KNJIEVNOST-umjetnost ije je sredstvo izraavanja jezik-njoj pripadaju sva umjetnika ostvarenja kojima je RIJE osnovno sredstvo izraavnaja pa ju nazivamo

i umjetnost rijei. Znanost koja se bavi sustavnim prouavanjem knjievnosti zove se znanost o knjievnosti. Znanost o knjievnosti prouava knjievno sjelo kao samostalno umjetniko djelo,ali ga promatra i u konteksu,tj. kao sastavni dio povijesnih procesa i drutvenih zbivanja.Dijeli se na tri podruja: Teorija knjievnosti -prouava zakonitosti oblikovanja knjievnog djela -dijeli se na nekoliko podruja: 1. Analiza knjievnog djela 2. Klasifikacija knjievnosti (uenje o knjievnim rodovima i vrstama) 3. Versifikacija(znanost o stihu) 4. Stilistika(prouava opde znaajke knjievnog jezika) Povijest knjievnosti Knjievna kritika -ujedninjuje u sebi i teoriju knjievnosti(analizira djelo) i povijest knjievnosti(autora i djelo promatra u povijesnome kontekstu) -bavi se analizom,tumaenjem i opisivanjem te ocjenjivanjem i izricanjem sudova o vrijednosti pojedinih knjievnih djela

-prouava knjievna djela u povijesnome slijedu -ustanovljuje i tumai knjievna razdoblja, knjievne smjerove i stilske formacije

Interpretacija(tumaenje)- u njoj kredemo od doivljaja djela u cjelini.zatim djelo analiziramo,a na kraju povezujemo sve ono to smo uoili u analizi samoga djela. PODJELA KNJIEVNIH DJELA Po kriteriju forme knjievna se djela dijele na knjievne rodove,vrste i anrove. Knjievni rod ini najiru skupinu knjievnih djela razvrstanih po naelu slinosti,tj.skupinu takvih djela u kojima s eponavljaju neke stalne osobine.Razlikujemo:

LIRIKA odgovara podruju izraavanja ljudske osjedajnosti.Karakteriziraju je lirski stil(neposrednost u nainu izraavanja),bliskost glazbi i pisanje u stihu(moe biti i u prozi).

EPIKA je knjievni rod u kojem se prikazuju dogaaji-epsko nam djelo donosi priu koju pripovijeda neki pripovjeda.U temelju je epike epski stil(iroko pripovijedanje).

DRAMA-dramska radnja zasnovana na nekom sukobu.a rezultat toga je dramska napetost.Povezuje se objektivno(vanjsko zbivanje) sa subjektivnim(proivljavanjem dramskih likova).Najede u prozi(moe biti i u stihu).

DISKURZIVNI KNJIEVNI OBLICI u sebi ujednijuju znaajke knjievnosti i znanosti.Dvije skupine:knjievno-znanstvene vrste i publicistika.

Svaki se rod dijeli na pripadajude knjievne vrste.Unutar knjievne vrste razlikujemo razliite anrove.(Primjer : knjievni rod : epika,knjievna vrsta : roman,anr : pustolovni roman.) Poezija,proza i drama tri su osnovna oblika izraavanja u knjievnim djelima,bez obzira na to o kojemu je knjievnomu rodu rije.

POEZIJA
Odlikuje se posebnom zvukovnom i ritmikom organizacijom(stihovi).M oe biti usmena i pisana.

PROZA Blia je izraavanju u svakodnevnoj komunikaciji,a njome se izraavaju i znanstvenici.Moe biti usmena i pisana. Podjela: -jednostavni epski oblici i sloeni epski oblici -diskurzivni knjievni oblici -ostala proza

DRAMA Osnovna znaajka joj je dijaloki oblik.Moe biti i u stihu i u prozi.

Podjela: -lirska poezija (osobne teme) -epska poezija (dogaaj vaan za cijeli kolektiv) -lirsko-epska poezija (ujedinjuje znaajke lirike i epike)

POVIJEST KNJIEVNOSTI (prouava knjievna djela u povijesnom slijedu)

POVIJEST POJEDINE OPDA POVIJEST KNJIEVNOSTI najede KNJIEVNOSTI razvija se je povijest nacionalne na temelju usporednog knjievnosti,ali to moe prouavanja knjievnosti, biti i povijest knjievnosti a tei prikazivanju svih koju odreuje neko drugo bitnih knjievnih pojava. zajednitvo. KOMPARATIVNA ILI POREDBENA POVIJEST KNJIEVNOSTI usporeuje knjievnosti u povijesnom i drutvenom kontekstu istraujudi veze i odnose izmeu dviju ili vie razliitih knjievnosti.

(gr. Lyra-iani glazbeni instrument). LIRSKA PJESMA -Lirski subjekt(pjesniko ja) govori o sebi. -Teme: osobne(ljubavne,domoljubne,socijalne...) -Kompozicija: -strofina ili astrofina,stih,rima,ritam -Stilska izraajna sredstva: metafora,usporedba,onomatopeja,gradacija ,itd. -Pjesnike slike:-vizualne,akustine,olfaktivne,taktilne,gustativne. -Poruka LIRSKE VRSTE

Prema obliku pjesme Prema temi Tradicionalni oblici

INTERPRETACIJA LIRSKE PJESME -OSNOVNI POJMOVI:

pjesma pisana vezanim stihom pjesma pisana slobodnim stihom pjesma u prozi

pejsana lirska pjesma ljubavna lirska pjesma misaona,socijalna,domoljubna duhovno-religiozna

himna,oda elegija,epitaf epigram i ditiramb

tema-jedinstveno znaenje djela-kljune emocije i situacije u ovjekovu ivotu(ljubav,smrt,bol,itd.) motiv-najmanja tematska jedinica koja ima samostalno znaenje u okviru teme kompozicija-pokazuje nain na koji je djelo sastavljeno u cjelinu,obino razlikujemo oblik pjesme i unutarnju kompoziciju pjesniki jezik-osobit izbor rijei i stilskih izraajnih sredstava pjesniki ritam-grade svi elementi lirske pjesme(pjesniki jezik,stilska izraajna sredstva,rima,itd.) 3

VERSIFIKACIJA-znanost o stihu (odnosi se na bilo koju vrstu poezije).

