i M. Hodgartom), epohalno otkrie Alberta Fortisa, kojim se usmena balada ponovno potencira u knjievnoj teoriji i u djelima knjievnih teoretiara, filologa i historiara knjievnosti otvorila je definitivno vrata modernijim prouavaocima balada, pri emu je, zapravo, usmena balada u temeljima svih prouavanja ovoga anra. Engleska nauka o usmenoj baladi spada meu vrlo razvijene, i u skladu sa tim, pravi se distinkcija prema modernijim predstavnicima umjetnikih balada, meu kojima se u tom periodu istiu Francuzi u 14. i 15. stoljeu (E. Deschamps i F. Villon), i balada kao usmenih formi narodne pjesme prenoene usmeno, koja govori direktno i u dramskom maniru sa priom isprianom jednostavno, bezlino i sa ivim dijalogom. Tako je prezentira u konciznom oksfordskom rjeniku profesor engleske knjievnosti na Londonskom univerzitetu, specijalist za gotski roman i knjievnu teoriju Chris Baldick, kome je bliska tematika balada ili barem njena stravina ili makabr tematika, to je, ustvari, estetika baroka. Mi osjeamo potrebu da ukaemo na injenicu da teoretiari knjievnosti nisu odreivali temeljitije mjeru usmenog i pismenog u baladi,
1 Vidi citiranu knjigu Hatide Krnjevi/ Dizdarevi/ u Izvori i literatura. str. 103-107.

Godinjak 2007 / 205

BUTUROVI
premda postoji obilna literatura, kako za starije periode tako i za period predromantizma i romantizma koja dotie pitanje Goethovih i Coleridgeovih imitacija forme i stila2 popularnih (usmenih) balada. Gotovo u svim prethodnim istraivanjima insistira se manje-vie na elementima dramskog naboja, to mi u ovom radu razraujemo kao sueljavanje spolova. Da pojasnimo: Pierre Brunel, u svojoj Mythopotique des genres, citirajui Novalisa koji izjavljuje u seriji kratkih fraza: Le pome lyrique est pour les hros il fait des hros Le pome pique est pour les hommes. Le hros est lyrique l homme est pique. Le gnie drama tique. L homme lyrique. La femme pique. Le mariage dramatique, zakljuuje da je brak spoj dvaju bia poput Admeta ili Alceste ili njihovog loeg spoja poput Klitemestre i Agamemnona ili Medeje i Jasona koji moe izroditi dramom. ovjek lirski uzdie poput Ajaksa ili Filokteta3 ili poput Hasanage i Ibre Moria pada u afekt ili se uzdie do epske veliine poput Antigone ili Judite, ili s druge strane, Hasanaginice, ili majke Moria. Baladu, zapravo, karakterizira naracija u kojoj se realiziraju specifian sadraj i oblik. Moemo kazati da je tom naracijom iskazano iskuavanje modela ivota kroz primjere koji se fokusiraju. U baladi postoji dominantan lirski izraaj, ali ne uvijek u smislu osjeanja, ve je to neto neodreeno, nagovijeteno, iz dubine ovjekove egzistencije. To je ono tajnovito, to je kao karakteristino za baladu naveo Goethe. Lirsko-emotivno u baladi utjee na jezgrovitost naracije, ali je, istovremeno, omeuje misterijom i nedoreenou. Na taj nain prenosilac usmenih balada, sposobnou da prenese, da rekreira iz Tradicije, unosi i vlastiti odnos prema naslijeenom. Balada je lirskonarativni anr koji je spoj individualnog i tradicionalnog, odnosno posebnog i opeg, spoj spolova enskog i mukog, odnosno lirskog i epskog. U njoj, u njenoj potki nalazi se tajnovito i tajno, upravo zbog tih spolova, to proizvodi nedoreeno na povrini, u svojoj stilemskoj vrijednosti. Sukob je dramski i ratniki; suprotstavljaju se spolovi, svaki od njih nosi svoju tajnu i svoju istinu. Prema porijeklu, balada je pjesma nastala iz plesa, odatle je in iskazivanja emocija u baladi prikazan kroz umjetnost. Dakle, Hasanaginica kao umjetnika balada, u revalorizaciji balade uope, objanjenje je baladnog anra. Ona je, na umjetniki nain, mimezis ivota, koji se temelji na plesu kao imitaciji ivota. Ona je meta balada: u sebi ogleda i objanjava sve balade, mogue i nemogue, u kojima se radi o sueljavanju spolova koji su zaboravili da komuniciraju. To je svrha postojanja balade u plesnom aktu koji vodi preko krika i boli u smrt.4 Likovi balade streme ka smrt,i zato je balada mirenje sa smru, dovravanje ivota u smrti, smrt se vidi kao objanjenje i zavrenost ciklusa na zemlji (Hasanaginica, Smrt Omera i Merime). U realiziranju ove teme uoili smo, zakljuili, da su zajednike strukture identine nosive jedinice, one konstante koje definiraju baladni anr. U tim nosivim jedinicama izdvajaju se po znaaju i snazi tajna i tajnovitost, kao i baladni spolovi koji dre tu tajnu. Nosive jedinice kreiraju bit baladnog anra, tako to idu od
2 3 4 Vidi Izvori i literatura, Chris Baldick, The Concise Oxford Dictionary of Literary Terms, str. 24. Pierre Brunel, Mythopotique des genres, str. 229-230. Uporedi: Simona Deli, Vidi citirani rad u Literaturi i izvorima, 2004., str. 79.

206 / Godinjak 2007

Ka teoriji usmenih balada

partikularnog, posebnog, preko drutvenog do opeg. Spolovi su, ustvari, u sadrajnom smislu akteri balade, koji se grupiu na relaciji muko-ensko i koji ine svijet balade, porodicu koja preko njih djeluje na drutvo, univerzum. Veina balada su gotovo na isti nain koncipirane, spolovi su spoj prirodnog, mukog (simbolizira ga mukarac) i drutvenog (simbolizira ga ena). To je u osnovi balada, ti spolovi odravaju tajnu. Za dobro funkcioniranje svijeta tradicije potrebna je ravnotea meu spolovima, ouvati taj svijet da ne prevagne individualno, to je zadatak spolova. Likovi balada su, dakle, u stalnom sukobu, koji izvire iz zatvorenosti protagonista i njihove uvrijeenosti, kao i iz zaslijepljenosti, iz oaja i bezizlaznosti. To ima kao posljedicu tajnu u baladi. I historijska balada takoer posjeduje svoju tajnu. Balada o Moriima u krugu varijanata je sva u historijskom i drutvenom, ona polazi od partikularnog, ali ga vrlo brzo nadrasta, i ona skupa sa pjesmom u pjesmi tvori mit o junaku, a mit o junaku je opi, to je, ustvari, stvaranje junaka od sadanjeg do vjenog, od posebnog junaka do opeg, kolektivnog, historijskog. Majka s jedne strane, braa Morii, s druge strane, akteri balade, dva su spola balade, koji ine drutveno i prirodno, bdiju nad njima i kad jedan biva ugroen, drugi izlazi van domena drutvenog da spasi poredak. Smrt brae i majke samo je podstakla laki ulazak individualnog, porodinog, u okvire kolektivnog i opeg. Braa Morii umiru u aktualnoj osmanskoj politikoj javnosti poput razbojnika, mada su, i u baladama o njima kao povezanoj cjelini, i kovai i sarai, esnaf, sarajevsko stanovnitvo, uz njih, i majku. Oni su jamili za udavljenu brau. Braa Morii su pogubljeni u sarajevskoj tvravi u martu 1757. godine, a samo petnaestak dana kasnije stigao je carski ferman o njihovom pomilovanju. Kao najugledniji predstavnici sarajevskog esnafa i domaih janjiara oni su se suprotstavili brojnim ekonomskim i drugim nametima to su ih centralna vlast i njeni nosioci nametnuli u petoj i estoj deceniji XVIII vijeka u Bosni. To je Morie uvrstilo u red baladnih junaka. Ponekad i predstavnici te vlasti imaju izvjesne simpatije prema majci i sinovima. Tu injenicu balada i registrira poput: Turin je bio kolehaja, u dijelu svojih postupaka zadrao je ljudskost, tj. znao je biti i iskren ovjek, ovjek od religije, ali balada o Moriima, svaka varijanta gledana ponaosob, otkriva malo o pravom uzroku njihove tragedije. O Moriima u baladi se saznaje, dakle, malo, njihova osjeanja su u njihovoj pjesmi u pjesmi, u majinoj izbezumljenosti; tek posredno, dok pjevaju, saznajemo da su junaci i da su voljeni i da su rtve. To je svojstveno baladi. Ibro Mori svojom pjesmom, u opratanju sa Sarajevom, samo da naslutiti univerzalnost i opost mita o junaku, dakle, tu na sceni imamo zgusnut ivot junaka i to od partikularnog do opeg, od posebne i individualne sudbine do opih tema nastajanja mita o junaku i njegovog pada, do smrti koja ga je zadesila na samom vrhuncu njegovog ivotnog puta. Pjesma Ibre Moria je prvo stvaranje i prenoenje ove balade. U njoj se ogleda put usmene pjesme od njenog zaetka (mise en abyme). Sva svjetska usmena poezija predstavlja tako stvaralaki govorni in u samoj narativnoj kompoziciji balade. Imamo je u srednjovjekovnoj francuskoj knjievnosti. Prema filozofu Alainu, cit. po Pierru Brunelu, borac u hodu pie, ustvari, prema mom miljenju Godinjak 2007 / 207

BUTUROVI
izrie, prvu pjesmu, najstariju.5 Pjesma u pjesmi je ogledalo usmenosti, trag njenog nastajanja i njenog trajanja. Ovo bi bio hod za njima mitopoetskom stazom. A enana Buturovi, u svojoj knjizi o Moriima, i jo vie u studijama koje je prate, okreui i itajui drugu stranu fermana, bujruntija i drugih povijesnih dokumenata, zapisom tariha o njihovom pogubljenju i ehitskim okonanjem njihovih ivota, iz kulturnoantropolokog aspekta sueljava sublimiranu povijesnu istinu, javno mnijenje, s porukama balade u krugu varijanata i dolazi do fascinantne istine o svevremenskim Moriima. Ona je u analize i zakljuak ak ukljuila i recipijente balade. Tovremene. Zapamtimo: tovremene. Kad govorimo o moi porodice Moria, onda ne moemo propustiti da naglasimo izvjesnu simboliku o izvorima pria o njima. Oni su u rijeima, zgusnuto kazanim, na kamenu, u predanju, memoratu, historijskim dokumentima. Dugi kontinuitet povijesti sarajevskih Moria sam po sebi svjedoi o snanoj i vitalnoj porodici ije prezime datira u Sarajevu od samog kraja srednjeg vijeka, s kraja 15., odnosno poetka 16. vijeka. Genealogija itave ove porodice u Sarajevu, prema dokumentima koji se mogu pratiti i prema usmenoj historiji, podudara se sa trifunkcionalou monih srednjovjekovnih mitskih porodica: najstariji zapameni Morii su elebije, dakle ueni svijet, moni i poznati trgovci i zemljoposjednici osmanske krajine Bosne i Mediterana. Ali istovremeno, oni su i ratnici, a uz to odani islamu hadije. Georges Dumzil interpretira te odnose, ukljuujui ih u trifunkcionalnu ideologiju indoevropskih drutava koji shvataju funkciju religiozne i magijske vlasti iz racionalnog aspekta i aspekta odreenih propisa, ratnikom funkcijom i funkcijom proizvodnje i raanja. To razrauje na indijskoj i rimskoj mitologiji. Sa Varunom i Romulusom u prvoj funkciji, Indrom i Marsom u drugoj funkciji i blizancima Avian, kraljem Tatiusom i Sabinjanima u treoj funkciji. Ta trijada organizira panteone po borbama koje uspostavljaju poredak i raaju velike epopeje. Dumzil odgovara postavljanjem u odgovarajui poloaj junaka sa bogovima utjelovljenjem ili porijeklom.6 Potovanje prema njima iskazano je javnim mnijenjem Sarajeva kao i carskim priznanjem, jer se i sam sultan u fermanu 1722. obraa Mustaf-agi Moriu na isti nain kako se obraa i carskim janjiarima, prvim meu sebi slinim i ravnim. Ova vojno-politika funkcija moe se smatrati tradicijom porodice Moria u drugoj polovini XVIII vijeka. Po aginskim turbetima, na nianima brae Moria, M. Mujezinovi smatra da se agama serdengedijama, mogu smatrati, uz oca i djeda, i obojica pogubljenih Moria. Njihova mahala Vekil-Hareva mahala, u koju oni doseljavaju iz sjevernog dijela Sarajeva, ve krajem XVI, odnosno poetkom XVII vijeka, ostaci njihove porodine kue, pukarnice, dvorita prepoznatljivi su i danas ispod bonjakog nemara prema svojoj starini. Mezarje sa grobovima i spomenicima Moria odrali su se da bi kontinuirali sjeanje, pokazali svoje, bosansko sjeanje, sjeanje u prostoru i vremenu; isklesanom elenkom i maem na nedatiranom i bez slovnog natpisa aginskom nianu sa velikim turbanom koji
5 6 Vidi: Izvori i literatura, Brunel, Pierre, La dissertation de littrature gnrale et compare, str. 78. Georges Dumzil, Mythe et Epope, Gallimard, t. I (1968.), p. 42 et 44. Citirano prema: Daniel Madelnat, L pope. Presses universitaires de France, Paris, 1986.

208 / Godinjak 2007

Ka teoriji usmenih balada

bi mogao da bude i Moria, ako ne Mustaf-agin, onda moda Mustaf-aginog oca, Hasan-age. Porodina tradicija mukih potomaka nedvojbeno potvruje citirano, ime se kontinuiranim obiljejima elenkom i maem spaja sjeanje na daleke vojne (moda one, u kojima je uestvovao upisani Mustafa, sin Moria, u popisu mahale Firuz-begove medrese 1540.1542.). Pjesma o pogibiji brae Moria je pjesma o povezanosti, o snanom pripadanju nekom i neem, ona je izraz vlastite koncepcije ivota, za koju se ivi i umire.7 Pjesma pjeva o jedinstvu brae i majke Moria, njihovoj udnji za ivotom, ispunjenju ivota i preslikavanju ivota u smrti. Cijeli njihov ivot je jedno: sadanji trenutak pred pogibiju Moria i majina elja da savlada taj trenutak i ovjekovjei ga u pokuaju objanjenja njihovih ivotnih puteva. Majin put i put brae Moria, i pjesma u pjesmi, zajedniki su pokuaji nadvladavanja individualne sudbine ka veem cilju objanjenje njihove ivotne sudbine. Zbog toga se i majina smrt nalazi u najzrelijim varijantama. U stvarnosti, ona umire kasnije. U najboljim baladama iskazano je to udno jedinstvo majke i sinova, koji umiru onako kako su ivjeli ispunjavajui posljednju zadau u odbrani vlastite koncepcije ivota. Vratimo se poetici balade: iskazani baladni anr karakterizira dvojnost, tj. dvopolnost u njegovoj strukturnoj potki, a ona je osnovna jedinica njegovog anrovskog znaenja, koja je i njegova stilemska vrijednost. Balada je nicala u alovitosti, pred neumitnou i prolaznosti, pred rastankom i smru. Moria majka svojim izlaskom na ulicu, u silini bola, ohlaena od njega, procijenila je gotovo hladne glave da ini vanu stvar koja proizlazi iz drutvene prirode njenih sinova. I tako naputa svoj tradicionalni posao oko kue, u emu je bila prekinuta, tj. u pripremanju pite, tradicionalnog bosanskog jela. Tradicionalni, svakidanji ivot junakinje se preklapa u baladama sa njenom dubljom dunosti, koja je dostupna samo uvarima poretka, a to je uvanje drutvenog, tradicionalnog ivota, kome prijeti unitenje kad mu se suprotstavi velika opasnost. Junakinja prividno nita ne ini, ali ona plete sudbinu (kao Parke-suaje), svoju i drugih, njoj najmilijih. Poput tradicionalne, jake ene, majka Moria, izlaskom na ulicu, prekorauje svoju funkciju, ali ona je jedina (i u stvarnosti jedina) koja brani porodicu, koja je ugroena, a to joj i godine dozvoljavaju. Balada je sva vezana za tzv. jedan, jedini trenutak, onaj sudbonosni koji povlai svu tragediju. Tu injenicu dobro je osjetio Irfan Horozovi u romanu Imotski kadija u kojem je jedan trenutak bio dovoljan da romansijer poetskom imaginacijom naini roman baziran na Tradiciji. Ali rije je o tzv. trenutku koji nadilazi sve trenutke i prelazi u vjenost. Balada je izraz ljudske due, njenih najdubljih osjeanja. Lirski i dramski naboj je vrlo visok u baladi. Epsko je prisutno u naraciji. U baladi je, s obzirom na to da se u njoj radi o dva spola, prisutna polifonija, uju se glasovi oba pola, kao i glas prenosioca balade na poetku i na kraju. Talent pripovjedaa je u stvaranju umjetnikog djela koje je ostalo nenadmano. Talent pripovjedaa, pjevaa, sastoji se u tome da stvori umjetniko djelo koje se
7 Vidi citiranu knjigu o Moriima u literaturi, str. 12. i 13.

Godinjak 2007 / 209

BUTUROVI
uvijek moe ponovo preuzimati i zavravati. Poetika svakog dobrog knjievnog teksta je u nezavrenosti, odnosno u multiformnosti. Hasanaginica je stoga savrenstvo baladnog anra. Ona je zgusnuta, nabijena i metonimina. Tu imamo efekt ili posljedicu nautrb uzroka. Poetinost balade je u tenziji i u polaritetu. S tim se povezuje i njena karakteristika dvojnosti, u emu je njena stilemska vrijednost. Prisutan je duo muko-ensko, porodino-drutveno, partikularno-ope. Najbolje balade imaju takvu tenziju u sebi. Kroz sve balade i varijante o Moriima prisutna je injenica o tenziji. U Hasanaginici to imamo od samog uvoda: to se bjeli u gori zelenoj Al su snjezi, al su labudovi? Da su snjezi, ve bi okopnili, labudovi ve bi poletjeli. U samoj antitezi, alegoriji po znaenju, prisutna je dvostruka struktura pitanja odgovora i tenzije meu njima: dva vremena i prostora koji su, na prvi pogled, nespojivi. U baladama o Moriima prisutno je ope i historijsko, porodino i drutveno: vezir i Stambol s jedne strane Sarajevo, kovai, sarai, majka, Morii, s druge strane. Obje vrste balada spadaju u kolektivno pamenje, trenutak je fiksiran, tj. Protej je uslikan. Uprkos to je samo jedanput zabiljeena, dakle fiksirana, alosna pjesanca plemenite Hasanaginice, i upravo zbog toga, je literarni tekst, dokument za usmenu knjievnost. Ona teko moe imati svoje varijante jer je postala dio knjievne historije. Pisci poput Irfana Horozovia mogu je razraivati, proirivati i revalorizirati. Ona je postala palimpsest (Grard Genette) koji pisci mogu preuzimati i dopisivati svoje, brisati i dodavati, prekrajati. Ona je sa svojom tajnom ula u modernu knjievnost, postala je dio velike nezavrene babilonske biblioteke. Pa ipak, pjesma o Hasanaginici, kazana u jednom dahu talentirane pjesnikinje iz usmene tradicije, imala je svoju historiju usmenog prenoenja, nedvojbeno onog kasnijeg, a moda i ranijeg, ali ranije nezabiljeena. U kasnijim pjesmama koje su blizu Hasanaginici ona je ostavila snagu svoga trajanja. Mi emo se ovdje osvrnuti na etiri njoj bliske pjesme. One su dragocjene u razmatranju svih Hasanaginicinih problema. Prije svega, one potvruju, a oslonac za to imamo i u baladi o Moriima u krugu varijanata, naime kao to najljepa i najautentinija balada o Moriima ne odgovara hronologiji biljeenja ove balade u krugu varijanata, tako ni najranija zabiljeena varijanta iz kruga pjesama bliskih Hasanagi nici nije njoj najblia. Rije je o pjesmi iz Erlangenskog rukopisa br. 6 Vino pije aga (H)asanaga koju karakteriziraju samo ambijentalni momenti meu kojima se izdvajaju nevinost ene i nesporazum suprunika. Dakle, najbitniji elementi tajni. U pjesmi se osjea prisustvo virtuelnih likova, od same Hasanaginice, koja je i lik, do linosti, koje prenosilac ove pjesme ima u vidu. Ova pjesma je mogla 210 / Godinjak 2007

Ka teoriji usmenih balada

biti zabiljeena u periodu od 1710. do 1730. i ako pretpostavimo da Fortisova Hasanaginica nije bila zabiljeena mnogo ranije od 1774., onda moemo i pretpostaviti verzije pjesama o Hasanaginici koje su utjecale na dui ivot pjesme koja e povezati junoslavensku bosansku baladu s velikim evropskim imenima knjievnosti. Druga balada Knjigu pie kade Bojiieva je pjesma koju je kazivala Marija Ivankovi u Luci na otoku ipanu. Karakteristika ovog zapisa je u tome to on potvruje varijantu, individuu kao stvaraoca, zapravo polifonost tradicije i u sluaju usmene balade o Hasanaginici. Ona je u sadraju najblia Hasanaginici, ali istovremeno, ona nema argumenata da poljulja jedinstvenost zapisa koji se pojavio u Fortisovom izdanju Viaggio in Dalmazia 1774. Neki detalji su apsolutno identini detaljima u Fortisovoj Hasanaginici, kao Ako, brao, po me ne doete, slomit u se dvoru niz prozore. Kazivaica unosi humor i znalaki se igra stihovima koje, u trenutku kazivanja, oito stvara, pomaui se onim stihovima koji postoje u njenom sjeanju. Marija Ivankovi uva tragini zavretak pjesme, ali ga jednostavno saopava bez one snage koja doarava sukob spolova i tragediju koja dosee antike vrijednosti, koja karakterizira baladu o Hasanaginici. Trea pjesma koja je objavljena u Beha ru u prvoj deceniji 20. stoljea, Razbolje se Havaliu Bego, ima vie varijantnih specifinosti. Njena radnja je geografski udaljena od podruja nastanka Balade o Hasanaginici i varijanata, koje su kruile, sa vie-manje prisutnim motivima iz nje. Pa ipak, ona pokazuje da je glasovitost Hasanaginice vrlo rasprostranjena u samom narodu. Bolesnog ratnika ne obilazi mlada ena nego mu alje svoje pozdrave po svekrvi i zaovi. U odnosu na sljedeu pjesmu iz kruga varijanata, ovdje imamo tradicionalnog supruga, ali supruga koji voli i koji shvata svoju mladu i osjeajnu enu. Kraj pjesme: Mojoj ljubi i od Boga krivo, ona nema od srca evlada! jeste zagonetan, eliptian i entimian (od entimema, gdje se jedna premisa, ili ak zakljuak, podrazumijeva) (udate se i imate djecu), jednom rijeju: tajnovit i upuuje na tajnu suprunika polova. A nazire se suprugova velikodunost, njegovo slaganje da se njegova mlada ljuba ponovno uda, pa ju je zato onako bogato opskrbio, o emu se govori u prethodnim stihovima. Njegova je elja da ona ima djecu, jer njoj je sigurno ao to ih nema sa njim. On nju gleda kao mladu enu kojoj je ljubav potrebna, a materinski osjeaj je kruna ljubavi. Tako i ova pjesma ulazi u pjesme o tajni koju uvaju spolovi i nikada je ne otkrivaju. To je dio njih i njihove njenosti koju nose u smrt. etvrta pjesma Tanko pjeva Fejzo mome mlado predstavlja zapis baladeskne pjesme koju je zabiljeio Ivan Zovko. Pjesma prati naruavanje obiajne norme od supruge, jer je njena individualna ljubav Godinjak 2007 / 211

BUTUROVI
nadjaala obiajne norme bonjakomuslimanske porodice. Do supruge dolazi nenadani glas da je njen voljeni suprug ranjen u lugu. Raspjevana pjevaica ili pjeva, obilatom rimom (rime batele ili brise), to odgovara unutarnjoj rimi kod nas, koja zadire sve do unutar stiha, doarava individualno haotino stanje junakinje koja zaboravlja kako se smije ponaati u ovakvom trenutku. Pjevaica i pjeva su skloni ovakvom ponaanju mlade ene, koju pjeva spominje u deminutivu:
Haber doe mladoj hanumici, hanumici uzel Dudijici.

Nasmrt ranjeni junak branilac je ustaljenih normi ponaanja u bonjakoj porodici. I on na pitanje svoje supruge:
Srce, Fejzo, hoe preboljeti?

odgovara:
Srce, Dudo, neu preboljeti, na meni su do tri rane ljute, jedna rana, jer si, Dudo, bosa, druga rana, jer si gologlava, trea rana meu obrvama. To izusti i duicu pusti.

Tako je sukob supruga i mlade supruge, u ovom ljubavnom konfliktu, onaj uveni sukob Hasan-age i Hasanaginice, pojednostavljen do razdraganosti, bez obzira na traginost i smrt, to je pojava oksimeronskog karaktera koja karakterizira usmenu knjievnost. Ova pjesma pokazuje koliko je duboko ono pjesniko tzv. Fortisove Hasanaginice! Postoje slinosti, i moemo ih pronai u mnogim pjesmama usmenih balada o Hasanaginici, ali nijedno od tih slinosti nema snagu sukoba linog i drutvenog, kakav je predstavljen u samo jedanput saopenoj usmenoj baladi o Hasanaginici, koju je, u svome djelu, Alberto Fortis, prenio pokoljenjima. Morii u krugu varijanata predstavljaju razliite trenutke u kulturnom pamenju balade do konanog njenog valoriziranja u fiksiranosti. Historijski dogaaj se poklopio sa opim stanjem prognanih junaka. Hasanaginica iz porodinog, baladnog, prerasta u ope, kao to Morii iz historijsko-drutvenog prerastaju u ope i historijsko. Kulturno pamenje zadrava one segmente usmene historije koji se naslanjaju na ope, i u polaritetu su sa partikularnim. Stilema balade je u nedoreenosti, nezavrenosti, ona mati ostavlja da razlui uzrok u beskraju posljedica, koje bodu oi. Uzrok se u najboljim baladama i ne vidi samo se nasluuje kroz ogromnu bol njezinih aktera, njihovim rijeima, koje su akteri bili prisiljeni izgovoriti, a koje nisu odgovor na uzrok nego na 212 / Godinjak 2007

Ka teoriji usmenih balada

posljedicu, skretanje. Balada je individualna kreacija, naglasak je na individui i njenoj duboko zakopanoj tajni, u njenoj dui, koju ona kao individua, vjerovatno, nikom naglas nije izrekla, pa ni samoj sebi, sigurno ne svjesno. Epsko je proeto kolektivnim, a balada oscilira izmeu drutvenog i linog, individua je izmeu drutvenih normi i vlastitih osjeanja. Drugim rijeima, imamo u najljepim baladama osciliranje izmeu tajne i tajnovitosti koje idu do samog mita kao i javnog, drutvenog i evidentnog. Ta tajna, ta tajnovitost ili mitsko jeste bit individue, ono to nju ini, tj. ono treperenje izmeu njenog intelekta i njenih osjeanja.8 Otuda stalna oscilacija u baladi od partikularnog do opeg, preko drutvenog, sa individuom kao stoerom Tradicije, odnosno pokretaem itavog procesa. Dvopolnost je, dakle, u sri odabranih uzoraka bosanske balade, a nae analize odabranih uzoraka, dozvoljavaju da zakljuimo: pa i balade, uope. Ona podrazumijeva dva pola: historijsko-drutveni i porodino-drutveni, a to u naim, ovdje odabranim baladama, reprezentiraju: junak i junakinja, mu i supruga, brat i sestra, sinovi i majka. Ovakvu dvopolnost prati tajna i ini sa njom dio baladne poetike. Zapravo, svaki pol krije svoju tajnu i nikada je ne otkriva do kraja i ona, tajna, podstie sluanje i prenoenje balade, svaki put novo rekreiranje, pa do onog koje prerasta u umjetniku knjievnost. Stoga je balada polifona, najmanje dva glasa su u njoj presudna. Balada kao anr je na razmeu lirskog, dramskog i epskog otuda njena alovitost, osjeajnost, njeno, po mjeri reduciranje radnje u okvirima originalne kompozicije i, najzad, otuda osnova epske prie u zametku. Balada je, prema svojim anrovskim karakteristikama, koje se iskazuju kroz citirane primjere, usmena pjesma, proeta drutvenim i porodinim, ona svoju panju usmjerava na tunu sudbinu svojih junaka, stavljajui na taj nain u prvi plan odreeni trenutak koji sam sebe nadilazi prelazom u vjeno. Balada na razmeu historijsko-drutvenog i porodinog jeste traenje identiteta individue u porodici i drutvu, pa i u poblie identificiranoj iroj zajednici. U ovom sluaju baladni junak stremi epskim visinama. Junaci historijskih balada se izdvajaju, specifinim diskursom iz individualnog, linog, i streme ka opem, historijskom. Zapaamo u savremenoj hrvatskoj nauci o baladi istraivanja Simone Deli, bazirano na knjievnohistorijskom i jednoj vrsti kulturno-antropolokog metoda. Delieva, u svom radu o odabranoj baladi o plemenitoj pastirici koja je, u razliitim varijantama, zabiljeena na podruju Mediterana, u periodu od srednjeg vijeka do savremenosti, prati seljako i plemiko, seljako i urbano, istovremeno, i kroz preplitanje puke i elitne kulture u zapletu ove mediteranske balade dotie se biti balade, njenog porijekla, koje je nedvojbeno srednjovjekovno, ali autorica studije, pri njenom kraju iznosi stav da, citirajmo: Moda porijeklo te balade treba traiti u takvim kontaminacijama zajednikoga tradicijskog nasljea koje je ukljuivalo i uenu knjievnost i folklor, kontaminacije koje su se nastavile ak i nakon to se oblikovao baladni tip... Autorica smatra da je to nedvojbeno srednjovjekovno i da se preplitalo kroz puku i elitnu, viteku, dakle aristokratsku knjievnosti. Studija oscilira izmeu teza o
8 Vidi: Pierre Albouy, Mythes et mythologies dans la littrature franaise...str, 150.

Godinjak 2007 / 213

BUTUROVI
posudbi motiva iz visoke srednjovjekovne knjievnosti u puku knjievnost, to je vidljivo i po tome to ve u naslovu imamo plemenitu pastiricu. Interesantno je da je autorica lanka primijetila tu modalitet dvosmislene fokalizacije u kojem se susreu i prepliu razliiti pogledi... svjesni smo da se njihov diskurs filtrira kroz mrenicu pripovjedaa...9. Autorica je primijetila tu sloenost balade, njenu polifoninost, nedoreenost njenog nastanka. Svaka balada koju je autorica donijela iz mediteranskog podruja dobro je uklopljena u dati milje odreene zajednice. Ovakva studija prua mogunost ulaenja u sadrinu balada s preplitanjem motiva koji pobuuju interesovanje za praenje kulturnih interferencija meu stanovnitvom jednog podneblja kao i na veze visoke pisane i usmene knjievnosti, i konano, na samo pitanje problema baladnog anra, tj. njegove sloenosti u odgovorima na pitanja: ko kazuje, kome, i koji se likovi pojavljuju u baladi, njihov socio-kulturni nivo to normalno ukazuje na njenu polifoninost. Interesantno je primijetiti, ovdje, da u antologiji autorica izbora lirskonarativnih pjesama (. i L. Buturovi)10 jeste prisutna balada o eni koju je svekrva otjerala da u muevljevoj odsutnosti uva ovce, gdje takoer, poreeno sa baladama Simone Deli, dolazi do preruavanja, ne spominje se motiv bogatih haljina samo molba supruga upuena majci da mu ljubu ne porui, tj. da je ne naini runom. Meutim, majka ljubu kao zla vjetica ili vila, transformacijom ili bacanjem ini, pretvara u mrku Bugarkinju, planinsko bie, poludivlje i koje potpada pod druge prirodne zakone. To je, prema naem miljenju, mitoloki element, moda vrlo star i dolazi prije nego neki mlai sloj uspostavljanja odnosa endogamne zajednice. U pitanju je, mislimo, mlada ena koja jo nije konzumirala brak sa muem, ona je uljez u novi dom, sva njena veza je preko mua koji je otiao u rat i moe umrijeti, a ena koju ostavlja i nije mu bila enom. To njeno izbivanje na planini i uvanje ovaca dok se svaka ovca ne ohiljadi jeste ostatak obreda inicijacije ene, njenog prolaska kroz iskuenje i ekanja pravog mua da se pojavi, koji e prepoznati Pepeljugu. To je motiv vrline koja eka da bude nagraena. Njena pjesma za stolom u gospodskoj kui ili zamku njenog mua, koji je treba tek prepoznati, on ju je nesvjesno i prirodno prepoznao u planini, a sada treba uslijediti i drutveno prepoznavanje. To je moda ostatak mita o prepoznavanju prolosti, ostatak pojave anamneze, ili moda anagrinoze. S. Deli navodi anagrinozu kao pojavu prepoznavanja likova u grkoj tragediji, a mi smatramo da bi, zapravo, anamneza tu pojavu bolje objanjavala, jer je njen postupak u evokaciji magije i jezika ubacivanje prolosti u sadanjost, da se oivi i reaktualizira proli trenutak, funkcija mu je pjesnika i mitska, ustvari stvaralaka, povezati prolost sa sadanjou, trenutak koji ima cilj oivjeti prolost, spojiti je sa sadanjim trenutkom i amanski se vratiti na mjesto odakle je sve poelo, u zamak prije muevljevog odlaska u vojsku. Prolost se, dakle, moe povratiti, stvari se mogu postaviti na poetak. To je mit o vjeitom povratku. Muevljevo kanjavanje majke ini nam se mlaim elementom u baladi, potvrda je patrijarhata, jedno vrijeme je zavreno
9 Vidi: citirani rad Simone Deli, str. 80-81. 10 Vidi: Buturovi, enana; Buturovi, Lada, Antologija..., pjesma pod br. 10.

214 / Godinjak 2007

Ka teoriji usmenih balada

i nastupa drugo. I ovdje su, takoer, prirodni i drutveni zakoni u tenziji, koje simboliziraju muko i ensko (mlai i stariji sloj). I njihovo konano razjanjenje vodi ponovno uspostavljenoj ravnotei meu spolovima. Ova pjesma baladnog karaktera pokazala je znaaj izgubljene komunikacije meu spolovima koji treba da skupa vladaju i daju prosperitet jednoj odreenoj zajednici. Gubitak komunikacije je poguban u usmenim kulturama i mora se premostiti ukidanjem vremena i ulaenjem u nadvrijeme, to jest stvaranjem specifinih okolnosti da bi povratak bio i drutveno prihvaen. Interesantno je primijetiti, i za budua istraivanja nagovijestiti, baladu iz Bretagnee koja se zove Supruga krstaa, nastalu vjerovatno povodom Prvog krstakog rata, to se vidi prema detalju iz pjesme krsta je nosio crveni kri na ramenu, kako je to tada i bilo. Balada je vjerovatno vrlo stara, posjeduje stare feudalne motive, ali dovoljno samosvojna da se razlikuje od provansalskih i katalonskih balada, to izdava smatra da nije sluajno, da sigurno imaju zajedniko porijeklo, ali ne ulazei ovim povodom u prioritet jedne ili druge balade. U svakom sluaju, nae je miljenje da se otvara jo jedan put za istraivanje, u nekoj drugoj studiji, kao to smo spomenuli.11 Balada je krik individue, njena pjesma da ukae drutvu na vlastito postojanje i da ukae na svoje vrijednosti. Ona moe da bude kao takva sretan spoj toga prirodnog i drutvenog. Hasanaginicin krik je zatomljen, jer ona pada na zemlju, ne ispustivi ni taj krik. Ona je rtva nerazumijevanja i nekomunikacije. Njena rije je uvijek bila u raskoraku sa onim drugim, kojima je dato da vladaju, koji nisu shvatali suptilnost njene prirode i njen doseg. Njena rije se izgubila zauvijek u njenoj dui, koju je tako lijepo prenio I. Horozovi da je njena dua postala oblak koji prati njenog nesuenog imotskog kadiju, i gleda, i u dosluhu je sa njim. Ova Horozovieva slika izvan je autorske literarizacije i mi je uzimamo kao interpretaciju, neto na mei izmeu literature i kritike. Jer u prirodi nikada nije nita izgubljeno. Ako osoba ne uspije da prenese dio sebe u svoje najblie, postaje dio pjesme koju moe neka druga dua razumjeti. I Omer i Merima su se razumjeli izvan ovozemaljskog ivota. Postali su jedno u vjenosti. I majka Moria se u smrti srodila i ujedinila sa sinovima, preuzela je njihov bol i njihovu sudbinu i tako ujedinjeni uli su u pjesmu i u kolektivno pamenje, a preko njih itava jedna zajednica, arija, koja je bila uz njih, prkosei trajno osmanskom politikom mnijenju, osmanskoj historiji vlasti, onoj koja je pisana za potrebe politike carskih ili dravnih monika. Balada, historijska balada, krugom varijanata o Moriima se pokazuje takoer kao isjeak ivota, koji je svojom vanou postao ivot sam i njegov prototip. Historija i literatura, proavi razmee opeg i posebnog, a kroz historijsko i porodino! Ove balade, ovdje analizirane, ulaskom u ope, ule su u knjievnu historiju, pa i u svjetsku knjievnost, u sluaju Balade o Hasanaginici, jer je Hasanagi nica svojom pojavom odgovorila estetici romantizma o ojaenoj individui koja se osjetila sama u kosmosu jer nije bila shvaena, a i Hasan-aga je bio predmet
11 Vidi: u Izvori i literatura: Hersart, Thodore de la Villemarqu, Le Barhaz Breizh, str. 211-214.

Godinjak 2007 / 215

BUTUROVI
inspiracije u doba romantizma, kao ratnik i junak kod Coleridgea i udovac, vjerovatno, kod De Nervala. Tako u De Nervalovoj pjesmi El desdichado12 imamo pred sobom sliku neutjene individue, ija tuga je ogromna, zadire u grko-rimsku mitologiju i stvaralaki se poistovjeuje sa Orfejem, koji patei stvara vlastitu pjesmu na trenutak sree koji mu je promakao u nepovrat. Individua, koja dolazi iz mranog podzemlja, udovac, neutjean je, crno sunce koje je izgubilo svoju zvijezdu koju vie ne moe da povrati. Stihovi: Je suis le tnbreux, le veuf, l inconsol, Le prince d Aquitaine la tour abolie: Ma seule toile est morte, et mon luth constell Porte le soleil noir de la Mlancolie. Ja sam mrani, udovac, neutjeni, Princ od Akvitanije sa unitenom kulom: Moja jedina zvijezda je mrtva, I moja lauta u sazvijeu Nosi Crno sunce Melanholije stihovi su u kojima prevladava tuga velike boli, kosmika bol, koja je ovjek od poetaka, nerazumijevanje individue sa svim njenim tajnama, strahovima i bolima, a kad se to shvati, za sreu je kasno, jer je smrt jedino ono realno to eka u ivotu. Ali poezija i pjesma ostaju da nose i prenose tajnu jedne ljepote i ljubavi. Moda je Nerval koji je prepjevao baladu o Hasanaginici bio dirnut njenom sudbinom, a i dirnula ga je sudbina toga ratnika koji nije imao rijei da kae koliko voli dok nije postalo kasno, nakon smrti one koju je volio. Ova Nervalova pjesma je prvi put objavljena 1853., a prvi prevod Hasanaginice pripada Anonimu. Prevod je na francuskom jeziku iz 1778., a Nervalov prevod Hasanaginice na francuski je iz 1830. Moglo bi, dakle, znaiti da je postojao indirektni uticaj Balade o Hasanaginici na Nervala kao kasno-romantikog pjesnika, ija poezija najavljuje simbolizam, pjesnika koji je bio fasciniran snagom romantiarske boli koja svoje razumijevanje nalazi sa onu stranu ivota, uklopivi je odlino u grko-rimsku mitologiju i pjesniko stvaranje vlastite pjesme kroz ljubav i smrt, do ponovnog ivota kroz poeziju i umjetnost. Nerval je bio zaljubljen u stare francuske balade, u njihovo izraavanje ivota, a posebno u ono to nose te balade, i volio je one koji ive ivot tih balada, podnosei tihu bol nerazumijevanja i ljubavi, koji nose svoju tajnu u grob. (La maison de mon oncle tait toute pleine de voix mlodieuses, et celles des ser vantes qui nous avaient suivis Paris chantaient tout le jour les ballades joyeuses de leur jeunesse, dont malheureusement je ne puis citer les airs. Jen ai donn plus haut quelques fragments. Aujourdhui, je ne puis arriver les complter, car tout cela est profondment oubli; le secret en est demeur dans la tombe des aeules.
12 Vidi: Pierre Brunel, Le fait comparatiste. U knjizi: Prcis de littrature compare. Sous la direction de Pierre Brunel Yves Chevrel, professeurs l Universit de Paris-Sorbonne Presses Universitaires de France (1989.). Pierre Brunel objanjava el desdichado kao posueni izraz iz Scottovog romana Ivanhoe pod kojim se pojavljivao nepoznati vitez na turnirima (el desdi chado = lien nasljedstva). P. Brunel susret s ovom pojavom kod Nervala smatra susretom s knjievnim mitom.

216 / Godinjak 2007

Ka teoriji usmenih balada

/ u prevodu:/ Kua moga ujaka je bila ispunjena melodinim glasovima i onim, sluavki koje su nas slijedile sve do Pariza i koje su svakodnevno pjevale vesele balade iz svoje mladosti, ije melodije, naalost, ne mogu da citiram. Nekoliko njihovih fragmenata sam dao ranije u tekstu. Danas ih ne mogu kompletirati, jer je to sve u dubokom zaboravu; njihova tajna je u grobovima predaka.13 A drugi pjesnik, Coleridge, bio je, u romantiarskom maniru, isto tako dotaknut Hasanaginicom i Hasan-agom. To nerazumijevanje dvoje ljudi koji se rastaju, a svim esticama podteksta sadraja potvruju beskrajnu ljubav, inspiriralo ga je u poeziji koju je stvarao. Njegovi prototipovi, iz perioda te duboke inspiracije ljubavlju gordog ratnika i njegove plemenite drage koja ak, u Coleridgeovojj poetskoj realizaciji, nosi ime Azra, i s kojom je rastanak uvjetovan nesporazumom, a optube stiu s njegove strane i uperene su na njeno plemiko dranje, njenu hladnou ili nemar: O! Asra, Asra! Couldst thou see Into the bottom of my heart, There is such a mine of Love for thee, As almost might supply desert! O! Asra, Asra! Zar nisi mogla vidjeti/ u dubinu moga srca./ Postoji takav rudnik Ljubavi za tebe/ Koji bi mogao obezbijediti pustinju. Coleridge je bio na Malti 1804. godine kao sekretar za Maltu, gdje je obavljao dravne poslove za svoju zemlju. Tamo se susretao sa mnogobrojnim problemima brodova koji su pristizali u malteku luku i razgovarao sa njihovim kapetanima, i najvjerovatnije, jedan Dubrovanin, ore Turinovi, privukao je posebno njegovu panju, a pokazao se kao poznavalac stiha i metrike u kome je kazivana Hasanaginica. I on je tako Coleridgeu posluio kao informator za metriki sistem prevoda Hasanaginice, sa kojom se mogao upoznati i za vrijeme svog boravka u Njemakoj 1798./1799. Coleridge je ve tada, u Njemakoj, mogao upoznati ovu pjesmu, u prevodu na njemaki, kao i Fortisov original. Bio je oduevljen metrom Hasanaginice i rekao je da je to pravi trohejac, i da je ta itava poezija trohejska. Uporedio je Hasanaginicu sa borcem Samsonom i odao Hasanaginici priznanje u odnosu na trohejski metar. Upoznavi se sa Fortisovim djelom i opisom zemlje i naroda, shvatio je i obznanio da uvari te pjesme i kulture nisu Morlaci, ni Talijani, ve narod slavenskog porijekla, i on je zaelio da upozna taj narod, ali ga je sprijeilo Napoleonovo osvajanje Istre i Dalmacije. Utjecala je na njega beskrajno i sadrina Balade o Hasanaginici i dirnula ga je sudbina, kako Hasanage, tako i Hasanaginice, pa je teme o odvojenosti, izgnanstvu i nesporazumu ukomponirao u svoje stihove, a i sam se slino osjeao, poto je bio odvojen od supruge i njihove djece.14
13 Vidi: Grardde Nerval, Les filles du feu Les chimres: Sonnets manuscrits, dition de Jacques Bony, GF Flammarion, 1994., str. 208. 14 Vidi: Kuji, Ranka, Kolrid i Hasanaginica. Hasanaginica 17741974, priredio Alija Isakovi, Svjetlost, Sarajevo, 1975., str. 271-286.

Godinjak 2007 / 217

BUTUROVI
Coleridge je moda elio definirati ratnika, pred enom, ponosnom plemkinjom koja pazi na formu, povrinski izgled, ponosna na visoko plemstvo kome je pripadala. Coleridge se tu zaustavio i to je obradio u svojim pjesmama: odvani ratnik na jednom polu naspram ponosne plemkinje koja voli iz dubine svoga srca, ali koja je ono to i jeste ena plemenitog porijekla, svjesna ko je, a koja je tek prekasno shvatila da je samo ena koja voli. Goetheovo, Coleridgeovo i de Nervalovo interesovanje za Hasanaginicu treba razlikovati od onog to slijedi prvom literarizacijom, odnosno dramatizacijom ove balade, i dramatizacijama koje nastaju nakon ovih. Naime, Goethovo, Coleridgeovo i de Nervalovo interesovanje za Hasanaginicu vie je njihovo traganje za pjesmom u njenom prirodnom nastanku. To je ravno traganju za prvim zapisom Hasanaginice, za njenom poetskom moi da otkrije sutinu svoga poetskog bia. Pitamo se ne pripada li ovom nainu gledanja na Hasanaginicu i ono to je Vuk Stefanovi Karadi uinio njenim ukljuivanjem pod vlastitim imenom. (Vuk je objavio Fortisov zapis pjesme o Hasanaginici 1814. i 1846., imajui stalnu nadu da e pronai bolju varijantu od Fortisove.) Sva ova citirana trojica pisaca pripadaju vremenu kada je Hasanaginica objelodanjena, kada je njeno otkrie imalo znaaj otkria samog izvora. I ovi pisci upravo pridonose upoznavanju i definiciji toga izvora. I na taj nain mislimo da treba gledati na Vukov odnos prema Hasanaginici, jer kako na drugi nain protumaiti Vukov samokritiki gest novog zapisa 1846.15 Tako je Hasanaginica iz pjesme o tajni postala i knjievnost tajne,16 a time ula u sve knjievne tokove, postala dio historije knjievnosti upravo zato jer je velika, i ogromna je njena tajna koja je izvor brojnih inspiracija i nepresuno vrelo za nove literarizacije.
Izvori i literatura Albouy, Pierre, Mythes et mythologies dans la litrature franaise, Armand Colin, 1998. Aquien, Michle i Molini, Georges, Dictionnaire de rhtorique et de potique, La pochothque Le livre de poche. Librairie gnrale franaise, 1999. Baldick, Chris, The Concise Oxford Dictionary of Literary Terms, Oxford University Press, 2004. Brunel, Pierre, Imaginaire du secret, Grenoble, ELLUG, 1998. Brunel Pierre, La dissertation de littrature gnrale et compare, str. 98, Armand Collin, Paris, 1996. Brunel, Pierre, Mythopotique des genres, Presses universitaires de France, 2003. Brunel, Pierre i Chevrel Yves, Prcis de littrature compare, Presses Universitaires de France, 1989. Buturovi, enana; Buturovi, Lada, Antologija bonjakih usmenih lirskonarativnih pjesama, drugo izdanje; Hasanaginica, Smrt brae Moria, Smrt Omera i Merime, Svjetlost, Sarajevo, 2002. 15 Uporedi poglede H. Krnjevi /Dizdarevi/ na Vukova izdanja Hasanaginice. Mislima, da se, s neznatnom razlikom, ovdje, naa gledita nadopunjuju. Vidi citiranu knjigu H. Krnjevi /Dizdarevi/, str. 21-22. 16 Brunel, Pierre, Imaginaire du secret, Grenoble, ELLUG, 1998.

218 / Godinjak 2007

Ka teoriji usmenih balada

Buturovi, enana, Morii: Od stvarnosti do usmene predaje. Svjetlost, Sarajevo, 1983. Coleridge, S., Poetical works including poems and versions of poems herein published for the first time, edited with textual and bibliographical notes by Ernest Hartley Coleridge, Oxford University Press, London Oxford New York, 1969. Deli, Simona, Izmeu klevete i kletve: Tema obitelju u hrvatskoj usmenoj baladi, Hrvatska sveuilina naklada. Zagreb, 2001. Deli, Simona, Seljako i plemiko, seljako i urbano: preplitanje puke i elitne kulture u za pletu mediteranske balade o plemenitoj pastirici, Narodna umjetnost, Hrvatski asopis za etnologiju i folkloristiku, 41/ 2, Zagreb, 2004., str. 53-103. Genette, Grard, Figures I.. ditions du Seuil, 1966. Hersart, Thodore de la Villemarqu, Le Barhaz Breizh: Trsor de la littrature orale de la Bretagne, Coop Breizh Kerangween, 29540 Spzet, 1997, Hodgart, M.. J. C., The Ballad, London (New York), 1950. Karadi Stef. Vuk, Sabrana dela Vuka Karadia. Izdanje o stogodinjici smrti Vuka Stefanovia Karadia 18641964. Knjiga prva: Mala prostonarodna slavenoserbska Pjesnarica (1814); Narodna srpska Pjesnarica (1815). Priredio Vladan Nedi, Prosveta, Beograd. Karadi Stef. Vuk, Srpske narodne pjesme. Skupio ih i na svijet izdao Vuk Stef. Karadi, knjiga trea, u kojoj su pjesme junake srednjijeh vremena, u Beu, 1846. Kravcov, N. J., Slavjanskaja narodnaja ballada, Akademija nauka SSSR, Uenye zapiski Instituta slavjanovedenija, t. XXVIII, 1964. Krnjevi,/Dizdarevi/ Hatida, Usmene balade Bosne i Hercegovine, Knjiga o baladama i Knji ga balada, Svjetlost, Sarajevo, 1973. Krnjevi /Dizdarevi/, Hatida, Narodna ili usmena (eng. popular Ballad), u Reniku knjiev nih termina, str. 64-66. Kuji, Ranka, Kolrid i Hasanaginica, Hasanaginica 17741974, Prepjevi. Varijante. Studije. Bibliografija. Rifacimenti. Varianti. Studi. Bibliografia. Nachdichtungen. Variantes. Studien. Bibliographie. Traductions. Variantes. tudes. Bibliography, Priredio Alija Isakovi, Svjetlost. Sarajevo, 1975., str. 271-286. Lei, Zdenko, Teorija knjievnosti, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2005. Daniel Madelnat, L pope, Presses universitaires de France, Paris, 1986. Maglajli, Munib, Usmena balada Bonjaka, Preporod, Sarajevo, 1995. Maglajli, Munib, Usmena lirska pjesma, balada i romansa, Institut za knjievnost, Svjetlost, Sarajevo, 1991. Mujezinovi, Mehmed, Stari Alifakovac u Sarajevu, Nae starine, VIII, Sarajevo, 1962. Mujezinovi, Mehmed, Islamska epigrafika u Bosni i Hercegovini, knjiga I, Veselin Maslea, Sarajevo, 1974., str. 340-346. Nerval de, Grard, Filles du feu : Les chimres : Sonnets manuscrits, dition de Jacques de Bony, GF-Flammarion, 1994. Petrovi, urica, Dubrovako oruje u XlV veku, Beograd, 1976. Pei Radmila; Nada Miloevi-orevi, Narodna knjievnost, Vuk Karadi, Beograd, 1984. Putilov, B. N., Slavjanskaja istorieskaja ballada, Moskva, 1965. Renik knjievnih termina, Institut za knjievnost i umetnost u Beogradu, Nolit, Beograd, 1985. Vidan, Aida, Embroidered with Gold, Strung with Pearls: The Traditional Ballads of Bosnian Women. The Milman Parry Collection of Literature. Cambridge, Massachusetts, 2003.

Godinjak 2007 / 219

Teatar sjene Karaoz

Lamija Hadiosmanovi

eko se probiti kroz bespua vremena i magline prostora, pa tano utvrditi kada i gdje je nastao teatarski izraz igra lutke i sjene?! Mnogi istraivai ovoga fenomena daju oprene podatke o zaetku ovoga teatarskog izraza. Zna se, naime, da je ova igra bila udomaena u junim i istonim pokrajinama dananje Turske, Sirije i Perzije, a da se izvodila i u Egiptu. Prema nekim zabiljekama, u antiko vrijeme ovoj vrsti zabave pridavana je velika panja. Jedna od legendi kazuje da je kralj Antios imao svoje vlastito pozorite, u kojem su lutke bile odjevene u blistavu srebrenu odjeu. To nam nedvosmisleno kazuje da je ova igra pretea Karaoza. Neki istraivai igre lutke i sjene tvrde da je Indija kolijevka ovoga teatarskog izraza, a drugi opet smjetaju je u Kinu. Jedno je sigurno da je u Osmansko carstvo dospjela sa dalekog Istoka, a preko Osmanlija stigla i u nae krajeve. Jedan od istraivaa ovog teatarskog izraza Metin And, dokazao je da su se u Indiji prikazivali fragmenti epa Mahabharata i Ramajana i druge legende i da je ova igra bila omiljena u narodu.1 I Georg Jacob, koji je veliki dio svog radnog vijeka posvetio ovoj vrsti zabave, takoer navodi da njeno porijeklo moramo potraiti u Indiji. Karaoz, kako su ga nazivali osmanski Turci, prema Jacobu, bio je Ciganin, po zanatu kova, ime su se bavili samo pripadnici ovoga naroda.2 Na Javi je, prema nekim zabiljekama, postojao ovaj teatarski izraz, sa nazivom Vajang. Vajang je po dekoru bio veoma slian osmanskom Karaozu. Zna se da je Egipat imao veoma razvijenu ovu vrstu zabave. Sauvana su tri teksta Muhammeda ibn Danijela (1248.1313.), ljekara, fiziara i kompozitora, pisanih u stihu i prozi: Taif ulHayal (Duh mate), Adib ve Garib (udno i neobino) i alMuhtayyam (Zaljubljenici). I zemlje Magreba prihvatile su ovaj osmanski pozorini izraz, ak pod istim nazivom. I na ovim prostorima najvie su koritene legende, mitovi, prie iz naroda, i politike teme.
1 2 Metin And, A History of Theatre and Popular Entertaiment in Turkey, Ankara, 1963. Georg Jacob, Turklerde Karagoz, Istanbul, 1938.

220 / Godinjak 2007

Teatar sjene Karaoz

U Aliru je, takoer, poetak teatra sjene u vezi sa osmanskim Karaozom. Nakon to je Francuska okupirala Alir, tematika ovog teatra bila je agitiranje protiv strane dominacije. avo je bio metafora za Francusku armiju, pa su Francuzi 1843. godine zabranili izvoenje ovih predstava, ali su se one tajno davale po kuama. Grka, zemlja koja je, isto tako, preuzela ovu igru od Osmanlija, dala joj je svoj vlastiti peat. Tu posebno dolazi do izraaja folklorna umjetnost ove zemlje, ali zna se da je oblikovana pod okriljem dvaju istonih carstava Bizanta i Osmanske carevine.3 Ovdje ne izostaje ni Tunis, gdje je takoer Karaoz izvoen pod velikim utjecajem osmanskog teatra. Najstariji do sada pisani podatak o ovoj vrsti igre vraa nas u trinaesto stoljee. O tome nam svjedoanstvo ostavlja poznati sufijski pjesnik ejh Feriduddin Attar4 u svom djelu Usturname, pa, izmeu ostalog, navodi da je glavni lik u komadu jedan animator sjene, na ijoj sceni je sedam zavjesa, to simbolizira sedam nebesa. Zavjese se smjenjuju jedna za drugom i pokazuju se uda, koje ljudski um ne moe prihvatiti. Iza sedme zavjese (nebesa) pojavljuje se mudrac, koji trai da se u jednom grobu pronae pismo napisano na svili, zelenim slovima. Ustvari, time se eli pokazati kako je trnovit put do Svevinjeg. Pretea teatra sjene i lutke su Meddah i Orta Oyunu, iako bismo ovaj nain zabave samo uvjetno mogli nazvati teatrom. Tu se javlja jedan jedini lik, koji je, po pravilu, morao biti talentiran, obrazovan, dobar govornik, poznavalac djela velikih sufija i njihove poezije, vispren, ali i obavijeten o svim drutveno-politikim pitanjima. Od njega je ovisio uspjeh predstave. Ovaj teatarski izraz je, u prvo vrijeme, imao naglaeno sufijsko obiljeje. Smatra se da ga je utemeljio Hazreti Mevlana Delaluddin Rumi.5 Govornik je u Meddahu kazivao ajete iz Kurana asnog i hadise, da bi se taj nain iskaza s vremenom zamijenio narodnim priama, koje bi zasmijavale sluaoce. Nije bio rijedak sluaj da Meddah svojim prianjem izvrgne ruglu predstavnike vlasti i korumpirane monike, to je predstavljalo pravu relaksaciju publici. Ve spomenuta vrstu zabave imenovanu kao Orta oyunu (Igra u centru), takoer je, prema nekima, nastala u vrijeme Selduka. Govornik, kao i u Meddahu, na3 4 Thomas Spyrooulos, The World of Karaghiozis, Atena, 1976., str. 16. ejh Feriduddin Attar (Niapur 1140.1230.), veliki sufijski pjesnik I prozni pisac. O njegovom ivotu ima malo podataka. Napisao je mnogobrojna djela, a prema nekima, ostavio je iza sebe od 100.000 do 200.000 stihova. Puno je putovao i susretao se s mnogim poznatim i priznatim islamskim misliocima. Za njega Mevlana Delaluddin Rumi (Korasan 1207. Konja 1273.), jedan od najveih islamskih pjesnika i mislilaca, kae: Bio je dua sufizma. Meclana Delaluddin Rumi ubraja se u najvee mislioce i sufijske pjesnike. Sahranjen je u Konji 1271. godine, gdje mu je podignuto velianstveno turbe. Osniva je dervikog mevlevijskog tarikata, iji se zikr (invokacija Boijeg imena) vri uz vrtei ples, simbol okretanja planeta oko Sunca, i muziku. Njegovo ogromno djelo je, ustvari, enciklopedija islamskog sufijskog uenja. U svim islamskim, a i u nekim neislamskim zemljama, ima veliki broj pristalica mevlevijskog tarikata i uenja. Po svijetu, a i kod nas, osnovane su katedre na kojima se komentiraju stihovi iz Mevlaninog najpoznatijeg djela Mesnevije, koja sadri 25.000 stihova.

Godinjak 2007 / 221

HADIOSMANOVI
lazi se usred mejdana, oko njega je publika, a on sa svojim prianjem, zabavlja, improvizira, zasmijava, rasplakuje... I Meddah i Orta oyunu su bile najomiljenije zabave puka, koji je uvijek punio trgove. Utjecaji Meddaha i Orta oyuna na igru Karaoz su nepobitni. Iako se sutinski razlikuju po tome to u ova dva teatarska izraza imamo ovjeka, od koga zavisi tok radnje, nain kazivanja, i sposobnost mimike, a u Karaozu, za publiku nevidljivi animator, lutkama udahnjuje duu. Meutim, improvizacija i aktuelnost drutvene zbilje daje im zajedniko obiljeje. Ne moemo iskljuiti ni utjecaje festivala, prireivanih prilikom raznih svetkovina, na kojima su prisutne folklorne igre i narodne pjesme. Tu je, ustvari, igra dobro i zla dva lika: ovjeka u crnoj odjei simbol zla, i drugog ogrnutog u janjeu kou simbol dobra. Naravno, u predstavi uvijek pobjeuje dobro nad zlom. Igra se preselila u Evropu sa nazivom Kineske sjene, to nam pokazuje da je i u Kini bila udomaena. Neke enciklopedije nam nude podatak da je ova igra u Kini izvoena u jedanaestom stoljeu. Ni Perziji od davnina nije bila nepoznat ovaj teatarski izraz. On se pod razliitim imenima i sa vidnim razlikama u sieu, zadrao na Istoku Dalekom i Bliskom. Iako je porijeklo teatra lutke i sjene ostalo u sferi pretpostavke, moe se s pravom tvrditi da se igra naziva Karaoz zadrala na irokim prostorima Osmanskog carstva i tu je najdue ivjela, pa je stoga i prihvatamo kao osmanski teatarski izraz. U muzeju Topkapi saraj, u Istanbulu, nekadanjem dvoru osmanskih sultana, uva se rukopis iz esnaestog stoljea imenovan kao Zilli hayal ili Hayali zill (mata sjene). Iako ne moemo tvrditi da je to ista igra kao Karaoz, moemo pretpostaviti da je to, na neki nain, uvod u ovu igru. O igri Karaoz krue mnoge legende i mitovi, koji nam pomau da se snaemo u mnotvu razliitih podataka, ali i oteavaju da odvojimo stvarno i izmiljeno. Jedna od legendi smjetena je u vrijeme sultana Selima I (1512.1520.). Nakon to je ovaj sultan osvojio Egipat i dao da se smakne posljednji mameluki vladar Tumanbaj II, gledao je predstavu teatra sjene, tematiziranu vjeanjem sultana Tumanbaja. Dogaaj se zbio u aprilu 1517. godine. Kada je trebalo da ga objese, konopac se dva puta prekinuo. Sultan je to doivio kao neki lo znak, pa je animatora poveo sa sobom u Carigrad, elei da i njegov sin, kasniji sultan Sulejman Velianstveni (1520.1566.), vidi tu predstavu. Takoer, jedna legenda ispriana u vie varijanti veoma je popularna i mnogi istraivai je biljee. Tu su dva lika Hadivat (Hadi Ajvaz) majstor zidar i njegov pomonik Karaoz, koji su ivjeli u vrijeme sultana Orhana (1326.1359.). Oni su svojim zanimljivim priama, alama i doskoicama zadravali radnike koji su radili na damiji u Bursi, tako da su ih zainteresirali, pa je rad sporo tekao, i ak zaustavljen, jer su oni bili zabavljeni njihovim priama. Sultan je naredio njihovo smaknue, ali je ipak u nekim trenucima osamljenosti i neraspoloenja poelio da ih uje, pa je naloio da se naprave lutke s njihovim likom i da ih animator pomie iza providne zavjese. Druga varijanta ove prie, takoer je situirana u vrijeme sultana Orhana. Prema ovoj legendi, Karaoz je bio Selduk, u slubi sultana Alaeddina i ivio je 222 / Godinjak 2007

Teatar sjene Karaoz

u Konji. Putujui iz mjesta u mjesto, zaustavio se u Bursi. Kada su Osmanlije zauzeli ovaj grad, pridruio se zidarima. Neimar je bio Hadivat. Ova dvojica su svojim poalicama, anegdotama i raznim zanimljivim priama zasmijavali radnike i tako ih odvajali od svakodnevnog posla, pa je gradnja potpuno zaustavljena. Sultan se toliko rasrdio da je dao da se Karaozu odrubi glava, a Hadivat od tuge do kraja ivota nije ni s kim progovorio. Teatar sjene Karaoz, moemo pratiti u dva razliita smjera, koja su meusobno suprotna. Prvobitni Karaoz imao je, kao to smo naveli, izrazito sufijsko obiljeje, pa je naiao na dobar prijem ne samo kod ejhova i dervia, nego i ire javnosti. Kako islam ne preporuuje figuralnu umjetnost, naao se izlaz pa su figure iskrivljene, pojavljuju se u udnim oblicima i iza zavjese. U Karaozu u kome prevladava tesavvufsko usmjerenje, glavni lik Hadivat je imuan, obrazovan, duboko religiozan, to se u kasnijim predstavama ove vrste gubi, jer postaje po svom karakteru sasvim suprotan ovom liku. Tu je on smijean i umiljen efendija, koji nasilu eli da ostavi utisak otmjenog ovjeka, koji pripada elitnom drutvu. U igri, koja je duboko proeta tesavvufom, Hadivat pored prologa u kome se s molitvom obraa Bogu i Poslaniku islama, poinje s recitacijama stihova sufijskih pjesnika, svoga ili ranijih vremena. Kako je to poezija metafore, alegorije, zadane rime i metra, te arapsko-tursko-perzijskih kovanica i zbog toga nerazumljiva puku, prema svemu sudei, namijenjena je obrazovanim gledaocima. Meutim, ne moe se ne primijetiti i njeno edukativno obiljeje, jer su u takvim predstavama voene korisne rasprave iz islamske filozofije, knjievnosti i drugih oblasti, pa je i manje obrazovan gledalac mogao tota nauiti. Tesavvufsku misao u predstavama ove vrste moemo pratiti do devetnaestog stoljea. Sabri Esat Suyavugil tvrdi da je bektaijski tarikat utjecao na prvobitni osmanski Karaoz, i da zahvaljujui ovom dervikom redu u ovu igru uli narodni jezik i folklor, iako to ne moe biti jedini razlog. Bektaije nisu prihvatale asketizam, to i islam ne preporuuje, nego su se zalagali za ravnoteu izmeu ovozemaljskog i onozemaljskog ivota. U raznim pojavama vidjeli su Boiju mo i Njegovu volju. Iako je Hadivat ovdje uman, naitan, zna strane jezike, dobro obavijeten, uvijek je na udaru lukavog, priprostog ereta Karaoza. On ga svojim alama i doskoicama dovodi u bezizlazne situacije, pa uvijek izlazi kao pobjednik. Kada Hadivat primijeti da je nadmudren, ve biva kasno. Igra se stalno zavrava rijeima: Srui se zaslon, obavijestit u Vlasnika (Vlasnik je Stvoritelj svjetova). S vremenom ta vrsta igre nestaje i ustupa mjesto aktuelnom trenutku i improvizaciji. Istina, to se ne dogaa odjednom, pa ak i u vrijeme kada predstave poprimaju profano, a ponekad i lascivno obiljeje, prisutna je tesavvufska misao. U konanici zadrava se u dekoru: plamen svijee iza zavjese simbolizira ovaj i drugi svijet, u koji se odlazi kad se predstava zavrava, a svijea gasi. Igra lutke i sjene Karaoz, namijenjena iroj publici, najprije ima dva lika: Karaoza i Hadivata. Hadivat je priglup efendija, koji je popabirio neke, preGodinjak 2007 / 223

HADIOSMANOVI
ma njegovom miljenju, visokoumne izraze, pa umiljajui da je veleobrazovan, uvijek i svojim rjenikom i ponaanjem izaziva smijeh. Jezik mu je kitnjast, sastavljen od arapsko-tursko-perzijskih konstrukcija. Govori kao da ita iz neke drevne knjige. On drhti pred predstavnicima vlasti i ulaguje im se da bi ga zapazili i da bi profitirao. Istina, u Prologu Hadivat nastupa autoritativno, dok u muhaveri (dijalogu), u nastojanju da se prikae uenim, izaziva suprotan efekt. Njihov dijalog, koji je okosnica fabule, redovno je duhovit i inventivan. Ozbiljne poruke esto su skrivene u intrigi. Ovdje su prisutne i poslovice, zagonetke, doskoice, narodne izreke, a koristi se i tradicionalna jezika forma, takozvana, tekerlema (nadgovaranje, nadmudrivanje). Iza Prologa, pojavljuje se Karaoz, a Hadivat kratko nestaje sa scene. Karaoz je uspjela figura ovjeka iz naroda. Njegova rije je krajnje jednostavna, ponekad i priprosta, mangup, koji ve svojom pojavom razonouje i zasmijava publiku. Na prvi pogled doima se naivno, iako je toliko vjet da je u stanju da se bez gubitaka izvue i iz najkompliciranije situacije On je mudar, neumjeren u jelu, brbljav, nespretan, ne mari za pravila lijepog ponaanja, ivotna radost ga nikada ne naputa. On se namjerno predstavlja da je glup i da nita ne razumije ta se oko njega dogaa, ali svojim alama i doskoicama potpuno razgoliuje Hadivata, koji vjeruje da je zavarao publiku, iako se ne moe rei da je nije svojim gestikulacijama, napadnom odjeom i nerazumljivim govorom, na odreen nain, osvojio. Karaoz esto gubi strpljenje i ne moe vie podnositi Hadivatove besmislice i njegova uzaludna nastojanja da ljudi oko njega pomisle da pripada visokim slojevima drutva i da je obrazovan, pa skida papue i tue ga. Postoji i druga vrsta dijaloga, takozvana, gel-ge muhavera. Dok njih dvojica razgovaraju, a esto i mijenjaju uloge, jedan drugog napadaju, tuku se i izgovaraju razne besmislice, pa takva igra rijei rezultira grohotnim smijehom u publici. U takvim scenama, ne samo da ih drugi ne razumiju, nego oni ne razumiju ni sami sebe. U osmanskom Karaozu postojalo je, koliko se do sada zna, 28 scenarija. To se odnosi na osmansko vrijeme i prve godine Republike. Karaoz bi se mogao nazvati teatar smijeha, aktuelnog trenutka, drutveno-politiki teatar, teatar jezika, intriga, satire. Karaoz kao teatar trenutka, veoma esto u toku same predstave mijenja dijelove zacrtanog scenarija i prilagoava se situaciji u zemlji, gradu ili njegovom dijelu. U predstavi, na jedan humoristian, pa i satirian nain ismijava vlast i monike. Recimo, u jednoj predstavi ismijan je admiral vojske, pa se na kraju daje savjet mladiu da nikada ne postane admiral.6 Mnogi evropski putopisci, kako svjedoi Metin And, ostavili su zapise o ovoj igri i zakljuili da je, osim apsolutistikog reima, Karaoz jedini lik, koji se, i pored najvee opasnosti kojoj je izloen, ne boji posljedica, pa ak ni cara ni velikog vezira.7 Bez obzira na razlike u sieu, na prostore koje je ova igra osvojila,
6 7 Metin And, Nav. djelo, str. 68. Isti, str. 69.

224 / Godinjak 2007

Teatar sjene Karaoz

na evoluciju koju je doivjela, zadrala je kao osnovnu odrednicu ova dva lika: Karaoza i Hadivata. Novi likovi, ni u kakvom sluaju, ni u jednom trenutku, nisu ih mogli zasjeniti. Zahtjevi novog vremena utjecali su da se pojave novi likovi i da upotpune ovu zabavu. Tu je Baba Ruhi, patuljast ovjek, prialica, mahalska luda. On ismijava sve i svakoga. Grbav je, epav i malo poremeen. Tirjaki suta suprotnost Baba Ruhiju, voli opijum. Njegovo ponaanje i govor vrlo su slini Hadivatu. Nastao je u vrijeme sultana Murata IV (1628.1640.), u vrijeme kada su bili zabranjeni narkotici. Tirjaki ima malu grbu, koju nastoji sakriti. Na sceni se pojavljuje i priglupi policajac Deli Bekir, hvalisavac, predstavnik vlasti, pa time ulijeva strahopotovanje ostalih, zatim pehlivan-skitnica, prosjaci, razbojnici i slini tipovi. Anadolski seljak Baba Himmet je najvii, ali i najpristojniji meu likovima Karaoza. On uvijek sa sobom nosi sjekiru i, za razliku od ostalih, svi njega ismijavaju. Na sceni se ponekad pojavi Albanac najee prodava boze, salepa ili lovouvar; Evropljanin, neka udna mjeavina Grka i Levantinca; Jevrejin lukav, iskusan trgovac, ali uvijek usluan. Stari bogati plemi elebija, ima otmjeno dranje i stalno pazi kako se ponaa. U njegovoj pratnji je obavezno lijepa i mlada ena. Tu je i Perzijanac, koji neprestano recitira perzijske klasike: Firduisja, Hafiza, Damija, Hajjama, Bonjak gazija i silnik, i mnogi drugi. Taj lik je, istovremeno i junak i siledija. Poznata je i jedna predstava Karaoza sa nazivom Gazi Bonjak. U Karaozu nisu izostali ni enski likovi. ene su odjevene u feredu (jedna vrsta ogrtaa, sa kapom) i velom preko lica. Tu je nekoliko vrlo izrazitih tipova ena, koje plijene panju publike: Karaozova ena, mahalska svaalica, tue ga, izaziva incidente i stalno se tui na Karaoza. Nigar bogata ena ili djevojka, jednom rijeju mirazua. Ona je hirovita, pa svoje prosce ponekad gole izbacuje iz kue. Nasuprot njoj, rijetko se pojavljuje skromna i smjerna djevojka Zuhra u predstavi Tahir i Zuhra, ili Lejla, u komadu Mednun i Lejla. Te predstave su poznati tekstovi iz islamske knjievnosti, istona varijanta Romea i Julije. Na sceni se esto pojavljuju crnkinje u ulozi dadilja ili kuharica. Tehnika izvoenja i postavljanja scene bila je krajnje jednostavna, i izgledala je ovako: na unaprijed odreenom mjestu postavljao se drveni okvir, otprilike duine dva metra. Okvir je s jedne strane bio otvoren i prekriven zavjesom (perde) sa prorezom od 40 do 60 cm. Iza zavjese, lutke su priljubljene uz nju. Tu je postavljen i sto, na kojem je upaljena svijea, gasna lampa, ili, kasnije, sijalica. Izrada figura iziskivala je trud, znanje i vjetinu. Izrezivale bi se od deblje, obino magaree ili kamilje koe, ili, rjee, od kartona. Koa se morala suiti i toliko glaati da gotovo postane prozirna, to se radilo posebnim noem. Zatim bi se pristupilo bojenju figura. Njihovi dijelovi, da bi se mogli pokretati, bili su povezani konim vrpcama. U osmansko doba ove figure zadravale su se pomou horizontalnih tapova, pod pravim uglom, pa bi tako nastajala sjena. Godinjak 2007 / 225

HADIOSMANOVI
Animatori su morali biti pravi majstori svoga posla. Nije samo od njihove vjetine ovisio uspjeh predstave, nego i od talenta, obrazovanja, sposobnosti prianja, umijea improvizacije. Dok pokreu lutke oni su nevidljivi: govore umjesto njih, smiju se, plau, svaaju, mijenjaju intonaciju glasa. Sadraj je esto u toku igre mijenjan i prilagoavan ukusu publike, te drutvenoj, politikoj i kulturnoj situaciji u zemlji. Od animatora je ovisio uspjeh ili neuspjeh predstave. Iako su animatori bili mozak Karaoza, rijetko se spominju njihova imena. Zna se da je bio na glasu Kor-zade Hasan.8 Spominje ga i Georg Jacob po imenu Kor-zade Hasan elebi,9 to upuuje na njegovo plemiko porijeklo. Evlija elebi u svojoj Seyahatnami (Putopisu), biljei takoer animatora pod imenom Kor Hasan i tvrdi da je ivio u vrijeme Bajezida I (1360.1403.). Ovdje mora da se radi o drugoj linosti pod istim imenom, jer ga istraivai situiraju u esnaesto stoljee. Prema nekim rukopisnim biljekama, ovaj animator obitavao je na dvoru Murata IV (1623.1640.) i navodi se da je bio veoma obrazovan, dobar muziar i znao arapski i perzijski jezik. U svim zemljama u kojima je vladala osmanska Turska, ovaj pozorini izraz bio je veoma popularan. Naroito su ove predstave davane u vrijeme Ramazana, bajrama, suneta (obrezivanja) i drugih sveanosti. To su bile igre za narod, i to obino na trgovima, a i u bogatijim i uglednijim kuama. Zato je ba Karaoz naao podlo tlo u islamskim zemljama? Izvjesno je da je vjera imala na to snaan utjecaj. Islam nije preporuivao igru ljudi na pozornici, pa su lutke, umjesto ovjeka, mogle da porue ono to i glumac. To se posebno odnosi na predstave davane pod utjecajem sufizma. Kako je Bosna bila i ostala otvoren duhovni prostor, ova igra udomaila se i kod nas. Istina, mi nemamo pisanih tragova o tome sve do devetnaestog stoljea. Vjerovatno su i ranije predstave izvoene, meutim, to ostaje u sferi pretpostavke, jer ni rukopisi nam ne nude takve podatke. Sarajevski cvjetnik (Guleni saraj), koji je u Sarajevu izlazio od decembra 1868. do jula 1872., dva puta biljei da je neki Jermenin u jednoj sarajevskoj kafani imao ovu vrstu pozorinog izraza, ali da je ubrzo morao prestati s tim, jer lascivne scene nisu odgovarale ukusu sarajevske publike, pa ga je polahko naputala. Prema navodima Georga Jacoba, koji je 1904. gledao u Sarajevu jednu ovakvu predstavu u Jeftanovievoj ulici u kafani Huseina Paalia, animator je bio Jermenin Samuel Gratiani, koji je to veoma vjeto izvodio.10 Posljednji animator Karaoza u Bosni bio je Hasib Rami. On je bio pravi umjetnik u izvoenju ovih predstava. ivio je za svoje lutke i uz njih. S njima se smijao, svirao, pjevao, plakao, priao... Dolaskom kina u nau zemlju, prestaje interes za Karaoza. Hasib Rami ostao je ojaen, cijelog ivota mislei na te likove izrezane iz koe, koje su ostale mrtve i za njega i za do tada zainteresiranu publiku. Dane je provodio pravei koriandole i popravljajui kiobrane. Lutke
8 Metin And, Nav. djelo, str. 29. i 70. 9 Georg Jacob, Nav. djelo, str. 5. 10 Georg Jacob, Turklerde Karago, str. 5.

226 / Godinjak 2007

Teatar sjene Karaoz

su ostale u Muzeju grada da podsjeaju. Ma koliko se raspravljalo o nastanku i razvoju Karaoza, sve se svodi na osmansku Tursku. Mi ga jedino tako i posmatramo i prihvatamo, jer se u svim zemljama, kojima su vladali osmanski Turci najdue i zadrao. Bez obzira na utjecaje nekih zemalja Dalekog Istoka, uspio je da sauva svoju osobenost i autentinost. Karaoz je fenomen koji bi trebalo jo istraiti i pokuati pronai scenarije barem nekih igara, iako su mnoge netragom nestale, jer su usmeno na sceni kazivane i usput mijenjane.

Godinjak 2007 / 227

Vizija novoga doba Uz 140-godinjicu pokretanja lista Sarajevski cvjetnik

Emina Memija

eu pojavama, koje su neizbrisivo utisnute u nau kulturnu povijest jesu novina Sarajevski cvjetnik i njen urednik Mehmed air Kurtehaji. Ovaj, prvi bonjaki novinar je, po svojim idejama, i djelu, Cvjetniku, jedan od najmarkantnijih poslenika XIX stoljea, koje je inae razmee prolosti (staroga) i budunosti (novoga) doba u Bosni i Hercegovini. Ta prekretnica odnosi se na cjelinu ivota od politike do novih drutvenih odnosa, kulture... To novo doba navijestio je Kurtehaji, ali ga nije doekao. Njegov ivotni vijek je kratak, ali je nabijen erosom osobe koja u svome vremenu prepoznaje budunost i navjeuje je svojim idejama. Njegove vizije i elje ostale su zabiljeene u njegovome listu Sarajevski cvjetnik. Mehmed air Kurtehaji roen je u Bijelom Polju 1844. godine. Zbog estih slubenih premjetaja svoja oca kadije Mehmeda Emina, njegovo kolovanje je bilo isprekidano, pa je znanja sticao od oca, ali najvie samouki. Zarana je savladao turski jezik, to mu je osiguralo inovniko mjesto u Pljevljima. Sa nepune 22 godine, kao znalac turskoga jezika, pozvan je u Sarajevo u dravnu slubu. Prvi posao bio mu je u zvaninom listu vilajetske uprave Bosna (l866. l878.) To je drugi list u BiH, prvi je Bosanski vjestnik, koji se javio mjesec ranije) kao prevodilac vijesti i informacije iz istanbulskih novina. Kako je svaki posao obavljao primjerno, ubrzo je promoviran u urednika. Jedno kratko vrijeme bio je i direktor tamparije. Za svega est godina javnoga djelovanja u Sarajevu stigao je jo da bude sudski tuma za turski jezik, predsjednik beledije (gradonaelnik), osniva, vlasnik i urednik Sarajevskog cvjetnika. Njegovo ivotno djelo je rad u novinarstvu autorski i uredniki. Prva znanja o pravljenju novine sticao je u Bosni, gdje i nije bilo iskusnijeg kadra, a on je, voen ambicijom i talentom, uspio ubrzo savladati zanat. Osim prevoenja, poinje pisati tekstove, pa ak ustanovljava prvu dijaloku formu u bosanskohercegovakom novinarstvu. Njegovi prvi tekstovi zapaeni su po britkom stilu i argumentiranosti stava. Oni odaju britkog hroniara, zagledanog u

228 / Godinjak 2007

Vizija novog doba

Bosnu i raznolikost njenih socijalnih i kulturnih fenomena. Nakon skoro dvije godine rada u Bosni, osjea da mu je prostor toga lista preuzak, pa se odluuje na vlastitu novinu. Tako je prvi broj njegovoga nezavisnog lista simbolinog naslova Sarajevski cvjetnik (Glseni saray) izaao 26. decembra l868./24., ramazana 1285., a posljednji 1. jula 1872./7., demazul-evvela 1289. Bio je to dvojezini sedminik na narodnom i na turskom jeziku, na etiri strane. Objavljeno je ukupno 159 brojeva. Sarajevski cvjetnik je prvi list toga tipa u pokrajinama pod osmanskom vlau. Kurtehaji je jedini urednik i autor veine tekstova. Novinarski afinitet gajio je prema polemici i komentaru. Na osnovu njegovih priloga u Bosni i Cvjetniku, i ureivake politike, da se zakljuiti da su dvije najbitnije teme Mehmeda aira Kurtehajia: apeli, bolje reeno vapaji, za prosvjeivanje i naukovanje te odbrana Bosne i Hercegovine od objeda i nasrtaja i sa istone i sa zapadne susjedne strane. Razloge zaostalosti Bosne vidi, prije svega, u tome to se obrazovanju i nauci ne poklanja potrebna briga. U svome listu, ve u uvodniku, toj temi je dao bitno mjesto: ...naosmo javni list i sredstvom ovoga elimo da brai svojim zemljacima kazujemo puteve civilizacije i priamo dnevne dogaaje, a ponosimo se to mislimo da emo tijem nainom rodu od koristi biti... I srcem i jezikom elimo da odgovorimo novom vremenu na njegove pozive... Okrenutost novom vremenu, elja za irenjem znanja, emancipacijom i evropskom kulturom konstanta su ovoga lista. Kad ovaj svijet sravnimo vrtu nai emo da je ljudstvo cvijee, koje ga krasi, a ovjeanstvu je ukras obrazovanost i sredstva za civilizaciji... Ili: ... neznanje je teka bolest i lijek joj je nauka, dakle nauku moemo oznaiti kao prijeku potrebu za duevni i tjelesni ivot... Urednik Cvjetnika poziva na saradnju sve koji mogu na bilo koji nain pomoi prosperitetu zemlje, a posebno se obraa uenima: ...hodite, pokaite se s dragim kamenjem vaeg znanja i prosvijetlite oi i umove naega naroda... Praktine mjere koje bi mogle poluiti opi uspjeh Kurtehaji formulira u tekstu Preporuke, u kome kae i ovo: Treba se osloboditi neznanja, ostvariti prosvjeta, izgraditi puteve, dravni inovnici moraju estito raditi svoj posao, potovati zakone, neka se zemljodjelci i trgovci bolje uvaavaju, neka se srp i kosa bolje potuju nego sablja... Cvjetnik je koristio sve novinske anrove, i sve povode i prilike, da propagira znanje. Tako donosi vijesti i informacije o gradnji ili popravku kola, sveanostima povodom ispita, objavljenim udbenicima i sl. Zanimljiv je njegov stav prema obrazovanju u vienacionalnoj zajednici. Iz Bihaa je stigla informacija u oktobru 1871. godine da je otvorena kola sa deset rimokatolikih i sedam Evrejskih uenika, ostalo su pravoslavni, i nekoliko bonjakih mladia dolaze u tu kolu na privat, a tako opet obratno, hristjanska i Evrejska djeca odlaze u mekteb radi turskog jezika. Na ovu informaciju list reagira pohvalom i obavezom da e besplatno poslati turske i srbske udbenike. irina njegovoga ljudskog i profesionalnoga stava vidi se u jo mnogo primjera, pa i iz teksta Uzroci naeg propadanja iz maja 1870. u kome kae: ...Gdje god se nae ili vidi kakva umjetnost treba je usvojiti ne zazirui od koga je ona Godinjak 2007 / 229

MEMIJA
postala, jer nema kod nas tog vjerozakona koji zabranjuje uenje. Ne valja govoriti moji stari to nijesu uili pa ne treba ni meni, jer nauku kao dobru stvar treba primiti ne gledajui od koga ni preko koga se prima... Meu loim pojavama koje ive u praksi je i sujevjerje, pa ga Kurtehaji osuuje ovim rijeima: Mi ovdje elimo da dokaemo koliko su tetne zablude i sujevjerje koje je u narodu zavladalo i da dokaemo onima koji u takvim stvarima lijeka trae, esto u njima otrova nau. Inae, Cvjetnik je pun praktinih savjeta za svakodnevni ivot i svi su oni usmjereni na potrebu trezvenog razmiljanja o stvarima. Tu se mogu nai savjeti o istoi, zdravlju, odgoju djece, apeli protiv alkohola, lahke zabave, loih utjecaja i sl. Kurtehaji je vrlo osjetljiv na siromanu djecu koja luta ulicama, prosjai, pa izlaz vidi u tome: ...da je u ovome mjestu ustanovljena javna radionica, o kojoj smo govorili, pa da su se besposlena djeca u nju pokupila, te razne zanate uila, niti bi poteni i mirni ljudi ulicama prelazei (se) uznemiravali, niti djeca stradala... Podravao je i pozivao na prikupljanje priloga za gradnju bolnice i javnih zanatskih radionica. Kurtehajiev kritiki stav je jasan i otvoren, i na duhovit nain iskazivan u rubrici Razgovor dvojice, koju je zapoeo u Bosni i nastavio u svome listu. To je dijaloka forma sa dva lika od kojih je jedan predstavnik vlasti, a drugi iz naroda. Teme njihovoga razgovora su loi putevi, nerazvijeni zanati, kolstvo, nemar inovnikog sloja, korupcija, nepotivanje zakona, gramzivost, nepotenje... Glas naroda uvijek se spori sa predstavnikom vlasti, pita ga sasvim konkretno, naprimjer, gdje su nestale pare namijenjene za gradnju puteva, da li je istina da je taj i taj potkupio toga i toga i sl., i uvijek italac shvati da vlast nema ili ne eli da ponudi pravi odgovor. Kurtehaji ima vrlo jasnu svijest o pripadnosti svojoj zemlji, i granii pojmove Bosanac i Turin. Protivi se prireivanju izvedbi turskog teatra lutke i sjene Kara oz u jednoj sarajevskoj kafani, poto svojim esto lascivnim sadrajem privlai i kvari mladie. Nakon to argumentira svoje protivljenje, veli: ivjela brao Bonjaci! Neka i u budue vae Stambolije viu: debela glava Bonjaka, oni koji vam tako govore odrasli su u hamamskim ulmama, te ne znaju ni ta je ast ni ta je uljudnost... Komentirajui tekst iz istanbulskih novina Hakaikulvekai, u kome se kritiziraju oni to nekritiki od stranaca primaju sve, upozorava da i u Sarajevu ima onih koji prihvataju tue obiaje u odijevanju umjesto nauku i umjetnost. Urednik Cvjetnika je u svom listu propagirao narodnu tradiciju i jezik. Primjer za to nalazimo i u tekstu povodom najave izlaska iz tampe zbirke muslimanskih narodnih pjesama koju je priredio Salih Sidki Hadihuseinovi Muvekkit. Kurtehajiev komentar sadri i ovo: Ovom prilikom imamo bosanskom iteljstvu prigovoriti i pokazati mu kako se kod razumnijeh patriota uvaavaju narodne pjesme, koje se kod nas uz gusle na svakom sijelu i sastanku pjevaju, premda to ugledni begovi i efendije ne samo preziru, nego se i stide svojim maternjim jezikom govoriti. Razumni patrioti i spisatelji koji se zanimaju opisivanjem raznijeh naroda i njihovih obiaja, pohvaljuju narodne pjesme. Polemika je najee Kurtehajievo sredstvo da iskae svoj patriotizam, otro se suprotstavljajui pokuajima napada na Bosnu, ali i na zvaninu vlast i odnos 230 / Godinjak 2007

Vizija novog doba

te vlasti prema hrianima. Na otrici njegovoga pera su, prije svih, beogradski i novosadski listovi, zatim zagrebaki te neki carigradski i beki. U toku tri i po godine izlaenja ovoga lista objavljeno je blizu stotinu polemikih tekstova, najvie Kurtehajievih. On pomno prati ta drugi listovi piu o Bosni, da bi im se odmah suprotstavio, nekad ak i provocirao. Tako, naprimjer, kritizira srpsku i zagrebaku tampu koja se podigla protiv suenja Vasi Pelagiu u Sarajevu, a kad je, kasnije, Pelagi protjeran iz Beograda i imao problema sa srpskim vlastima zbog svojih tekstova, onda su te novine utjele. Znao je biti ironian i duhovit u sporenju. Povodom smjene Stojana Bokovia sa mjesta urednika srpskog lista Jedinstvo Kurtehaji pretpostavlja da je ta mjera primijenjena jer ...mu je izblijedilo mastilo kojim je novu kartu Srbije crtao, te mu nijesu mogle izii one linije, koje je iznova gradio..., to mu sjeme koje je za Bosnu posijao nije moglo roditi... Otro se suprotstavljao ruskoj politici, predstavljanoj u srpskim listovima, o neravnopravnosti hriana u Bosni, pa u jednom komentaru, na gotovo cijeloj stranici, navodi primjere nacionalistike ruske politike, posebno prema Poljacima, kojima zabranjuje njihovu vjeru i jezik. Cvjetnik je u nizu tekstova razotkrivao tobonju brigu Rusije za graanska prava slavenskih naroda, a zapravo se radi o panslavistikim pretenzijama i politici rjeavanja tzv. istonog pitanja. Posebnu panju ovaj list poklanja odnosima Rusija Srbija Crna Gora, odnosno njihovom stavu prema Bosni. Poetkom 1872. godine donosi tekst Molitva ruskog svetenika za ujedinjenje svih Srba u jednu kneevinu i otkriva kako je prilikom posjete srpskog kneza Mihajla (Milana) jednoj crkvi svetenik u molitvi izrekao i elju da izvan Srbije ivei srpski narod podpadne pod kneevu vladu.... Prema pisanju novosadske Zastave, sudbina evropskih naroda treba i moe se zaokruiti ujedinjenjem svih Slavena, to bi bila zadaa Rusije, ali joj na tom putu stoji Osmansko carstvo koje treba unititi. Cvjetnik oponira tim ambicijama stavom da to ne bi dozvolile evropske sile, posebno Germanija, koja je vojno dobro ojaala. A kao kljuni argument u ovoj polemici donosi fragment teksta protivnici panslavizma u Rusiji iz tamonjeg lista Vjedomosti: ...Tako dakle sve su panslavistike ideje samo bezumlje, divljaki napadaj na tue blagostanje i sigurnost. Sreom, nalaze se takve ideje samo u glavama lijentina. Nai panslavisti idu daleko, oni hoe da poruse Srbe, ehe, Poljake i Slovake, jednom rjeju oni hoe da poruse sve slavene. Njihovim jezikom znai porusiti toliko, koliko pregraditi sva slavenska plemena u Velikoruse... Na optube Vidovdana o gaenju graanskih prava Cvjetnik odgovara i ovo: Pri svom uvjerenju ravnopravnosti raznih vjerozakona i narodnosti kod vas nema. Vi nedoputate vaim graanima od drugog vjerozakona da obitavaju ili trgovinu vode u unutranjosti zemlje, a kamo li da ih primate u zvanine slube, dakle kod vas nema jot ni graanskog a kamo li politinoga prava. Vai sudovi nijesu slobodni i bez upliva vae vlade. Imate kolske zakone pa postupate protiv njih, gulite narod dancima, pa ga jot upotrebljavate za vae obine role i intrige. Najveom neslogom i nezadovoljstvom vaa je zemlja krunisana, i samoga vaega kneza izdajniki ubili ste... Godinjak 2007 / 231

MEMIJA
U nekim srpskim novinama su od 1870. poeli izlaziti tekstovi sa neskrivenim teritorijalnim pretenzijama Srbije prema Bosni. Tako Cvjetnik doznaje da srpska vlada preko svojih diplomatskih veza pokuava ostvariti elju da od Turske kupi Bosnu, ali je to nastojanje stajalo osamdeset hiljada dukata, i to uzalud. Cvjetnik staje na stranu prava i pravde bez obzira o kome se radilo. Beogradsko Jedinstvo je objavilo tekst u kome jedno jevrejsko udruenje naziva zavjerenikom grupom. Kad se to drutvo obratilo novini da demantira njene navode, nije htjela objaviti. Zato je Cvjetnik dao priliku ovom udruenju i objavio tekst Izrailitska Alijancija nije drutvo zavjerenika. Zanimljivo je da je polemika u Cvjetniku mnogo otrija, i ea, nego u zvaninom vilajetskom listu Bosna, koja se javljala samo onda kad nije mogla izbjei odgovor ili prigovor. Urednik ovoga lista je imao dosta bogatu mreu dopisnika, prenosio je vijesti i druge tekstove iz istanbulskih, ali i vie evropskih zemalja, bio dobro upuen u politiku situaciju u svijetu, te je esto komentirao ili samo biljeio vane dogaaje. O itanosti Cvjetnika i uope prvih listova u Bosni i Hercegovini nemamo dovoljno relevantnih podataka. Iz vilajetske arhive, koja je, naalost, potpuno izgorjela 1992. godine zajedno sa ostalim dokumentima i knjigama Orijentalnog instituta, doznali smo da su svi inovnici osmanske uprave bili automatski pretplaeni na zvanini list, a o distribuciji i prodaji Cvjetnika smo nali malo podataka. Izvjesno je da se itao u Srbiji, jer je tamonja vlada vrlo brzo zabranila unoenje toga lista u zemlju, bio je popularan i u Istanbulu, pa je to vjerovatno navelo Hamdiju Kreevljakovia da u djelu tamparije u Bosni za turskog vremena... neoprezno zakljui kako je u osmansku prijestonicu ilo hiljadu primjeraka ove novine. Da je itan u Istanbulu u irem krugu, svjedoi i fakat da su neki tamonji listovi prenosili tekstove iz Cvjetnika, o emu je Kurtehaji izvjetavao. Ostao je zabiljeen i Kurtehajiev tekst kao odgovor na pismo pisca i novinara Readbega, koji ga, na osnovi njegovih tekstova, pita o stepenu obrazovanja i ivotnoj dobi. U odgovoru stoji i ovo: Imam 23 godine, kakvo e mi obrazovanje biti? Od svog oca nauio sam neto od osnovnih znanja. U naoj zemlji se ne ue visoke nauke, nema kola u kojima bih se mogao obrazovati kao neki evropski mladi. itanjem nekih knjievnih tekstova ovdje sam uspio da nauim toliko da mogu na osmanskom jeziku pisati. Iz Bosne nisam nikuda iao... Imao sam veliku elju da odem u Evropu. Kako je u naim krajevima nauka potpuno zanemarena, a u Evropi, ne znam je li to uroeno svojstvo naroda, ona se mnogo njeguje... U stalnoj trci sa vremenom, prekomjernim obavezama, optereen neimatinom, Kurtehaji se brzo po dolasku u Sarajevo razbolio od tuberkuloze. U 1872. godini je dva puta izbivao iz Sarajeva u pokuaju da se lijei, ali bez uspjeha, i po savjetu ljekara otiao je traiti lijeka u Be. Cvjetnik je prestao izlaziti s 1. julom iste godine, a nekoliko mjeseci kasnije njegov urednik je umro u Beu i sahranjen na tamonjem sirotinjskom groblju. Vijest o njegovoj smrti odjeknula je Sarajevom, pa je Bosna u broju od 24. septembra objavila nekrolog, kakav po sadraju i obimu teksta nije dobio, u ovim novinama, niti sultan: ...Zaista veliku je tetu dravi i narodu njegova smrt ui232 / Godinjak 2007

Vizija novog doba

nila jer on, koji je samo dvadeset i osmu godinu doivio, koliko je jot usluga mogao uiniti osobito publici novina itajuoj. Smrtni smo svi, ali dvojinom je vea alost kad smrt umladosti svoju rtvu trai. I u Istanbulu je u knjievnim i novinarskim krugovima oplakana njegova smrt, o emu svjedoi Safvet-beg Baagi. U svom kratkotrajnom izlaenju Sarajevski cvjetnik je uspio da ostavi svjedoanstvo o savremenim prilikama u Bosni i Hercegovini, velikim dijelom i u svijetu, pronosio je ideje pravde i pravinosti, znaaja obrazovanja, nauke, prvi je javni medij koji se okree evropskim dostignuima, propagira ih, vidi ih kao jedino rjeenje za napredak zemlje. Nijedan list XIX stoljea nije tako zduno i ustrajno gajio opeljudske vrijednosti, ne dijelei ljude po vjerozakonu. Stoga Sarajevski cvjetnik ostaje trajna vrijednost nae povijesti.
Literatura Baagi, Safvet-beg, Bonjaci i Hercegovci u islamskoj knjievnosti, Sarajevo, 1912. Dizdar, Senada, Sarajevski cvjetnik, studija i bibliografija, rukopis (magistarski rad) Kreevljakovi, Hamdija, tamparije u Bosni za turskog vremena 15291878, Gradja za povijest knjievnosti hrvatske, JAZU, Zagreb, 1920. Memija, Emina, Bosanski vjesnici, Sarajevo, 1991. Memija, Emina, tampana knjiga i periodika u Bosni i Hercegovini 18001878, Sarajevo, 1984. (doktorska dizertacija). Skari, Vladislav, Sarajevo i njegova okolina od najstarijih vremena do austrougarske okupa cije, Sarajevo, 1937. Sarajevski cvjetnik, 1868.1872.

