You are on page 1of 4

Zaštita prava industrijske svojine

Neposredna i posredna povreda patenta


Definicija neposredne povrede patenta – neovlašćeno preduzimanje od
strane trećih lica onih radnji koje su u isključivoj nadležnosti nosioca patenta
Dve vrste neposredne povrede patenta: 1. Totalna povreda– protivpravno
korišćenje svih obeležja pronalaska koji su sadržani u patentnom zahtevu 2.
Delimična povreda– kada povredilac ne koristi sva obeležja već samo neka

Definicija posredne povrede patenta– podrazumevaju se radnje koje imaju


karakter pomaganja određenom licu da izvrši neposrednu povredu patenta, pomaganje
se može ogledati u snabdevanju delova koji su namenjeni za neposrednu povredu
patenta
Zakonski pojam sadrži dva elementa za počinioca: 1. da zna namenu delova ili
supstance koje isporučuje 2.da ti delovi ili supstance nisu uobičajni na tržištu

Pravna zaštita prava na patent

Zakon o patentima predviđa dve vrste zaštite: I.Upravno pravnu zaštitu II.
Građansko pravnu zaštitu a može i III. Krivično pravna zaštita

Upravna zaštita– lice koje smatra da je rešenjem zavoda povređen neki njegov
pravni interes može pokrenuti upravni spor : tuzeni je zavod a napadani akt je rešenje
zavoda

Građansko pravna zaštita :

4 vrste tužbe

1. tužba zbog povrede prava


2. tužba za utvrđivanje prava na zaštitu
3. tužba za zaštitu prava poslodavca odnosno zaposlenog (tužba iz radnog odnosa)
4. tužba za utvrđivanje svojstva pronalazača

Tužba zbog povrede prava

Aktivno legitimisana lica

1. podnosilac prijave nakon objave prijave


2. sticalac isključive licence objavljenje prijave
3. nosilac patenta ili malog patenta
4. sticalac isključive licence
1
Pasivno legitimisana lica - svako lice koje na bilo koji način povredi pravo na patent.

6 vrste tužbenih zahteva

1. zahtev za utvrđivanje povrede prava


2. zahtev za prestanak ili obustavljanje povrede
3. zahtev za naknadu štete
4. zahtev za objavljivanje presude o trošku tuženog
5. zahtev za oduzimanje ili uništavanjem predmeta koji su koriščeni u povredi bez
naknade
6. zahtev za oduzimanje materijala i predmeta koji su korišćeni u povredi bez naknade

i zahtev za određivanje privremene mere - ako ga podnese dužan je da u roku od 30


dana podigne tužbu.

Ako tužilac uspe da dokaže da je šteta prouzrokovana namerno → onda je


počinilac dužan da plati trostruki iznos štete koji je jednak trostrukom iznosu naknade
za licencu da je zaključena.

Rok za podizanje tužbe : Objektivni– 5 god. od nastanka povrede


Subjektivni – 3 god. od saznanja

Tužba za utvrđivanje prava na zaštitu

Njome se zahteva da se utvrdi pravo tužioca na zaštitu određenog pronalaska, umesto


lica koje je prijavilo taj pronalazak.Tužba se može podneti do donošenja rešenja o
priznanju prava.Ako je patent priznat onda je taj rok zakonsko trajanje patentne zaštite
(20 god.)

Aktivno legitimisana lica

1. pronalazač
2. pravni sledbenik
3. poslodavac

Tužba za zaštitu prava poslodavca tj. zaposlenog

Može se podneti u roku od 2 god. od objave prijave ili 2 god. od prestanka radnog
odnosa.Mogu je podneti bilo poslodavac, bilo radnik.

Tužba za utvrđivanje svojstva pronalazača

2
Podnosi se od strane pronalazača ili njegovih naslednika kada je u zahtevu za priznanje
prava ili u rešenju o priznanju prava navedeno kao ime pronalazača ime lica koje nije
to.
Rok za podnošenje tužbe nije ograničen.Može se podneti po prestanku važenja patenta.

Pravna zaštita prava na dizajn

3 tužbe :

1. tužba zbog povrede prava na dizajn ili prava iz prijave


2. tužba za osporavanje prava na dizajn
3. tužba za osporavanje autorstva

Pravana zaštita prava na žig

I.Upravno pr. zaštita II.Građansko pr. zaštita III. Krivično pr. zaštita

2 tužbe :

1. tužba zbog povrede žiga


2. tužba za osporavanje žiga

Tužba zbog povrede žiga

Aktivno legitimisana lica

1. nosilac žiga
2. podnosilac prijave
3. sticalac isključive licence
4. korisnik kolektivnog žiga (uz saglasnost nosioca kolektivnog žiga)
5. korisnik žiga garancije

Rok- Objektivni– 5 god. od nastanka povrede prava Subjektivni 3 god. od


saznanja za povredu prava

Tužba za osporavanje žiga

Koristi se u 2 slučajeva :

1. može se podići u slučaju da je žig izdat na lice koje nije pravi nosilac prava na žig

3
2. može se podići u slučaju zaštite neregistrovanog a poznatog žiga

Pravna zaštita prava na Geografsku oznaku porekla

Aktivno legitimisana lica

1. ovlašćeni korisnici
2. udruženja potrošača
3. javni tužioc

You might also like