-osnovni pojmovi-stih-ritmika,zvukovna,sintaktika i znaenjska cjelina -pjesma moe biti stihina(sastavljena od nanizanih stihova) ili strofina(stihovi su podijeljeni u strofe). -strofa-veda je sintaktika jedinica od stiha.(vrsta prema broju stihova u njoj) -rima(srok,slik)-glasovno podudaranje,najede na kraju stihova. -vrste rima: -parna rima-povezuje dva uzastopna stiha(a a) -ukrtena rima-u stihovima dolazi naizmjence (a b a b) -obgrljena rima-povezuje 1. i 4. i 2. i 3. Stih (a b b a) - isprekidana rima-nema vrste sheme (npr. a b c b) -nagomilana rima-kada se jedna rima ponavlja u vie stihova (aaaaa)
-ritam-u njegovu stvaranju sudjeluju svi elementi strukture pjesme(pjesniki jezik,stilska sredstva,rima,broj slogova u stihu,prenoenje rijei ili misli iz jednoga stiha u drugi -misao se moe razlomiti na razliite naine: (1) prebacivanje-postupak kojim se reenica razlamatako da se samo jedna rije prebacuje u drugi stih (2)opkoraenje-postupak kojim se reenica razlama stihom tako da nekoliko rijei prelazi u drugi stih (3) prijenos-postupak kojim se reenica prenosi iz jedna strofe u srugu strof -versifikacijski sustavi(1) silabika versifikacija-temelj ritmike organizacije ini naelo nizanja stihova jednake duljine,stihovi se dijele prema broju slogova(osmerac,jedanaesterac...),veliku ulogu u gradnji stiha ima rima.(cezura-salna granica unutar stiha koja se nalazi na istome mjestu u svakom stihu (2) akcenatska(tonska) versifikacija-broj i raspored naglasaka u stihu,stih se dijeli na akcenatske stope(mjere,taktove) (3) kvantitativna versifikacija-veemo je uz antiku,stihovi su se pjevali ili govorili tako da se mogao ralikovati dugi i kratki slog

-VRSTE STIHOVA-

(1) VEZANI STIH- vrsta stiha odreuje se prema broju slogova-primjeri: simetrini osmerac,dvostruko rimovani dvanaesterac,stih bugartice. (2)SLOBODNI STIH-niu se stihovi razliite duljine,nema pravilne rime,ulogu rime preuzimaju asonanca i aliteracija,esta su ponavljanja,ritam podsjeda na svakodnevni govor,grafiki oblik vaan je initelj ritma. -VRSTE STROFA-prema broju stihova u njoj: dvostih ili distih trostih etverostih ili katren esterostih ili sestina sedmerostih ili septima Osmerostih ili oktava ,itd.

Strofe romanskog podrijetla: -tercina-strofa sastavljena od triju jedanaesteraca -stanca-strofa sastavljena od osam jedanaesteraca -sestina-strofa od est stihova,uglavnom jedanaesteraca Strofe grkog podrijetla:elegijski distih,alkejska i safika. SONET -stalan pjesniki oblik,sastavljen od dvaju katrena i dviju tercina -posebni soneti: Elizabetanski ili Shakespearov sonet-tri katrene i jedan distih(abab cdcd efef gg)

Sonetni vijenac-ciklus od 15 soneta,posljednji stih jednog soneta ponavlja se kao prvi idudega,petnaesti sonet sastavljen je od poetnih stihova prvih 14 soneta,njegova prva slova mogu initi akrostih-majstorski sonet(magistrale) PJESMA U PROZI -posebna lirska vrsta pisana nevezanim,proznim slogom -ima sve osobine lirskog izraza-kratka je i saeta,sugestivna,utemeljena na emotivnom i refleksivnom,posjeduje osobit pjesniki jezik i unutarnji pjesniki ritam -ritam pjesme ostvaruje se vanjskim i unutarnjim elementima -u nekim se kratkim proznim tekstovima mogu uoiti znaajke i lirskog i epskog-crtice

STILSKA IZRAAJNA SREDSTVA

1.GLASOVNE FIGURE(FIGURE DIKCIJE,ZVUNE FIGURE) FIGURE PONAVLJANJA GLASOVA: ASONANCA-stilska figura ponavljanja istih samoglasnika radi postizanja odreenog zvukovnog ugoaja ( Dugo u no, u zimsku bijelu no) ALITERACIJA-stilska figura ponavljanja istih suglasnika ili glasovnih skupina i stihovima radi postizanja zvukovnog ugoaja (Zuji, zvei, zvoni, zvui) ONOMATOPEJA-stilska figura u kojoj se glasovima oponaaju odreeni zvuci iz prirode (I cvri, cvri cvrak na voru crne smre)

FIGURE PONAVLJANJA RIJEI: ANAFORA-stilska figura ponavljanja jedne ili vie rijei na poetku nekoliko uzastopnih stihova.( I nema sestre ni brata /I nema oca ni majke) EPIFORAstilska figura ponavljanja jedne ili vie rijei na kraju nekoliko uzastopnih stihova.
(ujem u snu/Sanjam u snu)

SIMPLOKA-ujedinjena anafora i epifora(To sada gleda on/To sada misli on) ANADIPLOZA-stilska figura u kojoj se jedna ili vie rijei s kraj ajednog stiha ponavlja na poetku idudeg stiha (Vinograd je moj svenuo, neveseo,/Neveseo, i ja venem)

2.FIGURE KONSTRUKCIJE(SINTAKTIKE FIGURE) INVERZIJA-poredak rijei(ili reenica) obrnut od gramatikog(I udno ima ime:/naputena pruga) ELIPSA-nastaje kada iz reenine cjeline izostavimo pojedine rijei,ali se smisao cjeline ipak moe razabrati (Nedjelja.Tuno.Znamo,o znamo) POLISINDETON-nastaje nizanjem veznika bez gramatike potreba(I nema ga sutra, ni
preksutra ne,/I vele da bolestan lei,/I nema ga mjesec, i nema ga dva,)

ASINDETON-nastaje nizanjem rijei bez njihova gramatikoga povezivanja(bez uporabe veznika) (Tu svaki vagon dimnjak ima,/eljezni,nahereni,tuni.) RETORIKO PITANJE-posebna je uporaba upitnih reenica-postavlja se pitanje a na njega se ne oekuje odgovor.( to u njem znai moja mala kap?)

3.FIGURE RIJEI(TROPI) METAFORA-skradena poredba,ne kazuje se to se s ime uspoeuje nego se iskazuje samo drugi lan poredbe(Cijeli je svijet pozornica/i svi su mukarci i ene tek glumci:...) PERSONIFIKACIJA-stilska figura u kojoj se daju ljudske osobine ivotinjama,biljakama,stvarima itd. (Olovne i teke snove snivaju/Oblaci nad tamnim
gorskim stranama;)

METONIMIJA-preneseno znaenje gradi prema nekim stvarnim odnosima(Cijela je Hrvatska

na nogama!)