Godinjak 2007 / 233

Poezija Fadila Kurtagia

Jasmina Hrnjica

Iz pjesnikove biografije Fadil Kurtagi (Kladanj, 1889. godine Sarajevo, 1958.1) avrio je gimnaziju u Tuzli i jedan razred Uiteljske kole u Sarajevu, a studij je nastavio u Zagrebu, gdje stalno boravi od 1922. do 1939. godine.2 U tom periodu vrio je dunost glavnog tajnika Saveza bankovnih inovnika Kraljevine Jugoslavije, a 1933. godine je odbornik u Drutvu zagrebakih muslimana. Godine 1939. dolazi u Sarajevo, gdje je do 1945. godine referent u Glavnoj bratinskoj blagajni. Nakon 1945. godine pa sve do mirovine radi u Ministarstvu rudarstva. U mladosti je istaknuti i dosljedni pristaa Frankove Stranke prava3 i aktivno je radio na njenom popularisanju kod bonjake omladine. Bio je estoki kritiar srbofilskih orijentacija u bonjakoj politici i u studentskim danima publicira radikalno negativnu karakteroloku sliku Srba4. Istovremeno je i kritiar bosanske autonomije, a vatreni pobornik i glasnogovornik etnike kroatizacije Bonjaka5, zbog ega je otro napadnut u Musavatu 1909. godine. S vremenom, meutim, Kurtagi evoluira prema integralnom jugoslavenstvu i socijalistikim idejama.
1 2 3 Datum preuzet iz Antologije bonjake poezije XX vijeka E. Durakovia, isti se javlja i u Biserju Alije Isakovia, dok je kod Zlatka Hasanbegovia u knjizi Muslimani u Zagrebu 1878 1945. Doba utemeljenja kao godina smrti navedena 1959. godina Biografski podaci uglavnom su preuzeti iz knjige Zlatka Hasanbegovia Muslimani u Zagrabu 1878 1945. Doba utemeljenja, Medlis Islamske zajednice u Zagrebu, Zagreb, 2007. Zlatko Hasanbegovi u knjizi Muslimani u Zagrebu 1878 1945. Doba utemeljenja, Medlis Islamske zajednice u Zagrebu, Zagreb, 2007., navodi da je 14. listopada 1908. godine u Starevievu domu odran sastanak u vezi sa ranijom inicijativom nekih aktivista stranke o gradnji zagrebake damije meu kojima je bilo i 20-ak muslimanskih studenata Bonjaka, a u ije ime je govorio Fadil Kurtagi. On je pozdravio ovu inicijativu jer je dola od Frankove Stranke prava koja je uviek iskreno ljubila muslimane. Esad Zgodi, Fadil Kurtagi, u: Bosanska politika misao (austrougarsko doba), Sarajevo, 2003., str. 201-218. Esad Zgodi, Fadil Kurtagi, u: Bosanska politika misao (austrougarsko doba), Sarajevo, 2003., str. 201-218.

4 5

234 / Godinjak 2007

Poezija Fadila Kurtagia

Knjievni rad Fadila Kurtagia zapoinje 1907. godine, kada je kao osamnaestogodinjak objavio svoju Prvu pjesmu6, i intenzivno traje do 1919. godine u kojoj je tampana njegova prva i jedina zbirka pjesama. Paralelno sa prvim objavljenim pjesmama pojavila se i njegova prva proza7 koju ini est pria objavljenih u Beharu 1907-08. godine. Sve ove prie imale su jasan didaktiko-angairani sadraj bez neke trajnije vrijednosti. Kurtagi se narednih godina na knjievnom planu okrenuo iskljuivo poeziji, a paralelno sa knjievnim bavio se i politikim radom. Politike tekstove objavljuje u Muslimanskoj slozi i Muslimanskoj svijesti, te Hrvatskom dnevniku i Mladoj Hrvatskoj. Napravio je nekoliko kritikih osvrta na bonjaku knjievnost i bonjake pisce (koje on imenuje muslimanskim), te je u tim osvrtima pohvalio i visoko vrednovao literarno djelo Safvet-bega Baagia8, a pisao je i o Hifzi Bjelevcu9. Sarauje sa brojnim listovima i asopisima i u periodu od 1907. do 1910. poeziju objavljuje u Beharu, od 1911. do 1914. u Gajretu, a u goditu 1912.13. objavio je dvije pjesme i u Biseru. Osim u bosanskohercegovakim asopisima, neke svoje pjesme objavio je i u Hrvatskoj, u asopisu Mlada Hrvatska. Nakon Prvog svjetskog rata u vlastitoj nakladi objavljuje svoju jedinu zbirku pjesama sa nazivom Stihovi10. Zbirka sadri ukupno 48 pjesama od ega je njih 19 ve ranije bilo objavljeno sa istim ili drugim nazivom11. Nakon 1919. godine Fadil Kurtagi se vie ne bavi poezijom ve ga, ako je suditi prema objavljenim brourama, ponovo zaokupljaju socio-ekonomske i politike prilike i teme, a posebno se bavi pitanjem radnitva i radnikog udruivanja i organiziranja. Jednu takvu brouru sa nazivom Intelektualni radnici i rad niki pokret12 objavio je 1927. godine, a 1928. izdaje i svojevrstan manifest-statut bankovnih inovnika nazvan Ciljevi i ustrojstvo Saveza bankovnih inovnika i namjetenika Jugoslavije13. Godine 1941. Kurtagi se ponovo vratio prozi, objavivi zbirku fragmentiranih pria pod nazvan Mali ljudi iz velikih kola14 koje su u cijelosti politiki angairane i optereene nedvosmislenom poukom. Sve prie u ovoj zbirci pisane
6 7 8 9 10 11 12 13 14 F. Kurtagi, Prva pjesma, Pobratim, 17/ 1906-07., 9, str. 155. F. Kurtagi, Siromani bogata, Behar, 1907.08., str. 46., Ona, Behar, 1907.08., str. 58., Otac, Behar, 1907.08., str. 90., Predrasuda, Behar. 1907.08., str. 122., rtva sentimentalno sti, Behar, 1907.08., str. 213, Konstitucija, Behar, 1907.08., str. 277. Abdurahman Nametak je spominje sa nazivom Akordi, u: Abdurahman Nametak, Muslimanski knjievni pokret (1878 1914), Mostar, 1939., str. 80. F. Kurtagi, Sliice i profili, Zeman, I/1911., 19, str. 2-3. Abdurahman Nametak je spominje sa nazivom Akordi, u: Abdurahman Nametak, Muslimanski knjievni pokret (1878 1914), Mostar, 1939., str. 80. U Gajretu je objavljeno esnaest pjesama, u Biseru dvije i u Beharu jedna pjesma, a kod est pjesama dolo je do promjene naziva (vie o ovome u tekstu). F. Kurtagi, Intelektualni radnici i radniki pokret, tampa nadb. tiskare, Zagreb, 1927. F. Kurtagi, Ciljevi i ustrojstvo Saveza bankovnih inovnika i namjetenika Jugoslavije, Tisak Nadbiskupske tiskare, Zagreb, 1928. F. Kurtagi, Mali ljudi iz velikih kola, fragmenti iz ivota intelektualnih radnika, Tiskara Dragutin Beker, Zagreb, 1941.

Godinjak 2007 / 235

HRNJICA
su ablonski i sa jasnom porukom o nunosti udruivanja u radnike i sindikalne organizacije. Ipak je meu ovih trinaest, uglavnom neuspjelih proznih pokuaja, zanimljiva pria sa nazivom Tako je govorio Zaratustra15, koja u osnovi ima originalnu temu i osobenu kompoziciju. Fadil Kurtagi je u toku svoga ivota bio istrajniji politiki radnik negoli knjievnik. Ovu tvrdnju potkrepljuje injenica da se poezijom bavio due od jedne decenije, a da su ga politiki problemi okupirali due od pola vijeka. On je vei dio svog javnog djelovanja usmjerio na borbu za prosperitetniju zajednicu, ali je pritom esto zanemarivao injenicu da Bonjacima nije iskljuivi cilj materijalna egzistencija koja bi se ostvarila na raun duhovnosti i osobenosti. Nije razumio ili je svjesno zanemario etnonacionalnu, religijsku i kulturnu posebnost svojih sunarodnjaka, pragmatiki nudei da se izgrauju u krilu hrvatskog nacionalnog bia. Njegov angaman izmeu dva rata imao je cilj buenje svijesti radnitva i ljudi uope, te osvjeivanje intelektual nog radnitva i bio je osloboen preanjih etno-nacionalnih nanosa. Esad Zgodi je, procjenjujui njegov rani politiki rad konstatirao da: S obzirom na pjesniku vokaciju njegov politiki rukopis karakterizira osebujan jezik i stil. Reenica je emocionalna, izraz se kree u metaforama, analogijama, konciznostima i knjievnim figurama. Takoer, treba imati u vidu da je rije o rukopisu kojeg publicira aki, omladinski uzrast, pa u tome vidjeti njene objektivne limite. U sadrinskom smislu, njegov politiki tekst je u osnovi epigonski, a ne autorski.16 Veina ovih ocjena mogla bi se prenijeti i na njegov knjievni rad koji je patio od istih nedostataka. U njegovim pjesmama, a jo vie u prozi, ima politikog angamana, poetnikih poetskih propusta i zabluda, puno literarnog, a malo originalnog. Zbog toga ne udi to se on u knjievnim krugovima uvijek kretao negdje na marginama, nikad ne uspjevi privui veu panju. Osim toga, Kurtagi je u poetskom izrazu konstantno bio pod utjecajima bosanskohercegovakih ili srpskih i hrvatskih pjesnika zbog ega je teko mogao dati neto novo, a samo rijetko je uspijevao otkriti i neto svoje. Zanimljivo je da je veinu svojih pjesama napisao ekavicom, iako je na politikom planu djelovao u pravcu kroatizacije Bonjaka. Njegove najplodnije godine i najvrednije poetske tvorevine nastale su u periodu izmeu 1907. i 1914. kada je i objavio svoje najbolje pjesme u Beharu, Gajretu i Biseru. O njegovom javnom radu i politikom djelovanju znaajnije su pisali Zlatko Hasanbegovi17 i neto opirnije Esad Zgodi18.
15 F. Kurtagi, u: Mali ljudi iz velikih kola, fragmenti iz ivota intelektualnih radnika intelektual nih radnika, Tiskara Dragutin Beker, Zagreb, 1941. 16 E. Zgodi, Bosanska politika misao (austrougarsko doba), DES, Sarajevo, 2003., str. 201-218. 17 Z. Hasanbegovi, Muslimani u Zagrebu 1878 1945. Doba utemeljenja, Medlis Islamske zajednice u Zagrebu, Zagreb, 2007., str. 44. 18 E. Zgodi, Bosanska politika misao (austrougarsko doba), DES, Sarajevo, 2003., str. 201-218.

236 / Godinjak 2007

Poezija Fadila Kurtagia

O Kurtagiu kao pjesniku nekoliko reenica napisao je jo 1939. godine Abdurahman Nametak19, a znaajni su jo samo radovi Ljubice Tomi-Kova20 i Muhsina Rizvia21. Na razmei epoha Fadil Kurtagi kroio je u poeziju u vrijeme kada su bonjaki pjesnici ve uveliko naputali obnoviteljske preporodno-romantiarske ideje s kraja XIX vijeka. Ove ideje bile su protkane folklornom graom i jezikom koji im je dao prve i prepoznatljive obrasce umjetnikog izraza22. Tih godina u nau poeziju ve prodiru ideje evropske moderne kojoj je utirao put Musa azim ati, a slijedili su ga drugi pjesnici, meu njima i Fadil Kurtagi. Oni su, krenuvi putevima evropskog pjesnitva otkrivali svijet simbolista, matovitih metaforiara i sjajnih verbalista svijet obogaen novim i neuobiajenim sadrajima, u bljetavom ruhu od muzike rijei, iznijansiranih boja i mnogostrukih asocijacija23. Za atia je ovo vrijeme preobraaja i okretanja zapadu te asimilovanje zapadnjakih artistikih dostignua24 koje su u njegovoj poeziji dominantne ve od 1908. godine, kada ih je, boravei u Zagrebu i kreui se u matoevskom krugu, jasno ispoljio. S obzirom na to da je Fadil Kurtagi uio neposredno od atia, u ijem se krugu kretao i pod ijim utjecajem je djelovao, nemogue je govoriti o Kurtagiu bez atievog spomena. Kritiari navode da je knjievno obrazovanje Kurtagi... stekao od Muse azima atia25 i da je u poeziju uao slijedom atieva (ali i Matoeva i Duieva) modernistikog artizma26, te je stoga neizbjeno stalno poreenje i vrednovanje Kurtagieve poezije u odnosu na atievu. Pod atievim direktnim utjecajem (i indirektnim utjecajima pjesnika koji su i na atia djelovali), Kurtagi je nastojao njegovati savrenstvo forme, neurotiki pjesniki senzibilitet i dubinu izraza, te simboliku i metaforiku gustinu koja je kod njega nekad postajala i sama sebi svrhom. Istovremeno, njegova poezija, kao ni poezija drugih bh. pjesnika ovog perioda, nije mogla egzistirati bez naslanjanja na temelje stoljetnih tvorevina naeg narodnog pjesnitva, alhamijado knjievnosti i knjievnosti na orijentalnim jezicima, te srednjovjekovne epigrafske poetike.
19 A. Nametak, Muslimanski knjievni pokret (1878 1914), Mostar, 1939., str. 80. 20 Lj. Tomi-Kova, Poezija Fadila Kurtagia, u: Bonjaka knjievnost u knjievnoj kritici, Knjiga 3, Novija knjievnost poezija, Alef, Sarajevo, 1998., str. 123-126. 21 M. Rizvi, Bosanskomuslimanska knjievnost u doba preporoda 18871918, El-Kalem, Sarajevo, 1990., str. 359-364. 22 E. Durakovi, Bonjaka poezija XX vijeka, u: Bonjaka knjievnost u knjievnoj kritici, Knjiga 3, Novija knjievnost poezija, Alef, Sarajevo, 1998., str. 7. 23 Lj. Tomi-Kova, Poezija Fadila Kurtagia, u: Bonjaka knjievnost u knjievnoj kritici, Knjiga 3, Novija knjievnost poezija, Alef, Sarajevo, 1998., str. 123. 24 M. Rizvi, Musa azim ati, u: Bosanskomuslimanska knjievnost u doba preporoda 18871918, El-Kalem, Sarajevo, 1990., str. 342. 25 A. Nametak, Muslimanski knjievni pokret (1878 1914 , Mostar, 1939., str. 80. 26 E. Durakovi, Bonjaka poezija XX vijeka, u: Bonjaka knjievnost u knjievnoj kritici, Knjiga 3, Novija knjievnost poezija, Alef, Sarajevo, 1998., str. 13.

Godinjak 2007 / 237

HRNJICA
I to nije sve, jer u bonjakoj poeziji koja je nastala u prvoj i drugoj deceniji XX vijeka, osim utjecaja sevdalinke, balade (lirske narodne tradicije uope) i orijentalno-mistine poezije, djeluje i jedan snaan proces meunacionalnog proimanja sa srpskom i hrvatskom poezijom i kulturno-etnikom tradicijom uope. Folklorna tradicija, orijentalni misticizam, te isprepletenost sa poetskim i kulturnim putevima susjeda, bitne su odrednice cjelokupnog bonjakog pjesnitva s poetka XX vijeka, a svakako su to odrednice i Kurtagieve poezije. Doda li se ovome jo i dualizam egzistencijalno-filozofske ideje srednjovjekovnog bosanskog ovjeka i konstantna raspoluenost izmeu dva svijeta, pa ma koji odnos svjetova to podrazumijevalo: da li svijet ovostranosti i onostranosti ili svijet ivljenja olienog u neizbjenom i sudbinskom preplitanju Istoka ili Zapada, postaje jasno koliko kompleksno moe biti traganje za pjesnikim identitetom Fadila Kurtagia. Uz to, nagli preobraaji i evropeizacija na temeljima pjesnikog naslijea, koji su u dijahronoj perspektivi od Enesa Durakovia oznaeni pojmom ubrzanog rasta, unose u bonjaku poeziju nove vrijednosti prema kojima ona ostaje prepoznatljiva, osobena i originalna. Uzme li se u obzir sve navedeno, ne udi onda to su svi nai pjesnici toga doba intenzivno tragali za putevima vlastitoga poetskog izraza, a za Kurtagia se ne moe sa sigurnou rei da li ga je ikad zaista i pronaao. U navedeno poetsko traganje za izvorima vlastite duhovnosti27 Fadil Kurtagi se ukljuio u prvoj deceniji XX vijeka i svojom je poezijom doprinio da se stvori cjelovitija slika o bonjakom poetskom izrazu uope. Moe se rei da je, iako sam nije utjecao na generacije pjesnika koji su poslije njega doli, postao znaajna i nezaobilazna karika u ovom lancu, posebno u odreivanju i definiranju osobenog bonjakog poetskog izraza na razmei epoha: s jedne strane, na razmei romantizma i moderne, i sa druge strane na razmei moderne i avangardne poslijeratne poezije. Njegove duhovne veze sa romantiarskim pjesnicima s kraja XIX vijeka, na ije se temelje u svom pjesnikom zaeu itekako oslanjao, bliskost sa istomiljenicima atiem i A. Karabegoviem Hasanbegovim te nagovjetaji nadolazeeg ekspresionizma koje je u svojim pjesmama dao, ine ga nezaobilaznim u promatranju i sagledavanju bonjake poezije u cjelini. Iz ovog razloga Muhsin Rizvi ga ubraja meu pjesnike preporodne knjievnosti, a Enes Durakovi jednu njegovu pjesmu uvrtava u Antologiju bonjake poezije XX vijeka. Kurtagiev poetski svijet Fadil Kurtagi je pripadnik mlae generacije bonjakih pjesnika s poetka XX vijeka ija je poezija razvijena na marginama atievog stvaranja nakon 1908. godine28, a udaljavala se od Baagievog i ikievog i posebno od Kape27 E. Durakovi, Bonjaka poezija XX vijeka, u: Bonjaka knjievnost u knjievnoj kritici, Knjiga 3, Novija knjievnost poezija, Alef, Sarajevo, 1998., str. 8. 28 M. Rizvi, Fadil Kurtagi, u: Bosanskomuslimanska knjievnost u doba preporoda 18871918, El-Kalem, Sarajevo, 1990., str. 359.

238 / Godinjak 2007

Poezija Fadila Kurtagia

tanovievog poetskog izraza. Pa ipak, neke njegove rane pjesme nose poneto i baagievsko i ikievsko, a to bi se ponajprije moglo rei za njegov nacionalromantiarski krug (o kojem e vie rijei biti u narednom poglavlju) u kojem se osjea duh epike i zvuk gusala. Na neki udan nain prepoznaje se u njegovim pojedinim stihovima i onaj isti duh ovjeka koji izvire iz Kapetanovieve pjesme Ko tigar bih...29, a u kojoj je izreena i snaga i borba i poraz i predaja, sve u nekoliko stihova. Iako je inspiriran folklorom i duhovnom tradicijom Bonjaka, on, shodno svojim modernoevropskim opredjeljenjima, ne dozvoljava da folklorno i tradicionalno izbije na povrinu. Stoga bi se moglo rei da ovih elemenata u njegovim ranim pjesmama skoro uvijek ima u potki, ali se oni rijetko vide u ari. Pjesnik ih svjesno prekriva impresionistikim i simboliko-metaforinim slikama, ali ih se ne moe u potpunosti osloboditi. Ovo svjesno djelovanje na kidanju veza sa prolou i nastojanje da se priblii novoj pjesnikoj struji kako bosanskoj tako i hrvatskoj i srpskoj, ono je to ga bitno udaljava od prve generacije pjesnika preporoda. Spomenuti simbolizam, koji dominira u njegovom poetskom izrazu i kojega je pjesnik u svojim zrelijim pjesmama znaajno usavrio, oslobaajui ga nanosa romantiarskog, ponekad e biti isto salonski, nekad mistino-ezoterijski, a najee sazdan od mistino-demonskih slutnji i vizija koje su zaokupljale pjesnikovu panju, posebno u predratnim godinama. Navedene pjesnikove tenje da se po svaku cijenu oslobodi lanaca prolosti i ukljui u evropske poetske tokove dovele su do toga da su njegove pjesme svojim naslovima, motivima, mitsko-kranskom leksikom, posebno kada se one sagledaju u zbirci, ukazivale na udaljavanje od izvorno i osobeno bosanske, a posebno bonjake poezije, a odavale su simboliko-mistiku kolu savremene hrvatsko-srpske lirike30. U nekim njegovim ranijim pjesmama, objavljenim do 1913. godine, osjea se i stari prepoznatljiv miris rodoljubivo-prosvjetiteljskog romantizma, pa i nacionalnog ara koji je, dodue, nedefiniran i nestalan i koji sve ee prerasta u opeljudska suosjeanja sa ovjekom. Ustvari, ve od prvih pjesama kod njega je uoljiva neraskidiva veza izmeu intimnog i univerzalnog, izmeu individue i kosmosa. U tom poetskom spletu ovjek je veoma esto centar Kurtagievog svijeta i oko njega i u njemu se deava sutinsko. Ponekad izgleda da je u svom traganju za ovjekom u ovjeku, Kurtagi umanjivao vrijednost poetskog za raun egzistencijalno-filozofskog. U njegovoj poeziji su slike prirode i pejzaa potinjene ovjekovom raspoloenju ili su unesene tek kao kontrast njegovom duevnom stanju. U bilo kom pravcu da se kree poetsko zbivanje u njegovim pjesmama, ovjeka uvijek ima u njima. ovjek je prisutan kao planetarni subjekt koji je nekad pozitivno ili negativno aktivan, a ponekad dekadentno pasivan i bezvoljan sa ukorijenjenom svijeu da on nita ne moe promijeniti. Bilo da je rije o pjesnikom subjektu, koji je rijetko vidljiv i prisutan, ili je ee rije o ljudima, o
29 A. Isakovi, Biserje, Antologija muslimanske knjievnosti, Beograd, 1990., str. 271. 30 M. Rizvi, Fadil Kurtagi, u: Bosanskomuslimanska knjievnost u doba preporoda 18871918, El-Kalem, Sarajevo, 1990., str. 360.

Godinjak 2007 / 239

HRNJICA
ovjeku uope, otkrivaju se bar dva suprotna stava: borben i odluan stav koji bi da rui bastione nepravde i zla, i jedan melanholian i depresivno-poraavajui stav koji kazuje da se ne moe uiniti nita doli slegnuti ramenima i objesiti ruke niza se31. Ako je potrebno za navedenu tvrdnju traiti reprezentativne primjere, onda su to sigurno pjesme Mi32 i Neimari33. U prvoj pjesmi svemir drhturi pred snagom revolucionarne ideje, dok gvoz dene grudi vulkan, grom i buru kriju. Cijela pjesma odie jednom pozitivnom silinom i snagom, poput nara je krcata snanim izrazima, a ovjek je taj koji o svojoj sudbini odluuje.
Stazama naijeh snova besni hru ati, Vije se slobode bajrak i zvei handar ljuti, A marseljeza bruji i vrite udni svati Naijem ilama breke neto to prolom sluti....

Sa druge strane, u pjesmi Neimari34 prisutna je apatija i bezvoljnost zbog gubitka nade. Pjesnika niko ne moe probuditi iz tog mrtvila u koje je zapao, dobri ljudi mu nastoje pomoi, ali ta pomo ne daje rezultate, jer je on pasivan i umrtvljen.
Doli su mi danas, da mi dvore prave Iz kojih li strana, Bog zna, kakvi ljudi? Proricali osvit jedne zore plave, to e s moga neba tude da zarudi. ... Doli su mi danas, da mi dvore prave Dobra dela init, to im srce udi I odoe dalje poniknute glave, Jer uvredih srca ovih dobrih ljudi.

Pjesma je u svojevrsnom kontrastu koji se javlja izmeu tri prve i dvije posljednje strofe. Poljuljani su stupovi vjere u iekivanju Boije milosti koja ne dolazi i izgubljena je nada u ljepi ivot kao i u postojanje idealne ivotne druge. U konanici, kad se gleda pjesnikov poetski svijet, vidljivo je da je on od mladog idealiste, koji je bio spreman krenuti putevima modernog pjesnitva, ali
31 N. Sarajli, Teme, Biser, 1913.14. godine, cit. Svijet je sada objesio ruke niza se! 32 F. Kurtagi, Mi, Gajret, 5/1912., 5-6, str. 87. / Mlada Hrvatska, 6/1913., 2, str. 29. / u zbirku uvrtena sa nazivom Revolucija, str. 4. 33 F. Kurtagi, Neimari, u: Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 15. 34 F. Kurtagi, Neimari, u: Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 15.

240 / Godinjak 2007

Poezija Fadila Kurtagia

koji istovremeno vjeruje u ljude i istu i nepatvorenu ljubav, u snagu borbe, nacionalno jedinstvo (onako kako ga je on poimao), patriotizam, prosvjetiteljski ar i socijalnu upuenost jednih na druge, doao do faze razbijenih iluzija, gubitka nade i vjere, te iste rezignacije i melanholine slutnje demonskog zla i smrti. Poetski krugovi i pokuaj klasifikacije Pokuaj da se napravi izvjesna klasifikacija Kurtagieve poezije ide slijedom naznaka koje je dao Muhsin Rizvi. Na osnovu njih bi se, uvjetno reeno, moglo govoriti o tri faze u kojima se uobliavao pjesnik. S obzirom na to da se tematski i motivski krugovi provlae kroz sve tri uoene faze, istovremeno bi se moralo govoriti i o najmanje tri pravca u kojima se kretala njegova poezija, a koji se prepliu kroz dijahronijski odreene faze razvoja. Tako bismo prvu fazu, koja je najizraenija do 1909. godine, mogli nazvati nacional-romantiarskom zbog neminovnog utjecaja prethodne epohe, uz napomenu da se romantizam osjea, ali da je pjesnik ve prema svom ranom opredjeljenju modernist. U drugoj fazi, koja obuhvata period od 1909. do 1912. godine, prevladava gusti simbolizam moderne, a u treoj, koja je prepoznatljiva od 1913. do 1914. su najjasnije izraeni drutveni kolektivizam i intimno-socijalne teme. S vremenom e, meutim, tanahni nacional-romantiarski dah iz rane faze prei u nacionalno-prigodniarske hvalospjeve prvo hrvatstvu, a nakon rata i srpstvu, te njihovim nacionalnim junacima. U najboljem sluaju vrtjet e se oko SHS jugoslavenstva, to je jasno vidljivo u pjesmama koje su uvrtene u zbirku. Metaforiko-simbolika poezija iz druge faze u svojoj e konanici prerasti u mistino-demonsku liriku slutnji, nedefiniranog straha i smrti. Ljubavna lirika pjesnikova koja se javlja u sva tri perioda prijei e put od isto platonske, iskrene i nevine, na orijentalnim zasadama izgraene poezije sa osobenim pogledom na enu kao neto nedodirljivo, do evropski prizemljenih iluzija i ulno-erotskog realiziranja ljubavnog doivljaja. Mogli bismo jo govoriti o pjesnikovoj intimno-porodinoj poeziji u koju se mogu uvrstiti samo tri pjesme35, ali se pojam intimnog u Kurtagievim pjesmama kasnije vezuje i za drutveno, te egzistencijalno iz kojeg se u ve spomenutom periodu 1912-14. raaju pjesme sa intimno-drutvenim i intimno-egzistencijalnim motivima. Na kraju, treba spomenuti i Kurtagievu religioznu liriku koju opet ine samo dvije pjesme36 dok se u jo nekoliko njih duh religijskog nadvio nad osnovnim motivom pjesme.
35 Ocu, Behar, 8/1907.08., 1, str. 168. / Ne plai, sestrice mila (Proljetni soneti), Behar, 9/1908.09., 23-24., str. 363. / Sestri, u: Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 12. 36 Lejlei mevlud, u: Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 10., / Bajramski uranak, u: Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str.11.

Godinjak 2007 / 241

HRNJICA
* Pjesme sa naznakama nacional-romantiarskog prvi su prepoznatljiv put Fadila Kurtagia. Za njih moemo rei da ih odlikuje, bonjakim pjesnicima toga doba tako svojstveno, lutanje i nesigurnost u izraavanju nacionalnog identiteta. Tako se one kreu od priklanjanja i poistovjeivanja sa hrvatskim do kasnije identifikacije i sa srpskim nacionom, a u konanici nose odlike i ranog jugoslavenstva. Pa ipak, ove pjesme, posebno u svojoj ranijoj fazi, nose i jedan iri drutveni i prosvjetiteljski patriotizam, snano pjesnikovo suprotstavljanje vjekovnim silama mraka i konzervativizma. Nije gubitak nacionalnog identiteta stran ni Baagiu, ikiu, Karabegoviu i atiu, ali za razliku od atia, naprimjer, koji je ve 1903. znao i gromko uzviknuti Ja sam Bonjak37, Kurtagi to nikad ni u svom knjievnom ni u svom politikom angamanu nije javno izgovorio38. Jedna od prvih njegovih pjesama sa oitovanjem navedenog prosvjetiteljsko-romantiarskog patriotizma svakako je Sastao se pakla zbor...39 u kojoj snano napada mrane sile i kliku koja pokuava zaustaviti napredak i onemoguiti prosvjetiteljski rad velikih pojedinaca. Romantiarsko-idealistiku snagu ovim stihovima daje i motto iz Maurania Miad grize, ali po tlih gmie / Sam sur oro pod nebo se die kojim pjesma poinje.
Sastao se pakla zbor sinova A zovu se pioniri mraka I prokletih tuinskijeh snova, Da unite sjaj sunevih zraka.

Iste godine u Beharu su objavljene jo dvije pjesme sa slinom temom. U Prelivodi40 govori o nepouzdanim ljudima nestabilna karaktera koji svojim postupcima ugroavaju ope interese zajednice. Osjeajno je prenaglaen usklik koji se u treoj strofi javlja zbog paradoksa ivljenja u kojem se prerano zatvaraju ivotni putevi velikih, a istovremeno je ivot milostiv prema onima koji to ne zavreuju.
Oj, nepravdo, dok na sebi zemlja Dri tebe, duhom tako mala, Dotle dere ljude pune uvstva Pune ara, pune ideala...
37 M. . ati, Ja sam Bonjak (Izdajici Avdi S. Karabegoviu), Bonjak, 13/1903., 36., str. 3. 38 tavie, Kurtagi prihvata uenje Ante Starevia o bosanskim muslimanima najie krvi hr vatske, u: E. Zgodi, Bosanska politika misao (austrougarsko doba), DES, Sarajevo, 2003., (str. 209) gdje autor analizira Kurtagiev tekst Kuda? objavljen u Mladoj Hrvatskoj 3/1909. 10., 7., str. 186. 39 F. Kurtagi, Sastao se pakla zbor... (Posveeno A. Meiu), Behar, 8/1907.08., 23-24., str. 366. 40 F. Kurtagi, Prelivodi, Behar, 8/1907.08., 19, str. 295.

242 / Godinjak 2007

Poezija Fadila Kurtagia

U pjesmi Kad no tiha41 govori o nunom strpljenju kojim se buntovna mladost treba naoruati u iekivanju ljepe i svjetlije budunosti koja njenom narodu jednom mora doi.
Zagonetka suncu se veseli: Sunce e joj skinut lance mraka, Nju rastvorit, zrake sipat tada Na moj narod. Al joj neto veli: Sada zalud uzdah, elja svaka, ekaj malo! Jote noca vlada...

U ovaj krug prosvjetiteljsko-romantiarske poezije svakako treba uvrstiti i pjesmu Novi zvuci42 koja je reakcija na ranije objavljenu pjesmu Nafije Zildieve i u kojoj on sa oduevljenjem i neskrivenom podrkom govori o elji i namjeri muslimanskih djevojaka da krenu stazama prosvijeenosti. Iako odie duhom napretka, oduevljenjem i podrkom tom napretku, ima u njoj i duboke intimne drame i baladine traginosti to lei u temeljnoj ideji. Ponovni usklik, ovaj put imperativni, javlja se u stihu Poletite kose raspletene43 i pun je nagomilanih pjesnikovih osjeanja i elje da se pokidaju stoljetni okovi patrijarhalne potinjenosti i neznanja sa muslimanske ene, koju pjesnik bodri bratskom ljubavi, a koja poentira zauujuim odabirom rijei u posljednjem stihu S novim danom usred razgovora...44. U ovoj pjesmi veliina i dubina misli nadilazi formu, sadraj i leksiku, a intimno-drutvena ekstaza oduevljenja sa esencijalnim intimno-porodinim temeljem nee se vie nai ni u jednoj njegovoj pjesmi, mada e se pojaviti jo nekoliko njih koje su po intenciji upravo intimno-porodine kao to su pjesme Ocu45, Ne plai sestrice mila46 i pjesma Sestri47, koja je i najblia prvoj. U navedenim pjesmama preovladava baladino-elegian ton sa sjetnim sjeanjem na djetinjstvo i sa slutnjom smrti, ili konstatacijom da je smrt ve prisutna i da se poput crnih oblaka nadvila nad pjesnikovu duu. Titranje izmeu sna i jave, koje se javlja i u drugim njegovim pjesmama, i kontrast izmeu prolosti i sadanjosti, prisutni su u svakoj od ovih pjesama, ali su najbolje vidljivi u pjesmi Sestri48. Pjesnik svoju seku u snu vidi u onom nekadanjem sjaju i milini kada su kao djeca bili bezgranino sretni, ali ti snovi se na kraju pretvaraju u moru jer je mrzlom rukom neko ih se tako i zauvijek zaprljao sjeanja na najljepe doivljaje iz pjesnikova ivota.
41 42 43 44 45 46 47 F. Kurtagi, Kad no tiha, Behar, 8/1907.08., 18, str. 279. F. Kurtagi, Novi zvuci. Nafiji Zildievoj, Behar, 10/1909.10., 22-23., str. 344. F. Kurtagi, Novi zvuci. Nafiji Zildievoj, Behar, 10/1909.10., 22-23., str. 344. F. Kurtagi, Novi zvuci . Nafiji Zildievoj, Behar, 10/1909.10., 22-23., str.344. F. Kurtagi, Ocu, Behar, 8/1907.08., 11., str. 168. F. Kurtagi, Ne plai, sestrice mila (Proljetni soneti), Behar, 9/1908.09., str. 363. F. Kurtagi, Sestri, u: Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 12. 48 F. Kurtagi, Sestri, u: Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 12.

Godinjak 2007 / 243

HRNJICA
Romantiarsko-slobodarske ideje sa intimnom vjerom u snagu revolucije i nezaustavljivu mo pravde i istine jo jednom e opjevati 1912. godine u pjesmi Mi49. Sa osjeanjem dostojanstvenog epskog duha i baladinim tonom nadolazeih tragedija saetih u pojmu kajde, ali i himninim zvukom marseljeze i probuenim bijesom proletarijata, pjesma je eruptivno snana i ispunjena akcionom sadrinom50.
Naijem ilama breke vrelina sunanih zraka Srca nam varnica puna naijeh kreva surih, A oi mutnu srdbu popie iz oblaka, Kad svemir s njezina daha jaue i drhturi.

Epski ponos poput vrele krvi vrije iz ovih stihova koji u obilju snanih sintagmi otkrivaju da za uznemireni i uzburkani duh potlaenih postoje samo dva puta od kojih jedan vodi u pobjedu, a drugi u asnu smrt. U ovoj pjesmi se istovremeno kod Kurtagia najjae osjea bliskost sa Baagievom zaviajno-patriotskom lirikom zbog neodvojivog osjeanja ljubavi, dostojanstva i pripadnosti rodnom tlu koje je u ilama. Ima u njoj nagovjetaja velikih dogaaja, pobune i previranja, ali i svjetlije budunosti i ozdravljujuih reformi do kojih mora doi bilo zveketom handara ljutih, bilo najezdom novih mladih i prosperitetnih snaga. Upravo o ovim novim snagama koje e promijeniti svijet nabolje, Kurtagi je govorio i u pjesmi sa simbolinim nazivom Canticum novum51 to je napisana u povodu Gajretove desetogodinjice. Ona je himna progresu i snazi to je neumorna mladost nosi u sebi i najava je novog, drugaijeg, ljepeg i pravednijeg svijeta koji se gradi.
I kada god prou ove snane ete, Trnovitom stazom svuda nie cvet I za njima zvezda milijarde lete I prati ih Boji osmeh mio, svet.

Pa ipak, pjesnikove ambicije da ovo postane nova solomonovska pjesma nad pje smama nerealne su jer njen poetski izraz nije uspio dosegnuti idejni cilj. Pjesma ne nudi nita originalno ni posebno, nema one tako potrebne zaudnosti ni osjeaja doivljenosti pa je teko mogue da su je i oni kojima je prvenstveno namijenjena mogli u cijelosti osjeati kao svoju. Svojevrsna revolucija izraena je i u pjesmi Ouvertire52
49 F. Kurtagi, Mi, Gajret, 5/1912., 5-6., str. 87. / Mlada Hrvatska, 6/1913., 2., str. 29. / u zbirku uvrtena sa nazivom Revolucija, str. 4. 50 M. Rizvi, Fadil Kurtagi, u: Bosanskomuslimanska knjievnost u doba preporoda 18871918, El-Kalem, Sarajevo, 1990., str. 363. 51 F. Kurtagi, Canticum novum. O Gajretovoj desetogodinjici, Gajret, 6/1913., 1-3., str. 3. / Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 8. 52 F. Kurtagi, Ouvertire, u: Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 13.

244 / Godinjak 2007

Poezija Fadila Kurtagia

koja sjedinjuje ljubav prema eni i ljubav kao univerzalnu vrijednost u jedno. Matoevski se ovdje briu granice i stapaju se u jedno ena, majka, zemlja i sloboda. Pjesma velia sreu, ivot i ljubav. Ona nosi optimizam, vedrinu i mo univerzalne ljepote i umjetnosti. Pjesnik u sebi otkriva nesluenu snagu koja ga tjera da ide naprijed, uvaavajui sve to je lijepo i mrzei sve to sputava.
Uz tanahni naklon pred ivim kumirom, Nad kojim su vile splele baldahin, Stupam svojom stazom u ruci sa lirom Ja vetrova divljih i oluja sin.

Takoer je, po uzoru na Matoa, i u ovoj pjesmi vidljiva Kurtagieva namjera da svoju poeziju obogati muzikom i da bar asocijativno, uvodei u pjesmu neki od muzikih instrumenata, djeluje na ula i d stihovima muziku podlogu. U ovoj pjesmi spominje se lira, u drugima su mandoline, violine, harfe, cimbala, ili pak slavuj kao simbol umilnih i skladnih zvukova. Namjera mu je da dosegne harmoniju muzike i rijei i da stihove oplemeni zvukom, to mu ponekad nesumnjivo i uspijeva. ee je, meutim, vidljivo da pjesnik pri uvezivanju svih ovih zahtjevnih komponenti zastane na samom kraju puta, i to u momentu kada je jo samo preostalo da se pjesmi udahne malo due i da joj se d malo poetskog ara koji bi je uinio skladnom cjelinom i dao joj konaan i originalan peat. Tako se Kurtagi otkriva kao veliki majstor rijei i fragmenata koje ponekad teko uspijeva meusobno izmiriti i ukomponirati u vrstu poetsku tvorevinu. Poslijeratna Kurtagieva rodoljubiva lirika patit e od istih nedostataka kao i ve spomenute pjesme, ali nee biti ni onako snana ni opeljudska kakva je bila do 1914. godine. tavie, ona e se utopiti u nazdraviarskoj patetici53 i ve spomenutom priklanjanju as hrvatskom, as srpskom nacionu, te ranoj tronacionalnoj ideji jugoslavenstva. S obzirom na to da je rije o poeziji s namjerom, ne udi to je pjesnik upao u semantiko-poetske zamke te unio pojmove semantiki jake, ali poetski isprazne, ime je ovaj poetski krug opteretio banalnou. Pjesme ovog tipa su Osloboditelji54, 30. travnja55, Skadar56, etva57. Prva je posveena potpukovniku ivanu Rankoviu i sa tipinom je prosrpskom, gotovo nacionalistikom orijentacijom. U pjesmi se velia Rankovieva slava i junatvo do tih granica da ga pjesnik poredi sa Markom Kraljeviem, govorei o velikoj moi koja se raa i koja nadolazi sluaju s gusala slavu stare moi. Ideja jugo53 E. Durakovi, Bonjaka poezija XX vijeka, u: Bonjaka knjievnost u knjievnoj kritici, Knjiga 3, Novija knjievnost poezija, Alef, Sarajevo, 1998., str. 13. 54 F. Kurtagi, Osloboditelji, u: Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919, str. 5. 55 F. Kurtagi, 30. travnja, u: Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 6. 56 F. Kurtagi, Skadar, u: Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 9. 57 F. Kurtagi, etva, u: Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 6-7.

Godinjak 2007 / 245

HRNJICA
slavenstva realizirana je u stihu Hrvat, Srb, Slovenac roblje to ve piti, ali je ona u sjeni vjekovnog srpskog stradanja, te konanog osloboenja. Slinog sadraja je i pjesma Skadar58 koja, kao i prethodna, ve u naslovu nosi nagovjetaje mita o stradanju i vjekovnoj potlaenosti srpskog naroda. Kao da eli uspostaviti meunacionalnu ravnoteu, trea pjesma 30. travnja59 je hvalospjev Hrvatima i nacionalnim junacima olienim imenima Zrinskog i Frankopana. Posljednja u ovom nizu je ujedno i najuspjenija pjesma sa simbolinim nazivom etva60 u kojoj Kurtagi objedinjuje dvije prethodne ideje i poentira nametnutim jugoslavenstvom. Pjesma je patriotsko-socijalna i u prvi plan stavlja snagu i duh napaenog ovjeka koji nema druge elje osim da se slobodno vrati svojim poljima. Ovom pjesmom Kurtagi je najblii antiu i kao to postoji slinost izmeu Mi61 i antieve Mi znamo sudbu62, tako i etva63 ima slinosti sa pjesmom O, klasje moje64 i drugom njegovom socijalnom lirikom. U ovoj pjesmi, uz koju bi se jo mogla spomenuti i pjesma Refleks65, ve se jako osjea njegova socijalistiko-ideoloka orijentacija utemeljena na radnom ovjeku, jedinstvu i slobodarskom kolu, a kulminira oovjeenjem Boga u vidu Njegovog silaska meu ljude. Bog je sio nama pa nas blagosiva kae u jednom stihu pjesnik to je korak u pravcu Njegove potpune negacije izreene u Kurtagievim kasnijim pjesmama. Ako se gleda dijahronijski, moglo bi se rei da se Kurtagi nikad nije uspio osloboditi blagih romantiarskih nanosa koji se u pojedinim njegovim pjesmama stalno osjeaju od poetka do kraja njegovog pjesnikog rada. Nije teio tome, ali je jednim svojim dijelom ostao vezan za romantiarsko-rodoljubive ideje prethodne epohe i nikad nije potpuno nestao utjecaj koji su u ranoj dobi na njega izvrili: Baagi, anti, Zmaj, Ili, Preradovi, Radievi... U cijelosti gledano njegova poezija nije romantiarska, ali se miris romantizma ipak osjea u njoj. * Drugi pravac poetskog kretanja Fadila Kurtagia prepoznaje se ve 1909. godine, kada su objavljeni Proljetni soneti66, a zatim i pjesme Oj, zbogom, Vrbase
58 F. Kurtagi, Skadar, u: Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 9. 59 F. Kurtagi, 30. travnja, u: Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 6. 60 F. Kurtagi, etva, u: Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 6-7. 61 F. Kurtagi, Mi, Gajret, 5/1912. / Mlada Hrvatska, 6/1913., str. 29./ u zbirku uvrtena sa nazivom Revolucija 62 A. anti, Mi znamo sudbu, Pjesme, Kultura, Beograd, 1963. 63 F. Kurtagi, etva, u: Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 9 64 A. anti, O, klasje moje, Pjesme, Kultura, Beograd, 1963. 65 F. Kurtagi, Refleks, u: Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 9. 66 F. Kurtagi, Prelivodi, Behar, 8/1907.08., 19, str. 295.

246 / Godinjak 2007

Poezija Fadila Kurtagia

silni67 i Puina Vrbasa drhti68 te napokon pjesma Svud grobni miris se iri69. U ciklusu Proljetni soneti70 koji se sastoji od etiri deskriptivno-refleksivna soneta, a neto kasnije e se pojaviti i peti71, prepoznaju se prvi jasniji utjecaji atia. Oni se ogledaju u formi, tematskom krugu, motivima i leksici. Jo se u ovim pjesmama, meutim, ne osjea atievska snaga i gustina simbolizma, to e koju godinu kasnije u cijelosti zahvatiti Kurtagievu poeziju, ali je i ovdje naglim i iznenadnim inverzijama skrenuo panju na formu i dominantne stilske odlike, a metaforom i kontrastom otvorio vrata i zakoraio u mistiko-simboliku gustou moderne. U svim ovim sonetima pjesnik prizorima i slikama proljea, kojima pjesme obino zapoinju, suprotstavlja vlastita osjeanja i raspoloenja koja se poput tmurnih oblaka nadvijaju nad svjeinom najljepega godinjeg doba. Najee to ini motivom smrti ili bolesti, te tugom i beznaem. Tako je u pjesmi Sunace prosiplje prame72 doaran kontrast izmeu ljepote proljea, to simbolizira raanje i ivot, i intimnog osjeanja straha i tegobe koji pritiu duu.
...tek jednom stvorenju nije Svanula proljetna zora: u vrtu njegova ia Crne su procvale rue, ko stara umire pria.

Smrt je konaan ishod i u pjesmi Ne plai sestrice mila...73 gdje je proljeu sretnog djetinjstva suprotstavljena surova stvarnost i oekivana smrt zbog koje se vodi nijemi dijalog izmeu brata i sestre.
Prkosi sudbini kletoj i neka ruica tvoja, Premila sestrice, zlatna sklopi mi ugasle oi...

Ovaj pesimistiki stav i nezadovoljstvo ivotom, ali i suprotstavljanje sudbini Kurtagievu poeziju pribliava poeziji Avde Karabegovia Hasanbegova, koji je kao i Kurtagi bio nedovrena pjesnika pojava74 sa potencijalima koji nikad nisu do kraja iskoriteni. Konstantna raspoluenost izmeu razmiljanja o onome to gubi i onome to je neminovno, izmeu ivota, na jednoj, i smrti na drugoj strani, prepoznatljiva je i u sonetu Ja ivot veliki ljubim...75 koji nosi glasno opratanje od ivota i svijest
67 68 69 70 71 72 73 74 75 F. Kurtagi, Oj, zbogom, Vrbase silni, Behar, 10/1909.10., 6., str. 90. F. Kurtagi, Puina Vrbasa drhti, Behar, 10/1909.10., 10-11., str. 155. F. Kurtagi, Svud grobni miris se iri, Behar, 10/1909.10., 3., str. 36. Sunace prosiplje prame, Ne plai sestrice mila ..., Ja ivot veliki ljubim.., Laste se vraaju mile i Sivi se oblai unja. F. Kurtagi: Sivi se oblai unja, Proljetni soneti, Behar, 10/1909.10., 7., str.106. F. Kurtagi: Sunace prosiplje prame, Proljetni soneti, Behar, 1908.09., 2324., str. 363. F. Kurtagi, Ne plai sestrice mila..., Proljetni soneti, Behar, 1908.09., 23-24., str. 363. S. Blagojevi, Oaravanje svijeta, Avdo Karabegovi Hasanbegov, u: Bonjaka knjievnost u knjievnoj kritici, Novija knjievnost poezija, Alef, Sarajevo, 1998. F. Kurtagi, Ja ivot veliki ljubim..., Proljetni soneti, Behar, 9/1908.09., 23-24., str. 363. / u zbirci objavljena pod nazivom Apoteoza i uz neznatne izmjene /.

Godinjak 2007 / 247

HRNJICA
da je on ve uvehnuo, ali i silnu elju za ivotom. Ovo je ujedno jedna od rijetkih pjesama gdje pjesnik ne razmilja, nego samo osjea, a osjea da je edan ivota i radosti koju mu prerana smrt uskrauje zauvijek.
I tako u elji mrijem, dre mi usnica sjetna I srce plae bolno, a proljet dolazi cvjetna

etvrta u nizu Laste se vraaju mile76 govori o ciklusu godinjih doba i ivotnom ciklusu uope kao prirodnom kretanju koje se konstantno ponavlja i obnavlja suprotno ivotu individue koji nestaje. U istom tonu pisana je i posljednja pjesma iz ciklusa Proljetni soneti Sivi se oblai unja77 koja se pojavila neto kasnije i slutnja je nadolazeeg nevremena koje je nagovijeteno grmljavinom i gomilanjem oblaka. Ovdje se intimni strah od smrti preplie sa drutvenom brigom zbog nadolazeih ratnih strahota. Deskriptivno-misaoni motivi nastavit e se i u pjesmama o Vrbasu, gdje je rastanak od ivota jo jasnije izraen. Sve je u znaku umiranja na jednoj i zavaravanja na drugoj strani, kae M. Rizvi, te dodaje da su sve ove pjesme pisane standardnim izrazom savremenog poetskog prosjeka..., ali svedenog na prazninu, knjiku konvencionalnost i verbalizam78. Na povrini dominira opis prirode sa puno lirsko-deskriptivnih slika ambijenta, ali se deskriptivni ton obavezno pretae u emociju koja je stvarnija i konkretnija od opisa. Opis je u ovim sonetima formalan i povran, ma koliko naizgled dominirao, on je ovdje samo osnova od koje se polazi, a bitne su pjesnikove emocije i razmiljanja o ivotu koje su ve u ovim pjesmama pune slutnje i nagovjetaja onoga to e u kasnijim njegovim pjesmama izbiti u prvi plan. Modernistika dekadencija i poimanje smrti koja se u ovim ranim pjesmama javlja, kasnije e postati centralni motiv Kurtagieve poezije. U pjesmi Oj zbogom, Vrbase silni79 uvodi specifinu simboliku koja je karakteristina za atievu poeziju, a koja e postati jo oitija u Kurtagievoj lirici. Rije je, naime, o paradoksalnim slikama oprenih svjetova to se postie dovoenjem u vezu pojmova i motiva iz hinduistike ili grke mitologije, kranskih i orijentalno-islamskih prepoznatljivih slika. Tako e se u jednoj pjesmi, jednoj strofi, a ponekad i u jednom stihu pojaviti Ganges, Kevser, uskrsnue i sotona. Ve ranije se, u duhu moderne, sluio antikom mitologijom i kranskom religijskom leksikom koje u novim pjesmama kombinira i spaja, gradei isto, naizgled oprenim slikama. Tako se pjesnik slui pojmovima kao to su: Olimp, feniks, Azrail, Bakho, Amor, nirvana, uskrsnue., a u pjesmi Akamluk80 njihova je koncentracija posebno vidljiva u stihovima koji objedinjuju antiku, kransku i islamsku filozofiju, umjetnost i svetita:
76 F. Kurtagi, Laste se vraaju mile, Proljetni soneti, Behar, 9/1908.09., 23-24., str.363. 77 F. Kurtagi, Sivi se oblai unja, Proljetni soneti, Behar, 9/1909.10., 23-24., str. 106. 78 M. Rizvi, Fadil Kurtagi, u: Bosanskomuslimanska knjievnost u doba preporoda 18871918, El-Kalem, Sarajevo, 1990., str. 360-361. 79 F. Kurtagi, Oj, zbogom, Vrbase silni, Behar, 10/1909.10., 6., str. 90. 80 F. Kurtagi, Akamluk, Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 21.

248 / Godinjak 2007

Poezija Fadila Kurtagia

U prianju tihom oivee na to I Golgota, Sinaj, Meka i Medina I Homer i Soktrat, Epikur i Plato...

Ova sinkrazija u poeziji Fadila Kurtagia moda i najvjernije otkriva autentine bosanske korijene gdje je sinkretizam temelj na kojem sve poiva, gdje je on stil ivljenja i uvjet opstanka i gdje se mijeanjem razliitosti grade mozaici posebnosti. Kurtagi nije uspio kao ati dovesti ga do savrenstva iz prostog razloga to se njegovom usavravanju nije predao u potpunosti i cijelim svojim biem kao to je to inio ati, ali je bio na dobrom putu da to postigne. Ono to je samo naslueno u Prelivodi81, a malo jasnije izreeno u Proljetnim sonetima82, potpuno e isplivati na povrinu u Kurtagievoj egzistencijalno-dramatinoj i mistino-demonskoj lirici. Tu liriku ine pjesme koje poinju kontrastima izmeu apstraktnih slika i pjesnikovih emocija. Najee su to kontrasti izmeu prirode i ovjekovog raspoloenja, ili izmeu biveg i sadanjeg, a zavravaju se stranim slutnjama koje nas uvode u demonski krug mraka i mranih sila. Slutnje, maglovita snovienja, strahovi, nagovjetaji nadolazeih mranih snaga koje su nedefinirane i nejasne, ali se nadnose nad duu i prijete da je psihozom nametnutog histerinog straha unite, ine esenciju ovih pjesama. Zanimljivo je da u njima mistino-demonski naboj dobija esto ekspresivan ton. Ve njegova pjesma Spleen83 odie tekim neraspoloenjem i razoarenjem, a zapoinje konstatacijom da je nekad pjesnik volio cio svijet, ali da je brod njegovih ideala potonuo u nitavilo ljudske zlobe i hladnoe blinjih. Slijede je Mutni stihovi84 koji poput atievih pjesama Smrt i Pred smrt donose snaan nagovjetaj mranog univerzuma to upravlja ovjekom i njegovim ivotom. Gusta simbolika avetinjskih sjena koje napadaju, nekad su oliene u eni I ko ata mrana ruga mi se ena..., a nekad u obezlienoj gomili prikaza koja gazi cvijee, bjesni i moli da je tmina svjetlu ne ostavlja. Mogu ovo biti vizije i slutnje pjesnikove, ali i slikanje dekadentnih i umrtvljenih masa koje su zapale u blaeno neznanje i potonue duha. Obscura85 shodno naslovu nosi iste tonove koji uz nemono titranje izmeu svjetla i tame donose i stalno variranje duha izmeu ropstva i pobune. Bez obzira da li je rije o duhu individue ili kolektivnom duhu, u konanici pjesnik eli rei i postii isto. Onaj spoj intimnog sa univerzalnim i neraskidiva veza izmeu pojedinca i zajednice koju Kurtagi otkriva pomou simbola, metafora, alegorija, a za koje bi njegov savremenik anti jednostavno rekao Mene sve rane moga roda bole, otkrivaju da se pjesnik nije mogao pomiriti sa stanjem u kojem se nalazio ovjek. Oneovjeenje
81 82 83 84 F. Kurtagi, Prelivodi, Behar, 8/1907.08., 19., str. 295. F. Kurtagi, Proljetni soneti, Behar, 9/1908.09., 23-24, str. 363. F. Kurtagi, Spleen, Mehi Memieviu, Gajret, 4/1911., 15-16., str. 233. F .Kurtagi, Mutni stihovi, Biser, 1/1912.13., 4, str. 61/ Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 20. 85 F. Kurtagi, Obscura, Gajret, 7/1914., 2., str. 21 / Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 20.

Godinjak 2007 / 249

HRNJICA
ovjeka na individualnom, intimnom ili univerzalnom planu boljelo ga je i on se s time nosio na sebi svojstven nain. Najee je to inio bijegom u metaforiku i simboliku, nekad mirnom rezignacijom, a povremeno i zahvaanjem iz nepresunog izvora ironije i sarkazma. Na spomenute pjesme nadovezuju se jo i Nocturne86 i Jesenska pria87, gdje je jo jasnije izraen socijalni motiv. Demonske vizije koje su okupirale pjesnika dovode do totalnog gubitka vjere u ljude, u sretnije i bolje dane, a s vremenom se prenose i na ateistiko negiranje Boga. Sve ovo vidljivo je u pjesmama La Boheme88, Statua89, Muzikanti90, I doi e vrijeme91, te Irudov ples92. La Boheme93 nosi raspoluenost due koja u svom padu dodiruje dno i preputa se orgijanju, a ezne za iskrenom ljubavi. Duievsko-matoevska znamenja u Statui94 prepoznatljiva su kao none ptice koje haraju plodna polja, bjesnei luaki dok u sreditu stoji beivotna statua kao simbol bespolne erotike i kao kontrast razularenim karnevalskim bahanalijama. Muzikanti95 su opet crni svirai koji svojom avoljom muzikom opinjavaju i odvode u tamu dok se posljednje zvijezde gase. Jecaj njihovih violina razbija iluzije i otvara oi put nicima koji, spoznavi da je sve la, nijemo ekaju kraj. Uzaludna je spoznaja da su tjelesni uici prolazni i lani, a duh ono to vjeno svijetli i traje, jer je ovjek bie puno slabosti i ne moe da se uzdigne iznad tjelesnoga, ve samo sanja o istinskom zadovoljstvu koje se negdje Daleko priaju za arnim brdima krije.
Tamo gdje se diu iz grobova pai I princeze s crnim ruama na grudi I gde jedan idol iznova se budi U arobnoj maski veni simbol lai
86 F. Kurtagi, Nocturne, Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija,Sarajevo, 1919., str. 17. 87 F. Kurtagi, Jesenska pria, Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 46. 88 F. Kurtagi, La Boheme, Gajret, 7/1914., 1., str. 9. / Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 19. 89 F. Kurtagi, Statua, Gajret, 5/1912., 5-6., str. 87. / Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 24. 90 F. Kurtagi, Muzikanti, Gajret, 6/1913., 4-5, str. 97. / Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 14. 91 F. Kurtagi, I doi e vrijeme, Gajret, 6/1913., 12., str. 221 / u zbirku uvrtena sa nazivom Pro gnoza, str. 35. 92 F. Kurtagi, Irudov ples, Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 45. 93 F. Kurtagi, La Boheme, Gajret, 7/1914., 1, str. 9. / Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str.19. 94 F. Kurtagi, Statua, Gajret, 5/1912., 5-6., str. 87. / Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 24. 95 F. Kurtagi, Muzikanti, Gajret, 6/1913., 4-5, str. 97. / Stihovi, Vlastita naklada,Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 14.

250 / Godinjak 2007

Poezija Fadila Kurtagia

Nagovjetaj podzemnoga svijeta i svijest o grijehu nalazi se i u dvjema preostalim pjesmama. Razlika je u tome to pjesma I doi e vrijeme 96 vizionarski nagovjetava okajanje grijeha koji mogu biti ljubavni, ali i bilo koji drugi ljudski grijesi zbog kojih e oni koji su grijeili, kad doe vrijeme konanoga suda, biti izgubljeni. U pjesmi Irudov ples 97 nije rije o pojedinanim nego o kolektivnim grijesima, jer su satanske sluge od cijeloga svijeta napravile ludnicu, a ovjek je usljed degradacije istinskih vrijednosti ponien do skota. Ovdje ovjek doivljava svoj konaan kraj koji nije bioloki ni egzistencijalni, nego moralni. To je apsolutni pad i zato poslije kao da ne postoji. Ne postoji jer nije bitno i kad se jednom desi. Strahote su takve da se, pjesnikovo je miljenje, ne mogu niim ublaiti pa ni vjerom da e biti naplaene. U ovoj pjesmi kod Kurtagia se najjae osjea jedna nova struja koja se u poeziji i prozi javlja poslije rata, a posebno je vidljiva u Krleinim djelima, gdje su, u doivljaj traginosti ljudskog ivljenja, ukljuena sva ula, pa su osim sluha, vida i dodira prisutna i ula mirisa i okusa.
Zemlja je edna, pije krv sinova Svud trule, muka i nevolje ljute...

Apokaliptine slike ratnih strahota u kojima se ne nazire razum i gdje ovjek gubi sve: i duu i tijelo i ast i ponos, kulminiraju u ovoj pjesmi koja zavrava potpunim gubitkom nade i vjere u apsolutnoj negaciji Stvoritelja. ovjek kao bie univerzuma prestaje biti ovjek zarobljen u ludnici koju je sam sebi sagradio. Jesenska pjesma98 simbolizira uvehnue i suton ivota i jo jednom je to pesimistiko gledanje na ivot i ljude. Prizvuk smrti osjea se u svakom stihu, a nagovjetavaju je: magle sive, sleene sanje, spoticanje o grobove, gavrani, za dah zindana, zmijolike ceste... Pa i pored ovako sumorne atmosfere, Kurtagi je u ovoj pjesmi uspio izrei i jedan od svojih najuspjelijih stihova Plakao bih plaem to ga lipe rone. Depresivno-melanholian ton nastavlja se i u Zimskoj pjesmi99 koja zavrava pitanjem u kojem je mnogo vie konstatacije nego mogunosti i mnogo vie prkosa nego snage.
Pa ta emo sada moja duo nena? Zalud emo trait izgubljene zvuke, Hou l moi upret svoje slabe ruke I prkosom ruit ona brda snena?
96 F. Kurtagi, I doi e vrijeme, Gajret, 6/1913., 12., str. 221. / u zbirku uvrtena sa nazivom Prognoza. 97 F. Kurtagi, Irudov ples, Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 45. 98 F. Kurtagi, Jesenska pjesma, Gajret, 5/1912., 11-12., 174-175. / Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 46 . 99 F. Kurtagi, Zimska pjesma, Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 13.

Godinjak 2007 / 251

HRNJICA
Nejasna i neidentificirana slutnja i snovienje, nagovjetaji neega stranoga to nema ime ni jasan oblik prijeti i iz pjesme Misterij 100, a strahovi mue i nadvijaju se, poovski donosei zebnju kojoj se ne zna uzrok. Ponekad izgleda da je to neto to je stranije i od smrti, a ogleda se u dekadentnoj i ruilakoj snazi demona koji napadaju razum. Ne moe se izbjei konstatacija da ima uznemirujue psihoze u ovim pjesmama koje stalnim nametanjem tamnih, prijeteih sjena remete mir i sugestivno djeluju na um. Neimari 101 ne nose tegobu koliko rezignaciju i bezvoljnost. Ona je specifina po tome to otkriva jednu potpuno drugaiju poziciju pjesnikog subjekta. Dok u prethodnim pjesmama demoni napadaju izvana, u ovoj pjesmi mrane sile su u ovjeku. One ga sputavaju, ne daju mu naprijed. Pjesnik sam je od onog koji ne moe da se odbrani postao onaj koji ne eli da se spasi. Zbog toga Neimari102 najbolje i govore o potonuu due i o onom suicidnom stanju uma kad se ne gubi bitka nego volja za ivotom. Nastavljaju se ove misli i u Bledim asovima103, gdje je elja da se okona ovakav ivot tako jaka da je svejedno da li e on biti zamijenjen rajem ili paklom. U njoj se mogu prepoznati i nagovjetaji dubljeg misticizma koji su postali jo oitiji u pjesmi Akamluk104, gdje simboli i metafore otkrivaju neke nove vidike koje je moda i sam pjesnik tek slutio. Nejasno je da li je mejhana ovdje realna, ili je samo simbol, i da li slika krmarice skriva dublji smisao naoko erotskih stihova. Mogunosti dvostrukog pristupa ovoj pjesmi doprinose i rijei kralja Salomona koje su uzete kao motto. Primjetno je, naalost, da je pjesnik i u pjesmi ovakvog umjetnikog potencijala pravio oscilacije i padove u svijet nepoetskog. Tako se deava da nas, taman kad osjetimo polet i ljepotu jednog stiha, doekaju drugi stihovi koji ne doputaju da se istinski vinemo u poetsko carstvo, nego nas iznenada prizemlje i osvijeste, poput stiha Usred kakve duge nereene teze.
I uz utaj noi, to se od nas vraa Usred kakve duge nereene teze, Zagrljeni skupa ko roena braa Pre neg to se zora svemirom doveze, Poi emo doma uz pratnju sviraa U opojnom aru kapljice i meze.
100 F. Kurtagi, Misterij, Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 18. 101 F. Kurtagi, Neimari, Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 15. 102 F. Kurtagi, Neimari, Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 15. 103 F. Kurtagi, Bledi asovi, Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 16. 104 F. Kurtagi, Akamluk, Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 21.

252 / Godinjak 2007

Poezija Fadila Kurtagia

* Simbolizam je sutinsko odreenje i treeg kruga Kurtagievog poetskog stvaralatva. U ovom krugu je rije o erotsko-ljubavnoj lirici koja se nikako ne moe jednodimenzionalno posmatrati zbog raznovrsnog doivljaja ene u ovim pjesmama. Nekad je ena u njegovim pjesmama nedodirljiva i uzviena na pijedestalu ednosti, nekad je ona demon koji unitava, a ponekad je potpuno prizemljena i obino je ljudsko bie koje pati, voli, grijei i kaje se. U takvom Kurtagievom opisu esto dolazi erotika, samo to njegov doivljaj ene nije jedinstven, nego je obino saglasan osnovnoj strukturi pjesme i ovisan o pjesnikovom raspoloenju: lepravost, nevinost, igre; moi, snage, nasilja; melanholije, uzvienosti bola i bijede otmjenosti. Ono to povezuje vidove tog doivljaja to je simbolina struktura koja im lei u osnovi.105 Prva ljubavna pjesma je Randezvouz106, koja unosi novine u Kurtagievu poeziju, ve se i formom bitno razlikuje od prethodnih pjesama. Prvi put je stih krai, ritam bri, a frekventna upotreba hipokoristika nagovjetava vedrije emocije. Ambijentalnost bae i ljubavni motiv u duhu su sevdalinke, sa sevdalijskom enjom prema dragom biu, dok je u drugom dijelu pjesme slika prirode, ene i ljubavi stopljena u jedno. Ova cjelovitost slika, motiva, osjeanja ine pjesmu najmozainijom od svih koje je Kurtagi napisao do tada, a svakako je jedna od najpotpunijih. Vazduasta i treperava, a vrsta istovremeno, kod svakog itanja je drugaija. Razoarani melanholini ljubavnik sa poljuljanim optimizmom i vjerom u ljubav, javit e se u pjesmi Ja snatrih107, gdje je pjesnik postao rtva kamene drage koju je nezaslueno idealizirao i iji lik je veliao. U ovaj krug bi se mogle uvrstiti i pjesme Illusija108, aurka109, Ekstaza110, Sphinx111 i Svilene sanje112. Sve njih objedinjuje treperav ritam, te izmatana, neuzvraena, neshvaena, izgubljena ili prohujala ljubav. ena je u njima demonski lijepa i ohola, a ljubav mukarca je nevina i ista. Bol koju on osjea zbog neuzvraene ili izigrane ljubavi je pri105 M. Rizvi, Fadil Kurtagi, u: Bosanskomuslimanska knjievnost u doba preporoda 18871918, El-Kalem, Sarajevo, 1990., str. 361. 106 F. Kurtagi, Randezvouz, Behar, 10/1909.10., 22-23., str. 341-342. (ati je pjesmu istoga naziva objavio u Beharu 1908.09.) 107 F. Kurtagi, Ja snatrih..., Gajret, 4/1911., 12., str. 183 / u zbirci objavljena sa nazivom Fata morgana, str. 38. 108 F. Kurtagi: Illusija, Gajret, 7/1914., 2., str. 28. / Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 38. 109 F. Kurtagi, aurka, Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 36. 110 F. Kurtagi, Ekstaza, Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 37. 111 F. Kurtagi, Sphinx, Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 37. 112 F. Kurtagi, Svilene sanje, Gajret, 5/1912., 1, str. 24 / Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 39.

Godinjak 2007 / 253

HRNJICA
guena i stiana. Nema vapaja, bolnih momakih uzdaha, molbi i preklinjanja to doprinosi da se uspjeno izbjegne patetika kojom su neke pjesme iz prvoga i drugoga Kurtagieva kruga itekako optereene. Mit o mukarcu koji ne pokazuje slabosti, na taj je nain sauvan, ali se zato u pjesmi poesto samo konstatira da mukarac voli i da ga s druge strane umjesto ljubavi doekuje hladnoa ene, to se ponekad zna pretvoriti u puku paradu ljubavne retorike i apstrakciju stihova. Tada oni ne zvue doivljeno pa stoga i ne ostavljaju traga na itaocu. Vidljivo je to u pjesmi Sphinx113, ali i nekim drugim ljubavnim pjesmama.
I kad s te elje bejah pjan, Sfinga me jedna gledila I moj je vedri lepi san Mrzlijem dahom sledila.

Pjesma aurka114 naslovom podsjea na ikievu istoimenu pjesmu, ali je to sve to ih meusobno pribliava. Hedonistiko-erotina i nezaustavljiva snaga Kurtagieve pjesme izuzetno je jaka, pjesma je sva u akciji, a ideja koju nosi po svaku cijenu e se realizirati. Nema u njoj mjesta snatrenju i patnji ni melanholinom tugovanju ve se ljubav nastoji ostvariti silovitim osvajakim pohodom i ruenjem prepreka.
O lepa aurska keri Tako mi denetskoga blaga, Pokrau ar tvojoj veri Krv vre mi i breke snaga I klike: cvetak uberi Evo me, aurko draga!

Ovaj ciklus o eni Kurtagi je proirio atievski naslovljenim pjesmama u kojem se krije ime izmatane i nestvarne drage koja je istovremeno i sanja i stvarnost, i blagoslov i grijeh, i enja i razoarenje. Otvorio je ovaj krug pjesmom Margit115, a upotpunio pjesmama Munira116 i Rasema117. Osim samog naslova u pjesmama je atievski prepoznatljiva i orijentalna leksika tipa tenhana, zefir, biljur..., ali i ona, za atia tako svojstvena dvojnost izmeu svjetovnog i duhovnog, izmeu grijeha i pokajanja, te intimna svijest o grijehu. U toj raspetosti
113 F. Kurtagi, Sphinx, Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 37. 114 F. Kurtagi, aurka, Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 36. 115 F. Kurtagi, Margit, Gajret, 6/1913., 10-11, str. 190-191 / Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 25. 116 F. Kurtagi, Munira, Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 32. 117 F. Kurtagi, Rasema, Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 33.

254 / Godinjak 2007

Poezija Fadila Kurtagia

nastala je poezija koja je traenje racionalnog i pad u iracionalno, velianje duha i slijepa poslunost tijelu i sve to u isto vrijeme. Ova je poetska filozofija uspjelija kod atia, ali je prisutna i kod Kurtagia, mada nikad tako uzvieno lijepa. I kod jednog i kod drugog je, meutim, najjasnije vidljiva u ljubavnoj lirici, premda joj se tragovi i drugdje naziru. Za razliku od prvih ljubavnih pjesama gdje je ena, pod utjecajem orijentalno shvatane ljepote, nedodirljiva, a mukarac joj je potinjen, ovdje se i kod Kurtagia osjea udaljavanje od tradicionalno-islamskog pristupa i pribliavanje evropskim modernistikim predstavama o eni, u kojima ulno ima dominaciju nad duhovnim biem. Ljubav je prvo i jedino osjeanje u ovim pjesmama, elja da se ona realizira je primarna i sve drugo je tome potinjeno. U pjesmi Margit118 ljubav je izreena kao poziv eni da napusti i zaboravi krutost svakodnevnog i da se prepusti osjeaju ljepega svijeta sa perspektivom erotike i ljubavi. Ovdje je ljubavni grijeh kompenzacija za svakodnevne ivotne tegobe, koji se upravo zbog toga i ne treba doivjeti kao grijeh. ena je evropski rastereena svijesti o grijehu.
Veno edne usne maglu e da piju Iz mutnih ti zena, gde se greh odmara.

U pjesmama Munira119 i Rasema120 ena je optereena orijentalno-islamskim poimanjem istote i nevinosti, a misao o grijehu genetski je ukorijenjena u njenu svijest. Zato ona u ovim pjesmama i ljubi i pati zbog toga, i vjeruje i grijei. Njeno tijelo ne slua njen razum i zbog toga je stalno raspoluena izmeu duhovnog i ulnog.
Munira je noas kroz smeh proplakala, Kada sam joj pokro ruice sa lica, U senici njenoj, kad je umirala Zadnja strasna pesma sa lirinih ica

U ovim Kurtagievim pjesmama nasluuje se dubina sevdaha koja nije u onoj karakteristinoj enji i neizdrivom iekivanju da se zadovolji ulno. Sevdah je u tajni i nesagledivosti grijeha, u srei i strahu, ali i u svijesti da je neto to je vrijedno zauvijek izgubljeno.
Oko nas se letna veer tiho svila I jednu je tajnu ove noi skrila O zato se, zato cvee vi ne beli.
118 F. Kurtagi, Margit, Gajret, 6/1913., 10-11., str. 190-191. / Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 25. 119 F. Kurtagi, Munira, Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 32. 120 F. Kurtagi, Rasema, Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 33.

Godinjak 2007 / 255

HRNJICA
Ima u ovim stihovima ljepote i nesagledive dubine koju je nemogue dosegnuti, a koju je ve ranije u pjesmama slinog sadraja otkrio ati. Kurtagievi stihovi se utapaju u to otkriveno i ne nude nita esencijalno novo, ali potvruju osobenu gustinu emocija koje su isprepletene. Mukarac je ovdje i zatitnik i demon, i ljubavnik i kradljivac, i on je taj koji odreuje ta e da bude dok se ena poput njene granice povija (ne bez zebnje) pod naletom snanog vjetra. Poimanje erotskog doivljaja nad kojim se poput sjene nadvija stalno prisutna svijest o grijehu nastavlja se i u pjesmama Demon121, Na terasi122 i u Intimnoj pjesmi123 koja zavrava stihovima:
Ja smiju se plaem i plau u smehu Iseznuu ispod Vaih muebaka, Gdje no strepi pria o beskrajnom grehu.

Napokon, treba spomenuti i krug salonske ljubavne lirike, gdje se mogu uvrstiti pjesme Posjeta124, La Paloma125, Sinona pjesma126, Uspomena127, Snjenim alejama128. Dok pjesme La Paloma129 i Uspomena130 odiu vokabularom i manirima evropskih srednjovjekovnih salona, za pjesme Snjenim alejama131 i arob na pria132 moe se rei da su atievski uobliene, ali dosta konvencionalno i nevjeto133 te zbog toga ne ostavljaju znaajniji dojam niti se mogu trajnije utisnuti u sjeanje itaoca.
121 F. Kurtagi, Demon, Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 23. 122 F. Kurtagi, Na terasi, Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 23. 123 F. Kurtagi, Intimna pjesma, Gajret, 7/1914., 3., str. 40. / Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 27. 124 F. Kurtagi, Posjeta, Gajret, 6/1913., 6-7., str. 134. / Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 29. 125 F. Kurtagi, La Paloma, Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919, str. 41. 126 F. Kurtagi, Sinona pjesma, Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 28. 127 F. Kurtagi, Uspomena, Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 43. 128 F. Kurtagi: Snjenim alejama, Gajret, 4/1911., 5. / Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 44. 129 F. Kurtagi, La Paloma, Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 41. 130 F. Kurtagi, Uspomena, Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 43. 131 F. Kurtagi, Snijenim alejama, Gajret, 4/1911., 1, str. 5. / Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 44. 132 F. Kurtagi, arobna pria, Biser, 1/1912.13.,1, str. 5. / u zbirci objavljena sa nazivom Sanja, str. 43. 133 M. Rizvi, Fadil Kurtagi, u: Bosanskomuslimanska knjievnost u doba preporoda 18871918, El-Kalem, Sarajevo, 1990., str. 362.

256 / Godinjak 2007

Poezija Fadila Kurtagia

atiev utjecaj vidljiv je i u pjesmi Aneo utjehe134, koja govori o uzaludnosti bilo kakvog truda oko pjesnika i podsjea na stihove Jednoj bogataici, ali je, za razliku od dvije prethodno spomenute pjesme, vjetije uobliena te zbog toga djeluje snanije i emotivnije. U konanici se moe zakljuiti da je u pjesmama sa erotskim predznakom, kao i u drugim Kurtagievim pjesmama, prisutna stalna igra svjetlosti i sjenki. Pjesnik je u poeziji namijenjenoj eni krenuo od vedre ljubavne lirike do sevdalijski ulne i eznutljive, ali je njegova lirika prerasla u erotsku, prvo sa enom kao idealom i vrhuncem ulnosti, a na koncu i sa enom kao objektom. Tako on prelazi u fazu poezije razbijenih iluzija i unitenih ideala, deidealizacije i demistifikacije ene, ali i svijeta uope. Ovaj gubitak ideala, kad je ena u pitanju, najoitija je u pjesmi Gest135, gdje se osjea al to je ona iznevjerila pjesnikova oekivanja. ...
Svaku no i sada u minutu kasnu Nemirne mi misli sve do osvitanja Trae sjaj negdanji pogaene zvezde Tumaraju, plau, trzaju se, jezde...

Na kraju ovog ciklusa erotske lirike treba spomenuti i pjesmu Pastourelle136 koja ne nalikuje drugima i gdje su erotika, mladost i ivot idilino stopljeni u jedno. Ritam u pjesmi je iv, vedar i razigran kao mladost pusta u kojoj nema mjesta ni za ta osim za sevdah. Ovo je tip pjesme gdje nita nije izreeno, ali je reeno sve. Ambijentalnost pogoduje ostvarenju ljubavnih elja, a sam ljubavni poziv je tako njean i ist da ne moe biti odbijen.
Jednu tajnu kazau ti Lepu kao cvet Za nju nee nikad uti Ovaj zlobni svet.

* Kurtagi se u mnogim svojim pjesmama dekorativno sluio religijskom leksikom, ali su u zbirku uvrtene samo dvije pjesme koje su u cijelosti religijskog
134 F. Kurtagi, Aneo utjehe, Gajret, 4/1911., 2, str. 5. 135 F. Kurtagi, Gest, Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 34. 136 F. Kurtagi, Pastourelle, Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 42.

Godinjak 2007 / 257

HRNJICA
sadraja. Rije je o Lejlei mevludu137, te pjesmi Bajramski uranak138. Nazivi su skoro identini atievim pjesmama istog sadraja, a dublje poniranje u sadrinu i traganje za sutinskim motivima otkriva da obje ove pjesme u cijelosti nose atiev ig. Zanimljiv je, ipak, nain na koji pjesnik obrauje ove teme, kao i pozicija pjesnikog subjekta u odnosu na ono to pjesme nose. Kurtagi pjeva o neemu od ega se svjesno odvojio i izvan ega se nalazi psiholoki to istiui treim licem. Pjeva o neemu to je vie sjeanje, nego stvarnost. Ton u pjesmama je elegian i stian, sveden gotovo na apat i uzdah, jer pjesnik govori o stoljeima koja minue kao na valu i koja se vie nee vratiti u onom nekadanjem sjaju i veliini.
I ut e u njinom zvuku gde plae pesma stara I drhti svetost te noi ko kajda jedna bleda: Bejae mo i slava i to se pripoveda.

Kurtagi, ustvari, u svojoj religioznoj lirici govori isto ono to i u intimno-porodinim i intimno-drutvenim pjesmama. Njega bolno uznemirava naglo duhovno osiromaenje ovjeka i propast istinskih ljudskih vrijednosti. Tako on jednako teko doivljava propadanje porodice i porodinih vrijednosti, gubitak prijateljstva i povjerenja meu ljudima, obezvreivanje zajednice, kao i zanemarivanje najveih islamskih duhovnih i tradicionalnih vrijednosti. Zato Kurtagi i kad govori o ljepotama mubarek noi u Lejlei mevludu139, o njima govori sjetno, bolno, tugaljivo kao o djetinjstvu. Isto kao kad nepovratno daleko iza sebe ostavlja udotvorne tonove molitve koju nad djecom izgovara baka to nad tom istom djecom bdije u pjesmi Sestri140. Nekada pjesnik, govorei o onome to ga istinski boli, teko uspijeva prokriti put svojim emocijama i odabrati prave izraze za ono to eli rei, nekada su rijei jednostavno preteke i pretovarene veliinom i teinom problema. Nekad se pak u njegovim stihovima vidi silna pjesnikova elja da svojom pjesmom probudi i osvijesti. Ta elja poput vodene bujice silovito izbija iz pojedinih stihova da bi onda naglo bila zaustavljena pred samim ciljem. Tako Kurtagi u pjesmi Bajramski uranak141 govori o starim plejadama kojih vie nema ili se tek na momente bude. Ali, istovremeno, pjesnik govori i o bajramima kao danima duhovne obnove islama, danima u kojima svaki putnik treba zastati i porazgovarati sa sobom i o sebi. Ova pjesma, za razliku od pret137 F. Kurtagi, Lejlei mevlud, Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 10. 138 F. Kurtagi, Bajramski uranak, Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 11. 139 F. Kurtagi, Lejlei mevlud, Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 10. 140 F. Kurtagi, Sestri, Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 12. 141 F. Kurtagi, Bajramski uranak, Stihovi, Vlastita naklada, Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo, 1919., str. 11.

258 / Godinjak 2007

Poezija Fadila Kurtagia

hodne koja je smjetena u neko davno prolo vrijeme, zavrava optimistinim i prekrasnim stihovima koji su kao u rijetko kojoj njegovoj pjesmi istovremeno jednostavni, melodini i sadrajni:
I dok mujezinov poj azurom bruji; Zlatnih pela svuda roj okolo zuji...

Zakljuak Neosporno je da je Kurtagi bio znaajna literarna pojava meu bonjakim pjesnicima XX vijeka, posebno meu pjesnicima koji su se javili na razmei dviju epoha u kojoj je kompleksnost i isprepletenost razliitih inilaca utjecala na stvaranje osobenog bonjakog poetskog izraza. Splet historijskih, kulturnih i etno-religijskih odnosa ostavio je trajne peate na poeziji ove generacije, a ni Kurtagi nije bio izuzet od toga. I kad nije jasno izreen, osjea se kod njega utjecaj folklora i folklorne tradicije, utjecaj narodne epske i lirske poezije, ali i narodne knjievnosti uope. Istovremeno je uoljiva neraskidiva veza sa Orijentom bilo motivski i leksikom, bilo uplivom orijentalnog misticizma. Ponajmanje je prepoznatljiv utjecaj srednjovjekovnog bogumilskog poimanja svijeta, ali je i on utkan u stalnoj raspoluenosti izmeu svjetova. Nekada je on ove utjecaje nastojao zatomiti nameui zapadnu, esto i kransku terminologiju, a nekada je slobodno doputao da se ovi motivi prepliu. Kao i kod drugih bonjakih pjesnika toga doba je, osim ve navedenih, neosporan i utjecaj poezije iz susjedstva. U tom pogledu najprepoznatljiviji je utjecaj Duia i Matoa, ali je tu svakako i cijela paleta imena koji se mogu dovesti u neku vezu sa poezijom Fadila Kurtagia i od kojih je on na neki nain uio ili se na njih ugledao. Kurtagi je svakako imao i dobro, iako nesistematino, moderno knjievno obrazovanje, poznavao je poeziju savremenih pjesnika i zahvaljujui uroenoj prijemivosti za ljepotu i sklad, s lakoom pronalazio sline teme, koje su, potom, u njegovom doivljaju dobijale notu linog poetskog iskustva.142 Njegov put se kretao od nacional-romantiarske i rodoljubive do nacionalno-prigodniarske, od ljubavno-romantiarske do erotsko-simbolike poezije i naravno od pejzano-refleksivne do mistino-demonske i mistino-simbolike poezije. U nekim od ovih poetskih krugova Kurtagi se kretao samom periferijom i nije uspio ostvariti znaajniji prodor niti ostaviti vidljiviji trag. Pojedine njegove pjesme optereene su simbolima koje prosjean italac nije u stanju prepoznati, izrazi su mu esto fonetski teki, a semantiki nerazumljivi, te djeluje kao da njegova poezija itaocu ne nudi onoliko koliko od njega trai. Nesumnjivo je, meutim, da je pjesnikog dara i naobrazbe imao, ali mu je nedostajala potpuna predanost poeziji. Najbolje njegove pjesme nastale su u periodu od 1912. do
142 Lj. Tomi-Kova, Poezija Fadila Kurtagia, u: Bonjaka knjievnost u knjievnoj kritici, Knjiga 3, Novija knjievnost poezija, Alef, Sarajevo, 1998., str. 123.

Godinjak 2007 / 259

HRNJICA
1914. godine, ali su to ujedno i najmranija, najpesimistinija pjesnikova ostvarenja. U tom periodu pjesnik je uglavnom govorio o slutnjama, predosjeanjima i razoarenjima, a samo rijetko o snazi i optimizmu. Veina pjesama iz ovoga perioda uvrtena je u zbirku sa istim ili drugim nazivom. U svojoj zrelijoj pjesnikoj fazi Kurtagi nije imao ideale ni u pogledu ljudi ni u pogledu ljubavi, ni spram svijeta, a na kraju ni spram Boga. Ovaj raspon od vjerovanja, optimizma, snage duha, ljubavi i ideala koje pjesnik gaji, do sumnje, pesimizma, klonua, gubitka ideala i vjere najbolje se oslikava na opoziciji prve i posljednje pjesme u zbirci, a koja se kree od snage koja kida okove do razoaravajue bludnog svetenstva kao simbola istote koje vie nema. U vrijeme kada je Kurtagi objavio svoju zbirku pjesama, na bosansko tlo i ire prostore ve su prodrle ideje ekspresionizma i avangarde, tako da se Kurtagieva poezija doima kao zakasnjela. Vrijeme bijega u simboliku i njegovanja kulta forme zauvijek je prolo kada su na scenu stupili H. Humo, A. B. imi, M. Crnjanski, M. Krlea... Ovo je jo jedan razlog zbog kojeg Kurtagieva zbirka nije ostavila vidljiv trag ni na itaoce ni na kritiku. U konanici moe se rei da je Kurtagi pjesnik simbolizma i guste metaforike evropske moderne, ali nipoto osloboen temeljnih odlika preporodno-muslimanske poezije s kraja XIX i poetka XX vijeka. Ima u njegovoj poeziji due i gubitka due, ima tuega ali i istinskoga pjesnikovog poimanja svijeta. Moglo bi se rei da je tue vidljivo na povrini, ali da u dubini bije pjesnikov damar koji treba pronai i osjetiti da bi se spoznala stvarna vrijednost njegovih pjesama. Bez obzira na to koliko je velik znaaj i vrijednost individualnog pjesnikog opusa Fadila Kurtagia, gledano u sintezi sa drugim pjesnicima i poetskim kretanjima, njegova uloga se ne moe osporiti. On je u prvim decenijama XX vijeka svojim radom doprinio da se popuni praznina i povee bonjaka poetska tradicija sa novim svjetskim tokovima, te je skrenuo panju ne samo na svoju nego i na poeziju atia i Karabegovia, ime je upotpunio izuzetno znaajan mozaik u historijskom razvoju bonjake poezije i osigurao da se epoha moderne utka u bosansko knjievno tlo.
Bibliografija Kurtagi, Fadil, Stihovi, Islamska dioniarska tamparija u Sarajevu, 1919. Kurtagi, Fadil, Mali ljudi iz velikih kola, fragmenti iz ivota intelektualnih radnika,Tiskara Dragutin Beker, Zagreb, 1941. Kurtagi, Fadil, Intelektualni radnici i radniki pokret, (predavanje), tampa Nadbiskupske tiskare, 1927. Kurtagi, Fadil, Ciljevi i ustrojstvo Saveza bankovnih inovnika i namjetenika Jugoslavije, Tisak Nadbiskupske tiskare, Zagreb, 1928. Kurtagi, Fadil, Politiki i kulturni pravac Muslimana poslije aneksije, Muslimanska svijest, 26/1909., Sarajevo. Kurtagi, Fadil, Slika nazadnjaka, Muslimanska svijest, 11/ 1909., Sarajevo. Kurtagi, Fadil, Kuda?, Mlada Hrvatska, 3/ 1909.10., br. 7, Zagreb. Kurtagi, Fadil, Bajramski prilog Muslimanske sloge i dr. Baagi, Muslimanska sloga, Sarajevo, 1910.

260 / Godinjak 2007

Poezija Fadila Kurtagia

Kurtagi, Fadil, Sliice i profili, Zeman, 1/1911., Zagreb. Kurtagi, Fadil, Bosanska politika i hrvatsko pitanje, Mlada Hrvatska, 4/ 1911., br. 8. Literatura eman, Mustafa, Bibliografija bonjake knjievnosti, Zagreb, 1994. Durakovi, Enes, Bonjaka knjievnost u knjievnoj kritici, knjiga 3, Novija knjievnost poezija, Alef, Sarajevo, 1998. Hasanbegovi, Zlatko, Muslimani u Zagrebu 1878 1945. Doba utemeljenja, Medlis Islamske zajednice u Zagrebu, Zagreb, 2007. Isakovi, Alija, Biserje, Antologija muslimanske knjievnosti, GIP Kultura, Beograd, 1990. Nametak, Abdurahman, Muslimanski knjievni pokret (1878 1914), Mostar, 1939. Rizvi, Muhsin, Bosanskomuslimanska knjievnost u doba preporoda 18871918, 2. izdanje, Sarajevo, Meihat islamske zajednice BiH, El-Kalem, 1990. Tomi-Kova, Ljubica, Poezija austrougarskog perioda. Prilozi za istoriju knjievnosti Bosne i Hercegovine, Institut za knjievnost i Svjetlost, Sarajevo, 1991. Vukovi, Radovan, Razvoj novije knjievnosti. Prilozi za istoriju knjievnosti Bosne i Herce govine, Institut za knjievnost i Svjetlost, Sarajevo, 1991. Zgodi, Esad, Bosanska politika misao: austrougarsko doba, DES, Sarajevo, 2003.

