Professional Documents
Culture Documents
3
2 b s1 c 1 0
3 a
4
1 e
3 d f 1
1 g
Analiza vremena se koristi za upravljanje projektom Dva su mogua postupka analize vremena:
Po metodi CPM: trajanja aktivnosti su deterministike veliine Po metodi PERT: trajanja aktivnosti su sluajne veliine
Mreni put niz povezanih aktivnosti izmeu dva dogaaja u mrenom dijagramu. Puni put mreni put izmeu poetnog i zavrnog dogaaja u mrenom dijagramu. U mrenom dijagramu najee ima nekoliko punih putova. Duina mrenog puta - zbroj trajanja aktivnosti izmeu poetnog dogaaja i zavrnog dogaaja mrenog puta. Kritini put najdui puni put u mrenom dijagramu. Najkrae vrijeme trajanja projekta jednako je duini kritinog puta (Tkr).
3 a
4
1 e
3 d f 1
1 g
P c-d-g (2-4-6-7) P1 a-b-s1-d-g (1-2-3-4-6-7) P2 a-c-d-g (1-2-4-6-7) P3 a-c-e-f-g (1-2-4-5-6-7) P4 a-b-s1-e-f-g (1-2-3-4-5-6-7) Duina mrenog puta: l(P) = 1+3+1 = 5 Duine punog puta: l(P1) = 3+2+0+3+1 = 9 l(P2) = 3+1+3+1 = 8 l(P3) = 3+1+1+1+1 = 7 l(P4) = 3+2+0+1+1+1 = 8 Kritini put: P1 1-2-3-4-6-7 l(P1) = Tkr = 9
TE (i) najranije vrijeme dogaaja i Trenutak najranijeg mogueg nastupanja dogaaja i. Dogaaj i ne moe nastupiti prije nego to se zavre sve aktivnosti koje neposredno prethode tom dogaaju. Za poetni dogaaj i0 mrenog dijagrama (projekta) vrijedi TE (i0) = 0, a za zavrni dogaaj in mrenog dijagrama, vrijedi TE (in) = Tkr Za bilo koji drugi dogaaj, vrijeme najranijeg nastanka je jednako najduem putu koji prethodi tom dogaaju. TL (i) najkasnije vrijeme dogaaja i Najkasniji dozvoljeni trenutak za realizaciju dogaaja i, koji nee prouzroiti kanjenje zavretka projekta. Za zavrni dogaaj in mrenog dijagrama, vrijedi TL (in) = Tkr , tj. vrijedi TE (in) = TL (in) = Tkr . Za bilo koji drugi dogaaj i najkasnije vrijeme dogaaja je razlika izmeu duine kritinog puta (Tkr) i maksimalnog puta koji slijedi iza dogaaja i. i,j brojevi dogaaja A(i,j) aktivnost tij trajanje aktivnosti A(i,j)
Openito, vrijedi:
1) Duina kritinog puta u mrenom dijagramu (Tkr) jednaka je vrijednosti najranijeg vremena zavrnog dogaaja u projektu. 2) Duina maksimalnog puta koji slijedi iza nekog dogaaja, jednaka je razlici vrijednosti kritinog puta i najkasnijeg vremena promatranog dogaaja. 3) Ako neki dogaaj pripada skupu dogaaja kritinog puta, tada su najranije i najkasnije vrijeme tog dogaaja jednaki.
2 b
1 0
s1 c 1
0
4 5
3 a
2 3
3 d f
5 6
6 8
1 g
7 9
1 e
Raunanje najranijeg vremena dogaaja (TE) unaprijed: 1. Najranije vrijeme poetnog dogaaja je 0. 2. Ukoliko jedna aktivnost ulazi u promatrani dogaaj, tada je njegovo najranije vrijeme jednako zbroju trajanja ulazne aktivnosti i najranijeg vremena njenog poetnog dogaaja. 3. Ukoliko vie aktivnosti ulazi u promatrani dogaaj, tada je njegovo najranije vrijeme jednako najveem zbroju trajanja svake ulazne aktivnosti i najranijeg vremena njenog poetnog dogaaja. 4. Postupak 2 i 3 ponavljamo do zavrnog dogaaja u mrenom dijagramu (projektu)
2 b
1 0 0
s1 c 1
0
4 5 5
3 a
2 3 3
3 d f
5 6 7
6 8 8
1 g
7 9 9
1 e
Raunanje najkasnijeg vremena dogaaja (TL) unazad: 1. Najkasnije vrijeme zavrnog dogaaja jednako je najranijem vremenu zavrnog dogaaja. 2. Najkasnije vrijeme promatranog dogaaja jednako je razlici duine kritinog puta i najdueg puta koji slijedi iza promatranog dogaaja. 3. Postupak 2 ponavljamo do poetnog dogaaja u mrenom dijagramu (projektu)
Aktivnost Aij pored svog trajanja, ima jo etiri vremenske znaajke: Najraniji poetak aktivnosti (RP), jednak je najranijem vremenu poetnog dogaaja te aktivnosti RP(Aij) = TE(i). Najraniji zavretak aktivnosti (RZ), jednak je zbroju vremena najranijeg poetka aktivnosti i njenog trajanja RZ(Aij) = RP (Aij) + tij Najkasniji zavretak aktivnosti (KZ) jednak je najkasnijem vremenu zavrnog dogaaja te aktivnosti KZ(Aij) = TL(j). Najkasniji poetak aktivnosti (KP) jednak je razlici najkasnijeg zavretka te aktivnosti i vremena trajanja aktivnosti. KP(Aij) = KZ(Aij) tij .
2 b
1 0 0
s1 c 1
0
4 5 5
3 a
2 3 3
3 d f
5 6 7
6 8 8
1 g
7 9 9
1 e
RP(Aij) = TE(i). RZ(Aij) = RP (Aij) + tij KZ(Aij) = TL(j). KP(Aij) = KZ(Aij) tij
2 b
1 0 0
s1 c 1
0
4 5 5
3 a
2 3 3
3 d f
5 6 7
6 8 8
1 g
7 9 9
1 e
St(Aij) = KZ(Aij) - RZ(Aij) ukupna vremenska rezerva Ss(Aij) = TE(j) - RZ(Aij) Ss(Aij) = KP(Aij) - TL(i) Sn(Aij) = TE(j) - TL(i) tij slobodna vremenska rezerva unaprijed slobodna vremenska rezerva unatrag nezavisna vremenska rezerva
a i osiguranje sredstava
aktivnost
Dizajniranje kue
b Postavljanje temelja c
Naruivanje i prijem materijala