SINEGDOHA-stilska figura u kojoj se dio uzima umjesto cjeline,jednina umjesto mnoine i sl.(U zagrljaju ostalo je rima.) EUFEMIZAM-stilska figura u kojoj dolazi do zamjenjivanja neke rijei blaim izrazom. (A njega
nema, i nema, i nema,/I nema ga vie...)

EPITET-rije koja se dodaje imenici radi stvaranja to potpunije predodbe nekoga bida,stvari ili pojave(Siroti mrtvac...) ALEGORIJA-produena metafora SIMBOL-stilsko sredstvo u kojemu dolazi do za,jenjivanja neke rijei,pojave ili pojma njegovom alegorijskom oznakom (Tee i tee,tee jedan slap;/to u njem znai moja mala kap?)

4.FIGURE MISLI GRADACIJA-izbor rijei,misli i slika kojima se izaziva postupno pojaavanje ili slabljenje od poetne predodbe ili misli.( Sve vie sam, sve lue sam,/sve tue i sve tunije,
sve tamnije, sve sramnije,/sve biva runije.)

USPOREDBA ILI KOMPARACIJA-nastaje kada se neto s neim usporeuje na temelju nekih zajednikih osobina koje na prvi pogled nisu uoljive(Volio sam je/kao travu
i kao jasenje,)

ANTITEZA-posebna vrsta poredbe koja se zasniva na opreci (tijesan mi bijae vijek,a velebna bjee mi dua) HIPERBOLA-poseban nain poredbe:u njoj se neto preuveliava radi naglaavanja emocionalnog stava (Imao sam glas kao vjetar,/ruke kao hridine,) LITOTA-suprotna hiperboli,njome se pravi izraz zamjenjuje slabijim(negativnim ili suprotnim) (Tamo vam nede biti loe) IRONIJA-izraavanje putem suprotnosti-misli se zapravo suprotno od onoga to se kae(gdje ima vatre ima i dima/gdje ima boga ima i lima.) OKSIMORON-novi pojam se stvara spajanjem naizgled protuslovnih pojmova(iva smrt) PARADOKS-figura u kojoj se izrie misao koja je u sebi naizgled protuslovna ili suprotna opdem iljenju(Znam da nita ne znam)

TRADICIONALNI OBLICI:
HIMNA-sveana pjesma posvedena nekom ili neem to ovjek smatra vrijednim najvedeg potovanja.Znaajke: -s potovanjem se obrada onome kome/emu je posvedena,izborom motiva istiu se osobine onoga kome/emu je posvedena,uzvien ton i svean i polagan ritam.(Horvatska domovina,Antun Mihanovid 1835. U 10.broju prologa Danica Horvatska,salvonska i Dalmatinska,uglazbio ju je Josip Runjanin 1846.-Lijepa naa domovino(prve dvije i zadnje dvije strofe). ODA-sveana pjesma grkog podrijetla koja ima iru tematiku od himne .Uglavnom je posvedena nekoj osobi ili neemu to ovjek smatra vrijednim potovanja.Znaajke: uzvien i patetian ton. (P. Preradovi: Rodu o jeziku)

ELEGIJA-pjesma u kojoj se izraava tuga,bol i aljenje za neim nedostinim.Znaajke: tuan i polagan ton.Dananje elegije ne moraju biti pisane elegijskim distihom. (F. Ciraki: Forentinske
elegije)

DITIRAMB:pjesma u kojoj se iznosi oduevljenje i slavljenje ivotnih radosti zanosnim tonom.

(V. Nazor: Cvrak)

EPIGRAM:kratka , duhovita i satirina pjesma saetog izraza koja neoekivanim zakljukom iznenauje itatelja. (S. Vraz: Nadriknjitvo) EPITAF:pjesma koja saetim izrazom izraava ovjekov odnos prema prolaznosti ivota i ovjekovoj sudbini. (M. Dizdar: Zapis o zemlji) IDILA:pjesma s temom iz ivota u prirodi,najede pastirskog. (D. Cesari: Pjesma mrtvog
pjesnika)

-ujedninjuju znaajke dvaju rodova:lirike i epike.Najpoznatije su takve vrste balada,romanca i poema. BALADA-lirsko-epska vrsta u kojoj se iznose teme vezane uz stradanja i nesrede koje prate njezine junake,a oni zavravaju tragino.Ugoaj je sumoran,ton tuan,a ritam polagan.(Asanaginica) -slavenska antiteza-posebna vrsta antiteze koja se pojavljuje u narodnim pjesmama slavenskih naroda.Sastoji se od pitanja,negacije pitanja i odgovora. ROMANCA-lirsko-epska vrsta koja redovito donosi dogaaj vezan uz ljubavnu temu.Ugoaj je vedar,a ritam ubrzan. POEMA-lirsko-epska vrsta u kojoj se pripovijedanje ispreplede s neposrednim lirskim izricanjem i dramskim elementima.

OBILJEJA: TEMA-predmet umjetnike obrade;ono o emu se u djelu govori.Moe se razlagati na motive-manje tematske jedinice. PRIPOVJEDA-onaj koji pripovijeda priu(koja ima poetak,sredinu i zavretak).Moe pripovijedati u 1.licu(ja) i u 3.licu(pripovijeda je netko izvan prie). FABULA-ini je niz dogaaja povezanih i rasporeenih onako kako bi se mogli dogoditi. 8

KOMPOZICIJA-pokazuje nain na koji je djelo sastavljeno od manjih dijelovA(odlomaka). LIK-zamiljamo ga kao stvarnu osobu i gradimo njegov izgled i karakter:odreujemo ga fiziki,psiholoki,etiki,socijalno i govorno.

EPIKA U STIHU (epska pjesma,ep i epopeja) EPSKE VRSTE EPIKA U PROZI

JEDNOSTAVNI OBLICI: mit,bajka,basna,le genda,saga,zagone tka,aforizam i vic SLOENI OBLICI: novela, pripovijetka, roman

EPIKA U STIHU
TEMA-od izuzetnog znaenja za odreenu zajednicu(grad,drava,pleme..). Pripovijedaju se dogaaji,opisuju sudbine junaka i njihove pustolovine (rat,putovanje,itd.). STRUKTURA- pripovijeda(izravno se obrada itatelju),fabula(donosi dogaaje iz mitoloke ili povijesne prolosti naroda) i lik(uglavnom heroji koji predstavljaju osobine naroda). EPSKA TEHNIKA- na poetku epa kratki uvod(invokacija) IN MEDIAS RES- ep ne zapoinje od vremeskog poetka,nego se na poetku epa iznosi situacija ved razvijene radnje(u sredite zbivanja) RETARDACIJA- pjesnik namjerno usporava radnju.To ini digresijama(duljim opisima predmeta,osobe ili dogaaja koji nisu temeljni dio fabule),epizodama(vedim,tematski zaokruenim digresijama koje su zaokruena cjelina) i ponavljanjima(ponavljaju se rijei,stihovi ili cjeline s ciljem da se podsjeti na prijanja zbivanja).