Godinjak 2007 / 261

Enver olakovi zaboravljeni pripovjeda

Dijana Hadizuki

iklus pripovijedaka Envera olakovia Lokljani nastajao je u periodu dugom skoro dvadeset godina. Naime, prve tri pripovijetke Bajram, Bu enje i Lokljani objavljene su izmeu 1936. i 1939. u asopisima, a ostalih sedam pripovijedaka olakovi pie, prema njegovim dnevnikim zapisima, 1953. i 1954. godine. Bilo je to vrijeme diktature proletarijata i zabrane objavljivanja rukopisa autora nagraenog nagradom za najbolji hrvatski roman (Legenda o Alipai) Matice hrvatske 1943. godine. Iako je imao obeanja iz Sarajeva da e pripovijetke biti objavljene, Lokljani e izai iz tampe tek petnaest godina nakon autorove smrti, 1991. godine. U ovom radu emo predstaviti samo prve tri pripovijetke iz ciklusa Loklja ni te pripovijetku Sejdin grijeh, dakle one koje po vremenu nastanka moemo smjestiti u meuratnu bosanskohercegovaku knjievnost, te ih u tom kontekstu i posmatrati. Prve tri pripovijetke Lokljana su i sa aspekta vrijednosti uspjelije od ostalih sedam iz ciklusa koje nisu liene pretjerane didaktinosti, retorske usporenosti te romantiarskog idealiziranja, i u postupku gradnje glavnog lika Muje Halvedije, ali i sela Lokve u cjelini. Svoje pripovijetke nastale u meuratnom periodu, Enver olakovi gradi na istom fonu kao i veina pripovjedaa tog doba nudi nam realistine pripovijetke o ljudima i ivotu jednog kraja, i tematski i jeziki regionalno markirane, preplavljene socijalnom tematikom, bez modernistikog eksperimentisanja u narativnom postupku. Iako su dvadesete godine obiljeene avangardnim strujanjima u pripovijetkama Ahmeda Muradbegovia i Hamze Hume, U pripovijetkama veine bonjakih pisaca tridesetih godina dominira tematika iz seoskog ivota bilo da se naturalistikom slikom siromatva i gladi sugerira neminovnost revolucioniranja svijesti, bilo da se inzistira na elementarnosti i moralnoj istoti jednog odminulog svijeta i vremena koji pred bezobzirnou novih drutvenih procesa jo uvijek uva plemenitost religijskih i ljudskih vrijednosti ivota. (Durakovi, 1995., 16.) olakoviev Mujo nema revolucionarnih

262 / Godinjak 2007

Enver olakovi zaboravljeni pripovjeda

ideja, on je beskrajno dobar i poten, podnosi i trpi svoje siromatvo bez svijesti o moguim krivcima, ali sa izraenom milju da je nekada, u stara vremena, sve bilo bolje. Bajram, Buenje i Lokljani su pripovijetke napisane tradicionalnim realistinim manirom, iz ugla sveznajueg pripovjedaa i vanjskom fokalizacijom. Glavni fabularni tok je smjeten u selo Lokve u blizini Hadia i samo onda kada pripovjeda u tekst ugrauje epizodu o Mujinom radu u gradu, radnja se premjeta u Sarajevo. S obzirom na ambijent pred nama je prava (na junoslavenskim prostorima rasprostranjena u devetnaestom vijeku) seoska realistina pripovijetka, pa ipak neto drugaija. Glavni lik ne pripada patrijarhalnoj porodinoj zadruzi niti je njegovo siromatvo dovedeno u vezu sa drutveno-historijskim kretanjima tog doba. Siromatvo porodice su uzrokovale brojne Mujine sestre i potreba da im se da zemlja u miraz. Iako je siromaenje bogatih muslimanskih porodica bila esta tema nae pripovjedne proze tog doba, kod olakovia e se pojaviti samo u epizodi o siromanom begu kome Mujo odsijeca jablan jedini ostatak nekadanje slave i bogatstva. Siromatvo Muje Halvadije nije drutveno utemeljeno, ve je predstavljeno kao rezultat zle sudbine i loe sree, ili njegovog baksuzluka i prevelike dobrote. Kao ostali Bosanci i Mujo je bio na fronti, na Italiji, u Be-Ha-draj regimenti. Iz tog je rata poslije demobilizacije donio kui poderanu uniformu i nekakvu polupismenost. (olakovi, 1991., 5.) On je jedini seljak u Lokvama koji nema zemlje, radi za nadnicu, ponosan je i ima svoj san utedjeti neto novca pa se oeniti udovicom i tako stei porodicu i dom. U pripovijeci Bajram pratimo Mujin put ka ostvarenju sna. On radi teke poslove u Sarajevu, slabo jede i spava u loem hanu, te uspijeva sakupiti malo novaca i uvrstiti u sebi odluku o enidbi. Zla sudbina otjelovljena u sestri Muliji i njenom muu pijancu, kao i Mujina dobrota, odnijet e i novac i snove. Iako manje sugestivno i slabije psiholoki iznijansirano, Mujino stanje nadanja i snova o lakem ivotu podsjea na slino stanje Samokovlijinog nosaa Samuela. I jedan i drugi odbacuju novac Samuel zbog ponosa a Mujo zbog ljubavi i saaljenja prema sestri i nastavljaju borbu bez oajanja. Nije htio dalje sluati zahvaljivanja, zato je pobjegao iz kafanice. Onako gladan nastavio lutati arijom i promatrati tkanine za zar i kat koje nee kupiti svojoj Aii... (olakovi, 1991., 11.) Nakon ruenja sanjanog, on prihvata stvarni svijet da bi nastavio borbu i dosanjao bolji ivot. Pripovijetka Buenje koncipirana je na drugaiji nain i u prvi plan stavlja unutarnje dileme glavnog junaka. Fabula je svedena na minimum: Mujo lei u svojoj tronoj i hladnoj kui, razmilja i sanja dok se ne probudi zatrpan snijegom i gredama polomljenog krova. Kroz retroverziju nam biva predoen jedan dogaaj iz Sarajeva koji iznova potvruje Mujinu dobrotu i potenje, kao i njegov pokuaj da se zaposli na pilani. U ovoj epizodi, koja nije liena humora, otkrivamo odnos izmeu neukog seljaka i bogatog vlasnika pilane: Godinjak 2007 / 263

HADIZUKI
Slab si ti! veli on meni nejma kondicionala za umske poslove! Ne znam ja ta je kondicijonal, je li kakvo age, kakva pusula od umara, pa budala upitah gazdu. A e bih ga nabavio? U hrani, Mujo! Prvo se najedi, malo ojaaj, pa onda doi. Tuhaf! Ja traim posla da ne crknem od gladi, a on meni: Prvo se najedi! Eh, moj gazda, da ja imam ta jesti ne bih na tvoju pilanu ni dolazio, to sam mu trebao rei, ali ja uutio, pa put pod noge i natrag u Lokve. (olakovi, 1991., 19.)

olakoviev junak ne podie simboliki sjekiru kao Mao Cjepar Zije Dizdarevia, jer je, prema njegovom vjerovanju, siromatvo od Boga, a ovjekovo je da se bori, radi i ivot provede u saburu. ak i onda kada se u samoi zapita o pravdi i nepravednom ureenju svijeta, najdalje do ega e doi je samoprijekor zbog grjenih misli i uvjerenja da je sam kriv. Pronicanje u vlastitu situaciju i ulogu u svijetu ostaju izvan Mujinih psiholokih moi on je mali ovjek u prekomjernom svijetu, zatvoren u vlastitu sudbinu iz koje nema izlaza. Trea pripovijetka, Lokljani, predstavlja vremensku pauzu u glavnom fabularnom toku Mujo je zatrpan snijegom i tako ostaje sve do etvrte pripovijetke Ostvareni san u kojoj e biti spaen. Pripovijetka poinje idilinim zimskim pejzaom potplaninskog sela, i to je jedini detalj iz prirode u sve tri pripovijetke. Ovom pripovijetkom se olakovi pribliava nekim pripovijetkama Alije Nametka u kojima dominiraju elementi folklora. U priu su integrirane tri razliite legende o postanku sela, a svaka ima cilj pokazati da je selo Lokve znaajnije i vee od ostalih sela. Na dugim zimskim sijelima tri pripovjedaa govore svoje varijante o postanku, svaki sa pretenzijom u istinitost prie. Kroz legende o krilatom konju Fatiha Mehmeda ili velikom veziru Karamustafa-pai do izraaja dolazi umijee narodnih pripovjedaa, lokalni dijalekt kao i atmosfera seoskog sijela. Sluatelji su okupljeni uz ognjite, kuhani krompir i prie koje su ve bezbroj puta uli, a opet su zanimljive jer je samo u njima njihovo selo vano a oni njegovi ponosni stanovnici. Pripovjeda ini priu zanimljivom jer svaki put dodaje nove detalje, i ma koliko nevjerovatni bili, Tifanu se vjeruje jer je on (...) najpribraniji... Umije on i pisati! Umije bogami, ko da je ja pisar, ja uitelj, ja ne dao Bog milosni, umar... (olakovi, 1991., 27.) Ovako strukturirana pripovijetka sa priom u prii i bez fabularnog zapleta, sa isticanjem atmosfere kao glavnim ciljem, takoer vee olakovia za nae starije pripovjedae (Edham Mulabdi je, naprimjer, imao takve pripovijetke) i ostavlja ga izvan tokova narativne inovativnosti. Tema pripovijetke Sejdin grijeh esta je i poznata u naoj prozi. U pitanju je ljubavni grijeh djevojke koji patrijarhalna sredina nikada ne prata jer je njenim etikim kodeksom nametnuto vjerovanje da je obraz djevojaki vaniji od ivota ili materijalne propasti porodice. Pripovijetka poinje realistinim opisom sela Kasetii, uobiajenog ivota i teakog rada porodice Alije Dedage. Zaplet se nasluuje u zabranjenoj ljubavi djevojke Sejde i mladia Hasana, a zabranjena je 264 / Godinjak 2007

Enver olakovi zaboravljeni pripovjeda

samo zbog toga to su oboje iz istog sela. Pravilo je da se djevojka mora udati u drugo selo. U poetku se ini da e to biti uobiajena pria o ljubavi sa zaprekom otac je ljut, majka ga moli da oprosti, djevojka plae. Mladi i djevojka se unato zabranama zavjetuju jedno drugome uz poljubac u polju. I onda slijedi nagli preokret u kome seoske ene poljubac pretvaraju u gubitak obraza, a otac zaslijepljen mitizovanim etikim ciljem ubija ker sjekirom. Pripovijedanje samog ina ubistva je preputeno ocu: Ako je bila kriva, kanjena je, a ako je bila objeda da je jutros obraz izgubila s onim Kloparovim Hasanom onda je ehit, svetica... (olakovi, 1991., 266.) Tragika ivota okovanog patrijarhalnim nazorima na kraju pripovijetke se produbljuje u oevoj srei to je na sudu lijenik potvrdio Sejdinu nevinost, potpunom siromatvu porodice, kao i smrti Alije Dedage od muke i grinje savjesti negdje u najmranijoj eliji kaznionice u Zenici. (olakovi, 1991., 267.) I Alija Dedaga, kao i njegova ki, zavrava kao rtva moralne dosljednosti i krute norme obiajnog prava. U patrijarhalnom svijetu gubitak nevinosti za djevojku je in ravan smrti, a osnovna elija ovakvog drutva je porodica koja, brinui o djevojci, zapravo uva svoju ast. Potovanje koje zajednica iskazuje spram djevojaka (a u pripovijeci se kae kako su djevojke iz Kasetia naj naj), kao nekog zasebnog svijeta u svijetu, traje onoliko dugo koliko djevojka potuje pravila ponaanja zajednice. U okviru mukih modela drutvenog ponaanja ene su uvaene kao pripadnice drutva koje pomirene sa sudbinom ive u infantilnom svijetu potpuno gotovih vrijednosti. Ukoliko uine greku, ene mogu biti kanjene na najsvirepiji nain, a s obzirom na to da su vlasnitvo oeva mogu biti ubijene i onda kada krivnja uope ne postoji. U ovakvom svijetu ubistvo vlastite keri zajednica prihvata kao junaki in, dok bi opratanje znailo vjenu sramotu. Obiajne norme i krutost patrijarhalnog morala pokazuju se jaim od stvarnih zakona koje policija, sud i zatvor uvaju i provode. Iako su sve pripovijetke o kojima je ovdje bilo rijei vremenski situirane u period Kraljevine Jugoslavije, historijska deavanja ostaju u pozadini. olakovi nam daje opis sredine i njenog mentaliteta uz prikaz pojedinca i njegovog odnosa prema vanjskom svijetu, nesnalaenja u novonastalim okolnostima ili nesporazuma sa svijetom. Karakter glavnog junaka nije sloen niti kompliciran, ali je kroz njega uspjeno otjelovljen seljak, ije je najvee umijee znati gledati u sat. U odsustvu produbljenog sukoba sa samim sobom, olakovievi likovi ukazuju na poloaj ovjeka u surovim drutvenim odnosima. Nema u ovim pripovijetkama ni upeatljivih lirskih minijatura ni lucidnog poniranja u intimnu dramu pojedinca, to su bile konstante naih znaajnih pripovjedaa ovog perioda, ali ima iskrene namjere da se progovori o malom ovjeku i teretu ivljenja u velikom svijetu. Pripovjedaa (kao ni romanopisca) Envera olakovia ne moemo smjestiti u tok inovativnog i umjetniki najvrednijeg dijela nae pripovijetke, ali ga ne trebamo ni zanemariti. On je pisao prozu na nain i manirom velikog dijela tadanje pripovjedake Bosne tradicionalno realistiki, tematski socijalno i hronotopski regionalno utemeljenu. Preueno i zaboravljeno pripovjedako djelo Godinjak 2007 / 265

HADIZUKI
Envera olakovia sigurno ne spada u izrazite knjievne vrijednosti bonjake knjievnosti, ali je prouavanje ovakve proze neophodno za razumijevanje evolutivnih procesa u knjievnom razvoju. On pripada onim piscima koji grade tipian i uobiajen pripovjedni izraz jednog doba a koji onda postaje osnov za mogua prekoraenja i nadgradnje. Teko emo shvatiti inovativnost velikih umjetnika ukoliko ne znamo prozu u odnosu na koju oni prave pomak. Pripovijetke Envera olakovia nam omoguavaju takav uvid.
Citirana literatura olakovi, Enver, Lokljani; Iz Bosne o Bosni, Islamska zajednica Zagreb, Zagreb, 1991. Durakovi, Enes, Antologija bonjake pripovijetke XX vijeka, Alef, Sarajevo, 1995.

266 / Godinjak 2007

Zapadnotokavski jeziki elementi u djelu Abdulvehaba Ilhamije

Alen Kalajdija

ivotu, djelu i znaaju bonjakoga alhamijado pjesnika i sufijskoga ejha Abdulvehaba Ilhamije (kraj XVIII st. i poetak XIX st.) u junoslavenskoj knjievnoj historiji, historiografiji, filologiji pa ak i u knjievnoj proznoj umjetnosti, ve je pisano (usp. Kemura orovi 1912.; Hadijahi 1938.; Lehfeldt 1969.; Dobraa 1974.; Hadijahi 1974.; Kemura 1975.; Nametak 1981.; ami 1985.; dralovi 1985.; Hukovi 1986.; Okuka 1987.; Hadijamakovi 1991.; Kadi 2007.; Hukovi 1997.; Memija 2005.; Vajzovi 2005.). Pregledom knjievnog naslijea Abdulvehaba Ilhamije vidljiv je izuzetno snaan zapadnotokavski jeziki kontinuitet, za to su kao primarna graa u ovome istraivanju posluili sljedei izvori: bosanski rukopisni primjerci njegovih dvanaest pjesama: Boga trai i plai; Derviluk je adan rahat; Hajat dok me orakme; Ako pita za dervie opeta; Ja upitah svog Jasina; Bogu fala, Koji uje; Potlje Boga, ne miluj; Akom neka gore aiki; Srce moje, da ti kaem; Dennet saraj, uzel kua; Sve je duman potlje Tebe (Rukopis, Divan, 1843.: br. 3025); Ja upitah svoje due (Rukopis, Bonjaki institut); potom est pjesama sa izvornom transliteracijom: Nasihat (Nametak 1981.: 104-106); ejhom irad tko ne naje; udan zeman nastade: (Nametak 1981.: 154-160); e li ti je Halilpaa: (Hadijahi 1974.: 251); Ti bresposlen nemoj ho dat: (Trako 1974.: 117); Der ti, aik, hajde Dostu (Hadijamakovi 1991.: 69) te transliteracija Ilhamijina islamskoga katehizisa Ilmihala1 (Kemura 1975.).
1 Ovaj primjerak Ilmihala nije izvorni autorski rukopis, ve njegov prijepis, nastao petnaestak godina nakon Ilhamijine smrti, koji je, inae, promijenio vie vlasnika. I pored te injenice, ovaj rukopis moe pruiti uvid i u jeziko naslijee alhamijado knjievnosti i u jeziko naslijee Abdulvehaba Ilhamije. Isto tako, do danas nije sauvan nijedan autorski rukopisni primjerak Ilhamijinih pjesama, ali su sauvani njihovi rukopisni prijepisi, na osnovu kojih je uope mogue vriti odreenu lingvistiko-filoloku analizu. Meutim, najvei problem u lingvistikim istraivanjima alhamijado knjievnosti ine oni transliterirani tekstovi koji su pritom redaktorski izmijenjeni i na kojima su vrene odreene korekcije u skladu s normom standardnog jezika.

Historiografski podaci

Godinjak 2007 / 267

KALAJDIJA
U historiografiji jo nije poznat taan broj Ilhamijinih pjesama. U nekim radovima i zbirkama dat je, ne samo popis ve i transliteracija njegovih pjesama, npr.: Kemura orovi (1912.): 11 transliteriranih pjesama; Nametak (1981.): 7 transliteriranih pjesama + 14 netransliteriranih pjesama; Hadijamakovi (1991.): 18 transliteriranih pjesama. Broj obraenih pjesama do kojih sam ja doao iznosi 18 + Ilmihal. Vano je napomenuti da postoje odreena nepodudaranja s obzirom na naslove i sadraje pjesama. Tako je, naprimjer, u Kemura orovievoj (1912.: 48-50) zbirci uvrtena pjesma Hajde, sinak, te ui, koju je Abdurahman Nametak (1981.: 104-106) naslovio kao Nasihat i uvrstio kao pjesmu bez poznatoga autora. Ja sam ovu pjesmu, pak, uvrstio u korpus djela Abdulvehaba Ilhamije jer je ona sadrajno identina i predstavlja, zapravo, samo dvije razliite verzije iste pjesme, koju su istraivai razliito naslovili. Ove dvije verzije iste pjesme meusobno se razlikuju samo po rasporedu strofa i u nekim sadrajnim segmentima. Inae, zbog nepouzdanosti jezike izvornosti Kemura orovieve zbirke, pjesme iz ovoga korpusa nisam uope analizirao. U zbirci Muhameda Hadijamakovia (1991.: 69) nalazi se pjesma Der ti, aik, hajde Dostu, koje nema u drugim zbirkama alhamijado knjievnosti. Takoer, u Nametkovu popisu u zbirci neuvrtenih transliteriranih tekstova (1981.: 345) nalaze se naslovi pjesma kojih uope nema dostupnih iroj znanstvenoj javnosti: Nuto, brate, ja golema denneta; Pred kijamet ruan alamet i Bogom radi to radi. To znai da se broj ovdje analiziranih pjesama podudara sa stanjem kakvo se zatjee u obraenom korpusu Abdurahmana Nametka, s tim da u odnosu na ovu zbirku postoje i pjesme kojih u njegovoj Hrestomatiji (1981.) nema: Der ti, aik, hajde Dostu (Hadijamakovi, 1991.: 69); Nasihat / Hajde, sinak, te ui (Kemura orovi, 1912.: 48-50; Nametak, 1981.: 104-106) te e li ti je Halilpaa (Hadijahi, 1974.: 251). Samo ovi podaci, u vezi s jednim poprilino poznatim alhamijado pjesnikom, zorno svjedoe u kakvom je danas stanju rukopisno bosanskoarebiko naslijee i koliko je potrebno rada na valjanoj valorizaciji djela ove provenijencije. Dijalekatsko porijeklo Zapadnotokavsko narjeje u bosnistikim lingvistikim interpretacijama jo nije dovoljno istraeno, posebno sa aspekta razumijevanja utjecaja ovoga narjeja na korpus predstandardnih idioma, koji su ostavili izuzetno jak utjecaj na standardne jezike zapadnog tipa centralnoga junoslavenskog podruja. Iz tog razloga, zanimljivo je promatranje razvoja zapadnotokavskih jezikih osobina u korpusu alhamijado knjievnosti, odnosno u pisanom stvaralatvu Abdulvehaba Ilhamije, kao jednog od najplodnijih bosanskih alhamijado pjesnika i uenjaka, u ijem se jezikom stvaralatvu na izvjestan nain moe pratiti svojevremeni proces integracije razliitih dijalekatskih osnovica zapadnog i junog tipa. Ta pojava dodatno je zanimljivija zato to se period nastanka Ilhamiji268 / Godinjak 2007

Zapadnotokavski jeziki elementi u djelu Abulvehaba Ilhamije

nih djela vee za poetak XIX st., kada se inae uoavaju najsnanije tendencije ujednaavanja razliitih jezikih tradicija s obzirom na njihovo dijalekatsko porijeklo juno i zapadno u irim srednjojunoslavenskim okvirima. Razumijevanje interferencijskih proimanja u djelu alhamijado knjievnosti vano je jer se te interferencije u njoj istovremeno predstavljaju kao najuoljiviji produkt svojevrsne knjievnojezike koine zapadnotokavskog tipa s elementima junih dijalekatskih osobina. Ta pojava prisutna je upravo u djelu Abdulvehaba Ilhamije, iji poprilino velik, sauvan korpus knjievnih djela, moe posluiti kao pouzdan pokazatelj razvoja te koine. Treba naglasiti i to da su u pojedinim sluajevima znatniji utjecaj ostavile pojedinane jezike crte, javljajui se kao tipine zapadnotokavske osobitosti u okvirima knjievnojezike koine kakav je, naprimjer, ikavski refleks jata. Ono to ostaje zanimljivo za lingvistika i filoloka istraivanja jeste pitanje uope jezikog razvoja i posebno dijalekatske osnovice jezikog izraza Abdulvehaba Ilhamije. O ovome fenomenu u najkraim crtama pisao je i Milo Okuka (1987.: 13), zakljuivi: Ilhamijin knjievnojeziki izraz je nekonzistentan: u osnovi je istonohercegovaki dijalekat (e, ovi, starijeh itd.), ali sa ikavizmima (lipo, posilima) te mnotvom turcizama religijske provenijencije. Na osnovu uvida u relevantno jeziko stvaralatvo Abdulvehaba Ilhamije, kao i historiografskih podataka o njegovom ivotu, moe se doi do zakljuka u vezi sa dijalekatskim porijeklom ovoga pjesnika. Naime, jezik njegovog knjievnoga stvaralatva zasigurno je imao odreene elemente koji se mogu razumijevati kao posljedica djelovanja junih, progresivnih jezikih crta, u lingvistici poznatih i kao istonohercegovake jezike osobine, ali te osobitosti ni u kojem sluaju ne mogu biti bazne u razumijevanju jezikoga razvoja Ilhamijinih djela. Elementi jezike strukture Postoji nekoliko indicija koje potvruju injenicu da je jeziki izraz Abdulvehaba Ilhamije bio zapadnotokavske provenijencije u irem smislu znaenja ovoga termina. To se prvenstveno vidi u dijelu korpusa koji se tie zamjene staroga glasa jat.2 Zbog preplitanja razliitih osobitosti u vezi sa, u ovome sluaju, refleksijama jata, s pravom se moe zakljuiti da je znaajnu funkciju u svakom obliku predstandardnog idioma kakav je i alhamijado knjievnost imala svojevrsna knjievnojezika koine, koja u Ilhamijinu djelu predstavlja tu pojavu, istina jeziki kontinuiranu na zapadnotokavskoj osnovici. Ova koine s primjerom upotrebe refleksa jata i u Ilhamijinom djelu potvruje postojanje bosanskoga pisanog ikavskog manira, kao dominantne osobine ovoga vida knjievnojezikog stvaralatva. Ta osnovica, meutim, vidljiva je pored ikavskog manira i u
2 Ova injenica vana je iz tog razloga to je jat u Ilhamijinu djelu uglavnom ikavski, usljed ega se iskljuuje mogunost njegove ijekavske, istonohercegovake provenijencije

Godinjak 2007 / 269

KALAJDIJA
drugim jezikim elementima, meu kojima treba posebno istai sljedee osobine, prisutne u djelu ovoga autora: uvanje i upotreba etimolokog i analokog glasa h; presijecanje neizvrenoga progresivnog jotovanja sa izvrenim jotovanjem; dubletnost upotrebe linih i upitnih zamjenica (starije i novo stanje); upotreba pokazne zamjenice ovi i oni naspram ovaj i onaj; dvojnost upotrebe negiranoga oblika prezenta glagola imati; disimilacija u obliku prezenta glagola moi; upotreba prijedloga / priloga potlje; stara sintaksika konstrukcija modalnog ili faznog glagola s infinitivom; formiranje dekomponiranoga predikata. Refleksi jata U Ilhamijinim pjesmama i Ilmihalu refleksi jata,3 s obzirom na njihovu slobodnu poziciju, mogu se razvrstati u pet skupina: 1. ikavska zamjena (Boga trai i plai; Derviluk je udan rahat; Hajat dok me orakme; Ja upitah svog Jasina; Bogu fala, Koji uje; Akom neka gore aiki; Srce moje da ti kaem; Ja upitah svoje due); 2. ijekavska zamjena (Ako pita za dervie opeta; Sve je duman potlje tebe; e li ti je Halilpaa; Der ti, aik, hajde Dostu); 3. ikavsko-ijekavska zamjena (Potlje Boga, ne miluj; udan zeman nastade; Dennet saraj, uzel kua; Ti bresposlen nemoj hodat; Ilmihal); 4. ijekavsko-ikavska (Nasihat) i 5. ikavsko-ekavska zamjena (ejhom irad tko ne naje).4 Na osnovu izloenog, ikavska dominacija vidljiva je u osam pjesama, u trima ikavsko-ijekavskim takoer je dominantnija, kao i u jednoj pjesmi s ikavsko-ekavskom zamjenom te u Ilmihalu.5 Ijekavski refleks neto je manje zastupljen, ali je dosljedno izvren u etirima pjesmama, te u jednoj ijekavskoikavskoj. U jednom je primjeru, kako je ve spomenuto, upotrijebljena ikavsko-ekavska zamjena, dakle i sa ekavskom zamjenom glasa jat u slobodnoj poziciji. Na osnovu izloenog, slika refleksa jata potvruje injenicu da je autor sa zapadnotokavskog prostora, jer je ikavizam u slobodnoj poziciji ne samo frekventniji, nego se javlja i kao specifina jezika osobina Ilhamijinog pjesnitva. S druge strane, pojava tzv. mjeovite (ikavsko-ijekavske) refleksije jata potvruje injenicu da je utjecaj junih (istonohercegovakih), ijekavskih jezikih crta takoer prisutan. Stoga je vrlo zanimljivo i intrigantno pitanje: otku3 4 5 U radu nisam mogao zbog ogranienosti prostora navoditi sve primjere koji potvruju upotrebu leksema sa jatom. Zato sam samo u pojedinim sluajevima navodio neke primjere koji su posebno zanimljivi za analizu. Iz ove raspodjele izuzeo sam pozicijski uvjetovane reflekse, poto oni nisu dovoljno valjan pokazatelj odnosa meu refleksima, to se odnosi na sekvence K + r + (kratko) i + o / j /lj. Zbog sadrajne opsenosti Ilmihala nisam mogao ulaziti u statistike podatke u vezi s brojem refleksa jata. Uoljiva je, meutim, izuzetno frekventna upotreba ikavske zamjene jata sa tek sporadinim (i)jekavskim refleksom u slobodnoj poziciji.

270 / Godinjak 2007

Zapadnotokavski jeziki elementi u djelu Abulvehaba Ilhamije

da potjee nekonzistentnost refleksije jata u pjesnikom izrazu Abdulvehaba Ilhamije? Moe li ona biti odraz prepisivake djelatnosti ili eventualno redaktorskih postupaka transliteratora u pjesmama koje nemaju sauvan rukopisni primjerak? Je li uzrok nekonzistentnosti i taj to Ilhamija dolazi iz epa (usp. Dobraa, 1974.), gdje je refleksija glasa jat zanimljiva po tome to je mjeovite kombinacije, gdje se nalaze govori sa (dugim) > ije i (kratkim) > i u epu u dolini Bosne. (Ivi, 1994.: 147.) Analizom primjera dolazi se do nekih openitih zakljuaka u vezi sa zamjenom glasa jat. Naime, ikavizam u kratkim slogovima, tipa bii, sidit, vira, vini, vidit, di i sl. moe biti produkt dijalekatskog porijekla pjesnika, dok se ta konstatacija ne odnosi na ikavski refleks u dugim slogovima, tipa lipo, griha, dite, svit i sl., kojih je, ipak, manje negoli ikavizama spomenutih u prvoj skupini. Namee se zakljuak da ikavizam u Ilhamijinom djelu nije uvijek produkt njegove dijalekatske baze, nego je u pitanju neki drugi razlog, uvjetovan ekstralingvistikim faktorima. Odreeni broj primjera refleksa glasa jat preklapa se, pak, s nekim drugim govornim tipovima, kao u dvama primjerima ekavske zamjene u slobodnoj poziciji: koren i meaj, to odgovara teanjskim govorima (usp. Ivi, 1994.: 147). Ijekavizmi koji su posljedica Ilhamijinog dijalekatskog porijekla uoavaju se u primjerima svijet, lijep, zlijeh, umrijet, podnijet, grijei. Ijekavizmi u kratkim slogovima takoer se javljaju: e, potlje, vidjee i sl. I ijekavizmi, kao i ikavizmi, u pojedinim sluajevima mogu predstavljati odraz autorovog organskog idioma, ali se, kao to je to sluaj i sa ikavizmima, javljaju u onim pozicijama nekarakteristinim za zonu epa. Ovi primjeri mogu biti odraz teanjske govorne zone to je vano spomenuti, jer neki istraivai smatraju da je Ilhamija odravao kontakte sa teanjskim krajem zbog teanjskog porijekla njegovog ejha (usp. dralovi, 1985.), kao to je to sluaj sa dvama ekavizmima. Meutim, ijekavizmi koji ne proizlaze iz dijalekatske epake baze mogu biti odraz i nekih drugih jezikih tendencija novotokavskoga ijekavskog tipa, a kojih je nemali broj. Prema tome, razvoj refleksa jata u jeziku Abdulvehaba Ilhamije u vidu ikavske, ijekavske i ikavsko-ijekavske zamjene jednim svojim dijelom uvjetovan je dijalekatski. Ostatak primjera sa refleksima glasa jat mogu biti odraz pisanoga ikavskog manira, ili pak primjer utjecaja ijekavskih novotokavskih govora na zapadnotokavsko podruje, kojem pripada i Abdulvehab Ilhamija, iji se govorni idiom ukljuuje u strukturu ijekavskoakavskog dijalekta, budui da pripada zoni ijekavskoakavskih govora koji pak nisu dio istonohercegovakih govora (Brozovi, 1966.: 207). Kada je u pitanju dijalekatska slika, ona je u dijelu primjera upravo produkt Ilhamijine dijalekatske baze, ali je istovremeno i produkt utjecaja novotokavskih ijekavskih osobina. Knjievno-jezika tradicija tie se upotrebe ikavske zamjene glasa jat, koja je u Ilhamijinu izrazu kontinuant ikavskog manira u alhamijado literaturi. U ovome sluaju treba primijetiti jednu vanu injenicu kada je u pitanju ijekavskoakavska baza. O dosljednosti dvoslone (ijekavske) zamjene jata ne moe se nikako govoriti pa se iskljuuje ijekavsko dijalekatsko porijeGodinjak 2007 / 271

KALAJDIJA
klo ovoga autora, dok se akavizam, takoer, ne moe smatrati relevantnim u Ilhamijinom sluaju, jer je u njegovu stvaralatvu zabiljeen samo jedan primjer koji, opet, nije akavski, ve naprotiv takavski [ne metat, i itu plakat. Ilmihal]. Ovaj podatak neminovno upuuje, ne samo na nepodudarnost historiografskih podataka sa jezikim osobitostima Ilhamijinih djela, ve i na zakljuak da se u bilo kojem obliku predstandardnih idioma teko moe odrediti dijalekatsko porijeklo djela koje pripada tzv. starijoj knjievnosti na to je panju ve prije skrenula i Herta Kuna (1974.: 431). Iz toga razloga potrebno je sve jezike pojave u vezi s predstandardnim idiomima posmatrati u sklopu svojevrsnih procesa imanentnoga jezikog normiranja u okviru knjievne koine. U refleksiji glasa jat kod Ilhamije se mogu zapaziti jo neke zakonitosti koje se tiu pozicijski uvjetovanih refleksa. Tako se u sekvenci + j javlja ikavska zamjena: npr. ugrije, dok se u sekvenci K + r + (kratko) javljaju ekavski refleksi (pred, grehota), sa ikavizmima (privali, vrilo, grini). ini mi se da jedan broj primjera koji spada u ovu kategoriju zavisi od slogovne granice, pa se ekavizmi javljaju u primjerima ovde, onde, a nekad i ovdje. Ova bi se injenica, inae, morala imati u vidu, kada je pitanju ovako konstruiran slog u spomenutoj sekvenci. To znai da pozicija za refleks glasa jat nije ista u primjerima tipa srea i ovdje, a da je to tako, potvruju ijekavski govori u kojima je mogu oblik ovdje, ali ne i [*srjea]. Od ostalih ekavizama vano je napomenuti da ih u Ilhamijinom djelu ima u primjerima tipinim za ijekavske govore: rei, jesti i sl., kako je ve spomenuto za ovu zakonomjernost u jeziku alhamijado pjesama. Glas h uvanje i upotreba etimolokoga i analokoga glasa h ne samo da je tipina osobina bonjakih narodnih govora, odnosno i zapadnotokavskoga narjeja istovremeno, nego je ta jezika crta i danas prisutna kao tipina osobina bosanskoga standardnog jezika, koja se kao pojava proirila jo u predstandardnim idiomima. Ta osobina prisutna je i u djelu Abdulvehaba Ilhamije. Budui da je o fenomenu upotrebe glasa h u bosanskom jeziku u lingvistikim radovima ve poprilino dosta pisano (s obzirom na to da se ovaj glas upotrebljava i etimoloki i neetimoloki s napomenom da se takvo stanje propisuje i u normi bosanskoga jezika zbog njegove duge pisane i govorne tradicije), u ovome radu ukazat e se na neke posebnosti na koje do sada nije bitnije skretana panja. Na osnovu uvida u jeziku grau pjesama i Ilmihala Abdulvehaba Ilhamije, primjetno je da se glas h, po zakonu analogije, zamjenjuje u pojedinim kategorijama sa glasom j. Tako se deava da se u pojedinim zavisnim padenim oblicima linih zamjenica za 3. lice upotrebljava glas h, kojemu tu mjesto nije po etimologiji. Najee je rije o enklitikim oblicima genitiva, dativa i akuzativa ih, im, koji se upotrebljavaju kao hi, him: [i reko da e hi metnut (Ilmihal); 272 / Godinjak 2007

Zapadnotokavski jeziki elementi u djelu Abulvehaba Ilhamije

Bog hi ne miluje i meleki jim bed dua ine (Ilmihal)],6 za koje je primjetno da, kada se god nae glas i kao sastavni dio inicijalnoga dijela osnove, na njegovu se bazu dodaje protetiko neetimoloko h. Po svemu sudei, u ovakvim sluajevima rije je o zamjeni glasa j glasom h, pri emu je j nastalo kao prijelazni glas izmeu dvaju vokala od kojih je drugi upravo glas i, a tek potom dolazi da zamjene glasa j sa glasom h. Tako i u sljedeim primjerima nalazimo potvrdu ovoga stanja: [mirue him haljine (Ilmihal); jetimima On je reko ja sam him / Milostivan (Bogu fala, Koji uje); drago jim je slatko (Ilmihal); jer ne uju ko ji zove (Ja upitah svog Jasina)]. To to se u primjerima nalazi presijecanje upotrebe oblika, samo je dokaz ive jezike materije koja nastaje u neposrednom govoru, ali koja biva suspregnuta zakonitostima knjievne koine, usljed ega dolazi do interferencije razliitih oblika. Ta pojava koja proizlazi iz same strukture narjeja, podrana je, takoer, simbolikom funkcijom jezika, te je pod utjecajem knjievnojezike koine koja nastoji dati preutnu, formalno izuzetno rastegljivu normu, pokuavajui biti uzor u jezikom openju, ali ne uspijevajui, zbog svoje same sutinske prirode predstandardnog idioma, prevladati jezike dvojnosti i viestrukosti (usp. Kuna, 1976.). Slina upotreba zamjene glasa j glasom h vidi se u primjerima kosih oblika glavnih brojeva koji se dekliniraju, istina zabiljeen u samo jednom sluaju [i jo u trihu ena ne uzimaj (Ilmihal)]. Zanimljivo je da se u nekim primjerima rijei stranoga porijekla (to se odnosi na orijentalizme, uz injenicu da je rije o leksemima koji potjeu iz stilski obiljeene, religijske sfere, glas k takoer mijenja glasom h [izmeu ahama i jasejom, i do zore (Ilmihal); na sabah, na aham i jaseju polahko (Ilmihal)], to predstavlja pojavu rijetko prisutnu u pisanoj bosanskoj tradiciji. Neizvreno progresivno jotovanje Neizvrenost progresivnost jotovanja posebno je vidljiva u primjerima s upotrebom glagola ii, nai, doi, to je specifina osobina zapadnotokavskog narjeja. Ta pojava, meutim, ne vri se apsolutno, jer dolazi do sporadinog mijeanja primjera s izvrenim jotovanjem. Takvo stanje razumljivo je zbog injenice da je rije o predstandardnom idiomu koji nastoji inaugurirati preutnu normu, zasnovanu na govornoj praksi i pisanoj tradiciji. Ovakav karakter predstandardnih idioma prisutan je u veem broju jeziki razliitih osobina koji potvruju dubletnost formi i njihovu viestrukost u istim kategorijama. Tu pojavu potvruju naredni primjeri, u kojima je brojnost neizvrenog jotovanja takva da nadmauje prisustvo izvrenog jotovanja, bivajui pri tome primjer utjecaja zapadnotokavskih osobina koji poprimaju karakter knjievnojezike koine prisutne u alhamijado knjievnosti:
6 Svi navedeni primjeri sporadino su uzeti s namjerom ilustracije upotrebe datih oblika.

Godinjak 2007 / 273

KALAJDIJA
[kad ovo zovne, na taht dojdi (Ilmihal); i to god oviku na glavu dojde (Ilmihal); jer ne najdu akilun (Ja upitah svog Jasina); iz tvog mulka nek izajde, to e (Akom neka aiki gore); kada najde, ti kai; ja dostu najdoh pomo (Srce moje da ti kaem); ejtan njemu nek dojde (ejhom irad tko ne naje); nek ti nae tedelli (Ja upitah svoje due); ne iu pravo, niti hoe (udan zeman nastade); a ne ii na kavgu (Boga trai i plai)]. Upitna zamjenica za ivo i neivo Upitne zamjenice za ivo (lica) i neivo (stvari), kao i zamjenice izvedene od njihovih osnova (odrinih i neodreenih) pokazuju neku vrstu oblike bipolarnosti. Meutim, upotreba oblika zamjenica sa zapadnotokavskom fizionomijom u znatnijem je broju sluajeva negoli su to oblici koji vode porijeklo sa junog (istonog u irem smislu) tokavskog narjeja. To znai da je, kada je u pitanju upitna zamjenica za ivo, ea upotreba oblika tko, kao to je sluaj i sa upitnom zamjenicom za neivo, koja glasi to. Naravno, ista je zakonomjernost u pitanju i onda kada se upotrebljavaju zamjenice izvedene od ovih upitnih zamjenica (netko, nitko, svatko; neto, svato). Upotreba oblika zamjenica za ivo i neivo (ko i ta) znatno je rjea, pri emu se ne moe iskljuiti mogunost njihove stilistike markiranosti. U svakom sluaju, presijecanje ovih osobina potvruje zapadnotokavsku dominantnost i na osnovu knjievno-jezikog stvaralatva Abdulvehaba Ilhamije, ali istovremeno potvruje pojavu, inae prisutnu u predstandardnoj fazi razvoja bosanskoga jezika, interferencije razliitih dijalekatskih idioma zapadnog i junog tipa na tlu Bosne i Hercegovine: [tko ove hedije spazi; a neke nee nitko do Kijameta obatalit (Ilmihal); da te tko upita kako Boga viruje (Ilmihal); tko unie eto srea (Dennet saraj, uzel kua); tko ne trai, nije tvoj (Potlje Boga, ne miluj); tko te nee i ne trai (Akom neka gore aiki); tko god duu ne obara (Derviluk je udan rahat); nije nitko pohudio (Ti ne hodaj bresposlen); ni na to ne nalikuje (Ilmihal); to god ima, Bog stvara (Derviluk je udan rahat); to znade svojoj bratji (Hajat dok me orakme); to god ima, u njiha je izzeta (Ako pita za dervie opeta); to inite, promislite (Nasihat); to su bile lai vae (e li ti je Halilpaa); jer Denneta neko rui (Derviluk je udan rahat); jer ne uju ko ji zove (Ja upitah svog Jasina); niko ne zna do Boga (udan zeman nastade); ko u mekteb najbri (Nasihat); niti e niko vama uni (Ilmihal); niko ne zna do Boga (udan zeman nastade); Njemu ukur, Koji znade ta inim (Bogu fala, Koji uje); ta se hoe, zaboga (udan zeman nastade); jer ti more ta rei (Nasihat)]. Pokazna zamjenica ovi i oni obliku jednine Pokazne zamjenice za izraavanje bliskosti prvom i treem licu, za muki rod nominativa i akuzativa (za neivo) u jednini upotrebljavaju se u obliku ovi i oni. U pisanoj tradiciji Abdulvehaba Ilhamije nije zabiljeen oblik ovaj ni onaj, dok 274 / Godinjak 2007

Zapadnotokavski jeziki elementi u djelu Abulvehaba Ilhamije

se sporadino u naslijeu alhamijado knjievne tradicije ovi oblici pojavljuju. Sigurno je da ovakva upotreba ima svoje dijalekatsko utemeljenje, ali je takoer, na osnovu primjera, evidentno da se ovakav oblik pokazne zamjenice upotrebljava uz neke imenice, usljed ega dolazi do markiranja date sintagme, to ima utjecaja na osobine knjievnojezike koine: [otio je na oni svit; nek ti omrizne ovi svit; po ovi svijet i po oni svijet (Ilmihal); ovi svijet sad e proi (e li ti je Halilpaa)]. Negacija glagola imati Negacija glagola imati takoer je specifina jezika oznaka ne samo u pisanome djelu Abdulvehaba Ilhamije nego i u alhamijado pisanoj tradiciji uope. Kada je u pitanju ovaj glagol, on se u pisanoj praksi ee biljei skupa sa negacijom (prefiksom ne), pri emu dolazi do preobrazbe oblika: ne ima > neima > nejma. Glagol imati, meutim, ponekad se pie i odvojeno od negacije, to ponovo predstavlja svojevrstan dubletni karakter knjievnojezike koine alhamijado knjievnosti: [nejma vieg gospodara (Derviluk je udan rahat); Ti si Mevdud, vie nejma; nejma brige potlje danas (Sve je duman potlje Tebe); majke nejmam, a pedera7 ne pamtim (Bogu fala, Koji uje); drugih nejma, Njemu selam (Srce moje da ti kaem); potlje Boga nejma dosta (Ti ne hodaj bresposlen); kurtulia ba nejma (ejhom irad tko ne naje); postanka mu nejma; po slidka mu nejma (Ilmihal)]. Disimilacija u obliku prezenta glagola moi Disimilacija u obliku prezenta glagola moi opeprisutna je karakteristika u kojoj glas -, kad se nae izmeu dvaju vokala, biva alterniran glasom r-. Ova osobina prisutna je i u pisanoj i u govornoj bosanskoj praksi, a svoje prisustvo nala je i u Ilhamijinom djelu, u kojem se upotrebljavaju i oblici moe, moe, moemo, moete, to potjee od nekih mlaih rukopisnih prijepisa njegovih pjesama: [koliko se more rei: subhanallah (Ilmihal); more bit bez toga; moe zube potui; jer ti moe ta rei (Nasihat)]. Prijedlog i prilog potlje Upotreba prijedloga / priloga potlje jedna je od izuzetno zanimljivih jezikih osobitosti. Ekvivalentni oblik prijedloga / priloga poslije, kako je upotrebljiv u savremenom jeziku, nije poznat u Ilhamijinom knjievnom stvaralatvu. Ovaj primjer predstavlja potvrdu specifinog formiranja jezike strukture alhamijado knjievnosti. Primjeri zabiljeeni u Ilhamijinim pjesmama i Ilmihalu to takoer prezentiraju:
7 oca

Godinjak 2007 / 275

KALAJDIJA
[i hak su, lakin, potlje Kurana; i potlje toga trinest godina u Meki bijo; pak, sve oivit potlje etrast godina (Ilmihal); potlje Boga, ne miluj (Potlje Boga, ne miluj); sve je duman potlje Tebe; nejma brige potlje danas; iza danas, potlje Boga, ne boji se (Sve je duman potlje Tebe); A Moraa, najpotlje pogaa; potlje Boga nejma dosta (Ti ne hodaj bres poslen)]. Dopuna uz modalne i fazne glagole Upotreba infinitiva uz modalne i fazne glagola predstavlja potvrdu arhainijega jezikog stanja, prisutnog u zapadnotokavskoj tradiciji. Upotreba konstrukcije da + prezent uz modalne i fazne glagole gotovo da je rijetka pojava. U Ilhamijinom djelu ona je prisutna samo jedanput, i to onda kada je bila metriki uvjetovana. Ovakva jezika praksa potvruje zapadnotokavski karakter ne samo Ilhamijinog knjievnog stvaralatva, nego se ona javlja i kao specifikum kako alhamijado knjievnosti, tako i inae knjievnojezikog stvaralatva predstandardnih idioma bosanskoga jezika: [koliko se more rei: subhanallah; sada se ne smije rei da su hak (...) i ne smije se rei da su batil; nikad neete iza (Ilmihal); nee ii u mekteb (Potlje Boga, ne miluj); ako hoe vuslet na, ne lai (Hajat dok me orakme); more bit bez toga; moe zube potui; jer ti moe ta rei; nemoj se ti krivo klet (Nasihat); hoe halku biti uhar (Srce moje, da ti kaem); tko miluje i boji se / drugom nee da moli se (Akom neka aiki gore)]. Dekomponirani predikat Kao potvrda specifine knjievnojezike koine pojavljuje se upotreba dekomponiranog predikata, koji svojom funkcijom posjeduje svojstvo viega jezikog stepena u smislu nunosti njegove potrebe kulturnoj zajednici prilikom izraavanja specijaliziranih jezikih formi i njihovih znaenja. Nekoliko je glagola uz koje se formira struktura dekomponiranoga predikata: initi, biti, nazvati + orijentalna leksema kao nosilac leksikog znaenja: [drugo, muminima i turkinjama vadu uinijo8; selam9, ako ti nazove, primit; prvo, sual10 e initi za troje; i u nimetima gark biti11; Bog tenbih uinio12; tree, gibet ne ini13; prvo, musafiru hizmet init14; te ibadet15
8 9 10 11 12 13 14 15 obeao pozdrav pitanje u blagodatima se utapati upozorio ne ogovaraj putniku sluiti bogosluje

276 / Godinjak 2007

Zapadnotokavski jeziki elementi u djelu Abulvehaba Ilhamije

init; talibima ders dat i vaz uinit16; tree, tobe uinit;17 prvo, sabur18 na muku init; tree, haku nasihat uinit19; etvrto, i svakom merhamet20 init (Ilmihal)]. Orijentalizmi Kao specifikum ne samo Ilhamijinog djela, nego i alhamijado knjievnosti uope, pojavljuje se izuzetno frekventna upotreba orijentalizama koji imaju sebi svojstvenu funkciju u ovome vidu knjievnoga stvaralatva.21 Nekoliko je bitnih injenica u vezi s ovim fenomenom, posebno kada je rije o Ilhamijinom djelu. Prva injenica tie se samoga sadraja Ilhamijinih pjesama i Ilmihala; naime, budui da je sam Ilhamija bio poznat vjerski autoritet, kao i to da se bavio misticizmom, ta pojava implicitno je uvjetovala frekventnu upotrebu orijentalizama, posebno onih u vezi s vjerskim pojmovima i vjerskom terminologijom. Druga injenica vee se za simboliku funkciju ovih leksema, ime se nastojalo pribliiti orijentalnome kulturnom krugu, barem na taj nain, odnosno to je znailo izuzetan utjecaj na bosansku jeziku kulturu uope. Trea injenica ogleda se u tome da je upotreba orijentalizama bila jednostavno moda i specifian knjievni stil, neto to je prejudiciralo karakter tekstova posebno ako su to bili vjerski tekstovi: ilmihali, egzorcistiki tekstovi, ilahije to uglavnom potvruju tekstovi koji nisu vjerskoga i moralno-didaktikoga sadraja u ostalim alhamijado tekstovima, a koji imaju u znatno manjoj mjeri upotrebu tzv. knjikih orijentalizama. Iz tih razloga, pisanu tradiciju alhamijado knjievnosti treba shvatati kao kompleksnu knjievnu tvorevinu sa konkretnim poetikim i jezikim osobitostima koji su joj omoguili formiranje specifine knjievnojezike strukture. Umjesto zakljuka Kada je rije o jezikim osobitostima pjesama i Ilmihala (a to se dobrim dijelom odnosi i na ukupnu alhamijado knjievnojeziku tradiciju), evidentno je prisustvo zapadnotokavske dijalekatske osnovice. Tako se ustanovljuje da su zapadnotokavske osobine starije i arhainije u odnosu na june; porijeklom su autohtono jeziko naslijee; proizile su iz bosanske govorne baze te su po svom postanju vezane za pisanu tradiciju bosanskog jezika od srednjovjekovlja do XIX st. June osobine, pak, mlae su i progresivnije; porijeklom su sa jugoistonih podruja tokavskog narjeja; proistakle su iz govorne baze migrirajueg, uglav16 17 18 19 20 21 uenicima predavanje dati pokajati se biti strpljiv savjetovati biti samilostan Primjeri dati u dosadanjoj analizi mogu posluiti kao ilustracija upotrebe orijentalizama u pjesmama i Ilmihalu Abdulvehaba Ilhamije.

Godinjak 2007 / 277

KALAJDIJA
nom vlako-nomadskog stanovnitva sa jugoistonih podruja na zapad i sjeverozapad; njihova pisana tradicija nema snaan kontinuitet kao to ga ima zapadnotokavsko podruje. Pojava razliite upotrebe ovih oblika zavisi i od vremena nastanka prijepisa teksta. Tako se vie upotrebljavaju oblici sa zapadnotokavskom osnovicom onda kada je tekst stariji, a to je tekst prijepisa mlai, to je prisutniji jeziki oblik porijeklom sa junotokavskog prostora. Taj fenomen takoer je zanimljiv to su pjesme i Ilmihal Abdulvehaba Ilhamije nastajale s kraja XVIII st. i poetka XIX st., dok su prijepisi pisani sve do poetka XX st., i to iz toga razloga to je XIX st. bilo presudno u jaanju pojedinih jezikih osobina i formiranju takve jezike fizionomije koja e sredinom toga stoljea svoje konano uporite nai u svojevrsnom poetku standardizacije progresivnoga tokavskog narjeja istonohercegovakog tipa u srpsko-hrvatskim okvirima. Za to vrijeme, neovisno od procesa standardizacije srpsko-hrvatskog jezika, na terenu a posebno na sredinjem tokavskom prostoru, koji zauzima Bosna i Hercegovina deavala se svojevrsna interferencija razliitih jezikih osobina zapadnog i junog tipa, koja je prvenstveno uvjetovana neprestanim migracijama stanovnitva i susretom dvaju razliitih koncepata organskih idioma. Tako se staro dijalekatsko podruje zapadne tokavtine, inae arhainije po svojim jezikim osobinama, nalo na udaru june, inae jeziki dinaminije i progresivnije strukture, to je izazvalo i u pisanom naslijeu pojavu istovremenog mijeanja i dodirivanja razliitih jezikih osobina, koje e se nastojati nivelirati svojevrsnom knjievnojezikom koine zapadnog tipa. Otuda potjee veliki broj presijecanja jezikih osobina u Ilhamijinom knjievnom stvaralatvu, ali i u alhamijado knjievnojezikoj tradiciji uope.
Izvori Hadijahi, Muhamed, Neke karakteristike stare bosanskomuslimanske knjievnosti, Starija knjievnost, Zavod za izdavanje udbenika, Sarajevo, 1974. Hadijamakovi, Muhamed, Ilhamija: ivot i djelo, Meihat Islamske zajednice Bosne i Hercegovine, El-Kalem, Sarajevo, 1991. Kemura, Ibrahim, Ilmihal Abdul Vehab Ilhamije na bosanskom jeziku, Glasnik Vrhovnog islamskog starjeinstva u SFRJ, XXXVIII / 1-2, Sarajevo, 1975. Nametak, Abdurahman, Hrestomatija alhamijado knjievnosti, Svjetlost, Sarajevo, 1981. RUKOPIS, Ilhamijine pjesme: Dennet saraj, uzel kua i Ja upitah svoje due, Bonjaki institut, br. 622 Ms 382 RUKOPIS, Divan Abdulvehaba Ilhamije, Gazi Husrev-begova biblioteka, br. 3025, 1843. Trako, Salih, Medmua pjesnika akira, Anali Gazi Husrevbegove biblioteke, knjiga III, Sarajevo, 1974. Literatura Brozovi, Dalibor, O problemu ijekavskoakavskog (istonobosanskog) dijalekta, Hrvatski dijalektoloki zbornik, knj. II, Zagreb, 1966. Dobraa, Kasim, Tuhfetulmusallin ve zubdetul haiin od AbdulVehaba epevije Ilhamije, Anali Gazi Husrevbegove biblioteke, knjiga IIIII, Sarajevo, 1974.

278 / Godinjak 2007

Zapadnotokavski jeziki elementi u djelu Abulvehaba Ilhamije

Hukovi, Muhamed, Alhamijado knjievnost i njeni stvaraoci, Biblioteka Kulturno naslijee Bosne i Hercegovine, Svjetlost, Sarajevo, 1986. Hukovi, Muhamed, Zbornik alhamijado knjievnosti, Preporod, Sarajevo, 1997. Ivi, Pavle, Srpskohrvatski dijalekti, Njihova struktura i razvoj, Izdavaka knjiarnica Zorana Stojanovia, Novi Sad, 1994. Jahi, Devad, Bosanski jezik u 100 pitanja i 100 odgovora, Ljiljan, Sarajevo, 1999. Jahi, Devad, kolski rjenik bosanskoga jezika, Ljiljan, Sarajevo, 1999. Kadi, Reid, Ilhamijin put u smrt, El-Kalem, Sarajevo, 2007. Kemura, Sejfudin orovi, Vladimir, Das Serbokroatische Dichtunger bosnischer Moslims aus dem XVII., XVIII. und XIX. Jahrhundert, Zur Kunde der Balkanhalbinsel, II, Quellen und Forschungen, Sarajevo, 1912. Kuna, Herta, Historija literarnog (knjievnog) jezika standardni jezik, njegova historija i predstandardni idiomi, Izraz, knjiga XXXVI, godina XVIII, br. 10, Sarajevo, 1974. Kuna, Herta, Knjievni koine u relaciji prema predstandardnim idiomima i standardnom jeziku, Knjievni jezik, 1-2, Sarajevo, 1976. Lehfeldt, Werner, Das Serbokroatische AljamiadoSchrifttum der BosnischHercegovinischen Muslime, Mnchen, 1969. Okuka, Milo, Knjievnojeziki izrazi u Bosni i Hercegovini u razdoblju od 1800. do 1878. godine, Veselin Maslea, Sarajevo, 1987. ami, Jasna, ija je pjesma Ti besposlen nemoj hodat, Anali Gazi Husrevbegove bibliote ke, knjiga XIXII, Sarajevo, 1985. Vajzovi, Hanka, Alhamijado knjievnost, Jezik u Bosni i Hercegovini, urednik Svein Monnesland, Institut za jezik u Sarajevu i Institut za istonoevropske i orijentalne studije u Oslu, Sarajevo, 2005. dralovi, Muhamed, Abdulvehab ibni Abdulvehab epevi Bosnevi (Ilhamija), Anali Gazi Husrevbegove biblioteke, Sarajevo, 1985.

Godinjak 2007 / 279

Izbor iz bonjake knjievne produkcije 2007.

Almir Zalihi

unem se vremenom, koje je poetak i zavretak svega, da svako je uvijek na gubitku, ovo su rijei koje dervi Ahmed Nurudin izgovara u romanu Mee Selimovia Dervi i smrt. Iako rije nurudin znai svjetlo vjere, u tim rijeima ima malo svjetlosti i malo vjere. U njima je tama od iskustva ljudskog stradanja. Tmina od straha zbog vjerolomca koji vreba u svakom od nas, zbog izdajnika u nama koji udi da nas satre guei svjetlost Smisla. Kad te rijei kazuje linost iz jednog romana, iznenada osamostaljene, pretvorene u rijei koje bi rado, kao svoje, iskazao i italac literature samo da to umije, kad se nametnu kao njegova skrivena misao samo preoblikovana u napisanu rije onda se uspostavlja ona veza koja, svim teorijskim tumaenjima uprkos, ostaje nedovoljno objanjena, da ne kaem da ostaje neproniknuta: veza izmeu knjievnog djela i itaoca koji to djelo, knjigu, ne samo da prima i usvaja nego i prisvaja. Ta veza otkriva jo jednu od igara u koju ivot, od pamtivijeka, uvlai pisca i njegovo ostvarenje. U nevidljivoj sponi izmeu djela i itaoca, djelo kao da se ponovno primie tkivu ivota iz kojeg se moralo iupati da bi nastalo, i dalje postalo. Vrhunac igre je u tome to je, da bi opstalo u vremenu, neminovno da djelo, knjiga, nastavi jedan oblik svog ivota u itaocu iz svakog vremena. Svi znamo da je knjiga koje na takav nain opstaju u vremenu i ostanu van vremena, malo. Da bi knjiga, bilo koja knjiga, nastavila neki od oblika svog ivota u itaocu drugog vremena i druge situacije, logino je, mora iznova biti objavljena. Ta rijetka situacija ponovljenih izdanja dogaa se uglavnom knjigama koje su nale svoje itaoce i koje nastavljajui neki od oblika vlastitog bivstvovanja, trae nove itaoce. Iz tog razloga u tekst o bonjakoj knjievnoj produkciji poeti knjigama koje su u 2007. godini doivjele svoje novo izdanje. Prvi na toj listi, nimalo sluajno, jeste Vjenik Nedada Ibriimovia koji objavljivanjem u zagrebakom VBZ biljei peto izlaenje u dvije godine. Izrazita metatekstualnost, dosljedna razgradnja narativnog diskursa, slabljenje funkcije pripovjedaa, regresivna fabula, naruavanje vremenskih i prostornih odrednica pripovijedanja, grafike intervencije unutar teksta, dehumanizacija 280 / Godinjak 2007

Izbor iz bonjake knjievne produkcije...

likova, jukstapozicija razliitih i raznorodnih diskursa neka su od poetikih obiljeja zbog kojih su Ibriimovievog Vjenika kritiari i itaoci odredili kao iznimno sloeno i vrijedno knjievno ostvarenje. Zanimljivo je, meutim, da ovo odreenje gotovo da nije uspjelo iskoraiti iz deskriptivne odrednice, odnosno iskoraiti iz vrijednosne skale koja neutralizira i pozitivne sudove i one koji to nisu. Da sve bude jo zanimljivije, i pozitivni i u najmanju ruku ignorantski vrijednosni sudovi zasnivani su na gotovo istovjetnim argumentima. Rije je, meutim, o nepotpunoj i u odreenom smislu proizvoljnoj argumentaciji. Kritiari su u itanju Ibriimovievog Vjenika najee polazili od uvida da je rije o knjizi koja je ispisivana etiri desetljea, da se bavi poznatim fenomenom (besmrtnost), da u njoj postoji doza formalistikih eksperimenata; literarnoj mistifikaciji i poigravanju knjievnim konvencijama; pripovijedanju poetike; preispitivanju narativnih mogunosti; novom razumijevanju pripovijedanja; novom osjeanju za knjievni oblik; knjievnosti koja postaje ili ve jeste svjesna svoje uvjetovanosti. Dakle, knjievno djelo Nedada Ibriimovia, a posebice Vjenik kao kruna toga djela, prua jednako dobre razloge za barem dva meusobno nesaglasna tumaenja. S jedne strane, tuma bi s pravom u prvi plan mogao da istakne one formalne i tematske odlike zbog kojih je Ibriimovievu prozu lahko smjestiti unutar okvira stilske grupe najznaajnije bh. pripovjedne knjievnosti koju nazivamo modernistikom. S druge strane, dovoljno dobrih razloga za svoju odluku mogao bi da ponudi i onaj italac koji bi u razumijevanju i tumaenju knjiga Nedada Ibriimovia poao od postmodernih elemenata kojima je proeta njegova proza, odnosno od jasno iskazanog iskustva historije kao traumatine zbilje. Nije teko vidjeti zato se ova dva tumaenja uzajamno iskljuuju: naime, u prvom tuma prije ili kasnije mora da zakljui da nam pripovjedna djela Nedada Ibriimovia posreduju iskustvo modernog ovjeka o vlastitoj ontolokoj neutemeljenosti to se esto naziva i iskustvom praznine; dok drugo istie onaj aspekt Ibriimovieve proze, prema kojem je pogreno i neutemeljeno upravo vienje ovjeka kao bia osuenog na besmisao i neautentinost postojanja. Drugim rijeima, prema shvatanju svijeta koje se da izvesti iz drugog od skicirana dva tumaenja, ovjek je i dalje u stanju da osmisli vlastito postojanje, te iskustvo praznine, za razliku od iskustva profanog, nije neto to je ovjeku unaprijed zadato, ve ga on stie time to svojevoljno odbacuje ili prihvata Boiju rije i tako sam sebe liava punine postojanja, ili u sebi i oko sebe eliminira prazninu bivstvovanja. Amir Brka je za knjigu Vrijeme sretnih gradova dobio tri vrijedna priznanja: Nagradu Drutva pisaca za najbolju knjigu u 2006. godini; Nagradu ZDK za najbolju knjigu u 2006. godini; te drugo izdanje knjige (Zalihica, Sarajevo, 2007.), odnosno potpunu i plodnu konekciju s itaocima. Zbog svega toga nije naodmet da ponovimo nekolike reminiscencije na ovu knjigu. Razumijevajui epohalne izazove kao pitanja svake pojedinane egzistencije, Brkina poezija je u poziciji estog preobraavanja: as je saeta, as u sigurno voenim dugim pjesmama, as je smirena, as elegina, melanholina ili ironina do satire, skeptina ili kontemplativna. Ona ne samo da pjeva o razliitom (svijet, jezik, vrijeme, subjekt, historija, suvremenost, iskustvo, sjeanje, smrt, prijateljGodinjak 2007 / 281

ZALIHI
stvo, urbanost, patnja, as epifanije) ve to ini i razliitim sredstvima, ali dvije stvari ostaju uvijek iste: otmjena i promiljeno stilizirana jezika artikulacija i osjeanje izvjesnosti zbog kojeg ova poezija ne mora da se opredjeljuje pred dilemom koja je odavno ovladala modernom poezijom prihvatiti ili poricati svijet. Najei nain na koji svakodnevno ulazi i Brkinu poeziju jeste precizno i postepeno opisivanje slika izloenih posmatraevom pogledu. Pjesme Hotelska terasa, Na periferiji, Suvina, patetina pria, U Harabatu upeatljivo svjedoe o ovom pjesnikovom postupku. Pokazujui veoma izraen smisao za detalj, pjesnik se u ovim stihovima neposredno odnosi prema svakodnevici. On nju ovdje ne posmatra kao prostor u kome se odigravaju drutveni ili historijski dogaaji, nego kao jedini prostor ovjekove egzistencije. Ulazei u vidokrug posmatraa, svakodnevica postaje uzrok njegove sutinske zapitanosti, zbog ega sve ovakve Brkine pjesme obavezno sadre u sebi preokret od slike do refleksije. Ispisujui refleksije o svijetu iz perspektive paradoksalne mirnoe i stabilnosti, koju omoguava postojanje svijesti o izvjesnosti u nesigurnom svijetu, pjesnik u jednu ravan postavlja svijest o nitavilu i radost u svijetu, udo opstanka i pripravnost na trenutno ieznue. Pad i uspon dovode na isto mjesto upuuje nas mobilno pjesniko oko spremno da sagleda ono zbog ega nastaju pjesme/ snimci iz ponora, odnosno posmrtne pjesme kao panorama svijeta u kome je jedinka racionalno pomirena, odnosno podrazumijevajue pripravna na krhkost postojanja u svakodnevnom ponoru (camera obscura). Upravo zato pjesnik zapisuje ako iskustvo neto znai, s malo mate ne bi teko bilo dokazati da su najbolji, tavie da su savreni oni to su mrtvi. Ako u poeziji Amira Brke nalazimo rezignaciju i pomirenost, vedrinu i ironiju, izraze oaja u asu opratanja od prijatelja, kao u pjesmi Raka, i trezveno prepoznavanje smisla govora u epitafu: Ovdje poiva onaj koji i nije imao ivot, u njezinom dubljem sloju vidimo da je osnovni ton ove poezije negdje na teko uhvatljivoj sredokrai ovih suprotstavljenosti, dakle, nije ni rezignacija, ni pomirenost. Bivajui u isti mah i jedno i drugo, subjekt Brkine poezije je, zapravo u meustanju, u jeziki omoguenom i produenom asu refleksije. Naa svakodnevica je kafkijanski proces protiv nae subjektivnosti, ona je zamak u kome smo se nali bez svoje volje, a iz toga nema izlaza prije smrti. Jednoslona rije smrt, pak, nije signal izlaza. Smrt je samo smrt, ukidanje svake simbolne ekonomije. Prelazak iz svakodnevice u smrt jeste put iz uasa u nitavilo. Na drugoj strani, pjesme Ljetnjikovac, Mussala, Damija Tepa, Spomenik, Konak primjer su kako se pjesnik opredjeljuje za ukrtanje savremenih slika, onoga to posmatra vidi, sa slikama iz drutvene svakodnevice, historije ili kulturnog pamenja, dakle, sa onim to promatra priziva iz sjeanja u refleksiju. Brkine pjesme obino poinju postojanom slikom u kojoj se ogleda pjesnikova sposobnost percepcije prizora, likova i dogaaja iz svakodnevice. Poslije toga dolazi asocijativno razvijanje slike koje ima cilj da povlaivanjem predstave naglasi simbolizacijski karakter uoenog prizora. Tek zatim slijedi preokret od slike do meditativnog uopavanja konkretizirane predstave, u emu valja vidjeti proirivanje simbolizacijske osnove pjesme. Prizor nije vaan 282 / Godinjak 2007

Izbor iz bonjake knjievne produkcije...

samo zbog onoga to ga ini lahko vidljivim, ve i zbog sjenki koje valja uoiti na njemu. Otuda se poetno izdvajanje slika iz mnotvenosti svijeta pretvara u razvijenu meditativnost. Poetna slika, a to je nekad i vrlo intimna ili bizarna impresija, otvara refleksiju o nemoi jedinke pred apokaliptinom prazninom jer svijetom stihija caruje i nema u bivemu pouke. Ta nemo je obiljeena i obznanjena kao svijest o praznini i prolaznosti, kao i melanholinim znanjem o ishodu i vlastitoj poziciji. Poezija Abdulaha Sidrana davno je ve postala nezaobilazna za itaoca koji hoe da se upozna sa najviim dometima savremene bonjake lirike. Danas je posebna intelektualna i emocionalna dobit prepustiti se tunim, tamnim, esto metafizikim stihovima u kojima, nasuprot Beaumarchaisu prema kome se pjeva o onome o emu nije vrijedno govoriti preovlauje ono to se teko izgovara, ili se uope ne moe izgovoriti. Nakon to mine uas koji hoda i raspadnuti svijet nanovo se pone izgraivati, svaka nova vijest o smrti, dvostruko se tee podnosi i doivljava to je sutina fabule najnovije knjige Abdulaha Sidrana Morija, koja je 2007. godine doivjela dva izdanja, jedno u izdavakoj kui Svjetlostkomerc, a drugo u TKD ahinpai. Sidran za moto knjige uzima reenicu iz romana Monografija grada Amira Brke: Tako rat ubija one koji misle da su ga preivjeli. Umiranje, smrt, morija, i sve ono to ti pojmovi mogu znaiti, produena su ruka rata, snani krak udaljene (ali uvijek bliske i prisutne) i obezglavljene nemani iji stisak ne poputa. U pjesnikoj imaginaciji Abdulaha Sidrana ona je vea i stranija od smrti sme, jer postaje svjesno bie koje planski bira one najbolje, ne bi li nama preivjelima ostanak uinila to gorim, a grinju savjesti zbog po nas sretnog ishoda (jer umiranje se, ipak, deava nekom drugom) uinila to veom.1 Rat je mila majka / ta nam uinie / ove godine potom// iz ista mira / po Sa rajevu / poee najbolji ljudi da mriju // tri su godine evo / kako stoje svi poslovi // sa sahrane / na denazu / sa denaze / na sahranu// tri godine / svi poslovi stoje // tri godine evo / kako nae Sarajevo / ne sui obraza. Morija je knjiga meusobno neoekivano skladno povezanih tekstova, iako se to ne bi moglo oekivati od ovako naslovljenog djela i poetike koju podrazumijeva. Nijedno pitanje ili obraanje, uzeto odvojeno, ne zadrava znaenje ostvareno u uem kontekstu. Osmiljavanje lirskih glasova, koji se uju u prikrivenoj dijalokoj akciji pjesnikog subjekta, ne vezuje se pritom za posebni lirski lik, ve se on pretpostavlja neposrednim obraanjem. Nedoumica postaje protest. Iza njega se krije drama rasprave koja je prethodila. A prethodi rasprava o drami koja se nazire, ali namjerno ne uobliava. Razgovara se, ali s kim? Pretpostavimo li da smo otkrili ko poinje razgovor, moramo raunati na zagonetku sagovornika. Da li je savremena poezija obavezno sakrivalaka i tajnovita, ili je italac pritajeni znatieljnik koji u potaji krije strast za prislukivanjem, krijui to uporno, svaki put strasnije kad se iznenadi vlastitim otkriem? Sidran, stoga, pjeva svrhovito
1 Adisa eo: Bol tue smrti, u: Abdulah Sidran: Morija, Slobodna Bosna, Sarajevo, 2006., str. 69.

Godinjak 2007 / 283

ZALIHI
drukije, u odnosu prema tradicionalnoj, ali i dijelu vlastite pjesnike retorike. Otuda je njegova pjesma samorasprava o smrti, o neumitnosti smrti, o ivotu koji se gasi nakon preivljene strane, krvave opsade Sarajeva. Pa opet, u tuzi Sidranovih stihova moe se uivati. Zahvaljujui emu? pitamo se zaplaeni ljupko-lanom staromodnou naglaenih pjesnikih nedoumica. I tako, poslijeratne godine prolaze, a morija, ne jenjavajui, prorjeuje drage i plemenite ljude. Pjesnik, Sidran ih spaava, prisjeajui se njihovih imena, rijei, ala, sitnih ekstravagancija, strahova i svega onoga to ih je inilo svojim, neponovljivim, armantnim i dragim ljudskim biima. Otili su, da se vie nikada ne vrate: Iso (Iso Kala), Ari (Emir Imamovi), Edo (Edo Sidran), Dario (Dario Damonja), Huso (Husein Tahmii), Ekrem; Halida, Amra, Biban (Dubravko Bibanovi), Mladen (Mladen Paunovi), Milica, Aco, Izet (Izet Kiko Sarajli), Velja (Velimir Velja Miloevi), Ana (Ana Muteveli), Kosa (Kosa Radulovi), Nikodije (Nikodije Stojanovi), Fika, Raza, Dina i mnogi, mnogi drugi. Iscrtavajui likove Sarajki i Sarajlija koji su obiljeili Grad na Miljacki, i opisujui njihove ivote i ivotne puteve, Sidran sa dubokom melanholijom stvara i otima od zaborava mapu Sarajeva, koje sa jednom generacijom ljudi zauvijek nestaje. ista lirika Abdulaha Sidrana preobraava se, jednim svojim dijelom u lirsku narativnost. Opisujui ljude oko sebe i nastojei da govor o njima bude simboliki proivljen i pretvoren u lirizovanu priu, pjesnik se otvara prema svojevrsnoj emotivnoj dokumentarnosti. U ovim pjesmama emotivni registar se ne odreuje toliko prema panteistikom vitalizmu ili elementarnom lirskom izraavanju usamljenosti tiine, egzistencijalne jeze i strepnje, smrti ve je privren pojedinim elementarnim detaljima i proivljenom iskustvu, pri emu se ova proivljenost u gotovo jednakoj mjeri odnosi na empirijski ivot i na ivot posveen pisanju poezije i itanju knjievnosti. Ako to, pogotovu u Sidranovom poneto romantizovanom sluaju, nije isti ivot. U sreditu Sidranovih pjesama u Moriji nalazi se obrazac mikroprie koji se, potom, podvrgava lirsko-narativnom preustrojavanju. Od mikroprie dolazi se na taj nain, do lirskog jezgra koje tkivu Sidranovih ni-pria-ni-pjesama osigurava pjesniki lik. Ako se svijet u kome se ubrzano umire, vien iz pozicije dokumentarnosti ili proivljenog iskustva, ispovijeda narativizacijom osnovnog lirskog glasa, onda se u narativnosti pjesnikovih stihova iz dnevnika skoro uvijek nalazi ouvan lirski potencijal, ono jezgro koje dnevnik prevodi u pjesmu i koje svakodnevnim utiscima daje mitsku dubinu.
na kosovu, u veriima rodnom selu veljovom 1942. godine strijeljali talijani grupu zarobljenih partizanskih vojnika

284 / Godinjak 2007

Izbor iz bonjake knjievne produkcije...

strijeljali ih tako da cijelo selo gleda a majka velimiru dlanom prekrila oi da ne gleda dijete kako ljudi ubijaju ljude ali, zna, sidrane, malo mi je svjetla ostavila, nehotice, izmeu kaiprsta i srednjeg prsta! etiri sam godine imao, a pamtiu etiri stotine i etiri godine!

Narativno u ovim pjesmama pripada dnevniku, odnosno tipu iskustva koje ovdje najee progovara, dok lirsko proistie iz elementarnog pjesnikovog stava izraenog u perspektivi kojom se doivljava svijet. Poezija se dovodi u naglaenu vezu sa doivljavanjem, pri emu pjesma zadobija ulogu gotovo dnevnikog saimanja iskustva.
stalno sam svih godina morije mislio na jednoga sasvim nesretnoga mrtvog knjievnika davnih je godina u prii efini opisao kako mu sva braa pomrijee ekajui da im majka umre kako koji umre majini efini s njime pod zemlju odu a za majku stalno kupovali nove

Godinjak 2007 / 285

ZALIHI
i sve tako dok bijae efina i sinova (iso)

U ovim stihovima vidimo uopavanje preovlaujue pjesnikove strategije. Ispunjeni svijeu da je morija zavladala i da je Grad u takvom asu promijenio oblike vlastitog postojanja, ovi stihovi ne odustaju od svog intonacijskog raspona, bilo da su u gru pred uasom nitavila, bilo da u njegovom cerenju prepoznaju neiskupivu stravu. Paradoksalno postojanje poslije morije osvijetljeno je spoznajom vlastitog poloaja. Ova spoznaja, od koje su Sidranovi stihovi neodjeljivi, ne omoguava spokoj, niti utjehu, ona je samo ono to jeste znanje o vlastitoj izgubljenosti: rastao se / od ivota a ivi / i die mrvu jednu / na krge onaj / koji ovo pie. O slinome itamo i u pjesmi Veljo, ija se uvodna slikovitost preokree u trenutak smirene refleksije:
cio je ivot vjerovao da se injenica smrti na svakog odnosi samo ne na njega

Preokret koji obiljeava ovu pjesmu zapaa se i u veini drugih pjesama ove knjige. Sidranovi stihovi i u ovom pogledu opstojavaju na dvojnosti. Naime, oni najee polaze od nekog prizora, upeatljive slike ili kakve biografije s prisjenkom karakteroloke naznake i, prije svega, melanholine rekonstruktivnosti jednog ivota da bi se, potom, postepeno preobrazili u meditativno tretiranje pokrenute teme.
sve nikako nije mogue razumjeti a nita se opet ne moe razumjeti ako se ne razumije sve stotine su granata krila se u kui ili hodala po ulici nju gaale svaki dan te se

286 / Godinjak 2007

Izbor iz bonjake knjievne produkcije...

pretkraj godine da duom dahne sklonila iz sarajeva u sigurni zagreb dobra naa gospoa ana muteveli tamo gdje se sklonila dogodine ubije je na ilici prva od trietiri na zagreb uciljane etnike granate

Pjesnitvo Abdulaha Sidrana podrazumijeva naglaenu rigoroznost prema pjesnikoj vjetini, prema obliku i smislu, prema pretpostavljenim vrijednostima i prema vrijednostima do kojih se dolazi. Od jedne do druge pjesme ovog pjesnika idemo kao od jedne do druge pohvale svakom oblikotvornom naporu, pa makar se oblik davao iskustvu straha od zavrivosti svijeta, odnosno iskustvu prepoznavanja da rat je bio / mila majka // ta nam uinie / ove godine potom. Promiljajui iz ove perspektive Sidran iskazuje vlastitu epohalnu samosvijest, ispunjenu biljeenjem egzistencijalnih i metafizikih trenutaka sadanjosti, ali iz ugla koji nije arbitraan, ve je ispunjen epileptinim i asintaksikim objavljivanjima neizgovorljivog. Poezija, naravno, moe biti i u nesporazumu sa vremenom svoga nastanka, zbog ega nisu rijetki pjesniki opusi koji postaju dio tradicije itanja tek kada se okona vrijeme u kome su nastali. To ne znai da ta poezija utoliko manje ima veze sa vremenom svoga nastanka ili da je iz njega preuzela nuno manje retorikog ili tematskog potencijala. Poezija se obistinjuje u vremenu tako to vrijeme i pojave tretira kao svoju grau i kao prostor u kome bi moglo doi do razumijevanja. Poezija Abdulaha Sidrana, u svakom sluaju, ovaj zahtjev, ispunjava. Postmodernistika poetika Irfana Horozovia nije prola nezapaeno u kritikoj recepciji. Prva njegova knjiga Talhe ili edrvanski vrt bljesnula je 1972. kao knjievni dogaaj prvoga reda. Stoga njezino novo, 4. izdanje (Talhe ili edrvan ski vrt, ahinpai, Sarajevo, 2007.), zasluuje dodatnu panju, osobito promotri li se u svjetlu romana objavljenih u nekoliko posljednjih godina. Talhe ili edr vanski vrt je ona vrsta prozne knjige koja kao da se koleba izmeu zbirke pria i romana. Kolja Mievi veli: Iako je stotinu i pedeset strana ove knjige ispunjeno odvojenim cjelinama, koje se lako mogu itati kao prie za sebe, vano je naglaGodinjak 2007 / 287

ZALIHI
siti da su Talhe ne zbirka pria, nego jedinstvena cjelina, roman. Kad prihvatimo tu odrednicu, lake emo osjetiti vrstinu forme koju Horozovi vrlo dosljedno i uspjeno ostvaruje kroz prividni nered i da se prepliu iz jedne u drugu cjelinu, ak i onda kad nam se priini haotinost. Mile Stoji e ovako rei: Talhe ili edrvanski vrt, roman kronika ili galerija likova imaginarnog rodoslova obitelji Talha, djelo je to itaoca u prvi mah ostavlja zbunjenog. Narativni postupci se mijeaju i ostavljaju dojam da se ima namjera prikazati kronika uspona i pada jedne obitelji. Pria poinje tamo gdje bi obino trebala biti zavrena, a fabulacija je tek u slubi psiholokih pasaa, koji mjestimice prelaze u snane introspekcijske dionice. (...) Gledajui formalno, svaki tekst iz Talhi je pria za sebe, ali sve te prie ujedinjuje ne samo globalna tematska odrednica, ve i izvjestan tragizam koji ih proima. Pamenje i zaborav, kao dvije antropoloke konstante, stoje u komplementarnom odnosu. U konstrukciji narativnoga toka koja se ne eli odrei figure prepoznavanja one dobijaju na vrijednosti kao komponente koje, s jedne strane, amplificiraju, a s druge, negiraju epistemoloku narav stjecanja odnosno uskraivanja znanja. Upravo njihovo isprepletanje tvori kompliciranu, a prikrivenu, osnovu Talha. Pripovijest Vrt smjetena je u geometrijskome sreditu zbirke. Upravo se u njoj pamenje i zaborav profiliraju kao jasne komponente oblikovanja pripovjednoga teksta. edrvanski vrt, u kojemu se odigravaju zbivanja, obiljeen je kao zaboravljeno mjesto, ime se rekurira standardni topos fantastike knjievnosti... Ponovljeno izdanje romana Behar u Sarajevu Alije Duboanina (ahinpai, Sarajevo, 2007.) potvrda je da ni dvanaest godina nakon rata ne jenjava interesovanje za patnje Sarajlija tokom agresije i opsade. Behar u Sarajevu je i roman ratne atmosfere, pun meditacija, ivotnih i knjievnih reminiscencija. Njegova strana radnja prelama se kroz doivljaj rata knjievnika Nurija Esmera, autorovog dvojnika, koji biljei ratne prizore i stanja u opkoljenom gradu i u sebi, preivljavajui, istovremeno, i stranu sudbinu ratom unitenog zaviaja Duboca na Savi. Ne skrivajui svoju personalnost, autor nije imao potrebe nita da izmilja, pa je u roman uveo, pod stvarnim imenima, veliki broj sarajevskih pisaca, a njegove stranice vrve od citata i literarnih reminiscencija. Izabrana djela Devada Karahasana (1-4, Dobra knjiga, 2007.) naeg u Evropi najitanijeg pisca, sastoje se iz etiri vrhunska romana: Istoni diwan, ahrijarov prsten, Sara i Serafina i Nono vijee. Na prvi pogled bez zajednike niti, ali ispod svega se krije Karahasanovo umijee pripovijedanja, mozaik koji ne robuje konstruktu, nego i dalje ostaje irom otvoren za nova tumaenja, i itanja... i mogli bismo tako do unedogled nabrajati razloge zato su neke od ovih knjiga ve ule u kanon bosanskohercegovake, a i junoslavenske knjievnosti. U svakoj knjievnosti postoje vrijedni, prvorazredni pisci, koji nekako ostanu po strani. Putevi recepcije uvijek su tajna tako se bolje od ovakvih pisaca uju neki iji je glas upadljivo slabiji. Za Kemala Mahmutefendia (Izabrana 288 / Godinjak 2007

Izbor iz bonjake knjievne produkcije...

djela 1-5, Zalihica, 2007.) se ne moe rei kako se dri po strani. On pie poeziju, novele, romane za djecu, putopise, eseje, aforizme i basne. Uvrten je u gotovo sve antologije, izbore, preglede i hrestomatije bosanskohercegovake knjievnosti. Knjige Roman o noviu i Djetinjstvo pod Vrtaljicom obavezna su kolska lektira, a prvoklasni roman o odrastanju Noni vlakovi tivo je koje se koristi i obrauje u itankama i na asovima knjievnosti i jezika u kolama. Poeziju Kemala Mahmutefendia u knjizi Testament bez svjedoka obiljeava biranje dogaaja i situacija iz nekrolokog, onostranog rakursa: on pie o naim kostima i krvi, naim bjekstvima iz ivota dok smo ivi, o naoj nostalgiji za nekim naim bivim prastanjem, vjenosti kojoj je uzaludno traiti smisao, o naim prividima nas samih, opsjenama konkretnog, hiljadama naih svakodnevnih smrti iza kojih jedino ostaje zlatna sjena utnje. Putopisi, zapisi i prie iz knjige Putevi, ljudi, grobovi najreprezentativniji su dio Mahmutefendievog proznog opusa. Poezija Poetika Selima Arnauta je i u knjizi Istok o utnji (Naa rije, Zenica, 2007.) po svemu suprotnost modernistikom naslijeu u shvatanjima poezije, a prije svega onom tipu mnotvene komunikativnosti i naglaene jasnosti kojoj su strane niskoretorine kategorije. Pjesnikova sudbina, meutim, gotovo da je u svemu odredila i u novim poetikim i recepcijskim okolnostima nakon ratnog pakla 1992.1995. produila modernistiku predstavu o udesu pravih pjesnika, o njihovom uzletu, traginom padu i padu ponovno steenom. Arnaut je, sticajem okolnosti, jedan od posljednjih pravih, ukletih pjesnika u bonjakoj i bosanskohercegovakoj poeziji i vjerovatno jedan od rijetkih za iju se sudbinu interesiraju i znalci i itaoci, praktino koliko i za samo djelo, iako danas i ovdje, siguran sam, uvijek vie intrigira neija sudbina od neijeg umjetnikog djela. Moemo, dakle, ustvrditi da je Selim Arnaut pjesnik s djelom (dodue ne preobimnim) i to u modernom dobu i nije tako esto pjesnik sa sudbinom. Ovo dvojstvo kao da nije moglo da mimoie takvu vrstu tvorca (Ako Bog bi htio / da se igra / Klikera / Sa mnom na ovoj Zemlji / Ja sam ozbiljan, kae pjesnik u pjesmi ara na prozoru) i takvu vrstu priblinosti poete samom Univerzumu, makar taj univerzum u ovom sluaju zamislili i kao patetiku uma, kako Branko Miljkovi, jedan od najutjecajnijih pjesnika biveg domovinskog prostora, priklanjajui se Valerijevoj definiciji, imenuje poeziju. Selim Arnaut se moe uzeti kao paradigmatino stanje moderne bosanskohercegovake poezije u jednom njezinom historijskopoetikom trenutku. Svijet njegove poezije jeste dosljedno dematerijalizirani svijet. Unutarjezika realnost postala je polje razumijevanja koje se ne tie same poezije. Jezik lien referencijalnih obaveza i nunosti, morao se okrenuti samom sebi. On je postao stajna taka referencije. Poezija se otuda okree poetici: razumijevajui sebe, Godinjak 2007 / 289

ZALIHI
poezija razumije i ostale oblike iskustva: Od svega to jesam / Ja se raspadam, kao u / Malome romanu o jednome Monarhu. Ontoloka ekonomija modernog pjesnitva potvruje se tako i u sluaju Selima Arnauta i u sluaju novijeg bh. pjesnitva. Rijei su se razile sa stvarima i ma koliko da su izmijenjeni mehanizmi posredovanja, globalni poetiki horizont nije presudno izmijenjen. Pjesma oslobaa referencije da bi uvijek iznova potvrivala svoje referencijalno vaenje. Sudbina poezije je neodvojiva od sudbine jezika. Poezija rijei ne shvata kao sredstvo komuniciranja i konverzacije, ve kao sredstvo dokazivanja i otkrivanja bia. S druge strane, jezik je danas svjesniji svoga siromatva negoli ikada ranije, dakle jezik nije samo sredstvo komunikacije ve je i sredstvo samorazumijevanja. Poezija Selima Arnauta u knjizi Istok o utnji izbjegava i novu komunikativnost i novi verizam. U njoj odsustvuje imenovanje kako bi govor uope bio mogu. Poetika negativne ontologije ne omoguava samo nastanak pjesme, ona je i pitanje egzistencije subjekta. Naime u Arnautovoj poeziji derealizaciji nisu izloeni samo predmeti, ona je i stanje ugroene jedinke. Praznina koja nastanjuje ove stihove nije samo prostor poetikog lukavstva koji naseljavaju sugestivne rijei ije je porijeklo u umi simbola, praznina je prostor nepostojanja subjekta. Dakle, preuzeto naslijee u poeziji Selima Arnauta podlijee odsustvu imenovanja. Ako je zadatak poetike, kako pie Donatan Kaler, da implicitno uini eksplicitnim, Arnaut je pred svoju poeziju stavio zadatak da eksplicitno uini implicitnim, da poetsko slijedi poetiko i da se ostvaruje odnos u kome nema tumaenja bez istovremenog, dvosmjernog razumijevanja. Arnautovu poeziju ne moemo razumjeti bez njegove poetike, a ova poetika ne djeluje nam kao osobito znaajna eksplikacija bez podrazumijevanja pjesnikovih stihova. Ako ova poezija ne ostvaruje uvijek i u svemu ono to od nje oekuje eksplicirana poetika, iznevjerena oekivanja, ipak, nisu tolika da bi prekrila ono to je od presudne vanosti. Nije kljuno pitanje o odnosu poetike i poezije da li se cjelokupna poetika poklapa sa rezultatima poezije, ve kakav je smisao i znaaj uoenih podudarnosti. itanje pjesnikove poezije i poetike otkriva snano prisustvo simbolistikog pjevanja i miljenja u njegovoj poeziji. To prisustvo ostvaruje se kako u pogledu preuzetih retorikih strategija, tako i u pogledu pjesnikih tema, pa i oekivanja od poezije. Karakteristian primjer poetike u poeziji, sa jasno ouvanim refleksima simbolistikog naslijea, nalazimo u pjesmi Posljednja pepla:
Jedite svi. Biblija Oni su vlasnici tirkizne prozirnosti sjevera Njihovi nailasci umskom stazom propraeni su Zlehudim dogovorima ene iz okolnih krajeva prepoznaju rumske vlasi s njihovih halja Njihova imena su njena kao postave na svadbenim odijelima

290 / Godinjak 2007

Izbor iz bonjake knjievne produkcije...

Imaju trajna prijateljstva koja svjedoe plaeni i Ugledni svjedoci. Oni ive u tuem pamenju To je njihovo boravite Sve to je oko njih smatraju ukrasnim odijelom Orbitaciuma, Oni nemaju partnere, imaju aptae Posjeduju teritoriju kuloara, to je prostor staklene Imaginacije, Njih potuju donosioci vijesti Oni mjere nezaslueno, imaju sedam godina uvijek vika Niko im nije dosadan i vole klimati glavom Trguju enama koje nose naoale i imaju iskljuivo plavu kosu To su ene zanosnih pokreta rukom Oni ne rade posao. Oni su posao Njihov se posao sastoji od oboavanja Svakog drugog osim Boga Znaju one koji se klanjaju kumiru od zlatne sedre Bogohulji uzimaju kao revnu nagrade Oni znaju kamenja odronjeno na putu Njih interesira rasplet, trae one koji e se Umijeati Vole da se u izvjetajima njihov strukturalni identitet Mistificira, Svoju vjetinu skrivaju u Drvodjeljinim Opilicima, Njih ne priznaju, njima se umiljavaju. Popravljai, oni su ti koji poznaju estite Planove Trguju porodinim fotografijama Naenim u Ruksacima Mrtvih vojnika Vjeruju u tajni esnaf i plaaju lanarinu Oni stoje na vratima koja oznaavaju kraj Trgovine U njihovo podzemlje Dvojnih knjiga Ulazi se s Preporukom Odvagnutom odnosom izmeu neujnog i buke Njihov najunosniji posao bili su suveniri u obliku Mrtvakih kovega, to su sluili kao privjesci na Kljuevima soba u priobalnim hotelima Niko nije doao na gozbu, zvao se film to su ga producirali Umijee obalnog hoda. To je njihovo umijee Blizu, to je jedina mjera koju poznaju Oni e iskupiti sve umove koje naprave nai koraci Oni oblikuju prah spao sa Peata Kruna je obavjetajni alat.

Dakle, Posljednja pepla jeste pjesma o poetici, ali ona je i primjer kako se kod Arnauta preobraava jedna usvojena situacija. Kao to feniks nastaje sam od sebe, iz vlastitog odsustva, ni iz ega, tako i pjesma, liavajui se doslovnosti, mimetinosti, referencije na oigledne predmete, samu sebe stvara ili, dogaa se sama sebi. Stvaranje same sebe, predstavlja zahtjev za autoreferencijalnou, kao to spominjanje podzemlja Dvojnih knjiga ili onih koji ive u tuem pamenju jesu nesumnjivi simbolistiki toposi. Kad pjesnik kae oni su Godinjak 2007 / 291

ZALIHI
ti koji poznaju estite Planove / Trguju porodinim fotografijama / Naenim u Ruksacima / Mrtvih vojnika / Vjeruju u tajni esnaf i plaaju lanarinu / Oni sto je na vratima koja oznaavaju kraj Trgovine, u tom je trenutku najblii simbolistikoj ideji negativne ontologije. U tome se vidi niskoretoriko nastojanje da se konstruira svijet, ali da imenovanje ostane u zoni tamnog i zagonetnog govora. Na slian nain pjesnik postupa u pjesmi Koevski redovi u kojoj se nalaze i sljedei stihovi:
Pjev poinje kada mali kuni Bog sklopi Svoje oko, On sanja na votani teatar I mi smo nou glumci, a danju publika

Arnaut u ovoj pjesmi ne ide od stvari prema rijeima, pjesnik ne opisuje elemente dostupnog realiteta. On, naprotiv, oblikuje samostalan realitet iji e se elementi, moda, suoeni sa posljednjom stanicom svog ivota, odijeljeni od vlastitih udnji i svjesni vlastite bespredmetnosti, pretvoriti u sutinski prostor ovozemnog prebivanja u kome nita nije nae. Moderno pjesnitvo i individualni oaj koji se podrazumijeva uz njega, oaj koji moemo prepoznati u pjesmi Placebo, ostali su nasamo s jezikom. Pred one koji hoe da uu u ovako organizirani jezik, samoorganiziran jezikim sredstvima na jezikoj teritoriji, postavljaju se praktino isti zahtjevi kao i pred same pjesnike. Pjesnik i italac su raskinuli jeziku zajednicu zasnovanu na nedvosmislenom, retoriki naglaenom saopavanju. Nova jezika zajednica zaeta u zenitu postmodernizma, poiva na posrednosti jezika, na smislu koji implodira u pjesmi, prilikom svakog itanja, ali nikada na isti nain.
Na mojoj fotografiji Iz posljednjeg muslimanskoga svjetskoga rata Ostali su trai Rua Najmlaa Djevojica Koja je brala trenje etrdeset hiljada volova Brizgaju savsku prainu Zato svojim odrezanim Noktima gaam zid Vodi me zubaru i ja se pretvaram u siluetni Duek na plai po kojem lijee Ti nisu trudna ti si Jeckey Ballons Zapadno nebo, crveno kao tvoje neznanje U jesen, kada jesen trai tvoje rame za svoju cvat

292 / Godinjak 2007

Izbor iz bonjake knjievne produkcije...