Epiku u stihu moemo podijeliti prema razliitim kriterijima:

prema nainu kako se djela uvaju i prenose usmena ili narodna pisana ili umjetnika

prema formalnim i strukturnim obiljejima epske pjesme(krade) epovi(dulji)

prema tematici junake religiozne pustolovne ivotinjske i sl.

EPSKA PJESMA-obrauje jedan dogaaj,nema velike razlike u odnosu na ep. EP-opirno epsko djelo u stihovima u kojemu se oko glavnoga dogaaja i likova niu sporedne radnje i likovi. EPOPEJA-(herojski ep) reprezentativan je primjer epske poezije.U njoj se daje najira slika ivota,obiaja i vjerovanjanekog naroda prikazana preko reprezentativnih heroja i dogaaja presudnih za opstanak toga naroda.(epovi ILIJADA i ODISEJA). ANTIKA (KVANTITATIVNA) VERSIFIKACIJA -utemeljena je na pravilnoj izmjeni dugih i kratkih slogova. -naziv za kratki slog je teza,a za dugi slog arza.Duljina trajanja kratkog sloga zove se mora.Dugi slog trajao je dvostruko dulje(dvije more). -vrste stihova(trimetar(3 stope),tetrametar(4),pentametar itd.) -vrste strofa(elegijski distih-strofa sastavljena od heksametra i pentametra;alkejska strofa(etverostih),safika stroa(etverostih)) -HEKSAMETAR-(stih ilijade i Odiseje) najsatriji je antiki stih koji su Grci ,po predaji,dobili od samog Apolona.Sastavljen je od 6 stopa.

10

EPIKA U PROZI:JEDNOSTAVNI OBLICI

jednostavan oblik u kojem se oblikuje pria koja najede objanjava neto ovjeku nepoznato,neobjanjivo. (npr.Sizif-mit o ovjekovoj potrebi za vjenim ivotom)

MIT(gr. pria)

BAJKA(bajati-vraati)

knjievna vrsta u kojoj se pojavljuju nestvarni dogaaji i likovi,ali tako da se isprepledu sa stvarnim dogaajima.Odlikuje je formulaian nain izraavanja te polarizacija likova na dobre i zle Vrste:narodna bajka i umjetnika bajka. knjievna vrsta u kojoj se pripovijeda o ivotu nekog ovjeka iji ivotni stav i ponaanje predstavljaju uzor drugim ljudima.U prvim se legendama prikazivao ivot krdanskih svetaca.

LEGENDA(lat.ono to se ima proitati)

Legenda o Aleksandru Velikom kratka knjievna vrsta pisana u obliku alegorije.Nositelji radnje najede su ivotinjski likovi preko kojih se prikazuju ljudski karakteri.(Ezopove basne)

BASNA

SAGA

oblik staroskandinavske prie o nekom dogaaju iz daleke prolosti-o podvizima bogova,o starim rodovima i sl.

ANEGDOTA

duhovita,a esto i satirina kratka pria o znamenitim ljudima ili dogaajima.

VIC( njem.-dosjetka,ala)

saeto se iznose neke situacije,dogaaji ili karakteri na nain da se obratom na kraju izaziva komian dojam.esto je utemeljen na dvosmislenosti,a za njegovo razumijevanje odluuje kontekst. rije je o posebnom obliku postavljanja pitanja tako da se navode osobine onoga o emu je rije.Te su osobine esto na prvi pogleda skrivene.

ZAGONETKA

POSLOVICA

jednostavnom jezinom strukturom se izraava neka spoznaja o bitnim ivotnim pojavama.najede je u obliku jedne reenice,a vrlo je esto ritmina.

11

SLOENI OBLICI NOVELA (lat.novellus-nov) -krada pripovijedna vrsta.Razvila se u predrenesansi,zaetnik je Giovanni Boccaccio:
Dekameron) -Znaajke: Tema: sve ono to zanima autora:sudbina nekog lika,zanimljiv dogaaj i dr. Kompozicija novele(naelo ekonominosti):zbog svoje kratkode prisiljava pisca na saimanje i vrlo promiljenu organizaciju sadraja: uvod donosi saeti prikaz osobina lika ili dogaaj koji de se obraditi,sredinji dio obino se bavi psiholokom analizom lika ili razradom dogaaja,zavretak esto predstavlja obrat-naglim se preokretom istie neto osobito vano za temu. Novele se mogu povezivat u novelistike cikluse-tzv .uokvirena novela:jedna novela slui kao ostalim novelama jer se njome objanjava njihova povezanost.(Dekameron ciklus od stotinu novela)

PRIPOVIJETKA -srednje duga pripovijedna vrsta,opsegom veda od novele,a manja od romana.Dulja je zbog
vedeg broja likova i dogaaja pa se moe dublje ulaziti u razradu teme-pripovijedanje je opirnije,sloenija je psiholoka karakterizacija likova. -primjeri:- U glib,Vjenceslav Novak, 1901. u asopisu Vijenac- socijalna tematika -suvremena pripovijetka: Dobri duh Zagreba,Pavao Pavliid.

ROMAN
-velika pripovijedna prozna vrsta.U njemu pripovijeda pripovijeda priu o nekoj temi u kojoj sudjeluju razliiti likovi. -povijest: -termin roman-svaki knjievni tekst koji nije bio pisan latinskim nego narodnim,tj romanskim/francuskim jezikom -sredinom 12.st. pojam roman vee se na stihovane pripovijesti s vitekom i pustolovnom tematikom,a u 13.st termin se odnosi i na prozna narativna djela Sve do 17.st. termin roman oznauje u prvom redu djela viteko-pustolovnog i fantastinog karaktera(viteki roman o Tristanu i Izoldi)
12

Od 17.st. pojavom romana Miguela Cervantesa Don Quijote termin roman dobiva znaenje slino dananjemu Pripovijeda u svojemu djelu umjetniki oblikuje neku grau.Graa se uzima iz razliitih izvora(povijesni,literarni,novinske rubrike i sl.),najiri je izvor grae sadran u osobi samoga pisca.

TRADICIONALNI ROMAN -roman je bio najpopularnija knjievna vrsta u razdoblju realizma(19.st.)-realistiki ili tradicionalni roman -znaajke: Sveznajudi pripovijeda u 3.licu Fabula se odvija nizanjem vanih dogaaja Nizanjem epizoda u romanu zapravo se oponaa protjecanje vremena u stvarnom ivotu Likovi se oblikuju fizikom,govornom,socijalnom psiholokom i etikom karakterizaicjom Sadraj se oblikuje razliitim pripovjedakim tahnikama: opisivanjem, pripovijedanjem, dijalogom i monologom.

POVIJESNI ROMAN- temelji se na povijesnim izvorima. TENDENCIOZNI ROMAN-autor je napisao s nekom namjerom.U sebi donosi poruku namjenjenu itateljima -primjer:Zlatarovo zlato,August enoa MODERNI ROMAN -Lovac u itu,David Salinger- pria je o Holdenu Caulfieldu,srednjokolcu koji je pobjegao iz internata.Lutajudi New Yorkom,on upoznaje negativne pojave u sviejt koji ga okruuje.Pria se pripovijeda iz perspektive esnaestogodinjega djeaka i odraava nain na koji on vidi i doivljava svijet.Njegov je nain izraavanja primjeren pripadnicima njegove generacije. -znaajke: U sreditu je modernoga romana lik-njegova svijest i podsvijest est je nepouzdani pripovijeda u 1.licu Fabula je reducirana jer je sve u romanu podreeno prikazivanju psiholokoga stanja lika Nema nizanja epizoda koje sugeriraju protjecanje vremena-javljaju se samo fragmenti zbivanja,a u cjelinu ih povezuje lik

13

Likovi su introvertirani, glavni junak netipian, promatra svijeta oko sebe, pasivan, bez
ciljeva mladi pripovjeda se suprotstavlja svijetu odraslih

Pripovijedaka tehnika-unutranji monolog(gotovo se poistovjeduju lik i pripovijeda) U jezik knjievnog djela ulaze rijei iz razgovornog stila

VRSTE ROMANA(naelo) Prema temi

Vrste romana drutveni,porodini,psiholoki,povijesni,pustolovni,ljubavni viteki i dr. Prema stavu autora i opdem humoristiki,satiriki,sentimentalni,didaktiki,tendenciozni tonu romana i dr. Prema initeljima integracije -roman zbivanja(npr.pustolovni) svih elemenata unutar romana -roman lika(lik dominira strukturom romana) -roman prostora Prema knjievnim epohama -realistiki(tradicionalni -moderni -1. Hrvatski roman- Planine,Petar Zoranid(1569.)

(gr.radnja) -termin drama u knjievnosti ima ire znaenje(knjievni rod) i ue znaenje(knjievna vrsta) -u drami je rije o sukobu koji se pokazuje nekom dramatinom cjelovitom radnjom.U njoj se likovi nalaze izmeu onoga to ele i onoga to mogu,izmeu pravde i nepravde i sl.
zajedniko -umjetnost -dramski tekst

DRAMA KAO KNJIEVNI ROD - u temelju je prikazivanje dramskog sukoba koji dovodi do do dramske napetosti koja se moe razrijeiti smrdu glavnoga junaka(tragedija),na smijean nain(komedija) ili izmeu ovih dviju krajnosti(tragikomedija) -znanost o knjievnosti -knjievna kritika

-dramski sukob -dijalog i monolog -dramatinost -dramska napetost

DRAMSKA UMJETNOST(KAZALITE) -ispreplede se nekoliko umjetnosti:knjievnost, glazba,gluma,likovna umjetnost,pantonima,ples -potreban su i tehnika sredstvar:pozornica ,rasvjeta i sl. -drama je scensko djelo u kojem glumci prema redateljevim zamislima izvode predstavu na pozornici -teatrologija-znanost o kazalitu -kazalina kritika

14

-Dramski tekst sastoji se od dijelova namijenjenih publivi(ono to govore glumci) i dijelova namijenjenih redatelju(nazivi likova i didaskalije-upute o tome to likovi trebaju raditi,kako govoriti i sl.) -U drami je rije o sukobu.On se pokazuje nekom dramatinom cjelovitom radnjom u kojoj se likovi nalaze izmeu onoga to ele i onoga to mogu i sl. -Dramski likovi-psiholoki ocrtani,tj. u sreditu je njihov karakter.razvojem radnje izotrava se suprotnost izmeu likova,to dovodi do dramskog sukoba. -Dramska radnja: Odvija se izmjenom dramskih situacija(odnos izmeu likova u nekome trenutku).U drami se javlja napetost kao rezultat dramskog sukoba. Najpogodniji nain za izraavanje suprotstavljenih stavova jest dijalog. Uz dijaloge pojavljuje se i monolog-razgovor lika sa samim sobom. Za odvijanje dramske radnje iznimno je bitan motivacijski sustav u drami-zato se neki novi lik ili zbivanje uvodi u radnje te kako se povezuje s prethodnim likovima i zbivanjima.O njemu ovisi kompozicija djela

-Dramska kompozicija-vanjska(podjela na inove i prizore) i unutranja(tijek radnje od uvoda do raspleta. Dijelovi unutranje kompozicije: Uvod ili ekspozicija-najede se kratkim dijalogom upoznaje gledatelje s poetnom situacijom kojom se pbjanjava poetak radnje(ponekad je to samo prolog) Zaplet-uvode se motivi koji pokredu radnju izazivanjem suprotnosti koje de dovesti do sukoba;drama se dalje razvija u gradaciji Vrhunac radnje(kulminacija)-suprotnosti su na vrhuncu,ali se ne vidi pravac razrjeenja Preokret radnje(peripetija)-radnja naglo skrede u odreenom pravcu prema razrjeenju Rasplet-razrjeenje svih suprotnosti

IN veda cjelina u drami PRIZOR manja cjelina u drami, dijelovi drame od ulaska do izlaska jednog lika sa scene - u kazalinoj predstavi sudjeluju glumci, redatelj, scenograf, kostimograf, kazalina kuda i gledatelji - kazalite je zajednitvo gledatelja i ive predstave

15

DRAMSKE VRSTE
TRAGEDIJA(tragos-jarac,ode-pjesma;jareva pjesma)
POECI TRAGEDIJE.Grka tragedija -starogrke sveanosti u slavu boga Dioniza,pripadnici kulta pjevali su uz ples ditirambe,a bili su kostimirani tako da su bili ogrnuti jarevom koom -postupno je u ditirambu dolo do odvajanja jednog pjevaa iz skupineformiranje kora(zbora)na jednoj strani i korifeja(korovoe) na drugoj strani.Korifej zapoinje voditi dijalog s korom-prvi glumac,time je utemeljena prva tragedija -zaetnik Tespis(6.st.pr.Kr.) -drugog glumca u tragediju uvodi Eshil,a tredeg Sofoklo Tragedija je knjievna vrsta u kojoj glavni lik posjeduje iznimne moralne i karakterne osobine,ali zavrava tragino zbog sukoba ideala i stvarnosti zbog vlastite sudbine. Grka tragedija: Svoje teme uglavnom uzima iz mitova Likovi su mitoloki junaci visokih moralnih naela koji slijede svoje uzviene morale,ali upravo to ih vodi u propast.Tragedija ima tragian zavretak zbog tragine krivnje lika. Uzvieni stil-ukraen govor. Cilj:katarza-proidenje osjedaja kod gledatelja. Dijelovi:prolog,epizodij,stasim,eksod