Ona me alje Biima presvuenima u ovjeka Negdje, meu Instaliran kazalinim muionicama Gdje ivim kao mladi anorbi Ja nisam racionalan Ja sam teocilan Radio je javio: Ne izgovara se Amerika, Kae se Amerija Ne kae se Narodna Republika Kina, kae Se Kinezija Busodrom Tijelo je samo napravilo krevet

Iza itanja pjesme stoji isto ono to stoji i iza njezinog pisanja. Arnautova pjesma se ne moe razumjeti van svjetlosti ovoga zahtjeva. itanje poezije, upravo kao i pisanje, zahtijeva da se pokrene itavo jeziko pamenje kojim pojedinac raspolae. Pjesnik ne pretvara pjesmu u govor upuen mnotvu, ali hoe da kroz nju govori mnotvo aluzija i znalaca aluzija. Tako pjesma postaje skladite simbolikih potencijala. Arnautova pjesma posreduje, a ne izgovara znaenja, emu doprinose mobilan izraz i jezik, kao i pokretne slike ove poezije. Iz ovih pjesama obraaju nam se decentriran govor i relativiziranje. Sve to je reeno ubrzo biva dovedeno u pitanje, problematizirano ili promatrano s neke druge strane. Ono to izgleda kao deskripcija ve sljedeeg trenutka je zakrivljeno. Opis prelazi u misao, misao u jeziko otkrie, jeziko otkrie u reinterpretaciju nekog tipa iskustva. Ono to se ini u ravni jezika i postupaka nastavlja se u ravni poetike. Kao malo koji bh. pjesnik Arnaut se koristi naslojavanjem poetikih iskustava. Kad pisac otkrije i savlada jednu od moguih formi pristupa stvarnosti, on je time, ini mi se, otkrio i novi sloj realnosti, novi ugao gledanja na stvari i pojave, zapisao je svojevremeno Danilo Ki. Selim Arnaut stvarnost i realnost predoava osobenom, sloenom, kosom optikom, a ukrtanjem mnotva detalja nijansira predoeni svijet. Ta slika saima razliite svjetove, a ipak, ostavlja svaki njegov dio kao svijet za sebe. Pjesme Muje Musagia Peripatos kraj Miljacke donose puno raskoi simbola i detalja, sklonosti ka svemu to u svojoj prirodi posjeduje skladnu poetsku vieznanost; oigledno uivanje u preciznom i konciznom doaravanju ulnih senzacija; afinitet prema detaljnoj ornamentici izraza; vidljiv napor ukljuivanja u dimenzije historijskog na nivou parafraziranja uzvienih smiGodinjak 2007 / 293

ZALIHI
slova minulih civilizacija; shvatanje svijeta poetskog djela kao sveanosti jezika i simbola. Mujo Musagi je pustolov u kafezu koga je zagrcnula velika koliina apsurda koje je iznjedrila naa zbilja. Paradoksalan naslov knjige Peripatos kraj Miljac ke, ukazuje nam na pomjeranje poetske optike kojom nadgrauje sloeni svijet i originalni sistem koordinata u koje hvata preoblikovane modele to su predmet njegovog poetskog procesora. U svom simboliko-metaforikom krugu poezija Muje Musagia demistificira apsurde koji su nas skolesali sa svih strana, demistificira pri tome ona i mnoge druge situacije i stanja ovjeka u postratnom svijetu. Zato sintagma Peripatos i jeste paradoksalna u svojoj osnovi. Musagieve pjesme su u svojoj dominanti dijaloke, iako na prvi pogled djeluju kao monolog, odnosno djeluju kao govor upuen nikom i svima istovremeno, govor koga ne zanima, eventualni, odgovor ili, bar, eho koji bi odnekud prispio. Ove su pjesme sainjene od preciznih i upeatljivih slika. itajui ih, pratimo kako se te slike produavaju i uslonjavaju, kako se preokreu i produbljuju, ili kako sa velikog plana idu prema mikrodetaljima mnogolikog uasa, odnosno obrnuto, od epizodnih slika prema cjelovitijem liku stvari i pojava. Slike ove poezije proete su su jezikim ouenjem i simbolizacijskim poduhvatima, ali i neem to moemo zvati vizuelnim proimanjem na prvi pogled nesaglasnih elemenata svijeta koji svojom ironijsko-grotesknom strukturiranou emanira mnoga znaenja vlastitog pandemonijuma. Tako je na prvi pogled, ali paljivom itatelju nee promai kako je Mujo Musagi od onih, najrjeih pjesnika ponorne vizije, koji vide vie od suvremenika i koji su dublje od njih proniknuli u smisao svoje suvremenosti. Musagieve pjesnike slike su precizne, zbog ega se mogu vrlo jednostavno vizuelno konkretizirati i prevesti na opise izoblienih, dezintegriranih likova svijeta. Dakle, u svakom trenutku moemo izdvojiti i definirati sliku za kojom je pjesnik posegao, a tek potom slijedi razmatranje pojmovnog i smislotvornog potencijala tih slika koje plijene svojom vizualnom snagom. U Musagievoj poeziji moemo pratiti preokret od slike do simboline predstave, od vizuealizacije do smislotvornosti. U zaleu ovako tretiranih slika i ovog preokreta izvodi se temeljni ironijski i destruktivni zahvat u egzistencijalnu, socijalnu i metafiziku datost svijeta. U izvrsno izvedenim pjesmama Vodei za sobom pastrmku na udici, Svi pu tuju negdje, Leonardo prouava ljudsko oko, Moda je ipak najlake pticama, Ni Tvorcu nije bilo lako svakodnevni jezik nosi maksimum konotativnih vrijednosti, sa preciznim slikama, izrazitom intelektualnom igrom, ironijskim dvosmislicama, relativizmom vrijednosti u kojima je ovjekova pozicija u svijetu ne samo upitna, ve destruirajua, a zbilja niz destruktivnih inova koji su ovjeka vratili na poetak. Iluzija da doslovno prepisuje stvarnost, bez poetskog transformiranja, doprinosi silnoj uvjerljivosti Musagievog pjevanja koje plijeni svjeinom slike, preciznou jezika, pravim malim majstorijama u izgradnji poetskih dvosmislica. Poetiki koncept koji njeguje Mujo Musagi obiluje mnotvom ritmova koji su pod nabojem ekspresivnih slika. Sve to se u ovoj poeziji dogaa, kao na filmskom platnu, istrgnuto je iz ivota i svedeno na funkciju odgonetanja smislova i 294 / Godinjak 2007

Izbor iz bonjake knjievne produkcije...

tajni naeg bitisanja. Strogo individualizirani pjesniki profil je svjestan ciklinog ponavljanja vremena, historije, pa i naih navika. U zbirci pjesama Emine Daferovi U izlogu bez stakla (Sejtarija, Sarajevo 2007.) niz pitalica i odgovora na njih tvore poetsku formu koja obiluje dijalokom strukturiranou. Poetesa, dakle, svoje stihove ispunjava dijalozima, antitezama i obraanjima, ona u njih smjeta govorne situacije i podstie ih nesvakidanjom dramskom tenzijom koja prethodi sugestibilnosti pjesnikih slika. Bisera Alikadi uoava da je za Eminu Daferovi pisanje vie od moranja. Ono je ivljenje. Iz takve pozicije ona pie svojim cijelim biem, duom i tijelom, tijelom, i duom. Moda ne bih pogrijeila ako bih prvo stavila: tijelom i duom. Kad kaem tijelom, onda to znai da svaki damar, svaka estica njenog tijela sudjeluje u stvaranju pojedinih stihova. Poezija abana arenkapia bila je od samog poetka od pjesmama koje su nastajale poetkom osamdesetih godina prolog vijeka do ovih koje nastaju danas (Zemna ostavtina, Zonex, Sarajevo, 2007.) izvan dominantnih poetikih strujanja u savremenom jugoslavenskom, srpskohrvatskom, te bonjakom pjesnitvu, ali nije bila ni previe daleko od onih najutjecajnijih. ta je, onda, glavni razlog tolike pjesnikove zapostavljenosti, ako to nije pravilo malih razlika? Piui s onu stranu ove osjetljive granice ili, jo ee, na samoj crti koju moemo zvati i poetikom ekvidistancom, arenkapi je izgradio poetiki svijet koji poiva na nekoliko prepoznatljivih simbola, na nizovima opozicijskih vrijednosti, kao i na kombiniranju razliitih iskustava tekstualne prakse. Boravak na osjetljivim granicama nikad nije lagodan, pa se s toga i moglo desiti da ovo pjesnitvo ne dobije kritiku panju srazmjernu svojoj vrijednosti. U arenkapievim pjesmama, u knjizi koja je pred nama, vidljiva je sva hibridnost katalogiziranja svakodnevnog iskustva lirskog subjekta i pjesnikovog multikulturalnog iskustva bivstvovanja, itanja, i dosezanja ravnotee koja obiljeava govor ovog pjesnika i kad se bavi mjestima kroz koje tutnji ivot i kad nas izvjetava o sumornosti manjinstva u tendenciji iskorjenjivanja istog. Ako su sjeanje na djetinjstvo, i iz njega proistekli osjeaj manjinstva (ma ta to sve znailo, i ma ta sve to moglo da znai) neka vrsta tematske opsesije u knjigama Maternji geto i Lirika manjinstva, onda je nizanje glasova u Zemnoj ostavtini opsesivni pjesniki postupak. S jedne strane, u ovim se stihovima ukrtaju slike realnosti i slike van vidljivog ili realnog, zbog ega se neprestano mijeaju simbolika i stvarnosna ravan. S druge strane, arenkapieva poezija poiva na svakodnevnim slikama koje, postepeno izmiui realnosti, vode prema granici realiteta. Zahvaljujui ovom postupku, dolazi se do oneobiavanja prizora iz svakodnevice ili iz sjeanja. Nije rijedak ni postupak preokretanja slika, pogotovu onih koje iskazuju prizore sjeanja. U arenkapievim stihovima iniciranim promiljanjem doma, porodice, grada, osjea se patiniziranje slike koje derealizira opis, pa tako slike postaju simboli i dobijaju proireno znaenje. Polazei od temeljne pretpostavke simbolizma da rei predmetu ime znai oduzeti mu tri etvrtine predmetnosti, arenkapi istovremeno odrava predmetnost u poeziji i oduzetu predmetnost vraa postupkom simboliziranja, pri emu predmet ili slika Godinjak 2007 / 295

ZALIHI
gube konkretnost ili uobiajenu uvjerljivost da bi dobili univerzalni znaenjski karakter. Pjesma se, dakle, odvaja od poetne slike, kao i od tipinog doivljavanja predmetnosti. arenkapi nas postupkom ireverzibilnosti pjesnike slike vodi od opisa do simboliziranja, ime krug biva opisan, a povratak definitivan: lirski subjekt se zanima za otkriveni svijet, ali mu sasvim ne pripada, niti govori iz njegovog grotesknog jezgra. I upravo ovdje dolazimo do jo jedne sri u arenkapievoj poeziji. Rije je o posvetama koje obiljeavaju ovu knjigu. Retorika i smislotvorna strategija pjesnikovog stihovanja postavljena je tako da cijelo lirsko jezgro predstavlja razvijeniju pripremu zavrnog smisaonog zakrivljenja. Posebnost u ovom postupku ini osjeanje da su ove pjesme trebale biti nukleusi pria, ali su njihovu prirodu opredijelili i odredili lirski ritam i pjesnikova karakteristina optika. U sreditu ovih pjesama nalaze se parabolino intonirani detalji i precizno realizirane slike. Ovi bljeskovi svakodnevnih relacija raunaju na vlastitu ironijsko-grotesknu strukturiranost, da parafraziram Starobinskog. Pjesme abana arenkapia sainjene su, ve nekoliko puta istiem, od preciznih i upeatljivih slika. itajui ih, pratimo kako se te slike uslonjavaju i produuju, kako se preokreu i produbljuju, ili kako sa velikog plana idu prema mikrodetaljima novoustanovljenog pakla, odnosno obrnuto, od epizodnih slika prema cjelovitijem liku stvari i pojava. Slike ove poetike proete su jezikim specifikumom i simbolizacijskim poduhvatima, ali i neim to moemo zvati vizuelnim proimanjem na prvi pogled nesaglasnih elemenata svijeta. U arenkapievoj poeziji moemo pratiti preokret od slike do simbolike predstave, od vizuelizacije do smislotvornosti. Na pozadini ovako tretiranih slika i ovog preokreta izvodi se temeljni dekonstruktivni zahvat u egzistencijalnu, socijalnu i metafiziku datost modernog vremena i svijeta, vremena i svijeta iji su svi kljuni dogaaji svedeni na grad i njegovo svakovrsno raspadanje. Meutim, itatelj ove poezije ne moe mimoii pitanje da li u ovoj poeziji vidimo privremeno ili trenutno izokrenut svijet, ili je to svijet kakav uistinu jeste i kakav je oduvijek bio, svijet u kome je izokrenutost prirodno stanje, a ne neki ispad protiv normalnosti i normativnosti. Od metriki intenziviranog jezika, preko hotiminog arhaiziranog i himninog tretmana govora, do heteroglosije smjenjuju se jeziki slojevi ove poezije. Ono to nam izgleda neprevodivo zadobija, na ovaj nain, niz jezikih rukavaca. Nivoe mita ili pamenja moemo otkljuati samo jezikom, ali arenkapi pokazuje da se pokretanjem mitskog tamnog tona i dalekog zvuka moe doi do novog jezikog sadraja.
Potpaljujem zadnju logorsku vatru Nabacujem suha drva Lie travu Iz obilja stvari I po koju ivuu tvarku abu kukca mia uklubanog jea

296 / Godinjak 2007

Izbor iz bonjake knjievne produkcije...

Sluam kako cvri ivo meso Kako pucka kost i koa I ne hvata me jeza Zabrinuta si i topline se boji Za vatru kae lomaa I bjei od mene S vjerom da ravnoduje ne postoji (Logorska vatra)

Semantiki obim rijei, drukije kazano, zavisi od melodijskog intenziteta kojim je ispunimo. S druge strane, ak i ako pamenje, kultura, historija, mit, umjetnost, identitet, jedinka nisu sasvim u jeziku, o njima znamo samo onoliko koliko su u jeziku. Otuda pjevanje historijskog u verziji abana arenkapia izgleda kao pjevanje jezikih promjena. Koliko se promijeni jezik, toliko se promijeni i sve ostalo. Postapokaliptini ton ovog pjesnitva podrazumijeva svjesno tretiranje jezika civilizacije i civilizacijskih okolnosti. Ko uzima apokaliptini ton, hoe, ako ne da vam kae, ono da vam izrazi neto. ta? Pa istinu naravno, i to da vam je on otkriva, to je otkrivaki ton nekog raskrivanja koje je u toku, kae Derida. Ko se koristi postapokaliptikim tonom taj vie nema iluzija da je mogue izraziti istinu i da se neto moe otkriti. Korisnik postapokaliptikog tona je, pogotovu, lien iluzije da je ba on taj koji treba da otkrije istinu. Otkrivaki ton nekog raskrivanja koje je u toku, moe se realizirati samo u jeziku, ali realizirano u jeziku i ostaje. Zato poetiki hedonizam, kakav sreemo u poeziji abana arenkapia, u postupku otkrivanja poezije istine i istine svakog otkrivanja koristi polifonost glasova koji su se na izvjestan nain ve odredili spram praznine svijeta kao civilizacijskog mutanta, koji je bezosjeajno razorio nau oazu mira i blagostanja. Odustajui da u graninom trenutku vlastite egzistencije pronae utjehu u Hegelovoj koncepciji, to moe biti drugo ime za filozofiju uope, bilo u Tokvilovoj drutvenoj teoriji koju batine moderna socijalna liberalna iskustva, to moe biti drugo ime svake socijalne ideje, bilo u dijalektizmu iz koga su proistekla sasvim konkretna drutvena deavanja, arenkapi se u Zemnoj ostavtini priklanja distanci spram takvog svijeta. U bijegu od mnoine pronalazi se etos ovog pjesnitva. Posthumno objavljenu zbirku pjesama Mehe Rizvanovia Crna kutija (Amatersko pozorite Neretva Konjic, Konjic, 2007.) karakterizira desetak izvrsnih pjesama. Recenzent Stevan Tonti o Rizvanovievoj knjizi pie: A ova zbirka je upravo dokaz pjesnikove odvanosti u proticanju vremena, i to posuvraenog, mranog, ubilakog ratnog vremena kroz koje smo devedesetih godina minulog vijeka svi proli i kroz ije teko naslijee jo prolazimo, ili bolje gacamo i posremo. Rizvanovi je znao da tragediju ne treba preutjeti i usudio se da gleda u kiklopsko oko ratne nemani, da pjesniki svjedoi o apokalipsi bez nade u Godinjak 2007 / 297

ZALIHI
spasenje. Kao pripadnik silno postradalog, u ratni bezizlaz stjeranog bonjakog naroda, Rizvanovi se trudio da o vremenu zla u rasturenoj kui bivih zbratimljenih naroda svjedoi poteno, bez mrnje i navijake strasti, bez patetike krvi i rodoljubakog udvaranja domovini ili samim voama nacije. Rizvanovieva (anti)ratna lirika nije patetino naricanje nad sudbinom roda, ve refleksivno, kritiko promiljanje traginih situacija, pjesniko predstavljanje zajednike tragedije ljudi i naroda, opijevanje prevarenog i obesmiljenog ivota u orsokaku nasilnike historije (...) Sve u svemu, vrlo lijepa i znaajna pjesnika zbirka zrelog autora, pjesnika nepomuene ljudske osjeajnosti i plemenite duhovnosti. Zbirka koju, naalost, sam pjesnik nee moi da vidi niti da uje za njene odjeke u duama onih koji je budu proitali i o njoj govorili. Ukoliko ih moda, na pjesnicima svojstven nain, nije uo unaprijed, u asovima dok je ove pjesme pisao. A ja odnekud vjerujem da jeste! I da su mu i ti odjeci i glasovi iz budunosti davali snagu da o ratnom zlu i bezumlju svjedoi na ovako estit i pjesniki uvjerljiv nain. Nova knjiga Amira Talia Vraa se kui bosanski kralj (Bosanska rije, Tuzla 2007.) sadri 55 pjesama rasporeenih u tri ciklusa uvaj se zla od onog kome si uinio dobro, Ako udi za osvetom iskopaj dva groba i Teko Bogu s nama kakvi smo. Poetski zrelo Tali je ispisao neobino svjedoanstvo o prolom vremenu koje je u svima nama ostavilo neizbrisiv trag. Poezija Amira Talia javlja se u ovoj knjizi kao pjevanje na razmeu milenija u kome se dolo do konanice da je moral mrtav, da je pravda mrtva, da je humanost mrtva, a da stvar ne stoji bolje ni sa ovjekom. Mada se odlazak starog i dolazak novog milenija eksplicitno ne spominje u ovoj poeziji (osjeanje kraja podrazumijeva se u ovoj poeziji u toj mjeri da moemo rei kako pjesnik o tom kraju govori samim odsustvom govora), iza svakog pjesnikovog stiha otvara se i iskustvo ve dogoenog kraja nakon koga smo se susreli sa postapokaliptinom izvjesnou. Strahovi su otvoreni i sad ivimo s tom otvorenou i mislimo o njoj. O tome govori i takav lik uzima Talieva poezija. Pitanja koja se njome pokreu ne bave se temama s pretpostavkom ta e biti, jer je ve u tim pitanjima sadrano saznanje o kljunim dogaajima, niti se samo retoriki dodiruje ono o emu se lake uti. Pjesnik obznanjuje supstanciju u kojoj je znanje dostupno, ali zbog toga stvari nisu olakane, niti su time razrijeene. Prepoznatljivi subjekt Talieve poezije, kao kakav subjekt refleksivnosti i subjekt volje da se o svijetu raspravlja u dubinama jezika, u samom pjesnikom inu, razmatra velike teme kraja vijeka kao lina pitanja, kao provjeru samospoznaja, pri emu je najzainteresiraniji za razumijevanje pozicije jedinke u historiji ili drutvenoj stvarnosti. Svijet je, takav kakav jest. Pjesniki in je, izmeu ostalog, in razumijevanja, pa racionaliziranom jeziku Talieve poezije ostaje da izvjetava poslije svega, usred izvjesnosti koja ostavlja dojam o patnji zbog saznanja, s ovu stranu apokalipse domovine i njezinih naroda. Knjiga izabranih pjesama Mo rijei na terazijama vremena Zaima Azemovia, (Autorsko izdanje, Roaje, 2007.), barda sandake poetske rijei, uvjerava nas, jo jednom, da je aporetinost druga priroda bonjakog pjesnitva kraja 298 / Godinjak 2007

Izbor iz bonjake knjievne produkcije...

20. i poetka 21. stoljea. Pjevanje na dosuenom jeziku o svijetu u kojem su i pouzdanost jezika i postojanost svijeta dovedeni u pitanje zahtijeva jednu naroitu ekvilibristiku, vjetinu balansiranja iznad ispranjenog prostora na uetu to svaki as izmie ispod nogu, budui da se na oba kraja dri jedino za volju za dranjem. Ako bi trebalo, bez razmiljanja, izdvojiti osnovno svojstvo pjesnitva Zaima Azemovia, bilo bi to elementarno iskustvo govora kao slobode. Poetski jezik izloen je izazovima govornog subjekta ukoliko ne vrijedi i obrnuto: poetski jezik izmilja govornika, tjera ga na fabuliranje. To su zapravo dva aspekta istog erosa pisanja / pjevanja koji se izmjenjuju u frenetinoj aktivnosti. Je li svrha poetskog govora Zaima Azemovia govoriti sebe i do kraja se u tome iscrpiti ili pisanjem prezentirati nekog drugog sebe na razini osvojene slobode govora. Moda je odgovor sadran u pjesmi Epitaf Ibn Sine u kojoj kae: Moj duh spava u mojim knjigama / Kad ga probudite / Probudie i on vas. U Azemovievoj poeziji snano je izraen podtekst, odnosno, u njegovim pjesmama su snano prisutni vantekstovni odnosi i situacije. Motivi narodne, srednjovjekovne knjievnosti, usmenog predanja, hiaje, orijentalnog naslijea, odraavaju se u njegovim pjesmama u obliku aluzija, dalekih nagovjetaja, reminiscencija. Azemovieve pjesme, iako nisu komplicirane pjesnike organizacije, uspostavljaju sloen, zanimljiv i osoben svijet. Ibrahim Hadi zapaa da Azemovi pjeva/govori o ivotu kao svjetskom bolu, te da u njegovim najnovijim stihovima ima neeg mudrog, toplog i povremeno didaktikog, onoga ega sreemo u poeziji klasinih orijentalnih pjesnika. U pjesmi Starica tumai stravu bolesnom djetetu, osnovni motiv dat je nizom prelomljenih iskaza / slika predoenih jezikom starice vraare, izgonitelja strave, djetetu / promatrau koje snano doivljava ono to vidi. Pretpostavljena atmosfera ambijenta u kome se saliva strava, te tvrde i opore rijei starice koja je, oigledno, zadovoljna postignutim (Trehni sa sebe ru / Majku li ti plaljivu / Kako si bilo zalojanilo oima / Zahmolilo / Zakovrnulo / Oklebesilo glavu / Sve dok ti ne izlih stravu / Kao da te opraih / Odagnah ti sa lonice strah / Od zmijskih zijevova / Od pijetlovskih kljunova / Od biijih rogova / Od naomrdenog oka / Od kripnuta zuba ispod brka / Pucnja iznebuha / Sijeva otrog sjeiva), sliva se u izuzetno dinamiziranu sliku prostora / vremena (hronotopa). Glagoljei bajalicu, ona na osnovnim razlozima za ovakav in (koritenje mitskog miljenja s ciljem pripomaganja praktinoj radnji, te ostavljanja dojma nadnaravnih moi) dodaje i novi: savjetuje i upozorava prestravljenog na budunost i sve surovosti koje ga u njoj oekuju (Sad idi u svijet / Baci johove uzmi drenove / Al pazi na sebe od nevjerna druga / U pustoj umi u gustoj tmui / Dobrota je skromna i naivna / A zlo gorono i u zasjedi eka / U lijevoj ruci dri ma / A u desnoj Boiju svjetiljku). Oblik bajalice, u ovom sluaju, slui da bi se osvijetlilo, odnosno ukazalo na svjetlost jednog posve drukijeg iskustva. Starica vraara, ve nauena ivotom, ukazuje na vjeru kao spasonosni izvor i zatitu od zala koje obitavaju u svijetu. Time u djetetu / prestravljenom poinje da ivi vjera u Boga, vjera u moi Njegove svjetiljke koja osvjetljava pute u zamrenom i surovom svijetu. Bitno je istai Godinjak 2007 / 299

ZALIHI
da tumaenje u ovom sluaju, kao uostalom i svim drugim sluajevima, mora uoiti i prepoznati podtekst u pjesmi; vano je uoiti ta se, na koji nain u pjesmi zbiva sa preuzetim motivima, kako iz njih nastaje novi pjesniki svijet razliit od inilaca od kojih je sagraen. Time se deifrira sloeni svijet poetske tvorevine koji je isprepleten gustim znaenjskim mreama. U Azemovievoj poetici pjesniki subjekt je ona vrsta nit koja sjedinjuje raznolike motive i inioce tvorei poetsku nervaturu. Pjesnikov odnos prema vremenu u kojem ivi, kao i odnos prema vremenu koje mu je prethodilo, otvara dijalog razliitih kulturno civilizacijskih postulata, s krajnjim ciljem da se dosegnu ogoljena ljudskost i humanost. Vrijednost ovih pjesama je u njihovoj otvorenosti za uporedna itanja i tumaenja, te u pamenju koje sadre i uvaju u sebi. Dubina slike svijeta koja je u njima uspostavljena, bogatstvo leksike i zaviajnog jezikog idioma daje posebnu ar ovim pjesmama, jer u njima ne dominira historija ve slutnja o njoj, ne narod, ve emotivni odnos pjesnikog subjekta prema njemu, ne narcisoidni pojedinac ve skromni rob koji zna da svi visimo na tananom Boijem uetu. Osim narativnog elementa, pjesme Mehmeda edovia (Svjetlost lampe, Maunagi, Sarajevo, 2007.) posjeduju prepoznatljivi ambijent egzistencijalnog zasnivanja. edovi determinacijom poetske grae pojavnim, te redukcijom perceptivnih slika i retorikom nadmoi narativnog nad poetskim, eli osvojiti prostor stilske aktuelnosti, odnosno prikopanje na postmodernistike trendove u savremenoj poeziji. Pjesma Hronika sastavljena je od naglaene igre rijei i mnogobrojnih paralelizama koji pojaavaju ukupni utisak. Meutim, rijei ne idu uvijek tamo kud oekujemo. Ni rijeke ne teku uvijek kud treba, a kako e tek rijei, koje uvijek uteknu nekud pored smisla. Silazei do praga najdaljeg sjeanja, doseui davne zvuke i praslike, pjesnika rije dopire do nas kao mnotvo nagovjetaja, pitanja, situacija, a sve to trai nova pitanja i propitivanja, lutanja i promiljanja. Ono to se da, apriori, definirati je da je kua ovjekov poetak i kraj, ono od ega polazi i emu se vraa, ono to strpljivo poput mrava gradi, dograuje, oplemenjuje. Kua je slika ovjekove dvostruke ukorijenjenosti, u prirodu i u kulturu, ona je sredite koje objedinjuje ovjekova razliita htijenja i napore. U njoj je sadran vremenski princip povezivanja. Preko nje sadanji ukuani su u vezi i dosluhu s precima i potomcima. Crnogorski pjesnik Milika Pavlovi, recenzent edovieve knjige, primjeuje: Iz ovih stihova, metafora, poetskih slika i govorne organizacije jezika emanira tipino bosanskohercegovaka intonacija bujnosti i osobena tonalnost ovovremene bonjake tragike. Mada u modernoj fakturi slobodnog stiha, u ponekome od njih, u ponekoj slici ili strofi, uje se, priguen, prizvuk melodine bonjake podoknice. Faiz Softi je, nakon rata, zbirkom pjesama Straan je zid bez sjene, i posebice romanom Pod Kun planinom na velika vrata ukoraio u bosanskohercegovaku knjievnost. Nakon toga uslijedio je solidni roman Strah od rodne kue, a potom stihozbirka ovjek na rasputici (Naklada Zoro, 2007.), koja je, prema mom miljenju, njegov najslabiji, objelodanjeni, knjievni uradak. 300 / Godinjak 2007

Izbor iz bonjake knjievne produkcije...

Proza Ozren Kebo je u knjievnost uao knjigom Sarajevo za poetnike, koja je, do sada, imala tri izdanja. U meuvremenu, ta topla knjiga s duom o Sarajevu u ratu, doivjela je i prijevode na francuski i vedski. Naklada Zoro objavila je i drugu knjigu Ozrena Kebe Kako je lijepa moja Vectra, tzv. roman bez kljua; kako je definira sam autor. A za ovaj roman doista nije ni potreban klju, potreban je tek napor da otvorite prvu stranicu i zdravi bosanski humor uinit e da zaboravite vrijeme dok upoznajete glavni lik, novinara Osmana K. (zajedniki inicijali zacijelo su sluajnost), njegovu obitelj i prijatelje i njegovo nastojanje da postane vlasnik svog auta iz snova... Uopeno govorei, cjelokupni narativni svijet Zalihieve proze (Imaju li zvi jezde domovinu, Zalihica, Sarajevo, 2007.) uvjetno bi se mogao podijeliti na dva svijeta iji su ontoloki statusi naizgled razliiti. Jedan od ta dva svijeta odgovara onome to je, prema naem iskustvu, stvarni svijet. Likovi Zalihievih proza kreu se prostorom koji su nam poznati: upotrebljeni toponimi zadravaju neke od onih karakteristika koje imaju u stvarnom svijetu. Drugi od spomenuta dva svijeta prvome je prividno podreen. U odnosu na prvi, takozvani stvarni svijet, ovaj drugi svijet je izmiljen. To je fiktivni svijet unutar fikcije. Meutim, jedina funkcija granice uspostavljene izmeu ova dva svijeta jeste da ona bude naruena. Likovi bez ikakvih potekoa prelaze iz jednog u drugi svijet. Zakljuak koji iz toga slijedi: ne postoji sutinska razlika izmeu takozvanog stvarnog i izmiljenog svijeta. Preneseno na stvarni svijet iz naeg iskustva: ne postoji sutinska razlika izmeu svijeta u kojem ivimo i izmiljenih knjievnih svjetova, odnosno izmeu stvarnosti i fikcije. (Husein Bai) Za razliku od velikog broja bosanskohercegovakih pripovjedaa i romansijera koji su svoju urbanost i okrenutost Evropi, odnosno zapadnoj civilizaciji, iskazivali najee samo najpovrnijim parafrazama opih mjesta povezanih s tim pojmovima (politika, kriminal, novac, tehnologija, brzina), Jasna ami se kretala drugim klasinijim i mnogo zahtjevnijim putem: putem preispitivanja evropske umjetnike tradicije i historije. Dakle, razumijevanju zapadne civilizacije izvana, a ne spolja. Ba zbog toga naslov i sadraj njezinog novog romana Carstvo sjenki (Naklada Zoro, 2007.) nije nimalo sluajno izabran, ve predstavlja konsekventan nastavak amikinog dosadanjeg rada, a moda i najzrelije djelo do sada. Uvjetna radnja romana smjetena je u ratno i poratno Sarajevo, te Pariz, u kome narator obitava izmeu putovanja. Za radnju smo rekli da je uvjetna jer se njena konstrukcija ne zasniva na konvencionalnom hronolokom i uzrono-posljedinom redoslijedu kazivanja, ve na asocijativnom skokovitom povezivanju motiva i gdje se ono, naprimjer, to se odigralo prije neeg drugog deava poslije, i obrnuto. Pripovijedajui, narator, ustvari upreda u jednu cjelinu dva narativna toka: priu o majci i njezinoj smrti, i dijalog sa svijetom o moralu, etici i estetici, te refleksije o evropskoj historiji XX vijeka. Preplitanje ovih narativnih tokova kod Jasne ami ima formu igre u kojoj se neprestano u pitanje dovodi Godinjak 2007 / 301

ZALIHI
loginost prethodnih pripovjedaevih iskaza, ali nikad u tolikoj mjeri da bi to naruio integritet itavog teksta, ve sve to ima prije ulogu blagog naruavanja patosa koji sprjeava pretjeran prodor patetike (koja se pojavljivala kao opasnost u dijelu prie o majci). Ali ve u uplitanju drugog narativnog toka igrivost se povlai pred mranim bilansom XX vijeka. Narator moral definira kao razapetost izmeu svijesti o ivotu i straha od smrti, razapetost koja se u cininom svjetlu evropske i nae historije moe vidjeti i kao do kraja konsekventna batina Kantovog uenja o nunosti razdvajanja bitnog od nebitnog. Meutim, u vremenu i okruenju kakvo je nae, drutvena funkcija knjievnosti gotovo da ne postoji i stvarnost ponovno vie utjee na tekst, nego tekst na stvarnost. amikin visokoestetizirani roman odgovor je, izmeu ostalog, na tu i takvu nau stvarnost: sirovu, kierski nasmijeenu, povrnu i cininu. Onu koja glasno proklamira suvinost svake etike i bilo kakvog morala ili tenje ka lijepom. Ova vrsta rafiniranog, diskretnog i indirektnog drutvenog angamana jedna je od osobina koja odlikuje i ranije proze Jasne ami. Izuzetno vano mjesto zauzima i topos privida i sutine roman se situira u vrijeme opsade Sarajeva i nakon toga, dakle vrijeme u kojem pravi identitet biva doslovno i metaforiki prekriven maskom, a tu su i toposi sna, vizije i halucinacije, duha tijela, mukog i enskog (prije svega, snana erotizacija lika majke) koji se prepoznaju kao naslijee moderne a sadrinski upotpunjavaju sliku o mnogoznanosti i slojevitosti amikinog romana. Snjeana Muli je pisac dosljednosti. Sanduk po mjeri (Naklada Zoro, 2007.) ine samostalne prie njih esnaest. Aktuelizacija i kreativna interpretacija anra kratke prie ogledaju se u odsustvu uvodnog elementa, to prednost daje fragmentu nad cjelinom, semantikoj vezi nad narativnom. Prie Snjeane Muli odlikuje samodovoljnost, to naruava realistiku logocentrinost, ali je ipak ne ukida u potpunosti. Izvjesna spona, ma koliko narativno slaba, uvijek je prisutna. Ona je, tavie, ina taka koja okuplja sastavne jedinice tako to posreduje smisaono srni momenat cjeline. Time do izraaja dolazi odlika razvijanja teksta na dva plana, koja se mogu odrediti kao ravan narativne povrine i ravan posredovanih znaenja. Vezni element nije narativni ve smisaoni, to predstavlja pomak u kreativnom odnosu prema zakonitostima matrice, te aspekt kome se daje vea vanost. Teleoloki mehanizam nije oigledan, tavie on na ravni narativne povrine djeluje u negativnom, naopakom pokretu, naizgled rasklapajui samoga sebe, dok na nivou znaenjske neoiglednosti ini znaajnu poetiku osobinu rukopisa Snjeane Muli, paradoksalno se sklapa u teleoloki mehanizam prie koja poput mitskog kruga uvijek iznova zapoinje. Narativni obrazac knjige Sanduk po mjeri je prepoznatljiv junaci-udaci, zarobljeni u svoje pomalo smijene pedantsko-namorske navike, iznenada bivaju izbaeni iz koloteine nekim neobjanjivim zbivanjem, koje naruava postojei poredak u tenji uspostavljanja drukijeg reda. Prie iz ove knjige takoer razvijaju dva narativna toka. Jedan ini svijest junaka-udaka a drugi fantastiki svijet. On djeluje prodirui u stvarnosnu sferu, dok likovi pokuavaju da ga kako-tako poimaju i ukrote. Akteri se ponajee ljute na pojave druge strane. Susret svije302 / Godinjak 2007

Izbor iz bonjake knjievne produkcije...

sti likova sa neracionalnim regijama ima humornu dimenziju, koja je prerasla u temeljni izraz cjeline. Komiki karakter ona je nijansa kojoj je spisateljica pribjegla, modificirajui svoj prepoznatljivi model, to ima uzrok u dubljem preobraaju. Uobiajena tematsko-znaenjska interesovanja autora: fantastika, nauna fantastika, neracionalni vidovi bia, metapoetika dimenzija postmodernistike knjievnosti, oblikuju svijet koji u prvi plan postavlja jednu latentnu odliku miljenja Snjeane Muli. Figura apsurda je bazina figura na kojoj poiva ovo djelo. Apsurd, nesmisao, besmislica, odreuje se kao nesuvisli sklop pojmova ili tvrdnji, protivrjean logikim zakonima, zdravom razumu, razboritom miljenju. Aspekt ovog pojma na koji stavljam akcent nije besmislenost, ve protivnost zdravom razumu, nemogunost objanjenja, to svakako podrazumijeva i izostanak racionalnog smisla. Romanom Progon (Naklada Zoro, Sarajevo, 2007.) kree literarno poniranje Hasana esia u bosanski vilajet, u njegove protivnosti, u njegove mentalitete, tradicije, mrnje i ljubavi, tamnine i tajne, svjetla i ozraja, orijentalnu arovitost i zaudnost. Ta i takva vizija vlastitu snagu crpi iz dramatine razlike izmeu ideala i fakata, snova i stvarnosti ljudske egzistencije. Ono o emu historija i danas, jedva srie, ili nasluuje, u romanu Progon tee kao iva, incezivna, dijabolina stvarnost. Preganjaju se ljudi na popritu istonohercegovakog vilajeta, nalijeu neumorni zli vjetrovi, rue se ljudske kue i iluzije, rogue i stiavaju diluvijalni porivi, ostavljajui za sobom jezu tragine, gotovo karnevalske procesije smrti i stradanja, a u zjenicama ljudskog bia cio taj infernalni svijet treperi zagasitim, nostalginim bojama izgubljenog spokoja, bespomonog merhameta, ugasle dobrote. Istona Hercegovina (Stolac, Trebinje, Ljubinje, Bilea) je poligon u kome se otro, nemilosno stavlja do znanja da preutkivanje zla nije nita drugo do obmana u funkciji budueg zla; ustremljenost imaginacije na represivne stereotipe je oigledna. Ima stranica u ovom romanu koje ostavljaju impresije jarkih poara, kao one kad se opisuju pritisci da se napusti kua i imanje ili kada se opisuje paljenje kue Ahmeta Isakovia. Literarni prvjenac Hasana esia ne boluje od djeijih bolesti poetnitva. Roman 666 Edit Agovi (Labirint, Zenica, 2007.) strukturiran je prema obrascu krimi trilera, s ljubavnom priom, ali sa vjeto ukomponiranim promiljanjima o vjenim pitanjima i dilemama koje prate ovjeka i drutvenu svijest ovjeanstva, neobino i neoekivano protkanim i sa bosanskom sudbinom. Graen je na odmjerenom odnosu vlastitih opservacija i onog dijela teksta koji apsolutno nose likovi, koji zajedno tragaju za odgovorima na vjena pitanja ljudske egzistencije i koegzistencije. Dakle, 666 je savremena pria koja ima metaforiko-prostornu irinu i vremensku dubinu, koja kroz savremeni trenutak i savremenu formu komunicira sa religiozno-mitolokim i povijesnim, ali i individualnim sudbinama uklijetenim u tim determinirajuim okolnostima. Iako je u svojoj biti fabuliran u sadanjosti, roman je u skokovima nabijen historijom i historijskim faktima, a ta historijska faktografija, koja esto granii i s naunom fantastikom, naalost, istinita je i surova realnost svijeta u kojem ivimo. Svjesno, kako se to kae i u Godinjak 2007 / 303

ZALIHI
samom romanu, udara na stereotipe, povlai historijske paralele i analogije, da nam uzburka emocije i uspavanu intelektualnost. Erotsko se u knjizi Zilhada Kljuanina Ti si moja p. (Zalihica, Sarajevo, 2007.) ispoljava kroz obogaivanje tjelesne ljubavi koje se ostvaruje korienjem mate i kulturom. Tijelo je prirodna pozornica erotskog, a ostvaruje se kroz rituale, obrede i teatralnost, koji produavaju tjelesno zadovoljstvo i obogauju ga emotivnim i intelektualnim sastojcima. Erotika je kadra da razotkrije aveti naeg uma. Kada dvije osobe uspiju da sjedine svoja tijela i svoje individualnosti kroz ljubavno sauesnitvo i zajedniko uestvovanje u kreativnosti i ritualnosti erotizma, tada njihov odnos postaje aroban, kulturno, duhovno i filozofski potpun. Pornografija je kolektivistiki fenomen, industrijski proizvod koji se namee tritu uz pomo reklame. Ona nema duu, od plastike je i gui individualizam, intimnu linost svakog ljudskog bia, kao i ono razotkrivanje aveti koje sam ranije spominjao. ak se i nae aveti kroz korienje i iskoritavanje pornografije vie ne otjelovljuju u eljama, nego ostaju neizraene, inertne. Pornografija se na taj nain transformira u jedan oblik otuenja i odricanja od impulsa ljudske kreativnosti. Erotizam treba poznavati i cijeniti njegovu vrijednost kroz kulturu. Kultura je zacijelo neophodna da bi se erotizam razvio. Nije sluajno to to u svim primitivnim kulturama, gdje pripadnost plemenu gui linost, ne postoji nikakav oblik erotizma a seks se manifestira kao ista seksualna mehanika. Nije to nikakva aristokratska ili buroaska vrijednost. Prije bih ga nazvao vrijednou tipinom za individualistiko drutvo, autonomno, suvereno, sainjeno od ljudi slobodnih da iskau svu svoju teatralnost i svoje osobenosti. Samo obrazovane osobe, nezavisne od svake ideje transcendencije, mogu dosei optimalan nivo erotizma. Duboko religiozna drutva ne mogu biti erotska drutva jer gue slobodarski duh pojedinaca. Vrsta proznog diskursa kakav koristi Kljuanin, na izvjestan nain, predstavlja pobunu protiv stvarnosti, ali i osvajanje umjetnike slobode. Takoer, to je i sredstvo da se ispria neka druga pria, da se izrazi nezadovoljstvo u drutvu. Iz Kljuaninovih pria moemo izvesti i paradoksalan zakljuak: rije je i o svojevrsnom pronalaenju naina da se uiva u stanju stvari onakvom kakvo ono jeste: da se pronae vlastiti ugao iz kojeg e se nezadovoljstvo koje dolazi spolja potirati na mikroplanu, ne mijenjajui na samoj stvari nita. Ovom knjigom Zilhad Kljuanin se pokazuje kao izvanredan uenik Borhesa, koji je jednom zapisao: Pisac koji poznaje svoj zanat moe rei sve to hoe, ne povredivi dobre obiaje i ne prekrivi konvencije svoga doba. Dobro znamo da je i sam jezik jedna konvencija. Roman Amela Suljovia Vertigo (Sejtarija, Sarajevo, 2007.) mediji su vrlo pompezno najavili kao zanimljivu i itljivu knjigu. Medijska dovitljivost nudi nam kratki sie razloga zbog kojih treba posegnuti za njom: Prvi svjetski rat je gotov. Mladii koji se vraaju sa bojinice u kasabu pate od misteriozne bolesti, krv im izbija na usta i hvata ih neobjanjiva vrtoglavica. U tom kratkom vremenu bezvlaa, vremenu kolovrata, nevremena i strepnje, dolazi do sukoba glavnih protagonista ove prie muftije Zulfikara Djoge, fra Grge gvardijana, Aksentija 304 / Godinjak 2007

Izbor iz bonjake knjievne produkcije...

mitropolita, Nikodima kraljevog autanta uhode i Ezre, lokalnog idova kamatara. Svi oni ele iskoristiti nastalo bezvlae i pobiti svoje protivnike. Verti go je knjiga o vremenu kojeg vie nema, knjiga o ljudima kojih vie nema. Ostala je samo pria koja svjedoi da se u ovoj zemlji zapravo nita ne mijenja. Uite u zaboravljeni svijet sarajevske kasabe; svijet sumnjivih nagona i presuvraenih istina, svijet bijelih adrvana i utljivih kurumlijskih softi, svijet kovan od srebra i ljudske pohlepe, rumenih perivoja i jezivih nonih intriga. Nura Bazdulj-Hubijar jedna je od najplodnijih suvremenih bosanskohercegovakih autorica. Doba nevinosti (ahinpai, Sarajevo, 2007.) je njen novi roman koji izdava preporuuje kao pitko i itko tivo. Zbirka pria Saliha Bazdulja Unutarnji kosmos (ahinpai, Sarajevo, 2007.) knjievni je prvjenac ovog autora. Pred nama je knjiga koja ne koketira s knjievnim modama, knjiga u ijem stilu ne prepoznajemo imitaciju razvikanih literarnih uzora, knjiga koja zaista izvire iz unutarnjeg svijeta autorovog. Prie su i tematski i formalno razliite: Unutranji kosmos je prava knjiga pria, a nije ni labavi roman niti autobiografska slagalica. Poigravanje sa anrovskim obrascima, dubinsko poznavanje ljudske psihologije, ivotni dijalozi samo su neke od vrijednosti ove knjige. Koliko god da su prie u knjizi razliite, naslovna ih sintagma, ipak, simboliki sjedinjuje. I nije sluajno to naslovna sintagma naoko jedva primjetno varira naslov poznatog filma od prije dvadesetak godina (Innerspace, 1987.). Space ovdje postaje kosmos jer kosmos zapravo predtavlja red, a sve se u ovim priama zbiva po nepogreivom redu njihove unutarnje logike. Enes Topalovi u knjizi pripovijedaka Mrtva trka (Bosanska rije, Tuzla 2007.) pripovijeda kroz due svojih likova o prelomnim dogaajima u njihovim ivotima, ali o onim dogaajima u kojima, nerijetko, gube trku sami sa sobom zbog sebe ili vie sile. Raznolike su teme ovih pripovijedaka: vrata koja bi nam trebala otvarati prostore u svijet; smijeh, u svom mistinom obliku kao inat ivotu i ironijska odbrana pred svakodnevnim mukama; ime, koje nam odreuje i karakter i ivot; krivica, koja u patrijarhalnom ivotu postaje fatum; inat, poslovini bosanski inat koji je pokreta i dobra i zla; nafaka, stravina sudbina koja sustie ovjeka u potrazi za sreom; predskazanje i strah, kojima su svi ljudi podloni i koji ih tjeraju da promijene svoju sudbinu. Rat i njegove posljedice ovdje su opisani vrlo realistino, na momente sarkastino. Topalovi je uhvatio rat za vrat, tresnuo ga je od zemlju, zgazio, ali poto je Umjetnost samo vapaj pred ivotom tako i ovdje ostaje samo opomena za budunost. A i pieva opomena je trijumf, jer na Balkanu knjige jo gore, naalost. Knjiga pria Tamnovanje Tea Ormanskog (Bosanska rije, Tuzla, 2007.), sugerira kako je rije o autoru izvanrednih mogunost, stvarne vjetine i doista lijepih pripovjedakih postignua. Zejir Hasi u jednakoj mjeri vjeto pretvara ivotne situacije i iskustva u knjievnost i knjievnim iskustvom kao svojim ivotom. U tamne ivotne tonove Hasi unosi svjetlo humornog, a s neto dobrohotne ironije nadopisuje odabrani odraz literarnog predloka u svojoj viziji pripovijedanja, bez pada narativne tenzije ili literarno-estetskog postignua. Nesumnjivo, Godinjak 2007 / 305

ZALIHI
pripovjedaki odnos i postupak artikuliran je stvarnim Hasievim znanjima i njegovom invencijom, kao i nesagledivim itateljskim iskustvom koje je stjecano u duem vremenskom razdoblju. Evidentno, Hasi je sustavno motiviran odgonetanjem pripovjedake intrige, tj. arolije pripovijedanja kao inventivne igre, tako, Hasiev autorski odnos biva savremen, nov i vitalan. Pape: Romansirana biografija Safeta Suica (Vrijeme, Zenica, 2007.) Zlatka Topia je, zapravo, prije svega, fascinacija jednim autentinim genijem fudbalskim! Zlatko Topi kae da mu je namjera bila, nita manje, da progovori i o jednom minulom vremenu koje opisuje njegovu mladost. Ovu je knjigu napisao s radou i nekom nevjerovatnom lahkoom, kao da je ve negdje postojala, a njemu je preostalo samo da je ubere kao zrelu jabuku... Intencionalno, pisao ju je s najveim ambicijama, jer spisateljski posao, kao i fudbalski, i svaki drugi, uostalom, ima smisla samo ako mu se pristupa tako. . . A je li pogodio, ili je, neometan, propustio stopostotnu ansu... ko zna... Bog zna! U svakom sluaju Zlatko Topi je ispisao posve neobinu i netipinu knjigu, kojoj se obradovao mnogi zaljubljenik u Papetov fudbalski genij. O romanu Nakit gospoe Xen Senade Kadribai (Planjax, Teanj, 2007.) Amir Brka pie da rezultat je uistinu odvane ambicije da se oblikuje jedna vrlo kompleksna storija to se razvija na irokoj osnovi u kojoj rat na prostoru bive Jugoslavije, prvenstveno Bosne i Hercegovine, odreuje sudbine likova i povezuje ih sa zbivanjima kroz koja prolaze, zbivanjima u ratu i onima to su uslijedila neposredno iza rata, a odvijaju se u nekim evropskim dravama sve do poetka 21. stoljea. Fabulu ovog romana, naime, ne bi bilo teko predstaviti u kratkim crtama: to je pria koja izrasta, dakle, iz navedenoga rata i produuje se u postratno vrijeme, a sabire potragu za jednim ratnim zloincem i prati udese nekoliko likova, prvenstvenu dvaju bh. graana, a zatim i nekih njemakih iji se ivotni putevi sudbinski isprepliu sa ovim Bosancima i sa bijegom, skrivanjem i kriminalnim radnjama koje u Evropi vri spomenuti ratni zloinac. Meutim, ovdje je dragocjena diferencija koju su u miljenje o knjievnosti uveli ruski formalisti. Fabula je, naime, ukupnost dogaaja u njihovoj unutarnjoj povezanosti, a sie je umjetniki sagraen raspored dogaaja u djelu. I upravo je siejno formuliranje dogaaja, dakle nain na koji je sama graa oblikovana, ono to je ovdje postavljeno vrlo ambiciozno i to i jest glavna vrijednost Nakita gospoe Xen, a to je, uistinu, tako sloeno da ne moe biti predoeno u kratkom osvrtu na ovaj roman. Putopis, esej, studija, kritika, drama, rjenik Devad Karahasan O jeziku i strahu (Connectum, Sarajevo, 2007.), bosanski autor svjetskog ranga, ostaje vjeran utopiji tolerancije. U svojim knjigama on se uporno bavi onima to se ne uklapaju u unaprijed date sheme i kojima to postaje sudbina pie Anton Thuswaldner u Salzburger Nachrichten, a Schamma Schahada u magazinu Literaturen kae: Karahasan opet otkriva jedan od svojih izvora, ezoterijski Pra-tekst kao movens njegova vlastita pisanja. Njegova djela su naime knjievnost, filozofija i teologija u jednome. 306 / Godinjak 2007

Izbor iz bonjake knjievne produkcije...

Ibrahim Kajan nas jo jednom prijatno iznenauje svojom novom knjigom putopisa Tragom bosanskih kraljeva (Bosanska rije, Tuzla, 2007.). Rije je o priama o gradovima u kojima su stolovali i u kojima su svoje neizbrisive peate ostavili bosanski kraljevi. Svojim, u bosanskohercegovakoj putopisnoj literaturi, jedinstvenim stilom, Kajan ispisuje ne samo historijske injenice i istine do kojih je dospio dugogodinjim strpljivim istraivanjima, nego snagom svoje poetske imaginacije veoma uspjeno povezuje ta neka davna sa ovim naim sadanjim vremenom i ivotom. U pronalaenju te neprekidne niti trajanja, te tajne veze nas sa precima, sa izvorima i korijenima naim, i jeste jedna od najizrazitijih vrijednosti ove knjige, ovog uzbudljivog teksta koji se s lakoom ita i dugo pamti. Knjiga Muniba Delalia Sjeverno od svega eseji na norveke knjievne teme (Zalihica, Sarajevo, 2007.) rezultat je autorovog dugogodinjeg bavljenja norvekom knjievnosti. U ukupno 33 eseja predstavljena je kako usmena, tako i pisana knjievnost te sjeverne zemlje. U okviru pisane knjievnosti predstavljeno je 39 pisaca, ije djelo je nastajalo u relativno irokom vremenskom rasponu od skoro 170 godina (najstariji predstavljeni autor umro je 1845., najmlai se rodio 1975.), to se smatra i vremenom rasta, odnosno sazrijevanja i pune zrelosti pisane rijei na sjeveru Kontinenta. Tako koncipirana, knjiga bi mogla pruiti valjan uvid u najvanije tokove norvekog knjievnog rasta, odnosno mogla bi na odreen nain predstavljati i malu povijest norveke knjievnosti. Knjigu otvara esej o usmenoj knjievnosti koja je, i na evropskomu sjeveru, oduvijek bila nepresunim inspirativnim vrelom za sve oblike duhovnoga ivota, a posebno, reklo bi se, za pisce i umjetnost pisane rijei. Taj uvodni esej slijede esejistiki zapisi o nespornim norvekim i svjetskim knjievnim veliinama Ibsenu i Hamsunu. Njima je u tom dijelu ne bez razloga pridodat Jon Fosse, dananja norveka, a i svjetska, knjievna veliina, zanimljiv pjesnik i sjajan prozaik, odnosno dramatiar svjetskoga glasa ija se dramska djela s velikim uspjehom izvode posvuda u svijetu, i kojega mnogi smatraju novim Ibsenom. Suvremena proza zastupljena je osvrtom na djelo trojice dananjih norvekih literarnih velikana, Kjella Askildsena, Daga Solstada i Larsa Saabyea Christensena, ije je djelo itekako poznato i izvan norvekih i skandinavskih granica. Najvie eseja posveeno je pak pjesnicima, i to uglavnom zbog autorove osobne sklonosti. Uostalom, poezija je vjeita mladost svijeta, emu ide u prilog i injenica da su se njome bavili i gotovo svi u knjizi zastupljeni ne-pjesnici, ukljuujui i Ibsena i Hamsuna. Knjiga Davora Beganovia Pamenje traume: apokaliptina proza Danila Kia (Naklada Zoro, 2007.) odmah po izlasku iz tampe poluila je epitet najcjelovitija studija o stvaralatvu Danila Kia uope. Autor nam ukazuje na slinosti historije i literature, zapravo o fiktivnosti kao njihovom temelju, zatim o odnosu fantastike i realnosti kao crti kulture koja se racionalno ne moe prikazati... Usporeuje Kia i Camusa kroz traumu Drugog, Kia i Borhesa kroz moralnost, odnosno amoralnost... i ako je Borhesova amoralnost postmodernizam, onda Godinjak 2007 / 307

ZALIHI
Ki sigurno nije postmodernist. Meutim, u usporedbi Kia i Faucoulta, njegovog odnosa i raskrinkavanje centara moi, Ki jedino moe biti postmodernist. Neki od problema Kiovog cjelokupnog djela, a kojih se Davor Beganovi dotie, jesu: trauma kao otjelotvorenje Drugog; kompleks boemizma; Holokaust; ukidanje razlika prie i diskursa sa narativnog aspekta... Knjiga Mak Dizdar Sjeanja i fotografije (Vrijeme, Zenica, 2007.) je dirljivo svjedoenje o ivotu velikog pjesnika, njegovim usponima i padovima, strahu i srei, ljubavi, siromatvu, slavi. Majo Dizdar otkriva nam onaj dio lika pjesnika koji je do sada bio u sjeni figuru oca. To je i knjiga o jednoj velikoj ljubavnoj prii i knjiga o uzbudljivom ivotu porodice Dizdar, esto tekom, ali uvijek punom poezije. Zbog svojih stihova jedrih od snage, zrelih od misli, pjevnih od muzike, svjeih od jezika, Makovo djelo nije vie njegovo ve nae, a on umrije a mrtav nije. Postao je jedna od nezaboravnih vrijednosti ove zemlje nakon smrti Maka Dizdara zapisao je Mea Selimovi i zapitao se da li je pjesnik nakon smrti dobio u nama svoj stalni lik ili ga smrt jo vaja, dodajui mu neprestano nove nanose i nove boje, i tako odlae konanost naeg vienja o njemu? Almir Stefanovi u uvodnoj rijei knjige Sevdalinka majci (izdanje autora, Sarajevo, 2007.) pie: Kao i svaka prava umjetnost, tako i umjetnost sevdalinke, tog ula lirske narodne poezije, nadilazi sve knjievno-teorijske rasprave i analize, kako one veoma strune i ozbiljne, koje, zasnovane na empiriji i saznanju, knjievno-estetskim elementima osvjetljavaju sve bogatstvo i preobilje sevdalinke, tako i analize zaljubljenika u izvornu bosansku pjesmu, koji, uz akamluk i ahbabe, muhabete, oivljavajui i njegujui i na taj nain, svu arobnost onoga osjeanja koje ovjeka obuzima u tim trenucima, kada je samo svoj, a opet dio svijeta. ivu rije prave sevdalinke, savrene forme i sadraja, suptilne tonskosilabike versifikacije, moemo samo osjetiti kao i u svemu istinski vrijednom, moemo zaista uivati. Kako u tekstu i refrenu, na planu sintakse; kao i u muzikom elementu, tako i na planu semantike, znaenjskom, korelativnom, dublje misaonom planu, jer prava sevdalinka obiluje polifonijom mnogozvunou i u muzikom i u misaonom smislu; moemo kazati da prava sevdalinka ima atmosferu, jedno je s njom, kao i ivot... Kulina bana veliali su uglavnom oni koji su voljeli Bosnu, a cinkali ga, i, kasnije, demitologizirali i omalovaavali, veinom oni koji Bosnu voljeli nisu. Kako prije stotinu ili vie godina, tako i danas... U knjizi Zehrudina Isakovia Kulin ban: Skice o dobrom vladaru Bosne (Vrijeme, Zenica, 2007.) uspjeno nam je priblien lik najvjetijeg srednjovjekovnog diplomate, hrabrog vojskovoe, mudrog i razumnog suverena, ljubimca vila i najomiljenijeg bosanskog vladara. Knjigu U ime naroda Mehmeda Pargana (Bosanska rije, Tuzla, 2007.) sainjavaju tri dramska teksta: historijska drama Musa azim ati, U ime naroda, aktualna komedija sa satirinom potkom, te Grijeni imam koji problematizira poziciju ovjeka u drutvenom komaru, izmeu transcendentalno ivotno-realnog, egzistencijalnog ambijenta. Teko je u historiji revolucionarnih zbivanja u Jugoslaviji u 20. vijeku nai jo jednu linost koja je igrala tako znaajnu ulogu i ostavila tako duboke tragove, 308 / Godinjak 2007

Izbor iz bonjake knjievne produkcije...

a da je o njoj tako malo pisano, govoreno i polemizirano, da se o njoj tako malo zna, kao to je to sluaj sa Mustafom Golubiem. U isto vrijeme, teko je nai linost koja je imala tako zanimljiv i buran ivot, koja je toliko kontroverzna, matovita, hrabra, nepredvidljiva. Od umijeanosti u atentat na prestolonasljednika Franju Ferdinanda u Sarajevu 1914. godine, preko revolucionarne aktivnosti od 1927. godine pa do smrti u Beogradu 1941. godine, Mustafa Golubi je izazivao kontroverze i oprena miljenja. Njegov ivot i rad su vrlo tajanstveni. Pouzdano se zna da je bio vezan za Komunistiku internacionalu, odnosno za etvrto (obavjetajno) odjeljenje Crvene armije. Knjiga Seada Trhulja Mustafa Golubi ovjek konspiracije (Zalihica, Sarajevo, 2007.) baca svjetlo na mnoge sjene Golubievog ivota i revolucionarne djelatnosti. Trhulj u prvom djelu knjige, koji je neka vrsta intrigantne publicistike biografije, iznosi sve najbitnije (poznate) injenice iz Golubievog ivota. Drugi dio knjige je dramsko djelo o istoj temi. Rjenik bosanskoga jezika (Institut za jezik, Sarajevo, 2007.) jeste prvi ozbiljniji rezultat viegodinjeg rada jezikih strunjaka zaposlenih u Institutu za jezik u Sarajevu, pod vostvom dr. Ibrahima edia. U rjeniku su sistematski zapisane rijei (lekseme) bosanskog jezika, njihov oblik, znaenje, gramatike i semantike osobenosti. U rjeniku je predstavljena standardnojezika norma koja je oslonjena na sadanju jeziku praksu i koja u velikoj mjeri daje mogunost slobodnog izbora jezikih sredstava u upotrebi. Autori su se, dakle, opredijelili za blagu jeziku normu koja tolerira ravnopravnu upotrebu dvostrukosti i viestrukosti rijei i izraza, ime je istaknuta posebna i karakteristina osobina bosanskog jezika.
Bibliografija Agovi, Edit, 666, Labirint, Zenica, 2007. Arnaut, Selim, Istok o utnji, Naa rije, Zenica, 2007. Azemovi, Zaim, Mo rijei na terazijama vremena, autorsko izdanje, Roaje, 2007. Bazdulj, Salih, Unutarnji kosmos, ahinpai, Sarajevo, 2007. Bazdulj-Hubijar, Nura, Doba nevinosti, ahinpai, Sarajevo, 2007. Beganovi, Davor, Pamenje traume, apokaliptina proza Danila Kia, Naklada Zoro, 2007. Brka, Amir, Vrijeme sretnih gradova, Zalihica, Sarajevo, 2007., II izdanje, esi, Hasan, Progon, Naklada Zoro, 2007. Delali, Munib, Sjeverno od svega, eseji na norveke knjievne teme, Zalihica, Sarajevo, 2007. Dizdar, Majo, Mak Dizdar, sjeanja i fotografije, Vrijeme, Zenica, 2007. Daferovi, Emina, U izlogu bez stakla, Sejtarija, Sarajevo, 2007. edovi, Mehmed Svjetlost lampe, Maunagi, Sarajevo, 2007. Hasagi-Duboanin, Alija, Behar u Sarajevu, ahinpai, Sarajevo, 2007., II izdanje, Hasi, Zejir, Tamnovanje tea ormanskog, Bosanska rije, Tuzla, 2007. Horozovi, Irfan, Talhe ili edrvanski vrt, ahinpai, Sarajevo, 2007, IV izdanje. Ibriimovi, Nedad, Vjenik, VBZ, Zagreb, 2007., V izdanje, Isakovi, Zehrudin, Kulin ban, skice o dobrom vladaru Bosne, Vrijeme, Zenica, 2007. Kadribai, Senada, Nakit gospoe Xen, Planjax, Teanj, 2007. Kajan, Ibrahim, Tragom Bosanskih kraljeva, Bosanska rije, Tuzla, 2007. Karahasan, Devad, Izabrana djela, 1-4, Dobra knjiga, Sarajevo, 2007.

Godinjak 2007 / 309

ZALIHI
Karahasan, Devad, O jeziku i strahu, Connectum, Sarajevo, 2007. Kebo, Ozren, Kako je lijepa moja vectra, Naklada Zoro, 2007. Kljuanin, Zilhad Ti si moja P., Zalihica, Sarajevo, 2007. Mahmutefendi, Kemal, Izabrana djela, 1-5, Zalihica, Sarajevo, 2007. Musagi, Mujo, Peripatos kraj Miljacke, Zalihica, Sarajevo, 2007. Lati, Demaludin, Mjeseina endeluske noi, dramska poema u etiri ina, Bosanska investiciona organizacija, Sarajevo, 2007. Muli, Snjeana, Sanduk po mjeri, Naklada Zoro, Sarajevo, 2007. Nezirovi, Adnan, Djeak i klaun, Connectum, Sarajevo, 2007. Parga, Mehmed U ime naroda, Bosanska rije, Tuzla, 2007. Rizvanovi, Meho, Crna kutija, Amatersko pozorite Neretva, Konjic, 2007. Rjenik Bosanskog jezika, Institut za jezik, Sarajevo, 2007. Sidran, Abdulah, Morija, (II izdanje), Svjetlostkomerc, Sarajevo, 2007., (III izdanje), ahinpai, Sarajevo, 2007. Smajlovi, Mustafa, Potop, Sarajevo, 2007. Softi, Faiz, ovjek na rasputici, Naklada Zoro, 2007. Stefanovi, Almir, Sevdalinka majci, Samostalno izdanje autora, Sarajevo, 2007. Suljovi, Amel, Vertigo, Sejtarija, Sarajevo, 2007. ami, Jasna, Carstvo sjenki, roman, Naklada Zoro, 2007. arenkapi, aban, Zemna ostavtina, Zonex, Sarajevo, 2007. Tali, Amir, Vraa se kui Bosanski kralj, Bosanska rije, Tuzla, 2007. Topalovi, Enes, Mrtva trka, Bosanska rije, Tuzla, 2007. Topi, Zlatko, Pape, romansirana biografija Safeta Suia, Vrijeme, Zenica, 2007. Zalihi, Almir, Imaju li zvijezde domovinu, Zalihica, Sarajevo, 2007.

310 / Godinjak 2007

GODINJAK2007

IZ HISTORIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Misija muzeja (Osnivanje muzeja Bosne i Hercegovine i njihova nauno-muzeoloka i edukativna misija u vremenu od 1888. do 1995. godine)
Izet Rizvanbegovi

a stvaranje muzeja u Bosni i Hercegovini, koliko je do danas poznato, prvi je dao ideju jo prije 157 godina fra Ivan Juki, koji je u asopisu Bosanski prijatelj 1850. godine pisao: Poznato je svima kod nas, kako se u Bosni starinske stvari: novac, peati itd. nalaze i pohlepnim strancima uz malu cijenu prodaju. Ja sam, od nekoliko godina poeo ovake stvari sabirati; zato molim sve Bonjake gdje to god opaze da otkupe u moje ime... s mojom zbirkom elim metnuti peat bosanskom muzeju.1 Ovaj poziv je zadugo ostao pusta elja. Prolazile su godine a stranci su sve vie raznosili spomenike kulture, naroito poslije austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine. Tada je nastala prava jagma za arheolokim, historijskim, etnolokim predmetima, kao i egzemplarima ivog svijeta iz ovih krajeva. Grupa intelektualaca, predvoena dr. Julijem Makanecom, 1885. osniva Muzejsko drutvo koje formira svoj muzej. Sljedee godine drutvo poziva iru Truhelku, strunjaka za muzejske poslove, koji poinje da sreuje i dalje prikuplja muzejski materijal te da izvodi arheoloka iskopavanja. Poto se ubrzo nakupilo obilje muzejskih predmeta, dobivene su i prostorije za muzej. Kada je ve muzej stvarno postojao, poslije nepune tri godine, 1888. austrougarsko Zajedniko ministarstvo finansija izdaje dozvolu da se muzej otvori i proglasi dravnom ustanovom, sa nazivom Zemaljski muzej.2
1 2 Bosanski prijatelj od fra Ivana Jukia Banjaluanina, sv. I, str. 131., sv. III, str. 203-204., i sv. IV, str. 151. Spomenica Zemaljskog muzeja 1938. godine. Pregled, asopis za drutvena pitanja god. XVLIII, knj. II, Sarajevo, novembar-decembar 1963., br. 11-12, str. 353-372. Muzeji 16-17, str. 240-241. Beograd. Sedamdeset pet godina Zemaljskog muzeja u Sarajevu.

Godinjak 2007 / 313

RIZVANBEGOVI
Sve do 1929. godine ovaj muzej je bio prva i jedina ustanova ove vrste u Bosni i Hercegovini, kada je odlukom tadanje Banske uprave Vrbaske banovine osnovan Etnografski muzej u Banjoj Luci. Zemaljski muzej u Sarajevu proao je prije posljednje agresije na Bosnu i Hercegovinu kroz tri osnovne faze svoga razvoja. Prva se odvijala za vrijeme austrougarske okupacije, druga za vrijeme stare Jugoslavije, a trea poslije Drugog svjetskog rata u socijalistikoj Jugoslaviji. Godinu poslije osnivanja, to jest 1889. godine, pokrenuto je izlaenje Gla snika Zemaljskog muzeja, koji neprekidno izlazi i obavjetava domau i inozemnu javnost o rezultatima naunih istraivanja iz oblasti nauka koje se njeguju u Muzeju. O muzejskoj mrei u Bosni i Hercegovini prije Drugog svjetskog rata ne moe se ni govoriti, jer su sve do osloboenja u njoj postojala samo dva muzeja: Zemaljski u Sarajevu i Etnografski muzej Bosanske Krajine u Banjoj Luci. Jo u toku narodnooslobodilake borbe i stvaranja nove drutvene stvarnosti, a naroito u periodu poslije osloboenja, nastaje preokret u shvatanju velike drutvene uloge muzeja i njihovog odgojno-obrazovnog djelovanja. Ve 13. juna 1945. Zakonom Predsjednitva Narodne Skuptine BiH osnovan je Muzej narodnog osloboenja Sarajeva (Muzej revolucije naroda BiH). U meuvremenu, dolazi do otvaranja niza muzeja u Bosni i Hercegovini. Tako se u Sarajevu osniva Galerija slika, 1947. godine, izdvajanjem iz Zemaljskog muzeja, a 1949. osniva se Muzej grada Sarajeva, 28. juna 1953. otvara se Muzej Mlade Bosne u sastavu Gradskog muzeja i Muzej knjievnosti BiH, 1961. U drugim mjestima u Bosni i Hercegovini otvaraju se muzeji ovim redom: Zaviajni muzej u Tuzli, 1949.; Muzej Hercegovine, Mostar, 1960.; Zaviajni muzej Travnik, 1951.; Zaviajni muzej u Bihau, 1953.; Zaviajni muzej u Visokom, 1953.; Zaviajni muzej u Prijedoru, 1954.; Zaviajni muzej u Doboju, 1956.; Zaviajni muzej u Foi, 1956.; Zaviajni muzej u Trebinju, 1956.; Zaviajni muzej u Stocu, 1956.; Zaviajni muzej u Bilei, 1962. i Muzej grada Zenice, 1965. godine. Otvaraju se etiri memorijalna muzeja, i to: Spomen muzej I zasjedanja AVNOJ-a u Bihau, 1952.; Muzej II zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu, 1953.; Memorijalni muzej ZAVNOBIH-a u Mrkonji-Gradu, 1953. i Muzej 25. maj 1944. u Drvaru, 1956. godine. Umjetnika galerija u Sarajevu otvorila je svoje depandanse, i to: Muzej Branka otre u Stocu 1963., Galerija u Mostaru 1969. i Galerija u Banjoj Luci 1965. godine. Osim navedenih, formirani su muzeji ili samostalne zbirke vjerskih organizacija: Muzej stare Srpsko-pravoslavne crkve u Sarajevu, 1898. godine; samostalne zbirke franjevakih samostana u Visokom, Tolisi, Sutjesci, Fojnici, Kreevu, Livnu, Jajcu i Humcu. Zanimljivo je napomenuti da su od ovog broja muzeja sredinom sedamdesetih samo dva bila smjetena u objektima namjenski graenim za muzej (Zemaljski muzej i Muzej revolucije naroda BiH u Sarajevu), a od ostalih muzeja samo dva 314 / Godinjak 2007

Misija muzeja
Muzej grada Sarajeva i Muzej grada Zenice imali su koliko-toliko prikladne prostorije za obavljanje cjelovite muzejske djelatnosti, ostali ne. U BiH postoje etiri vrste muzeja prema njihovoj djelatnosti; muzeji koji razvijaju svoju djelatnost u razliitim pravcima, muzeji bez egzistencije, kao jednom postavljene izlobe, muzeji koji nemaju izlobe pribiru materijal, pa su zatvoreni sami u sebe i memorijalne izlobe. U razdoblju prije posljednje agresije na BiH ustanovljena je sljedea podjela muzeja: a) centralni muzej kompleksnog tipa, 1; b) specijalni centralni muzeji, 3; c) regionalni muzeji, 6; d) memorijalni muzeji, 5; e) muzejske zbirke, 2; f) muzejske izlobe, 2; g) muzej spomen kue, 2. Bosna i Hercegovina nije bila ravnomjerno pokrivena mreom muzeja. Ve odavno se osjea potreba za osnivanjem (Muzej revolucije je preimenovan u Istorijski muzej) historijskog muzeja BiH, zatim muzeja kolstva BiH, tehnikog muzeja i muzeja genocida. Postoji znatan broj komuna koje obiluju kulturno-historijskim i prirodnjakim materijalom, a zbog slabijeg finansijskog efekta i nedovoljnog kadra nisu u stanju da priu osnivanju muzeja. Jo i prije agresije situacija sa strunim kadrovima bila je zabrinjavajua. U muzejskim ustanovama BiH radilo je svega 16 arheologa, od toga u Zemaljskom muzeju u Sarajevu 8, na prirodne nauke spadalo je 9 strunjaka, u Zemaljskom muzeju 8 i 1 u Banjoj Luci, te 12 etnologa, u Zemaljskom muzeju 9 i po jedan u Muzeju grada Sarajeva, Muzeju Hercegovine u Mostaru i Zaviajnom muzeju u Bijeljini. Cjelokupni ostali kadar svodio se na 2 historiara umjetnosti, 3 orijentaliste i 4 historiara knjievnosti. Muzejskih pedagoga bilo je 8 od ega 5 u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu. Muzej revolucije BiH, sada Istorijski muzej, imao je 17 lanova strunog kolegija. Preparatorska struka bila je jako deficitarna. Stoga je bilo poduzeto kolovanja kadra koji je trebao ostati stalno na radu u muzejima u unutranjosti. Stipendirani su domai ljudi koji zbilja imaju smisla i ljubavi za muzeoloki, preparatorski i nauno-istraivaki rad. U tu svrhu i danas je neophodno pri odgovarajuim katedrama fakulteta prirodnih i drutvenih nauka, kod kojih se izuavaju nauke koje se njeguju u muzejima, stvarati mogunost za kolovanje kadra iz muzeologije i preparatorske struke. Ova neujednaenost mree muzeja u BiH posljedica je razliitog tretmana muzeja u pojedinim sredinama. Negdje se muzej smatra ivim organizmom koji se stalno razvija, koji ima odreenu ulogu u podizanju kulture i ope svijesti graana i koji, prema tome, zasluuju i panju, i materijalna sredstva. Iako ovu naglu ekspanziju muzejske mree, koja je jo mala, nisu pratila adekvatna materijalna i investiciona ulaganja, iako nije bilo sistematske i dugorone poliGodinjak 2007 / 315

RIZVANBEGOVI
tike kolovanja i stvaranja muzejskih strunih kadrova, ipak je postignuto dosta dobrih rezultata, a i nastao je preokret u shvatanju drutvene uloge muzeja. Matini muzeji preuzeli su veu brigu o strunoj pomoi muzejima u unutranjosti. Izraena je i perspektivna mrea muzeja, koja je bila predmetom razmatranja na regionalnim savjetovanjima odranim u Tuzli, Doboju, Mostaru, Sarajevu, Bihau i Banjoj Luci. II Kako se u Bosni i Hercegovini izvodio rad sa posjetiocima u muzeju prije agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992.1995? U nizu muzeja u Bosni i Hercegovini otvarana su radna mjesta pedagoga-strunjaka za rad s posjetiocima. U Zemaljskom muzeju postojao je kolegij od pet strunjaka za pojedine nauke koje se obrauju u muzeju. Kao iskusni pedagozi-metodiari u svojstvu muzejskih kustosa oni su objedinjavali u svom djelovanju muzeoloko i nauno popularizatorski rad, kao muzealci i obrazovno-odgojni, kao profesori pedagozi. Njihov muzeoloki rad sastojao se u postavljanju pokretnih izlobi o raznim temama, u saradnji sa drugim muzejskim strunjacima pri postavljanju i preureenju stalnih muzejskih izlobi, u izradi legendi koje vode i prate izlobu, u pisanju strunih radova iz muzeoloko-pedagoke problematike. Njihov pedagoki, odgojno-obrazovni rad sastojao se u brizi o opem kulturnom obrazovanju muzejskih posjetilaca uz primjenu najnovijih dostignua koja se obrauju u muzejima, u pribliavanju muzejskih izlobi grupama posjetilaca, omladini i odraslima, primjenjujui savremene pedagoke metode. Muzejski pedagozi u zbirkama muzeja drali su predavanja graanima posjetiocima, razrednim odjeljenjima svih vrsta kola, studentima, radnim kolektivima i ostalim graanima i turistima okupljenim u grupe. Sluei se muzejskim eksponatima kao oiglednim nastavnim sredstvima, muzejski pedagozi svoja izlaganja prilagoavali su uzrastu, psihikoj razvijenosti i obrazovanosti posjetilaca. U tom nijansiranju metodskog postupka, u nastojanju da budu razumljivi, pristupani i bliski svakom posjetiocu, dolazila je do punog izraaja djelatnost pedagoga kao psihologa, jer su te dvije djelatnosti, pedagoka i psiholoka, u neraskidivoj meusobnoj vezi i objedinjene su u linosti svakog muzejskog pedagoga. Radei u razrednim odjeljenjima svih vrsta kola koja, prema utvrenome planu, prema dogovoru muzejskog pedagoga sa kolama, dolaze u muzej u pratnji svog strunog nastavnika, muzejski pedagozi u izlobenim zbirkama obraivali su sa uenicima odreene metodske jedinke iz gradiva u vezi sa muzejskim zbirkama, primjenjujui princip oiglednosti. kole su shvatile korisnost ovakve saradnje i prihvatile je kao as praktine nastave u muzejima. Grupama ostalih posjetilaca, akim ekskurzijama iz drugih mjesta, graanima i radnim kolektivima, muzejski pedagozi drali su opa i specijalna predavanja, tumaei postavke izlobi. 316 / Godinjak 2007

Misija muzeja
Osim toga, muzejski pedagozi drali su predavanja po kolama, po domovima kulture, u radnim organizacijama, te putem radio-emisija posveenih kulturnom uzdizanju. Dijapozitivi i male kolekcije eksponata, kojima su se pri predavanjima sluili, doprinosili su oiglednosti njihovih izlaganja. Ovakva predavanja drali su i ostali muzejski strunjaci, svaki iz svoga djelokruga rada. U pojedinim muzejskim zbirkama odravane se i muziko-knjievne priredbe u vezi sa tematikom koja je u pojedinoj zbirci bila zastupljena. Snimane se u odgovarajuim ambijentima i TV programi, te se i na taj nain, putem televizije, vrila propaganda i popularizacija muzejskih predmeta.3 Muzejski pedagozi posveivali su posebnu panju uenicima zavrnih razreda srednjih, srednjih strunih i studentima viih i visokih kola prilikom izrade seminarskih i diplomskih radnji. U znatnom broju osmogodinjih i srednjih kola postojali su klubovi mladih historiara, mladih tehniara i mladih prirodnjaka. Te grupe su vrlo esti bili gosti muzejskih pedagoga, a najvredniji od njih bili su preporuivani strunjacima da ih povedu na teren, na arheoloka, prirodnjaka i druga istraivanja. Ovakav metod davao je vidne pozitivne rezultate. Muzejski pedagozi su u Zemaljskom muzeju u Sarajevu zajedno s preparatorima organizovali preparatorske teajeve za uenike srednjih i srednjih strunih kola, na kojima su se uenici obuavali radei u muzejskim laboratorijama pod rukovodstvom preparatora, u prepariranju ivotinja i biljaka, u pravljenju odljevaka i u konzervaciji arheolokih objekata. Neki od njih su u Botanikoj bati muzeja njegovali lijehe povra i cvijea i obuavali se praktino u hortikulturi. Radi privlaenja publike u svoje zbirke, muzeji su suraivali sa sindikatima, kolama i fakultetima, koji su preporuavali svojim studentima i lanovima radnih organizacija da posjeuju izlobe muzeja i galerija. Prema raspoloivim podacima, muzeje i muzejske ustanove u Bosni i Hercegovini u 1970. godini posjetilo je 467.681 posjetilac. Stalne muzejske izlobe u Bosni i Hercegovini imalo je svega 19 muzeja. Muzeji i galerije postavljali su i povremene izlobe, zatim pokretne izlobe sa kojima su pedagozi i drugi muzejski strunjaci obilazili radne organizacije, kole i domove kulture. Putovali su po zemlji i inozemstvu i postigli zapaene rezultate. Tako je pokretnu izlobu ivot i kultura praistorijskih stanovnika Bosne i Hercegovine na svom putu po Bosni i Hercegovini posjetilo ukupno 64.730 posjetilaca, a ona je gostovala u sljedeim mjestima: Konjic, 3.789, Mostar, 7.067, apljina, 2.949, Trebinje, 3.948, Banja Luka, 3.435, Tuzla, 7.652, Doboj, 3.490, Zavidovii, 3.106, Zenica, 2.902, Foa, 3.124, Visoko,
3 Odjek Neka pitanja kulturno prosvjetne uloge naih muzeja, Sarajevo XX, br. 12., str. 12., od 15. juna 1967. godine. Odjek 1-15. april, 1972., str. 26., Muzeologija i pedagogija o jednom vidu djelatnosti Zemaljskog muzeja u Sarajevu, (moji lanci).

Godinjak 2007 / 317

RIZVANBEGOVI
3.824, Travnik, 3.704, Novi Travnik, 3.055, Kakanj, 4.096, Vare, 3.860, Bilea, 1.145, Gacko, 1.932 i Stolac, 1.652 posjetioca.4 Na pokretnoj izlobi srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika Steaka, koja je boravila u Beogradu, Antverpenu, Meincu, Pragu, Bukuretu i Zagrebu bilo je gotovo 95.000 posjetilaca. Knjievnu izlobu o ivotu i djelu Svetozara orovia, u Mostaru posjetio je takoer velik broj posjetilaca.5 Izloba Umjetnost na tlu Jugoslavije od praistorije do danas, koja je bila otvorena u sarajevskoj Skenderiji predstavljala je svojevrsnu novinu u muzeolokoj postavi kod nas. Organizacija postave bila je povjerena Republikom zavodu za zatitu spomenika kulture i prirode BiH, koji je prethodno djelovao kao jedan od sabirnih centara u pripremi Parike izlobe. Pod rukovodstvom direktora Zavoda, prof. in. arhitekta Demala elia, kome je bila povjerena veoma odgovorna uloga direktora i projektanta izlobe (koprojektant arh. Slavko Cindri), u strunom radu na postavi sudjelovali su kao komesari za pojedine epohe na izlobi nai poznati muzealci i historiari umjetnosti: dr. Borivoje ovi za prahistoriju, uro Basler za antiku, Nada Mileti za seobu naroda i romaniku, Zdravko Kajmakovi za steke i bizantijsku umjetnost, dr. Smail Tihi za gotiku i renesansu, Ljubica Mladenovi za barok, klasicizam i XIX vijek, dr. Muhamed Karamehmedovi za modernu umjetnost. Za realizaciju izlobe karakteristina je bila sveana i topla atmosfera kojoj je posebno doprinosila struktura i boja osnovnih materijala aranmana, naroito poda, zidnih povrina, te panoa i vitrina, kao i muzika priguenog intenziteta. Za ovu priliku je posebno kreiran, i u slinim postavkama do sada neprimjenjivan, fleksibilan element aranmana koji slui kao vea ili manja horizontalna ili vertikalna vitrina, odnosno kao vei ili manji pano za izlaganje. Upravo jedinstvo ovog elementa doprinosilo je i jedinstvu cjelokupne izlobe, uprkos velikoj raznovrsnosti meu eksponatima i uprkos stanovitim improvizacijama, s obzirom na veliku brzinu kojom je izloba postavljena. Karakteristina je masovnost koja je ovdje ostvarena (do 7.000 posjetilaca u jednom danu), o kojoj se, meutim, u samoj postavi dovoljno vodilo rauna, tako da uskih grla uglavnom nije bilo, dok je preglednost sa povoljnih distanci ne samo zadovoljena, ve ak i ocijenjena kao poseban kvalitet. Eminentni strunjaci iz cijele zemlje i inozemstva dali su laskava priznanja postavi izlobe, a svi koji su pravili uporeenja sa Parikom izlobom, dali su sarajevskoj izrazitu prednost. Tako je akad. prof. F. Stele, komesar Parike izlobe, nakon to je istakao kvalitete i prednosti nae postave, zavrio rijeima: Ovim ne elim rei da je izloba u Parizu bila loa, ali je ova mnogo bolja.6
4 5 6 Muzeji br. 15., str. 69-86, Beograd, 1962., Dramui Vojin, Pokretna izloba Zemaljskog muzeja. Podatke dobio od Mileti Nade, v. kustos Muzeja Sarajevo i od A. Ljiljka, Muzej knjievnosti Sarajevo. Podaci uzeti od slube Zemaljskog zavoda za zatitu spomenika kulture i prirode SRBiH Sarajevo.

318 / Godinjak 2007

Misija muzeja
Svakako da ovaj uspjeh sarajevskih muzealaca i konzervatora daje poleta nastojanjima odgovarajuih slubi u cjelini. Tako je prof. Demal eli u krugu neposrednih aktera izlobe, navedenih strunjaka, inicirao pripremu izlobe Umjetnost i kultura Bosne i Hercegovine, emu je dnevna tampa dala zapaen publicitet, a to su ve javno podrali i neki ugledni politiki radnici. Izvlaenje kulturnog i umjetnikog blaga ove zemlje iz anonimnosti, njegova nauna obrada, konzervacija i prezentacija, to sve skupa podrazumijeva nove izlobe, imperativ je ne samo kulturne, ve i svake druge afirmacije Bosne i Hercegovine. III Rad s muzejskim posjetiocima posebno je bio razvijen za vrijeme organizovanja Nedjelje muzeja koja se u BiH obiljeavala od 1954. godine. Tada pojaanom kulturnom propagandom muzeji privlae to vei broj posjetilaca u svoje zbirke, gdje ih doekuju svi strunjaci muzeja, vode ih kroz izlobene dvorane i daju obavjetenja. Kao jedan od ustaljenih oblika rada u toku Nedjelje muzeja bilo je raspisivanje nagradnog konkursa o temama iz muzeologije, historije, drutvenih i prirodnih nauka, koje su obraivali uenici svih stepena kola. Najbolje izraene radove nagraivalo je Muzejsko drutvo u novcu i knjigama, upisujui u knjige posvetu o nagradi za uspjean rad izraen u toku Nedjelje muzeja. Ovaj oblik rada i saradnje podstakao je ivo interesovanje za muzeje i spomenike kulture i prirode. Tako je, naprimjer, u vremenu od 28. IX 4. X 1971. godine odrana Nedjelja muzeja koja je bila posveena prirodnim naukama a, s obzirom na meunarodnu Evropsku godinu zatite prirode, imala je osnovni moto: uvajmo nau prirodu to je dunost sviju nas, Izmeu ostalog, vano je spomenuti i novinu koja je u toj Nedjelji muzeja bila uvedena, a to je odravanje takmienja u kvizu znanja. Kviz znanja odnosio se na poznavanje biljaka i ivotinja u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Pravo uea imali su djeaci i djevojice od 10 do 14 godina. Tom prilikom podijeljene su odgovarajue nagrade: foto-aparat, runi sat, Enciklopedija ivo tinjskog carstva, a kao utjena nagrada dodijeljeno je osam kutija prepariranih ptica i insekata. Ove manifestacije nale su svoga mjesta i u sredstvima javnog informisanja. U novije vrijeme osjea se sve vie potreba za osvjeavanjem muzejskih zbirki, te unoenjem novog naina prikazivanja i prezentiranja muzejskih izlobi i eksponata. Muzeji treba sve vie da postaju i obrazovne ustanove, koje ne samo dopunjuju ono to se uilo u kolama, ve i da prue osnovna poznavanja iz odreenih oblasti nauke. Taj duh provijava u svim svjetskim muzejima, te se oni, svaki za sebe, trude da, prema vlastitim mogunostima, unesu neke inovacije u svoje izlobe. Nemajui dovoljno novanih sredstava za velike izmjene, Prirodnjako odjeljenje Zemaljskog muzeja u Sarajevu, u periodu 1946.1980. postavilo je samo Godinjak 2007 / 319

RIZVANBEGOVI
tri tematske izlobe: Porijeklo i obiljeje planinske faune BiH, ivot naih uma i ume BiH. Time je u potpunosti bio izmijenjen dotadanji nain izlaganja, a nove izlobe prikazivale su ne samo biljke i ivotinje, ve ilustrovale i odreene odnose izmeu samih organizama i sredine u kojoj se oni javljaju. U ovim postavkama koriteni su, uglavnom, ve postojei eksponati, ali je dodavano mnogo teksta i ilustrativnog materijala. IV Oko 1960. Evropu je zapljuskivao val savremenog izlaganja u prirodnjakim muzejima. Teilo se za tim da se otrgnu odreeni kuci prirode i da se to vjernije prikau u muzejskim zbirkama. Pri tome se eljelo izloiti to vie karakteristinih biotopa, kako u biolokom, tako i u geografskom smislu. Ovakav nain izlaganja pruao je muzejima pojedinih zemalja mogunost da pokau karakteristike svoje flore, faune i geje i zbog toga je ovaj metod bio veoma brzo prihvaen u cijelom svijetu. Meutim, osim veih novanih sredstava, ovaj nain izlaganja zahtijeva i veoma struan kadar koji poznaje prirodu, ne samo po objektima nego i po nainu ivota svakog organizma koji se eli izloiti. Potreban je visoki stepen izuenosti preparatora, kao i slikara, koji mogu pomou diorama dopuniti prikaz izloenog kutka prirode. Najzad, takva izloba mora imati i odreeni pedagoki znaaj. Ovakav nain izlaganja Prirodnjako odjeljenje primijenilo je prvi put 1963. prilikom proslave 75-godinjice svoga postojanja. Izloba ivi svijet BiH ilustrovala je u pet diorama nekoliko, za BiH, karakteristinih biotopa, te po nainu izlaganja i postavci potpuno odgovarala savremenim zahtjevima muzeologije. Diorama je prikazivala ne samo karakteristine biljke i ivotinje koje ive u ovakvim biotopama, ve i floristiko-faunistiko obiljeje i visinsku ralanjenost organizama ove teritorije.7 Sve spomenute inovacije odnosile su se uglavnom na izlaganje recentnih organizama, odnosno ive prirode. Potreba za oivljavanjem geoloko-paleontolokih i mineraoloko-petrografskih postavki bila je isto tako neophodna. Zato se pristupilo prvo izmjenama u geoloko-paleontolokoj zbirci. Primjenjujui najsavremenije metode (umjetnu rasvjetu, moderne vitrine, razrijeenost eksponata i odgovarajue natpise i ilustracije) otvorena je 1971. izloba Svijet geoloke prolosti BiH. Ova izloba prikazivala je ostatke ivota (fosile) iz paleozojske, mezozojske i kenozojske ere, tj. iz perioda iz kojih potjeu naslage stijena u BiH. U uvodnom dijelu izloeno je razvojno stablo ivota i kretanje zemlje kroz svemir, zatim paleogeografske karte i paleogeografska situacija iz odreenih geolokih perioda. U posebnim vitrinama prikazani su fosili i nain njihovog starenja, tzv. fosilizacija, a na kraju ilustrovano su objanjeni paleontoloki dokazi evolucije.
7 Podatke o provoenju Nedjelje muzeja dala mi je dr. Sonja Miki predsjednik odbora za organizovanje i izvoenje ove manifestacije u jubilarnoj godini zatitite prirodu to je dunost sviju nas na emu joj se najtoplije zahvaljujem.

320 / Godinjak 2007

Misija muzeja
Iznosei primjere tehnikih i naunih dostignua u postavljanju prirodnjakih zbirki na teritoriji BiH, moram naglasiti da su se one, iako malobrojne, uvijek odlikovale savremenou, pa su, pored skromnih sredstava koja su izdvajana za njihovo postavljanje i zahvaljujui entuzijazmu, igrale vanu ulogu u upoznavanju prirode nae zemlje.8 Isto tako, u Arheolokom i Etnografskom odjeljenju Zemaljskog muzeja u Sarajevu primjenjivane su savremene metode istraivanja u svim arheolokim iskopavanjima i etnografskim istraivanjima. U muzeolokom pogledu izlobe su postavljene prema pojedinim temama sa iscrpno obrazloenim legendama, to je nalo primjenu prilikom postavljanja izlobe neolita, zatim steaka u Botanikom vrtu i o arheolokim otkriima, gdje se izlau privremeno najnoviji nalazi. Sredinom sedamdesetih, naprimjer, Muzej II zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu ponudio je i filmsko-tonska i magnetofonska snimanja i rekonstrukciju govora sa II zasjedanja AVNOJ-a, kao i fotokopiranje cjelokupnog dokumentarnog materijala. Izgradnja nove zgrade i povoljni uvjeti rada omoguili su Muzeju revolucije BiH Sarajevo (sala sa kino-projektorom i sala za predavanja) svestranije primjenjivanje savremenih dostignua iz muzeologije. To se odrazilo kod postavke stalne izlobe muzeja, koja je u svoje vrijeme ocijenjena kao vanredno uspjela. Prilikom rada na stalnoj i tematskim izlobama, struni radnici-kustosi primjenjivali su najsavremenije metode u nauno-istraivakom i ekspozicionom radu. Primjenjivane su one novine koje su registrovane u nekim najmodernijim muzejima i ustanovama u Evropi. Unoenje novih metoda rada osjeao se naroito u organizacionim pothvatima Muzeja grada Zenice, koji je bio inicijator nekoliko naunih skupova iz raznih oblasti sa temom o srednjovjekovnoj Bosni. Nauni rezultati sa ovih seminara i skupova objavljivani su u posebnim publikacijama Muzeja. Inae, nekoliko naih muzeja izdavalo je stalne ili povremene publikacije u kojima su objavljivani rezultati nauno-istraivakog rada iz disciplina kojima se bave. U ovakvom jednom referatu nije mogue iznai i nabrojati sve novine i inovacije u muzejima BiH, jer svaki od muzeja prema mjestu i funkciji imao je nekih svojih novina. Porast broja muzeja u Bosni i Hercegovini u periodu poslije Drugog svjetskog rata bio je posljedica, i na planu kulture, naglog porasta ekonomskog potencijala i izgradnje bosanskohercegovakog drutva. Bez vee muzeoloke tradicije, zasnivanje i razvijanje tolikog broja muzeja nije moglo biti ostvareno bez tekoa. Razrada i razvitak muzeoloke problematike podrazumijevao je nauno, kadrovsko i materijalno premoavanje historijski naslijeene praznine iz ove oblasti nauke i kulture. To je podrazumijevalo ogroman posao koji je zahtijevao sistematizaciju i historijsko-kulturno osmiljavanje, drugim rijeima, da se uz muzeoloku tradiciju stvara i odgovarajua nauna svijest. Takvo to je preduvjet za stvaranje vlastite muzeoloke koncepcije koja bi imala svoje obiljeje i svoj originalni put razvitka.
8 Takoer i podatke o prirodnjakim izlobama sam dobio od dr. Sonje Miki.