KOMEDIJA(komos-veseli ophod,ode-pjesma)
POECI KOMEDIJE.Grka i rimska komedija. -razvila se iz grkih obreda,uglavnom iz onih koji su slavili plodnost.Teme komedija bile su suvremene,likovi su bili predstavnici ljudi s tipinim manama,a naglaavala se neka loa karakterna osobina,pojava i sl.Pratio ih je jednostavan stil. -kor je bio u ulozi neke fantastine skupine(npr. abe,ose,oblaci i sl.) -najvedi grki komediograf bio je Aristofan(5./4.st.) -rimska komedija razvija se pod utjecajem novije grke komedije.Najvedi predstavnik Plaut.U komediju je uveo neke stalne likove(npr.lik krtog starca,lukavog slugu i sl.) -renesansna komedija slijedi Plautov uzor(Marin Drid,Dundo Maroje i Skup)

16

Komedija je dramska vrsta u kojoj se na duhovit i smijean nain pokazuju neke ovjekova slabosti ili drutvene pojave.Likovi su u komediji smijeni zbog naglaavanja njihovih mana. Vrste komedije(prema elementu na kojem je zasnovan komini uinak): Komedija karaktera(naglaavanje negativne karakterne osobine) Komedija intrige(zaplet koji je obino rezultat nesporazume) Komedija konverzacije(duhoviti razgovori i sl.) Komedija situacije(neoekivane situacije u kojima se nau likovi) Farsa(grubi i vulgarni humor) Vodvilj(laka komedija s pjevanjem) Comedia dell'arte(improvizirana renesansna komedija sa stalnim tipskim likovima)

Humor-ismijavanje neke osobine(pojave) s razumijevanjem Ironija-podrugljivo ismijavanje ljudi i pojava jer se govori suprotno od onoga to se misli. Satira-otro ismijavanje i kritiziranje ljudske slabosti i drutvene negativnosti. Sarkazam-zlobno,zajedljivo i pakosno ruganje i komentiranje. Groteska-prikazivanje osobe ili predmeta u izoblienim,nakaznim i neprirodnim kominim oblicima pa cjelina djeluje zastraujude,istovremeno i tragino i smijeno.

DRAMA U UEM SMISLU -iznosi pred itatelja/gledatelja ozbiljnu dramsku radnju u kojoj uglavnom nema kominih
elemenata,a njezin zavretak moe,ali ne mora biti tragian.Stoga kaemo da se u njoj dramska napetost razrjeava izmeu kominog i traginog. -Ivo Vojnovid,Ekvinocij

-ubrajaju se knievno-znanstvene vrste i publicistike vrste KNJIEVNO-ZNANSTVENE VRSTE ESEJ -krada prozna vrsta u kojoj se obrauju razliite teme iz ivota i znanosti.U njemu se temi pristupa znanstveno,tj.na nain koji ukljuuje razmiljanje i zakljuivanje,ali se u nainu obrade ogleda autorova sposobnost umjetnikog oblikovanja,njegova osobnost i stil. -utemeljitelj:Michel de Montaigne,Eseji,1580. -razvija se tema putovanja opisom krajolika,ljudi i obiaja,a putopisac pritom unosi vlastiti stav o onome to opisuje.

PUTOPIS

17

-hrvastki putopisac:Antun Nemid,Putositnice,1845. IVOTOPIS -donosi opis ivota neke osobe AUTOBIOGRAFIJA -donosi opis vlastitog ivota MEMOARI -autor pie o znaajnim linostima te dogaajima u kojima je izravno sudjelovao ili im je bio suvremenik DNEVNIK -autor iz dana u dan kronolokim redom zapisuje zbivanja i doogaaje te svoja zapaanja i razmiljanja POLEMIKA -posebna knjievno-znanstvena vrsta -u njoj se iznosi otro suprotstavljanje stavova o stvarima,pojavama i djelima od osobnog ili opdeg interesa. -knjievna,politika,znanstvena i sl. PUBLICISTIKE VRSTE FELJTON- (podlistak) donosi neku aktualnu temu iz podruja umjetnosti,znanosti ili filozofije,ali i iz svakodnevnog ivota koju najede obrauje na zabavan i duhovit nain,pristupaan prosjenome itatelju. REPORTAA-novinarsko izvjede o nekoj temi,pojavi ili dogaaju na temelju obavijesti prikupljenih na terenu.O samome reporteru ovisi koliko de tekst pribliiti umjetnikom nainu izlaganja.

KNJIEVNOST STAROG ISTOKA

KNJIEVNOST SREDNJEG ISTOKA(Indijska knjievnost)
Svete knjige- Vede-2 i 3. Tisudljede pr.Krista,sastoje se od etiriju zbirki,najvanija Rgveda -Rgveda je pisana u stihu,razliiti obredni tekstovi,vedinom himne posvedene razliitim staroindijskim boanstvima,najstariji sauvani primjeri indoeuropske knjievnosti. Epovi-Mahabharata(Velika pjesma o plemenu Bharata)-od 4.st.pr.Kr.do 4.st.poslije Krista -sastoji se od 18 knjiga,sadraj u cjelinu povezuju sukobi Pandava i Kaurava(roaka) -Ramajana(Ramini podvizi)-junaki ep o ivotu kralja Rame,nastao u usmenoj knjievnosti,a tekst izmeu 5.st.pr.Kr. i 2.st. poslije Krista,u djelu se pojavljuju slikoviti fantastini motivi,sastoji se od 7 knjiga,pretpostavlja se da su 1. I 7. Knjiga najkasnije nastale

18

Poeci basne-Panatantra(Pet knjiga)-zbirka pounih pria i basni.Oko 3.st.pr.Krista. -Prie su u prozi ispriane jednostavnim jezikom.Na kraju pouka u stihovima.

BABILONSKO-ASIRSKA(MEZOPOTAMIJSKA) KNJIEVNOST
Ep o Gilgameu-najstariji ep svjetske knjievnosti(oko 1700.god prije Krista). -govori o junaku Gilgameu i njegovu traganju za besmrtnodu,pisan je klinastim pismom,a zapisan je na akadskom jeziku -epska je tehnika uoljiva u primjeni razliitih sredstava retardacije

BIBLIJAstara fenika luka Biblos; ta biblia (gr.) = knjiice -Bibliju ine 73 knjige nastale izmeu 1300.g.pr.Krista i 100.g.n.e.Podijeljena je na Stari i
Novi zavjet

STARI ZAVJET(46 knjiga) Sinajski savez Boga s izabranim narodom Petoknjije(heb.Tora) Povijesne knjige Psalmi Mudrosne knjige Proroke knjige Jezik: veinom hebrejski jezik;najstariji dijelovi pisani su aramejskim jezikom Vrijeme: od 13.st prije Krista do roenja Isusa Krista

NOVI ZAVJET(27 knjiga) Krist ostvaruje novi savez Boga s ovjekom Evanelja Djela apostolska Poslanice apostola Pavla Katolike poslanice Otkrivenje(Apokalipsa) Jezik: grki jezik Vrijeme:prvo stoljede poslije Krista

STARI ZAVJET -Petoknjije(Nauk ili Tora)-prvi je i temeljni dio Biblije.Zapisana povijest

Izraelaca,izabranog naroda.Na poetku postanak sviejta,a na kraju pripreme izabranog naroda za ulazak u Obedanu zemlju.Pripisuje se Mojsiju.

19

KNJIGA POSTANKA-bavi se opdeljudskim pitanjima podrijetla i ovjekove sudbine te odnosom dobra i zla.ine je mitovi iz narodne predaje(stvaranje prvog ovjeka,raj,potop i dr.)

KNJIGA IZLASKA bavi se osloboenjem i izlaskom izabranog naroda iz egipatskog ropstva pod Mojsijevim vodstvom;ukljuuje i savez na Sinaju)

LEVITSKI ZAKONIK-donosi tekstove koji pokazuju idovstvo kao religiju i obrede povezane s njom.

KNJIGA BROJEVA-pokazuje daljnju povijest Izraelaca i njihov put kroz pustinju

PONOVLJENI ZAKON-bavi se obnovljenim savezom s Jahvom i prikazom zakonskih propisa.zavrava Mojsijevom smrdu.

-Povijesne knjige-isprepletene knjievnim ulomcima,ali su i vaan povijesni izvor -Knjiga o Juditi-ne donosi povijesne dogaaje.Pretpostavlja se da je dogaaj izmiljen.Svojim se stilom Judita pribliila velikim djelima umjetnike knjievnosti.

-Tredi dio: Psalmi-zbirka religiozne lirike.Sastoje se od 150 biblijskih molitava i obrednih

pjesama.Najvedi dio nastao je u vrijeme babilonskog suanjstva. sadraj U njima se poziva na slavljenje Boga i njegovih udesa. Narod se obrada Jahvi i moli za pomod u nevolji.Mogu biti u ime naroda,ali i individualne. oblik poetak:poziv na hvalu Boga glavni dio:iznose se razlozi zahvale Bogu poetak:zaziv Boje pomodi glavni dio:molitelj iznosi nevolju pred Jahvom,a zatim izraava pouzdanje u Jahvino milosre. poetak:uvodna najava zahvale glavni dio:opis primljenoga dobroinstva,a na kraju se kao zakljuak esto donosi pouka kao opomena nazonima.

himne ili hvalospjevi tubalice

zahvalnice

Ovi su psalmi vrlo bliski himnama.To su zahvalnice naroda ili pojedinaca Bogu.

20

-Mudrosne knjige-mudrosna knjievnost razvijala se na kraljevim dvorima.Temelji se na tradiciji i ivotnom iskustvu.Prenosi se najede mudrim izrekama.Mudrosne knjige sastavljene su od 6 zasebnih knjiga:Knjiga o Jobu,Mudre izreke,Propovijednik,Pjesma nad pjesmama,Knjiga Mudrosti i Knjiga Sirahova.Tradicija dio ovih knjiga pripisuje kralju Salomonu.

NOVI ZAVJET Evanelja

Matejevo evanelje ivot prve krdanske zajednice.Odnos izmeu Staroga i Novoga zavjeta,Krist je prikazan kao obedani Mesija. Markovo evenelje-prati Kristovo kretanje i djela,Marko pria prema onome to je uo od Petra,bez posebne biranosti stila. Lukino evanelje- retrospektivno promatra Isusov ivot,Isus je utjelovljenje ideala ljudskoga savrenstva.(Izgubljeni sin) Ivanovo evanelje-posljednje,nosi naziv duhovno evanelje,razlikuje se izborom grae,povijesnim i zemljopisnim okvirom te nainom izlaganja.Evanelje je puno simola.(Zarunik,Pastir,Kruh,Svjetlo i sl.)

Djela apostolska-svjedoe o djelima apostola Petra i Pavla nakon Isusova

uskrsnuda.Vrijeme od Kristova uskrsnuda do Pavlova dolaska u Rim 61.god.

Poslanice apostola Pavla- sastavni dio njegova misionarskoga rada,a upudene su

zajednicama(Rimljanima,Korindanima i dr.).

Katolike poslanice- Upravljene zajednici vjernika u cjelini. Otkrivenje(Apokalipsa)-najmlaa biblijska knjiga,napisana potkraj 1.st.Pisac je
Ivan.Donosi viziju novog svijeta.Pomijeane znaajke apokaliptikog i prorokog teksta.Vizije bududnosti iznose se u slikama,brojevima i simbolima.

Najvaniji prijevodi Biblije:

Septuaginta-(Prijevod Sedamdesetorice)-prijevod SZ s hebrejskoga na grki.2.-3.st.pr.Kr. Vulgata-Biblija u cjelosti prevedena na latinski jezik(sv.Jeronimo) 4.st. Hrvatski prijevodi:-Bartol Kaid-preveo cjelovitu bibliju na hrv.jezik(1630.),rukopis

-Matija Petar Katanid-prvi tiskani potpuni prijevod na

hrv.jezik(1831.u Budimu)
21

-zajedniki naziv za knjievnost stare Grke i Rima.Njezin tijek pratimo od pojave Homerovih epova(8.st.pt.Kr.) do Zapadnog Rimskoga Carstva(476.g.)