Godinjak 2007 / 321

RIZVANBEGOVI
V Da ne bi dolo do zaostajanja za opim drutvenim razvojem jednog velikog dijela naih muzeja, kao i onih koji se nalaze, ili treba da se uskoro nau u fazi pribiranja materijala kojeg je sve manje, kao to su historijski muzej, tehniki muzej i muzej kolstva BiH, muzej genocida, kao i do stagniranja na tradicionalistikim oblicima rada, namee se potreba da se, u prvom redu ovim muzejima, a i cijelom muzejskom sektoru BiH, omogui bolje upoznavanje s dostignuima savremene muzeologije i muzeoloke prakse. Zbog toga bi ve jednom trebalo razmotriti mogunost osnivanja Muzejskog dokumentacionog centra, iji bi zadaci trebalo biti sljedei: da sakuplja dokumentaciju o najnovijim rezultatima na polju muzeologije, da je obrauje i na osnovu toga informie muzeje, da izrauje strune elaborate, naroito o koncepcijama muzeja, o izlobama, o nainu izlaganja materijala u muzeju; da prikuplja strunu muzeoloku literaturu za sva podruja rada i djelovanja muzejskih ustanova, za usavravanje strunog i naunog rada muzeja; da sistematizuje dokumentaciju i grau o razvoju i djelovanju muzejskih ustanova na podruju BiH; da pripremi izradu bibliografija iz oblasti muzeologije, izdavanje struno-naunih i popularnih muzeolokih publikacija (prirunici, katalozi, vodii, prospekti i bilteni); da postavlja eksperimentalne i ugledne izlobe sa muzeolokom tematikom (izlaganje slika u muzejima i galerijama, izlaganje geolokih eksponata, dijagrami etnoparkova, savremena muzejska arhitektura, rad i djelovanje zaviajnih muzeja) itd. Muzejski dokumentacioni centar trebalo bi da organizuje razmjenu iskustava naih muzeja i muzeja u zemljama gdje je muzeologija naroito razvijena. U tu svrhu Muzejski dokumentacioni centar trebalo bi da sarauje s domaim i stranim muzejskim drutvima, muzejskim dokumentacionim centrima, zajednicama muzeja i galerija, odgovarajuim katedrama i ustanovama koje se bave ovom problematikom. Centar bi trebalo da organizuje, podrava i usmjerava opu propagandu za popularizaciju muzeja putem predavanja, izlobi, tampe, radija, televizije i drugih javnih sredstava informisanja.9 Ukoliko doe do osnivanja, Muzejski dokumentacioni centar bi mogao za kratko vrijeme doi posredstvom ICOM-a do materijala i podataka svjetske muzeoloke prakse i na taj bi nain bio u mogunosti da prua stalnu pomo muzejima. Bez sumnje, ova bi pomo bila naroito potrebna nekim zaviajnim muzejima u unutranjosti, gdje radi mali broj strunog kadra i bez dovoljno mate9 Moj prijedlog za osnivanje Muzejskog dokumentacionog centra od 15. V 1969., podnesen na plenumu Muzejskog drutva, a zatim Sekretarijatu za obrazovanje i kulturu. Vidi elaborat Muzejskog dokumentacionog centra u Zagrebu, kojeg je dao prof. dr. Anton Bauer.

322 / Godinjak 2007

Misija muzeja
rijalnih sredstava. Pruanje pomoi ovim muzejima ulazilo bi meu osnovne zadatke (kao: izrada plana koncepcije muzeja, uputstva za inventarisanje muzejskih zbirki i pedagoka aktivnost muzeja), sve sa ciljem modernizacije rada u muzejima prema naprednim i ve afirmisanim naim i stranim dostignuima muzeja. Osnivanje ovakvog Muzejskog dokumentacionog centra je u interesu cijele Bosne i Hercegovine, svih muzeja, galerija i muzejskih drutava u njoj. Osnivanje ovog centra vano je i za Sarajevo kao centar drave, kao kulturno sredite koje ima dugogodinju muzeoloku tradiciju. Muzejski dokumentacioni centri u drugim zemljama postoje kao samostalne ustanove u obliku zavoda ili instituta za muzeologiju, ili su vezani za centralne ili matine muzeje i njihove direkcije, odnosno centralne upravne organe, ministarstva ili forume odgovorne za oblast kulture, zatitu spomenika i muzejsku slubu, ili su pak vezani za fakultete, odnosno za katedre muzeologije. U bliem okruenju samo u Hrvatskoj, u Zagrebu, postoji ovakav Muzejski dokumentacioni centar kao samostalna ustanova, koja je znatno i uspjeno razgranala svoj rad. U prvoj fazi svoga rada, kod nas bi ovakvu instituciju trebalo da vodi institucija kakva je prije rata bila Zajednica muzeja i galerija, a kad se otvori katedra za muzeologiju pri nekom od naih fakulteta, onda bi centar trebalo da bude uz katedru. Na osnovu podataka UNESKO-a, posebno ICOM-a, dogodile su se krupne promjene u poloaju i tretmanu muzeja: kulturna batina svijeta nije samo stvar ovog ili onog naroda na ijoj se teritoriji nalazi, ve stvar itavog kulturnog ovjeanstva. VI Otvorenost nae zemlje prema spoljnjem svijetu, sloboda stvaralatva u konkurenciji sa stvaralatvom u svijetu, trai od nas kvalitetu, provjereni nivo temeljitosti i stalno preispitivanje dostignutog. Turistika armija koja posjeuje nau zemlju iz godine u godinu je sve brojnija. Svaki kutak nae zemlje je podvrgnut kritikoj analizi onog to je ostvareno u svim domenima rada. Na muzeolokom planu to je izrazito karakteristino. Raste tendencija da turistiku armiju to due zadrimo u naoj zemlji; pored ostalog, da je zadrimo i u smislu animiranja naim kulturnim naslijeem, naim muzejima i spomenicima kulture i prirode, nainom prezentacije tih kulturnih tekovina. Nama su danas poznata iskustva i dostignua svjetskih muzeja koji imaju godinje posjetilaca koliko Bosna i Hercegovina stanovnika, koji imaju razne oblike aktivnosti sa posjetiocima, kao i primjenu kompjutera i drugih tehnikih dostignua. Nae mogunosti nisu jo takve da u potpunosti preemo na ovakav nain rada. Istina, u pojedinim oblicima koritenja najnovijih dostignua dosta zaostajemo, ali istovremeno imamo rezultate za koje dobiGodinjak 2007 / 323

RIZVANBEGOVI
vamo svjetska priznanja, kao to je rad s posjetiocima, izdavaka djelatnost i slino.10 U konfrontaciji naih ostvarenja u muzeologiji sa svjetskim dostignuima u ovoj oblasti, uoavamo na polet, ali nedoreenost, naa htijenja i pomanjkanje materijalne osnove, nau elju i zainteresovanost da slijedimo vrhunska ostvarenja, ali suprotstavljena naom nedovoljnom organizovanou, a ponekad neobavijetenosti i neznanjem. Autentinost i postojanost obilja naeg kulturno-historijskog naslijea u sferi pozitivnih ostvarenja svjetske muzeologije treba da sve vie postaje ona snana karika u lancu naih kretanja koja ine ivot sadrajnijim, produhovljenijim, nauno i kulturno bogatijim i ljepim. U svim moguim ratovima i agresijama na Bosnu i Hercegovinu, od najstarijih vremena do dananjih dana, Bosna je uvijek izlazila jaa, a istovremeno bi sauvala svoje bie i identitet. Mislim da nee biti naodmet da u najkraim crtama napomenemo te otpore Bosne, u neku ruku malo taksativno, tako da bi nam karakteristika agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992.1995. godine bila mnogo jasnija. VII Podruje rimske provincije Dalmacije, u ijem sastavu se u to vrijeme nalazila i dananja Bosna i Hercegovina, doivljavala je u vrijeme ilirsko-rimskih ratova viegodinje surovo proganjanje ilirskog stanovnitva u planinske predjele. Kada su Rimljani uguili Batonov ustanak 6.9. godine nae ere, i kada su pitali uhvaenog vou ustanka Batona to se bori protiv Rimljana, on im je, izmeu ostalog, odgovorio: Da su mjesto pasa i uvara koji trebaju da lijepo postupaju sa njima poslali vukove koji ih kolju ubijaju i u planinske predjele progone. U srednjem vijeku Ugri su u zajednici sa Katolikom crkvom nastojali da poharaju Bosnu i Hercegovinu, i da na taj nain izvuku to vie koristi iz bosanskih rudita. Papa Inocentije III pie 11. oktobra 1200. godine Emeriku, kralju Ugarskom, da u Bosni progoni heretike i njihovog zatitnika Kulina bana. U to doba niko nije mogao povesti krstaki rat protiv krana ako oni nisu prije proglaeni hereticima. Ovdje se radi o davanju poreza Crkvi i dravi, koji su odlazili u Ugarsku. No, ovo bosanski feudalci nisu dozvolili kad god su se mogli oduprijeti. Hrvatska drava je 1102. Packtom conventom izgubila svoju samostalnost i potpala pod ugarsku vlast. Ugri su iza 1138. godine zauzeli i neke bosanske krajeve.
10 Prof. Vojin Dramui, Vaspitnoobrazovna uloga muzeja Jugoslavije, Muzeji, br. 18., str. 100-105., Koreferat je podnesen na internacionalnom Kolokviju o vaspitnoj i kulturnoj ulozi muzeja u Parizu, 23-27. novembra 1964. godine. O toku itavog Simpozija vidi Glasnik Zemaljskog muzeja, Arheologija, XX Internacionalni simpozijum o vaspitnoj i kulturnoj ulozi muzeja, Sarajevo, 1965., str. 306-319.

324 / Godinjak 2007

Misija muzeja
Poinioci zloina i genocida su najvee zlo i zloinci XX vijeka. ovjeanstvo je doivjelo dva svjetska rata. Broj rtava iznosio je vie desetaka miliona. U Prvom svjetskom ratu ubijeno je i umrlo od rana, gladi i bolesti blizu 20 miliona vojnika na frontovima, a ranjeno je 18 miliona ljudi. U Drugom svjetskom ratu gotovo 50 miliona ljudi je izgubilo ivote, od ega blizu 20 miliona u faistikim koncentracionim logorima i zatvorima, a ranjeno priblino 35 miliona ljudi. Zloini genocida i urbicida nad Bonjacima su dio njihove historije. Uzroci su osvajakog karaktera, sa ciljem da se Bonjaci potpuno unite. Brojne bonjake porodice u Maarskoj, Slavoniji, Lici, Dalmaciji i Boki Kotorskoj u drugoj polovici XVII vijeka su protjerane, dok su druge nasilno prevedene u katolianstvo. Poetkom XVIII vijeka Crnogorci su pod vodstvom Danila Petrovia i uz podrku carske Rusije poubijali i nasilno preveli na pravoslavlje 800 do 1.000 Bonjaka. Poetkom XIX vijeka genocid nad Bonjacima je pojaan. Istjerivanjem bonjakog stanovnitva uspostavljaju se dvije lokalne drave Srbija i Crna Gora. Od 1804. do 1878. godine u Srbiji i Crnoj Gori poubijani i protjerani su Bonjaci iz Beograda, Valjeva, Uica, apca, Smedereva, Jagodine, aka, uprije, Pirota, Prokuplja, Vranja, Nikia, Zetske Ravnice, Podgorice, Kolaina, abljaka, Grahova, Gornjih Vasojevia itd. Tada je Bonjacima oduzeta imovina, a damije i drugi vjerski objekti i spomenici kulture su porueni. Pored carske Rusije ove zloine je djelomino podsticala i Francuska. Na Berlinskom kongresu genocid su prihvatile i evropske sile. Okupacijom BiH 1878. od Austro-Ugarske i aneksijom 1908. godine migracija je nastavljena. Do 1914. godine iz Bosne i Hercegovine je iselilo gotovo 140.000 Bonjaka. U vrijeme Balkanskih ratova, 1912.1913., izvreni su zloini nad Bonjacima u Sandaku i Istonoj Hercegovini. Crnogorci su ubili 800, a nasilno preveli na pravoslavlje 1.200 Bonjaka Plava i Gusinja. Intervencijom velikih sila Bonjacima je omoguena ponovna pripadnost svojoj vjeri. U Istonoj Hercegovini zabiljeeno je tokom 20 godina vie od 3.000 ubistava od strane hajduka i komita predvoenih komitom Majom Vujeviem. U Drugom svjetskom ratu etnici Drae Mihailovia i ustae Ante Pavelia te okupatorske snage ubili su vie stotina hiljada Bonjaka, Srba, Jevreja i Hrvata. Za vrijeme socijalistike Jugoslavije Bonjaci su postigli napredak u oblasti obrazovanja i kulture, ali su bili zapostavljeni u priznavanju svoje nacionalnosti. ezdeset godina nakon Drugog svjetskog rata i masovnih zloina, fizike likvidacije civila Dachaua, Auschwitza, Jasenovca i drugih stratita, genocid i urbicid je ponovno izvren u Evropi, kojega je cijeli svijet putem sredstava informisanja i javnih medija posmatrao. Radi se o srbijansko-crnogorskoj, a u odreenom vremenu i hrvatskoj agresiji na BiH 1992.1995. godine. Bosna je tada nespremna stupila u iscrpljujui odbrambeni rat protiv agresora, pa sa pravom prof. dr. Omer Ibrahimagi u svom referatu, izmeu ostalog, kae: Bosna je u ovom ratu odbranjena, ali nije osloboena. Godinjak 2007 / 325

RIZVANBEGOVI
VIII U vrijeme ove agresije na BiH procjenjuje se da je ubijeno izmeu 100.000 i 200.000 Bonjaka, uglavnom civila, ena i djece. U samom Sarajevu je ubijeno 10.615 stanovnika. U zatienoj zoni Srebrenica pod zatitom Ujedinjenih naroda, srbijansko-crnogorski agresor je, prema dosadanjim podacima, poubijao priblino 8.000 Bonjaka. U Sarajevu je evidentirano 61.136 ranjenih osoba. U vie od 100 zemalja svijeta nalazilo se 1.245.000 naih izbjeglica, stotine hiljada Bonjaka prolo je kroz zatvore i koncentracione logore. Vie desetaka hiljada ena i djevojica je seksualno zlostavljano i silovano. Samo u Sarajevu je ubijeno 1.600 djece11, a ranjeno je 14.946 djece. Na hiljade djece je ostalo bez jednoga ili oba roditelja. Sistematski je uniteno 1.200 objekata islamske arhitekture, meu kojima su brojne damije, turbeta i sakralne graevine.12 Razoreni su obrazovni, nauni, kulturni i sportski objekti: Orijentalni institut u Sarajevu, Univerzitetska biblioteka, objekti XIV zimskih olimpijskih igara 1984. godine. Opljakane su i unitene brojne fabrike, gradovi, sela, hoteli, mostovi, centrale, poljoprivredna dobra, kolske ustanove, trgovake radnje... Meunarodna zajednica i velike sile nisu voljne da energino sprijee tragediju Bonjaka, koja se s vremena na vrijeme nastavlja i poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Analizirajui ovaj planski i sistematski genocid i urbicid nad Bonjacima u kojem su unitavani njihova kultura i tragovi postojanja, da bi se to sve sauvalo za budue generacije, koje treba da saznaju istinu i uvaju je od zaborava, Udruenje graana prilo je planskom i osmiljenom radu na pripremama za osnivanje muzeja genocida u Bosni i Hercegovini. Usvojeni su svi normativni akti 18. II 1997. godine. Za sada se eka na prostorije. Muzej genocida treba da bude vjeni tuma i opomena da se rtve ne zaborave, a genocid i urbicid vie nikada ne ponove. Istina ne smije biti preuena, i zatakana, jer tada ona postaje sjeme novog zla. Porueni vjerski objekti i drugi spomenici kulture bili su i ostat e znakovi raspoznavanja ovjeka, vjernika i vjerske zajednice. Agresor je, prije svega, elio ukloniti dokaz postojanja jednog naroda, da bi na tuem gradio svoje postojanje i kulturu. Popaljeni i srueni objekti ne bi smjeli ostati bez svoje restauracije i revitalizacije. Oni su izazov i poziv da ih se obnovi kao svjedoke ljudske budunosti Bosne i Hercegovine i svakog ovjeka u njoj. Spomenici kulture nisu stvar jednoga naroda, oni su blago itavog ovjeanstva. Ne postoji badava izreka: Koliko poznajem svoju prolost, toliko cijenim i tuu.13 Josif Visarionovi Staljin nije mogao raseljavanjem unititi eene, Ingue, Krimske Tatare i druge narode. Oni se danas vraaju iz Sibira na svoja prvobitna stanita.
11 Historija genocida nad Bonjacima, Muzej genocida Sarajevo, prof. dr. Smail eki, Sarajevo, juli 1997., str. 29-35. 12 Ibidem. 13 Muzeji u BiH, Pregled, br. 10., 1973,. str. 1273-1283. Osvrti.

326 / Godinjak 2007

Misija muzeja
Hitler je unitio veliki dio jevrejskog naroda. Iz najteih logora smrti ipak su ostali ivi svjedoci holokausta. Ni srpski ni hrvatski faisti nisu uspjeli unititi sav bonjaki narod, kako su to zamislili i sa razraenim programom izvodili. injenica je da je gotovo sa svakog stratita neko preivio da svjedoi istinu o genocidu. Genocid, urbicid, pljake i silovanja i raseljavanja uinili su brojne potekoe narodu, koji treba da uvrsti i ojaa svoju zemlju i obnovi poruenu privredu, stanove i vrati se svoje domove. I ne samo to, ve za sve protekle godine rata kasnimo za svjetskim tehnikim i naunim dostignuima. IX Svjetska privredna i drutvena reforma poodavno je zahvatila sve sfere naeg ivota. Ovaj rat uinio je jo jau otvorenost Bosne i Hercegovine prema svijetu. Ta otvorenost uvjetuje ivo strujanje svjetske ekonomije, ubrzava tehnike i tehnoloke promjene; traimo kvalitet, sigurnost, vii standard, suoavamo se sa svjetskim tritem ponude i potranje. Prije rata bili smo dostigli zavidan plasman roba i s tim prodor u svijet. Danas zaista pod vrlo tekim uvjetima to trebamo iznova dostii radi ulaska na evropsko trite. Otvorenost prema svjetskim strujanjima prati djelovanje u sferi drutvene nadgradnje. Ne moemo biti imuni prema svjetskim dostignuima ni u svim aspektima kulturnog ivota. Ekonomija zaista vri snaan pritisak na mijenjanje, usavravanje, razvijanje itave drutvene nadgradnje. To mijenjanje i usavravanje prilagoavanja drutvenim kretanjima evidentno je, izmeu ostalog, i za spomenike kulture, prirode i obiljeja svijeta. Prema podacima UNESCO-a i ICOMOS-a, dogodile su se krupne promjene u poloaju i tretmanu spomenika kulture. Kulturna batina svijeta nije samo stvar ovog ili onog naroda na ijoj se teritoriji nalazi, ve je to stvar cjelokupnog ovjeanstva. Ruenje Starog mosta u Mostaru, Alade damije u Foi, Ferhadije damije u Banjoj Luci, Begovine kod Stoca, Vijenice, Pote, Orijentalnog instituta u Sarajevu, Manastira itomisli u itomisliu kod Poitelja, samostan Plehan kod Dervente i niza drugih objekata itav svijet je mogao posmatrati putem savremenih tehnikih sredstava, milioni ljudi irom svijeta svjedoili su ruenju i paljenju naeg spomenikog blaga. Prema tome, kulturna batina, naa i itavog svijeta, nije samo stvar ovog ili onog naroda na ijoj se teritoriji nalazi, ve je stvar ovjeanstva u cjelini.14 Tako pokretne muzejske izlobe, njihova brzina irenja i prenoenja omoguila je putem savremenih tehnikih i saobraajnih sredstava milionima ljudi da posmatraju u muzejima pokretne ili na terenu nepokretne spomenike kulture raznih naroda i narodnosti svijeta. irina kulturne batine gotovo da
14 Ibidem.

Godinjak 2007 / 327

RIZVANBEGOVI
nema granica, a cjelokupna ljudska djelatnost, njegovo stvaralatvo, fiziko i umno, nalazi se u muzejima i prirodnim ambijentima. Savremeno ovjeanstvo eli da sauva od propadanja sve svoje tekovine, koje imaju utjecaja na daljnji njegov razvoj. X Dejtonskim mirovnim sporazumom dolo je do jo jae otvorenosti Bosne i Hercegovine prema spoljnjem svijetu, sloboda stvaralatva u konkurenciji sa stvaralatvom u svijetu, iako jo nosimo tragove rata, trai od nas solidnost, provjereni nivo temeljitosti, i stalno preispitivanje dostignutog. I ne samo to, jer turistika armija u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu bit e sve brojnija. Svaki kutak nae zemlje e postati predmet kritike analize onoga to je ostvareno u svim domenima rada, i historijskih zbivanja u Bosni i Hercegovini, sa posebnim osvrtom na odbrambeni rat protiv i jednog i drugog agresora. Naa bi trebala da bude tendencija da zajedniki tu turistiku armiju to due zadrimo i animiramo naim spomenicima kulture. Bogatstvo spomenika kulture u BiH, s jedne strane, i njen dinamian i drutveni razvoj obnove unitenog, kao i vraanje prognanika u svoje domove postavljaju svakodnevne sloenije zahtjeve. Bez daljnjeg potrebno je im prije snimiti stanje na terenu i na osnovu toga, izraditi perspektivnu mreu i vrstu spomenika i spomen-obiljeja. Tako na osnovu osmiljeno predviene i snimljene situacije treba da dobijemo jasnu sliku ta se ubudue na terenu ima uraditi, ta izmijeniti i dopuniti, i koji spomenici treba da budu prezentirani domaoj i svjetskoj javnosti. Nema podataka o poruenim i devastiranim te dosad popravljenim bosanskohercegovakim muzejima, jedino mi je poznato da je vedska fondacija Kulturno nasljee bez granica obnovila krovove i eksterijere svih zgrada i pojedine devastirane zbirke prirodnjakog odjeljenja Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Federacija jedno vrijeme nije imala finansijskih sredstava za plaanje rauna centralnog grijanja u muzejima. Za sada je to rijeio Kanton. U konfrontaciji naih ostvarenja u smislu prezentacije spomenika iz najnovije historije i muzeja sa svjetskim dostignuima, uoavamo na polet, ali nedoreenost, nae htijenje, ali i pomanjkanje materijalne osnove, nau zainteresiranost da slijedimo vrhunska ostvarenja, ali nasuprot nedovoljnoj organizovanosti, neznanju, a ponajee nejedinstvu i razjedinjenosti. Ne bismo smjeli dozvoliti da nam se, izmeu ostalog, i spomenici ovog rata uruavaju (kao to je to, naprimjer, sluaj sa tunelom ispod aerodromske piste u Sarajevu). Mnogo je lake sada ih konzervirati, popraviti i revitalizirati nego kada se potpuno unite i raznesu graditi iste po sjeanju. Miljenja sam da bi obiljeavanje znaajnih historijskih dogaaja iz ovoga rata trebalo praviti kao spomen-kole, bolnice, vodovode, ceste, esme, centrale, vjerske objekte, fabrike, parkove, ehitluke, mostove i slino, jer bi na taj nain ovakvi spomenici, vezani uz korisne (hair) objekte, imali jau poruku koju hoe328 / Godinjak 2007

Misija muzeja
mo da njima iskaemo, a istovremeno bit e predati na trajnu brigu oko uvanja i odravanja. Pri svemu ovome, potrebno je ukljuiti uenike svih kola i uzrasta, omladinu i studente da se brinu o ovakvim i ostalim spomenicima, o njihovom uvanju i odravanju.15 XI U vezi s ovim odbrambenim ratom trebali bismo se upitati i vidjet da li u kolama nastava historije, ovakva kakva danas jeste, odgovara stvarnom interesovanju naih uenika? Mogu li uenici, uei je, lake shvatiti savremeno zbivanje i dananje vrijeme u kojem ive, i ne samo to, ve da li se to to u kolama ue podudara sa onim s im se oni susreu u svakidanjem ivotu. Iznalaenjem odgovora na ova pitanja sigurno bismo doli do zakljuka da veliki dio odgovornosti za nezainteresiranost i neuenje uenika snose nastavnici i njihovo tumaenje pa nekad i pogrean pristup nekim osnovnim zahtjevima nastave historije. injenica je da mi znamo, i osjeamo, kao to i uenici osjeaju da pod ovim dugotrajnim zakonom razvitka drutva neprekidno tee veoma burna, konkretna, iva historija ovjeanstva: vrlo bogata neoekivanim promjenama, suprotnostima i skrivenim tokovima. Nju nije lahko ni uiti, ni izuavati. Ali ona u nastavi zaista prua obilje mogunosti da uenici na njima pristupaan nain: analizom i uporeivanjem i uopavanjem konkretnih historijskih zbivanja razvijaju svoje misaone sposobnosti i aktivnosti, da uoavaju meusobnu unutranju povezanost i uvjetovanost historijskih pojava, izvode historijske pouke i primjenjuju steena znanja. Da bi se ovo postiglo, uenici se moraju stalno upuivati da konkretno historijski prilaze historijskim pojavama, i da zakone drutvenog razvitka otkrivaju u historijskim uvjetima. Najhitnije ope postavke treba im vrlo obazrivo saopavati, pogotovo ako se radi o uenicima osnovnokolskog uzrasta. Ukoliko se to tako ne radi ve se uenicima nameu gotove apstraktne socioloke definicije, onda se historija kao nastavni predmet nuno svodi na socioloke sheme. XII U vremenu jubilarnih sveanosti, a naroito prilikom organizovanja Nedjelja muzeja zatite spomenika kulture i prirode, raspisuju se teme koje treba da rade uenici svih kola.16 Nastavnici e, kao i do sada, odabrati najbolje radove i dostaviti ih Muzejskom drutvu ili nekoj komisiji pri borakim organizacijama, koji e najbolje uenike radove nagraditi novano i knjigama. Teme bi mogle
15 Ibidem. 16 Nedjelja muzeja, Prosvjetni list, 1. IX 54., br. 43.

Godinjak 2007 / 329

RIZVANBEGOVI
biti sljedee: Sarajevo, moj grad u ratnim uvjetima; Prirodne ljepote toga kraja; Spomenici kulture u mom kraju; Pofalika bitka; ta nam priaju spomenici NOR-a koje sam posjetio itd. Na koncu odgovarajua komisija moe predlagati svake godine nove teme. Posjeta spomenicima kulture i prirode je vrlo vana, jer ona prihvata poruku efikasniju, jau, uvjerljiviju i trajniju, jer je oiglednost uz dobro objanjenje dolo do znaajnog uspjeha. Tako da je upravo vanije to je uenik ponio u sebi prilikom posjete i razgledanja odreenog spomenika, kako se to njega dojmilo, nego samo numeriko stanje koliko je posjetilaca posjetilo spomenik o ratu i slino. Danas Bosna i Hercegovina ima vie od 25 muzeja i muzejskih zbirki na cijelom svom podruju. Da bi se Bosna i Hercegovina u muzeolokom smislu kompletirala, trebala bi jo osnovati sljedee muzeje: muzej tehnike u Zenici, muzej kolstva Bosne i Hercegovine u Sarajevu i muzej genocida u Sarajevu. Radi pribavljanja grae za muzej genocida, kao i za ostale postojee muzeje i spomenike kulture i prirode, trebalo bi da muzeji entiteta i svih kantona nastave dosadanju saradnju, na osnovu koje bi BiH aproksimativno bila podijeljena u pet regija: Sjeveroistona Bosna, Zapadna Bosna, Srednja Bosna, Jugoistona Bosna i Hercegovina. I. Sjeveroistona Bosna 1. Zaviajni muzej u Tuzli granice njegove teritorije: Drina, Sava, Krivaja; 2. Zaviajni muzej u Doboju njegova teritorija i nekadanji dobojski srez. II. Zapadna Bosna 3. Narodni muzej u Banjoj Luci granica: Sava, Ukrina, na zapadu R Hrvatska, na jugu podruja opina Livno i Jajce; 4. Zaviajni muzej u Bihau teritorija nekadanjeg sreza Biha, Zaviajni i memorijalni muzej i zasjedanja AVNOJ-a; 5. Zaviajni muzej u Prijedoru teritorija nekadanjeg sreza Prijedor; 6. Muzej II zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu memorijalni muzej; 7. Memorijalni muzej ZAVNOBIH-a u Mrkonji Gradu; 8. Muzej 25. maj 1944. u Drvaru memorijalni muzej. III. Srednja Bosna 9. Zaviajni muzej u Travniku teritorija podruja Zenice, Livna, Jajca; 10. Zaviajni muzej u Visokom teritorija biveg sreza Visoko, Vare; 11. Zaviajni muzej Sarajevo gradski, ire podruje grada, sa Sokocem; 12. Historijski muzej u Sarajevu: teritorija BiH; 13. Zemaljski muzej u Sarajevu: teritorija BiH; 14. Muzej knjievnosti BiH Sarajevo, BiH; 330 / Godinjak 2007

Misija muzeja
15. Muzej genocida Sarajevo, BiH; 16. Umjetnika galerija BiH Sarajevo, BiH; 17. Gradski muzej u Jajcu teritorija nekadanjeg sreza Jajce. IV. Jugoistona Bosna 18. Zaviajni muzej u Foi teritorija nekadanjeg sreza Gorade. V. Hercegovina 19. Zaviajni muzej Hercegovine u Mostaru teritorija Hercegovine; 20. Zaviajni muzej u Trebinju teritorija biveg sreza Trebinje; 21. Drutvo prijatelja stolakih starina, Stolac bivi stolaki srez; 22. Zaviajni muzej u Bilei podruje opine Bilea. XIII Na osnovu ovakve podjele svaki spomenuti muzej na svojoj teritoriji prikupljao bi grau za muzeje, a istovremeno bi vodio brigu o spomenicima kulture, njihovom uvanju i odravanju, svakako u zajednici sa odgovarajuim dravnim institucijama i tijelima za zatitu spomenika kulture i prirode Bosne i Hercegovine. Ukoliko se prihvati, dopuni, pa i proiri navedena podjela i mrea, u tom sluaju e itava teritorija Bosne i Hercegovine biti pokrivena jednom stalnijom brigom o pribiranju grae za muzeje, a i posebno za muzej genocida u osnivanju. I ne samo to, samim ueem za vrijeme Nedjelje muzeja u pisanju nagradnih tema uenici e proirit znanja iz historije svoga zaviaja. Dosadanji rezultati i postojea praksa u muzejima Bosne i Hercegovine ukazuju na to, da nai muzejski strunjaci imaju razliita shvatanja o karakteru i sutini prosvjetne i idejne aktivnosti muzeja i spomenika kulture. Stoga nije ni udo to je u naim udbenicima i programima za kole o ovoj problematici vrlo malo napisano i ilustrirano. Zato je sasvim razumljivo to nai uenici mnogo vie znaju iz historije Grke i Rima nego iz historije svoga zaviaja i kraja, te historije naeg najnovijeg perioda i odbrane Bosne i Hercegovine od agresije 1992.1995. godine. Novopostavljeni i obnovljeni spomenici kulture BiH, zajedno sa muzejima, zaista su odlino sredstvo za razvijanje i jaanje nacionalnog bia i svijesti naroda Bosne i Hercegovine o svojoj dugogodinjoj historijskoj prolosti i dravnosti. Oni su uvjerljiv dokument sadanjosti iz kojega nastupajue generacije treba da izvlae pouku za budunost, tako da ne bi trebalo vie da bude genocida i urbicida u Bosni i Hercegovini, ve da nastaje postepeno pravi suivot, onakav kakav su narodi Bosne i Hercegovine u predratnom periodu imali i uivali. Danas je poznata stvar da greke koje nastanu prilikom gradnje fabrika i raznih objekata mogu da se dogradnjom i slinim brzo otklone, ali greke prilikom odgoja i obrazovanja uenika generacijama se uz velike tekoe ispravljaju. Godinjak 2007 / 331

RIZVANBEGOVI
Zakljuak Iznalaenjem, pribiranjem, uvanjem grae i spomenika danas omoguavamo muzejskim ustanovama da u budunost svojim naunoistraivakim radom dou do naunih rezultata. Emitovanjem naunih saznanja u raznim oblicima koji se alju u najire socijalne slojeve naeg i svjetskog drutva muzeji nastavljaju svoju drugu aktivnost i fazu rada na obrazovanju uenika i ostalih posjetilaca. To je vrlo vana muzejska funkcija. Na osnovu naunoistraivakog rada svi muzeji, a posebno muzej genocida, utvruje karakter rata, pravednog, nepravednog, odbrambenog, agresorskog, genocidnog i slino. Dosadanji rezultati pokazuju da je rat u BiH 1992.1995. bio odbrambeni. U tom sluaju Bosna je odbranjena, ali jo nije osloboena. Bosna je u svim ratovima koji su se vodili protiv nje do danas pokazala udo otpora, kojem se divi itav svijet. Bez obzira na vjeru i naciju, svi zlikovci trebaju biti kanjeni, a istovremeno strogo distancirani od svoga naroda, jer oni koji su okaljali svoje ruke i ast eljeli bi da odgovornost stave itavom narodu, pa da oni kao pojedinci od poinjenih zlodjela budu potpuno isti. uvanjem dokumenata i spomenika za budunost, naunim objanjenjima historijskih dogaaja, razvijat emo ponos i ljubav prema svemu onom pozitivnom to je bosansko drutvo dalo od najstarijih vremena i postanka dravnosti Bosne i Hercegovine do danas. Dosadanji ratovi, genocid i urbicid u Bosni i Hercegovini trebaju biti pouka iz prolosti i naega vremena za budue generacije da jedanput na ovim prostorima zavladaju mir i blagostanje.

332 / Godinjak 2007

GODINJAK2007
PRIJEVODI

Asli Erdoan: etiri prie

Enver Ibrahimkadi

Asli Erdoan roena je 1967. godine u Istanbulu. Nakon studija informatike i fizike, odlazi u vicarsku gdje, u prestinom naunom centru CERN, radi postdi plomski rad. Dvije godine je ivjela u Junoj Americi, a, ostavljajui neokonanu doktorsku disertaciju koju je zapoela u Rio de Janeiru, odluuje pisati. Prvi njen roman ovjek ljutura objavljen je 1994., a knjiga pria udotvorni mandarin 1996. godine. Pria Drvene ptice osvojila je prvu nagradu Deustche Welle i prevedena je na devet jezika. Njen drugi roman Grad u crvenoj pelerini (1998.) preveden je na francuski i norveki, a objavila ga je izdavaka kua Actes Sud, te je uvrtena u seriju Marg (kimena modina) izdavake kue Gyldendal. Odabrane kolumne koje je pisala u visokotiranom turskom dnevniku Radikal objavila je u knjizi sa naslovom Kada se zavrava putovanje? (2000.). O spisa teljskom stvaralatvu Asli Erdoan, koja se trenutno prevodi na jo sedam jezika, pohvalno su se izraavali mnogi relevantni svjetski asopisi, a francuski magazin Lire uvrstio ju je u 50 spisatelja koji e obiljeiti XXI stoljee. Godine 2004. objavljena joj zbirka pripovjedaka U tiini ivota. Most Nalazim se na jednom od malih mostova na taki gdje se rijeka Rhne spaja sa Lemanskim jezerom. Posljednji su sati noi. Tama je svjesna da e uskoro izgubiti dominaciju, te navaljuje svom snagom. Svijet je hladan, bez sjaja, ispunjen tajnama. Koraam preko jednog mosta, imam dvadeset i sedam godina, nemam jednog oka. Hodam neujna, kao da u se rastopiti u noi, u spokoju. Zatvorila sam poprilino umorno, skupljeno desno oko kako bih ga uspjela malo odmoriti, a njegov kapak opet doputa da se svjetlost probija unutra. to sam se vie pribliavala nekoj ulinoj svjetiljci, svjetlost je postepeno postajala sve jaa; iznenadno, poput munje, cijepa tamu, poslije sve vie gubi svoju mo, nestaje. Opet mrkla tama, ponovna svjetlost u porastu, jedna nova svjetiljka... Moj kosmos se u ovom trenutku sastoji samo od ovih svjetlosnih plima i oseka i njihovih glasova. Svijet vie ne osjea potrebu postojanja u mojim oima. Predmeti u mojim opaanjima Godinjak 2007 / 335

Asli Erdoan: etiri prie

uspijevaju zauzeti mjesto u mjeri njihovih glasova, isto kao to ljudi mogu zauzeti mjesto koliko i tragovi koje su ostavili u mojoj prolosti. A ja se, pak, osjeam fluidnom kao svjetlost, ali i gustom koliko i tama. Svoju sam prolost ostavila na drugoj obali rijeke, kao da se izbavljam iz neke ljuture. Sjeanje se spasilo, oduzeto mu je duevno stanje; beivotne sjenke, koje je stvorila mata, pretvorile su se u pustinju prekrivenu skeletima uspomena. I budunost elim u potpunosti izbaciti iz sjeanja; u ovom trenu elim ieznuti, ne razmiljajui ak ni o vjenosti. Trebala bih ostati objeena izmeu svoja dva beznadena, skrivena karaktera: jedan u prolosti, drugi u budunosti. Trebala bih, zatvorenih oiju, nepomina, stajati na rijeci ivota. Jedino tako mogu zaustaviti vrijeme, na trenutak sruiti kosmos, od vrha do dna, i potom ga ponovno stvoriti. Jedna ustajala, prostoduna, suosjeajna tiina. Ispunjena njenou kao milovanje, mekana poput osmijeha. Na kraju su ak i moji koraci postali neujni. Putnik sam, olakan, osloboen od tekog tereta tijela. Putnik bez tijela. Vie mi nita ne zadaje bol, nita me ne plai. Jer, strah je u mesu, poput udnje. Oiena sam, posveena sam. Na kraju, most se zavrava, isparava se i odlazi moja pjena, utoite jednog misterioznog kosmosa. Otvaram oi na ivici mog malog otoka tiine nasred divljatva. U enevi sam. Obale Lemanskog jezera... U vodi se oslikavaju ogromna neonska svjetla kompanija, restorana, hotela i banaka nanizanih sa svih strana jezera, slova se ne prepoznaju u nepominom reflektovanju na mirnoj vodi: pretvorena su u crvena, plava, ljubiasta, uta, narandasta, zelena strujanja boje. Odrazi su ljepi, slobodniji i stvarniji od svojih predmeta. Nepomini su i labudovi, simboli eneve; privinuli su se jedan uz drugog i ve odavno utonuli u san. Prozrana no bez vjetra, zrak je vlaan i svje, na nebu nijedne zvijezde. Borove grane, to ih je u septembru sa brda donijela Rhne, sasvim su zakrile ue jezera. Voda je prekrivena kosama mrtvih sirena. Svilenkaste, duge, preduge kose to se lagano njiu... Gdje bi mogle otii te cure, ostavljajui svoju, tako lijepu kosu? Ostalo je jo sasvim malo vremena do raanja dana, ve je vrijeme mjeseara. Sada bih trebala ii u Paki. A moda tamo nabasam i na Michelle ili na Sergija. Sergio me, istini za volju, ne bi ni prepoznao sa ovim licem u zavojima, a Michelle ionako ne zna ak ni da postojim. Ubrzavam korake. Mjesec je pred zalaskom, u meni neki bezrazloni strah od smrti... udotvorni mandarin Neki stari i runi mandarin je, radi nonih uitaka koje e platiti novcem, otiao kod jedne izuzetno lijepe, ali bezosjeajne prostitutke. Mlada je ena eljela iskoristiti priliku to joj se pruila kada je pred jutro starac utonuo u san, te je pozvala svoje prijatelje hajduke. Meutim, kako god je skoio iz lisiijeg sna, 336 / Godinjak 2007

Asli Erdoan: etiri prie

mandarin se, isto tako, svom snagom poeo suprotstavljati i boriti. Razbojnici su bili i brojniji, a i vrsni poznavaoci svoga posla. Bez velikog truda su ga stjerali u oak. Meutim, vidjeli su da se, koliko god da su oni udarali, na tom slabanom i runom tijelu ne stvaraju rane, da njihovi smrtonosni udarci ne ostavljaju nikakve tragove. Nasrnuli su noevima i sabljama, ali mandarinu uope nije mogao nauditi ak ni najotriji no, a ni najnemilosrdnija sablja. Na kraju su se uplaili i pobjegli. ena, koja je posmatrala tuu, ostala je oarana udotvornom moi starca, te poelje jo jednom spavati sa njim, ovaj put iz ljubavi. Poela ga je milovati s oduevljenjem, udnjom i suosjeajnou. Meutim, prilikom svakog dodira lijepe ene, na mandarinovom tijelu se pojavljivala nova rana: bile su to rane zadobijene od tue, udaraca, od noeva i sablji. Ostale su skrivene sve dok nije osjetio iskrenu panju i njenost. Na kraju, mandarin se, sav u krvi, stropotao na enine ruke i umro. Priu iz baletne predstave udotvorni mandarin, koju sam nekada gledala i koja je posuena iz jedne starokineske legende, ispriala sam Sergiju odmah nakon naeg prvog voenja ljubavi. Ni sama ne znam iz kojeg razloga, nije mu se naroito dopalo to to sam ispriala, ali meni je to jedna od pria koje najvie volim. Srpski restoran i Michelle Sjediti u kafani i pisati... Pisati sa strahom to prividno obnavlja jedno imitirajue, demodirano djelo, gotovo stidljivo, sa malo otuenja, malo pobune. Navrat-nanos ispunjena bjelina, krivudava slova, buntovne reenice koje nikako da dou u red, a sve to kao da se eli dokazati da polaganje papira i olovke na stol nije radi pukog razmetanja. Moje lijeno, hirovito naliv-pero, koje vrsto drim meu znojavim prstima. Zmijolike vijuge, malene rijeke Amazona moje indijanske narukvice, po papiru rairenih gajtana od jelenske koe sa plavom staklenom kuglicom. Cigareta to sama od sebe umire i stoji u pepeljari... U najhladnijem satu noi sjedim sama u jednom kafeu i, nikako ne podiui pogled, piem, piem, piem. Ispijam ae i ae aja s mlijekom, kalemim cigaretu na cigaretu. Piem pod otegnutom sjenkom smrti kako bih pomalo izala nakraj sa svojom samoom. U Nadji sam, iza, tamo gdje se nalazi restoran u kojem se salata od ufteta i krompira sada servira kao srpsko, a prije rata u Bosni kao jugoslavensko jelo. Iako se restoran zatvara u deset, kafana je otvorena do etiri ujutru. Koliko mi je poznato, ovo je jedina kafana u enevi sa stalnim gostima, koja podsjea na istanbulske intelektualne barove. Iako je od Rousseaua ugostila nebrojeno intelektualaca, iako su njenim ulicama prolazili mnogi, od Nabokova do Junga, od Hessea do Lenjina, u enevi se ba i ne susreu umjetnici, spisatelji, slikari. Istini za volju, zanima me gdje se to sastaju spisatelji, filmski umjetnici, slikari, svjetski poznati muziari koji posjeuju ovaj grad radi meunarodnih festivala, konferencija, izlobi. Ili se susreem sa njima, ali ih ne prepoznajem, ili su, zbog Godinjak 2007 / 337

Asli Erdoan: etiri prie

toga to su imuniji nego to ja mislim, u skupim restoranima, barovima hotela sa pet zvjezdica, ispred kojih se ja ne usuujem ak ni proi. Ova kafana ima jo jednog stalnog gosta, koji je nona ptica kao i ja. Jedan Francuz sa fularom oko vrata, pred kojim se uvijek nalaze tomovi knjiga povijesti, koji do fajronta stalno ita, pravi biljeke i koji pui cigarete marke Gitannes. Mogue da je predava na enevskom univerzitetu. Sa ovim ovjekom etrdesetih godina, koji je, unato lagano osijedjeloj kosi, prilino zgodan, imam jedan veoma poseban odnos. Ne znajui ak ni meusobna imena, svaku no provodimo jedno pored drugoga. Svjesna sam da mu je panju privukla jednooka ena koja stalno neto piskara i koja se nikako ne smije. U poetku me je dugo, dugo mjerkao, smjekao se u svakoj prilici i silno elio da se upoznamo. A moda je u svojoj glavi zamislio kako sam ja spisateljica iz Treeg svijeta, koja je jedno oko izgubila u borbi za demokraciju. Ja sam se, pak, ponaala kao prava Turkinja: skretala sam pogled, namrgoeno i poprijeko gledala ovjeka, a sve to radila sam, naravno, zbog toga to mi je izgledao privlaan. A kada protekoe dani i sedmice, i kada se nae oi prilino navikoe jedne na druge, potreba za upoznavanjem nestade sama od sebe. I tako smo se potedjeli razoarenja. Michelle je roena ovdje, u Nadji. U noi kada sam odluila pisati njenu priu, bila sam sa Sergijem. Tek smo bili zavrili sa veerom i, nakon to pripalismo cigarete, u restoran ue najinteresantniji par koji sam ikada vidjela. Mukarac je imao najmanje ezdeset i pet do sedamdeset godina, na sebi je imao crni smoking, na reveru crveni karanfil, i nosio je kutiju od violine. Ako se ima u vidu ono to ree Sergio, koji se razumije u te stvari, njegova je odjea vrijedila pet hiljada dolara. A ena pored njega imala je u vrh glave dvadeset i dvije-dvadeset i tri godine: bila je tanka, visokog rasta, crna i nevjerovatno lijepa. I ona je bila u crnom. Za svoju bajnu svilenu haljinu, to se protezala do tala, zadjenula je crveni karanfil. Samo su naruili vino i, moda tokom cijelih pola sata, nisu progovorili ni rijei, meusobno su se gledali u oi i ispijali svoje pie. Potom je starac izvadio svoju violinu te, nastavljajui gledati eni u oi, poeo nizati sonate. Mlada ena je, isto tako, svoje poglede usmjerila ka njemu, ali je, sa izrazom srameljivosti, povremeno prouavala susjedne stolove, nastojala je shvatiti da li su izazvali pretjeranu panju. U jednom trenutku doosmo oi u oi: lagano podiui obrve, osmjehnu se krajnje stidljivo. Kada je dolo vrijeme zatvaranja restorana, starac je svoju violinu stavio u kutiju. Misteriozni par se, ne progovarajui opet nijednu rije, nabrzinu spremio i izaao. A mi smo od zbunjenosti ostali zavezanih jezika. Jedno drugo smo upitali da li smo to moda sanjali. Eto, te noi, prije nego to sam stigla kui, odluila sam napisati priu. Ljubavna pria jedne mlade, izuzetno lijepe mlade ene. Dala sam joj ime Michelle. Nisam se ponijela kao ljubomorne mame: nisam se trudila da je uinim slinom sebi. Poklonila sam joj visok stas i vitko tijelo, prikriveni san svake ene. Nisam joj uskratila ni samopouzdanje sa kojim e nositi ovo tijelo, nadmeno ga izlagati desno-lijevo, pretvoriti ga u melanholino, jednostavno i najutjecajnije oruje na svijetu. Osigurala sam da, dok hoda laga338 / Godinjak 2007

Asli Erdoan: etiri prie

no se gibajui na dugim balerinskim nogama, poskakujui poput vrapca koji se sprema poletjeti, dareljivost njenih tankih i lijepo uoblienih bedara vidi ak i potpuno slijepo oko. Michelle uvijek hoda kao da prkosi svijetu: nije hrabra, ali je oprezna, odvana i neustraiva. Smatra da se ne plai smrti, samoe, starenja, meutim ona, zapravo, i nema nikakvo miljenje o tome. Ono do ega je dola iz proitanih knjiga, odsluane muzike i odgledanih filmova nema, naalost, neke naroite uloge kada su u pitanju ovako fundamentalna pitanja. Jo je toliko mlada da dane poinje odbrojavati mjesec prije roendana, ali je i dola u one godine kada rije ljubav nee moi izgovoriti uz podrugljivi osmijeh na licu. Njena srea o pitanju mukaraca relativno joj je ila na ruku, ipak je to jedna veoma lijepa ena, ali, opet, nijedna njena veza nije uspjela dostii eljenu besprijekornost. Nije pretjerano razbijala glavu o onima koje nije uspijevala osvojiti: u svaku novu vezu ulijetala je zatvorenih oiju, bez ustezanja. Nije da Michelle nije mogla ivjeti sama, ali kada nije bilo nekog mukarca koji je zaljubljen u nju, svijet joj je izgledao oronuo, bezoblian i besmislen. Poput Sergija, i ona je bila neumorni lovac na ljubav i sreu. ta voli? Mnogo ta. Alpe, umu, zalaske i izlaske sunca, ajkovskog i Janis Joplin, Aragona, crveno vino, cigarete sa bijelim filterom, urke petkom naveer, gdje se moe dobro provesti, barove pune zanimljivih ljudi, kafu, egzotine zemlje, egzotina jela, natprosjene dragane... Zbog toga to se naglaeno plai biti prosjena, svom silinom mrzi supermarkete, turistike ture, modne magazine. A da bi opovrgla to kako lii na manekenku, istrajno naglaava svoje rune take, pretjerano velike noge, naprimjer. Slabost su joj fulari, krupne minue i afriki nakit. Oduevljava je razgovor o ljubavi, nemogunostima i irealnostima ljubavi, ali to, zapravo, koristi kao mamac za lov na novu ljubav. Ima jo i dugu, ravnu, crnu kosu, ukasto-smee oi koje stalno istrauju, pozivaju, grohotan smijeh to podsjea na slapove. Na svome desnome ramenu, pak, nosi tetovau tigra koji se priprema skoiti na lovinu. A jedina vidljiva odlika koja nam je zajednika jeste stalno odijevanje u crno. Pria jednog rastanka Hodala sam stazom pored jezera kao da idem na vlastito pogubljenje. Zebla sam, bilo je svjee junsko vee, rominjala je kia. Sjeli smo na mokro stijenje, moji ranjeni enjivi pogledi bili su jedini znak moje unutarnje rasparanosti. Lice mi je, vie nego uobiajeno, bilo hladno, grubo i bezizraajno. Maloas mi je rekao da kree na jedno dugo putovanje. Kako su ti nokti porasli. Uope ne vodi rauna o sebi. Ne odgovaram, njegova panja mi se ini izvjetaenom. Iz depa izvadi vicarski no, upita da li mi moe odrezati nokte. Apsolutno ne dolazi u obzir, kaem. Pa zato se suprotstavlja? Ili, moda, i to doivljava kao atak na tvoj privatni ivot? Godinjak 2007 / 339

Asli Erdoan: etiri prie

Dobro, a zato ti eli rezati nokte punoljetnoj eni koja to moe i sama uraditi? Vjerovatno aludira na to kako izazivam gnuanje, ali da ti se, unato tome, ne gadim. Glas mi je otar poput noa, hladan i nemilosrdan. uvi vlastiti glas, poeh jo vie zepsti. U meni neto neprestano umire. To nije nita drugo osim znaka bliskosti. Ne gadim ti se? Ne, svia mi se. Krajnje posluno pruam ruku i dozvoljavam mu da mi ree nokte. To mi, osim moje mame, niko nije uradio. Potom me uzima u krilo, irim noge i obavijam ih oko njegovih krsta. Inae smo u veini sluajeva tako sjedili; nai spolni organi bivaju prilijepljeni jedan za drugi. Unato gleerima u nama, oboje smo se nadraili, posljednji put. Suhi poljupci koji nikako da se zagriju... U svakom rastanku osjeam okus smrti, htjedoh rei, ali ne mogu. Zapravo, eljela sam izgovoriti hiljade, desetke hiljada rijei koje jo nisam imala priliku da mu ih kaem, ali stalno utim. utim tokom posljednjih pola sata. Vidjet emo se kada se vratim. Naravno. Ja sam ovdje. Poele su, eto, uzajamne lai ljubaznosti. Moje ensko dostojanstvo svom silom nastoji zaustaviti suze. Radije bih umrla nego plakala tih posljednjih minuta. Bilo je lijepo, kae, Bilo je fantastino biti sa tobom. U sebi brojim do deset kako ne bih zaplakala. Uspijevam. I meni je bilo lijepo, doista. (Jedan, dva, tri, etiri..., deset. Ni sluajno nemoj zaplakati, ni sluajno. Hajde, djevojko, skupi snagu. Prisjeti se labuda meu runim paiima. Budi gruba i uvredljiva; izgubila si utakmicu, ali bar zadaj posljednji udarac.) Istini za volju, dobro vodimo ljubav, kaem nabrzinu. Odjednom sam tako postala agresivna da samu sebe ne uspijevam prepoznati. Sergio zastajkuje u govoru. Da, slaem se, ali nau vezu ja uope nisam ograniavao seksom. Ma, da, naravno, izgovaram krajnje hitro, nastojei ga poprilino uvjeriti kako sam ironina. Smjekam se izraajno, simptomatino. Ali, seks je po meni najtemeljnije ivotno pitanje. Ili, moda nije tako? Postaje krt na rijeima. Osjea bol, to je sasvim oito. Osjea bol, pa bilo to i na nekoliko minuta. U najmanju ruku, jednom me je volio, to je sigurno. Poinjem li jednom pobjeivati, tada postajem prilino bezduna. Uivim se u svoju ulogu. Imali smo izuzetan seksualni ivot. Nikada ranije nisam naila na neto ovako. Opet se kleberim. Sergio je totalno zanijemio; eli to prije pobjei, otii. Koliko je glup ovaj ovjek! Pa on doista vjeruje da je ova suhonjava, nervozna ena to mu sjedi u krilu, nemilosrdni lovac na uitke, da mukarce baca u krevet i da ih odbacuje nakon to iz njih iscijedi njihovu tenost! Ja se, ak i u tolikom bolu, elim grohotom smijati. I smijati se, a i plakati... Jedan, dva, tri..., deset. Smjekam se. Odlazi. 340 / Godinjak 2007

Asli Erdoan: etiri prie

Deset dana nakon Sergijevog odlaska preselila sam se u drugi stan. Zbog nepodnoljive neodreenosti ekanja, svoju novu adresu i broj telefona nisam nikome dala. U razmaku od dvije sedmice neoekivano nestaju prvo Sergio, a potom i moje lijevo oko za koje sam mislila da me nikada nee ostaviti. eneva tako umire i pretvara se u teatarski dekor. Grane se sue, po prvim ljetnim cvjetovima pada snijeg, ume se pretvaraju u pustinju. Prazne se uspomene, rijei, ulice; guvaju se, blijede, pretvaraju se u skelete. Briu se i boje ivota, a i njegove linije, a ono to mi je preostalo jesu samo prie i Michelle. I, naravno, slika Istanbula sa boce kolonjske vode. Sergio je otiao, i ubiti udnju u sebi postalo je jednostavno i nemogue koliko ubiti pticu.

Godinjak 2007 / 341

Milena Preidlsberger-Mrazovi: Bosanska biljenica. Slike pejsaa i kulturne batine Bosne i Hercegovine (Bosnischen Skizzenbuch. Landschafts-und Kultur-Bilder aus Bosnien und der Hercegovina. Dresden, E. Pierson, 1900.)1

Zijad ehi

Milena PreidlsbergerMrazovi, roena je u Beu, 28. decembra 1866. godine. U mladosti je eljela biti pijanistkinja i ve sa 10 godina je komponirala. Godine 1884. poeo je izlaziti list Bosnische Post, jedini njemaki list u zemlji, u kojem je Milena bila novinarka i urednica. Pet godina kasnije, nakon smrti vlasnika, Ze maljska vlada je na nju prenijela koncesiju. Posjedovala je tampariju i izdavako preduzee koje je sedam godina uspjeno vodila, a zatim ga je prodala i udala se za bekog hirurga Josepha Preindlsbergera, primarijusa Zemaljske bolnice u Saraje vu. Najvei dio ivota je provela u Sarajevu i Banjoj Luci. Putovala je mnogo, pisa la i objavljivala reportae, eseje i novele u najuglednijim austrijskim asopisima. Povodom 60godinjice vladavine cara Franza Josepha 1908. godine, odli kovana je za svoje aktivnosti i doprinos bosanskohercegovakom kulturnom ra zvoju. Njena najznaajnija djela su: Selam, Novellen, Berlin, 1893.; Bosnisches Skizzenbuch: Landschafts-und Kultur-Bilder aus Bosnien und der Hercegovina, Dresden, E. Pierson, 1900.; Die oesterreichisch-ungarische Monarchie in Wort und Bild, Wien, 1901.; Die Bosnische Ostbahn, WienLeipzig, 1908. Grad osvajaa Na istoku Sarajevsko polje omeuju mnogobrojne planine, na koje se nastavljaju lanci breuljaka, inei jednu iroku nabranu dolinu, kuda vodi put ka glavnom gradu zemlje.
1 Putopis Bosnischen Skizzenbuch... predstavljao je vodi kroz Bosnu i Hercegovinu, u kojem su se stalno sueljavale tradicija i modernizacija, slike orijentalne egzotike i uurbane zapadne civilizacije. Dosta prostora je posvetila Sarajevu, opisujui njegovu prolost i trenutno stanje. Pokazivala je mnogo simpatija za islam, koji je za nju predstavljao egzotiku i kulturnu tradiciju, najznaajniji element bosanskohercegovake kulturne individualnosti.

342 / Godinjak 2007

Milena Preidlsberger-Mrazovi: Bosanska biljenica...

Na jugu ine prirodnu zatitnu kapu bijelom i zlatnom gradu Bosanaca. Ovaj grad smjestio se u duboku kotlinu. Na istoku, iz jednog strmog obronka, izvire rjeica Miljacka, koja grad dijeli na dvije polovine, da bi joj se uskoro, ve u Sarajevskom polju, izgubio trag. Grad se ne moe obuhvatiti pogledom, jer se nije smjestio samo oko rijeke, nego se grozdovi kua penju prema zidovima kotline, a i silaze u njene mnogobrojne nabore. Sa kojeg se god poloaja Sarajevo osmotri, ostanu skriveni znatni dijelovi grada, a ono samo se uvijek iznova pokazuje drukijim, sakrivi dio svoje ljepote. Ako se pogled pusti da tumara preko Sarajevskog polja, daleko uz Miljacku, vidjet e se dijadema kua starog grada, planinskim kulisama stijenjena, pa se ini da je planinski vrhovi kruniu na neki posebno fascinantan nain. Kada se putnik priblii ovom dijelu grada, idui putem koji ovuda vodi prema jugu, pogled mu skrene a dah zastane pred ljepotom zidova stare tvrave. udan duh vlada Sarajevom ovo je prvi grad slavenskih muslimana. Dobrodolica kojom je dominantno muslimansko stanovnitvo doekalo nove, zapadne utjecaje, stvorila je jedinstven, zadivljujui sklad. Stoga grof Prokesch-Osten nije pogrijeio kad ga je uporedio sa Konstantinopoljem (Istanbulom): ...grad je gemit starog i novog barbarstva, jedinstven po tome to ne pripada iskljuivo nijednom narodu, nijednom vremenu, nijednom stilu... Bosanski glavni grad je grad-spomenik turskog osvajaa, skoro etiri stotine godina star. Meutim, iz osmijeha grada provijava njegova mladost. Izmeu metea kua razbacane su grupe starih stabala, koji tako neodoljivo podsjeaju na turski imperij. Ovi truhli brijestovi u Hadi Idrizovoj mahali i staro pitomo kestenje na Bjelavama pamte stara vremena. etvrti po obroncima razdijeljene su livadama i poljima, a bujni vonjaci kite i sakrivaju mirna dvorita i bae. Uske i zavojite ulice naikane su kuama, pa se pjeaku uini da stablo moe vidjeti samo na groblju. Meutim, to je varka. Ako pogledate sa visine ljeti, vidjet ete da se Sarajevo utopilo u zelenilo, a okolna ukasta kamenita brda jako bljete na suncu. Proljee, u vrijeme cvjetanja ljive, ipak nam daruje najljepu sliku blistavim nakitom nakienog grada, koju ne moe pomutiti ni jo svje doivljaj sumorne, sive zime. Tada grad neskromno pokazuje svu svoju gracioznost, penjui se skoro kruno od obala Miljacke navie. Niski krovovi, prekriveni udnim crijepom, uzdiu se etano, jedan red za drugim. Ispod njih izviruju bijele kue sa intimnim, od ulice okrenutim drvenim balkonima i niama, preko kojih raste brljan ili kakva druga vrsta biljke-puzavice. Nad ogoljenim i jo snjenim pokrivaem prekrivenim vrhovima brda, na jasnom plavom nebu superiorno krui bjeloglava ptica grabljivica. Ona krui nad evropskim turskim gradom, kojim dominira buket od 35 vitkih, bijelih munara, iji iljasti vrhovi srebreno svjetlucaju na suncu. Balkansko slavljenje Sarajeva kao grada sa stotinu damija nije mit. Ovdje danas zaista postoje 92 damije (etiri damije su izgorjele u poaru)! Veina damija pokrivena je obinim crijepom, a male drvene munare, koje su poprimile patinu vremena, utapaju se u mete okolnih kua. Godinjak 2007 / 343

Milena Preidlsberger-Mrazovi: Bosanska biljenica...

Neke damije nikako nemaju munara to su mesdidi, mjesta za klanjanje, za razliku od damija koje su i mjesto molitve i mjesto sastanaka. Srce grada, Baarija, lei na desnoj obali rijeke. U njenom centru je trgovako sredite, oko kojeg se usko grupira est zanatskih kvartova. Zapadni ulaz u grad prolazi preko Koeva, kvarta iji se trag gubi u podnoju brda Hum. Ova je etvrt smjetena na obronku grada, ba kao i Bjelave i Kovai, kvartovi koji doseu do starih zidina tvrave. Pod strminom Painog brda i usamljenog stjenovitog vorita Bakija, gdje se nalazi muslimansko groblje, lei tihi gornji grad. Iznad tmurnog klanca Miljacke, okrenuta prema zidinama i stijenama, uzdiu se dva bastiona stari bijeli, zvani Ikala, i noviji uti, zvani Tekijska tabija. Preko puta, na lijevoj obali, nalazi se Hrvatin, prva stepenica prema monoj, novoj tvravi. Put do strmih obronaka Trebevia vodi od obanije i Bistrika Appelwegom preko osmatranice olina kapa i vrha brda Draguljac. Sedam podruja razgranavaju se u ak 106 kvartova, tzv. mahala, iji su turski nazivi u narodu ve skoro sasvim zaboravljeni i slavenizirani. Ovi nazivi esto su jedini putokaz za istraivanje lokalne historije, s obzirom na to da dokumentacija gotovo da ne postoji. Rezultat je to uasnih poara, koji su nerijetko harali gradom. I posljednja preostala mala arhiva, koja je bila smjetena u Brusa bezistanu, natkrivenoj trnici, izgubljena je u meteu okupacije. Epidemije kuge i ratovi, koji su skoro istrijebili narod, izbrisali su historijska sjeanja i dogaaje, do kojih danas vode samo rijetki i nejasni tragovi. Ipak, sigurno je jedno ona istaknuta kota, na kojoj i danas stoji bijeli bastion, uvijek je bila mjesto utvrde. Je li tu bila smjetena skoro mitska kula Vrhbosna, koja se u dubrovakim arhivima spominje kao Varbossanie ili Werchbossania? Dostupni izvori ukazuju da je bila smjetena u blizini vrela Bosne i sela Blauj te da je upravo na tom podruju bio poloaj nekadanjeg glavnog grada zemlje i rezidencije begler-bega, koji je kupio hara. Iako o tome ne postoje vjerodostojni izvori, misli se da je na tom podruju postojala posveena crkva svetog Blasiusa te da je, nakon to su je Turci sruili, graevinski materijal, prvenstveno mermer, posluio za gradnju najvee damije u gradu Gazi Husrev-begove damije. Bit e ipak lake vjerovati da je sprva bosanski namjesnik svoje sjedite imao u Visokom. Takoer je malo vjerovatno i predanje o tome da je centralna taka odbrane, u tim divljim i burnim vremenima, bila nad klancem Miljacke. ak se moe zakljuiti i da je Viegradska kapija (utvrda), najistonija od sve etiri kapije (od kojih dvije imaju kule), starija od turskog perioda. Tradicija takoer eli tvrditi da je Mehmed Fatih sa svojom vojskom osvojio ovu taku prilikom svog pohoda 1463. godine, kada je unitio bosansko kraljevstvo. Bastion je, navodno, pao pred topovskim uladima, pod komandom Fatihovog vojskovoe Tatar-kan Kiraja. Pojedine predaje govore da je tvrava, ipak, pala zbog izdaje, i to jedne stare kranke. Navodno su zato njeni potomci dugo uivali povlastice turskih vlasti. 344 / Godinjak 2007

Milena Preidlsberger-Mrazovi: Bosanska biljenica...

Mehmed Fatih je, kako tvrde, idui od Kljua i Jajca, stigao i do ovih krajeva. Bosanci se se hrabro branili iako im je kralj ve bio pogubljen. U prilog tome ak se navodi da su dva hiseta (odjeljenja) turske vojske ubijena na ulazu u ovu kotlinu. Mahale Gornja i Donja hiseta mjesto su tog dogaaja. O tome svjedoe i mezari poginulih lidera Tatar-kana i Kavga sultana. Oni i danas stre iz grmlja biveg groblja pretvorenog u park, koji se nalazi na obali Koevskog potoka, preko puta moderne Palae Vlade. Jedna prastara kuica skriva mezare ubijenih pobonih dervia Ajni-dede i emsi-dede. Narod vjeruje da je tu, ak i u mranoj noi svjetlije. Tu su se smjestile sultanove vojske, dok je sam sultan, okruen svojom tjelesnom gardom, rastvorio atore na vrlo prikladnom mjestu uria brijegu, dananjim Kovaima. S njim je bio samo mali broj njegovih ena, jer je sultan bio haremu nesklon. Boravio je tu vie mjeseci, a vojska je, svakog petka, kretala iz svojih tabora ka ovom mjestu, kako bi svi zajedno molitvu obavili i poslije toga izvrili smotru vojske. Otud potjee novo ime grada Bosna Saraj ili Saraj-vo. Gdje Turin doe, makar i kao nomad, odmah sagradi damiju i kupatilo. Tako je uradio i veliki sultan. Na mjestu nie uri brijega ustanovio je trgovaku etvrt, preko Miljacke je izgradio most, preko mosta, na lijevoj obali rijeke, Carevu damiju, a pored nje kupatilo Gazi Isa-beg. Predaja kae da je ba to mjesto izabrano za izgradnju damije, jer su tu stradala dvojica dervia, evlija. Mezar jednog nalazi se, navodno, pod mihrabom, a drugog kod ulaza, pa su ljudi izbjegavali gaziti po tim mjestima. Takoer se tvrdi su Arabi Atik damija, smjetena blizu gradskih zidina i katolike pastoralne kue, i prastari Mejtef Ajni-bega u Dairama, kod kazandijskog sjedita, postojali i prije otomanskih osvajanja, te da je, dakle, ovdje bilo muslimana i prije dolaska Turaka. Careva damija bila je prvobitno izgraena od drveta i izgorjela je 200 godina kasnije. Namjesnik Mustaj-beg naredio je tada da se na tom mjestu izgradi lijepa, kamena damija, oko koje je bilo zelenilom okrueno mezarje. Danas je to jedan od najljepih ukrasa grada. Kupatilo Gazi Isa-beg izgorjelo je nedugo nakon to je izgraeno, pa je prvi turski namjesnik naredio kamenu izgradnju tipinog orijentalnog kupatila, okruglog oblika, gdje su se samo vjernici mogli kupati. Ta je zgrada, u novije vrijeme, dodatno modernizirana. Na mjestu gdje Miljacka izranja iz svog mranog klanca, isti namjesnik izgradio je i branu Bent i u njenoj blizini mlin. Uskoro je u blizini bilo i mnogo drugih mlinova, ali su svi, za vrijeme jedne poplave, nestali u prolom vijeku. Ipak, mlinovi Erceg-bega jo ive u sjeanju. To prelijepo mjesto zove se Bendbaa i ono oznaava kraj gradske ravnice odatle se izdiu serpentine, koje vode uzbrdo prema tvravi. Kolosalne zidine zasjenjuju na ovom mjestu Miljacku, njene gazove i obale, kao i u zelenilo urasle kuice, koje se u nizovima sputaju do kafana, muslimanske itaonice i male tekije dervia Mevlevija, koji su ovdje, pored ubora planinske vode, zaista divno mjesto nali. Na mjestu biveg drvenog mostia koji Godinjak 2007 / 345

Milena Preidlsberger-Mrazovi: Bosanska biljenica...

vodi na drugu stranu preko Benta, nalazi se danas lijepi kameni most. Njegovu izgradnju naredio je gradonaelnik eher ehaja, pa se most zato danas zove eher ehajina uprija. Iako je on gradnju naredio kako ne bi bio zaboravljen, vie ga se niko ne sjea. Narodna predaja kazuje kako je eher ehaja, prilikom gradnje mosta, dao ugraditi i jedan veliki dragulj, ija je vrijednost bila tolika, da je mogla pokriti trokove izgradnje mosta. Taj dragulj bio je ugraen u jedan stub, koji je bio postavljen na mostu. Nedugo potom dragulj je jedne noi, uprkos brojnim straarima, nestao. Dolo je do velike uzbune i svaki je graanin morao nai po jednog svjedoka koji e potvrditi njegovu nevinost. I svi su nali svjedoka osim jednog mladia, koji je uskoro priznao da je ukrao kamen, jer je taj dokaz ljubavi zatraila njegova djevojka. Sreom, naao se pred sudom blagih ljudi jer: Kadija je postavljen da sudi za grijehe, a ne za ale djevojaka. Drveni most koji je po dolasku izgradio Mehmed Fatih, naao je svog restauratora u liku hadi Belije tek nakon dvije stotine godina. Taj jednostavni ovjek itav je ivot proveo u sirotinjskom odijelu, da bi utedio svaku dragocjenost za dostojnu restauraciju sultanskog mosta. Ovaj kameni most, sa svojim stubovima, ogradama, klupama i natpisima, bio je prava stilska turska graevina. Sva kretanja izmeu trnice i lijeve strane grada odvijala su se preko njega. Prodavnicama stijenjen sa svih strana i zauzet od hamala i prosjaka, most je gledao jedan pravi, areni, orijentalni ivot. Muslimansko stanovnitvo je upravo na ovom mjestu obiavalo doekivati vezire. Bilo je tako sve donedavno. Most je morao stradati 1897. godine zbog regulacije toka Miljacke. Tada nastaje njegov nasljednik luk od kamena i eljeza koji je vezao nove zidove korita. Nedaleko od ovog mosta nalazi se Latinska uprija, most koji je jedan hadi Osman darovao gradu, kako bi se preko njega odvijao kolski saobraaj. Prvobitni graciozni luk ovog mosta sliio je picastom luku Kozje uprije, mosta koji se nalazi sat hoda od Sarajeva. I drugi mostovi: umurija, obanija, Skenderija i erianska uprija, kao i Klaoniki most, koji se nalazi mnogo dalje, na mjestu gdje se Miljacki gubi trag, bili su ranije obine i ljuljave drvene konstrukcije. Sada su umurija, obanija i Skenderija pretvoreni u vrste eljezne konstrukcije. Od svih graevina Mehmeda Fatiha, najdue se ouvao Begluk na Atmejdanu, stonom sajmu kakav je svojstven svim orijentalnim gradovima. Prije Begluk, danas Filipovia trg. Bilo je to mjesto na kojem se, prema naredbi Kiraj-kana, osvajaa Vrhbosne, izgradio jedan saraj, koji je sluio kao sjedite svim turskim namjesnicima koji su u ta vremena u Sarajevu stolovali. Meutim, ove prostrane i jednostavne graevine nisu vie mogle sluiti svojoj svrsi nakon dolaska Omer-pae, pa je Osman Topal-paa dao da se pored Careve damije izgradi visoki i reprezentativni Konak, koji je sluio vladaru zemlje u to vrijeme kao rezidencija. Krhki Begluk je ruiniran, kao i kasarna koju izgradi Mehmed Rudi-paa. Nejake turske graevine, koje su se oduvijek morale obnavljati, ipak se vijekovima dre, ba kao i Karavan saraj, Han Kolobara, koje je Gazi Husrev-beg, izmeu ostalog, izgradio, kako bi ga se generacije sjeale. 346 / Godinjak 2007

Milena Preidlsberger-Mrazovi: Bosanska biljenica...

Han Kolobara jo je tu sa svojim primitivnim talama, uasno strmim stepenicama i zavojitim uskim hodnicima. I nije nadmaen. Zadovoljava zahtjeve putnika u svim vremenima. Za razliku od vievjekovne turske vladavine, koja se ba i ne moe pohvaliti gradnjom, samo dvije decenije prisustva Zapada u Sarajevu rezultirale su izgradnjom modernih hotela i stotinu gostionica. Svaka mahala je imala svoju malu musafirhanu, kuu u kojoj su putnici mogli boraviti na raun stanovnika te etvrti, biti poslueni, smjestiti konje... Ove usluge koristili su gosti koji su dolazili u Sarajevo, a nisu htjeli biti nikome na teretu. ene putnici obavezno su odsjedale u musafirhanama. Gostoljubivost Orijentalaca ne moe se mjeriti ni sa jednom gostionom. Takoer, njihov smisao za djelovanje humanitarnih drutava je nenadmaan. U prvih pedeset godina vladavine, turski namjesnici trudili su se to vie uzdii glavni grad. Bosanci, ma kojoj vjeri pripadali, u svim su vremenima gajili strahopotovanje prema Bogu i voljeli vjerske ustanove. Tako su prvo bile graene crkve i samostani, a tek potom kole i ceste. S druge strane, Osmani su novim bosanskim muslimanima u izobilju pruili damije i druge korisne ustanove, tzv. hajre, i to ne samo u glavnom gradu, nego i cijeloj zemlji. Mnoge te ustanove su sluile svim ljudima, a ne samo muslimanima. Skender-beg je Sarajevo opskrbio dobrom i pitkom vodom, koja je glavni element za potpuni orijentalni ugoaj. Lijepo lice, slatki miris i ubor vode glavni su sadraj orijentalnog poimanja uitka. Na javnim esmama esto se moe proitati arapski natpis: od vode su sve ive stvari. Skender-beg je regulirao izvor rjeice Moanice, koja izvire sjeveroistono, u brdima iznad tvrave, da bi se malo potom ulila u Miljacku. Njegovo djelo je veliki vodovod, koji se hrani dragocjenom vodom Moanice. Nakon izgradnje velikog, manji vodovodi postali su bespotrebni. Bili su graeni po etvrtima, tako to se iskoritavala voda potoka Megara i drugih brzih izvora na Bistriku. Jedan od tih izvora nezaustavljivo se kotrlja od pukotine Trebevia do ua u Miljacku kod Latinske uprije, ugroavajui pritom kue koje su u njegovoj blizini. Na ove graevine podsjea i ime kasarne koja je tu izgraena paralelno sa Miljackom, do mosta Skenderija, u blizini i danas postojee lijepe damije sa dervikom tekijom, koju je izgradio Skender-beg. Ime, dakle, glasi Terezija, to se moe prevesti kao vodena vaga (wasserwaage), koja je na ovom mjestu drvenim cijevima obuzdala veliki pritisak vode. Kada je voda u pitanju, moramo spomenuti i Sebilj, kuu-bunar, koji se nalazi u centru Baarije. Prije modernizacije bio je to jedan esterokutni kiosk, gdje se ednim prolaznicima nudila voda, u znak sjeanja na muenike iz bitke kod Kerbale, koji su, zbog okrutnosti neprijatelja, usred borbe skonali od ei. Za slavnog i asnog Gazi Husrev-bega, supruga kerke sultana Selduka, koji je 34 godine vladao Bosnom, sve je to bilo premalo. Ovaj znaajni ovjek, bio je ambiciozan koliko inteligentan, to se za jednog Albanca gotovo podrazumijeva. Najvredniji ljudi doli su u Bosnu iz Albanije. Godinjak 2007 / 347

Milena Preidlsberger-Mrazovi: Bosanska biljenica...

Gazi Husrev-beg je odluio za radnu snagu vratiti krane, koji su iz Sarajeva i okolice pobjegli u umu. S tim ciljem dozvolio je katolicima gradnju jedne crkve na desnoj obali Miljacke, prekoputa Begluka. Tu, gotovo sakrivena okolnim visokim zidovima, stajala je crkva sve do 1879. godine, kada je nestala u velikom poaru. Oko te crkve grupirale su se nastambe katolika, pa je taj kraj dobio ime Latinluk. I stara arhaneoska crkva pravoslavaca, ili Srba, vjerovatno je u tom periodu izgraena. Na obronku iza arije, zidom ograena, nalik na malu tvravicu lei stara, estim poarima poharana, interesantna crkvica, leei gotovo do pola u zemlji. Ovdje u Varoi izrasle su specifine kue pravoslavaca, koje su, po uzoru na Latinluk, formirale kvart. Krani su, dakle, dominirali, zapadno od arije, kao i niz Latinsku upriju i Galata ulicu, dananju ulicu Franza Josefa. I u drugim dvjema ulicama, Ferhadiji i emalui, paralelnim sa ulicom Franza Josefa, koje poinju kod Musale, a zavravaju kod gradskog groblja, evidentne su mnoge kranske stambene zgrade. Od novijeg vremena, prije skoro 200 godina (1685. godine), ovdje su se doselili panski Jevreji. Oni su ovdje dobili jednu prostranu graevinu na poetku Ferhadije i emalue, u blizini arije. Ta graevina zove se Siavu, a okolni kvart oznaen je kao geto. Ova ifuthana, gdje stoje jedan novi i jedan stari hram, bila je strogo zatvorena. Tek sredinom ovog stoljea poela je nova era za Jevreje, dolaskom Omer-pae Latasa, koji im je dao vea prava i slobodu, te uvjete za ekspanziju, to su oni itekako koristili. Njihovo groblje vrijedno je posmatranja zbog neobinih oblika nadgrobnih spomenika. Groblje se nalazi zapadnoj strani grada, na obronku Borak. Ovaj obronak prva je stepenica na putu prema prethistorijskim nalazitima Soukbunar, Zlatite i Debelo brdo. Krani vjerovatno nisu imali ograene gradske etvrti, ali su u nemirnim i promjenljivim vremenima ostali ujedinjeni. Nova pravoslavna crkva, vrlo velika i upadljiva graevina, nastala je pedesetih godina, na sredini ulice Franza Josefa. Ona je bila sjeverna granica kranske etvrti koju je Gazi Husrev-beg osnovao. Ova etvrt bila je gotovo potpuno okruena muslimanskim mahalama. Hiseta i ejh Magribijina mahala bila su mjesta koja su ustupljena Ciganima, zabavljaima, vojnim policajcima i drugom talogu stanovnitva. Gazi Husrev-begova stremljenja poluila su uspjeh. Od krana i seoskog stanovnitva podupiran, uskoro je razvio snanu trgovinu i zanatstvo. arija je ivnula. Razliiti trgovci i zanatlije uvrstili su svoje redove i pozicije, a razliita vorita zapetljanih uliica poela su da oslikavaju sve arenilo ivota Orijenta. Tada su se esnafi organizirali po stambolskom modelu i kao takvi su se do dananjeg dana ouvali. Iako su u prolom ratu izgubili svoje konje i zastave, sa kojima su se pokazivali pred vezirom, sauvali su obiaje. Tako da svaki esnaf posjeduje svoje rukovodstvo, koje se sastoji od sedam ljudi i nijednog zanatlije pripadnika istog ceha, ne zaboravljajui prilikom otvaranja radnje spomenuti ime Boije. Neki esnafi su zaostali u novom vremenu, kao to su oruari i krznari, dok su se neki vie nego uspjeno prilagodili novom vremenu, poput mehandija 348 / Godinjak 2007

Milena Preidlsberger-Mrazovi: Bosanska biljenica...

(krmara), aija (kuhara), kahvedija i bakala (trgovaca). Trenutno na ariji ima 39 zanata. Nakibi (naelnici esnafa) ovlateni su da pred radnjom zanatlije ijom robom nisu zadovoljni, izvjese bou, to bi znailo zatvaranje radnje dok se zanatlija ne popravi. arija se naizgled malo promijenila. Nou njenim neravnim kaldrmama bunim korakom jo hode pasvandije, uvari imetka od lopova. Na centralnom mjestu na Baariji, tik uz damiju koja nosi njegovo ime, Gazi Husrev-beg je postavio svoje turbe. Njoj nijedna damija ni u Istanbulu nije ravna. Moda joj jedino moe parirati sjajna Sulejmanija, miljenje je ovdanjeg naroda. Ogromna viestoljetna lipa graciozno iri svoje mirisne grane preko damijske esme, oko koje vjernici uei brzo obavljaju ritualna pranja, prije nego to poure obaviti molitvu na svojim ukraenim ilimiima. Iako su grmovima rua obrasli, mogu se proitati u mermeru uklesani hvalospjevi Allahu, jedinom izvoru vjenog ivota, uz napomenu da se proui El-Fatiha, prva sura Kurana, Oena za muslimane. Tu je i turbe znamenitog sarajevskog gradonaelnika Mustajbega Fadilpaia. U zaklonima mistinih zidova, dervi pie ljubavni zapis stidljivoj djevojci. Iz oblinje Medrese uju se smirujui glasovi, a sa visoke munare mujezin pobonim rijeima poziva vjernike na molitvu, nadglasavajui zvuke guve na trnici: viku prodavaa, klepetanje konjskih kopita, lupanje kazandije i snane glasove drugih vrijednih ljudi. U dvoritu je jo mnogo znamenitosti. Tu je sahat-kula, kvadratni toranj, na ijoj se svakoj strani nalazi po jedan sat, pa ljudi, odakle god pogledaju, mogu vidjeti koliko je sati, zatim pe koja zimi slui za zagrijavanje vode, pa zaas potee topla voda iz deset esmi, da vjernici lake uzmu abdest. U dvoritu je i jedan stari kamen, koji trgovcima slui za odreivanje prave mjere, kao i mauzolej. Ovdje su sahranjeni ostaci osnivaa, koji je stradao u borbi protiv Crnogoraca kod Drobnjaka, gdje je prvobitno bio sahranjen, sve dok njegova punica, sultanija Valida, nije kod cetinjskog vladike isposlovala premjetaj posmrtnih ostataka u Sarajevo. On ovdje mirno poiva, cijenjen od svojih sugraana, pored Murad-bega. Postoje tvrdnje da je on ak sin Husrev-begov, iji je on identitet krio cijeli ivot, kako bi od neprijatelja zatitio svog sina, kojeg je dobio sa sultanovom keri. Skupocjeni prekrivai prekrivaju njihove lijesove, nad kojima miruju turbani, zavijeni onako kako su ih umrli za ivota zavijali. Pred niskim i specifinim stalcima sjede uai Kurana, dok vjetar nanosi cvrkut ptica i poigrava se sa plamicima uljanih svjetiljki. U blizini damije smjetene su i druge velike ustanove-zaklade (vakufi) ovog dobrotvora. Najblia je Kurumli medresa, stilska kamena graevina, sa krovom od olova. To je orijentalna via kola. Ovdje se uvijek 30-40 siromanih mladia besplatno koluje za posao muslimanskog sveenika. Pored medrese je hanikah, derviki internat, kao i imaret, kuhinja u kojoj se hrane siromasi, koja je smjetena odmah uz kamenu sahat-kulu. Imaretu pripada i prenoite, uvijek i za svakog otvoreno, gdje ive i hrane se i uenici i slubenici Medrese. Za njih se svaki dan Godinjak 2007 / 349

Milena Preidlsberger-Mrazovi: Bosanska biljenica...

spremaju obroci, uz koji se dobija i fodula, besplatni hljeb. A i svaki je siromah dobrodoao u skladu sa mogunostima ustanove. Gazi Husrev-begovom vakufu pripada i okruglo kupatilo u emalui, kao i zanimljivi Bezistan, kamena i natkrivena trnica, ije ime potjee od arapske rijei bez (Byssus platno). Bezistan se prostire od ulice Franza Josefa i emalue, te granii sa ruevinom Talihana, kamenog hana koji je izgorio u poaru 1879. godine. Dvospratna etvrtasta graevina Talihana sluila je kao mjesto gdje su svoju robu prodavali trgovci ilimima, vunenim pokrivaima i drugom vunenom robom. Ovdje su se prije mogli vidjeti samo trgovci muslimani, koji su vaili za najbolje i najvienije. Danas su, meutim, Talihan i Bezistan okupirali panski Jevreji. U ustanove Gazi Husrev-bega moramo ubrojiti i Vakufsku bolnicu, koju je njegovim sredstvima izgradio Osman Topal-paa. Danas je to zatvorena ustanova za lijeenje psihikih bolesnika. Dok je bila bolnica opeg tipa, tu su svi bolesnici, bez obzira na vjersku pripadnost, dobijali potrebnu njegu. Kemal-beg, mlai brat i sluga Husrev-bega, pokuao je kopirati starijeg brata. Rezultat toga je dananja ulica emalua (Kemalua), koja vodi od mahale Kemal-bega u dolinu Koeva, gdje je i njegova stara damija, s jedne strane, a sa druge strane prema velikoj bolnici. Namjesnitvo Gazi Husrev-bega najznaajniji je period razvoja Sarajeva u osmanskom periodu. Nijedan njegov nasljednik nije mu bio ravan. U njihova djela za ope dobro mogu se upisati samo neke, dodue, lijepe damije. Tako je Hadim Ali-beg sagradio Ali-painu damiju kod mjesta gdje se Koevski potok ulijeva u Miljacku. Odavde se ispraaju hodoasnici, hadije, koji kreu na hodoae u Meku. Prije su to inili u Veil-Har damiji damiji sa najprostranijim i najljepim dvoritem, smjetenoj u mahali Alifakovca, pokraj eher ehajine uprije, otkud su hodoasnici kretali put balkanskih puteva koji vode prema Arabiji. Gazi Ferhad-beg Sokolovi izgradio je plemenitu Ferhadiju, po kojoj je ime dobila i ulica koja vodi pokraj dananjeg hotela Evropa. Sarajlije su tekom mukom snosile trokove odravanja pojedinih ustanova, pa su se poalili sultanu. To je rezultiralo premjetajem valije u Banju Luku 1594. godine, ime su i te ustanove prekinule rad. Sarajevo je, ipak, ostalo glavni grad drave. Glavni sudija, mulah, ostao je u Sarajevu. Malo po malo, grad se razvijao u podruje pod dominacijom aristokratije. U ovim islamiziranim Slavenima jo ivi tvrdoglavi duh njihovih predaka, koji u ivom sjeanju uvaju ponos na svoje ugledno porijeklo. Taj osjeaj nepoznat je tipinim Osmanima. Tako su bosanski begovi postajali najnemirniji dio stanovnitva Turske imperije. U ali je govoreno da su se kod njih ak i Srbi dolaze raspitati kako se vodi revolucija. Ni sa staleom bogatih trgovaca nije bilo lahko. Tu osobinu Osmani su kanjavali strogim kaznama, a ceh je uvijek plaao grad, koji se poslije toga uvijek morao iznova dizati. Moda tu lei odgovor na 350 / Godinjak 2007

Milena Preidlsberger-Mrazovi: Bosanska biljenica...

pitanje zato Sarajevo ima tako malo zanimljivih graevina. Ljepota Sarajeva nije u graevinama nego u kompletnom mozaiku pejsanih ljepota i slika ivota, tako neodvojivih od orijentalnih detalja. Znaajan segment tog mozaika ine i etiri dervike tekije. Posebno su zanimljive dvije: Hadi Sinanova tekija i Sedam brae, koji su posluno slijedili puteve kadera, Boijeg predodreenja. Put prema prvoj od njih vodi ulicom uzbrdo, pored erijatske kole, sagraene u maurskom stilu. U toj ulici nou odzvanja eho dervikih molitvi, zikrova. Druga se nalazi izmeu kasarne i Konaka i sagraena je u ast sedmerici begova iz Visokog, koji su, krivo optueni kao izdajice, bili strijeljani na Filipovia trgu nakon osvetnikog pohoda princa Eugena. Njihovi lijesovi stoje u tekiji i narod ovo mjesto potuje kao sveto. Kao najnemirniji element spominju se janjiari. Meutim, osim spomena, svaki drugi njihov trag je izbrisan. Njihovo vojno zapovjednitvo postojalo je i u Sarajevu, ba kao i u svim drugim provincijama Osmanskog carstva. Na mjestu te komande, izmeu emalue i Ferhadije, danas se nalazi katolika katedrala, iji se zvonici visoko uzdiu. Katedralu okruuju masivne zakupljene zgrade. U jednoj od tih zgrada (Kapija age Svrzo, Svrzina kapija), bilo je prije 70 godina mjesto sjedita janjiara, kao i prenoite za njihove drugove koji su dolazili u Sarajevo. Od svega je sauvan kotao i plitke zdjele iz kojih su jeli. Janjiarski garnizon se nalazio pored Miljacke, u blizini nove zgrade Gimnazije i drugih oblinjih kolskih ustanova, na mjestu gdje se danas nalazi oficirska kasina. Nestala je i Kulukdi tekija na eher ehajinoj upriji, kao i straarnice u sjeditu vlade, za Beglukom. Nakon to se sultan Mahmud obraunao sa hirovitim janjiarima u Istanbulu, njihovo istrebljenje poelo je i u drugim provincijama, pa tako i u Bosni. Djed prvog gradonaelnika Sarajeva pod Austro-Ugarskom, kadija Nakib Mulah erif, naloio je Sarajlijama da posluaju naredbe iz sultanovog fermana. Meutim, narod se tada digao protiv njega. Kada je pobunjena masa naila pokraj Gazi Husrev-begove damije, on je poao bjeati u tvravu. Ali masa ga je stigla i on je stradao kamenovan. Kau da ga je narod doslovno zakopao bacajui kamenje. Odgovor sultanov bio je krvav. Sud Abdurahman-pae skinuo je maem glave stotinu uglednih Sarajlija. Kranske krznarske zanatlije pred graanima su preparirali te glave, da bi poslije bile poslane za Stambol. Od tada su strah i uas poeli vladati neposlunim glavnim gradom. Nakon samo nekoliko godina uslijedio je jo jedan krvavi sud i to nakon to je bosanski dragulj Husein kapetan Gradaevi digao veliku bunu za samostalnost Bosne. Tada je Kara Mahmud-paa, iz ugledne familije Buatli, dobio pod svoju komandu 60 hiljada Albanaca. Nareeno mu je da skri otpor Bosanaca i da provede veliko kanjavanje. To mu je polo za rukom kod Viteza, mjestu tri sata udaljenom od Sarajeva. U Sarajevo je uao zaobilaznim putem, preko Bakija, i postavio svoje atore na Gorici, blagoj padini koja se protee od dna Huma prema Koevu, suavajui ulaz u grad. Tu se danas nalazi aleja elegantnih vila, Godinjak 2007 / 351

Milena Preidlsberger-Mrazovi: Bosanska biljenica...

a prije samo 70 godina ovdje je bio utvreni konak-bastion, novi Begluk, odakle su veziri sa srdbom i poprijeko u grad pogledali. Na istom mjestu se utaborio i princ Eugen sa carskim vojnicima 1697. godine. Odatle je promotrio prelijepi trgovaki grad u procvatu, kako ga je sam opisao u svom dnevniku, da bi ga potom do temelja spalio i u zgarite pretvorio u roku od tri dana. Predaja kae da je princ Eugen ovdje boravio devet dana i da je tom prilikom Talihan potpuno opljakan prije nego to je spaljen. Poar je podmetnut i u Gazi Husrev-begovoj damiji. Sreom, bezuspjeno, vatra je nije htjela. Sigurno je da je po naredbi tog despota tada izgorjela Careva damija. Zapaljen je i Novi Begluk koji je bio predvien da slui kao vojna baza vezirima, a sami veziri su morali otii iz ovog ponosnog grada u roku od 24 sata. Prema jednoj verziji, izgradio ga je Ali-paa Skopljak 1729. godine. Predanja kau da je cijela zemlja bila prisiljena raditi na toj graevini. Druga verzija kae da ga je izgradio Rustan-paa Opukovi, iji ugledni Brusa-bezistan danas slui u druge svrhe. Prema treoj verziji, izgradio ga je progonitelj janjiara Mehmed-paa Kukavica, koji je sredinom prolog vijeka bio bosanski valija. Moe biti da su sva trojica uestvovala u gradnji. Tvrava je bila pod zatitom i nadlenou jednog dizdara, koji je uvao kljueve, nacrt rasporeda topova i koji je dobijao naredbe o topovskoj paljbi. Pod njegovom komandom bile su topdibae, iji je zadatak u mirnim vremenima bio da topovskim plotunima pozdravljaju dolazak valije, koji bi im za to darovao lijep baki i organizirao luksuzan objed. U tvravi, ije su kapije otvorene vie od 80 godina, stanovali su, osim topdibaa i njihovih porodica, mnogobrojni pripadnici srednjeg stalea, esnafa. Krana tu nije bilo. Otkad je prije dvije decenije ova tvrava izgubila svoju funkciju, okolni kvart, zvani Vratnik, nije se nimalo promijenio. Vratnik je najkonzervativnija etvrt Sarajeva. Tiina ovdje se gotovo moe opipati i nju naruavaju samo skoro neujni plahi koraci pokrivenih ena, klepet kapije i pristojni glasovi djece koja donose vodu u ibricima. Ovdje veselo avrljaju samo stare izvorne esme. Mrak noi samo podebljava strogu tiinu, koju jedino moe naruiti zavijanje opora pasa. Kvart oivi jedino u Ramazana, kada donji grad opae more kandiljima osvijetljenih munara. One poput blistavih zvijezda lebde u mraku, bacajui svjetlost prema obroncima. Tada i Vratnik postaje osvijetljen. Ovdje je i danas sve kao nekada. Kada proljee doe, uvijek u blizini krhkih baanskih zidova nae arene grupe djevojaka, ija melodina pjesma odzvanja nadaleko. Na zelenim livadama sjede ene pokrivene bijelim mahramama, ija lica kao da svijetle dok sluaju pjesmu djevojaku, pijui kahvu i puei cigaru. Ova pjesma mamila je i mladie koji su za vrijeme okupacije na konjima jahali pokraj Musale kako bi obavili molitvu u oblinjoj Ali-painoj damiji. Pogled na ova mjesta danas je zaklonjen izgradnjom visoke Vladine palae. U blizini se, pokraj stare lipe, nalazio jedan trg, na kojem su se ljudima itali carski fermani. Pet sedmica prije urevdana (pravoslavnog praznika koji se slavi 5. maja) ovdje se sakupljala muslimanska omladina, kako bi krenula na viteke 352 / Godinjak 2007

Milena Preidlsberger-Mrazovi: Bosanska biljenica...

igre koje su se odravale na oblinjim Kovaiima. Tu su bili otvoreni teferiki atori, gdje su se sakupljale djevojke i ene, kako bi provele vrijeme u ugodnim razgovorima i druenju na otvorenom. Posebno na urevdan, ali i na Ilindan, kojeg Muslimani nazivaju Alun (1. august) i Mitrovdan (7. novembar) koji Muslimani zovu Kasum, bila su organizirana masovna druenja na Hridu. Tu su i Osmani nerijetko prisustvovali. U hrastovim umicama, koje su i danas izletite, otvarali bi se atori, a turska muzika nastojala je dobiti aplauz izvodei neku vrlo egzotinu verziju bekog valcera. U vremenima koja su prethodila krvavim dogaajima, pogotovo prije Osman Topal-pae, bio je ovdje jedan harmonian i veseo period. Tada su se i mukarci muslimani i ene muslimanke mnogo vie sastajali nego sada. Na cijelom Balkanu se prialo o veselim i vedrim Sarajkama. Govorilo se: Ko zavoli Sarajku, zaboravi oca i majku. Bila su to vremena procvata aikluka i slatkih pjesama, kada se uho zaljubljivalo prije oka. I zima je imala svoju dra. Strmine sarajevskih naselja, naroito Bistrik i ulica pokraj Sinanove tekije, postajale su zaleene i poput ogledala. Led je postajao sveano aren, poto su ga ljudi farbali u crveno i plavo. Stotine ljudi, mlado i staro, ugledno i priprosto, sputalo se niz zaleene ulice malim saonicama kaiksama... Sve je to bilo jo juer. Ove i sline sitne pojedinosti moraju se imati u vidu ako se Sarajevo eli shvatiti. Mora se znati i da su se na trgu u blizini Bendbainog mosta jo prije nekoliko godina uzgajale urke, a djevojke su pjevuile: Zeleni se na Bembai trava... Danas se na tom mjestu epuri ponos luksuzne gradske gradnje. Redovi kua koje su lea okrenule Miljacki danas su izloeni zagaenju. Danas ispred ove elegantne publike vozi tramvaj. Pred kunim vratima u centru grada jo nedavno su lanovi kranskih porodica sjedili u ljetnim mjesecima. Danas tu jedna nova graevina gura drugu. Visoke su kao tornjevi i sa njih se dobija lijep pogled na turske etvrti po obroncima. I turske etvrti polahko nestaju slijedei trendove dolazeeg vremena. Lica sarajevskih predgraa mijenjaju se pred razvojem industrije i eljeznice. Jer u kotlini vie nema mjesta za irenje, pa se mora ii u predgraa, u ravnicu. Razvoju se morao platiti danak. Grad je za kratko vrijeme morao primiti mnotvo ljudi, razliitih ivotnih stilova i navika, i usvojiti nove standarde, pa stoga nije udno da je u tom procesu bilo uniteno poneto od vee ili manje kulturne i umjetnike vrijednosti, a nerijetko su i parkovi zamijenjeni rogobatnim novogradnjama. U novo doba nije bilo vremena da se promilja o tim stvarima. Sve je to dio rtve koju Orijent mora podnijeti pri susretu s kulturom Zapada. Ipak, i takvi propusti napravili su tek neznatna oteenja na lijepom licu glavnog grada zlatne Bosne.

Godinjak 2007 / 353

GODINJAK2007

PRIKAZI I OSVRTI

Sevdalinka kao vid historijskog pamenja

(U povodu objavljivanja knjige Enesa Kujundia Tri Rahike etale soka kom: Sevdalinka u tokovima bonjake umjetnosti 1)
A po emu da se prepoznamo... (Safet Isovi, Rade Jovanovi)

ini se da je sevdalinka danas, osim to je, kako je nazivaju, prepoznatljiv bosanski proizvod, i najvra kulturoloka veza meu Bonjacima, i u Bosni, i u svijetu. ini se da se po njoj prepoznajemo. U posljednjim godinama mnogo je govora o sevdalinci i ponekad se uini da je sve bitno ve reeno i to da je sevdalinka bosanska varoka pjesma, muslimanska gradska pjesma, da je nastala iza muepka izmeu djevojakih uzdisaja... Ali vitalnost sevdalinke i njena aktuelnost i u sadanjem trenutku zahtijevaju odgovor na pitanje ta je to u sevdalinci neodoljivo za publiku to joj daje ivotnost i trajnost kroz generacije. Je li to osjeaj enje koja tei ljubavnom ispunjenju? Ili, jednostavno, tiha ljubavna patnja, prepoznatljiva u svim vremenima, ona patnja koja je najtea ba onda kad je najtia? Meutim, sevdalinka nije samo refleks tihe ljubavne patnje. Ispod sjetnih stihova nalaze se talozi generacijskih iskustava tradicije, vjere, nemirnih balkanskih vremena i nesigurnog ivota, ljubavnih rastanaka koji, vjerovatno, ni izbliza nisu bili lirini, najee su to bili ispraaji u ratove, u nepovrat, iznuene udaje za nedraga... Savremena iitavanja sevdalinke otkrivaju nanose zaborava koje je vrijeme, historijska, pa i jezika barijera postavila izmeu teksta pjesme i dananjeg itaoca. Jer vrijeme pravi barijere zaborava i mi danas samo moemo raspravljati o Hasanaginicinom stidu u stihu A ljubovca od stida ne mogla, dok narodnom kazivau, ili kazivaici, nije padalo na um da objanjava ono to je njegovoj publici bilo jasno. Nama danas nije. ta je ispod teksta pjesme? Koliko je ivota moglo stati u pjesmu? Ko je iza teksta? Koga je muka natjerala da svoje kahare u pjesmi razbija? Je li to neko poput Jergovievih junaka iz ciklusa njegovih pripovijetki koje je napisao inspirisan sevdalinkama? Narod kakav je bonjaki, koji je prilino malo pisao, pa samim tim malo i pamtio o sebi, svoju historiju mora itati i iz usmene knjievnosti. A knjievnost i jeste, izmeu ostalog, i refleksija ivota. Pokuajmo razgovarati s mrtvima, kako veli Stephen Greenblatt, zastupnik teorije novog historicizma u tumaenju knjievnosti. Pokuajmo zaviriti iza teksta sevdalinke, vidjeti ljude o kojima pjesma pjeva i one koji su je ispjevali.
1 Enes Kujundi, Tri Rahike etale sokakom: Sevdalinka u tokovima bonjake umjetnosti, BZK Preporod Brko, Brko distrikt BiH, 2007.

Godinjak 2007 / 357

Prikazi i osvrti
Sevdalinke koje pjevaju o gradovima mogli bismo oznaiti kao vid rodoljubive lirike. U njima su opjevane ljepote rodnoga grada, zaviaja, a i onda kada se pjeva o ljepoti djevojke ili momka, isticanje njihove ljepote esto je u funkciji isticanja ljepote i nma sredine u kojoj obitavaju. Meutim, gotovo udno je itati sevdalinke u kojima su opjevani gradovi s kojima sevdalinka, a ni Bonjaci danas nemaju nikakve iole znaajne kulturoloke veze. Sluati o ljepotama Uica, apca, Beograda, u najmanju ruku je udno uhu dananjeg Bonjaka. Vjerovatno zbog toga to nas je vrijeme, i iskustvo, odvojilo od bilo kakvog emotivnijeg doivljaja tih sredina. Predaleko su vremenski da bismo alili za njima, preblizu da bismo zaboravili runa sjeanja. U Novom Beharu iz 1935. godine, u broju 7-8, u rubrici Narodne umotvorine objavljene su i dvije narodne pjesme iz Gornjeg Rahia. Pjesme je urednitvu poslao Enver M. Halilovi, a zabiljeio ih je od Museme Hadiefendi i njene keri Emine Zaimovi. Zapisiva je jednu pjesmu naslovio nazivom abaki dizdar, a drugu Ajka Biogratka.
abaki dizdar2 O kutupe, ne zelenio se, Alibee ne veselio se, Jer izdade abac u kaure? Ljuto kunu abake djevojke, One idu abakom dizdaru: Bogom babo, abaki dizdaru, Ne daj grada bez velikog jada, Bez topova i bez ljutih rana, Terzi kule bez velike tuge, Damije su skoro nainjene, Mektebi su skoro nainjeni, Sitna djeca idu u mektebe, Mladi momci istom za gledanja, Mlade cure u prvo gledanje, Vrani konji u prvo jahanje, Nevjeste su skoro dovedene. Progovara abaki dizdaru: Djeco moja, abake djevojke, Car vas daje, ja vas ne prodajem

Kako je pjesma o apcu dospjela u Gornji Rahi? Ko je mogao ispjevati pjesmu o apcu, i ko je mogao sauvati u usmenoj tradiciji takvu pjesmu? Ko je mogao pronai sebe, kako se popularno kae, u takvoj pjesmi? Pjesme u kojima se pjeva o neimenovanim ljubavima, neimenovanim lokacijama, uni2 Kazivala sedamdesetpetgodinja starica Musema Hadiefendi iz G. Rahia. Zabiljeio Enver M. Halilovi, Novi Behar, br. 7-8, 1935., str.106.

358 / Godinjak 2007

Prikazi i osvrti
verzalnog su sadraja i lake su prihvatane u razliitim sredinama od onih u kojima su imenovana mjesta lirskog dogaanja, izuzev ako je rije o zaista vjetom narodnom autoru i izuzetnoj pjesmi. Pjesma o apcu ivjela je u Gornjem Rahiu vjerovatno zahvaljujui nekome ko je emotivno, moda muhadirskim porijeklom, povezan sa tim gradom. Moda doseljenici iz apca ili nekog drugog srbijanskog kraja. Naime, znaajan broj Bonjaka se u 18. st. naselio u Smederevski sandak, meutim, kako je slabila Osmanska carevina, tako se pogoravao poloaj muslimanskog stanovnitva na Balkanu, pa tako i u Srbiji. Buna protiv dahija bit e poetak srpske borbe za nezavisnost od Osmanske carevine, ali i poetak progona muslimana iz Srbije. Ogromnu veinu tog stanovnitva inili su doseljenici iz Bosne, a jedan manji dio domae islamizirano stanovnitvo, te Turci i Albanci. Karaorevi ustanici su zauzeli Beograd 12. 12. 1806., Beogradsku tvravu 25/26. 02. 1807., dok je abac pao 1807. godine. Srpski historiari biljee da su ustanici bili nemilosrdni prema muslimanskom stanovnitvu zauzetih gradova. Istog dana nastala je opta sea Turaka u Beogradu. Za tri dana skoro svi mlai Turci koji nisu hteli pokrstiti se poubijani su. ene i deca pokrteni su silom, a samo mali broj starih i bolesnih Turaka ispraen je laom za Vidin. Prilikom ove see u varoi je poruen i popaljen veliki broj turskih kua, amama i damija.3 Prilikom pada apca jedan od voa ustanka Luka Lazarevi ubio je abakog dizdara Alajbegovia a njegovu enu i djecu pokrstio. Jedan dio abakih muslimana je otpremljen za Bosnu, pa je samo u Brko iz apca stiglo 1000 ena i djece. Preostalo stanovnitvo je pokrteno.4 Ko je Ali-beg iz pjesme abaki dizdar? Da li je to ime uzeto zbog toga to je vrlo esto bonjako ime, u pjesmama pogotovo, ili je rije o stvarnoj historijskoj linosti? Sasvim je vjerovatno da je u pjesmi opjevana tuna sudbina abakog dizdara Alajbegovia i njegove porodice. Ako je rije o njemu, onda je izvjesno da je pjesma nastala u prvoj polovini 19. stoljea, dizdar je ubijen 1807. godine, te je pjesmu, vjerovatno, ispjevao neko od abakih muhadira koji su nakon tog dogaaja doli u Rahi ili Brko. Teki jad u ovoj pjesmi nije ljubavni, nego izbjeglika muka koja se preobrazila u kletvu:
O kutupe ne zelenio se, Alibee ne veselio se. Jer izdade abac u kaure?

U nastavku pjesme nabrajaju se sve ljepote grada apca i ivotna svakodnevica koja je prekinuta. Dizdar toplim obraanjem djeco moja, abake djevojke
3 4 Mihailo S. Petrovi, Borbe starog Beograda, Biblioteka Novo pokolenje, Beograd, 1951., str. 101. Safet Bandovi, Iseljavanje muslimanskog stanovnitva iz Beograda u Bosanski ejalet (1804 1862), Godinjak BZK Preporod 2004., BZK Preporod, Sarajevo, 2004., str. 137.

Godinjak 2007 / 359

Prikazi i osvrti
ukazuje se kao neko ko nemono dijeli sudbinu svog naroda, te optube upuuje na cara, na viu silu, potvrujui historijsku injenicu da u svim ratovima najvie pate obini ljudi.5 Pjesma Ajka Biogratka je vedrije sadrine. U njoj je u formi nadmetanja izmeu djevojke i momka opjevan djevojaki visok nm te njen oito znaajan klasni status:
Ajka Biogratka6 Poetala Ajka Biogratka Niz kaldrmu ispod Biograda. Gledao je paa biogradski, Gledao je pa joj govorio: Lahko, lahko, Biogratko Ajko, Svilen kavad da se ne uprai, Rusa kosa da se ne zamrsi. Njemu lijepa progovara Ajka: A jo lake, paa biogradski, Ti ne gledaj Ajke Biogratke, Ve ti gledaj svoje mile seke, U koje je kavad do koljena, A i sura kosa do ramena.. E Boga mi, Ajko Biogratko, Ako joj je kavad do koljena, Prije se je tebe isprosila, Dao sam je carevu berberu. Teto, paa, ja ti nisam mni, I mene su moja braa dala Za vezira, careva veila, Koji s carem naporedo sjedi, Redom sjedi i redom besjedi, A i ja u sjedit s caricama, Tvoja e nas seka predvoriti, Podvi dvorit, s nama ne govorit.
5 O borbama za abac pisao je i prota Mateja Nenadovi: Meutim, mi jednako bijemo abac... U aprilu mesecu doe glas da su zvorniki paa Vidaji i Mula Noina pokupili vojsku i doli u Lenicu i hoe apcu i Mus-agi u indat., Prota Mateja Nenadovi, Memoari, Nolit, Beograd 1966., str. 97. Ali-paa Fidahi je dovoljno poznata linost u bonjakoj historiografiji, a Mula Noina, kojeg spominje Nenadovi, jeste Noinaga Imamovi iz Maoe kod Brkog. Sjeanja na njega su i danas iva u branskom kraju. U Maoi je oko 1825. godine sagradio damiju, koja i danas postoji, a u narodu je sauvana legenda kako je Noinaga izuzetno lijepa, izrezbarena vrata za ovu damiju donio maksuz iz Istanbula. Kazivala Mina Zaimovi 45 godinja ena iz Gor. Rahia, koja je pjesmu nauila od svoje ma tere Museme Hadiefendi, takoer iz Gor. Rahia. Zabiljeio Enver M. Halilovi, Novi Behar, br. 7-8, 1935., str. 106.

360 / Godinjak 2007

Prikazi i osvrti
Teko je utvrditi historijsku autentinost likova i podataka navedenih u pjesmi, paa nije imenovan a i djevojino ime Ajka uobiajeno je u usmenoj poeziji Bonjaka te ne mora podrazumijevati i stvarnu historijsku linost. Ako pjesma i nema historijsku utemeljenost, neosporno je da je jedan od njenih ciljeva isticanje gospodstva i moi Bonjaka Beograda u osmanskom periodu. I danas moemo uti neke Bonjake kako s ponosom govore o svome beogradskom porijeklu. Prije pada u ruke ustanika 1806. godine, Beograd je bio izuzetno napredna gradska sredina, meutim nakon ustanka sve je drugaije grad je poluporuen i temeljito opljakan. Nakon smirivanja stanja 1813. izbjeglice su iz Bosne vraene u srbijanske gradove, meutim nekadanji gospodari Beograda postat e taoci u rodnom gradu i rtve nerijeenih srpsko-osmanskih sukoba: Povraeni Srbiju 1813. godine, oni se nisu mogli lako oporaviti i podii. Gubici koje su pretrpeli za vreme prvog srpskog ustanka bili su i suvie teki. Sem toga ni prilike u Srbiji nisu vie za njih bile dobre, i oni su bili prosto osueni na ivotarenje i nita vie. Turska nije bila u stanju da uini za njih ni toliko da se bar koliko toliko otrgnu.7 Uprkos neimatini, muslimani Beograda nastojali su sauvati ljudsko, islamsko, pa i klasno dostojanstvo. Sigfrid Kaper, prijatelj V. S. Karadia i prevodilac srpskih narodnih pjesama na eki i njemaki jezik, putovao je 1850. godine po Podunavlju. Svoje putopisne biljeke objavio je u knjizi Putovanja po junoslaven skim krajevima. Razgovarajui sa jednim beogradskim luledijom, zabiljeio je:
Odakle si ti Usti Hasane? upitah ga. Ja? Ja sam roeni Beograanin! odgovori Hasan. Onda se ti sea vremena kada je Beograd pripadao vaem sultanu? Ej, kako ne? Seam se jo iz detinjstva, pa se seam i kad idem kroz varo i posmatram ulice. Kako to? Eto, te kue i bate, sve sjajno, a u njima ive ti Srbi i oni su im gospodari, a bie takva u kojoj bih ja sada sedeo da nije Allah hteo da bude drugaije. Iako sam ja sada samo astan luledija, bio mi je otac jedan od najbogatijih spahija i dobro vien kod pae; mogao je vie dukata ispoklanjati, nego to ih sada ima kakav bogati Srbin. Ali se vremena promenie. Da li ti je teko kad prolazi pored gradina i kua koje su bile tvoga oca i kada pomisli da se ti sada mora prehranjivati munim radom? Teko? Bogme ne! Da Allah to nije hteo, ne bi se ni dogodilo. Sve ima svoje vreme, i mesec i sunce, dan i no! Ni Srbima pree nije bilo bolje. Oni su bili nae sluge, a mi njihovi gospodari. A sada su oni gospodari, pa bi zato mogli i mi da budemo njihove sluge. Ali mi to nismo, to je milost Allaha. Znaj da sve stoji do volje Allaha. Turin moe da osiromai, da izgubi vlast i gospodstvo, ali da slui hrianinu, to ne da Allah. (...) Svi smo mi takvi odgovori Hasan tresui glavom Eto ti pored mene moga suseda Jusufa, onog starog obuara s belom bradom, ako si ga spazio, to je bio
7 Tihomir R. orevi, Srbija pre sto godina, Prosveta, Beograd, 1946., str. 56.

Godinjak 2007 / 361

Prikazi i osvrti
ovjek sa imanjem od dve stotine hiljada dukata, a imao je 40 ena. Karaore mu je sve oduzeo i oslobodio, a glavu mu ostavi u milosti. Jusuf uze svoju glavu, stavi je gde treba, pogleda svoje pesnice i vide da mogu jo da rade, pa uze ilo i poe da krpi obuu. I sad peva po ceo dan, pa ga esto moram da zamolim da malo zauti. I meni on krpi obuu, pa nee nikad da propusti da mi ne kae evala kad mu isplaujem dvadeset para.8

Beograd, abac i drugi srbijanski gradovi u kojima su ivjeli Bonjaci vie nee za osmanske vladavine dostignuti nekadanji sjaj, a netrpeljivosti izmeu muslimanskog i pravoslavnog stanovnitva e se zaotravati uporedo sa zaotravanjem srpsko-osmanskih odnosa, naroito nakon ostvarenja srpske autonomije9. Neprijateljstva e kulminirati 1862. godine, uvenim incidentom na ukur esmi, nakon ega e srpski ustanici zauzeti Beograd. Sporazumom iz Kanlide dogovoreno je da se muslimansko stanovnitvo to prije iseli iz gradova, dok e se osmanska vojska zadrati tek u garnizonima u Beogradu, Smederevu, apcu i Kladovu.10 Ubrzo je zapoelo iseljavanje muslimana prema Niu, Vidinu i prema Bosni. Izmeu ostalog, jedan lep sa 300 lica otiao je iz Beograda za Brko. Iz apca je 568 porodica stiglo u Bosnu. Ali Riza-paa je kljueve Beograda, apca, Smedereva i Kladova 24. 04. 1867. predao knezu Mihailu, kada su se iselili i preostali muslimani.11 U varoi opasanoj oronulim ancem, iznad izmeanih srpskih i turskih kua, jo su strala (istakao E. J.) visoka bela minareta.12 Poznato je da je osmanska vlast za muhadire podigla naselja Oraje, amac, Brezovo Polje i Orahovu u Krajini, a dobar dio izbjeglog stanovnitva se raselio i po drugim mjestima sjeveroistone Bosne. Sjeanje na izgubljeni zaviaj neki od ovih muhadira su, oito, pokuali sauvati i u pjesmi. I dok danas tek poneko prezime podsjea na porijeklo pojedinih porodica, naprimjer akovi u Palanci kod Brkog, narodna pjesma je zapamtila neke davne ljude i njihovu muku. Edin Jaarevi
8 Sigfrid Kaper, Putovanja po junoslavenskim krajevima // Stari Beograd Iz putopisa i memoara, Biblioteka Novo pokolenje, Beograd, 1951., str. 154-155. 9 Krajem marta 1830. god. beogradski magazdija Hadi Memed dobije pismo iz Brkog od nekog Amet Loznice koji mu je pisao kako se u Bosni kupi vojska i kako je na Brko razrezano da da sto pedeset vojnika. Dalje je u tom pismu pisalo kako je izdata zapovest da se svaki gotovi s im je oskudan, pa im pukne top, svi vojnici da se iskupe na ugovorenom mestu. Na kraju se tvrdilo da je u Ni dolo tri hiljade vojske i da Bonjaci misle da e sva ta vojska krenuti na Srbiju. Ove vesti beogradski Turci primili su za gotove pare, kako je pisao Aleksa Simi Milou. Oni su meu sobom govorili: Da se moe kako laama spustiti iz Bosne dve hiljade vojske, pa posle Srbi nek jedu to ne treba. Vezir je Aleksi Simiu rekao da to Gradaevi kupi vojsku protiv Ali-pae Fidahia. (Mihailo S. Petrovi, Borbe starog Beograda, Beograd, 1951.) 10 Safet Bandovi, Iseljavanje muslimanskog stanovnitva iz Beograda u Bosanski ejalet (18041862), Godinjak BZK Preporod 2004., BZK Preporod, Sarajevo, 2004., str. 144. 11 Isto. 12 Mihailo S. Petrovi, Borbe starog Beograda, Biblioteka Novo pokolenje, Beograd, 1951., str. 115.

362 / Godinjak 2007

Prikazi i osvrti

Tatjana Pai-Vuki, Svijet Mustafe Muhibbija, sarajevskoga kadije, Zagreb, Srednja Europa, 2007., 267 str.

vejedno da li emo se saglasiti s dalekosenom tvrdnjom francuskog sociologa Anrija Lefevra da se istina o drutvu krije upravo u nemisterioznim dubinama svakidanjeg ivota, neporecivo je da se kroz analizu sitnih svakodnevnih dogaaja pod uvjetom da raspolaemo adekvatnim analitikim i metodolokim oruem moe saznati mnogo ta o najvanijim pitanjima drutvenih nauka: drutvenoj strukturi i raslojavanju, mehanizmima drutvene promjene, djelotvornosti ideologija... Upravo knjiga Tatjane Pai-Vuki pridruuje se nevelikom nizu studija kojim hrvatska historiografija hvata prikljuak sa razvijenim evropskim historiografijama, koje tematski obuhvataju ivot obinog ovjeka. Na temelju, dosad gotovo nepoznatih, rukopisa sarajevske porodice Muhibi, koji se nalaze u Nacionalnoj i sveuilinoj knjinici Zagreba, autorica je nastojala re/konstruirati svijet Mustafe Muhibbija, sarajevskog kadije. Ova studija je ujedno i izmijenjen tekst njene doktorske disertacije. Osnovnom tekst rasporeen je u etiri poglavlja, nakon ega slijede: Zaklju ak, Summary, Prilog I, Prilog II, Izvori i literatura, Glosarij, Kazalo i O autorici. Knjiga zapoinje Predgovorom u kojem Pai-Vuki objanjava nain transkripcije kojim se sluila u radu. Detaljnije informacije o historijatu biblioteke Mustafe Muhibbija i metodolokom pristupu u radu izloene su u Uvodu. Prvo poglavlje knjige, koje je posveeno sarajevskom kadiji, nosi naslov; Mu stafa Muhibbi, sarajevski kadija i dervi, a sastoji se iz dva potpoglavlja: Kratki ivotopis i Muhibbijev drutveni poloaj. Drugo podpoglavlje dalje se dijeli na est manjih tematskih cjelina. U pomanjkanju izvora koji govore o njegovom javnom djelovanju, Mustafa Muhibbi je posmatran kroz prizmu bosanske uleme, ija je slika upotpunjena na temelju openitih spoznaja o ulemi u Osmanskome carstvu. Ispitavi sadraje rukopisa koji se odnose na erijatsko pravo, Tatjana Pai-Vuki je zakljuila da je Muhibbi dobro vladao arapskim i turskim jezikom, na kojima su bili napisani tekstovi koje je kao erijatski sudac poznavao. Utvrdila je, takoer, da je redovno itao pravnu literaturu, prikupljao miljenja muftija najveim dijelom bosanskih, vjebao slubenu stilistiku, prepisivao tekstove, te da je svakako bio meu onim, u prvoj polovini 19. stoljea, ve malobrojnim kadijama, koji su imali dobru naobrazbu. U daljem tekstu je izloen ivot Muhibbije u vrijeme njegovih estih premjetanja, ali je, naalost, rekonstrukcija ostala osuena na skromne rezultate, to jest na spominjanje mjesta i datuma slubovanja, s obzirom na to da graa ne govori nita vie. Prema niskim stupnjevima kadiluka u kojima je radio, moe se zakljuiti da nije pripadao sloju drutveno utjecajne uleme. Na temelju malobrojnih izvora, kao to su popisi dugova i nacrt podjele imetka, u radu je ukazano i na materijalno stanje Mustafe Muhibbija, sa zakljukom da je on u prvim godinama rada u Sudu vie puta bio primoran zakupljivati kadijsko mjesto, te da je ponekad bio i u novanoj oskudici. No, u kasnijim godinama je ve bio toliko imuan da je posjedovao zemljite i nekretnine u gradu Sarajevu kao i van njega. Godinjak 2007 / 363

Prikazi i osvrti
Autorica se, takoer, osvrnula i na vjerski aspekt Muhibbije te na osnovu dostupnih izvora zakljuila da je Muhibbi pripadao dervikim krugovima, ali ne i kojem dervikom redu. Zapisi u kojima spominje ljude iz svog okruenja odve su turi da bi se dalo prosuditi jesu li to osobe uz koje ga je vezivalo prijateljstvo, poslovni odnosi ili tek poznanstva, moe se samo rei da je on uglavnom spominjao samo imena sarajevskih uglednika. O mjestu ena u Muhibbijevom privatnom ivotu, takoer se ne moe saznati gotovo nita, jer ih gotovo i ne spominje. U poglavlju Kultura knjige, itanje i pisanje, koje obuhvaa dva potpoglavlja: Kultura knjige i itanje i pisanje, Tatjana Pai-Vuki govori o kulturi rukopisne knjige u Bosni Muhibbijeva vremena. Ona takoer detaljno opisuje fond njegove biblioteke u kome veinu ine knjige teoloko-pravnih tekstova. Pitanje naina stjecanja knjiga je takoer nalo mjesta u ovom poglavlju, tako saznajemo da se, osim kupovine na drabi, knjiga mogla kupiti, kako to Muhibbi navodi, zakonitom kupnjom, tj. kupnjom u specijaliziranim prodavnicama ili naruiti od prepisivaa. Na osnovu Muhibbijeve sklonosti ka prepisivanju znaajnih djela, Pai-Vuki zakljuuje da je citatnost dominantno obiljeje njegovog pisanja, koje se ne oituje samo u prepisivanju kompletnih tuih tekstova, nego i u nainu na koji je on sroio veinu svojih autorskih zapisa. Osim soje prepisivake navike, Muhibbi je sastavljao prigodne kaside povodom nekih savremenih dogaaja, ispovjedne pjesme, kaside s kronostihovima, gazele i epigrame. Takoer je pisao nekrologe o smrti blinjih, no, svi ti zapisi nam, naalost, ne govore mnogo o Muhibbijevoj linosti, niti o njegovom odnosu spram osoba koje spominje. Naredno poglavlje s naslovom Muhibbijevi zapisi, muhibbijev svijet, ujedno je i najobimnije poglavlje u knjizi. Podijeljeno je na devet potpoglavlja: Bosna: nemiri, borbe i porazi, Praznici dvora, svetkovine puka, Dolasci namjesnika, Sarajevski uglednici, Meraki, nespokojni prijatelj, udnja dervia, Jelo, pie i obred, Vrijeme obreda i vrijeme mehanikoga sata i Bolest, strah i zatita. Ovo posljednje potpoglavlje podijeljeno je na jedanaest manjih tematskih cjelina. U ovom poglavlju, openito, autorica iz Muhibbijevih zapisa i pjesama, pokuava otitati njegov odnos prema zbivanjima koja spominje u svojim zapisima. Posebnu skupinu izvora ine stihovi napisani u duhu prisnoga prijateljstva s ovjekom pjesnikoga imena Meraki. elei izbjei prekomjerno domiljanje o tome ko je, zapravo, bio Meraki i kakav je bio njegov i Muhibbijev odnos, Pai-Vuki se zadrala na tome da skicira neke mogunosti interpretacije tih pjesama u okvirima zasad dostupnih spoznaja o drutvenom kontekstu osmanske divanske ljubavne poezije. U kulturolokom pristupu Muhibbijevim pjesmama, najgovorljivijim izvorima pokazale su se kaside, koje je pisao povodom nekih dogaaja kojima je bio savremenik. Dvije Muhibbijeve pjesme govore o vanosti jela i pia u drutvenom ivotu iz kojih se, iako vrlo malo, oslikava jedan oblik njegove svakodnevice. Dalje su analizirani Muhibbijevi ljetopisni zapisi za ispitivanje njegovog odnosa prema vremenu. Iz navedenih zabiljeki vidi se da je veliku panju poklanjao astronomiji i kalendarologiji, a odravao je predavanja je iz astrologije. Muhibbi je, takoer, sastavljao horoskope. Ljekovitom bilju i zdravstvenim savjetima posveen je veliki dio njegove svatare. Meu njima ima savjeta 364 / Godinjak 2007

Prikazi i osvrti
znanstvene medicine, recepata za ljekovite biljne pripravke i uputa za magijsku iscjeliteljsku praksu. Zanimljivo je da je za Muhibbija sihir jedino ono djelovanje koje je usmjereno protiv nekoga na neiju tetu i koje bi se moglo nazvati crnom magijom, ime jasno pokazuje da su granice doputenog u svakodnevnom ivotu bile znatno pomaknute u odnosu na one to su ih postavljali teolozi, posebno ako imamo u vidu funkciju koju je Muhibbi obnaao. Poglavlje koje prethodi Zakljuku T. Pai-Vuki je nazvala Kraj epohe, skiciravi u njemu u glavnim crtama kako se kroz reforme provedene u Bosni poinjao mijenjati svijet Mustafe Muhibbija, te o njegovim nasljednicima i njihovom drutvenom angamanu u narednim decenijama. Posebnu vrijednost ove knjige predstavljaju Prilozi. U Prilogu I nalaze se Muhibbijevi ljetopisni zapisi i nekrolozi prevedeni s osmanskog turskog i arapskog jezika, i poredani su hronoloki. Dok je, u Prilogu II dat detaljan popis rukopisa Muhibbijeve biblioteke. Osim pohvale za lijep i itak stil pisanja, neophodno je skrenuti panju i na neke propuste koji se nalaze u knjizi. Naime, apsolutno je pravo autora da koristi izvore koje vidi da su relevantni za njegovu temu, ali podacima koje preuzima potrebno je pristupiti kritiki. U tekstu Bosna i Hercegovina Muhibbijeva doba, str. 30, stoji da je u Sarajevu polovinom 19. stoljea ivjelo 60.000 stanovnika, citirajui I. F. Jukia. Uporedimo li ovaj podatak sa zvaninim popisom iz 1851. godine, u kojem stoji da su u Sarajevu te godine ivjele 15.224 osobe, dobit emo razliku od 44.776 stanovnika! Naredni zvanini popis obavljen je 1865. godine, a podaci su objavljeni u salnami iste godine, i prema tom popisu u Sarajevu je 1865. godine bilo 36.895 stanovnika. Dakle podatak o 60.000 stanovnika u Sarajevu polovinom 19. stoljea je privatni proraun raen prvenstveno na slobodnoj procjeni samog istraivaa, te je kao takav nauno neodriv. U daljem tekstu prilikom osvrta na Tanzimatske reforme Pai-Vuki navodi ...jer u Bosni su sve do Latasova pohoda one (misli na reforme H. Y.) provedene tek djelimino i povrno, str. 75. Iz ovoga proizlazi da su se Latasovim pohodom Tanzimatske reforme u Bosni poele u potpunosti provoditi, to apsolutno nije tano. Naime, Omer-paa Latas jeste svojim akcijama zaustavio otpor centralnoj vlasti, ali sve do 1863. godine obavezna vojna sluba nije zaivjela, to je bio osnovni zadatak Latasa kada je dolazio da zavede reforme u Bosni. Zanimljiva je i injenica da je za sagledavanje politike situacije u Osmanskom carstvu u prvoj polovini 19. stoljea citiran Ivan Lovrenovi?! Problem turih izvora i pokuaj Tatjane Pai-Vuki da rekonstruira kako je moda bilo dovode je ponekad do zakljuaka koje odmah zatim opovrgava. Tako je, naprimjer, zakljuila da Muhibbijevi rukopisi pokazuju da njegov odnos prema nemuslimanima nije imao po srijedi tek zemljopisne i politike nego i mentalne granice..., str. 72 Nakon ovako krajnje pretencioznog zakljuka na sljedeoj stranici navodi; U svakodnevnom ivotu Muhibbi se svakako susretao s nemuslimanima, no nema izvora iz kojih bi se moglo prosuivati jesu li odnosi s njima ostajali na razini slubenog komuniciranja ili su zalazili i u njegovu privatnost., str. 73. Dakle, i sama zakljuuje da izvori koje ona koristi nisu dovoljni ni za obian zakljuak o njihovom odnosu, a Godinjak 2007 / 365

Prikazi i osvrti
kamoli o njegovim mentalnim ogranienjima. Na kraju poglavlja Muhibbijevi za pisi, Muhibbijev svijet, autorica navodi da joj nije bio cilj razluiti koja se praksa moe smatrati izvornom islamskom, a ta je tradicija, no, ipak je u samom tekstu konstatirala da je nain koji je Muhibbi naveo, str. 163., za obavljanje istihare ispravan, tj. prema utvrenim vjerskim pravilima, to nije tano, naime, navedeni Muhibbijev nain obavljanja istihare nije vjerski nego tradicionalni. U radu postoje jo neke faktografske greke, na koje mi neemo ukazivati. Na kraju se namee pitanje: koliko se, zapravo, moe rei o Muhibbijevom svijetu u kojem je ivio, na osnovu jedne zbirke koja usto nije kompletna niti bogata linim zapisima njenog autora? Rekli bismo vrlo malo, stoga nas ne udi to autorica vrlo esto koristi Baeskijine zapise kao osnovu, a ne poreenje, te da, kao to i sama navodi, pribjegava domiljanju Muhibbijevog svijeta koji graa ne spominje dovoljno. Svijet sarajevskog kadije tako je, prije svega, konstrukcija istraivaa svjesnog nemogunosti rekonstruiranja onoga kako je doista bilo. Gledajui cjelokupan rad, rijetki su zapisi koji nam kazuju o intimnom ili porodinom ivotu, dok o vienju svijeta u burnoj prvoj polovini 19. stoljea oima sarajevskog kadije ne znamo gotovo nita. Sarajevskog kadiju Mustafu Muhibbija zapravo smo kroz ovu knjigu upoznali kao radoznalog itatelja, ali u znatno manjem obimu kao pisca. To je sasvim logino ako uvidimo da je privatna biblioteka uvijek plod samo linog odabira, njenog sakupljaa. Ako uz to dodamo da je Mustafa Muhibbi uvijek imao na umu misao o nekome ko e drati njegove zapise u rukama jednom kad njega ne bude, a moda jo i u toku njegovog ivota, ne zauuje nas injenica da njegovi zapisi govore samo ono to je on elio rei o sebi. To nam potvruju i sljedei stihovi u kojima se njegova elja za vjenim ivotom kroz zabiljeke koje je ostavio, posmatrajui ih kao dokaz svog postojanja, jasno oituje;
Nakon to umrem moj e rukopis ostati u knjizi, ali ruka e strunuti u zemlji. Ah, kad bi bar onaj koji e itati knjigu izmolio za spas moje due od muka.13

Zbirka Mustafe Muhibbije, sarajevskog kadije, nastajala je od otprilike 1810. godine do prvih desetljea 20. stoljea, trenutno sadri 163 rukopisna kodeksa i sveanj neuvezanih fragmenata, i predstavlja znaajan, iako dosta tur, izvor za istraivanje historije i knjievnosti osmanskog perioda, tanije prve polovine 19. stoljea. Ovakve zbirke do sada nisu bile predmet naunih istraivanja, na nain koji je Tatjana Pai-Vuki uradila. Stoga ova knjiga predstavlja pionirski poduhvat na polju mikrohistoriografije, ne samo u Hrvatskoj nego i na irem prostoru bive Jugoslavije. Sigurni smo da e, posebno svojim zanimljivim naslovom, probuditi znatielju ireg kruga itatelja. Hana Younis
13 Tatjana Pai-Vuki, Svijet Mustafe Muhibbija, sarajevskoga kadije, Srednja Europa, Zagreb, 2007., str. 90.

366 / Godinjak 2007

GODINJAK2007

IZ PREPORODOVE DJELATNOSTI

Izvjetaj o radu BZK Preporod za 2007. godinu

U 2007. godini biljeimo djelatnost 62 opinska drutva i dvije zajednice opinskih drutava Bonjake zajednice kulture Preporod na podruju Bosne i Hercegovine. Od obnove rada BZK Preporod unapreenje funkcioniranja opinskih drutava jedan je od temeljnih programskih zadataka. Usavravanje rada ovih drutava zavisi od sljedeih inilaca: entiteta u kojem drutvo djeluje, predstavnika politike vlasti u opinama i njihovog razumijevanja za rad ove zajednice u kulturi, broja i kvaliteta povratnika u opine iz kojih su bili prognani tokom proteklog rata, sposobnosti i interesa predsjednika i Izvrnog odbora koji djeluju u toj opini te od razliitih vrsta pomoi od Matinog odbora. Kad kaemo da postoje 62 opinska drutva to ne znai da svi oni djeluju s jednakim kvalitetom. Ovom prilikom neemo govoriti o pojedinanom radu drutava jer njihovi izvjetaji slijede u ovom prilogu. Izraslija drutva ve su poznata adresa svih kulturnih deavanja u toj opini. Meutim, postoje i drutva koja su samo registrirana, zatim drutva u kojim nesporazumi izmeu samih lanova ne dozvoljavaju kvalitetniji rad. U ovoj godini osnovana su nova drutva u Kopaima i Paprai ekovii. U protekloj godini odrane su reizborne skuptine u Brkom, Bugojnu, Brezi, Kaknju, Sanskom Mostu, Zenici i epu. U izvjetajnoj godini Matini odbor finansijski je pomogao sljedea drutva: Brko, Doboj Istok, Modria, Novi Travnik, Stolac, Teoak i Velika Kladua. Dobar primjer za poetak rada jednog opinskog drutva nalazimo u Kopaima. Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma naselje Kopai, koje je pripadalo opini Gorade, dodijeljeno je u administrativno podruje entiteta Republika Srpska. Krajem godine oni su inicirali da se organiziraju unutar Bonjake zajednice kulture Preporod. U toj opini danas ivi gotovo 4.500 stanovnika. Najvei dio povratnike grupe je mlae starosne dobi. Na podruju od Tjentita do Vardita ivi vie od 450 mladih koji ne posjeduju minimalne uvjete za odrivi povratak. Ova grupa je zajedno s Matinim odborom uspjela uz pomo lokalnih vlasti Podrinjskog kantona i Opine Stari Grad iz Sarajeva pribaviti sredstva za kupovinu prostora u kome e se organizirati i djelovati. Vrijedno je, takoer, istai da su opinska drutva u Brkom i Mostaru dobila svoje stalne adrese u zgradama Islamske zajednice, muftijstvima tog podruja. Godinjak 2007 / 369

Izvjetaj o radu BZK Preporod za 2007. godinu

Stalno osigurani prostori drutava u Livnu, Tuzli i Zenici su u postupku adaptacije, ime e se stei uvjeti za kvalitetan rad. Matini odbor organizirao je knjievne veeri i predavanja u vie opinskih drutava. Istiemo posjete Banja Luci, Donjem Vakufu, Foi, Kladnju, Livnu, Sanskom Mostu, Srebreniku, Tuzli i ivinicama. Promocija IX kola edicije Bonjake knjievnosti u 100 knjiga odrana je u Banjoj Luci. Na promociji je govorio prof. dr. Munib Maglajli. Odrana je takoer i promocija knjige Moja porodica: Iz riznice sjeanja Osmana Maglajlia. Na promociji ove knjige govorili su Devad Osmanevi, prof. dr. Miodrag ivanovi i Slavko Podgorelec. Moderator promocije bio je Fuad Bali, predsjednik Opinskog drutva Preporod Banja Luka. Na odranoj promociji IX kola Edicije u Donjem Vakufu govorili su prof. dr. Munib Maglajli i knjievnik Zilhad Kljuanin. Na knjievnoj veeri u Foi uestvovali su knjievnici: Hadem Hajdarevi, Faiz Softi, Nenad Radanovi, efik Daupovi i Miro Petrovi. Na knjievnoj veeri Riznica znanja u Kladnju prisustvovao je prof. dr. Senahid Halilovi. U Livnu je obiljeen Dan dravnosti Bosne i Hercegovine prigodnom akademijom na kojoj je govorio prof. dr. air Filandra, a u sveanom dijelu uestvovala su kulturno umjetnika drutva iz Livna, te Gudaki kvartet Kamernog teatra 55 iz Sarajeva. U Sanskom Mostu predsjednik BZK Preporod air Filandra odrao je predavanje o temi Bonjaki identitet u procesu globalizacije. Srebreniki Preporod posjetili su prof. dr. Omer Ibrahimagi i prof. dr. Enes Pelidija. Oni su promovirali svoje knjige Poloaj Bonjaka u Bosni i Hercegovini i Banjaluki boj. Promocija romana Vjenik Nedada Ibriimovia i IX kola Edicije organizirana je u ivinicama. O romanu Vjenik govorio je autor, a o IX kolu Edicije prof. dr. Munib Maglajli. Posjete su organizirane bonjakim zajednicama u Sandaku, Kosovu, Makedoniji i Hrvatskoj. Na tragu tih posjeta u organizaciji BZK Preporod NGO Udruenje Bonjaka Kosovski avaz je promovirao u Bonjakom institutu Fondacija Adil Zulfikarpai svoja nova izdanja: Felco Peregrinus / tit od zlata prof. dr. Ferida Muhia; Na raskru vremena: Od Kapetanovia do Muovi a akademika Jaara Redepagia; i Onomastika upe prof. Alije Dogovia. O knjigama su govorili: prof. Alija Dogovi, prof. dr. Ferid Muhi i akademik Jaar Redepagi. Moderator promocije bila je Nadira Avdi-Vlasi. Matini odbor podrao je akciju Kulturnog centra Bonjaka iz Makedonije, koji je lan Bonjake zajednice kulture Preporod, u obnovi turbeta bosanske princeze Katarine, keri posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaa i njegove supruge Katarine. Naime, strunoj i dijelu kulturne bosanskohercegovake javnosti poznato je da se na brdu Gazibaba, na rubu starog dijela Skoplja nalazi grob princeze Katarine. Iako je ovaj spomenik kulture uveden u registar Zavoda za zatitu spomenika grada Skoplja nije obnovljen ili barem zatien od propadanja jo od skopskog zemljotresa 1963. godine. BZK Preporod se odazvao pozivu Bonjaka iz Makedonije da pomogne obnovu ovog spomenika kulture i na taj nain doprinese ouvanju nacionalne svijesti i izgradnji i kulturno-historijskog identiteta drave Bosne i Hercegovine. Do sada je prikupljeno 5.000 KM. 370 / Godinjak 2007

Izvjetaj o radu BZK Preporod za 2007. godinu

U nastojanju da svojom aktivnou budemo prisutni na svim podrujima drave odluili smo da 2007. godine mjesto odravanja Zbora predsjednika opinskih drutava BZK Preporod bude Livno. Program ovogodinjeg Zbora, trinaestog po redu, bio je uobiajeno bogat i raznovrstan. U njegovom radu, osim predsjednika opinskih drutava, uestvovali su i priznati kulturni, znanstveni i javni djelatnici. Osim Zbora kome je prisustvovalo 45 predsjednika opinskih drutava, ili njihovih zamjenika, uprilieni su i sljedei sadraji: Knjievno vee Ibrahima Kajana: Tragom bosanskih kraljeva u hotelu Dinara, postavka izlobe Halila Tikvee: Crtei 19601970 u Galeriji upnog ureda i koncert ansambla Damir Imamovi Trio u Domu kulture. Navedenom programu prisustvovali su brojni graeni Livna i susjednih opina. Uesnici Zbora razmijenili su svoja iskustva u radu te, izmeu ostalog, zakljuili da je nuno zadrati poloaj u sreditu duhovnog artikuliranja naega narodnog bia i biti poticatelji njegovog daljnjeg unapreivanja. To je mogue ukoliko jasno odredimo nae zbiljske probleme i svoje zadae za njihovo rjeavanje, znamo narod kome pripadamo te njegove istinske interese i ciljeve. BZK Preporod u saradnji sa PEN-om BiH, IP Svjetlostkomerc i asopisom Odjek organizirao je u mjesecu februaru u hotelu Holiday Inn nauni skup u povodu etiri izdanja romana Vjenik Nedada Ibriimovia tokom 2006. godine. Ta godina je, inae, jubilarna za povijest bosanskohercegovake knjievnosti, budui da se navrilo 40 godina od izlaska iz tampe prijelomno vanih djela nae knjievnosti: Dervi i smrt Mehmeda Mee Selimovia, Pobune Dervia Suia i knjiga pjesama Kameni spava Mehmedalije Maka Dizdara. Ibriimoviev roman izazvao je veliko interesovanje u naoj italakoj publici, postavi nekom vrstom bestselera, to u naoj kulturnoj sredini nije tako esto kada se radi o domaim autorima. Rije knjievne kritike o Vjeniku prije ovoga skupa nije bila odgovarajue prisutna ili je ak bila maliciozna, to opet vie govori o naoj ukupnoj knjievno-kritikoj misli nego o samome romanu i njegovim knjievno-stilskim i kulturolokim vrijednostima. Imajui u vidu ovakav drutveni, kulturni i kritiki kontekst u kojem se pojavio Ibriimoviev Vjenik nauni skup nazvan: Vjenik: knjievni likovi besmrtnika imao je cilj da se ovaj roman objektivno sagleda i osvijetli iz razliitih hermeneutikih pozicija te interpretacijskih uglova i perspektiva: knjievno-historijske, knjievno-kritike, lingvistiko-stilistike i kulturoloke, pri emu nisu izostali i polemiki tonovi u kritikim stavovima samih uesnika naunog skupa. Skup je radio u tri panela. Uvodnu rije na otvorenju odrao je prof. dr. air Filandra. U radu knjievno-historijskog panela uestvovali su: prof. dr. Nihad Agi (Sarajevo): Kulturna matrica romanesknog narativa, Davor Beganovi (Konstanz): Aneo i mistik: Linearna i prostorna koncepcija vjenosti u dva romana Nedada Ibriimovia, Muhidin Danko (Sarajevo): Romaneskna Bosna ili krinja dobrote Vjenik Nedada Ibriimovia u kontekstu bosanskog romana, Asmir Kujovi (Sarajevo): Dugovjeki, nesmrtni i besmrtni, Vahidin Godinjak 2007 / 371

Izvjetaj o radu BZK Preporod za 2007. godinu

Preljevi (Sarajevo): O Vjeniku, Enver Kazaz (Sarajevo): Roman izvan romaneskne tradicije. U radu knjievno-kritikog i lingvistiko-stilistikog panela uestvovali su: Jasmina Ahmetagi (Beograd): Problematian identitet pripovedaa u romanu Vjenik Nedada Ibriimovia, Tvrtko Kulenovi (Sarajevo): Borhesov Be smrtnik i Ibriimoviev Vjenik, Velimir Viskovi (Zagreb): Vjenik, Hasnija Muratagi-Tuna (Sarajevo): Ibriimoviev Vjenik izazov za lingvo-stilistike interpretacije. U radu kulturolokog panela uestvovali su: Mile Babi (Sarajevo): Pjesnik gleda iz filozofsko-teoloke perspektive, Paul Ballanfat (Lyon): Uz Ibriimoviev roman Vjenik, Demaludin Lati (Sarajevo): Neodoljivo drski roman, Rusmir Mahmutehaji (Sarajevo): Muslimansko prianje egipatskog pisara: Uz knjigu Nedada Ibriimovia Vjenik, Sadudin Musabegovi (Sarajevo): Vjenik i vrijeme. U ovoj godini iz edicije Bonjake knjievnosti u 100 knjiga objavljeno je X kolo koje sadri sljedee autore i naslove: Osman Aziz, Bez nade * Edhem Mulabdi, Na obali Bosne (priredio Safet Sari); Safvet-beg Baagi, Bonjaci i Hercegovci u islamskoj knjievnost * Zna meniti Hrvati Bonjaci i Hercegovci (priredila Lejla Gazi); Husejn ogo Dubravi, Srea mladog Ljubovia (priredio Munib Maglajli); Kasim Prohi, Eseji (priredio Sadudin Musabegovi); Sead Begovi, Sve opet postoji * Tahir Mujii, Tursko groblje (priredio Hadem Hajdarevi). Kako je ovaj projekt prepolovljen, u sljedeoj godini planiramo promociju svih deset kola (pedeset knjiga) u Sarajevu, Beogradu, Zagrebu, Podgorici i Beu. U ovoj godini osim Godinjaka, bogatiji smo za jo jedan asopis ije smo izlaenje ve bili najavili. Radi se o asopisu koji od ove godine izlazi na engleskom jeziku: Bosnian studies: Journal for research of Bosnian thought and culture. To je prvi asopis ove vrste na engleskom jeziku u Bosni i Hercegovini u kome su se nali tekstovi istaknutih autora. Osnovna mu je namjera preispitivanje i vrednovanje bosanskohercegovake misli i kulture u vidicima naunog rasvjetljavanja i upoznavanja Bosne i Hercegovine. asopis je prvenstveno namijenjen inozemnoj intelektualnoj javnosti. Redakciju asopisa ine: dr. enana Buturovi, dr. Srebren Dizdar, dr. air Filandra, dr. Mustafa Imamovi, dr. Fikret Kari i dr. Muhamed Nezirovi. Urednik asopisa je prof. dr. Fikret Kari, a likovno rjeenje je uradio akademik Devad Hozo. Prijevod je povjeren strunom timu prof. dr. Srebrena Dizdara. U prvom broju asopisa, zastupljeni su sljedei autori: Muhamed Nezirovi: Is the Slavic Antithesis Truly Slavic?; enana Buturovi, Lada Buturovi: Bosnian Frontiersmen from Krajina in Memory and Continuity of Tradition; Vesna Mueta-Aeri: Advocating a New Approach to the Bosnian Middle Ages; Behija Zlatar: Gazi Husrev-Begs Civilizational and War Strategy; Fikret Kari: The Bosnian Muslims and Islamic International Networks: The Age of Conventions; Adnan Velagi: The Education System in Herzegovina during the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes (1918 1929). 372 / Godinjak 2007

Izvjetaj o radu BZK Preporod za 2007. godinu

Promocija asopisa odrana je 27. decembra 2007. godine u Bonjakom institutu Fondacija Adil Zulfikarpai. U promociji uestvovali su: dr. Srebren Dizdar, dr. air Filandra i dr. Fikret Kari. Namjera izdavaa je da se u narednim brojevima objave tekstovi mladih bosanskohercegovakih autora koji ive van Bosne i Hercegovine. U 2007. godini predstavili smo esti po redu Preporodov Godinjak. Njegovo javno predstavljane odralo se 3. aprila 2007. godine u Bonjakom institutu Fondacija Adil Zulfikarpai. O Godinjaku su govorili dr. enana Buturovi, dr. air Filandra, dr. Senadin Lavi i dr. Esad Zgodi. Ove godine smo organizirali tri izlobe. U toku odravanja Zbora predsjednika opinskih drutava u Livnu postavljena je izloba Rani radovi Halila Tikvee u galeriji upnog ureda. Izlobu su otvorili naelnik Opine Livno Luka elan i predsjednik BZK Preporod air Filandra. U Galeriji Preporod u Sarajevu organizirana je izloba grafika Muje Alagia, grafiara iz Novog Sada. Povodom ove izlobe izdat je i katalog Alagievih radova za koji su tekstove napisali Milo Arsi, historiar umjetnosti iz Novog Sada i prof. dr. Enver Imamovi, historiar. U saradnji sa Internacionalnim festivalom MESS upriliena je takoer u galeriji Preporod izloba likovnih radova Halila Tikvee naslovljena Crtei 19601970. Izloba je bila medijski izuzetno popraena i posjeena. U katalogu koji je pratio ovu izlobu bili su se tekstovi: Stojana elia, Bore Drakovia, Melihe Husedinovi i Mie Miloevia. Uenici osnovnih kola su nas svojim literarnim i likovnim radovima uili kako kroz ovaj svijet treba gledati u drugi, ljepi svijet, koji je djeijoj mati najblii. Iako je ovogodinja tema Preporodovog konkursa za literarne i likovne radove uenika bila moda odve apstraktna, iroka i ozbiljna za njihov uzrast Svijet kakav jeste ili kakav bi trebao da sudei prema prispjelim radovima, ini se da jo jedino djeca imaju mo da u ovom svijetu otkrivaju i prepoznaju nove i nepoznate svjetove. Deala Helez, uenica iz Bugojna, pie: Svijete, budi ti po mojoj i ja po tvojoj mjeri! Molim te! Zanimljivo je da su mnogi od naih mladih literata naslov teme skratili, izdvojivi samo drugi dio: Svijet kakav bi trebao da bude. Kao da su se svi oni preutno i nezavisno jedan od drugog saglasili da svijet kakav jeste nipoto ne moe biti istovjetan sa onim kakav bi trebao da bude! Ili su se time, kao na kakvom tajnom glasanju, jednoglasno opredijelili za ovaj drugi? Ili je to poruka kako je njihov djeiji svijet jedini stvaran svijet, svijet kakav bi trebao da bude, i da svi ostali svjetovi treba da se ugledaju na njega? I ove godine je od velikog broja izvrsnih uenikih radova prijavljenih na konkurs bilo zaista teko odabrati one najbolje. Zadatak nije bio nimalo jednostavan, utoliko prije to je iri nastojao ispotovati kriterije kojima su se rukovodili iriji u prethodnim godinama, a za koje treba imati razumijevanja. Vrijedi napomenuti da se vodilo rauna o tome da meu izabranim radovima budu zastupljeni i radovi uenika iz niih razreda, iako se oni, naravno, po literarnoj zrelosti ne mogu porediti sa radovima starijih uenika. Takoer se imala u vidu i zastupljenost razliitih kola iz razliitih gradova i mjesta Godinjak 2007 / 373

Izvjetaj o radu BZK Preporod za 2007. godinu

u Bosni i Hercegovini, a da pri tome ostanu dosljedno ispotovana mjerila estetske vrijednosti. Na konkurs je pristiglo 3.020 radova od toga 1.130 literarnih i 1.890 likovnih iz 93 kole iz cijele Bosne i Hercegovine. iri u sastavu: Bisera Alikadi, Mujo Musagi i Asmir Kujovi (za literarne radove), te Tarik Jasenkovi, Jasminko Mulaomerovi i Muo ahman (za likovne radove) i Hatida Duman (koordinator konkursa) je nakon temeljitog i paljivog odabiranja i vrednovanja svih prispjelih radova odluio sljedee: I U oblasti literarnih radova prvo mjesto je dodijeljeno radu Fadila Ademovia, uenika VII razreda Osnovne kole Al-Walidein Gazzaz iz Sarajeva; drugo mjesto je dodijeljeno radu Vedina Klove, uenika III razreda Osnovne kole Husein ef. ozo iz Gorada; a tree mjesto je dodijeljeno radu Amara Ferizovia, uenika VI razreda Druge osnovne kole iz Bugojna. II U oblasti likovnih radova prvo mjesto je dodijeljeno radu Dana Horozia, uenika VI razreda Osnovne kole Musa azim ati iz Sarajeva; drugo mjesto je dodijeljeno Aniti Bari, uenici VII razreda Osnovne kole Srednje iz Srednjeg; tree mjesto ravnopravno dijele radovi Senada Skenderagia, uenika VI razreda Osnovne kole Hasan Kiki iz Sarajeva i Lejle Mekovi, uenice VIII razreda Osnovne kole Branska Malta iz Tuzle. iri je takoer proglasio po tri najuspjenija nastavnika u realizaciji teme konkursa. U oblasti literarnog stvaralatva to su: Sabira Beirovi iz Osnovne kole Al-Walidein Gazzaz, Sarajevo, Sadeta Cenov iz Osnovne kole Kreka Tuzla i Lejla Kari iz Osnovne kole Husein ef. ozo Gorade, a u oblasti likovnog stvaralatva: Safija Beirevi iz Osnovne kole Srednje, Srednje, Nada evro iz Osnovne kole Musa azim ati Sarajevo i Ishak Hajro iz Osnovne kole Safvet-beg Baagi Visoko. Izvjestan broj likovnih i literarnih radova bio je prezentiran i na izlobi koja se svake godine prireuje u Galeriji BZK Preporod u Sarajevu. Tom prilikom proglaeni su najuspjeniji uenici i nastavnici koji su svojim radovima uestvovali na ovogodinjem Preporodovom konkursu. Njima, kao i svim ostalim uesnicima ove tradicionalne smotre stvaralatva mladih najsrdanije se i ovom prilikom zahvaljujemo i pozivamo ih da i sljedee godine u njoj sudjeluju. Nastojei da svojom djelatnou okupimo mlade u to veem broju, otvorili smo kolu gitare. Umjetniki rukovoditelj i voditelj kole je Elvir Solak. Diplomu su dobili sljedei uenici u dobi od 7 do 15 godina: Vedim eta, Belma Selimovi, ejla Deljanin, Minela Keketovi, Inda Gvoar, Andi Gvoar, Dejan uki, Naida Begi, Harun Begi, Haris Babi, Enver Arnaut, Haris abani, Asja Oruevi, Faris Oruevi, Hana Luka, Miran Hadiomerovi, Merjem Begovi, Aida Katica, Emina Tufo. Po zavretku kole uprilien je koncert u Klubu Preporod. Tom prilikom polaznici kole uz prisustvo roditelja izveli su solo i kamernu muziku kao i obrade bosanskih pjesama i drugih popularnih kompozicija. Diplome polaznicima kole uruio je predsjednik air Filandra i lan Matinog odbora Suad Selimovi. Saradnja s dravnim institucijama i nevladinim organizacijama bila je zadovoljavajua. 374 / Godinjak 2007

Izvjetaj o radu BZK Preporod za 2007. godinu

Priznanje Plaketa Kantona Sarajevo dodijeljena nam je za doprinos u promociji kulturno-historijskih i drutvenih vrijednosti Kantona Sarajevo i Bosne i Hercegovine za 2007. godinu. Imali smo izuzetno dobru saradnju sa Bonjakim institutom Fondacija Adil Zulfikarpai. Bonjaki institut nam je omoguio da u njihovom prostoru organiziramo promocije knjiga kao i druge sadraje iz rada nae zajednice. Saradnja s drugim nacionalnim i kulturnim drutvima iz nae zemlje ila je u smjeru zajednikih nastupa prema dravnim organima u osiguravanju sredstava za rad. S Fakultetom islamskih nauka iz Sarajeva organizirali smo promociju knjige U suton jedne mladosti autora Haseta oralia. Knjigu su promovirali: prof. dr. Ismet Buatli, prof. dr. air Filandra i dr. Ismet Kasumagi. U ovoj godini konano smo uspjeli dovriti poslove u vezi s knjienjem prizemlja i prvog kata Preporodovog doma. Hatida Duman

Godinjak 2007 / 375

Izvjetaj o radu Biblioteke Instituta za bonjake studije BZK Preporod Sarajevo za 2007. godinu

Svojim djelovanjem Biblioteka pomae aktivnosti Preporoda u kulturnim, istraivakim i obrazovnim ciljevima. Prikuplja, obrauje i uva knjige i drugu grau iz bonjake kulturne, historijske i duhovne batine. U proloj godini radili smo na poslovima nabavke knjiga, obrade, kompjuterskog unosa knjiga, razmjene izdanja, rada sa itaocima, koordinaciji sa Preporodovim opinskim bibliotekama i praenju i dopunjavanju bibliografije Preporodovih izdanja, koja se nalazi na naoj web-stranici. U 2007. godini obnovili smo knjini fond sa 500 naslova, poklonima, razmjenom i kupovinom. Spomenut emo samo vee poklone koje smo primili u proloj godini: dr. Mehmed Gribajevi poklonio je 27 knjiga i 11 asopisa sa vie razliitih brojeva. Mr. Jasminko Mulaomerovi poklonio je 60 naslova, udruenje Almanah iz Podgorice poklonilo je svoja izdanja. Direktorica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda, Nataa Kandi, poklonila je transkripte sa suenja Slobodanu Miloeviu na Meunarodnom krivinom tribunalu za bivu Jugoslaviju u Haagu, koji su tampani u 19 tomova. Farmaceutkinja Amila kalji poklonila je 29 knjiga i vie brojeva razliitih asopisa, a prof. dr. Emina Memija poklonila je 41 knjigu. Prof. dr. Salih Jalimam poklonio je 8 naslova. Primili smo i vlastita izdanja Preporodovih opinskih drutava u Bosni i Hercegovini i dr. Redovno primamo sljedee asopise: Glasnik Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, list Preporod, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Izraz, Odjek, Pro svjetni list, Znakove vremena, Priloge za orijentalnu filologiju, Priloge Instituta za istoriju, Anale Gazi Husrevbegove biblioteke, Glasnik Arhiva i drutva ar hivskih radnika, Godinjak Pravnog fakulteta, Pregled, Ljudska prava, Batina, Beharistan, Bosniaca, Almanah (Podgorica), Zbornik radova Fakulteta islamskih nauka, Zbornik radova Pedagokog fakulteta iz Zenice, Nove horizonte, Forum Bosna, Diwan, Dijalog, Kevser, Muallim, Sarajevske sveske, Behar zagrebakog Preporoda, Bonjaka pismohrana, Narodna umjetnost, Sent, Graaniki glasnik i dr. Ukoliko asopis izlazi vie puta godinje, onda ga kompletiramo i uveemo u tvrdi uvez za svaku godinu. 376 / Godinjak 2007

Izvjetaj o radu Biblioteke Instituta za bonjake studije...

Razmijenili smo izdanja sa Akademijom nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Gazi Husrev-begovom bibliotekom, Fakultetom islamskih nauka, Orijentalnim institutom, Institutom za istoriju, Vijeem Kongresa bonjakih intelektualaca i dr. Obraeno je 500 knjiga (upisano u inventarsku knjigu, klasificirano i katalogizirano za autorski i struni katalog). Otkucano je 1010 kartica za autorski i struni katalog. Unos knjiga u kompjutersku bazu zahtijeva veliku preciznost, te se odvija malo sporije. U kompjutersku bazu uneseno je novih 400 zapisa, to ukupno ini 5.500 unesenih naslova. Rad s korisnicima podrazumijeva komuniciranje u itaonici, telefonskim putem i rad sa istraivaima na naim projektima. U proloj godini nae biblioteke i informativne usluge koristilo je 350 italaca. Funkciju matine biblioteke bibliotekama opinskih drutava, Biblioteka Instituta za bonjake studije BZK Preporod ispunjava poklanjanjem knjiga opinskim bibliotekama, strunim savjetima i voenjem kompjuterske evidencije o poklonjenim knjigama. Odabirom i slanjem kvalitetnih knjiga nastojimo obogatiti knjini fond biblioteka i profilirati ukus Bonjaka za dobru knjigu. Ove godine smo poklonili po 100 naslova bibliotekama opinskih drutava u Travniku i epu. Za narednu godinu planirali smo ubrzati slanje knjiga i ostalim bibliotekama koje imaju vlastiti prostor za rad i police za knjige. Donirali smo knjige i drugim institucijama: Osnovnoj koli u Popovom Mostu kod Foe i nagraenim uenicima osnovnih kola Enver Pozderovi, Hasib Hadovi i Demal Bijedi u Goradu. Isma Kamberovi

Godinjak 2007 / 377

ADRESAR OPINSKIH DRUTAVA BZK PREPOROD U BOSNI I HERCEGOVINI

1. Opinsko drutvo Banovii Branilaca Banovia bb Predsjednik: Vehid Kudumovi Tel/Fax: 035/882-154 Mob: 061/737-886 75290 BANOVII 2. Opinsko drutvo Banjaluka Gorana Radulovia Bimbe Predsjednik: Fuad Bali Tel: 051/304-485 78000 BANJALUKA 3. Opinsko drutvo Biha Bihakih branilaca 5 Predsjednik: Smail Klii Mob: 061/479-451 Fax: 037/226-084 77000 BIHA 4. Opinsko drutvo Bijeljina/Janja Kozaraka 5 Predsjednik: Jusuf Trbi Tel: 055/204-258 E-mail: macakbn@yahoo.com 76300 BIJELJINA 5. Opinsko drutvo Bosanska Dubica Kninska 5 Predsjednik: Samir Krivdi Mob: 061/878-548 Sekretar: Saed Murtehai Mob: 06/197-81 79240 BOSANSKA DUBICA 6. Opinsko drutvo Bosanska Gradika Partizanska 5a 78400 BOSANSKA GRADIKA 7. Opinko drutvo Bosanska Krupa Dom kulture Trg Avde uka bb Tel: 037/471-693 77240 BOSANSKA KRUPA

8. Opinsko drutvo Brko Diktrikt BiH Bosne srebrene 16 Predsjednik: azim Suljevi Tel/Fax: 049/214-594 Mob: 061/334-946 E-mail: kultura@teol.net 76100 BRKO Distrikt BiH 9. Opinsko drutvo Breza Bosanskih namjesnika 110 Predsjednik: Fikret Herco Tel: 033/784-433 Mob: 061/783-260 E-mail: josebreza@gmail.com 71370 BREZA 10. Opinko drutvo Bugojno Sultan Ahmedova 71 Predsjednik: Muamer Terzi Mob: 063/366-776 E-mail: mterzic@bih.net.ba 70230 BUGOJNO 11. Opinsko drutvo Buim 505. Viteke 24 Predsjednik: Sead Emri Tel: 037/419-500 Mob 061/851-369 E-mail: emric.s@bih.net.ba 77245 BUIM 12. Opinsko drutvo Cazin Indire Pejanovi 27 Predsjednik: Selim Toromanovi 77220 Cazin 13. Opinsko drutvo eli Patriotske lige bb Predsjednik: Nermin Ibriimovi Tel: 035/257-479 Mob: 061/743-586 75246 ELI

378 / Godinjak 2007

Adresar opinskih drutava...

14. Opinsko drutvo Klokotnica-Doboj Istok Predsjednik: Ismet Sulji Tel: 035/720-029 74207 DOBOJ ISTOK 15. Opinsko drutvo Donji Vakuf 770. Slavne brigade 18 Predsjednik: Kemal olak Mob: 061/132-119 79240 DONJI VAKUF 16. Opinsko drutvo Foa Predsjednik: Kemal Brdari Mob: 062/246-735 17. Opinsko drutvo Fojnica Numanagia 2 Predsjednik: Salko Hurko 71270 FOJNICA 18. Opinsko drutvo Glamo Radoslije 61 Predsjednica: Nurka Bai Tel: 034/272-541 80220 GLAMO 19. Opinsko drutvo Gorade Ferida Dizdarevia 42 Predsjednik: Nedad Kurtovi Mob: 061/261-580 E-mail: preporodgz@hotmail.com 73000 GORADE 20. Opinsko drutvo Gornji Vakuf Mehmed-bega Stoanina bb Predsjednik: Said Imamovi Mob: 062/904-614 Tel: 030/265-255 70240 GORNJI VAKUF 21. Opinsko drutvo Graanica Podrinjska 8 Predsjednica: Refija aji Mob: 061/305-621 75320 GRAANICA 22. Opinko drutvo Gradaac Husein-kapetana Gradaevia 96 Predsjednik: Sead Berbi Tel/Fax: 035/816-138 76250 GRADAAC 23. Opinko drutvo Hadii Hadeli 185 E-mail: zmustoo@yahoo.com Predsjednica: Zehra Musto Mob: 061/377-100 71240 HADII 24. Opinsko drutvo Ilija Ivana Franje Jukia 1 Predsjednik: Mirsad Kustura Mob: 061/257-494 E-mail: tarik.omerhodzic@gmail.com 71380 ILIJA 25. Opinsko drutvo Jablanica Pere Bilia bb Predsjednik: Alija uko Tel: 036/753-333 Mob: 061/227-737 88420 JABLANICA 26. Opinsko drutvo Jajce Hrvoja Vukia Hrvatinia bb Predsjednik: Alem Bibi Mob: 061/744-744 27. Opinsko drutvo Kakanj Predsjednik: Nazif Hrusti Tel/Fax: 032/553-971 Mob: 061/477-910 Sekretar: Nevzet Kovaevi Mob: 061/421-983 28. Opinsko drutvo Kalesija Patriotske lige bb Predsjednik: Fahrudin Sinanovi Tel: 035/631-891 Mob : 061/291-994 E-mail: fahro.s@bih.net.ba 75266 KALESIJA 29. Opinsko drutvo Kiseljak Medlis islamske zajednice i Preporod 4.juli Predsjednik: Munir Muji Tel: 030/879-274(Medlis I.Z.-e) Sekretar: Benjamin Muji Mob: 061/349-305 71250 KISELJAK

Godinjak 2007 / 379

Adresar opinskih drutava...

30. Opinsko drutvo Kladanj Kladanjskih brigada bb Predsjednik: Muris Kreho www.preporodkladanj.com.ba E-mail: linuz@bih.net.ba Tel: 035/621-114 75280 KLADANJ 31. Opinsko drutvo Klju Branilaca BiH bb Predsjednik: Ibrahim Kapetanovi Tel/Fax: 037/661-116 79280 KLJU 32. Opinsko drutvo Konjic Varda bb Predsjednik: Adnan Velagi Tel: 036/735-031 Fax: 036/735-030 Sekretar: Osman ati E-mail: preporodkonjic@yahoo.com Mob: 061/761-018 88400 KONJIC 33. Opinsko drutvo Kotor-Varo Svetozara Miletia 30 Predsjednik: Nerim Abdi 78220 KOTOR VARO 34. Opinsko drutvo Kupres Kralja Tomilava 7 Predsjednik: Safet Pili Mob: 063/349-328 88320 KUPRES 35. Opinsko drutvo Livno Kalajdinica bb Predsjednik: Semir Orta Mob: 063/436-320 Fax: 034/201-830 80101 LIVNO 36. Opinsko drutvo Lukavac Dom kulture 75300 LUKAVAC 37. Opinsko drutvo Modria Hamburka 21 Predsjednik: Husein Huselji Tel: 053/811-472 E-mail: drhusejnhuselja@hotmail.com 74480 MODRIA 38. Opinsko drutvo Mostar Mala tepa bb Predsjednik: Damir Sadovi Tel: 036/552/537 Mob: 061/891-139 Sekretar: Kasim Muinovi 88000 MOSTAR 39. Opinsko drutvo Novi Travnik Kalinska bb Predsjednik: Enver Veletovac Mob: 061/751-566 E-mail enver.v@bih.net.ba 72290 NOVI TRAVNIK 40. Opinsko drutvo Odak Predsjednik: Mujan Duran Tel: 031/762-214 E-mail: mujan.duran@tel.net.ba 76290 ODAK 41. Opinsko drutvo Oraje etrnaesta 5 Predsjednik: Husein Hadispahi Tel: 031/712-400 76270 ORAJE 42. Opinsko drutvo Osmaci Mahala bb, Caparde Predsjednik: Devad Tosunbegovi Mob: 061/178-973 E-mail: tosunbey57@gmail.com 75405 OSMACI 43. Opinsko drutvo Papraa-ekovii Predsjednik: Sejfudin Ferhatbegovi Mob: 065/201-368 75450 PAPRAA-EKOVII

380 / Godinjak 2007

Adresar opinskih drutava...

44. Opinsko drutvo Prozor-Rama Kralja Tomislava bb Predsjednik: Meho Manov Tel: 036/770-217 036/770-089 88440 PROZOR 45. Opinsko drutvo Sanski Most Banjaluka bb Predsjednik: Amir Tali Mob: 061/137-457 79260 SANSKI MOST 46. Opinsko drutvo Sapna Predsjednik: Munir Kahrimanovi Mob: 061/631-756 75411 SAPNA 47. Opinsko drutvo Srebrenik Dom kulture Predsjednik: Nermin Tursi Tel: 035/643-243 75350 SREBRENIK 48. Opinsko drutvo Srebrenica Predsjednica: Fija Avdi E-mail: Fija_avdic@hotmail.com preporod.srebrenica@gmail.com Mob: 061/406-530 75430 SREBRENICA 49. Opinsko drutvo Stolac Vlatka Maeka 13a Predsjednik: Mensud Medar Tel: 036/854-029 Mob: 061/935-539 88360 STOLAC 50. Opinsko drutvo Teoak Centar bb Predsjednik: Admir Mehi E-mail: preporod@teocak.co.ba www.teocak.ba/preporod/news.php Mob: 061/814-817 75414 TEOAK 51. Opinsko drutvo Tomislavgrad A. G. Matoa Predsjednik: Senad Dankovi Tel: 063/344-665 80240 TOMISLAVGRAD 52. Opinsko drutvo Travnik Bosanska 119 Predsjednica: Amra Loli Tel: 030/541-092 Mob: 061/340-458 E-mail: lolic@bih.net.ba divan@bih.net.ba 72240 TRAVNIK 53. Opinsko drutvo Tuzla Turalibegova30/2 Predsjednica: Jasna Hadiselimovi Tel: 035/257-479 Mob: 061/632-082 75000 TUZLA 54. Opinsko drutvo Velika Kladua Maje Makote 5/9 Predsjednica: Bisenija Muedinovi 77230 VELIKA KLADUA 55. Opinsko drutvo Visoko Jalija 29 Predsjednik: Najrudin Zili Tel/Fax: 032/736-267 71300 VISOKO 56. Opinsko drutvo Vitez OD Behar Predsjednik: Fejzulah Beo Tel/Fax: 030/521-007 Stari Vitez VITEZ 57. Opinsko drutvo Vogoa Joanika 80 Predsjednik: Salman Selhanovi 71320 VOGOA

Godinjak 2007 / 381

Adresar opinskih drutava...

58. Opinsko drutvo Zavidovii Lamela 1 Predsjednik: Kazafer Alii 72220 ZAVIDOVII 59. Opinsko drutvo Zenica Mehmedalije Tarabara 5 Predsjednica: Amna Sofi Mob: 061/754-450 Tel: 032/463-291 Fax: 032/401-718 E-mail: amnas@bih.net.ba 72000 ZENICA 60. Opinsko drutvo Zvornik Svetog Save bb Predsjednik: Amer Redi Mob: 061/178-581 www.bosnjaci-zv.org E-mail: preporod@gmail.com 56000 ZVORNIK 61. Opinsko drutvo epe Sarajevska bb Predsjednik: Suvad Hadi Tel/Fax: 032/881-282 E-mail: suvad 1969@yahoo.com www.preporod.info 72230 ZEPE 62. Opinsko drutvo ivinice Prva ulica 52 Predsjednik: Sakib Alji Tel: 035/774-933 E-mail: gips@inet.ba IVINICE 75270 ZAJEDNICA OPINSKIH DRUTAVA BOSANSKO-PODRINJSKOG KANTONA Ferida Dizdarevia 42 73000 GORADE ZAJEDNICA OPINSKIH DRUTAVA TUZLANSKOG KANTONA Turalibegova 20/2 Predsjednica: Azra Gazibegovi Mob: 061/859-325 75000 TUZLA

382 / Godinjak 2007

Aktivnosti opinskih drutava BZK Preporod u 2007. godini

BZK Preporod Opinsko drutvo Banja Luka -Hadi Vezeni most. Uee knjievnika iz Banje Luke i Bosne i Hercegovine. Ruinjak rodne kue Nasihe Kapidi 14. 7. 2007. godine. Promocija 9. broja Banjalukih ubora, multikulturnog, multinacionalnog i multikonfesionalnog glasila asopisa graana Banje Luke u Banjoj Luci i svijetu nazvana Grad i dua. Prostorije Zajednice udruenja graana Banje Luka i BZK Preporod Banja Luka, 16. 7. 2007. godine. Promocija knjiga proze i poezije naih sugraana: Slavko Podgorelec, Fuad Bali, Balupunkt, Idriz Saltagi, Dobro jutro gospodine. Promocija treeg kola (5 svezaka) biblioteke Bonjaka kulturna batina u Banjoj Luci: 1. Hadipervizova vakufnama iz 1630. godine; 2. Banja Luka pod osmanskom vladavinom; 3. Rezolucija hrabih banjalukih muslimana 1941. godine; 4. Vakufnama Seferspahije iz Banje Luke 1618. godine; 5. Usmene predaje o Banjoj Luci i Banjaluanima (u tampi). Promocija VIII kola Bonjaka knjievnost u 100 knjiga Uvodniari prof. dr. Munib Maglajli i prof. Fuad Bali. Promocija IX kola Bonjake knjievnosti u 100 knjiga Uvodniari prof. dr. Munib Maglajli i prof. Fuad Bali. Prostorije Zajednice udruenja graana Banje Luke i BZK Preporod Opinsko drutvo Banja Luka 23. 11. 2007. godine. Promocija knjige Osmana Maglajlia: Moja porodica iz riznice sjeanja, promotori prof. dr. Miodrag ivanovi, Slavko Podgorelec, Devad Osmanevi i prof. Fuad Bali. Vijenica Kulturnog centra Banski dvor, 22. 11. 2007. godine. Godinjak 2007 / 383

Pjesnika i umjetnika manifestacija posveena pjesnikinji Nasihi Kapidi-

Aktivnosti opinskih drutava...

Prigodna veer posveena obiljeavanju stopedesetgodinjice smrti Ivana Franje Jukia Banjaluanina, u saradnji sa Hrvatskom kulturnom udrugom Danica i Hrvatskim kulturnim centrom. Uvodniari prof. Fuad Bali i publicist knjievnik Slavko Podgorelec. Prostorije Hrvatskog kulturnog centra u Banjoj Luci, 17. 7. 2007. godine. Okrugli sto: Kulturno historijsko jezgro Banje Luke iz XVI stoljea banjaluke arije. Prijedlozi zatite i revitalizacije izloba fotosa iz fototeke BZK Preporod opinsko drutvo Banja Luka. Izloba akvarela, akrila i kombinovane tehnike, retrospektiva Alije Saraa. Prostorije Zajednice udruenja Banje Luke, juli decembar 2007. godine. Prigodne sveanosti: Uee u sveanostima povodom dana osloboenja Banje Luke, 22. 4. 2007. godine i sveanostima povodom obnove banjalukih damija sruenih 1993. godine: Sefer-begova (Peinska damija); Sofi Mehmed pae, Gornji eher 18. 7. 2006. godine; Hadi Omerova damija (Dolaka) 15. 7. 2007. godine. Predsjednik Fuad Bali

BZK Preporod Opinsko drutvo Banovii Poetkom 2007. godine uzvratili smo posjetu istoimenom drutvu Doboj Istok pri emu smo se predstavili skupu sa domainima na Bajramskoj akademiji povodom Kurban-bajrama. Tokom cijele godine smo u saradnji sa Radijem Banovii uestvovali u pripremi i realizaciji sedminih jednosatnih emisija iz nauke i kulture svakog etvrtka u sluaocima poznatom terminu od 16:00 do 17:00 sati. S obzirom na sluanost radija i prostorni domet na podruju nekoliko okolnih opina a putem interneta i do bosanskohercegovake dijaspore, izbor tema obraenih od eminentnih strunjaka, od kojih su neke: Bosanski jezik, Bonjaka knjievnost, Umjetnost i graditeljstvo, Medicina i zdravlje (Nekada veoma kvalitetno i profesionalno snimljen materijal 4 x 90 kom x 60 min audio kasete, kao projekt bonjake kulture Radio Preporod Sarajevo) i efekte koje smo postigli, preporuujemo ovakav ili slian projekt svim drutvima koja mogu ostvariti saradnju sa lokalnim radijem i iskoristiti mogunosti radija kao mas-medija. a) Nastavljena je dobra uhodana saradnja sa osnovnim kolama i Srednjom mjeovitom kolom u Banoviima na sljedee naine: 384 / Godinjak 2007

Aktivnosti opinskih drutava...

Nastavnicima i profesorima ovih kola date su na raspolaganje i koritenje audio kasete 4 x (90 kom x 60 min) sa prethodno navedenim temama koje bi im posluile kao pomo i dopuna u predavanju u skladu s njihovim planom i programom. b) U kolskoj 2006./2007. godini realizirali smo jednu nau ideju, veoma dobro prihvaenu od direktora kole, roditelja i samih uenika, radnog naziva Koju srednju kolu upisati nakon osnovne kole. Naime, u drugoj polovini kolske godine (kalendarska 2007. godine) upriliili smo predavanje uenicima zavrnih razreda osnovnih kola (u Vozui i Ribnici), kako bi im se odreene nauke pribliile i ukazalo na potrebna predznanja, skladnost i nune pretpostavke da se uope mogu upisati odreene kole, a potom i fakulteti. Teme: medicina, stomatologija, farmacija predava dr. Edin Huski; geodezija, graevina, arhitektura predava dipl. in. geodezije Vehid Kudumovi; ekonomija, trgovina, turizam predava dipl. eec. Senad Hadi; umarstvo, poljoprivreda, hortikultura predava dipl. in. umarstva Enes Modri; pravo, sociologija, filozofija predava kolski pedagog. Kompletna organizacija izvedena je od lanova Drutva i o troku Opinskog drutva Preporod Banovii. O ostalim temama smo insistirali da predavanja odre predmetni nastavnici. Drutvu su dodijeljene zahvalnice od direktora i Vijea roditelja. c) Podjelom (poklonom) knjiga kolskim bibliotekama (Preporodova i druga izdanja) i ulaznica za manifestacije koje organizira Preporod. d) Ponudom i omoguavanjem koritenja knjiga iz Preporodove biblioteke. Na pisani zahtjev-zamolbu direktora osnovnih kola Vozua i Ribnica kupili smo i poklonili kolskim bibliotekama ovih kola po petnaest knjiga koje spadaju u obaveznu lektiru (Lijeve prie autora Alije Isakovia i Vezena torbica autora Nasihe Kapidi-Hadi). Uradili smo idejni kandidacioni projekt sale za fiziku kulturu pri Osnovnoj koli u Ribnici. Pravovremenim otkupom odreenog broja knjiga Sentence i gnome autora Zijada Pandura pomogli smo tampanje istoimene knjige, pri emu je po elji autora sav novac uplaen na raun E. Nurkia za transplantaciju bubrega. Aktivnim ueem u programu naih najaktivnijih lanova, na poziv organizatora, istoimenog drutva Preporod iz Teoaka, obiljeili Teoanske dane otpora u Teoaku. Organizirali smo Bajramsku akademiju, tradicionalno drugu no Ramazanskog bajrama u pozorinoj sali Radnikog doma skupa sa istoimenim opinskim drutvima iz ivinica, Doboj Istoka, Kalesije, uz obraanje, izmeu ostalih, predsjednice ZOD-a Preporod iz Tuzle Azre Gazibegovi, te pritom upriliili veeru i druenje za vie od osamdeset lanova navedenih drutava. Godinjak 2007 / 385

Aktivnosti opinskih drutava...

Organizirali predstavljanje romana Vrijeme povratka autora Halida Mehiia u pozorinoj sali Radnikog doma u Banoviima. Organizirali izlobu akademskog slikara Zijada Hasia iz Banovia u holu Radnikog doma u Banoviima. Nastavljen je kontinuitet dodjele stipendija, naime, BZK Preporod, Opinsko drutvo Banovii je srednjokolskoj i studentskoj omladini darovalo est jednokratnih stipendija koje su u iznosu od 150,00 KM dodijeljene djeci bez jednog ili oba roditelja. Uestvovali smo na svim sastancima u svim aktivnostima koje su organizirane na nivou Zajednice opinskih drutava Preporod Tuzlanskog kantona. Sa ponosom istiemo da smo uspostavili saradnju sa gotovo svim drutvima iz Tuzlanskog kantona pa i ire, to je od neprocjenjive vrijednosti i to kroz daljnju i iru saradnju meu opinskim drutvima u BiH otvara neiscrpne mogunosti djelovanja na podruju kulture. Predsjednik Vehid Kudumovi

BZK Preporod Opinsko drutvo Biha Zbog blokade irorauna BZK Preporod Opinskog drutva u Bihau, aktivnost se odvijala u granicama jedva mogueg. Unato tome, aktivnost ovog drutva nije prestala. Rad muzike sekcije prestao je zbog nemogunosti plaanja naknade za rad. Folklorna sekcija je radila sa pojaanim tempom i omasovljenjem. Ovaj dinamizam bio je potaknut pripremama za putovanja u Republiku Tursku i Republiku Italiju. U tim zemljama folklorna grupa je uestvovala na festivalima u Istanbulu i Udinama. Uesnici su sami finansirali odlazak. U sklopu kulturnih manifestacija u gradu Bihau imali smo aktivno uee. Uz pomo sponzora ugostili smo lanice Preporodovog hora iz Zagreba koji djeluje pod imenom Bulbul. Sticajem sretnih okolnosti izdali smo knjigu autora Hase oralia U sutonu jedne mladosti. Knjiga je promovirana u Sarajevu, Bihau, Cazinu, Zenici i Tuzli. Organizirali smo promociju knjige pjesama Vraa se kui bosanski kralj autora Amira Talia, a promotor je bio knjievnik Hazim Akmadi. Zajedno sa Pedagokim fakultetom u Bihau osnovali smo knjievnu sekciju koja je imala nekoliko nastupa u Bihau. Odrana je Izborna skuptina i formirani su novi organi, koji prema svojoj strukturi pruaju nadu da e ovo drutvo preporoditi svoj rad. Donesena je odluka o osnivanju Fondacije za zatitu kulturne batine opine Biha, usvojen Statut, izabrani organi i pokrenuta procedura registracije kod Federalnog ministarstva pravde u Sarajevu. Predsjednik Smail Klii 386 / Godinjak 2007

Aktivnosti opinskih drutava...

BZK Preporod Opinsko drutvo Bijeljina-Janja U etvrtoj godini postojanja BZK Preporod Bijeljina-Janja nastavila je s aktivnostima koje su obiljeile dosadanji rad. U toku je nastavak formiranja biblioteka Preporoda u Bijeljini i Janji, pri emu je posebna panja posveena biblioteci u Janji. Ova biblioteka, jedina u Janji, aktivna je svakodnevno, a posebno vrijedni lanovi su djeca iz osnovne kole. U protekloj godini nabavljen je vei broj knjiga, a u toku je akcija Drutva pisaca BiH i Preporoda BiH, kojom e biti prikupljen vei broj knjiga za nae biblioteke. U 2007. godini nastavljen je rad Fonda za stipendiranje aka i studenata kojima osiguravamo stipendije za deset mladih ljudi kojima je takva pomo neophodna. Nastavljena je i saradnja sa drugim opinskim drutvima, pa smo organizira vrlo uspjene koncerte naeg Kulturno-umjetnikog drutva Mula Alija Sadikovi Janja u Graanici i Doboj Istoku. Ovo bonjako kulturno-umjetniko drutvo okuplja danas nekoliko desetaka lanova, i jedno je od najboljih u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. U Janji je i ove godine odrana naa stalna kulturna manifestacija Ljetne veeri, u okviru koje je, za dvadeset dana, brojnoj publici predstavljen niz sadraja od izlobe slika i starih fotografija, knjievnih veeri sa renomiranim gostima (Nedad Ibriimovi, Hadem Hajdarevi i drugi), politikih tribina, obiljeavanja Dana damija i koncerata KUD-a iz Janje i gostiju, do predstavljanja udruenja graana iz Janje, sportskih takmienja i velikog teferia na Drini. Preporod je nastavio i sa otkrivanjem istine o stradanju Bonjaka u ovom kraju obiljeavanjem godinjice zloina nad civilima Bijeljine u aprilu 1992. godine i javnom tribinom o zloinima nad djecom, koja je, u saradnji sa Djeijom ambasadom Meai, odrana u zgradi Skuptine optine. Znaajne su, u tom smislu, bile i promocije knjiga Jusufa Trbia Majstori mraka i Grad ni na nebu ni na zemlji, odrane u Tuzli, Bijeljini i Janji, pred punima dvoranama. Uspostavljena je saradnja sa Islamskom zajednicom Hrvatske, pa je dogovoreno i prvo gostovanje bijeljinskog Preporoda u damiji u Zagrebu. Ove jeseni odrana je i izborna Skuptina, na kojoj su potvreni vrijedni rezultati Preporoda. O znaaju rada Preporoda govori i sljedea injenica: u historiji Bijeljine nijedan Bonjak koji je ivio u Bijeljini nije objavio nijednu knjigu, osim rahmetli Mustafe Grabanovia, koji je 1938. godine objavio knjigu pjesama. Preporod Bijeljina-Janja je u prve tri godine postojanja objavio tri vrijedne knjige o historiji Bijeljine i Janje i dogaajima u periodu 1992.1995. (knjige hafiza Abdulaha Budimlije, Jusufa Trbia i Mustafe Grabanovia), a tome se pridruuju nove knjige Jusufa Trbia, predsjednika Opinskog drutva Majstori mraka I i II dio (o zloinima u Bijeljini) i knjige poezije Mrakom poinje dan i Grad ni na nebu ni na zemlji. U finansijskom smislu, uz besprijekorno voeno knjigovodstvo, ispunjene su sve obaveze, a meu njima i plaanje pola radnog vremena za dva tehnika seGodinjak 2007 / 387

Aktivnosti opinskih drutava...

kretara u kancelarijama u Bijeljini i Janji, u kojima imamo i tri kompjutera sa prateom opremom. U Bijeljini je iznajmljen i dodatni prostor velika sala, u kojoj e biti smjeteni biblioteka, itaonica i stalna postavka dijela izlobe Stara Bijeljina. Osigurana je i znaajna novana podrka u novom budetu Skuptine optine za Preporod i KUD iz Janje. Sve ovo govori da je BZK Preporod Bijeljina-Janja stala na sigurne noge i da se pravi rezultati tek mogu oekivati. Predsjednik Jusuf Trbi

BZK Preporod Opinsko drutvo Brko Redovne aktivnosti U godini 2007. odrana je izvjetajna/izborna Skuptina Preporoda Brko. Razmatrani su i usvojeni izvjetaji o radu u prethodnoj godini, finansijski izvjetaj te plan aktivnosti za 2007. godinu. Usvojene su i izmjene Statuta Opinskog drutva, kojima Preporod Brko preuzima prava i obaveze od muslimanskog potpornog i kulturnog drutva Islahijjet, koje je u ovom gradu djelovalo od 1907. do 1945. Izvren je izbor organa i nosilaca funkcija u Opinskom drutvu Preporod Brko, shodno odredbama Statuta. Skuptini je prisustvovao i prisutnim lanovima se obratio predsjednik Preporoda BiH prof. dr. air Filandra. Inicijativa za dugorono rjeavanje pitanja smjetaja i prostorija za rad Preporoda Brko konkretizirana je u 2007. godini. Postignut je sporazum i potpisan ugovor sa Medlisom Islamske zajednice Brko o dugoronom i besplatnom koritenju dijela zgrade Islahijjeta, koju su kupili i nadogradili ugledni Braci 1925. godine okupljeni oko istoimenog drutva. Preporod Brko se obavezao rekonstruirati i urediti zgradu sredstvima u iznosu 150.000, 00 KM koja su za te svrhe izdvojena u Budetu Brko distrikta BiH za 2007. godinu. Na taj nain e Preporod osigurati priblino 400 m korisnog prostora u centru grada, to e, vjerujemo, biti poticaj za kvalitetnije i raznovrsnije djelovanje. U toku su aktivnosti na projektiranju interijera, nakon ega e se pristupiti rekonstrukciji i ureenju objekta. Predstavljaka djelatnost U okviru aktivnosti predstavljanja autora i novih knjievnih ostvarenja 29. 3. 2007. godine u Omladinskom centru u Brkom uprilieno je knjievno vee sa Miljenkom Jergoviem. O knjievnom stvaralatvu Miljenka Jergovia 388 / Godinjak 2007

Aktivnosti opinskih drutava...

govorili su knjievnik Mile Stoji i Melika Paali, profesorica bosanskog jezika i knjievnosti. Rjenik bosanskog jezika, koji je objavljen u izdanju Instituta za jezik u Sarajevu, branskoj publici je predstavljen 31. 11. 2007. godine. U promociji su uestvovali: prof. dr. Hanka Vajzovi, prof. dr. Josip Baoti i knjievnik Hadem Hajdarevi. A 13. 12. 2007. branska publika je imala zadovoljstvo provesti knjievno vee sa Milom Stojiem. Osim gosta-domaina Mile Stojia, knjievnoj veeri su prisustvovali mr. Alma Deni-Grabi, prof. dr. Nedad Ibrahimovi i knjievnik Hadem Hajdarevi. Preporodove sekcije Preporodov rad sa mladima u 2007. godini realiziran je u okviru muzikih i dramskih aktivnosti. lanovi Preporodovog dramskog studija Arlekino nastupili su 20. 05. 2007. na 10. festivalu djeijeg dramskog stvaralatva u Graanici sa predstavom Kapetan Don Piplfoks. Mali glumci studija Arlekino su 31. 5. 2007. uestvovali na 50. meunarodnom festivalu deijeg scenskog stvaralatva u Beeju (Srbija). Tom prilikom su im dodijeljene i dvije nagrade Bronzani pa za predstavu Kapetan Don Piplfoks, te nagrada za najbolje glumako ostvarenje Asji andi. lanovi studija Arlekino su 4. 7. 2007. godine premijerno izveli predstavu enidba, prireenu prema tekstu N. V. Gogolja, a u reiji Armina atia. Preporodova sekcija klasine gitare, koju vodi mr. Elvis Sivevi, je 25. 6. 2007. godine u Omladinskom centru u Brkom organizirala svoje prvo predstavljanje mini koncert na kojem su prezentirali muzika umijea koja su stekli u toku pohaanja ove sekcije. Obiljeavanje stogodinjice osnivanja Muslimanskog potpornog i kulturnog drutva Islahijjet Krajem 2007. godine branski Preporod je imao ast obiljeiti stogodinjicu osnivanja Muslimanskog potpornog drutva Islahijjet, koje je u prvoj polovini 20. st. predstavljalo najvri stup u kulturnom i prosvjetnom organiziranju Bonjaka Brkog. U okviru obiljeavanja ovog jubileja realizirane su sljedee aktivnosti: U Domu kulture u Brkom je 3. 12. 2007. organizirana javna tribina o temi Uloga i znaaj Islahijjeta u kulturnom, privrednom i drutvenom razvoju Bonjaka Brkog i okoline. Promocija knjige dr. Enesa Kujundia Tri Rahike etale sokakom Sevda linka u tokovima bonjake umjetnosti odrana je 4. 12. 2007. godine. Izdava ove knjige je BZK Preporod Brko. O knjizi su govorili profesori bosanskog jezika Melika Paali, Bahrija Kurtali i Edin Jaarevi, te i sm autor dr. Enes Kujundi. Godinjak 2007 / 389

Aktivnosti opinskih drutava...

U Gradskoj galeriji u Brkom je 5. 12. 2007 postavljena izloba ivot rijei i scene Safet Paali (1907.1987.2007.) Izlobu je otvorila direktorica Muzeja knjievnosti i pozorine umjetnosti Bosne i Hercegovine Medhija Maglajli. U Domu kulture u Brkom je 6. 12. 2007. izvedena predstava Helverova no Kamernog teatra 55, u reiji Dine Mustafia. Mirjana Karanovi i Ermin Bravo su svojim glumakim umijeem oduevili bransku publiku. I kao zavrni dio manifestacije obiljeavanja stogodinjice Islahijjeta u Brkom 7. 12. 2007. u Domu kulture u Brkom je odrana sveana akademija. U umjetnikom dijelu programa su uestvovali: Denana ehanovi, Jasmina ehanovi, Emina Hajdarevi, Rubina Sarajli, Farizada akovi, Lejla Imamovi te lanovi sekcije klasine gitare koja djeluje u sastavu Bonjake zajednice kulture Preporod. Nastavljajui tradiciju Islahijjeta, koji je dodjeljivao priznanja zaslunim lanovima, shodno odredbama Statuta Preporoda Brko, na ovoj sveanoj akademiji dodijeljena su dva priznanja. Tako je BZK Preporod Brko odluila da: zbog nesebinog ulaganja svoga truda i imetka u pomaganju rada Preporoda proglasi dobrotvorom rahmetli Irfana H. Mehmedagia a zbog velikog doprinosa u obnavljanju Preporodova rada u Brkom svojim poasnim lanom proglasi rahmetli Ahmeda Ribia. Za tu svrhu pripremljene su posebne plakete koje je lanovima porodica H. Mehmedagi i Ribi uruio Enes Paali predsjednik savjeta Preporoda Brko. Ostale aktivnosti BZK Preporod Brko uestvovala je aktivnostima obiljeavanja velikog jubileja 15 godina od formiranja 108./215. viteke-motorizovane brigade Armije Republike Bosne i Hercegovine, pruajui strunu pomo u pripremi i realizaciji Sveane akademije odrane u Domu kulture u Brkom 15. maja 2007. godine. Naa pomo nije izostala ni u pripremi i organizaciji ukopa/denaze za osamdeset ubijenih Bonjaka i Hrvata ekshumiranih iz masovne grobnice u Brkom u novembru 2006. godine. Tim povodom je organizirana komemoracija u Domu kulture u Brkom 16. juna. 14. 10. 2007. godine u Grand Hotelu Posavina odran je tradicionalni bajramski ahovski turnir koga su i ove godine organizirali ahovski klub Jedinstvo 1954 i BZK Preporod Brko uz pokroviteljstvo Vlade Brko distrikta BiH. Na turniru je uestvovalo 30 ahista iz Brkog i okoline, a igrano je po vicarskom sistemu u devet kola. Prvo mjesto je osvojio Nurki ahbaz, internacionalni majstor iz Tuzle, sa 7,5 poena ispred Simia i Mikanovia sa 7 poena. Ostali nagraeni po redoslijedu su: Petrovi, Markovi, Miovi, Stojanovi, Paali, Bunjevac i orbadi. Nagradni fond je iznosio 740,00 KM podijeljenih u 10 nagrada. Predsjednik azim Suljevi 390 / Godinjak 2007

Aktivnosti opinskih drutava...

BZK Preporod Opinsko drutvo Breza U 2007. godini imali smo sljedee aktivnosti: Odrana vanredna izborna Skuptina BZK Preporod Breza, 14. 8. 2007. godine, na kojoj je izabrano novo rukovodstvo: predsjednik Skuptine i Upravni odbor od 13 lanova. U nastavku rada sjednice razmatran je i usvojen Plan rada za period august 2007. august 2010. godine. Na brezanskoj manifestaciji privrede, kulture i sporta Bazenijada 2007. godine, folklorna sekcija BZK Preporod Breza izvela je cjeloveernji muziko-scenski program, 25. 8. 2007. godine. Povodom sportske manifestacije rudara BiH Rudarijada 2007. godine, folklorna sekcija BZK Preporod Breza izvela je prigodan program, 1. 9. 2007. godine. Na memorijalnom odbojkakom turniru Ivica Turbi Breza, koji je organizirao OK Breza, folklorna sekcija uestvovala u otvaranju turnira, 23. 9. 2007. godine. Najvei projekt u 2007. godini, koji je BZK Preporod Breza realizirala, jeste film Mujo gleda lijepu Nizamu. U koprodukciji sa Naskom Kariem BZK Preporod Breza je finansijski, materijalno, rekvizitima i u eem folklora i glumaca lanova BZK Preporod Breza uestvovao u najveem projektu brezanskih amaterskih radnika u filmu Mujo gleda lijepu Nizamu. Film je doivio svoju premijeru u prepunoj kinosali (vie od 800 gledalaca) BZK Preporoda u Brezi, 13. 10. 2007. godine. Premijera je bila najvei kulturni dogaaj u Brezi u 2007. godini. Povodom Dana dravnosti BiH u organizaciji BZK Preporod Breza odran je koncert ilahija i kasida u izvoenju hora Ak Saray, 25. 11. 2007. godine. Koncertu u kinosali BZK Preporod u Brezi prisustvovalo je vie od 800 Brezana. U obiljeavanju Kurban-bajrama, u saradnji sa gradskom bibliotekom Muhamed Kantardi u Brezi i sa uenicima O Enver olakovi i Gimnazije Muhsin Rizvi u Brezi, odrana je promocija knjige Husnije Krupia Istina 24. 2. 2007. godine. Predsjednik Fikret Herco

BZK Preporod Opinsko drutvo Bugojno Nakon izbora novog predsjednika i izvrnog odbora od februara 2007. godine Bonjaka zajednica kulture Preporod Bugojno uspjela je realizirati niz znaajnih projekata. U martu publika u Bugojnu imala je priliku prisustvovati promociji romana Vjenik Nedada Ibriimovia. Godinjak 2007 / 391

Aktivnosti opinskih drutava...

Tokom boravka Ibriimovia u Bugojnu realiziran je jo jedan znaajan segment druenja knjievnika sa graanima i posjeta srednjim kolama te razgovor sa uenicima o njegovim djelima, to je nailo na izuzetno dobar prijem. Imajui u vidu znaaj obrazovanja, nastojali smo pruiti pomo uenicima koji imaju namjeru nastaviti obrazovanje na nekoj od visokokolskih ustanova, pa je realiziran i projekt pripreme maturanata za prijemne ispite, a struna pomo pruena je uenicima iz predmeta: matematika, fizika, hemija i biologija. Podravajui sklonost i talent u pisanju organizirali smo nagradni konkurs za najbolje literarne radove uenika osnovnih i srednjih kola. U danima Ajvatovica 2007. godine upriliili smo promociju djela dr. Asima Pece Valja istai i posebno pripremne aktivnosti u povodu bajrama. U saradnji Medlisa IZ Bugojno realizirana su za oba bajrama posebni koncerti koji su opet oko ovih projekata okupili trenutno sva aktivna udruenja koji se na bilo koji nain bave kulturom u naem regionu. Na dobar prijem kod graana naila je i izloba Bosanske starine, koju je u saradnji sa kolekcionarom Draganom Muibabiem organizirao Preporod. Krajem godine predstavnici BZK Preporod Bugojno i Medlisa IZ Bugojno inicirali su i ureenje starog Jevrejskog groblja u Bugojnu, a upriliena i posjeta Jevrejskoj opini u Sarajevu. To je rezultiralo i dogovorom za naredne aktivnosti, a jedna od njih je i organiziranje javne tribine o temi Multikulturalnost i multireligioznost u BiH. Dio aktivnosti Bonjake zajednice kulture Preporod Bugojno realizirao se i kroz podrku nastupa Vokalnog ansambla Preporod Bugojno. Izdvajamo nastupe Vokalnog ansambla Preporod Bugojno: 19.1. Nova hidretska 1428. godina 12.4. Dani Gimnazije 12.4. 22. 4. Gostovanje u Francuskoj 12.4. Bugojansko proljee samostalni koncert 1.5. Nastup povodom 1. maja praznika rada 15.5. Brko 15. godinjica 108. Branske brigade 19.5. Zatvaranje manifestacije Bugojansko proljee 15.6. Promocija maturanata Gimnazije 17.6. Druenje ena u Islamskom centru princeze Devhere 23.6. Tuzla VII festival enskih vokalnih ansambala BiH 26.7. Vee ilahija u Vrbanji 29.7. Godinjica stradanja u Vrbanji 12.8. Dani omladine Igre bez granica 9.9. Mostar II festival horova BiH 12.10. Bajramski koncert 14.10. Bajramski koncert u Gornjem Vakufu 25.10. Nastup na TV Hayat 9.11. Travnik Dani Ilhamije epaka (samostalni koncert) 24.11. Dan dravnosti BiH (sveana akademija) 1.12. Brko smotra horova iz regiona 392 / Godinjak 2007

Aktivnosti opinskih drutava...

Od navedenih koncerata izdvajamo uspjeno gostovanje u Francuskoj, gdje se Vokalni ansambl Preporod predstavio pred vie od pet i po hiljada posjetilaca u sali Zenit Clermont Ferrand. Takoer i uspjene nastupe na festivalima u Tuzli, Mostaru i Brkom, gdje smo najee ocijenjeni kao najbolji ansambl i od strane i publike i lanova drugih ansambala. Predsjednik Muamer Terzi

BZK Preporod Opinsko drutvo eli U dosadanjem periodu uraeno je sljedee: 1. 21. 1. 2007. godine u povodu Bajrama Preporod je organizirao veer ilahija i kasida, koja je odrana u sali za sjednice Opinskog vijea eli. 2. U povodu Dana dravnosti Bosne i Hercegovine organizirana je pozorina predstava u izvedbi Kulturno-umjetnikog drutva iz Srebrenika Audicija za prijem u komunalno preduzee. Organiziran je kulturni program, povodom najznaajnijeg dogaaja na podruju opine eli privredne manifestacije Dani jagodiastog voa BiH, u trajanju od tri dana, a koji su, osim Preporodovog folklora i dramske sekcije, uveliali kulturno umjetnika drutva iz Brkog i Srebrenika, dok je muzika pratnja bila u izvedbi Radija Kameleon Tuzla. U Preporodovoj organizaciji promovirana je posljednja knjiga generala Rasima Delia. Predsjednik Amel Mehanovi

BZK Preporod Opinsko drutvo Dornji Vakuf Aktivnosti BZK Preporod Opinskog drutva Donji Vakuf u 2007. godini odvijale su se u kontinuitetu, tako da smo kroz programe sekcija, u kojima je aktivno vie od 200 lanova, ostvarili neku od aktivnosti. Programi su realizirani kroz: Literarnu sekciju Preporod D. Vakuf, Klub mladih pisaca Preporod D. Vakuf, Amatersko pozorite, enski hor Vokalni ansambl Preporod D. Vakuf. Aktivnosti BZK Preporod su se odvijale u razliitim sredinama (kole, mjesne zajednice, domovi, otvorene scene i sl.). Obiljeili smo sve bonjake i Godinjak 2007 / 393

Aktivnosti opinskih drutava...

bosanske praznike u toku godine prigodnim manifestacijama, kao i u povodu Ramazanskog i Kurban-bajrama, Dana opine, Ajvatovice itd. Posebno treba istai da smo nakon pokroviteljstva i izdavanja knjiga (zbirki pjesama) o emu smo izvijestili ranijih godina, ove godine bili pokrovitelj i promovirali knjigu (zbirka pjesama) Sve to leti nisu laste naeg sugraanina Bakira Abdagia. Takoer smo i ove godine organizirali i bili pokrovitelji izlobe slika Donjovakufljanina akademskog slikara Ismeta Ramljaka. Nae sekcije odrale su niz koncerata u Bosni i Hercegovini, a u saradnji sa Domom kulture i KUD-om ponovno smo odrali programe u Turskoj i vedskoj. Aktivnosti koje su realizirane u 2007. godini: Januar: Priprema ii organizacija izlobe slika akademskog slikara Donjovakufljanina Ismeta Ramljaka; Konkurs za takmienje uesnika osnovnih kola iz podruja kulturno umjetnikog stvaralatva. Februar: U prepunoj dvorani Doma kulture u D. Vakufu BZK Preporod Hadii izvela je dramu Na Boijem putu. Mart: U povodu nastupanja proljea organizirana je svenarodna zabava na Beginoj strani / brdo sa Sahat kulom iznad Donjeg Vakufa). April: Organizirali smo sveobuhvatan koncert sekcije BZK Preporod Donji Vakuf za graanstvo u Domu kulture. Zajedno sa JU Dom kulture D. Vakuf organizirali smo muziko-scenski performans Od sevdaha goreg jada nema u Domu kulture u D. Vakufu. Maj: Veer poezije u izvoenju literarne sekcije i glumaca naeg amaterskog pozorita. Juni itav mjesec bio je u znaku Ajvatovice. Tako je BZK Preporod uestvovao i organizirao niz aktivnosti, a posebno istiemo promociju devetog kola edicije Bonjaka knjievnost u 100 knjiga. Promotori ovog kola bili su prof. dr. Munib Maglajli i pjesnik Zilhad Kljuanin, inae ivi autori knjiga u ovom kolu. U programu su jo uestvovali i govorili recitatori donjovakufski pjesnici, te hor BZK Preporod D. Vakuf. Osim velikog broja gostiju, promociji je prisustvovalo vie od 500 posjetilaca. Treba posebno naglasiti da je od tog momenta Gradski enski hor i zvanino postao enski hor BZK Preporod Donji Vakuf i od tada je kao takav odrao vie koncerata u Donjem Vakufu, Tuzli, Travniku itd. Znai, djeluje kao Hor BZK Preporod Donji Vakuf. August: Promocija zbirke pjesama Sve to leti nisu laste autora iz D. Vakufa Bakira Abdagia. Septembar: U povodu Dana opine BZK Preporod Opinski odbor Donji Vakuf bio je jedan od organizatora centralne kulturne manifestacije na trgu Ibrahim beg Malko u D. Vakufu. Organizirali smo Veer sevdalinke. Smotra folklora uz uee KUD-ova i OD Preporod iz 14 opina BiH i Sandaka (Novi Pazar). 394 / Godinjak 2007

Aktivnosti opinskih drutava...

Oktobar: Organizirali smo u I osnovnoj koli u D. Vakufu Dane poezije gdje je svoje Pjesme govorio Bakir Abdagi pisac knjievnosti za djecu. Decembar: U povodu Kurban-bajrama organiziran je prigodan program za graanstvo Donjeg Vakufa, uz nezapameno veliku posjetu, i to treeg dana Bajrama. Predsjednik Kemal olak

BZK Preporod Opinsko drutvo Doboj Istok U 2007. godini imali smo sljedee aktivnosti: Kulturne manifestacije: 1. U povodu 1. marta, Dana nezavisnosti BiH, Opinsko drutvo BZK Preporod Doboj Istok je za graane opine Doboj Istok priredilo prigodan kulturno-zabavni program kako to i zasluuje ovaj najvei dravni praznik. U Domu kulture u Klokotnici, kratak osvrt predsjednika Drutva na ovaj historijski vaan dogaaj, prigodni recitali, ilahije, sevdalinke i folklor, na nekoliko stotina oduevljenih posjetilaca ostavili su zaista lijepe, nezaboravne utiske. 2. Povodom Dana opine Doboj Istok, 10. marta odrana je Sveana sjednica O.V. Doboj Istok, kojom prilikom je BZK Preporod opinskom drutvu Doboj Istok od opine dodijeljeno Opinsko priznanje za izuzetan doprinos na polju kulturnog stvaralatva, razvoju kulture i promoviranju kulturnog stvaralatva opine unutar i van njenih granica. U veernjim satima istoga dana Drutvo je za graane Doboj Istoka priredilo bogat kulturno-zabavni program u sali Doma kulture u Klokotnici. 3. Bosansko posijelo, naziv je kulturno-zabavne manifestacije koja je u organizaciji BZK Preporod Doboj Istok odrana 30. 4. 2007. godine u Domu kulture u Klokotnici a u povodu dolaska Prvog maja, meunarodnog praznika rada. Osim prigodnih recitala, ilahija, saza, sevdaha i folklora mnogobrojne posjetioce manifestacije zabavljali su i lanovi KUD Lukavica iz Lukavice. 4. U povodu Dana JU O Klokotnica u Klokotnici, a na insistiranje rukovodstva kole, BZK Preporod Doboj Istok u kome se nalazi i na desetine uenika i uenica ove kole, u novosagraenoj sportskoj hali u Klokotnici priredila je kulturno zabavni program. Ovoj kulturnoj manifestaciji su, osim uposlenika kole, uenika i uenica prisustvovali i mnogobrojni graani Doboj Istoka, te roditelji uenika i uenica ove kole. 5. Isto tako, povodom Dana JU MS Doboj Istok, a na molbu rukovodstva ove mjeovite srednje kole u Doboj Istoku, dana: 9. 5. 2007. godine, BZK Preporod Doboj Istok je u Domu kulture u Brijesnici Velikoj priredio bogat kulturno-zabavni program. Godinjak 2007 / 395

Aktivnosti opinskih drutava...

6. Drugog juna. 1993. godine u jednoj briljantno izvedenoj akciji boraca 109./224. brdske brigade ARBIH od agresora je osloboena MZ Stani Rijeka. Taj dan su stanovnici ove MZ proglasili za Dan MZ Stani Rijeka. Tim povodom svakog drugog juna u godini na prigodan nain obiljeava se taj historijski vaan dogaaj. Tako je bilo i minule, 2007. godine, kada je BZK Preporod Doboj Istok u ovoj MZ priredio prigodan kulturno-zabavni program, kojom prilikom je graanima i uenicima osnovnih i srednjih kola govoreno o dogaaju koji se zbio na taj dan, prije etrnaest godina. Dakle, povodom etrnaeste godinjice Dana MZ Stani Rijeka na malonogometnom igralitu u Stani Rijeci prireen je zaista bogat kulturno-zabavni program na kome su, osim BZK Preporod Doboj Istok uestvovali i KUD Behar iz Matuzia, te KUD iz Doboj Juga. Nezavisna televizija AMNA je zabiljeila cjelokupan program ove kulturno zabavne-manifestacije, koju jo povremeno emitira putem malih ekrana. 7. U organizaciji Turistike zajednice TK, RTV TK i BZK Preporod Doboj Istok, 12. juna. 2007. godine na platou ispred Doma kulture u Klokotnici uprilieno je snimanje emisije Ljetopis, kojom prilikom je BZK Preporod Doboj Istok predstavila svoj kulturno umjetniki repertoar gledateljstvu RTV TK i ogromnom broju graana Doboj Istoka, koji su se odazvali da prisustvuju snimanju Ljetopisa. Tom prilikom je predsjednik Drutva u kamere RTV TK govorio o nastanku, radu, aktivnostima i planovima rada BZK Preporod Doboj Istok u narednim godinama. 8. Uoi Dana 109./224. Brdske brigade ARBIH, dakle, treeg jula. 2007. godine u MZ Brijesnica Velika, na poligonu malih sportova, Drutvo je izvelo prigodan kulturno-zabavni program. Na Dan brigade, 4. 7. 2007. godine u sali Doma kulture u Klokotnici takoer je prireen kulturno zabavni program u organizaciji Drutva, kojom prilikom su uruena priznanja zaslunim pojedincima i ustanovama koji su dali izuzetan doprinos u formiranju 109./224. Brdske brigade Doboj. 9. U susret vaaru, naziv je kulturno zabavne manifestacije koja je odrana u organizaciji BZK Preporod Doboj Istok, na platou ispred Doma kulture u Klokotnici, dana: 2. 8. 2007. godine u veernjim satima. Smjenjivale su se sevdalinke, ilahije, folklor, saz, izvorna i narodna muzika do kasnih veernjih sati. 10. U povodu dolaska mjeseca ramazana, 28. 8. 2007. godine, kao i uvijek, BZK Preporod Doboj Istok je u Domu kulture u Klokotnici priredio kulturno vjersku manifestaciju: U susret ramazanu. Kao to je i uobiajeno za ovakve prilike, smjenjivali su se ilahije, kaside, prigodni stihovi, saz, sevdalinke i folklor, a na kraju se zaigralo i nekoliko narodnih kola u znak radosti dolaska mjeseca posta. 11. Nek miriu avlije, naziv je sveane akademije koja je odrana u sali Doma kulture u Klokotnici, 11. oktobra. 2007. godine, a u povodu Ramazanskog bajrama. Pored nastupa lanova folklorne, muzike, recitatorske sekcije i hora ilahija i kasida BZK Preporod Doboj Istok Aik, ovu sveanost su uveliali i 396 / Godinjak 2007

Aktivnosti opinskih drutava...

lanovi muzike sekcije BZK Preporod Graanica. Prepuna sala Doma kulture bila je pouzdan pokazatelj sa koliko ljubavi i enje graani Doboj Istoka iekuju ovaj najvei muslimanski praznik. 12. U povodu dolaska Kurban-bajrama, 19. 12. 2007. godine, BZK Preporod Doboj Istok priredio je prigodnu kulturno-vjersku manifestaciju, koja je odrana u Domu kulture u Klokotnici. Ilahije, kaside, sevdalinke, prigodni stihovi i folklor obiljeili su ovu kulturno vjersku manifestaciju. Promocije, knjievni susreti, izdavatvo i gostovanja 13. Na poziv FTV BiH, dana: 20. 3. 2007. godine, BZK Preporod Doboj Istok, tanije folklorni ansambl i lanovi muzike sekcije BZK Preporod Doboj Istok, uestvovali su u snimanju emisije FOLK SHOW. Moramo istai da je uee u ovoj najgledanijoj emisiji najgledanije televizije u BiH dodatno motiviralo lanove Drutva da jo vie i sa jo vie elana rade na polju kulturnog stvaralatva. 14. Dana: 31. 3. 2007. godine na poziv BZK Preporod Srebrenik, lanovi kluba pisaca BZK Preporod Doboj Istok nastupili su na Prvim Srebrenikim pjesnikim susretima. Tom prilikom je naglaeno da e ovi pjesniki susreti poprimiti karakter tradicionalnih. 15. Kotorski dani kulture, naziv je kulturne manifestacije na kojoj su se na poziv organizatora, 19. 5. 2007. godine, graanima Kotorskog predstavili lanovi dramske, folklorne i muzike sekcije, te hor ilahija i kasida BZK Preporod Doboj Istok Aik. Nakon bogatog i raznovrsnog cjeloveernjeg programa, uesnici su ispraeni burnim aplauzima i ovacijama na stotine, oito zadovoljnih graana Kotorskog. 16. Teoanski dani otpora naziv je kulturne manifestacije odrane u Teoaku, na kojoj su 17. 7. 2007. godine nastupili lanovi hora ilahija i kasida BZK Preporod Doboj Istok Aik i folklorni ansambl. 17. Konjika sehara, naziv je meunarodne smotre folklornog stvaralatva odrane u Konjicu 19. 7. 2007. godine, a na kojoj su se, pored dvadeset i devet (29) folklornih ansambala iz zemlje i inozemstva, predstavili i lanovi folklornog ansambla BZK Preporod Doboj Istok. Vano je napomenuti da je na folklorni ansambl, iako relativno mlad, pred gotovo est hiljada posjetilaca i vie desetaka kamera raznih TV kua, potpuno ravnopravno i dostojanstveno predstavio nae folklorno stvaralatvo. 18. U sklopu Ljetnih veeri pod lipama Graanice, na odranoj mini smotri folklornog stvaralatva u Graanici, dana: 21. 7. 2007. godine, a na kojoj su uestvovala jo etiri folklorna ansambla, na terasi Osman-kapetanove medrese u Graanici, sa dvije koreografije predstavio se i na folklorni ansambl. 19. U povodu Dana ehida u MZ Doborovci kod Graanice, na poziv organizatora, 5. 8. 2007. godine, BZK Preporod Doboj Istok izveo je cjeloveernji kulturno-zabavni program na otvorenom. Smjenjivali su se prigodni recitali, ilahije, kaside, sevdah i folklor. Na kraju programa, oito zadovoljni onim to su Godinjak 2007 / 397

Aktivnosti opinskih drutava...

vidjeli i uli, organizatori, predvoeni opinskim naelnikom Graanice, predsjedavajuim OV Graanica i lanovima OV Graanica, za uesnike programa priredili su obilnu veeru uz muziku uivo, kojom prilikom se druenje nastavilo do kasnih pononih sati. 20. Dana 9. 8. 2007. godine, na poziv organizatora jednomjesenih Janjanskih ljetnih veeri i BZK Preporod Bijeljina-Janja, nae Drutvo je u Janji na otvorenom odralo cjeloveernji kulturno-zabavni program. 21. Dani djevojake peine naziv je tradicionalne kulturno vjerske manifestacije koja je odrana u Kladnju, a na kojima je uee uzeo i folklorni ansambl BZK Preporod Doboj Istok, 22. 8. 2007. godine. 22. Na poziv KUD Lukavica iz Lukavice, dana: 23. 8. 2007. godine, izmeu ostalih, i folklorni ansambl i hor ilahija i kasida BZK Preporod Doboj Istok Aik predstavio se na otvorenom mnogobrojnim graanima Lukavice i okolnih mjesta, iji su nastup ovi nagradili gromoglasnim aplauzima i ovacijama. 23. Na poziv opine Srebrenik i BZK Preporod Srebrenik, BZK Preporod Doboj Istok, odnosno hor ilahija i kasida BZK Preporod Doboj Istok Aik uestvovao je u kulturno-vjerskoj manifestaciji U susret ramazanu, 11. 9. 2007. godine u Srebreniku. 24. Dana: 8. 10. 2007. godine, na molbu glavnog urednika RTVTK, folklorni ansambl BZK Preporod Doboj Istok uestvovao je u snimanju predbajramske emisije skupa sa estradnim umjetnicima Instituta sevdaha Omera Pobria. Emisija je emitirana 13. 10. 2007. godine. 25. Drugi dan Ramazanskog bajrama, dakle, 13. 10. 2007. godine, folklorni ansambl BZK Preporod Doboj Istok i hor ilahija i kasida BZK Preporod Doboj istok Aik uzeli su uee na sveanoj akademiji uprilienoj u povodu Ramazanskog bajrama, a u organizaciji BZK Preporod Banovii. 26. Povodom obiljeavanja svjetskog dana invalidnih lica, 3. 12. 2007. godine, na poziv opine Doboj Jug, u Matuziima, izmeu ostalih, nastupili su i lanovi folklornog ansambla BZK Preporod Doboj Istok. 27. U mjesecu oktobru, 2007. godine, u sali OV Doboj Istok, a u organizaciji BZK Preporod Doboj Istok, odrana je promocija knjige poznatog knjievnika i publiciste Fatmira Alispahia. 28. Prvi knjievni susreti Kasim Derakovi u Doboj Istoku, na inicijativu predsjednika BZK Preporod Doboj Istok, Ismeta Suljia, a u organizaciji BZK Preporod Doboj Istok odrani su u subotu. 27. oktobra. 2007. godine, u restoranu Leptir u Klokotnici, koji je bio pretijesan da primi zaljubljenike pisane rijei, poznavaoce i prijatelje dobojskog knjievnika Kasima Derakovia. Ovim prvim knjievnim susretima na zadovoljstvo organizatora odazvalo se Drutvo pisaca TK, predvoeno sa prof. dr. Vedadom Spahiem, koji je govorio o djelu Kasima Derakovia, a mr. Nijaz Alispahi, glumac i lan Drutva pisaca, kao i Eref Berbi, Fatmir Alispahi, Dinko Deli, Nijaz Omerovi i Mevludin Spahi, nadahnuto su govorili o knjievnom stvaralatvu i drugovanju sa Kasimom Derakoviem. Vano je naglasiti da je ovim prvim knjievnim susretima prisustvovala 398 / Godinjak 2007

Aktivnosti opinskih drutava...

i supruga Kasima Derakovia, gospoa Mubera Derakovi koja se sa suzama u oima zahvalila, kako organizatoru, tako i uesnicima susreta. Zakljueno je da knjievni susreti Kasim Derakovi moraju postati tradicionalni i jedan kulturni dogaaj prema kome e se ubudue prepoznavati opina Doboj Istok. Isto tako, na prijedlog Vedada Spahia donesen je zakljuak da se ovi susreti ubudue oplemenjuju uspostavom nagrade Kasim Derakovi za knjievna djela mladih i nadarenih autora, te da BZK Preporod Doboj Istok i Drutvo pisaca u saradnji sa Opinom Doboj Istok uini napore na izdavanju sabranih djela rahmetli Kasima Derakovia. Ovaj kulturni dogaaj zabiljeile su kamere RTVTK i mnogi printani mediji. 29. Promocija monografije Klokotnica, upriliena je u Domu kulture u Klo kotnici u decembru 2007. godine. Monografiju Klokotnica napisao je profesor Osman Hadi a njeno izdavanje omoguili su Mjesna zajednica Klokotnica, Opina Doboj Istok i BZK Preporod Doboj Istok, koji je i izdava ove knjige. O knjizi su govorili prof. Rusmir Djedovi i prof. Ramiz Brki. 30. Iz tampe je ovih dana izaao i drugi broj godinjaka BZK Preporod Doboj Istok Amanet, naravno u izdanju BZK Preporod Doboj Istok. Na neto vie od 160 stranica formata B5 uglavnom su slikom i rijeju prikazane sve aktivnosti BZK Preporod Doboj Istok u 2005./2006. godini. Zbog nedostatka finansija godinjak Amanet je tampan u tirau od samo 200 komada, u crno-bijeloj tehnici i tvrdog je omota. Predsjednik Ismet Sulji

BZK Preporod Opinsko drutvo Gorade U protekloj 2007. godini BZK Preporod Gorade je nastavila sa svojim aktivnostima u skladu sa programom zapoetim u toku 2006. godine. A to je zavretak opremanja prostorija i njihovo stavljanje u funkciju. Uporedo sa opremanjem prostorija, nastavljen je edukativno-sportski rad u okviru kole fudbala Gazije, koja djeluje u okviru naega drutva. lanovi nae kole, osim sportskih aktivnosti, imaju i kurseve informatike, engleskog jezika i redovno pohaaju asove vjeronauke. Naa kola broji oko 30 lanova koji imaju dva puta sedmino po sahat i trideset minuta treninge. U toku Kurban bajrama 1. 1. 2007. godine smo podijelili preko tri tone mesa porodicama ehida kojih ima na prostoru Bosanskopodrinjskog kantona 1200, a obuhvatili smo i povratnike u jezgro grada opina Rogatica i povratnike u selo Kaotice, opina Viegrad. U toku podjele kurbanskog mesa, koju smo organizirali sa HO I. H. H. iz Istanbula snimili smo dokumentarni film o Goradu i istonoj Bosni kojim smo pokazali naem bratskom narodu u Turskoj stvarni ivot Gorada i povratnika u istonu Bosnu. Godinjak 2007 / 399

Aktivnosti opinskih drutava...

Festival djece bez roditelja u Turskoj U toku juna 2007. godine organizirali smo uee etvero djece bez roditelja na festivalu u Instanbulu, koji se odrao 18. 6. 2007. a uestvovala su djeca iz 27 zemalja. Osim u Istanbulu, djeca su izvela program u Bursi i Konji. Na ovom festivalu naa djeca su predstavljala Bosnu i Hercegovinu i Gorade. Ovo je rezultat nae saradnje sa HO I.H.H. iz Istanbula. Djeca su u Turskoj bila 13 dana a pored nastupa imali su program koji nee zaboraviti dok su iva. Predstavljanje BiH i Gorada na festivalu izazvalo je oduevljenje gledalaca. Posjeta lanova kole fudbala Gazije Istanbulu i Yalovu U toku juna 2007. godine 20 lanova nae kole fudbala Gazije sa 5 trenera i pomonika je posjetilo Istanbul i Yalovu u Turskoj. lanovi nae kole bili su gosti naelnika opine Yalova i naelnika opine Istanbul. Takoer su posjetili selo Bonjaka, koje se nalazi desetak kilometara od Yalove. U Yalovi su posadili drvo prijateljstva sa djecom Yalove. Osim bogatog kulturnog programa, koji su nam priredili domaini, nai fudbaleri su odigrali i utakmicu sa domaim timom. U Istanbulu su takoer igrali utakmicu sa domaom ekipom, a tu ih je posjetio i Elvir Boli, pomonik selektora Reprezentacije BiH, i sa njima proveo dan kao domain. lanovi nae kole obili su znamenitosti Istanbula i upoznali se sa kulturom i historijom nae bratske zemlje i naroda. Na povratku iz Turske svi lanovi su dobili kompletnu sportsku opremu od naelnika Istanbula, naelnika Yalova i od opine Osmangazi iz Burse. Posjeta reisululemi Turske Ali Bardagu Ogluu predsjednika BZK Preporod Gorade Prilikom posjete Ankari, u junu 2007., predstavnici BZK Preporod Gorade posjetili su reisul-ulemu Turske Ali Bardaka Oglua, kojeg su upoznali sa potrebom da se izgradi damija na desnoj obali Drine, koja ve odavno eka donatora. Na tom sastanku reisu je predat projekt damije, a on je obeao da e uiniti sve to je u njegovoj mogunosti. Nedugo nakon tog sastanka dola je delegacija iz Kejserija, predvoena zamjenikom reisa i glavnim muftijom Kajserija te dvojicom pomonika. Nakon posjete Goradu i trodnevnom boravku u BiH, gdje im je domain bio predsjednik BZK Preporod Gorade, Nedad, Kurtovi vratili su se u Tursku uz obeanje da e se damija napraviti u Goradu. Nekoliko dana prije Ramazana goradanski muftija Hamed ef. Efendi je posjetio Kajseri i potpisao ugovor o izgradnji damije. Otvaranje prostorija BZK Preporod Gorade U oktobru 2007. godine zavreni su radovi na opremanju prostorija BZK Preporod Gorade, koje je jednim dijelom finansirala HO I. H. H. iz Istanbula, sa kojom zajedno organiziramo aktivnosti. Otvaranju prostorija prisustvovali su 400 / Godinjak 2007

Aktivnosti opinskih drutava...

predsjednik BZK Preporod BiH prof. dr. air Filandra, premijer BPK-a Salem Halilovi, ministrica obrazovanja, sporta i kulture Sevda Popovi, ministar za boraka pitanja prof. Admir Pozderovi, naelnik Opine Gorade prof. Mustafa Kurtovi te drugi znaajni kulturni i politiki predstavnici ovog grada. U toku otvaranja prostorija obratio se prof. dr. air Filandra i upoznao prisutne sa historijom i programom BZK Preporod i njenom znaajnom ulogom u ivotu Bonjaka sve vrijeme, od postojanja do danas, to se ve moe primijetiti kroz rad i doprinos BZK Preporod Gorade. Podijeljene su i zahvalnice uvaenim linostima koje su pomogle da ove prostorije poprime sadanji izgled. Organiziranje iftara u toku Ramazana u prostorijama BZK Preporod Gorade U toku Ramazana smo organizirali iftare za uenike srednjih kola koji ive u prigradskim naseljima. Na tim iftarima smo organizirali i kviz za koji smo osigurali prigodne nagrade. Izdavanje biltena o zajednikim aktivnostima BZK Preporod i HO I. H. H. iz Istanbula u 2006. i 2007. godini U Ankari smo, uz pomo naih prijatelja, tampali Bilten o aktivnostima BZK Preporod Gorade i HO I.H.H. iz Istanbula u toku 2006. i 2007. godine na tri jezika: turskom, engleskom i bosanskom, a izaao je u 500 primjeraka. Ovo je prvi put u historiji Gorada da se tampa ovakav list koji prezentira rad i aktivnosti BZK Preporod Gorade. Bilten je podijeljen po Turskoj kao reklama BZK Preporod Gorade i samog grada. U Bosnu je poslano samo 100 primjeraka. Ovaj bilten dostupan je na naoj web-stranici (www.preporod-gorazde.co.ba). Tradicionalni II Bajramski turnir u malom nogometu u organizaciju BZK Preporod Gorade 25. 12. 07. godine U decembru 2007. odran je Bajramski turnir u malom fudbalu za djecu uzrasta do 13 godina. Na turniru je uestvovalo 13 ekipa s podruja BPK Gorade. 15. i 16. 11. 2007. godine odigrane su utakmice do polufinala , tako da su polufinalne i finalne utakmice odigrane 23. 11. 2007. godine. U polufinalu su se sastale ekipe: WINERSI DRINA i KOLINA FUKARE. U prvoj utakmici uspjenija je bila ekipa WINERSA, pobijedivi rezultatom 9:1 i plasiravi se u finale. U drugoj utakmici bolja je bila ekipa KOLINE, koja je pobijedila rezultatom 4:3. Za tree mjesto sastale su se ekipe DRINA i FUKARE, gdje je uspjenija bila ekipa DRINE, pobijedivi ekipu FUKARE rezultatom 4:1. Za prvo mjesto borile su se ekipe WINERSI i KOLINA, gdje je slavila ekipa WINERSI rezultatom 7:1. Godinjak 2007 / 401

Aktivnosti opinskih drutava...

Za najuspjenije dodijeljene su prigodne nagrade: Najbolji golman turnira je Elmedin Redovi iz ekipe Kolina kojem su dodijeljeni pehar i diploma. Najbolji igra turnira je Bilal Jeli iz ekipe Winersi, pa su mu dodijeljeni pehar i diploma Za najboljeg strijelca proglaen je Amer Drljevi kome su takoer dodijeljeni pehar i diploma. Prvoplasiranoj ekipi dodijeljene su sljedee nagrade: pehar, diploma, knjige za svakog igraa i novana nagrada. Prvoplasirana ekipa WINERSI Drugoplasiranoj ekipi: diploma, knjige i novane nagrade. Drugoplasirana ekipa KOLINA Treeplasiranoj ekipi: diploma i knjige. Treeplasirana ekipa DRINA Nagrade su uruili ministar za boraka pitanja prof. Admir Pozderovi, direktor sportske dvorane Mensur urovi i predsjednik BZK Preporod Nedad Kurtovi. Delegati turnira bili su Nudeim Geca i Muhamed Zejnilhodi. Sve utakmice turnira sudio je Elvedin Oputar. Predsjednik Nedad Kurtovi

BZK Preporod Opinsko drutvo Graanica Obiljeavanje Hidretske nove godine; Promocije knjige Veliki vakifi Jasna Hadiselimovi, Tuzla; Zajednika Izloba slika 1.-15. marta povodom Dana dravnosti; Promocija knjige Mustafe Spahia iz Sarajeva; Posjeta Srebrenici i Memorijalnom centru Potoari; Posjeta i uee pisaca u Srebreniku knjievni susreti; Izloba slika lanova Udruenja ULUTKA; Udruenja likovnih umjetnika: Refik Mustajbai, Enes Imamovi, Fikret uri, Alija Dervievi i Refka aji; Muziko-zabavna veer ispred Dershane manifestacija Pod lipama Graanice; Izloba levhi u slici ispred Dershane Rasima Maslia, Travnik; Zajednika izloba slika ispred Dershane u trajanju od sedam dana; Aukcija slika doniranih od lanova drutva Preporoda u korist Islamskog kulturnog centra Zvornik; 402 / Godinjak 2007

Aktivnosti opinskih drutava...

Uee u programu povodom manifestacije ZODA u Teoaku; Uee u manifestaciji ZODA u Sapni: Zajednika izloba slika lanova Preporoda, samostalna izloba slika Refke aji, Samostalna izloba rezbarenih predmeta levhi i dr. Alije Dervievia, izloba levhi u slici Rasima Maslia iz Travnika u organizaciji Preporoda Graanica; Obiljeavanje Ramazanskog bajrama; Izloba slika u Tuzli, Udruenje likovnih umjetnika Tuzlanskog kantona; Zajednika izloba slika Preporodovih slikara Samostalna izloba Refke aji i samostalna izloba levhi u drvetu Alija Dervievi od nekoliko dana u Vitezu. Uee pisaca u Kalesiji povodom manifestacije Udruenje Preporodovih pisaca Tuzlanskog kantona; Promocija knjige Amira Maia; Promocija knjige Fikreta Ahmedbegovia; Promocija knjige Azre Loli, Tuzla; Oformljen hor Ilahija; Sveana akademija povodom Kurban-bajrama; Priprema i tampanje Avlije, izdate tri knjige. Predsjednica Refija aji

BZK Preporod Opinsko drutvo Gradaac U protekloj godini BZK Preporod Gradaac imao je sljedee aktivnosti: 19. 1. 2007. godine, povodom obiljeavanja Nove (Hidretske) 1428. godine odrana je promocija knjige S druge strane srca autorice Emine Vukovljak iz Tuzle. Promotori su bili prof. Meliha Terzi i Nusret ef. Kurjakovi. 9. 2. 2007. godine povodom 270. godine Bitke kod Banje Luke, odrana je promocija knjige Banjaluki boj iz 1737. autora prof. dr. Enesa Pelidije. Promotori su bili prof. dr. Azem Koar i prof. dr. Munib Maglajli, uz prisustvo autora knjige. 2. 3. 2007. godine otvorena je izloba starih fotografija nazvana Gradaac kroz vrijeme. Izlobu je otvorio naelnik Opine Gradaac Ferhat Mustafi, a o izlobi je govorio dr. Sejad Berbi. U saradnji sa udruenjem Mrea ena Gradaac, a povodom 8. marta, otvorena je izloba runih radova. O izlobi je govorila in. Ana Josipovi. 29. 3. 2007. godine odrana je promocija knjige Gradaaka kuharica, grupe ena iz Gradaca. O knjizi su govorile ene iz udruenja Mrea ena veliko srce Gradaac. 6. 4. 2007. godine, u ast osloboenja Gradaca, odrana je promocija knjige Muslimani u Zagrebu autora Zlatka Hasanbegovia iz Zagreba. Promotori su Godinjak 2007 / 403

Aktivnosti opinskih drutava...

bili gospodin Mirsad Srebrenikovi iz Zagreba i dr. Amira Turbi-Hadagi iz Tuzle, uz prisustvo autora knjige. 25. 5. 2007. godine, u sklopu manifestacije Gradaaki knjievni susreti, otvorena je izloba ivot i djelo knjievnika Alije Nametka. Autorica izlobe bila je direktorica Muzeja knjievnosti i pozorine umjetnosti iz Sarajeva Medhija Maglajli. O izlobi je govorio prof. dr. air Filandra. Istu veer odrana je i knjievna veer posveena Aliji Nametku. O djelima Alije Nametka govorili su: prof. dr. Gordana Muzaferija i prof. dr. Munib Maglajli. 11. 6. 2007. godine u okviru gostovanja u Gradacu, rektor Islamskog univerziteta iz Irana prof. Abdulekerim Bizar irazija, u saradnji sa Medlisom Islamske zajednice u Gradacu, odrao je predavanje Naune istine u Kuranu. 13. 7. 2007. godine promovirana je knjiga Izmeu nas autorice Safete Osmii i odrana Veer poezije. Promotori su bili dr. Amira Turbi-Hadagi, prof. Sadeta Subai i prof. Nurija Deli, uz muziku pratnju Nuri al-Hayali. 17. 8. 2007. godine, povodom 173. godine od smrti Husein-kapetana Gradaevia, odrana je Akademija i promocija zbornika radova Vijeanje bonjakih prvaka u Tuzli 1831. godine. O znaaju pokreta Husein-kapetana Gradaevia govorio je prof. dr. Salih Kulenovi, predsjednik PL TK. O knjizi su govorili emeritus prof. dr. Lamija Hadiosmanovi, doc. dr. Husnija Kamberovi, direktor Instituta za istoriju u Sarajevu i prof. dr. Emina Memija. Istog dana je u damiji Husejniji prije duma-namaza prouen tevhid rahmetli Husein-kapetanu Gradaeviu. 29. 8. 2007. godine povodom odravanja Meunarodnog sajma poljoprivrede i prehrambenih proizvoda sajma ljive otvorena je izloba fotografija Motivi iz Drena. O izlobi su govorili gosti iz Njemake, a izlobu je otvorio naelnik Opine Gradaac Ferhat Mustafi. 7. 9. 2007. godine odrano je tradicionalno Predramazansko sijelo sa prigodnim kulturno-umjetnikim programom. U programu su uestvovali: Nusret ef. Kurjakovi, sazlija Jusuf Brki, Erna Bajri, Muhamed osi, Jasenko Inki i sestre Iskri. 13. 10. 2007. godine, u saradnji sa Meihatom Islamske zajednice odrana je Bajramska akademija sa kulturno-zabavnim programom. Uestvovao je hor koji je pjevao ilahije i solisti lanovi BZK Preporod. Medijator veeri je bio prof. Nusret ef. Kurjakovi. 2. 11. 2007. godine odrana je promocija Bosanskog kuhara autorice prof. dr. Lamije Hadiosmanovi. Knjigu su promovirale prof. dr. Emina Memija i gospoa Jasmina Sejtarija iz izdavake kue Sejtarija. 14. 12. 2007. odrana je promocija 9. kola iz Edicije Bonjaka knjievnost u 100 knjiga. Promotori su bili: prof. dr. Munib Maglajli, dr. Amira Turbi-Hadagi i prof. Sadeta Subai. Predsjednik Sejad Berbi 404 / Godinjak 2007

Aktivnosti opinskih drutava...

BZK Preporod Opinsko drutvo Hadii U toku 2007. godine, u okvirima finansijskih mogunosti, a u skladu sa planskim programskim zadacima, OD Preporod Hadii je svojim aktivnostima doprinijelo znaaju kulturnih deavanja, ne samo u granicama svoje opine nego i mnogo dalje. Naime, naim gostovanjima u gradovima BiH smo irili duh zajednitva, saradnje i potrebe zajednikog nam uvanja kulturnih tekovina. Meu aktivnostima u toku 2007. godine, istiemo najznaajnije: Gostovanje i nastup dramskog ansambla Preporod u Donjem Vakufu sa izvedbom drame Na Boijem putu. Drama je izvedena na pozornici sale Doma kulture, pred paljivom i mnogobrojnom publikom. Organizator ove posjete bio je naelnik Opine Donji Vakuf, rahmetli Arif Magrdija. Povodom 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, u prostorijama Preporoda je odrana Javna tribina U povodu nezavisnosti. Gost ove tribine je bio dr. Omer Ibrahimagi, koji je svojim jednostavnim i razumljivim predavanjem zaokupio panju posjetilaca, posebno omladine. U povodu 6. marta, Dana opine Hadii, dramski ansambl je nastupao u atriju O 6. mart sa izvedbom drame Na Boijem putu. Organiziran je odlazak u Narodno pozorite u Sarajevu dramskog ansambla Preporod na predstavu Legenda o Ali pai. Poseban doivljaj i iskustvo imali smo gostujui u Kozarcu i Prijedoru. Naime, povodom obiljeavanja godinjice Asocijacije Fatma, za podruje Regije Banja Luka, posjetili smo ehidsko mezarje i Kuu mira u Kozarcu. Dvorana Narodnog pozorita u Prijedoru bila je pretijesna da primi sve koji su doli da pogledaju program koji im je pripremila Asocijacija Fatma, iji je sastavni dio bila i izvedba drame Na Boijem putu. Prisustvo i uee na trodnevnom Zboru predsjednika opinskih drutava Preporod koji se odrao u Livnu u hotelu Dinara. U organizaciji OD Preporod Kalesija, uprilieno je gostovanje dramskog ansambla Preporod i izvedba drame u Centru za kulturu u Kalesiji. Ljubazni domain, predsjednik OD Preporod Kalesija, gosp. Fahrudin Sinanovi, na boravak je uinio ugodnim i prijatnim. Prilikom posjete u Kalesiji, boravili smo u prostorijama Udruenja Sumejja, za ije smo lanice predstavili monografiju U povodu 10 godina Preporoda Hadii. OD Preporod je svojim ueem na manifestaciji Hadiko ljeto imalo veoma znaajno mjesto i dalo doprinos manifestaciji kulture, u sklopu koje je u prostorijama Preporoda: 1. otvorena izloba slika Jusufa Avdia; 2. odrana poetska veer, iji su uesnici bili lokalni pjesnici sa podruja opine Hadii; 3. na otvorenoj sceni dramski ansambl izveo dramu; Godinjak 2007 / 405

Aktivnosti opinskih drutava...

Za potrebe dramskog ansambla je nabavljeno i kompletirano est bosanskih enskih nonji. Sedmine aktivnosti su se odvijale na organizaciji i odravanju omladinskih druenja u prostorijama Preporoda. Uoi Kurban-bajrama, organizirana je i odrana knjievno-poetska veer u prostorijama Preporoda, gdje je promoviran knjievno-poetski opus autorice Fikrete Kenovi-Salihovi. Promotori su bili knjievnici Safet Sefer i Mustafa Smajlovi. Organizirana je i odrana muziko-poetska veer u prostorijama Preporoda, gdje su predstavljene dvije knjige poezije autorice Mirzete Memievi. Promotori su bili gosp. Jovan Divjak i gosp. Sabahudin Hadiali, a u muzikom dijelu nastupao je muziar gosp. Sejo Hando. S obzirom na to da nastojimo sauvati i poveati fond knjiga nae biblioteke, koristimo se svakom prilikom i mogunosti da kupimo i neto knjiga. Iako skromno, inili smo to i tokom 2007. godine. Predsjednica Zehra Mustoo

BZK Preporod Opinsko drutvo Kalesija Uee u Osnivakoj skuptini BZK Preporod Papraa ekovii; Inicijativa za promjenu naziva JU Gradska biblioteka; U saradnji sa Medlisom IZ Kalesija objavljena knjiga Ramazanske prie; Promocija Ramazanskih pria; Dani Povelje; Uee u manifestaciji Dani povratka u Mahalu, koju organizira BZK Preporod Osmaci; Prikazana drama Na Boijem putu u izvedbi lanova BZK Preporod Hadii; Promocija knjige Rjenik pojmova sociologija, demokratija i ljudska pra va autora Mersada Hasanovia i Amira Ahmetovia; Uee u manifestaciji Teoanski dani otpora; Promocija zbirke pjesama arolija pjesnika Amdada Skokia; Uee na manifestaciji Dani knjiga (okrugli sto o umjetnosti i kulturi na podruju TK-a.); Promocija knjiga Historija islama Envera Alia, i Prie s Istoka efke Sulejmanovia; Uee u radu 2. redovne Skuptine Zajednice opinskih drutava Bonjake zajednice kulture Preporod Tuzlanskog kantona; Posjeta Memorijalnom centru u Potoarima, Srebrenici i Zvorniku; Inicijativa za dodjelu opinskog priznanja Naziji Beganovi, majci est sinova ehida i supruzi ehida; 406 / Godinjak 2007

Aktivnosti opinskih drutava...

Promocija knjige Kua na dva sprata plus potkrovlje Fahrudina Sinanovia; promotori su bili Nedad Ibriimovi, Vedad Spahi i Mirzet Hamzi; Odrana 12. kulturna manifestacija Ikre; Uee u obiljeavanju vjerskih i dravnih praznika Kalesija. Predsjednik Fahrudin Sinanovi

BZK Preporod Opinsko drutvo Kladanj Opinsko drutvo Preporod u Kladnju ostvarivalo je svoje programske aktivnosti u skladu sa objektivnim mogunostima i u okolnostima nepostojanja adekvatnog prostora (sale) za odravanje kulturnih manifestacija i odgovarajuih kulturno-umjetnikih programa. Ta okolnost predstavlja, dakle, poseban problem, jer sala Doma kulture nije u funkciji te se sve aktivnosti Opinskog drutva moraju odvijati ili u sali hotela ili u amfiteatru MS Musa azim ati. Osim navedenih potekoa protekli period znatno je oteala i injenica da Opina Kladanj nije bila u mogunosti pruiti znaajniju materijalnu podrku planiranim programima i aktivnostima Drutva. No i pored pobrojanih potekoa Opinsko drutvo Preporod u Kladnju ouvalo je dostojanstvo i integritet i uspjeno realiziralo aktivnosti od kojih izdvajamo: Predstavljanje Opinskog drutva u emisiji FTV Folk Show, Sarajevo 16. februar 2007. godine; Promocija knjige Muslimani u Zagrebu 18781945 doba utemeljenja autora Zlatka Hasanbegovia Kladanj, 24. marta 2007. godine; Knjievna veer Knjiga riznica znanja gost veeri prof. dr. Senahid Halilovi Kladanj, 23. april 2007. godine; Preporodovo veer Kladanj, 30. april 2007. godine; Gostovanje na Sajmu lova ribolova i turizma u Lukavcu, april 2007. godine; Gostovanje na smotri folklora Ajvatovica 2007. godine u Bugojnu, juni 2007. godine; Predstavljanje Drutva u emisiji TV TK Pjesmom o Bosni maj 2007. godine; Gostovanje na Festivalu folklora u Olovu Olovo, august 2007. godine. Predstavljanje Drutva u emisiji TV TK Ljetopis juli 2007. godine; Uee u emisiji TV TK Pjesmom kroz Bosnu, Tuzla, oktobar 2007. godine; Uee u organizaciji VKM Dan Djevojake peine, august 2007. godine. U sklopu obiljeavanja tradicionalne VKM Dani Djevojake peine Drutvo je bilo organizator Festivala folklora na kom su uestvovali: KUD ivinice iz ivinica, KUD Olova iz Olova, Udruenje Sunce na dlanu iz Kladnja, Godinjak 2007 / 407

Aktivnosti opinskih drutava...

BZK Preporod iz Doboj Istoka, BZK Preporod iz Kladnja. U sklopu VKM Dani Djevojake peine drutvo je organiziralo 25. augusta 2007. godine Vee sevdaha u kojem su uestvovali lanovi muzike sekcije drutva. Izloba slika autora Muhameda Degirmenia 22. augusta 2007. godine. Priredba Djeca svome gradu igrom pjesmom i stihom podmladak BZK Preporod Kladanj, septembar 2007. godine. U nastojanjima da se sauva i afirmira kulturno-tradicijsko obiljeje i vrijednost najveih muslimanskih vjerskih praznika drutvo je dalo svoj doprinos ueem u programu obiljeavanja Ramazanskog bajrama. Drutvo je uestvovalo u organiziranju manifestacija obiljeavanja svih znaajnih datuma i linosti BiH i opine Kladanj. rad organa Drutva ostale aktivnosti. Navedene aktivnosti Opinsko drutvo u Kladnju realiziralo je u periodu januar decembar. Informacije o navedenim aktivnostima moete pogledati na naoj web stranici: www.preporod kladanj.com.ba Predsjednik Muriz Kreho

BZK Preporod Opinsko drutvo Konjic U skladu sa svojim programskim ciljevima za 2007. godinu i u skladu sa Statutom BZK Preporod, realizirane su slijedee aktivnosti: 17. januar, Drvena sala, Narodnog univerziteta Konjic, Vee prijatelja Preporoda; 23.25. februara, uee na seminaru za koreografe i rukovodioce folklornih grupa; 28. februar, uee u programu na sveanoj akademiji u povodu Dana nezavisnosti; 21. mart, uee u programu obiljeavanja Dana Srednje kole Konjic; 23. april, Maglaj, saradnja srednjih kola iz Konjica i Maglaja; 13. april, program u povodu Dana Armije BiH, u suorganizaciji sa JOB-om; 5. maj, uee na meunarodnoj smotri folklora u Kljuu; 7. maj, uee djeijeg ansambla u koli Podoraac; 9. maj, uee u obiljeavanju Dana pobjede nad faizmom, Jablanica; 9. maj, izlet u Mostar i Blagaj; 23. maj, uee u programu obiljeavanja 50. godina Drutvenog doma u Konjicu; 408 / Godinjak 2007

Aktivnosti opinskih drutava...

25. maj, uee u obiljeavanju Dana II O.. Konjic; 9. juni, uee na otvaranju Karate open 2007; 12. juni, u povodu Dana Opine, program Nek Neretvom pjesma tee; 14. juli, pomo u organizaciji Skokova u kazan; 19. juli, Konjika sehara, VII Meunarodni festival folklornog stvaralatva; 20. juli, Smotra folklora, Jabalnica; 26. juli, promocija knjige Moje pjesme, autor: Mirzeta unur; 28. juli, organizacija programa u povodu sjeanja na ehide, Plivaki miting Suljo i Mujo; 29. juli, uee u obiljeavanju Dana ustanka naroda BiH, Ivan-sedlo; 5.13. august, saradnja mladih Konjic Oslo; 26. august, uee u organizaciji Triatlona Kulinban, Borako jezero; 9. septembar, uee na Danima poljoprivrede Opine Konjic; 11. septembar, uee na Smotri folklora, Donji Vakuf; 5. oktobar, promocija knjige Note moga djetinjstva autora Elme Begluk; 7. novembar, humanitarni koncert za dijalizne bolesnike; 25. novembar, uee u programu FTV Svako dobro BiH. Predsjednik Adnan Velagi

BZK Preporod Opinsko drutvo Livno 1. Realizacija projekta rekonstrukcije i izgradnje zgrade Preporoda. Zgrada Preporoda je izgraena davne 1937. godine i u vlasnitvu je BTK Preporod Livno. Smjetena je u Gornjem gradu, gdje je smjeteno veinsko bonjako stanovnitvo. Objekat je imao kafanu, kino-salu, binu, dvije svlaionice, te dvije sale za sastanke zatvorene povrine cca 400 m. Idejnim projektom izvrili smo nadogradnju zgrade za jo jedan kat, gdje se nalaze 3 velike kancelarije za sastanke i 4 manje namijenjene za smjetaj drugih bonjakih organizacija. Ove godine zavrili smo radove predviene drugom i treom fazom, i pristupili realizaciji 4 faze uvoenju centralnog grijanja i projektu ventilacije zgrade koji emo zavriti do kraja marta, nakon ega nam preostaje jo samo zavretak kino sale. Polovinom 2007. godine preli smo u realizaciju druge i tree faze. Prvo smo raspisali natjeaj za prikupljanje ponuda za izbor izvoaa radova, nakon toga smo izabrali najpovoljnijeg izvoaa radova, nakon ega smo pristupili izvoenju radova s obzirom na pristigla novana sredstva koja su vrlo skromna i mala, mi idemo korak po korak ka konanom zavretku radova i useljenju naeg Drutva u nau domicilnu kuu. 2. Promocija knjige Livnjaka Ahmeda Bureka Kameno Hlivno odrana je krajem marta u prostorijama Narodnog univerziteta u Livnu. U prepunoj dvorani o knjizi su govorili: prof. dr. Rapko Orman, prof. dr. air Filandra i autor knjige Godinjak 2007 / 409

Aktivnosti opinskih drutava...

Ahmed Burek. Sama promocija je direktno ila u eter uz pomo radiovalova Radija Livno. 3. Susreti opinskih drutava BZK Preporod BiH odrani su u naem gradu, polovinom maja, naem Opinskom drutvu je pripala ast da budemo domaini svim drutvima iz BiH. Ova manifestacija je bila popraena nizom kulturnih zbivanja, a posebno istiemo sljedee: poetsko vee knjievnika Ibrahima Kajana; izloba slikara Halila Tikvee; koncert grupe TRIO Damir Imamovi; sesija o radu svih drutava koji rade i djeluju na prostoru BiH. 4. Polovinom estog mjeseca ukljuili smo se u Program obiljeavanja Ajvatovice. Organizirali smo besplatan autobus koji je vrio prijevoz nae omladine na Ajvatovicu. Organizirali smo koncert profesionalnog hora koji je odran 17. 6. 2006. godine ispred damije Topovi, dobro posjeen od naeg graanstva. 5. Uee nae sportske sekcije malonogometni klub Preporod na tradicionalnom turniru Ljeto 2007. Na turniru je uestvovalo vie od 70 ekipa iz Livna, Tomislavgrada, Posuja, Imotskog, Splita, Sinja... I u takvoj jakoj konkurenciji naa ekipa je izgubila u polufinalu i osvojila zapaeno tree mjesto. 6. Sveana akademija upriliena u povodu Dana dravnosti BiH 25. 11. 1943. godine, organizirana je prvi put u naem gradu nakon rata, a uestvovali su kvartet maestra Devada abanagia, i mjeovita klapa HKUD Dinara Livno. Skupu se obratio prof. dr. air Filandra koji je govorio o znaaju odluka ZAVNOBiH-a, kao i trenutku u kome se svi skupa nalazimo. Od gostiju bila je prisutna predsjednica Federacije BiH Borjana Krito, kao i predstavnici svih kulturnih, vjerskih, drutveno-politikih institucija koji djeluju na prostorima Kantona broj 10. Sama sveana sjednica je direktno prenoena putem Radio Livna u eter. Smatramo da nam je protekla 2007. godina bila veoma uspjena, nadamo se da e nam 2008. biti jo bolja i uspjenija, te da emo u drugoj polovini 2008. godine zavriti nau zgradu BZK Preporod gdje emo moi kvalitetnije i bolje raditi. Predsjednik Semir Orta

BZK Preporod Opinsko drutvo Modria 1. U protekloj godini BZK Preporod Modria odrao je sljedea predavanja, tribine, koncerte, gostovanja ili predstave: Prvi bonjaki preporod; Poezija Avde Karabegovia Hasanbegova; ivjeti bez bolesti; Koncert sevdah pjesme; Drugi bonjaki preporod; 410 / Godinjak 2007

Aktivnosti opinskih drutava...

Gostovanje KUD Tarevci (KUD efko Avdi) 2. Umjesto od Bonjaka izgraenog Doma kulture u centru Modrie ili Doma u Islam Varoi Modria, u ovoj godini smo od DPZ Modria, dobili kancelariju za BZK Preporod u jednoj tronoj baraci. Dva prethodno navedena, bespravno zauzeta objekta, slue iskljuivo za kulturne i druge potrebe, uspostavljene novonastalim stanjem vjerskog inenjeringa. Zahvaljujuci darovateljima, opremili smo ovaj ured Preporoda Modria. 3. U Modrii je u ranim godinama dvadesetog vijeka osnovano kulturno-umjetniko drutvo Prvi tamburaki zbor u Bosni, koje je do sada vie puta prekidalo i nastavljalo svoj rad. BZK Preporod Modria je, s tim u vezi, preduzeo poetne korake na oivljavanju rada ovog drutva, za koje nismo uspjeli dobiti podrku SKC Kulturnog centra Doma kulture u Modrii u smislu organiziranja proba u njihovim prostorijama. Sada nam je potrebna finansijska podrka za nabavku muzikalija i ostale opreme. Takoer je potrebna posebna finansijska podrka za rad ovog drutva. 4. Nekoliko projekata, takoer, eka bolje vrijeme za njihovo pokretanje, poput projekta istraivanja vjerodostojnosti predanja o kovanici novca u Tarefhani. 5. Okruenje u kojem djeluje BZK Preporod Modria je i dalje, u osnovi, nepromijenjeno, odnosno uvjeti u kojima djeluje su i dalje veoma sloeni. Osnovne tekoe su u nedovoljnom finansiranju iz budeta DPZ Modria i BZK Preporod u Bosni, a nikakvom iz Banja Luke. Glavne tekoe dolaze zbog nedostatka strategije djelovanja drutava BZK Preporod na podruju RS, to jest zbog neureenosti na ravni BZK Preporod u Bosni, ciljano na ovaj dio zemlje, tako da se za financiranje rada Drutva osigura povrat dijela poreza graana za ove namjene. U sadanjem stanju nam ne dolazi niti jedna marka za finansiranje iz Banje Luke, dok za njihove potrebe ima novca, reklo bi se, u izobilju. Nadalje, nedostaje, takoer, i operacionalizirana strategija djelatnog pritiska na vladu u ovom dijelu Bosne, u smislu sistemskog povrata dijela javnih objekata i imovine kulture Bonjacima. Na ovo smo vie puta usmeno ili pismeno ukazivali, ali jo bez potrebnog odziva. Presdsjednik Husein Huselji

BZK Preporod Opinsko drutvo Mostar BZK Preporod Mostar planiralo je svoje aktivnosti u 2007. godini putem realizacije pet projekata: 1. Obiljeavanje znaajnih datuma i dogaaja za Bonjake Mostara; 2. Priprema izdavanja najmanje jedne knjige; 3. Osmiljavanje i poetak praktine realizacije plana omasovljenja i podmlaivanja Preporoda; Godinjak 2007 / 411

Aktivnosti opinskih drutava...

4. Nastavak materijalnog opremanja; 5. Pomaganje i sponzoriranje aktivnosti drugih bonjako-muslimanskih organizacija u Mostaru, kao i povratnikih grupa u Hercegovini. Realizacija projekata I. Preporod Mostar je u toku 2007. godine organizirao 4 velika muzika koncerta: 1. Sveana akademija povodom 9. maja koji je obiljeen kao: Dan pobjede nad faizmom Dan Evrope Dan zlatnih ljiljana Dan logoraa Dan mostarskog pamenja, kada je Mostar odbranjen 1994. godine. 2. Vee ilahija i kasida 16. 5. 2007. godine u Blagaju u sklopu manifestacije Dani mevluda i zikra Blagaj, 2007. Koncert je organiziran kao koncert Kevser iz Sarajeva sa gostima Sejfulah iz Konjica i solistima iz Sarajeva, Konjica i Mostara. 3. Ramazanski koncert 6. 10. 2007. godine Ovaj koncert je tradicionalan i odrava se svake godine kao centralna muzika priredba Preporoda Mostar. Nosilac koncerta je bila Sarajevska filharmonija sa kojom su nastupili ansambli: Hazreti Hamza iz Zenice, Sejfulah iz Konjica, Mostarske kie iz Mostara, te 10 solista iz Sarajeva i Mostara. Prihodi sa ovog koncerta su, tradicionalno, donirani Narodnoj kuhinji u Mostaru. 4. Bajramski koncert 21. 12. 2007. godine Ovaj koncert je postao tradicionalni, a izvoai su djeca 11 osnovnih kola iz Mostara i Omladinski ansambl Mlaak. II. Izdavaka aktivnost u 2007. godini bila je koncentrirana na izdavanje knjige mr. Nusreta Omerike Biserna koljka. Knjiga je zvanino promovirana 20. 4. 2007. godine, a predstavlja pregled stvaralatva pjesnika Mostara do XV do XX vijeka koji su pisali na orijentalnim jezicima, kao i opis znaajnih dogaaja i legendi iz spomenutog historijskog razdoblja Mostara. III. Realizirana je poetna faza omasovljenja i podmlaivanja Preporoda. To je ostvareno kroz osnivanje podmladaka u 11 kola Mostara koje nastavu izvode prema federalnom nastavnom planu i programu. 412 / Godinjak 2007

Aktivnosti opinskih drutava...

Uspjeh u podmlaivanju i omasovljenju realiziran je kroz manifestaciju Bajramske radosti, koja je trajala mjesec dana a provedena je na sljedei nain: 1. Preporod je objavio konkurs za izbor najboljih literarnih i likovnih radova o temi bajramskih sveanosti i obiaja; 2. Na zavrnoj muzikoj priredbi Bajramski koncert 21. 12. 2007. godine dodijeljene su 32 nagrade najuspjenijim uenicima u vidu knjiga, nosaa zvuka i bajramluka; 3. Spomenuti koncert realizirali su uenici i nastavnici svih 11 kola, koji su nastupili kao zajedniki hor od 250 uesnika. Ovu manifestaciju planiramo kao tradicionalnu. IV. Projekt materijalnog opremanja Drutva realiziran je u planiranom obimu, za 2007. godinu. Drutvo sada posjeduje sljedeu opremu: 1. Audio opremu, pojaala, zvunike, mikrofone i drugu prateu opremu cca 8 KX snage; 2. Opremu za elektro napajanje i sigurnost do 20 KW snage, 3. Light opremu od 2 stuba sa mogunostima pokrivanja 12 m iroke scene, 4. Pozornica od 120 m kvadratnih povrine. V. Preporod je sponzorirao i pomogao sve znaajne priredbe i dogaaje u okviru bonjake kulturne sredine u Mostaru, ustupanjem opreme, osiguranjem strune pomoi itd. Takoer smo sponzorirali sve vanije dogaaje u povratnikim sredinama u Hercegovini: 1. Godinjica povratka na Podveleki plato, 15. i 16. juni 2007.; 2. Obiljeavanje godinjice povratka i otvaranja damije u mjestu ulja 7. i 8. jula 2007.; 3. Proslava otvaranja damije u Trebinju (Mostai), 14. i 15. jula 2007.; 4. Proslava otvaranja ponovno izgraene damije u Viiima, apljina, 3. i 4. augusta 2007.; 5. Obiljeavanje godinjice povratka i otvaranje damije u Kruevljanima Nevesinje; 6. Otvaranje obnovljene damije u Opliiima apljina, 18. i 19. augusta 2007.; 7. Obiljeavanje poetka izgradnje damije u naselju Buna, 2. 9. 2007. Predsjednik Damir Sadovi Godinjak 2007 / 413

Aktivnosti opinskih drutava...

BZK Preporod Opinsko drutvo Novi Travnik Poetkom 2007. godine uraeni su statiki radovi i dokumentacija za restauraciju Stare damije u enkoviima u saradnji sa Federalnim ministarstvom kulture i sporta te Federalnim zavodom za kulturno historijsko naslijee. Pripremljena je promocija DVD-a, broure i plakata Nekropole steaka opine Novi Travnik 2. 4. 2007. i promovirana u sali Opine Novi Travnik. Na sastanku predsjednika opinskih drutava u Livnu promoviran je kompletan materijal i podijeljen svim uesnicima. Od 20. 4. do 15. 5. 2007. godine uraena je zatita objekta Stare damije u enkoviima uz prisustvo lanova Federalnog zavoda za kulturno-historijsko naslijee. Pripremljena je za tampu i tampana zbirka poezije Kolijevka pokvarenosti pjesnikinje Vanje Milovi 12. 5. 2007. godine, te organizirane dvije promocije u MS Novi Travnik i Omladinskom centru u Novom Travniku. Ureena Nekropola steaka Kaurla. Prikupljen materijal za Turistiki vodi opine Novi Travnik i promoviran 13. 6. 2007. Uee i promocija materijala Nekropole steaka opine Novi Travnik na Meunarodnom sajmu dani maline 29. 6. 2007. u Novom Travniku. 31. 7. 2007. u saradnji sa Komisijom za ouvanje nacionalnih spomenika izvrena su arheoloka istraivanja na etiri nekropole steaka sa posebnim osvrtom na nekropolu steaka Maculje. 9. 8. 2007. obien je teren starog srednjovjekovnog grada Kastela, Stare damije u enkoviima, nekropole steaka Kaurla i Maculje i Austrougarska esma; prikupljen je videomaterijal za projekt Kulturno-historijsko naslijee opine Novi Travnik. Od 29. do 31. 8. 2007. izvreno je detaljno ureenje i ienje nekropole steaka Maculje. 17. 9. 2007. Komisija za ouvanje Nacionalnih spomenika BiH proglasila je na zahtjev naeg drutva nekropolu steaka Maculje nacionalnim spomenikom BiH. 12. 10. 2007. na lokalitetu nekropole steaka Maculje u saradnji sa Historijskom sekcijom MS Novi Travnik odran je historijski as. Od 12. do 24. 11. 2007. organizirana je izloba umjetnike fotografije Mirsada Mujanovia u prostorijama Osnovne muzike kole u novom Travniku i sponzorirano 50 fotografija sa okvirom za izlobu umjetnike fotografije u Istanbulu. tampan je materijal Kulturno-historijsko naslijee opine Novi Travnik, koji je finansiran od Federalnog ministarstva turizma i okolia. Osnovali smo biblioteku Drutva. Predsjednik Enver Veletovac 414 / Godinjak 2007

Aktivnosti opinskih drutava...

BZK Preporod Opinsko drutvo Odak U 2007. godini imali smo sljedee aktivnosti: Odrana je kulturna manifestacija nazvan Musini dani, posveena ivotu i djelu knjievnika Muse azima atia. (od 24. 2. do 13. 3.) Odrana je kulturna manifestacija Dani dijaspore (od 9. 8. do 11. 8.) Formirana je folklorna sekcija koja broji 50 lanova i angairan je koreograf za nesmetan rad ove sekcije. BZK Preporod Odak zapoeo je svoj intenzivniji rad na ouvanju i njegovanju kulturne ostavtine i batine, tradicije i obiaja bosanskohercegovakih prostora, te je s tim ciljem sainio projekt Ouvanje i njegovanje zvukova, boja, tradicije, obiaja i svjetlosti rijei bosanskohercegovakih prostora, kojim se prijavio na Javni poziv Federalnog ministarstva kulture i sporta Sarajevo za dodjelu sredstava. Predsjednik Mujan Duran

BZK Preporod Opinsko drutvo Osmaci Opinsko drutvo Preporod Osmaci, u okviru Bonjake zajednice kulture Preporod BiH, u svojim aktivnostima u 2007. godini, s obzirom na injenicu da je radilo praktino bez ikakve potpore iz bilo kojeg budeta, uglavnom se ograniilo na odravanje nekoliko manifestacija u vezi s obiljeavanjem znaajnih dogaaja iz prolosti Bonjaka Gornje Spree i ire, prigodne kulturne i sportske manifestacije povodom muslimanskih vjerskih praznika i istraivanje prolosti i tradicije ireg podruja. Od aktivnosti odranih u toku 2007. godine u organizaciji Preporoda Osmaci posebno izdvajamo: Manifestacija Prati dan Bajrama 2. januara 2007. godine, u Mahali i manifestacije povodom nove muslimanske godine 19. januara 2007. godine u eheru; Sveana akademija u povodu 1. marta, Dana nezavisnosti BiH; Manifestacija Dani stradanja Bonjaka Gornje Spree (krajem maja i poetkom juna 2007. godine, u eheru, Kusonjima i Paprai), povodom 15. godinjice progona i stradanja bonjakog stanovnitva ovog podruja; Manifestacija Dani povratka, tradicije i kulturnog naslijea Bonjaka Gornje Spree 2007, (u saradnji sa Udruenjem prognanika Gornja Sprea Kalesija i Udruenjem Patriotske lige Kalesija), odrana krajem augusta i poetkom septembra 2007. godine u Borogovu, eheru i Mahali, povodom 11. godinjice povratka Bonjaka na ovo podruje, sa programom: Godinjak 2007 / 415

Aktivnosti opinskih drutava...

Borogovsko sijelo Borogovo, Meraja (nedjelja popodne, 18. augusta 2007. godine); Sveana akademija u povodu 11. godinjice povratka; Promocija knjige Rastanak u Potoarima autora Mirsada Mustafia Mahala, itaonica (subota 24. augusta 2007.) Sportski susreti i takmienja u tradicionalnim narodnim vjetinama eher, 25. augusta 2007.; Mahala, 26. august. 2007. Odran je okrugli sto na temu: Poloaj Bonjaka optine Osmaci, o stanju u svim oblastima ivota bonjakog stanovnitva na podruju opine Osmaci. Opinsko drutvo Preporod Osmaci je kao suizdava, zajedno sa Gradskom bibliotekom Kalesija i Opinskim drutvom Preporod Kalesija, uestvovalo u izdavanju historijsko-etnoloke monografije podruja sa nazivom Gornja Sprea autora Devada Tosunbegovia. U okviru aktivnosti na ouvanju, zatiti i obnovi spomenika kulture izvedena je u septembru akcija zatite temelja Ahmed-begove damije u eheru, izgraene u XVI vijeku, a kod Komisije za ouvanje nacionalnih spomenika BiH kandidiran je projekt njene zatite i obnove. Osim navedenih aktivnosti, predstavnici Drutva pomogli su u pripremnim aktivnostima na osnivanju Opinskog drutva Preporoda Papraa ekovii, u susjednoj opini ekovii (oktobar 2007. godine). Predsjednik Devad Tosunbegovi

BZK Preporod Opinsko drutvo Prozor I etvrtu godinu u kontinuitetu, od svog osnivanja, februara 2004. godine, BZK Preporod Prozor, u uvjetima koji ne odgovaraju stvarnim potrebama, postie veoma zapaene rezultate. Dugorono postavljeni ciljevi koji su uglavnom usklaeni su naim mogunostima dostignuti su u cijelosti. BZK Preporod Prozor svoje rezultate ostvaruje uglavnom radom na polju kulturno zabavnog i obrazovnog karaktera i to kroz kontinuirani rad u: folklornoj, horskoj i muzikoj sekciji. U 2007. godini drutvo je sa svojim sekcijama uspjeno uestvovalo na sljedeim manifestacijama i skupovima: Smotra folklora Ajvatovica 2007. u Bugojnu; Konjika sehara 2007. u Konjicu; Lukavac 2007. u Lukavcu; Blagaj 2007. u Blagaju. 416 / Godinjak 2007

Aktivnosti opinskih drutava...

Koncerti: Bajramski koncert u januaru 2007. u Prozoru; Dan nezavisnosti u Prozoru; Veliki ljetni koncert u junu 2007. u Prozoru; Bajramski koncert u oktobru 2007. u Prozoru; Koncert Veer sevdaha povodom Kurban-bajrama; Koncert u Potocima za Dan trenje; Uee folklorne sekcije na proslavi osloboenja Gornjeg Vakufa; Uee folklorne sekcije na proslavi osloboenja Privora u selu Voljavac, opina Gornji Vakuf. Organizirana sveana zabavna sijela povodom: Sijelo sa Bonjacima iz dijaspore; Bajramsko sijelo; Sijelo posveeno Muslimanskoj novoj godini; Druenje Bonjaka u selu Kovaevo Polje. Sastanci Izvrnog odbora: 10. maja 2007. godine; 24. maja 2007. godine; Uee na sastanku predsjednika opinskih drutava u Livnu, u aprilu 2007. godine. Predsjednik Meho Manov

BZK Preporod Opinsko drutvo Sanski Most Amatersko pozorite Theatar art Sanski Most nastalo je iz dramske sekcije Mjeovite srednje kole u Sanskom Mostu, a djelovalo je u okviru Preporoda u proteklih est godina. Ovu omladinsku, umjetniku grupu vodi Aia Hadiahmetovi, profesorica bosanskog jezika i knjievnosti, koja je i reirala sve predstave. U proteklom periodu Theatar art je izvodio osam predstava domaih i stranih autora (Otmica R . Filipovia, Hasanaginica N. Alispahia, Hazreti Fatima S. Plakala, Ukroena goropad V. ekspira, Tvrdica po Molijeru, Snjena kraljica H. K. Andersena, Stilske vjebe R. Kenoa). Tri puta je Theatar art uestvovao na festivalu scenskih umjetnosti u Bihau, svake godine na manifestaciji Ljeto na Sani, te prole godine na Festivalu srednjokolskog teatra u Mostaru u organizaciji Centra za dramski odgoj Bosne i Hercegovine, a trenutno radi na novoj predstavi. April, 2007. Festival srednjokolskog teatra u Mostaru, Tvrdica Theatar art; Godinjak 2007 / 417

Aktivnosti opinskih drutava...

Juni, 2007. Festival scenskih umjetnika u Bihau, Tvrdica Theatar art; August, 2007. Promocija knjige Ahmeta Bievia, Sanski Most ivot, pri roda, uspomene; August, 2007. FRK Jukievi susreti KD Napredak Banja Luka uesnici: akademski slikar Senad Kumali, kolonija u samostanu Trapisti; Oktobar, 2007. recital etnja sa Sidranom Theatar art; Oktobar, 2007. opovi dani na Plivi, uesnik Amir Tali. Aktivnosti likovnih umjetnika Sanskog Mosta tokom 2007. godine u okviru BZK Preporod Godina 2007., jednako kao i ranije, bila je vrlo plodna u likovnom smislu u Sanskom Mostu. Naime, desetak sanskih slikara uestvovalo je u mnogobrojnim samostalnim i kolektivnim izlobama irom BiH, a i van granica BiH. Treba spomenuti i sljedee: Jula 2007. osam sanskih slikara, Senad Kumali, Meho Bati, Dafer Ceri, Behzad Hadiahmetovi, Mehmed Alihodi, Edin Hasani, Edim Kuni te Midhat Hrni izlagali su svoje radove na poznatoj kamengradskoj manifestaciji Musalla 2007 i time dali svoj doprinos ovoj openarodnoj sveanosti. Takoer, esti put zaredom, odrana je ljetna likovna radionica na otvorenom, tj. na ulicama Sanskog Mosta, a u okviru programa Ljeto na Sani. est sanskih slikara: Hadiahmetovi, Bati, Alihodi, Majdanki, Hrni i Kuni su dvadesetak ljetnih noi proveli na glavnom gradskom korzu sa svojim slikama, istovremeno stvarajui nove pred publikom koja je kao i do sada bila mnogobrojna. Treba napomenuti da su pojedini slikari uestvovali na nekim humanitarnim izlobama; Midhat Hrni i Bezhad Hadiahmetovi su u maju 2007. bili uesnici likovne kolonije Centra za djecu bez roditelja Duga K. Vakuf, njihova djela su prodana putem TV aukcije, a prikupljena sredstva donirana centru Duga. Ova dva slikara su uestvovala i na meunarodnoj izlobi u Bielli (Milano) Italija, sa po dva svoja rada, u junu 2007., a sredstava od prodanih radova su upuena u fondaciju Seven Eleven for Srebrenica (o. p. od domaih slikara zastupljeni su bili: Zec, Ibuki, auevi, itd., vidjeti web: BehzadHadziahmeto vicapertamente.it). Sve gore navedene su samo neke od aktivnosti jo institucionalno neorganiziranih sanskih slikara, ali uz potporu i kooperaciju za BZK Preporod Sanski Most oni nalaze svoje mjesto u drutvu. Saradnja sanskih slikara i BZK Preporod e se nastaviti i ubudue, jer e na taj nain biti zadovoljeni i publika, tj. ljubitelji likovne umjetnosti, i organi uprave koji putem BZK Preporod finansijski podravaju ovakav rad slikara. Predsjednik Amir Tali 418 / Godinjak 2007

Aktivnosti opinskih drutava...

BZK Preporod Opinsko drutvo Sapna BZK Preporod Opinsko drutvo Sapna nosilac je kulturnih aktivnosti na podruju opine Sapna. Pojedine kulturne manifestacije u povodu znaajnih datuma i vjerskih praznika organiziraju se u saradnji sa Opinom Sapna i Medlisom Islamske zajednice Zvornik. Od polovine 2006. godine Opinsko drutvo Preporod raspolae sa vlastitim kancelarijskim prostorom. Problem i potekoe u radu predstavlja injenica da opina Sapna nema Dom kulture, BKC ili neki drugi adekvatan prostor za organiziranje javnih kulturnih manifestacija, nego ih organiziraju na otvorenom prostoru, tako da esto uspjenost manifestacije zavisi od vremenskih prilika. Promocije knjiga i druenje sa knjievnicima organizira se u MS Sapna, i u JU O Sapna. Likovne i druge izlobe se rijetko organiziraju zbog nepostojanja adekvatnog izlobenog prostora. I pored navedenih potekoa, BZK Preporod OD Sapna postie zapaene rezultate i zaokuplja panju ne samo nae opine, ve i ire. 1. Obiljeavanje Nove hidretske godine; februar 2007. 2. Gostovanje pjesnika, knjievnika i druenje sa uenicima srednje i osnovne kole; mart, maj i oktobar 2007. 3. Obiljeavanje znaajnih datuma iz rata 1992.1996. Dan 206. viteke brigade, Dan opine zajedno sa ODB-om PL i Opinom Sapna; februar, mart 2007. godine 4. Kviz takmienje: kultura i sport; maj 2007. 5. Promocija knjiga; april i septembar 2007. 6. Manifestacija kulturno ljeto Sapna 2007. muzika uivo i igranka za graane na otvorenom; juni, juli, august 2007., svakog etvrtka gostovanje KUD Halisije Kalesije; 9. 8. 2007., Likovna izloba umjetnika iz Graanice, Izloba levhi i Alija Dervievi. 7. Bajramska druenja 13. 10. 2007. Ramazanski bajram, 21. 12. 2007. Kurban bajram. 8. Organizovanje Bajramskog turnira u malom nogometu; 21. 10. 1007. godine. 9. Uee ekipe Preporod opinsko drutvo Sapna na Bajramskom turniru u Zvorniku i druenje sa povratnicima; 12. i 13. oktobra 2007. godine (osvojeno 1. mjesto). Predsjednik Munir Kahrimanovi Godinjak 2007 / 419

Aktivnosti opinskih drutava...

BZK Preporod Opinsko drutvo Srebrenica Opinsko drutvo Preporod Srebrenica osnovano je 28. 12. 2006. godine. Izvrni odbor i rukovodstvo ovog drutva su mladi visokoobrazovani kadrovi, koji ive i rade u Srebrenici. Nakon registracije Drutva dolo je do organiziranja prvih aktivnosti koje su bile u vezi sa obiljeavanjem dvanaeste godinjice genocida nad Bonjacima u naem gradu. lanovi Drutva aktivno su uestvovali u obiljeavanju tog vanog dogaaja. Takoer smo uestvovali na Sedmoj svjetskoj konferenciji meunarodnih udruenja naunika o genocidu odranoj u Sarajevu. Organizirali smo i dvije promocije knjiga naih lokalnih autora: Rastanka u Potoarima Mirsada Mustafia i San u beu, uroci pod beu Nirhe Efendi. Posto je jedan od ciljeva BZK Preporod kolovanje bonjake mladei, a uzimajui u obzir injenicu da je na podruju opine Srebrenica kolstvo veliki problem, osigurali smo gotovo 70 jednokratnih stipendija za uenike koje pohaaju osnovnu i srednju kolu u Srebrenici. U saradnji sa Medlisom Islamske zajednice Srebrenica osigurali smo veliki broj knjiga i police za zajedniku biblioteku u prostorijama Islamskog centra. Svakako najznaajniji dogaaj u organizacija Opinskog drutva Preporod Srebrenica je Veer ilahija i kasida, organizirana povodom Kurban-bajrama u Srebrenici, koja e, vjerujemo, prerasti u tradicionalnu manifestaciju zbog izuzetnog znaenja i posjeenosti. Uspostavili smo dobru saradnju sa opinskim drutvima u Tuzlanskom kantonu, a elja nam je da u ovoj godini tu tendenciju uspostavljanja saradnje proirimo i na druga opinska drutva irom Bosne i Hercegovine. Predsjednica Fija Avdi

BZK Preporod Opinsko drutvo Srebrenik Januar-februar 2007. U ovom periodu dolo je do izbora novog rukovodstva unutar Izvrnog odbora i preuzimanja predsjednike dunosti Skuptine Preporoda. Aktivnosti u vezi s planiranjem susreta nazvanih Proljetni pjesniki susreti. Aktivnosti u pripremi predstavljanja zbornika radova knjievnog kluba Slu enje istini. Aktivnosti oko pripreme knjige pjesama Fadila Duranovia pod nazivom i vim tiho. Mart Uspjeno su realizirani ranije planirani Proljetni pjesniki susreti u organizaciji knjievnog kluba. 420 / Godinjak 2007

Aktivnosti opinskih drutava...

Predstavljen je javnosti Almanah zbornik radova lanova kluba knjievnika Sluenje istini, a uestvovali su knjievni klubovi BZK Preporod iz Graanice i Doboj Istoka. Sredinom mjeseca objavljena je promocija knjige pjesama Fadila Duranovia s nazivom ivim tiho. Priprema organizacije godinjeg koncerta gradskog hora BZK Preporod Srebrenik. April Organiziran je vrlo uspjean i posjeen koncert gradskog hora BZK Preporod Srebrenik s nazivom Godinji koncert hora. Priprema organizacije tribine prof. dr. Omera Ibahimagia o temi Poloaj Bonjaka u BiH. Formiran klub likovnih stvaralaca opine Srebrenik. Priprema organizacije promocije knjige prof. dr. Enesa Pelidije Banjaluki boj iz 1737. Maj-Juni Tokom ova dva mjeseca upriliene su tribine i promocija knjige i to: Tribina prof. dr. Omera Ibrahimagia o temi Poloaj bonjaka u BiH. Promocija knjige prof. dr. Enesa Pelidije Banjaluki boj iz 1737, uz sudjelovanje prof. Galiba ljive i Azeme Koara. Priprema izlobe levhi Demala Mutapia. August Drugi susreti s Preporodom realizirani su kao predramazanska manifestacija. Upriliena je izloba levhi Demala Mutapia u holu Doma kulture Srebrenik, a o znaenju islamske umjetnosti organizirano je predavanje hafiz efendije Esmira Selimovia. Uprilien je doek ena Preporoda iz Tuzle na putu ka Gradacu. Preporod je dao svoj doprinos u realizaciji manifestacije OGUS Srebrenik, otvoreni grad umjetnosti. Priprema posjete BZK Preporod epe. Priprema Ramazanske trbine. Septembar Realizirana posjeta BZK Preporod epe uz vrlo veliku posjeenost od domaina. Glavna priredba Ramazanske akademije okupila je vie od 450 prisutnih, o znaenju Ramazana govorio je Mustafa efendija Mujki, a poasni gost je bio prof. dr. Omer Ibrahimagi. Bitno je naglasiti da je akademija realizirana u izuzetno dobroj saradnji sa Medlisom IVZ Srebrenik, uz uea hora ilahija i kasida Aik iz Doboj Istoka. Organiziran je projekt fotografske obrade damija u opini Srebrenik. Organiziran je doek Evropske asocijacije arhivista u naem gradu. Predsjednica Nermina Tusi Godinjak 2007 / 421

Aktivnosti opinskih drutava...

BZK Preporod Opinsko drutvo Teoak Preporodovo Opinsko drutvo u Teoaku realiziralo je u 2007. godini sljedee aktivnosti: Organizirana je promocija romana Vjenik Nedada Ibriimovia u prostorijama JU Mjeovite srednje kole Teoak. Uesnici su bili dr. Vedad Spahi i Nedad Ibriimovi; U povodu Dana nezavisnosti BiH, u saradnji sa uenicima JU MS Teoak, organiziran je prigodan kulturno umjetniki program; U Preporodovim prostorijama u Teoaku organiziran je okrugli sto o temi: Teoak mogunosti kulturnog promicanja, u kojem su uestvovali javni i politiki djelatnici u opini Teoak; lanovi Opinskog drutva Preporod Teoak su na podruju opine otkrili gotovo sve lokacije sa srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima stecima i izvrili njihovo fotografiranje (sve fotografije su snimljene na CD i izvreno je njihovo umnoavanje, ove fotografije se mogu nai i na internet stranici Opinskog drutva Preporod Teoak); Ureena je web-stranica Opinskog drutva Preporod Teoak / preporod. teocak.co.ba / (stranicu je uredio sekretar Drutva Meksudin Dautovi); U saradnji sa Matinim odborom BZK Preporod BiH organizirana je posjeta predsjednika dr. aira Filandre Opinskom drutvu Preporod Teoak i tom prilikom je dogovoreno da e Matini odbor finansijski pomoi opremanje Preporodove biblioteke u Teoaku; U povodu obiljeavanja manifestacije Teoanski dani otpora u saradnji sa ZOD TK, uprilien je bogat kulturno umjetniki program u kome su uestvovale opine Tuzla, Banovii, Doboj Istok, ivinice, Srebrenica i Teoak; U saradnji sa Arhivom TK Tuzla u Preporodovim prostorijama u Teoaku organizirana je izloba Srebrenica genocid koji nije sprijeen; U povodu Ramazanskog bajrama organizirano druenje i prigodan kulturno umjetniki program; Uz pomo Matinog odbora opremljen prostor za biblioteku i biblioteka je sa raspoloivim fondom knjiga u funkciji lanovima Preporoda i graanima Teoaka; Organizirana je tribina Bonjaka duhovna renesansa. Uesnici su bili prof. dr. Omer Nakievi i prof. dr. Demaludin Lati; U povodu obiljeavanja pogibije legendarnog kapetana Hajrudina Meia, u saradnji sa Patriotskom ligom TK, organiziran je literarni konkurs za uenike srednje kole naziva ivot i djelo kapetana Hajre.

BZK Preporod Opinsko drutvo Tomislavragad Kao i proteklih godina i 2007. godine rukovodstvo i lanovi sekcije Drutva imali su ozbiljnih potekoa u osiguravanju minimalnih sredstava za realizaciju 422 / Godinjak 2007

Aktivnosti opinskih drutava...

programskih sadraja. Zbog spomenutog, prole godine nismo bili u mogunosti realizirati sve sadraje iz programa manifestacije Bonjaci-Duvnjaci svom gradu. Meutim, zahvaljujui upornosti pojedinih kulturnih poslenika i razumijevanju rukovodstva Matinog odbora i predsjednik prof. dr. aira Filandre, te Ministarstva za kulturu i sport HBK/Z-e, uspjeli smo jedan dio sadraja i realizirati. Prije svega, mislimo na sljedee: Izdato je kratko saopenje za javnost u kojem smo predstavili najznaajnije programske sadraje putem Radija Tomislavgrad, Radija Livno i Radija Studio N te mnogih dnevnih listova; Za mlade lanove Drutva organizirana je javna tribina o temi Meureligijski dijalog; Kako i svake godine u saradnji sa lanicama GU Duvnjake organizirana je prodajna i izloba rukotvorina ena sa ovog podneblja, te u veernjim satima i degustacija starobosanskih jela i pia; U saradnji sa ostalim bonjakim institucijama, organizirano je vie predavanja iz oblasti religije, te mevluda i bajramskih sijela; enski hor je vie puta nastupao u opini, te u Livnu, Glamou, Mostaru itd. Tokom ljetnog raspusta uestvovali smo u organizaciji malonogometnog turnira u MZ-a u kojima ive Bonjaci. Ponovno su aktualizirani zahtjevi na vie adresa za donaciju knjiga za obnavljanje knjievnog fonda biblioteke u Duvnu, te podrunim bibliotekama u Stipaniima, Omeroviima, Opleanima i Mokronogama; U pripremi je promocija knjige i druenje sa Duvnjakom knjievnikom Devadom Karahasanom, na kojoj e biti govoreno o romanima Istoni divan, Nono vijee, Sara i Serafina itd.; Ono to godinama nisu uspjeli predstavnici Bonjaka Tomislavgrada, prije i nakon rata, zastupnici i lanovi ovog drutva, u OV-u Tomislavgrad, uspjeli su dobiti prostorije na koritenje koje su, naalost, u devastiranom stanju; Interno, u skladu s mogunostima, polugodinje je izdat i bilten lokalnog karaktera Glas Bonjaka; lanovi ovog drutva su u proloj godini aktivno uestvovali u radu zborova predsjednika BZK Preporod u Brkom i Livnu; Pred kraj godine su za aktivne lanove kao i ostale stanovnike Tomislavgrada organizirane i dvije javne trbine, o temama Nasilje u prodici i Bonjaki dijalog; Aktualizirani su i zahtjevi za sponzorstvo za izdavanje knjige koje su naalost i dalje u rukopisu, roman Kamena ena, Zbirka pjesama te pripovjedaka U dahu smrti i Ubistvo u cirkusu; Pomou Direkcije za robne rezerve Kantona Sarajevo za porodice ehida podijeljeni su prigodni paketi; Sve spomenute aktivnosti medijski su popraene od lokalnih radiostanica i dnevnih listova na podruju FBiH. Predsjednik Senad Dankovi Godinjak 2007 / 423

Aktivnosti opinskih drutava...

BZK Preporod Opinsko drutvo Travnik U toku 2007. godine Bonjaka zajednica kulture Preporod Opinsko drutvo Travnik odralo je 12 redovnih i 7 vanrednih sastanaka. Na redovnim sastancima razmatrana je problematika u vezi s realizacijom aktivnosti planiranih Programom rada Bonjake zajednice kulture Preporod Opinskog drutva Travnik za 2007. godinu, koji je prihvatio Izvrni odbor, a vanredni sastanci odravani su kada je trebalo obaviti neku neplaniranu aktivnost. S obzirom na to da je travniki Preporod rijeio osnovna statusna pitanja (imamo prostorije, raunarsku opremu te telefonski i internetski prikljuak) i time stekao uvjete za kvalitetnije djelovanje, nastojali smo obogatiti svoj rad novim sadrajima. Ponukani radom naih mladih sugraana, u Preporodu smo odluili da u okviru svoje izdavake djelatnosti pokrenemo novu ediciju s prepoznatljivim nazivom Divan, u kojoj namjeravamo objavljivati djela mladih naunih radnika naih sugraana. Ovaj Divan e sakupiti, nadamo se, ono najbolje to e u razliitim naunim disciplinama nastajati u budunosti. Raduje nas injenica da je prvo djelo objavljeno u ovoj ediciji visoko ocijenjena knjiga mr. Kenana Dautovia Prevencija konflikata u meunarodnim odnosima. Ona je postavila odreene standarde ispod kojih se ni u budue nee moi ii. Tokom ljeta adaptirane su prostorija Preporoda (izmjena stolarije i kreenje). Biblioteka travnikoga Preporoda je u 2007. godini poveala svoj fond za nekoliko novih knjiga koje su nabavljene iz vlastitih sredstava te knjiga koje smo dobili na dar od Biblioteke Instituta za bonjake studije BZK Preporod u Sarajevu i Orijentalnog instituta. Biblioteka sada broji 474 knjige. Fond Biblioteke preteno se sastoji od knjiga iz oblasti jezika i knjievnosti, zatim neto manje literature islamskog religioznog sadraja, socioloke literature, znatno manje isto filozofske literature, te literature iz prirodnih nauka. Dosta je literature iz oblasti historije, zatim tu su Preporodovi godinjaci, te i opa priruna literatura, gdje spadaju enciklopedije, bibliografije, katalozi, leksikoni itd. Osim toga, Biblioteka batini mnoge vrijedne asopise, esto kontinuiranih izdanja. Nakon to je popisan knjini fond Biblioteke i nakon to su knjige razvrstane, signirane i poslagane a katalog zavren, naa bibliotekarka pristupit e analizi lanaka iz asopisa, pa e i taj dio fonda uskoro biti dostupan javnosti. Fond Biblioteke pretrauje bibliotekarka pomou kataloga. Katalog odgovara na bilo koji upit. Dakle, mogue je zatraiti tano odreeni naslov; mogue je traiti literaturu o odreenom predmetu. Naa bibliotekarka Kanita Beirevi, dipl. komparativist i dipl. bibliotekar, bit e na raspolaganju da udovolji zahtjevima korisnika Biblioteke. Takoer, u 2007. godini nabavljene su odgovarajue police za knjige. Nastojei da u Preporod ukljuimo to vei broj mladih ljudi, pokrenuta je redakcija Podlista Divana za mlade, koji je iz tampe izaao kao prilog 49. broja, Divana. elei ostvariti kontinuitet, koji nastoji biti garancija kvaliteta, a potpomognuti svijeu o tekoj sudbini Bonjaka i obavezi koju takva sudbina propisuje radi 424 / Godinjak 2007

Aktivnosti opinskih drutava...

bolje budunosti nae i mladih narataja ovdje u Bosni i Hercegovini, i ove godine odrana je manifestacija Dani ejha Abdulvehaba Ilhamije epaka. Ova manifestacija nastala je s ciljem da se napravi neka vrsta vremenskog i prostornog okvira, unutar kojeg bi graani Travnika mogli artikulirati svoja kulturna dostignua i doivjeti dostignua svojih sugraana. To je bila vrsta osvjeenja, neka vrsta zajednikog dosezanja katarze koja je trebala pripomoi odranju vitalnosti kroz smijeh, kroz igru i kulturno profiliranu zabavu. Ovogodinja manifestacija ponudila je nove i raznolikije sadraje kojima su prisustvovali Travniani raznih generacija: od osnovaca do najstarijih. U okviru ovogodinje manifestacije, Preporod je meu srednjokolskom omladinom raspisao Konkurs za literarni rad. Sljedea novina koju smo upriliili tokom ovogodinje manifestacije je videozapis o Ilhamiji, koji je uradio na lan Aljo Cikoti u saradnji sa mr. Muharemom Dautoviem, mr. Ahmedom Adiloviem i Nerminom uiem, profesorima Eli Ibrahim-paine medrese, dobrim poznavaocima Ilhamijinog ivota i djela, te s Televizijom Travnik. I jo jedna novina, neto to e se realizirati dui vremenski period, jeste kurs arapskog jezika koji vodi na lan Abdulkadir Indi, profesor arapskog jezika i knjievnosti. Kurs se odrava u prostorijama Preporoda srijedom i subotom, a na I. stepen upisano je 20 polaznika. U toku 2007. godine kulturna javnost Travnika obogaena je sljedeim sadrajima u naoj organizaciji: 7. februara u Zaviajnom muzeju Travnik postavljena je izloba Kaligrafski zapisi autora Rasima Maslia. Izlobu je otvorila direktorica Muzeja ga. Fatima Masli. 13. februara organizirano je sijelo s hadijama s podruja Travnika koji su ove godine obavili had. 16. aprila u sali Opine Travnik, povodom Dana Armije Bosne i Hercegovine, upriliena je promocija knjige mr. Kenana Dautovia Prevencija konflikata u me unarodnim odnosima. Promotori knjige mr. Kenana Dautovia bili su mr. Selmo Cikoti, prof. dr. Izet Beridan i Amra Loli. 21. jula na otvorenoj pozornici u Starom Gradu, u okviru manifestacije Ljeto na Starom gradu, odran je koncert duhovne muzike ansambla Sejfullah iz Konjica. 6. oktobra organiziran je zajedniki iftar za lanove Izvrnog odbora Preporoda, na koji su bili pozvani Travniani koji svojim djelovanjem pomau rad Preporoda. 6. novembra u prostorijama Preporoda sveano je obiljeen poetak ovogodinje manifestacije Dani ejha Abdulvehhaba Ilhamije epaka. U prigodnom programu uestvovali su Nedla Pora, uenica Gimnazije Travnik, koja je govorila Ilhamijine stihove i stihove o Ilhamiji, gospodin Alija Ugarak, sazlija, lan Kulturno-umjetnikog drutva Karaula te Abdulkadir Indi i Amra Loli. Godinjak 2007 / 425

Aktivnosti opinskih drutava...

7. novembra u Zaviajnom muzeju Travnik otvorena je izloba kaligrafija Labirint opstanka u ljubavi magistrice Melihe Tepari. Izlobu je otvorio dr. azim Hadimejli. 9. novembra u Muzikoj koli Travnik odran je koncert Vokalnog ansambla Preporod Bugojno. 10. i 11. novembra u Preporodovim prostorijama Alen Gluac i Elvis Hajdarevi, studenti Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, vodili su Likovnu radionicu ebru tehnike. U Radionici je uestvovao veliki broj Travniana. 10. novembra posjetili smo Ilhamijino turbe. Iz tampe je iziao novi, 49. broj asopisa Divan, koji je odavno nadrastao lokalne okvire, i sadrajima i itanou. U ovom broju Divana, na 84 stranice, objavljeno je 28 radova 23 autora. Poeo je kurs arapskog jezika. 11. novembra na Televiziji Travnik emitiran je videozapis o Ilhamiji. U Preporodovim prostorijama, na sveanosti zatvaranja ovogodinje manifestacije, proglaeni su najbolji radovi pristigli na Konkurs za literarni rad, ijim su autorima dodijeljene nagrade, a njihovim profesorima urueni su skromni darovi. 25. novembra u prostorijama Preporoda postavljena je izloba radova nastalih u Likovnoj radionici ebru tehnike. Autorica izlobe je ga. Jasmina Hopi, a izloba je postavljena povodom Dana dravnosti Bosne i Hercegovine. I u toku 2007. godine, u Preporodovoj kancelariji, svakog radnoga dana radi sekretar Drutva Abdulah Vrselj (s pola radnog vremena). Kao i prethodnih godina, nastavljena je dobra saradnja s Radio-televizijom Travnik i Nezavisnim radijem TNT te s odreenim institucijama iz oblasti kulture i obrazovanja, kao i s opinskim i kantonalnim organima vlasti. Ponovo istiemo saradnju sa studentima Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, sa Zaviajnim muzejom Travnik, s Osnovnom muzikom kolom Travnik, Osnovnom kolom Travnik, Eli Ibrahim-painom medresom i Mjeovitom srednjom kolom Travnik. Predsjednica Amra Loli

BZK Preporod Opinsko drutvo Tuzla Aktivnosti BZK Preporod u 2007. godini bazirale su se uglavnom oko napora u smjeru rjeavanja problema prostora, tako da je potpisan ugovor o zakupu prostora s pravom adaptacije, u ijem bi se finansiranju pobrinuli Matini odbor Preporod BiH, Federalni fond za kulturu i sport i manji sponzori i donatori koje bi, takoer, osigurao Matini odbor. Sve formalne predradnje izvrene su tako da sada ekamo sredstva, a sa njima i poetak radova u smislu adaptacije. Ugovorno, 426 / Godinjak 2007

Aktivnosti opinskih drutava...

sva uloena sredstva bila bi uraunata, tako da bi se na taj nain potpomogli kad je rije o zakupnini. Drugi bitan projekt u toku prethodne godine je izrada Monografije koja bi dokumentaristiki pokrila djelovanje Gajreta, Narodne uzdanice i Preporoda od Osnivake skuptine pa sve do danas. To je veliki projekt u koji su ukljueni gotovo svi znanstvenici iz TK, koji se bave historijom, dokumentaristikom i kulturnom historijom. Voditelj projekta je mr. Izer aboti, a izvjetaj Redakcije svjedoi da je radni materijal spreman, te da se moe ui u drugu fazu projekta, u fazu tampanja i publiciranja. Napominjem da je Arhiv TK osigurao svu potrebnu dokumentaciju, izuzevi je iz Arhive BiH. Manifestacije 20. februar 2007. godine Tribina Jezik u svakodnevnom ivotu. Uesnici tribine bili su: prof. dr. Muhamed Hukovi, Muhidin Pai i prof. Jasna Hadiselimovi. 21. mart 2007. godine U susretu pjesnitvu BKC Tuzla. Povodom Svjetskog dana poezije lanovi knjievnog kluba BZK Preporod Opinsko drutvo Tuzla predstavili su se publici sa svojim literarnim ostvarenjima koja su objavljena tokom 2006. i 2007. godine. Na manifestaciji su se predstavila 22 lana naeg knjievnog kluba. 29. mart 2007. godine Sastanak Savjeta i Izvrnog odbora povodom inicijative Srebrenica. Sastanak je rezultirao otvorenim pridruivanjem svih segmenata Drutva inicijativi Srebrenica, odlaskom u Srebrenicu, Potoare i obilaskom Fate Orlovi. Srebreniani su nam tom prilikom izrazili veliku zahvalnost. 4. april 207. godine Sveani prijem egipatskog ambasadora Ahmada al-Sayada i drugih lanova delegacije Egipatske ambasade. Prijem je sadravao protokolarni dio, prezentaciju naih segmenata rada, a lanovi Kulturnog kruga saza i sevdaha uprilieni su zanimljiv kulturno-umjetniki program. 19. april 2007. godine Promocija knjige Tuzlanski kraj 1851 1991, demografske i socijalne promjene, autora mr. Seada Selimovia i mr. Senaida Hadia BKC Tuzla. Promotori su bili: prof. dr. Azem Koar, prof. dr. Galib ljivo, mr. Izet aboti i prof. Jasna Hadiselimovi. 16. maj 2007. godine Sjednica Savjeta i Izvrnog odbora. 14. maj 2007. godine Sjednica Savjeta i Izvrnog odbora. Godinjak 2007 / 427

Aktivnosti opinskih drutava...

31. maja 2007. godine Osma redovna Skuptina. 12. juni 2007. godine Promocija knjige Lebdea kua Autora Ramiza Salihovia. Promotori su bili: Atif Kujundi, knjievnik, prof. Zejir Hasi i prof. Jasna Hadiselimovi. 22. juni 2007. godine Manifestacija Ajvatovica. Kulturno-umjetniki program povodom ispraaja tuzlanskih konjanika na Ajvatovicu. 11. septembar 2007. godine Koncert U susret ramazanu, Narodno pozorite Tuzla. 14. oktobar 2007. godine Akademija Bajramska akademija, velika sala BKC Tuzla. 25. oktobar 2007. godine Sastanak VKBI i Savjeta i Izvrnog odbora BZK Preporod Opinsko drutvo Tuzla. 18. decembra 2007. godine Galerija BKC, mala sala BKC Dani Rumija. Izloba levhi na staklu umjetnice-kaligrafa Nermine Kamerovi-Brankovi. Okrugli sto Rumi-ivot i djelo. Uesnici okruglog stola bili su: akademik prof. dr. Reid Hafizovi, Midhat ef. elebi, docent dr. Samir Delibegovi-Dedi, mr. Kemal Bai i prof. Jasna Hadiselimovi. 10. januar 2008. godine. Sjednica Savjeta i Izvrnog odbora. Predsjednica Jasan Hadiselimovi

BZK Preporod Opinsko drutvo Vitez Dana 30. 1. 2007. godine BZK Preporod Opinsko drutvo Vitez imao je Izvjetajnu skuptinu Drutva na kojoj je uraena analiza rada za prethodnu godinu, te donijet plan i program rada za 2007. godinu. Jedan od osnovnih zakljuaka je da Opinsko drutvo Vitez uspjeno odgovara misiji i zadatku drutva, te da je ovo drutvo jedan od glavnih oslonaca u sveukupnom kulturno-drutvenom ivotu Opine Vitez, pogotovo u domenu ouvanja i unapreivanja kulturne batine i tradicije Bonjaka. 428 / Godinjak 2007

Aktivnosti opinskih drutava...

U prilog ovome govori i najvee priznanje Opine Vitez Zlatna plaketa, koja nam je dodijeljena u 2006. godini. Godina 2007. ostat e upamena po velikom broju kulturno-zabavnih aktivnosti koje je Opinsko drutvo Preporod Vitez organizirao ili iji je bio uesnik. Izmeu ostalog, posebno izdvajamo sljedee: 15. 2. 2007. odrana promocija knjige s nazivom Na vrelima poljima nesanice autorice Fikrete Zukan ije je izdavanje finansijski pomogao Opinsko drutvo Vitez, a napominjemo da je autorica prva Bonjakinja grada Viteza koja se izraava knjievnim jezikom. 15. 4. 2007. u saradnji sa Udruenjem graana 16 april Ahmii odrana javna tribina s nazivom Genocid nad Bonjacima u Vitezu, gdje je gost predava bio prof. dr. Beir Maci. Najmasovnije djelovanje Opinsko drutvo ogleda se u folklornoj, dramskoj te sekciji vokalnih solista, pa su u skladu s tim i najbrojnije aktivnosti upravo ovih sekcija. Tako smo sa folklornom sekcijom Opinsko drutvo Preporod Vitez uestvovali na velikom broju smotri u folklorno-tradicionalnom stvaralatvu, od kojih izdvajamo: Meunarodna smotra folklora Jablanica; Meunarodna smotra folklora Klju; Meunarodna smotra folklora Konjic; Meunarodna smotra Gradaac; Smotra folklora Ustikolina 2007.; Smotra folklora Karaula 2007.; Smotra folklora Fojnica Fojniko ljeto 2007.; Smotra folklora Vinjevo Travnik 2007.; Meunarodna smotra folklora Brko Maoa. Osim ovih istaknutih kulturno-zabavnih manifestacija sa svojim programom smo se predstavili i u Kreevu, Busovai, Pruscu, Bihau i Novom Travniku, te na svim znaajnim manifestacijama na podruju opine Vitez, kao to su: Dan Opine Vitez, datumi vezani za obiljeavanje dana 325. Brdske brigade, Patriotske lige te podravanje sportskih manifestacija i na kraju obiljeavanje vjerskih praznika u naem gradu. Bitno je napomenuti da smo i sami organizatori Bajramske smotre folklora Vitez 2007., na kojoj je osim nas uestvovalo 10 kulturno-umjetnikih drutava sa vie od 500 izvoaa. Takoer, u okviru bajramskih aktivnosti, organizirali smo likovnu izlobu umjetnice Refije ehaji, koja je i predsjednica BZK Preporod Opinsko drutvo Graanica, te izlobu levhi i radova u drvetu autora Alije Dervievia, takoer iz Graanice. Vokalni solisti koji djeluju u okviru vokalno-recitatorske sekcije uestvovali su u mnogobrojnim festivalima sevdalinke te smo i u ovom domenu imali zapaene rezultate, a od ostalih izdvajamo prvo mjesto naeg lana Godinjak 2007 / 429

Aktivnosti opinskih drutava...

Osmana Krehia na Prvom glasu Neretve (Jablanica), te specijalnu nagradu irija Festivala sevdalinke u Kljuu za nau 12 godinju solistkinju Muvedetu Sarajli. Kao bitne projekte za 2007. godinu izdvajamo realizaciju nabavke 10 kompleta mukih i enskih tradicionalnih bosanskih nonji, koje nam je u velikoj mjeri svojim izdvajanjem omoguila Opina Vitez, dok je dio sredstava osiguralo samo Opinsko drutvo Preporod Vitez. Vrlo vano je napomenuti da je 2007. takoer bila prekretnica u radu drutva, te da smo angamanom lanova glavnog odbora uspjeli proiriti rad na cjelokupnu teritoriju opine Vitez i u aktivnosti ukljuiti sva prigradska mjesta i naselja opine Vitez. Tako smo kraj kalendarske godine doekali sa brojkom od gotovo 300 aktivnih lanova. Veliku panju drutvo je posvetilo edukaciji svojih lanova, posebno u domenu strunog osposobljavanja koreografa folklornih sekcija, raznim seminarima za koreografe, koje su odravali neki od najeminentnijih strunjaka iz ove oblasti u naoj zemlji. Predsjednik Fejzulah Beo

BZK Preporod Opinsko drutvo Vogoa U protekloj godini nae opinsko drutvo BZK Preporod mahom je djelovalo na izdavakom planu. Tako smo, u suradnji sa Opinskim drutvom Centar, objavili dvije knjige: San u beu, uroci pod beu autorice Nirhe Efendi izbor 33 bonjake uspavanke i zbirku eseja Habiba Mandia Put ka srei. Uz ove knjige, a u suizdavatvu KSC Vogoa i El-Kalema, objavljena je knjiga Selmana Selhanovia sa naslovom Bonjaki odgovori, koju ine razgovori sa istaknutim kulturnim i javnim linostima u Bosni i Hercegovini. Ova knjiga promovirana je u sklopu manifestacije Vogoanskih dana 2007. godine, a njeni promotori bili su prof. dr. Enver Demirovi te knjievnici Isnam Talji i Mirsad Sinanovi. Predsjednik Selman Selhanovi

BZK Preporod Opinsko drutvo Zenica Ovaj Izvjetaj o radu za 2007. godinu odnosi se na period od 30. 8. 2007. do 31. 12. 2007. i to je period od izbora novog rukovodstva u BZK Preporod Zenica. Novo rukovodstvo izabrano je na Izborno-izvjetajnoj sjednici 30. augusta 2007. godine. 430 / Godinjak 2007

Aktivnosti opinskih drutava...

Upravni odbor se sastoji od sljedeih lanova: Amna Sofi, predsjednica UO; Melih Karan, zamjenik; Meliha Salinovi; Alisa Ibrakovi; prof. dr. Hazema Nitovi; mr. Amel Ali; Midhat Kasap; Alija Kulenovi; Abdulah Hodi; Sejida ehaji i Ferid Tabakovi. Savjet broji 25 lanova. Predsjednik Savjeta je Enes Imamovi, a zamjenik je Husnija Neslanovi. Skuptina broji 60 lanova. Predsjednik Skuptine je Jusuf eta, a zamjenik je Azar Bekta. Sud asti broji 3 lana, za predsjednicu je izabrana Sabira Ekinovi. Nadzorni odbor se sastoji od 3 lana i predsjednik je Enver Tali. Novo rukovodstvo se suoilo sa nizom problema, a posebno finansijske prirode. Na samom poetku uspostavljena je saradnja sa svima koji mogu doprinijeti razvoju i pomoi BZK Preporod Zenica. Prioritetni cilj je bio nastaviti sa aktivnostima Preporoda , a to znai formiranje sekcija i uobliavanje programske sheme BZK Preporod Zenica za ostatak 2007. godine, kao i za narednu godinu, te konsolidacija finansijskog plana. Odrana su dva sastanka Upravnog odbora. Na samom poetku realizirano je i niz aktivnosti: 1. U prostorijama BZK Preporod Zenica odran prigodan kulturno-umjetniki program sa nazivom U susret ramazanu. Program je realiziran sa sekcijama BZK Preporoda i u saradnji sa Srednjom muzikom kolom, Folklornim ansamblom Bosnia folk, Ansamblom igara i pjesama Zenica, te vokalnim solistima sevdalinki (11. 9. 2007.). 2. Organizirana je promocija Bosanske piramide u saradnji sa Turistikom zajednicom Zeniko-dobojskog kantona. Promociju je vodio Semir Osmanagi, prisustvovali su joj privrednici, turistiki radnici, kao i odreen broj graana. Tom prilikom organiziran je i iftar (27. 9. 2007.). 3. Organiziran je Iftar za ene u prostorijama Preporoda, koji su pripremile lanice Sekcije za ouvanje bonjake tradicije, kulture i obiaja BZK Preporod Zenica (4. 10. 2007.). 4. Upriliena je pres-konferencija za sve medije na podruju Opine Zenica na kojima su obavijeteni o programskim aktivnostima za predstojei Bajram. 5. Za prvi dan Bajrama organiziran je, u saradnji sa Medlisom Islamske zajednice, sveani bajramski prijem za predstavnike kulturnog, vjerskog, politikog, privrednog ivota, kao i za predstavnike izvrne i zakonodavne vlasti. Prijemu je prisustvovalo gotovo 200 zvanica, organiziran je u prostorijama Preporoda (12. 10. 2007.) 6. U bajramskom programu organiziran je Bajramski malonogometni turnir, koji Preporod tradicionalno organizira ve 11. godinu. Turnir je odigran u sportskoj dvorani na Bilmiu, a trajao je 13., 14., 20. i 21.10. 2007. godine i bilo je obuhvaeno gotovo 500 uesnika 7. U BNP Zenica, BZK Preporod Zenica je kao partner sa UGMP Zeniko-dobojskog kantona organizirano tradicionalni Bajramski koncert. Koncert je uprilien 13. 10. 2007. Godinjak 2007 / 431

Aktivnosti opinskih drutava...

8. Odran je prvi Festival Ilahija i kasida u organizaciji Udruenja za ouvanje bonjake tradicije Orijent Zenica, a BZK Preporod Zenica se pojavio kao partner ovoj manifestaciji (14. 10. 2007.) 9. U prostorijama BZK Preporod Zenica odrana je promocija knjige Istina knjievnika Husnije Krupia. Knjiga je namijenjena najmlaima i inspirirana je Kuranskim ajetima. U programu su uestvovali i djeca iz obdanita Sindibad Zenica (15. 10. 2007.). 10. Uprilien je susret sa Nacionalnom zajednicom Bonjaka Istre koji su doli u posjetu BZK Preporodu. Tom prilikom su razmijenjena iskustva i dogovorena budua suradnja te se razgovaralo o eventualnom ueu BZK Preporod Zenica na 3. etno festivalu u Puli. Susret je organiziran u prostorijama Preporoda, a posjeti su prisustvovali i privrednici Istre (18. 10. 2007.). 11. Promocija knjige Svijet kakav elim Ene Kuokovi, uenice VII razreda O Musa azim ati Zenica, upriliena je u prostorijama BZK Preporod Zenica (26. 10. 2007.). 12. U novembru su formirane jo neke sekcije, te takoer obnovljene i postojee: folklorna, hor ilahija i kasida, vokalno-instrumentalni sastav za njegovanje sevdalinki, multimedijalna sekcija za ouvanje bonjake tradicije, kulture i obiaja. 13. Uprilien je program obiljeavanja 500 godina Sejmenske damije, gdje je BZK Preporod bio partner organizatoru demata Sejmenske damije (3. 11. 2007.). 14. Zavrena je faza uvoenja grijanja i poslije odreenog perioda BZK Preporod Zenica ima konano zagrijane prostorije, to omoguava rad sekcija i ostale aktivnosti. 15. Uspostavljena je saradnja sa Ministarstvom obrazovanja i izvren je transfer novca za ovu godinu za izdavaku djelatnost i druge projekte koji su bili planirani u 2007. godini 16. Takoe je BZK Preporod Zenica aplicirao Ministarstvu za obrazovanje, za 2008. godinu, sa etiri projekta i to: dva iz Omladinskog domena, jedan za obnovu predstave Bonjaka svadba u izvedbi Sekcije za ouvanje bonjake tradicije, kulture i obiaja, te jedan za izdavaku djelatnost 17. BZK Preporod Zenica je kao partner sa odborom za obiljeavanje znaajnih datuma odbrambeno-oslobodilakog rata 1992.-1995. godine u Opini Zenica upriliio kulturno-umjetniku veer uz izbor najboljih poetskih i proznih radova o temi Volim Bosnu i Hercegovinu, svoju domovinu (26. 11. 2007.). 18. Uspostavljena je saradnja sa Ekranom u cilju prikazivanja premijernih filmova domae produkcije. Prikazane su tri premijere u prostorija BZK Preporod Zenica: 30.11.2007. Teko je biti fin, 13.12.2007. Ritam ivota i 22.12.2007. Duhovi Sarajeva. Saradnja se nastavlja i u narednom periodu . 432 / Godinjak 2007

Aktivnosti opinskih drutava...

19. Ostvarena je saradnja sa BZK Preporod epe, gdje su 21. 12. 2007. godine nae sekcije uestvovale u programu Bajramskog koncerta koji su organizirali BZK Preporod epe, Dom kulture epe i Medlis IZ epe. Bajramski koncert je odran u prostorijama Doma kulture u epu. 20. Upriliena je press-konferencija u prostorijama Doma Preporoda na kojoj su mediji obavijeteni o programskoj shemi u povodu bajramskih praznika (18. 12. 2007.). 21. U Muzeju grada u okviru projekta Dijalog civilizacija otvorena je bajramsko-boina izloba. Izlobu su otvorili predsjednica BZK Preporod Zenica i predstavnik HKD Napredak Zenica. Ova izloba predstavlja nastavak saradnje izmeu Preporoda i Napretka (18. 12. 2007.). 22. U Domu Preporoda odran je kulturno-umjetniki program sa nazivom Nek miriu avlije. Uesnici su bili lanovi sekcija BZK Preporod Zenica (19. 12. 2007.). 23. Za prvi dan Kurban-bajrama odran je bajramski prijem u saradnji sa Medlisom IZ Zenica. Prijemu je prisustvovalo gotovo 200 zvanica iz kulturnog, javnog i politikog ivota, te zakonodavne i izvrne vlasti (20. 12. 2007.). 24. Odran je prigodan djeiji bajramski program u izvoenju djece iz obdanita Sindibad Zenica u prostorijama Doma Preporoda (23. 12. 2007.). Takoer, treba napomenuti da je na prvoj sjednici Upravnog odbora Faruk Kadri imenovan u profesionalnom odnosu za sekretara BZK Preporoda Zenica. Ostvarene su i druge aktivnosti s ciljem stvaranja pretpostavki i uvjeta za programsko djelovanje i funkcioniranje Preporoda. Predsjednica Amna Sofi

BZK Preporod Opinsko drutvo epe S obzirom na to da je poetak ove godine u naem drutvu bio u znaku prevladavanja odreenih problema u unutranjoj organizaciji, koje smo na dostojanstven nain nadvladali, prva polovina ove godine bila je posveena prvenstveno sreivanju stanja i unutranjoj organizaciji Drutva. U 2007. godini ipak smo uspjeli uraditi sljedee: Formirali smo sekciju Hor ena koji njeguje sevdalinku; Formirali smo dramsku sekciju koja aktivno radi; Registrirali smo Biblioteku u okviru drutva koja je smjetena u adekvatnom prostoru i u kojoj imamo police za 2000 naslova; Registrirali smo web-stranicu Drutva koja je u zaetku (www.preporod.info). Godinjak 2007 / 433

Aktivnosti opinskih drutava...

Otvorili Bosansku sobu u kojoj se nalaze reprezentativne rukotvorine, koje su vlasnitvo Drutva; Brinemo o odravanju Spomen-sobe ehidima opine epe; Izdali smo brouru Slikom i rijeju kroz epe; Organizirali smo Bajramsku priredbu povodom Kurban-bajrama, gdje smo uspostavili dobre odnose sa BZK Preporod Zenica. Priredba je organizirana zajedno sa IZ epe i JU Dom kulture epe. Predsjednik Suvad Hadi

BZK Preporod Opinsko drutvo ivinice Hronoloki pregled aktivnosti: 1. Hidretska nova godina, obiljeena 20. 1. 2007. Sveano obiljeavanje Hidretske nove godine, povodom ega je organiziran prigodan program i podijeljeni blagdanski paketii djeci iz Mjesne zajednice Rudar naselje Ciljuge. Radost djece je bila velika, a to je prenosila i lokalna TV ivinice. Nakon podjele paketia i programa, djeca su organizirano i sveano sa paketiima proetala glavnom ulicom grada. 2. Promocija knjige Vjenik. Drutvo je organiziralo promociju knjige Vjenik autora Nedada Ibriimovia. Promocija je odrana 26. 2. 2007. u amfiteatru Gimnazije u ivinicama iji promotori su bili: prof. dr. Vedad Spahi, knjievnik Nedad Ibriimovi i mr. knjievnosti Redo Butkovi. 3. Obiljeavanje Dana nezavisnosti BiH. Drutvo je sveano obiljeilo Dan nezavisnosti BiH. Organiziran je kulturni program za lanove Preporoda i zvanice. Proitan je referat o znaaju datuma kao i muziki program iji uesnici su bili Ilma Mahmutovi i prof. muzike Elvedin Muminovi. Aktivnost je zabiljeila lokalna televizija. Aktivnost je odrana 28. 2. 2007. godine u prostorijama Drutva. 4. Posjeta OD Preporod ivinice Mostaru. OD Preporod ivinice sa etiri lana Drutva, zajedno sa ostalim drutvima TK, ilo je u radnu posjetu OD Preporod Mostar. Osim radnih aktivnosti, lanovi su obili: stari dio grada, posjetili Poitelj i Bunu. Organizator dvodnevne posjete je ZOD Preporod TK. Aktivnost je realizirana 17. i 18. marta 2007. godine u Mostaru, Poitelju i Buni. 5. Posjeta Srebrenici, 6. 4. 2007. lanovi naeg Drutva u organizaciji ZOD Preporod TK ili su u posjetu ZOD Srebrenici. Posjeen je Memorijalni centar Potoari, bili smo gosti naelnika Opine Abdurahmana Malkia, te posjetili Fatu Orlovi radi podrke u 434 / Godinjak 2007

Aktivnosti opinskih drutava...

njenom ustrajavanju za ostvarivanje svojih prava. U povratku lanovi Drutva su posjetili OD Preporod Zvornik. 6. Zbor predsjednika svih drutava iz BiH koji je odran u Livnu, 7. 6. 2007. godine Predsjednik drutva je na poziv BZK Preporod BiH iao na skup predsjednika opinskih drutava u BiH, koji se odrava svake godine u drugom gradu BiH. 7. Skuptina Drutva, odrana 20. 6. 2007. OD Preporod ivinice odrao je redovni izbornu Skuptinu drutva. Na skuptini je bilo prisutno 40 lanova Skuptine, zvanice i Predsjednica ZOD Preporod TK. lanovi Skuptine jednoglasno su izabrali nove stare aktiviste Drutva: za predsjednika Skuptine Bajro Kasumovi, za predsjednika Drutva Sakib Alji, za predsjednika Nadzornog odbora Abdulah Deli, za predsjednika Savjeta ef. Mehmed Butkovi, za predsjednika Suda asti Edina Srabovi. 8. Uestvovanje lanova Drutva na kulturnim manifestacijama u gradovima naeg kantona. Drutvo je aktivno uestvovalo u aktivnostima sa ostalim drutvima TK: promocija knjiga Rastanak u Srebrenici i San u beu uroci pod beu, gdje je gostovao prof. dr. Munib Maglali; uee na manifestaciji Teoanski dani otpora u Teoaku; uee na izlobi slika u Graanici; uee naih lanova na Bajramskoj akademiji u Banoviima; odlazak na manifestaciju u Sarajevo s nazivom Moj ummete, gdje je obiljeeno 600 godina postojanja Islama u BiH. Ove aktivnosti organizirala su druga opinska drutva Preporoda uglavnom u julu i augustu, izuzev Banovia koji je organiziran u oktobru, na kojima je nae drutvo uestvovalo sa dijelom svog programa. 9. Projekt slika ivinike damije, uraen u augustu 2007. Realiziran je projekat slika svih damija i mekteba na podruju opine ivinice. Prikupljen je materijal u izgradnji svih damija i mekteba i graditelja. Nakon uokvirivanja na formatu A4, slike su izloene u prostorijama Drutva, koje se mogu pogledati svakim radnim danom do 15:00 sati. 10. Organiziranje iftara. U Ramazanu (krajem septembra i poetkom oktobra) Drutvo je tradicionalno organiziralo dva iftara u osnovnim kolama opine ivinice (I O ivinice i O u D. Dubravama). Iftari su prireeni za uenike i nastavnike postae i lanove Preproda. Prije samog iftara organiziran je program ilahija, a nakon toga druenje sa uenicima i nastavnicima. 11. Bajramska akademija, odrana 12. 10. 1007. godine u Sportskoj dvorani. Svake godine OD Preporod ivinice za Ramazanski bajram organizira Bajramsku akademiju. Uesnici Akademije su: dva hora ilahije, djeca Gradskog obdanita, Ilma i Emina Mahmutbegovi, KUD ivinice, Nisveta Junuzovi sa sazlijama i Muharem Osmi, istaknuti bosanskohercegovaki glumac. Akademiji je prisustvovalo gotovo 400 graana Opine, naelnik opine, predsjednica Godinjak 2007 / 435

Aktivnosti opinskih drutava...

Preporoda TK i drugi kulturni i politiki zvaninici. Akademiju je snimala TV ivinice i uzastopno sedam dana emitirala na svom kanalu. 12. Obiljeavanje godinjice pogibije ratnog heroja Nesiba Malkia, Zlatnog ljiljana. U saradnji sa Patriotskom ligom TK, nae drutvo je organiziralo obiljeavanje godinjice pogibije heroja odbrambenog rata Nesiba Malkia. Svrha je bila da se na raspisani konkurs za izradu literarnih radova o Nesibu Malkiu ne zaborave oni ljudi koji su dali svoje ivote za dananju slobodu i dravu. Na konkurs se sa svojim radovima prijavilo 12 uenika iz srednje kole. Struna komisija Preporoda odabrala je tri najbolja rada i na Tribini o heroju proitani su i nagraeni najbolji. Na Tribini su uestvovali saborci legendarnog komandanta, naelnik Opine, glavni imam, Savez boraca opine, kao i gosti iz Tuzle, Salih Kulenovi i Devad Tosumbegovi u ime Patriotske lige TK. Za najbolja tri literarna rada koja su i proitana dodijeljene su novane nagrade. Tribina je odrana 8. 11. 2007. godine u amfiteatru Gimnazije. 13. Promocija knjige Rastanak u Srebrenici, odrana 16. 11. 2007. OD Preporod ivinice je organizirao promociju knjige s nazivom Rasta nak u Srebrenici, iji autor je Mirsad Mustafi iz Srebrenice. Promotori su bili: knjievnici: Zejir Hasi iz Tuzle i Redo Butkovi iz ivinica. Na promociji je prisustvovalo 40-tak posjetilaca. Promociju je medijski popratila TV ivinice. 14. Promocija IX kola Bonjake knjievnosti u 100 knjiga odrana je 6. 12. 2007. godine u BKC-u ivinice. Promotor je bio prof. dr. Munib Maglajli. 15. Posjeta lanova Drutva Srebrenice 23. 12. 2007. godine u organizaciji ZOD Preporod TK, lanovi naeg drutva su ili na manifestaciju Vee ilahija koju je organizirao OD Preporod Srebrenica. Tokom cijele godine sve aktivnosti su medijski popraene putem lokalne televizije ivinice kao i kantonalne televizije. Putem TV ivinice, Drutvo se redovno oglaavalo povodom svih znaajnih dravnih, vjerskih i ostalih znaajnih datuma. Predsjednik Sakib Alji

BZK Preporod Zajednica opinskih drutava Tuzla U toku 2007. godine BZK Preporod ZOD TK ostvarila je raznovrsne aktivnosti u skladu sa Programom rada koji se zasniva na osnovnim programskim zadacima i ciljevima BZK Preporod ZOD TK, usklaenim sa osnovnim zadacima Zajednice utvrenim Statutom. 436 / Godinjak 2007

Aktivnosti opinskih drutava...

I . Promocije 1. asopis Ostrvo, br. 5 i 6, izdavaa BZK Preporod ZOD TK. Promocija organizirana na Univerzitetu u Tuzli. Promotori: Vedad Spahi, glavni urednik Azra Gazibegovi. 2. asopis Odraz, br. 1., izdavaa BZK Preporod ZOD TK. Promocija e se odrati u narednom periodu. II. Sjednice organa zajednice Prvog marta 2007. godine obiljeen je Dan nezavisnosti i odrana sjednica Izvrnog odbora i Savjeta ZOD TK; Sjednica IO 24. 4. 2007.; Druga redovna sjednica izvjetajno-izborna 15. 5. 2007. godine; Sjednica IO 15. 6. 2007.; Sjednica IO 11. 7. 2007.; Sjednica IO 11. 9. 2007. III. Manifestacije U organizaciji BZK Preporod ZOD TK odrana je manifestacija u Teoaku 17. 7. 2007. godine u okviru Teoanski dani otpora. Manifestaciji se pridruila i JU Arhiv Tuzla sa izlobom slika stradanje Srebrenice. Uprilien je bogat kulturno umjetniki program u kome su uestvovala sljedea opinska drutva: Tuzla, Banovii, Doboj Istok, ivinice, Kalesija, Srebrenik i Teoak. Manifestacija Kulturno ljeto Sapna 2007. 9. 8. 2007. godine, gdje je takoer uprilien vrlo bogat kulturno-umjetniki program na otvorenom u kome su uestvovala opinska drutva: Kalesija, Graanica i Sapna. IV. Kontakti, saradnja Radna i protokolarna posjeta egipatskog ambasadora Ahmeda al-Sajada Khattaba sa porodicom BZK Preporod ZOD TK. Doeku su prisustvovali predstavnici svih opinskih drutava u prostorijama BZK Preporod u Tuzli, 4. aprila 2007. godine. Promocija knjige Vrijeme povratka H. Mehiia u BZK Preporod Banovii; Promocija knjige ivim tiho Fadila Duranovi u BZK Preporod Srebrenik; Posjeta BZK Preporod Mostar; Posjeta BZK Preporod Srebrenica Osnivaka skuptina; Promocija knjige Tuzlanski kraj 1851 1991, Demografske i socijalne pro mjene autora Seada Selimovia i Senahida Hadia; Promocija knjige Rastanak u Srebrenici; Promocija knjige San u beu, uroci pod beu; Manifestacija u sarajevu Moj umete, obiljeavanje 600 godina postojanja islama u BiH; Godinjak 2007 / 437

Aktivnosti opinskih drutava...

Posjeta BZK Preporodu Gradaac povodom obiljeavanja Nove 1428. hidretske godine kada je odrana promocija knjige S druge strane srca autorice Emine Vukovljak; Posjeta BZK Preporodu Gradaac, 25. 5. 2007. godine, kada je BZK Preporod Gradaac u sklopu manifestacije Gradaaki knjievni susreti odrao knjievno vee posveeno Aliji Nametku; Posjeta naelniku Opine Lukavac saradnja u vezi s nastavkom rada Opinskog drutva BZK Preporod Lukavac; Promocija knjige Kua na dva sprata plus potkrovlje autora Fahrudina Sinanovia; Prisustvo na Izvjetajno-izbornoj skuptini BZK Preporod Opinsko drutvo Tuzla i BZK Preporod Opinsko drutvo ivinice; Posjeta gradu Srebrenici, Potoari Podrka inicijativi Srebrenice te posjeta BZK Preporod Zvornik; Posjeta kampu u Sarajevu kao Podrka inicijativi Srebrenice; Posjeta naelniku Opine Tuzla u vezi s pitanjem imovine BZK Preporod i koritenjem trenutnog radnog prostora; Posjeta predstavnicima Opine Tuzla u vezi s nerazrijeenim problemima oko prostorija BZK Preporod OD Tuzla Franji Kovaeviu i Safetu Husanoviu; Posjeta na izlobi levhi Saliha Mahmutovia; Uee na radnom sastanku predsjednika BZK Preporod u Livnu; Posjeta i radni sastanak sa Matinim odborom; Tokom 2007. godine ostvareni su dobri i stalni kontakt sa elektronskim i printanim medijima. V. Za Vladu TK Ministarstvo za finansije, pripremljeni izvjetaji o: Aktivnostima opinskih drutava i ZOD-a TK za 2007. godinu; Program aktivnosti opinskih drutava i ZOD-a TK za 2008. godinu; Izvjetaj o utroku finansijskih sredstava za 2007. godinu opinskih drutava i ZOD-a TK; Izvjetaj o planiranim sredstvima za 2008. godinu opinskih drutava i ZOD-a TK. VI. Posjete Matinom odboru Sarajevo Dogovor sa predsjednikom prof. dr. airom Filandrom za radni prostor Opinskog drutva ZOD TK. VII. Uprilien iftar za lanove Izvrnog odbora ZOD TK i drugih lanova BZK Preporod u hotelu Bristol Tuzla. Predsjednica Azra Gazibegovi 438 / Godinjak 2007

GODINJAK2007

BONJA^KI MERHUMI (2006)

Sudionici nae povijesti umrli 2007. godine

Isma Kamberovi

1. Nirman Moranjak-Bambura (1954-2007) Redovna profesorica Filozofskog fakulteta, Nirman Moranjak-Bambura, roena je 1. 9. 1954. godine u Sarajevu. Osnovnu i srednju kolu zavrila je u Sarajevu. Diplomirala 1977. godine na Filozofskom fakultetu, Odsjek za slavenske jezike i knjievnost u Sarajevu. Magistrirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirala je 1990. godine sa temom Metatekstovi i metatekstualnost neki pro blemi estetske funkcije i tipologije umjetnikih tekstova sa metakomunikacijskog aspekta Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Predavala je teoriju knjievnosti i rusku knjievnost na Odsjeku za slavenske jezike i knjievnost, a kasnije je postala redovna profesorica na Odsjeku za komparativnu knjievnost i bibliotekarstvo. Birana je u zvanje docenta na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu. Bila je gostujui profesor na univerzitetima u Konstanzu (Njemaka) i Budimpeti i Segedu (Maarska). Uestvovala je u osnivanju magistarskog programa za Rodne studije pri Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu. Bavila se knjievnom teorijom, kritikom, prevoenjem, teatrologijom i feministikim pitanjima. Pripadala je krugu intelektualki koje su se u posljednje vrijeme vrlo uspjeno bavile enskim pitanjem u knjievnosti i u drutvu uope. Bila je veoma cijenjena meu studenticama i postdiplomcima jer se bavila savremenim, enskim temama, koje su veoma aktuelne u svijetu. U bosanskohercegovaki akademski prostor uvela je nove discipline koje su se poele prouavati sa razliitih aspekata: enski identitet, ensko pismo, zastupljenost ena u raznim antologijama, o enskim likovima u knjievnim djelima i dr. Objavila je sljedee knjige: Ruski jezik: udbenik za V razred osnovne kole (sa Marinom Katni-Bakari i Ilijasom Tanoviem). Sarajevo: Svjetlost, 1990; Ruski jezik 5: prirunik za nastavnike (sa Marinom Katni-Bakari). Sarajevo: Svjetlost, 1990. Ruski jezik: udbenik za VI razred osnovne kole (sa Marinom Katni-Bakari i Ilijasom Tanoviem). Sarajevo: Svjetlost, 1991; Metatekst. Sarajevo: Studentska tamparija, 1991; Retorika tekstualnosti. Sarajevo: Buybook, 2003. Godinjak 2007 / 441

Uredila je zbornik radova Stereotyping: representation of women in print me dia in South East Europe. Sarajevo: Mediacentar, 2006. Bavila se prevoenjem djela ruskih pisaca na na jezik, pa je tako prevela knjige Iskandera Fazil Abdulovia: Pitoni i kunii. Sarajevo: Svjetlost, 1989. i Grigorija Kanovia: Suze i molitve luaka. Sarajevo: Svjetlost, 1991. Bila je predsjednica Centra za rodna istraivanja Meunarodnog foruma Bo sna. U istoimenom asopisu objavila je sljedee lanke: Spaavanje tijela, Reto rike strategije feministikog diskursa, Signature smrti i etinost enskog pisma, Skandal prepoznavanja, Ima li rata u ratnom pismu i dr. Umrla je 19. 1. 2007. u 53. godini ivota u Sarajevu. 2. Husein Bai (1938-2007) Knjievnik, sakuplja narodnog blaga i predsjednik sandakog Preporoda, Husein Bai, roen je 1. 2. 1938. godine u Brezojevicama kod Plava u Crnoj Gori. Gimnaziju je pohaao u Ivangradu i Novom Pazaru. Filozofski fakultet zavrio je u Beogradu. Jedno vrijeme radio je kao profesor u Gimnaziji. Od 1969.1974. godine bio je savjetnik u Skuptini SRCG, zatim je bio pomonik sekretara za obrazovanje, kulturu i nauku SR Crne Gore. Obavljao je funkciju predsjednika Udruenja knjievnika Crne Gore (1978.1980). Husein Bai je bio izuzetna linost, obdaren smislom za pisanje pjesama, pripovijedaka i romana. Posebnu ljubav gajio je prema narodnom stvaralatvu sandakih Muslimana, te je sakupljao narodne pjesme i pripovijetke. Godine 1993. u Podgorici je osnovao udruenje Almanah, koje se bavilo izdavatvom i aktivnostima na zatiti bonjakog nacionalnog identiteta u Crnoj Gori. Bio je urednik istoimenog vrlo kvalitetnog asopisa za prouavanje, zatitu i prezentaciju kulturno-historijske batine Muslimana-Bonjaka u Sandaku. Iza sebe je ostavio bogat knjievni opus i utrt put mlaim generacijama. Bai je linim primjerom pokazao kako intelektualac moe dostojanstveno djelovati u svojoj sredini. Godine 1990. prestao je biti lan Udruenja knjievnika Crne Gore zbog otvorene podrke ovog Udruenja nacionalistikom srpskom reimu u Srbiji i Crnoj Gori. Zbog svoje nepodobnosti dobio je otkaz na poslu 1991. Iskazao je solidarnost sa patnjom bonjakog naroda u Bosni kada je odbio uestvovati na manifestaciji Ratkovieve veeri poezije u Bijelom Polju. elnici ove manifestacije su u jeku masovnih pokolja u Bosni i Hercegovini dodijelili nagradu za poeziju pjesniku-zloincu Radovanu Karadiu. Zbog te sramne odluke organizatora raniji laureati ove nagrade Jevrem Brkovi, Sreten Perovi i Ismet Rebronja vratili su ranije dobijene nagrade. Bai je traio od organizatora da ponite napravljenu greku i da sa krivog puta kojim su krenuli, krenu putem mira i sloge. Poruio im je da takva manifestacija treba afirmirati poeziju, mir i suivot a ne rat, smrt i zlo. Ovim hrabrim istupima pokazao je prijateljstvo prema Bosni i Bonjacima. Objavio je sljedee knjige poezije: Od sunca ogrlica. Pljevlja: Meurepublika zajednica za kulturno-prosvjetnu djelatnost, 1970.; Bestraje. Cetinje: Obod, 442 / Godinjak 2007

1972.; Prole oi. Bijelo Polje: Odzivi, 1974.; Utra. Beograd: Nolit, 1979.; Jato u nevidjelu. Cetinje: Obod, 1980.; Breme. Beograd: Novela, 1986.; Uzma. Titograd: Udruenje knjievnika Crne Gore, 1986.; Sjutradan. Niki: Univerzitetska rije, 1987.; Glasovi s vode. Sarajevo: Drugari, 1987.; Kad su gorjele Boije kue: po ticaji i odgovori. Podgorica: Almanah, 1994. Ovu knjigu Bai je objavio dok je trajao rat u Bosni i Hercegovini i to je bio njegov nain solidarnosti sa bosanskom patnjom i njegov duhovni otpor pred sveopim zlom koje je bilo na djelu. Digao je glas protiv unitenja Sarajeva, Srebrenice, Mostara, Trebinja, Poitelja, Alada damije u Foi i dr. Osudio je rat i genocid u Bosni i Hercegovini. Bai je napisao sljedee knjige pria i novela: Neviena zemlja. Titograd: Grafiki zavod, 1973.; Trpija: prie i novele. Titograd: Pobjeda, 1984.; Vjetar s Prokletija. Sarajevo: Osloboenje, 1985.; Trag po tragu: opis s lica. Cetinje: Crnogorski P. E. N. Centar, 1997. Roman Tue gnijezdo doivio je pet izdanja a dodijeljene su mu dvije nagrade. Prvo je objavljen u nastavcima 1978. godine u asopisu Stvaranje, a prvo samostalno izdanje objavljeno je 1980. u izdanju sarajevske Svjetlosti i titogradske Pobjede, 2. izd. Niki. Univerzitetska rije, 1990.; 3. izd. Sarajevo: Svjetlost, 1991.; 4. izd. Sarajevo: Sejtarija, 2000. i 5. izd. Podgorica: Almanah, 2000. godine. Zatim je objavio i sljedee romane Krivice I i II, Sarajevo: Veselin Maslea, 1986.; Kolovrat: miting na (S) plavu ili poetak kraja u 33 slike i prilike. Novi Pazar: Damad, 1993.; Crnoturcisan i jazija. Novi Pazar: Udruenje pisaca Sandaka, 1996.; Pusta vrata (Krivice III). Podgorica: Almanah, 1998. Objavio je pet romana u ciklusu Zamjene u izdanju Udruenja Almanah, 2000. godine: Tue gnijezdo, Kapija bez kljua, Kosti i vrane, Pusto tursko i Bijeli Azijati. Huseina Baia moemo s pravom smatrati sandakim nasljednikom Mehmed-bega Kapetanovia Ljubuaka. Dugogodinje sakupljanje narodnih pjesama od raznih kazivaa rezultiralo je objavljenim knjigama: Crni dukati: izbor iz narodnog stvaralatva plavskogusinjskog kraja. Ivangrad: Knjievni klub, (s. a.); Ispod zlatnih streha: izbor iz narodnog stvaralatva plavskogusinjskog kraja. Subotica: Rukovet, 1971.; Antologija lirskih narodnih pjesama iz Sandaka Moe li biti to bit ne moe, Pljevlja: Meurepublika zajednica za kulturno-prosvjetnu djelatnost, 1989.; 2. izd. Tuzla: Fi Grafik, 1991.; Antologija muslimanske epske narodne pjesme iz Sandaka Zeman kule po enaru gradi. Tuzla: Fi Grafik, 1991.; San i pola ivota: tradicionalna usmena knjievnost MuslimanaBonjaka iz Crne Gore i Srbije. Novi Pazar: Damad, 1996. Udruenje Almanah objavilo je sljedee knjige: Antologija usmene lirike Bo njaka iz Crne Gore i Srbije (2002.), Antologija usmene proze Bonjaka iz Crne Gore i Srbije (2003.), Antologija usmene epike Bonjaka iz Crne Gore i Srbije (2003.). Dobitnik je mnogih nagrada: Godine 1969. dobio je Nagradu Blao epanovi za poeziju. Nagradu Isak Samokovlija za knjigu pria Neviena ze mlja primio je 1973. godine. Za roman Tue gnijezdo dobio je dvije nagrade: od izdavake kue Svjetlost 1980. i Trinaestojulsku nagradu Skuptine Crne Gore Godinjak 2007 / 443

1981. godine. Nagradu Veselin Maslea dobio je 1986. godine. Dobitnik je najvee nacionalne nagrade sandakih Bonjaka Povelja Kulina bana, koju dodjeljuje Bonjako nacionalno vijee 2005. Poslije istupanja iz Udruenja knjievnika Crne Gore (1990.), koje je podravalo srpske etnike ideje, primljen je u crnogorski P. E. N. centar i u Crnogorsko nezavisno drutvo knjievnika. Bio je potpredsjednik graanskog pokreta otpora Javnost protiv faizma. Godine 1999. primljen je za redovnog lana Dukljanske akademije nauka i umjetnosti. Umro je 3.11. 2007. u 69. godini ivota. 3. Esad Ceri (1922-2007) Bivi ambasador i uesnik narodnooslobodilake borbe, Esad Ceri, roen je 10. 6. 1922. godine u Miljakovcima kod Prijedora. Diplomirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu, zatim je zavrio Viu vojnu akademiju u Beogradu. Kao dvadeset i devetogodinji mladi stupa u narodnooslobodilaku borbu. Poslije rata bio je na mnogim rukovodeim politikim funkcijama. Bio je predsjednik SSSRNBiH, sekretar CKSKBiH, predsjednik Savjeta RBiH za meunarodne odnose. Bio je angairan u diplomatskim poslovima, te je vrio dunost ambasadora SFRJ u Zairu, Gabonu, Belgiji i Luksemburgu. Dio svog bogatog ratnog iskustava zabiljeio je u radovima: Politika i mo ralna svijest U: Priruniku vojnopolitike kole JNA, Preko golgote do drai pobjede U: Sjeanje komesara vojvoanskih brigada, O nekim vojnopolitikim aspektima djelovanja vojvoanskih jedinica u Istonoj Bosni U: Vojvodina 1943. Novi Sad: Institut za istoriju, 1980., U partizanskoj bolnici u Srebreniku U: Tuzla u radnikom pokretu i revoluciji. Tuzla, Univerzal, 1987. Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja za svoj drutveni angaman: Orden za hrabrost, Orden zasluga za narod bratstva i jedinstva, belgijsko odlikovanje Orden kralja Leopolda i dr. Umro je u Sarajevu. 4. Bato (Bahrudin) engi (1931-2007) Reditelj i profesor Akademije scenskih umjetnosti, Bato engi, roen je 7. 1. 1931. godine u Maglaju. Osnovnu i srednju kolu zavrio u rodnom mjestu. Diplomirao je 1976. godine na Filozofskom fakultetu, Odsjek za optu knjievnost i scenske umjetnosti u Sarajevu. Boravio je na usavravanju u Londonu kod reditelja J. Schlesingera i K. Reisza, zatim u Beogradu i Parizu. Autor je brojnih dokumentarnih, igranih, kratkih filmova, tv-drama i televizijskih reportaa. Snimio je sljedee kratkometrane filmove: Deset na jednog (1958.), dokumentarni film o zatvorenicima ovjek bez lica (1961.), ivot je lijep (1976.), Sarajevo drukiji grad (1980.), ovjek sa satom (1981.), Mona Liza iz Sarajeva (1998.). 444 / Godinjak 2007

Autor je sljedeih igranih filmova: Mali vojnici (1967.), Uloga moje porodi ce u svjetskoj revoluciji (1971.), Slike iz ivota udarnika (1972.), Pismoglava (1983.) i Gluvi barut (1990.) (prema romanu Branka opia). Autor je radio tv-drama: Jago i Ugljea (1976.), Ujed (1979.), Ukazivanje Gospe u selu Grabovica (1982.). Teme i likovi njegovih filmova su iz naeg bosanskog podneblja. U njegovim filmovima igrali su poznati glumci sa prostora bive Jugoslavije: Zijah Sokolovi, Boris Dvornik, Mira Furlan, Dragan Nikoli, Milena Dravi i dr. Dobitnik je mnogih nagrada i odlikovanja za svoj rad: estoaprilska nagrada grada Sarajeva za film Mali vojnici (1967.), za film Uloga moje porodice u svjet skoj revoluciji (1971.) dobio je sljedee nagrade: Srebrena arena za reiju u Puli, Lav sv. Marka u Veneciji, Srebreni Hugo u ikagu i Zlatna arena za scenografiju u Puli. Nagrada za film ovjek sa satom (1981.) na Meunarodnom Krakowskom filmskom festivalu kratkometranih filmova u Poljskoj, za film Mona Liza iz Sarajeva dobio je Nagradu na Meunarodnom filmskom festivalu u Bergamu (200.2) i dr. Bio je lan Europske filmske akademije (EFA), lan asocijacije nezavisnih intelektualaca Kruga 99 i dr. Umro je 16. 10. 2007. godine 76. godini ivota u Sarajevu. 5. Denana Efendi-Semiz (1934-2007) Redovna profesorica Prirodno-matematikog fakulteta, Denana Semiz-Efendi, roena je 2. 6. 1934. godine u Trebinju. Osnovno i srednje obrazovanje zavrila u rodnom mjestu. Diplomirala je 1957. godine na Filozofskom fakultetu, Odsjek Filozofija u Zagrebu, kasnije je diplomirala i na Odsjeku za francuski jezik na istom fakultetu. Nakon diplomiranja dolazi u Sarajevo i zapoljava se u Centru za socioloka istraivanja pri Zavodu za statistiku SRBiH. Zatim radi kao profesorica u Srednjoj fiskulturnoj koli u Sarajevu i Drugoj gimnaziji. Uporedo je predavala Sociologiju na Visokoj privrednoj koli u Sarajevu. Od 1961.1970. radila je kao asistent na predmetu Sociologija na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu doktorirala je 1968. godine sa temom Socioloki aspekti obrazovanja odraslih. Bila je zaposlena kao samostalni struni savjetnik u Sekretarijatu za rad Izvrnog vijea SR BiH, a kasnije je na prijedlog Izvrnog vijea SRBiH postavljena za direktoricu Republikog zavoda za unapreenje socijalnog rada Bosne i Hercegovine. Godine 1976. potvren joj je izbor u zvanje vanrednog profesora za predmet Osnovi marksistikog obrazovanja na Prirodno-matematikom fakultetu u Sarajevu. Godine 1990. birana je u zvanje redovnog profesora. Na istom fakultetu vrila je dunost prodekana i efa Katedre zajednikih predmeta. Godinjak 2007 / 445

U ratnom periodu, otila je u Zagreb, gdje je formirala Udruenje intelektualki Bonjakinja, koje je organiziralo pruanje pomoi i prihvat naih izbjeglica. Bila je kourednik asopisa Domovina, koji je izlazio u Zagrebu u ratnom periodu. Objavila je udbenike: Industrijska sociologija. Tuzla, 1974.; Koautor je univerzitetskog udbenika (s Ibrahimom Bakiem, Kasimom Begiem, Enverom Haliloviem, efkom Meedoviem, Nijazom Mesihoviem, Muslijom Muhoviem, Kasimom Trnom, Fahrudinom ebiem, Jusufom igom i dr.) u knjizi Osnovi marksizma sa teorijom i praksom socijalistikog samoupravljanja. Sarajevo: Veselin Maslea, 1989. Objavila je vie naunih i strunih radova, od kojih navodimo nekoliko: Savremeni aspekti profesionalne orijentacije, U: Pregled (1963.), SenSimon pretea moderne sociologije, U: Zbornik radova Ekonomskog fakulteta (1967.), Neki socioloki aspekti rada i slobodnog vremena, U: Zbornik radova Eko nomskog fakulteta (1968.), Neke interpretacije sociolokih aspekata Marksove misli, U: Pregled (1966.), Sociologija ora Gurvia, U: Zbornik radova Eko nomskog fakulteta (1966.), UNESKO i praksa obrazovanja odraslih, U: Pre gled (1964.), Reforma obrazovnog sistema i likvidacija nepismenih, U: Naa kola (1990.), Srpska agrarna reforma i kolonizacija u Bosni od 1918., U: Ju goistona Europa 19181995: zbornik radova s Meunarodnog znanstvenog skupa. Zadar: 1995. i dr. Umrla je 14.1. 2007. godine u 73. godini ivota u Sarajevu. 6. Ismail Hadiahmetovi (1926-2007) Redovni profesor Medicinskog fakulteta i internista, Ismail Hadiahmetovi, roen je 22. 11. 1926. godine u Bugojnu. Gimnaziju je zavrio u Sarajevu. Godine 1953. diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Nakon diplomiranja sedam godina je radio kao ljekar ope prakse u Foi, Graanici i Tuzli. Zatim je 1965. godine zavrio specijalizaciju interne medicine. Bio je zaposlen kao internista i ef Odsjeka na Internom odjeljenju Ope bolnice u Tuzli. Doktorirao 1985. godine sa temom Epidemioloke i klinike odlike eerne bolesti. Na Medicinskom fakultetu u Tuzli predavao je internu medicinu, kliniku propedeutiku, uvod u medicinu i historiju medicine. Za vanrednog profesora izabran je 1986., a redovni profesor postao je 1990. U vremenu od 1989.1992. obavljao je i dunost efa Katedre. Sa saradnicima je osnovao Regionalni dispanzer za dijabetes pri Internoj klinici u Tuzli. Osniva je dijabetoloke slube na podruju sjeveroistone Bosne. Uestvovao je u organiziranju vie strunih i naunih skupova iz oblasti endokrinologije i dijabetologije. Uestvovao je u radu mnogih naunih simpozija, kongresa i skupova iz oblasti endokrinologije i dijabetologije. Zvanje profesor emeritus dobio je 1995. godine na svom matinom fakultetu u Tuzli. Oko stotinu naunih radova objavio je u strunoj periodici. Bio glavni i odgovorni urednik spomenice Dvadeset godina Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. 19761996. Tuzla: Medicinski fakultet, 2001. 446 / Godinjak 2007

Posebno zanimanje iskazao je prema kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine. Objavio je lanke u asopisima Hikmet, Zmaju od Bosne, Graanikom glasniku i dr., a nakon viegodinjeg istraivanja objavio je sljedee knjige: Muradbeg Zaimovilegenda i istina. Tuzla: Zmaj od Bosne, 1997.; Narodna uzdanica u kulturnome i drutvenome ivotu Muslimana Bosne i Hercegovine. Tuzla: Historijski arhiv, 1998. Bio je lan Sabora ljekara i Udruenja endokrinologa Bosne i Hercegovine. Osniva je Udruenja za borbu protiv eerne bolesti u Tuzli, a ogranke tog Udruenja osnovao je u jo 15 opina sjeveroistone Bosne. Umro je 20.12. 2007. u Tuzli. 7. Nusret Idrizovi (1930-2007) Knjievnik Nusret Idrizovi roen je 24. 4. 1930. godine u Bijelom Polju u Crnoj Gori. Kao jedanaestogodinji djeak pridruio se narodnooslobodilakoj borbi i obavljao dunost kurira u svojoj eti. Godine 1950. zavrio srednju kolu u Zagrebu. Pohaao je Filozofski fakultet u Zagrebu i Sarajevu. Radio je kao novinar u Narodnom listu i Vjesniku. Bio je urednik Zagrebake Radio stanice. Posao urednika-dramaturga obavljao na Radio Zagrebu do penzioniranja 1991. godine. Dramatizirao je oko stotinu romana za Radio emisiju Radio roman. Pisao je scenarije i sinopsise za igrane i dokumentarne filmove. Njegov opus obuhvata skoro sve oblike knjievnog kazivanja: romane, pripovijetke, eseje, putopise i poeziju. Objavio je osam romana: Ne zaboravi sviralu, Bao. Sarajevo: Svjetlost, 1956.; Smrt nije kraj. Sarajevo, 1960.; Mrav i adaja. Zagreb: Mladost, 1961. (knjiga je doivjela 14 izdanja, a prevedena je na slovenski, makedonski i albanski jezik: 1964., 1965., 1966., 1971., 1975., 1987., 1989., 1990., 1996., 1999.); I dan... i no... Sarajevo: Svjetlost, 1966.; Divin. Zagreb: Naprijed, 1967.; Ikona bez Boga. Zagreb. Matica hrvatska, 1970.; Vuje grlo: roman. Sarajevo: Osloboenje, 1986.; Efendija u tajnom gradu. Zagreb: KDBH Preporod, 2005. Knjigu pripovijedaka Borkina ljubav objavio 1965., monografiju Kozara, 1967. godine. Idrizovi je u Zagrebu snimao izjave silovanih muslimanki i katolkinja, te je izjave literarno uokvirio u knjigu proze o stradanju ena u Bosni i Hercegovini: Hude sudbe: silovanje Azre. Zagreb: AGM, 1996., s namjerom da se bre kazne zloinci. Knjigu eseja i putopisa Dvostruka avlija objavio 2000. godine. Objavio je tri zbirke pjesama: Tiine se odrei ne mogu: poema. Sarajevo: Autor, 1955.; Zvona i usne. Zagreb: N. Idrizovi, 1969.; Bistrika svitanja. Tuzla: Bosanska rije, 2003. U njegovom knjievnom opusu posebno mjesto zauzimaju steci i bogumili srednjovjekovne Bosne i Huma. Bio je opinjen simbolima na stecima: ispruena ruka, zmija, krug, kri, ljiljan, grozd, ptica, konj, jelen i dr., te ih je itav ivot Godinjak 2007 / 447

prouavao i uspjeno esejistiki obradio u knjigama: Kolo bosanske kole smrti. Zagreb: Globus, 1984.; Kolo svetog broja. Zagreb: Globus, 1990.; Kolo tajnih znakova. Zagreb: Globus, 1990., za koje je dobio zasluene knjievne nagrade. Iz ovih knjiga izdvajamo njegovo razmiljanje o smrti: Umrijeti bez nepotrebnog imutka, dakle bez suvinosti, ne ostati nikome nita duan, izmiren s dobrohotnim ljudima, ljudski se sastati sa zemljom i zauvijek joj pripasti, jer si od nje i nastao, pa miran san! Laka no! Dobitnik je mnogih nagrada i odlikovanja: Nagradu eljezare Sisak za knjigu eseja Kolo bosanske kole smrti dobio je 1984., a Nagradu Vladimir Nazor za knjigu Kolo tajnih znakova. Svoju privatnu biblioteku smjestio je u Roajima u Crnoj Gori, koja se slubeno zove po vlasniku: Biblioteka Nusreta Idrizovia. Umro je 14. 3. 2007. u 77. godini ivota u Zagrebu, a pokopan je na mezarju Ravne Bakije u Sarajevu. 8. Safet Isovi (1936-2007) Pjeva sevdalinki, Safet Isovi, roen je 20. 10. 1936. godine u Bilei. Kao muhadir, osnovnu kolu pohaao u Banja Luci, a kasnije u Bilei. Gimnaziju zavrio u Bosanskom Brodu. Po dolasku u Sarajevo ukljuio se u rad KUD-a Slobodan Princip Seljo. Muziku karijeru zapoeo je ueem na Audiciji Radio Sarajeva. Godine 1955. postaje vokalni solist Radio Sarajeva. Umilnim glasom osvojio je kompozitora Jozu Penavu i harmonikaa Ismeta Alajbegovia erbu. Od tada poinje njihova plodna dugogodinja saradnja. Postao je jedan je od najboljih interpretatora sevdalinke. Isovi je sevdalinku pribliio irokim narodnim masama i postao njihov omiljeni pjeva. Uestvovao je na mnogim festivalima i kulturnim manifestacijama. Odrao je brojne solistike koncerte u zemlji i inostranstvu. Punio je hale u Sloveniji (Tivoli), u Hrvatskoj (alatu), Dom sindikata u Beogradu i dr. Bio je popularan i prije i poslije rata. Pjevao je pred Josipom Brozom Titom i njegovom suprugom Jovankom. Snimio je oko 30 zlatnih i srebrenih ploa. U ratnoj 1992. godini bio je ranjen gelerima granate u svojoj kui, te je izmjeten na lijeenje u Hrvatsku. U Sarajevo se vraa nakon rata, preporoen i spreman za nove koncerte. Godine 2004. odrao je veliki solistiki koncert u Zetri, koji e mnogi pamtiti po dobroj Safetovoj pjesmi, a i po brojnoj posjeti publike. Neki kau da je to bio vrhunac Safetove karijere. Ostat e upamen po sljedeim pjesmama: ul Zulejha, Braa Morii, Dje vojka sokolu zulum uinila, Grana od bora pala kraj mora, Mujo kuje konja po mjesecu, Moj dilbere, Kia bi pala, Mujo ogu po mejdanu voda, Kolika je e her Banja Luka, Put putuje Latifaga, Zmaj od Bosne, Kad sretne Hanku, Bosno moja, Oj Safete Sajo Sarajlijo, Put putuje Latifaga i dr. Dobitnik je mnogih nagrada i odlikovanja za svoj rad: Zlatni mikrofon, Nagrada ulistan za ivotno djelo (1999.) i dr. 448 / Godinjak 2007

Bio je lan Udruenja estradnih radnika. Potpisnik je Deklaracije za osnivanje SDA, a kasnije je bio i delegat SDA u Parlamentu BiH. Umro je 2. 9. 2007. u 71. godini ivota, a zakopan je u haremu Ali-paine damije u Sarajevu. 9. Faruk Konjhodi (1936-2007) Akademik, redovni profesor Medicinskog i Stomatolokog fakulteta i neurohirurg, Faruk Konjhodi, roen je 20. 7. 1936. godine u Mostaru. Osnovnu kolu i Drugu muku realnu gimnaziju zavrio u Sarajevu. Godine 1960. diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu u 24. godini ivota. Specijalizacije iz neurohirurgije obavio je u mnogim gradovima: Beogradu, Londonu, Geteborgu i dr. Zaposlio se u Neurohirukom odjeljenju Klinikog centra Koevo, gdje 1981. postaje direktor. Godine 1974. postaje docent na Medicinskom fakultetu u Sarajevu, na Katedri za hirurgiju. Za vanrednog profesora biran je 1982., a redovni profesor postaje 1986. godine. Bio je gostujui profesor na mnogim univerzitetima u svijetu: Gravounis Universiitym Benghazi (1981.), El-Fatah University Tripoli (1986.), zatim u Manschesteru 1989. Magistrirao je 1971., a doktorirao 1974. godine. Bio je direktor Instituta za nauno-istraivaki rad i razvoj Klinikog centra koji je osnovan 1992. Funkciju generalnog direktora Klinikog centra Univerziteta u Sarajevu obavljao je u vremenu od 1993.2000. godine. itav rat proveo je sa svojim narodom, pomagao ranjenim borcima i civilima i zbog toga su ga ljudi posebno cijenili. Dio tog stranog krvavog iskustva sa ranjenicima opisao je u knjizi Neuro hiruke povrede u odbrambenom ratu Bosne i Hercegovine. Posveta na toj ratnoj knjizi glasi: Slobodi moje domovine i njenim ehidima. I majci, koja umrije u toku rata neoplakana. Jer, kako bih mogao aliti staricu kod tolike mrtve mladosti. Objavio je sljedee knjige: Kraniocerebralne povrede. Sarajevo: Veselin Maslea, 1984. U koautorstvu sa suprugom prof. dr. Hajrijom Rai-Konjhodi objavio je udbenik Prosuivanje i istraivanje u klinikoj medicini. Sarajevo: Veselin Maslea, 1987.; Urgentna medicina: udbenik za III i IV razred sred njeg usmjerenog obrazovanja zdravstvene struke. Sarajevo: Veselin Maslea, 1987.; Udbenik Principi i praksa urgentne medicine. Sarajevo: Veselin Maslea, 1988. (doivio je nekoliko izdanja); Bolesti likvorskog sistema. Sarajevo: Veselin Maslea, 1990; Neurohirurke povrede u odbrambenom ratu Bosne i Hercegovine. Sarajevo: Oko, 1994.; Neurosurgical Injuries in the Defensive War of Bosnia and Herzegovina: monograph. Sarajevo: Oko, 1995.; Glukokortikoidi i njihova primjena u praksi (sa Z. Dizdarevi, I. Zuli, M. Gribajevi). Sarajevo: Meunarodni centar za mir, 1995.; Rjenik medicinskih naziva u bosanskome jeziku. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1999.; Hi Godinjak 2007 / 449

rurgija: za studente medicine i stomatologije. Sarajevo: Institut za nauno-istraivaki rad i razvoj Klinikog centra, 2001. Glavni urednik zbornika radova Uestalost malignih tumora u populaciji BiH: simpozij. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 2002.; Uvod u metodologiju naunog istraivanja. Sarajevo: Visoka zdravstvena kola Univerziteta, 2004. Objavio je preko 100 naunih radova, samostalno i u koautorstvu sa kolegama u strunim asopisima: Chirurgia neurologica, Bima Journal, Acta Chir. Iugosl., Medicinski urnal, Medicinski arhiv i dr. Dopisni lan Akademije nauka Bosne i Hercegovine postao je 1995. godine. Bio je lan mnogih strunih udruenja: poasni doktor nauka na Univerzitetu u Pittsburghu, predsjednik Sabora ljekara BiH, Udruenja hirurga BiH i lan Glavnog odbora stranke SDA. Dobitnik je mnogih nagrada i odlikovanja: Nagradu Veselin Maslea dobio je 1984., estoaprilsku nagradu 1985. godine; Orden rada sa zlatnim vijencem 1988., Dvadesetsedmojulsku nagradu Bosne i Hercegovine 1990. godine i dr. Umro je 19. 7. 2007. godine u 71. godini ivota, a zakopan je u haremu Ferhadije damije u Sarajevu. 10. Mustafa Memi (1924-2007) Historiar i nosilac Partizanske spomenice 1941., Mustafa Memi, roen je 24. 8. 1924. godine u Gusinju. Osnovnu kolu zavrio je u rodnom mjestu. Pohaao je Veliku medresu u Skoplju od 1935.1941. godine. U 6. razredu Medrese pridruuje se antifaistikoj borbi sa drugim uenicima iz Medrese. Ova Medresa u Skoplju je, inae, bila pravi rasadnik skojevaca i komunista. Godine 1945. bio je organizacioni sekretar i lan Glavnog odbora Ujedinjenog saveza antifaistike omladine za Crnu Goru i Boku. U poslijeratnim godinama obnaao je funkcije u narodnooslobodilakoj vlasti, zatim dravnoj upravi u Baru, Ulcinju, Cetinju, Bijelom Polju, Kotoru i abljaku. Kasnije dolazi u Bosnu i obnaa razne funkcije: naelnik Sekretarijata za privredu sreza Vare i Opine Ilida, finansijski direktor kombinata Standard, generalni direktor preduzea za geoloka istraivanja Geastrage, direktor FAMOS-a. Penzioniran je na funkciji direktora Gradskog zavoda za drutveno-ekonomsko planiranje u Skuptini grada Sarajeva. Boravio je i u Lusaki (Zambija) i Dar es Salaamu (Tanzanija). Godine 1955. doselio se u Sarajevo, gdje je zavrio, vanredno uz rad, Ekonomsku kolu 1957. godine. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Beogradu 1961. godine. Doktorirao je na Filozofskom fakultetu, Katedra za historiju, 1994. u Ljubljani, a naslov doktorske disertacije je Muslimani Crne Gore u procesu oslobodila kih pokreta (18781945). 450 / Godinjak 2007

Nakon penzioniranja, Memi se posveuje nauno-istraivakom radu te objavljuje sljedee knjige: Velika medresa i njeni uenici u revolucionarnom pokretu. Skopje: Fonografika, 1984.; Plav i Gusinje u prolosti. Beograd: Veljko Vlahovi, 1989.; Bonjaci Muslimani Sandaka i Crne Gore. Sarajevo: Muslimansko nacionalno vijee Sandaka, 1996.; Poznati Bonjaci San daka i Crne Gore: od Ahmedpae Hercegovia i Vehbi Mehdi emsikadia do Rifata Burdovia i generala Sefera Halilovia. Sarajevo: Matica, 1998.; Kad iz starakih grudi prikrivena se zavist i zloba probudi. Sarajevo: (s. n.), 2001.; Korijeni zla i nasilja. Sarajevo: Autor, 2002; Pojave prozelitizma u plavskogu sinjskom kraju 1913. i 1919. godine. Sarajevo: Autor, 2004.; Bonjaci (Musli mani) Crne Gore. Podgorica: Almanah: Sarajevo: Vijee Kongresa bonjakih intelektualaca, 2003. Urednik je zbornika radova Drutveni i dravnopravni kontinuitet Sandaka: zbornik radova sa naunog skupa odranog 22. i 23. aprila 1995. godine u Sa rajevu. Sarajevo: Udruenje Bonjaka porijeklom iz Sandaka, 1996.; i Tribina mladih antifaista Novo Sarajevo: zbornik radova. Sarajevo: Udruenje boraca narodnooslobodilakog antifaistikog rata, 2003. Objavio je etrdesetak radova u periodinim publikacijama: Prilozima Instituta za istoriju u Sarajevu, Almanahu iz Podgorice, te raznim zbornicima radova: Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini, Istona Bosna i Sandak, Ratni Kongres bosanskomuslimanskih intelektualaca, Prilozi historiji Sarajeva: radovi sa znanstvenog simpozija Pola milenija Sarajeva, San dak na putu autonomije i dr. Njegova najneobinija knjiga je Sjeanje na Devahiru. Sarajevo: M. Memi, 2004. Ovo je knjiga o njegovoj supruzi Devahiri, sa kojom se upoznao u toku narodnooslobodilake borbe, sklopio brak, izrodio djecu i ivio 57 godina u sretnom braku. Opisao je njihov zajedniki ivot pun razumijevanja, potovanja i ljubavi. Memi je svoju literarnu ostavtinu poklonio Domu kulture u osnivanju u svom rodnom Gusinju. Dobitnik je mnogih odlikovanja i nagrada: Orden za hrabrost, Orden zasluga za narod, Orden bratstva i jedinstva, Plaketa grada Sarajeva i dr. Umro je 2. jula 2007. godine u 83. godini ivota u Sarajevu. 11. Mubera Pai (1945-2007) Mubera Pai, pjesnikinja i profesorica engleskog jezika, roena je 22. 2. 1945. godine u Sarajevu. Osnovnu kolu i Prvu klasinu gimnaziju zavrila je u rodnom gradu. Godine 1968. diplomirala je na Odsjeku za engleski jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. U njenim objavljenim knjigama o autorici smo nali samo ture biografske podatke. Jedna je od rijetkih talentiranih pjesnikinja koja je pisala pjesme za svoju duu i nije se puno nametala, tako da je mnogima ostala daleka i nepoznata. MeGodinjak 2007 / 451

utim, Muberin suprug, prof. dr. Radovan Vukovi, nakon njene smrti, objavio je knjigu ivot i poezija Mubere Pai. Beograd: Svet knjige, 2007. Knjiga je korektno napisana i znak je ljubavi i zahvalnosti odanoj supruzi Muberi. Njen ivot je bio veoma zanimljiv i vrlo dramatian, naroito ivot u izbjeglitvu, u kome je Mubera puno patila zbog svoje dvojnosti. Ova knjiga je idealna podloga za scenarij filma o pjesnikinji Muberi. Kao diplomirana profesorica engleskog jezika prvi put se privremeno zaposlila u Prvoj klasinoj gimnaziji u Sarajevu, gdje nije dugo ostala. Kasnije je bila profesorica na jo nekoliko sarajevskih kola. Nije imala stalno zaposlenje, te ju je to stalno traenje posla iscrpljivalo. Mubera je kao osoba bila vrlo osjetljiva i teko je podnosila razoarenja i nepravdu. Pri kraju njenog studija umrla joj majka. Bol zbog majine iznenadne smrti i njeno stalno traenje zaposlenja doveli su je u teku emocionalnu krizu, te je iz zdravstvenih razloga prela u slobodne umjetnike. Saznali smo da je pjesnikinja Mubera u bivoj dravi bratstva i jedinstva ivjela u skladnoj zajednici sa svojim suprugom, sa kojim je esto boravila u inostranstvu, jer je njen suprug radio kao lektor na mnogim slavistikim katedrama u svijetu. Srpska agresija na Bosnu i Hercegovinu 1992. godine svima nama je teko pala, a posebno su se lomili mjeoviti brakovi. Mubera je kerka Hajdara Paia iz Nevesinja i Pavline Kameve iz tipa. Rodica Safvet-bega Baagia Redepaia, Mubera, otila je sa svojim suprugom Radovanom na Pale. Na granici prema Srbiji poinje Muberino postepeno osvjeivanje. Ona je krenula kao odana supruga sa Radovanom u Srbiju, ali su je na granici jedva propustili, jer se zove Mubera Pai i nije dobrodola. Mnogi su sanjali ivot u Beogradu, ali kada su konano doli u Srbiju, razoarali su se kada su vidjeli da su gradovi ve puni, i da njima preostaje jedino ivot u kolektivnim smjetajima ili nekim srbijanskim selendrama. Mubera, roena na Marindvoru u Sarajevu, teko je podnosila takav ivot. Kada je trebala regulirati papire za penziju u Srbiji su od nje traili da promijeni ime. Sama je sebe dovela dotle da je poela osjeati krivnju zbog svog bonjakog imena. (Tako bar Radovan kae). Jedna od srpskih nacionalistikih namjera u prolom ratu bila je i dokazivanje superiornosti svega to je srpsko. Sve gore navedene nevolje navele su Muberu, da pone eznuti za Sarajevom i umrlim roditeljima. U toj knjizi Radovan kae: I, zaista, nas dvoje smo bili potpuno razliite osobe, delilo nas je miljenje i opredeljenje o svemu i svaemu. Razlike nisu bile posledica toga to smo razliitih porekla i nacija: ona begovskog, a ja kmetovskog, ja Srbin, a ona Muslimanka, kako se uvek opredeljivala.14 Mubera se nije nikako snala u munom izbjeglikom ivotu u sredini u kojoj nije dobrodola. Kraj njenog ivota ubrzao je napad razbojnika na ulici, lom ruke, modani udar, a onda se pojavio i karcinom od koga je i umrla.
14 Radovan Vukovi: ivot i poezija Mubere Pai. Beograd: Svet knjige, 2007., str. 79.

452 / Godinjak 2007

Napisala je deset zbirki pjesama. Njene su pjesme misaone i intelektualne, inspirirane umjetnou: slikarstvom, vajarstvom, muzikom i grkom mitologijom. Pisala je eseje o Silviji Plat, na koju je po unutarnjim trvenjima jako podsjeala. Zbirku pjesama Poslednji predeo. Sarajevo: Svjetlost, 1967. objavila je u studentskim danima. Pjesme u ovoj zbirci su inspirirane likovima iz antike mitologije: Odisej, Polifem i dr. U zbirci Galerija. Sarajevo: Svjetlost, 1971., pjesme su inspirirane motivima slikarskih i vajarskih djela Pola Gogena, Vinsenta van Goga, Mikelanela Buonarotija i dr. I ova zbirka Kruenje prema Orfeju. Sarajevo: Veselin Maslea, 1975., inspirisana je grkim mitom o ljubavi Orfeja i Euridike. Zatim je objavila knjige Bajka na drugi nain. Sarajevo: Veselin Maslea, 1978.; Stvari bez poretka: (tri poeme). Sarajevo: (s. n.), 1979.; Fantazme. Sarajevo: Svjetlost, 1980.; Monomanske skice: (poetski zapisi u prozi). Sarajevo: Svjetlost, 1982.; Izabrane pjesme. Sarajevo: Veselin Maslea, 1985.; Pjesme (u knjizi sa D. Aliem i M. Peordom). Sarajevo: Svjetlost, 1984./1985. (Savremena knjievnost naroda i narodnosti BiH u 50 knjiga). Napisala je knjigu eseja Zapisi: poetskoesejistike skice. Tuzla: Univerzal, 1988. Bavila se i prevoenjem knjiga sa engleskog jezika Rama i Sita: pria o nji hovoj ljubavi i njihovim velikim avanturama. Sarajevo: Svjetlost, 1978.; Hildik Valas: Trinaest tipova pripovedanja. Sarajevo: Zavod za izdavanje udbenika, 1974. Prevela je zbirku pjesama Sylvie Plath Ariel koju je objavila u asopisima: ivot; br. 4 (1980.); Ovdje; br. 139 (1980.); Odjek; br. 2 (1980.); Most; br. 34/35 (1981.); Lica; br. 5/7(1981.); Stremljenja; br. 3 (1981.); Trei program Radio Sarajeva; br. 31 (1980.); Osloboenje; br. 12058 (1982.); Prevela je pjesme amerikih pjesnika Dorda Magbeta, Howarda Nemerova i objavila ih u asopisu Treem programu Radio Sarajeva; Prevela je eseje Nortropa Frya, Georga Steinera, Lajonela Ejdla; Suzan Sontag i objavila ih u asopisima Spone, Putevi, Lica i Stremljenja. U izbjeglitvu je objavila zbirku pjesama Susreti u eteru: ex Ponto, Beograd: In-Press, 1996. Sve gore nabrojane knjige, Mubera Pai objavila je na ekavskom narjeju, dok je svoju posljednju knjigu pjesama Kao san davni. Novi Sad: Prometej, 2002. objavila na ijekavskom narjeju. Shvatamo da je to pokuaj korigiranja nekih ranijih ivotnih stavova i poruka o jednoj potpunoj duhovnoj metamorfozi koju rado prihvatamo. Motivi u tim pjesmama su smrt, umiranje, samoubistvo, susreti sa ocem Hajdarom, tetkom Dikom, majkom i njihovim mrtvim sjenama. Osjeala je blizinu smrti u stihovima:
Rekoh: Stanite! I ja u s vama! Dugo niste bili! Stisak bjee drag. Leprava prozirna njihova dolama Osta za njima ko bezglasan trag.

Umrla je 16. 4. 2007. u Srbiji. Godinjak 2007 / 453

12. Meho Puzi (1937-2007) Pjeva narodne muzike i sevdalinke, Meho Puzi, roen je 11. 9. 1937. godine u Odaku. Osnovnu i srednju kolu zavrio u rodnom mjestu. Dolaskom u Sarajevu zapoinje njegova muzika karijera pjevaa i kompozitora. Imao je njean i milozvuan glas, stvoren za izvoenje narodnih pjesama koje zahtijevaju posebnu interpretaciju. Izborom pjesama za muziku obradu, uticao je na formiranje muzikog ukusa mlaih generacija. Njegov muziki repertoar sadri kvalitetne pjesme, i sigurno e sauvati od zaborava mnoge stare bosanske pjesme. Muziki opus Mehe Puzia izuzetno je bogat. Bio je meu najsluanijim pjevaima u Bosni i Hercegovini i ire. Ostat e zapamen po sljedeim pjesmama: Moj brate u tuini, Budila majka Mehmeda, ena prijatelja mog, Mi Bosanci delije, Il me eni il tamburu kupi, Snijeg pade na behar na voe, Volim majko siroticu, Grijeh je mlado ne ljubit, Poruka ehida, O majko, majko, ta u kui tako rano, Plakala si sino, Ramazan dolazi, Samo Bosnu ne dirajte i dr. Uestvovao je na mnogim muzikim manifestacijama, festivalima, koncertima i priredbama. Bio je lan Udruenja muziara Bosne i Hercegovine. Puzi je svojim ponaanjem u ivotu i na estradi pokazao kako se moe biti dobar pjeva i moralan i dostojanstven ovjek u isto vrijeme. Umro je 25. 6. 2007. godine u 70. godini ivota u Odaku. 13. Muhamed dralovi (1944-2007) Doktor filolokih nauka, orijentalist, Muhamed dralovi, roen je 8. 1. 1944. godine u draloviima kod Bugojna. Osnovnu kolu zavrio je u rodnom mjestu. Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu zavrio je 1963. godine. Diplomirao na Filolokom fakultetu u Beogradu na Odsjeku za orijentalistiku 1968. godine. Magistrirao je 1972., a doktorsku disertaciju Prepisivai orijentalnih rukopisa sa tla Jugoslavije i njihova djela u orijentalnoj zbirci arhiva Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu odbranio je 1980. godine na istom fakultetu. Od 1970. godine zaposlen je u Arhivu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu i to na prouavanju Orijentalne zbirke. Zahvaljujui tom poslu, bogatoj orijentalnoj arhivskoj grai, njegovoj marljivosti i visokim strunim sposobnostima, dralovi je napravio vrlo uspjenu karijeru. Godine 1992. postaje predava u Centru za postdiplomski studij u Dubrovniku u svojstvu vieg znanstvenog saradnika. Godine 1993. odlazi u diplomatiju na mjesto savjetnika u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Kairu, gdje ostaje do 1997. godine. Bio je predava na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Odsjeku turkologije na predmetu Islamska civilizacija. Bio je saradnik Leksikografskog zavoda Miroslav Krlea. 454 / Godinjak 2007

Objavio je knjigu Bosanskohercegovaki prepisivai djela u arabikim ruko pisima, I i II. Sarajevo: Svjetlost, 1988. (Biblioteka Kulturno naslijee Bosne i Hercegovine); Aleksej Olesnicki i Orijentalna zbirka Jugoslavenske akademije. Zagreb, 1973. Zastupljen je s vlastitim radovima ili kao prevodilac u sljedeim knjigama: Trava od srca: hrvatske Indije II, Zagreb: Hrvatsko filoloko drutvo, 2000.; Zbirka jatagana u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu. Zagreb: Hrvatski povijesni muzej, 2006.; ercer, Marija: Sablje. Zagreb: Povijesni muzej Hrvatske, 1979.; Brajkovi, Vlasta: Peatnjaci. Zagreb: Povijesni muzej Hrvatske, 1980.; Duvanjski zbornik: zbornik radova s Meunarodnog znanstvenog sku pa Duvanjski kraj kroz povijest. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2000.; iro Truhelka: zbornik. Zagreb: Matica hrvatska, 1994. i dr. Pripadao je skupini bonjakih intelektualaca pri Kulturnom drutvu Bonjaka Hrvatske Preporod, koja je djelovala na ouvanju nacionalnog identiteta Bonjaka u Hrvatskoj. Bio je u Redakciji asopisa Behar, koji izdaje Kulturno drutvo Bonjaka Preporod u Zagrebu od samog poetka izlaenja 1992. godine. Od 1999. do 2001. godine bio je zamjenik glavnog urednika asopisa Behar, a zatim postaje i urednik Behara u vremenu od 2001.2006. godine. U Beharu je objavio niz lanaka: Autograf(i) ejha Juje, Duvno i Duvnjaci u arabikoj literaturi, Tarumn asSihah iz Drnia, Mushafi u Bosni, Leksikon Osmana Dumhura anh assibyn, etnja kroz arhitekturu staroga Kaira, ahidija u Bosni, Kaligraf Sejjid Muhamed Haim Sarajlija, Ibrahim ajnianin, Privatna knjinica u Donjem Vakufu s poetka 19. stoljea, Derviki redovi u europskom dijelu Osmanskog carstva, Kaligraf Sulejman Hadibuli i dr. Radove je objavljivao u asopisima: Most, Cicero, Vjesnik Arheolokog muzeja u Zagrebu, Prilozi za orijentalnu filologiju i dr. dralovievo nauno interesovanje bilo je usmjereno prouavanju arabikih rukopisa, leksikografije, islamske civilizacije i arapskog pisma. Bio je lan Hrvatskog filolokog drutva. Umro je 21. 11. 2007. godine u 63. godini ivota u Zagrebu.

Godinjak 2007 / 455

Autori priloga: ALIBAI, mr. Haris, Davenport University, Grand Rapids, SAD ARNAUTOVI, Mustafa Cico, novinar i knjievnik, Danska BALI, dr. Hasan, umirovljenik, Sarajevo BRKA, Amir, knjievnik, Centar za kulturu i obrazovanje, Teanj BUTUROVI, mr. Lada, Univerzitet Demal Bijedi, Mostar CERI, dr. Mustafa, reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini ENGI-Fejzi, dr. Fahira, Fakultet politikih nauka, Sarajevo DUMAN, Hatida, BZK Preporod, Sarajevo ELEZOVI, Muhamed, knjievnik, Mostar EMIRHAFIZOVI, Mirza, Fakultet politikih nauka, Sarajevo ERDOAN, Asli, knjievnica, Turska FEJZI, Elvis, asistent, Fakultet politikih nauka, Sarajevo FILANDRA, dr. air, Fakultet politikih nauka, predsjednik BZK Preporod, Sarajevo HADIOSMANOVI, dr. Lamija, Filozofski fakultet, Sarajevo HADIZUKI, dr. Dijana, Univerzitet Demal Bijedi, Mostar HRNJICA, Jasmina, profesorica bosanskog jezika i knjievnosti, Osnovna kola Hadii IBRAHIMKADI, Enver, prevodilac sa turskog jezika, Turska IBRAKOVI, dr. Delal, Fakultet politikih nauka, Sarajevo JAAREVI, Edin, profesor bosanskog jezika i knjievnosti, Ekonomska kola, Brko KALAJDIJA, Alen, Univerzitet Demal Bijedi, Mostar KAMBEROVI, Isma, BZK Preporod, Sarajevo LATI, dr. Demaludin, knjievnik i profesor, Fakultet islamskih nauka, Sarajevo MEMIJA, dr. Emina, Filozofski fakultet, Sarajevo PAALI, Enes, publicista, Vlada Brko distrikta, Brko REBRONJA, Nadija, orijentalista, Novi Pazar RIZVANBEGOVI, dr. Fahrudin, Filozofski fakultet, Sarajevo RIZVANBEGOVI, mr. Izet, muzeolog, umirovljenik, Sarajevo SOFTI, Faiz, knjievnik, Luxemburg SOFTI-Gasal, Larisa, profesorica bosanskog jezika i knjievnosti, Mjeovita srednja ekonomsko-hemijska kola, Lukavac EHI, dr. Zijad, Filozofski fakultet, Sarajevo TUCAKOVI, dr. emso, Fakultet politikih nauka, Sarajevo UZUNOVI, Damir, knjievnik, Knjiara Buybook, Sarajevo YOUNIS, mr. Hana, Institut za historiju, Sarajevo ZALIHI, Almir, knjievnik i knjievni kritiar, Izdavaka kua Zalihica, Sarajevo ZGODI, dr. Esad, Fakultet politikih nauka, Sarajevo ZOLI, dr. Hasan, Fakultet politikih nauka, Sarajevo 456 / Godinjak 2007