GRKA KNJIEVNOST
Pretklasino(arhajsko) razdoblje(8.st.pr.Kr.-450.g.pr.Kr.) dominira usmena knjievnost ep i lirska poezija

Klasino razdoblje(450.pr.Kr.-323.pr.Kr.) u sreditu ovjek,djela se bave opdeljudskim i aktualnim problemima dramske vrste(tragedija i komedija)

Aleksandrijsko razdoblje epilij(kratka vrsta koja je zamijenila ep),kratka pastirska pjesma i epigram

Helenistiko razdoblje(323.pr.Kr.-6.st.posl.Kr.)

Rimsko razdoblje pad Grke pod rimsku vlast,potovanjem uva slavnu prolost

-EPSKA POEZIJA HOMER:ILIJADA -15 696 heksametarskih stihova podijeljenih u 24 pjevanja -Na poetku epa dolazi invokacija-epski pjesnik zaziva muze ili boju pomod u pisanju epa,a pripovijedanje poinje in medias res.

22

-Ep govori o poznatim temama.Tema je vana za cijelu zajednicu jer na neki nain govori o opstanku naroda.Zbog otprije poznate teme epski pjesnik slui se retardacijom (ponavljanje,digresije i epizode).(npr. opis tita koji Ahileju izradi bog Hefest-srednji krug:nebeski svod; 1.prsten:ivot u gradu; 2.prsten:ivot na selu; 3.prsten:pastirski ivot;obod tita:Okean) -Epski su junaci uvijek u nekoj akciji,moraju prijedi preko nekih prepreka.Kada je rije o karakterizaciji likova,uoit demo da je uz ime obino neki stalni epitet (npr. brzonogi Ahilej) i da lik nije psiholoki opisan. -Zbog epskih tema pjesnik uvijek govori u ime cijele zajednice(Homer progovara u ime svih Grka). Stoga su i junaci epskih djela nositelji osobina toga naroda. -Osnovni je motiv Ilijade srdba jednog od najboljih ahejskih junaka, Ahileja, kojega je ljutito uvrijedio ahejski voa Agamemnon. -Pripovijedaju se dogaaji iz desete godine Trojanskog rata, to su ga vodili Ahejci protiv trojanskog kralja Prijama, jer je njegov sin Paris oteo Helenu, enu kralja Menelaja. Radnja obuhvada period od pedeset i jednog dana. -Ovaj je ep dobio naziv po Iliju, to je drugi naziv grada Troje. -Sa strane Ahejaca stoje bogovi Posejdon, Hermes, Hefest, Hera i Atena, a na strani Trojanaca bore se Ares, Apolon, Artemida, Leta, Afrodita i Ksant.
-Likovi:Grci-Ahilej,Patroklo,Agamemnon,Menelaj,Odisej Trojanci-Hektor,Prijam,Paris,Briseida,Andromaha -Kratki sadraj: Sadraj obuhvada zadnjih 51 dan u zavrnoj, devetoj godini rata koji se vodio

izmeu Troje i Grke zato to je trojanski kraljevid Paris oteo lijepu Helenu, enu kralja Meneleja i opljakao kraljevsko blago. Radnja poinje odbijanjem grkog kralja Agamemnona da vrati Kriseidu ocu, Apolonovom svedeniku, na to se on razbijesni i za osvetu poalje kugu na grke. Pod pritiskom Ahileja i ostalih grkih uglednika Agamemnon pristane vratiti kder ocu, no sebi zauzvrat uzme Ahilejevu robinju Briseidu. Tada poinje prava radnja epa.Ahilej se rasrdi, povue iz vojske i rata te naloi majci da moli Zeusa da oduzme Grcima ratnu sredu kako bi uvidjeli koliko su ogrijeili o njega.Nakon brojnih poraza koje su Trojanci na elu sa Hektorom nanijeli Grcima, Agamemnon moli Ahileja da se vrati, te mu zauzvrat obedava veliko blago i Briseidu. Jo uvijek obuzet srdbom Ahilej odbije, no dade vojsku svom najboljem prijatelju Patroklu da povede grke u pobjedu. U bitci Patroklo umire od Hektorove ruke. Kad to uje Ahilej obuze ga veliki bijes, te se odlui osvetiti za prijateljevu smrt. U dvoboju, koji je vrhunac djela, Ahilej ubije Hektora uz pomod boice Atene. Danima poslije Ahilej mrcvari Hektorovo tijelo sve dok Hektorov otac ne zatrai sinove ostatke ljubedi Ahilejevu ruku (ruku sinove ubojice). Kad to Ahilej vidi proe ga srdba i bijes, te vrati tijelo. Ilijada zavrava pokapanjem Patrokla.

Homer:Odiseja
-Tema: ivot i pustolovine Odiseja,lutanje iz radoznalosti,elja za spoznajom -Ideja: Ljubav i borba na kraju uvijek pobjeuju 23

-Opisuje se posljednjih 40 dana desetogodinjeg Odisejeva lutanja nakon povratka iz Trojanskog rata,boravak na otoku Feaana i borba s proscima njegove ene Penelope -ep u 24 pjevanja,12 103 heksametra -Likovi:Odisej,Telemah,Penelopa,Nausikaja,feaki kralj Alkinoj -fabula je pisana kao retrospekcija-Odisej na dvoru Feaana pripovijeda to mu se dogodilo tijekom desetogodinjeg lutanja -Kratki sadraj: Odiseju, znamenitom grkom junaku i kralju Itake na povratku iz Troje zameo se svaki trag. Na Itaci se pronio glas da je nastradao, pa su nagrnuli prosci Penelopi, njegovoj eni moledi je da poe za jednog od njih. Njoj nije do udaje a prosci su zbog toga nestrpljivi, nasrtljivi i drski. U Odisejevu domu poinju svakakve nezgode. Prosci se goste i zabavljaju, i tako rastau Odisejevu domovinu. To traje ved etvrtu godinu. Konano su se bogovi saalili nad Odisejem i odluili da prekinu njegova stradanja. U tome velika udjela ima boica Atena, koja uvijek uskae u pomod Odiseju kad se nae u nevolji. Na skuptini bogova Atena se zauzela za Odiseja. Odisej se zamjerio bogu Posejdonu to mu je zaslijepio sina Polifema. Zbog toga mu prijei da se vrati kudi. Kako Posjedon nije bio na skuptini, bogovi odlue da se nakon 20 godina Odisej vrati kudi. Atena odmah otie do Telemaha i naredi mu da sazove narodnu skuptinu i da zaprijeti proscima, to Telemah i uini. Prosci ga izruguju i ne ele otidi iz njegove kude sve dok se njegova majka ne odlui za jednog od njih. Telemah krede na put da sazna neto o ocu Odiseju. Atena je preobraena u Mentora odvela Telemaha do Pigena da nae Nestora. Nestor nije mnogo rekao nego ga uputi Menelaju. Na Olimpu bogovi ponovno vijedaju. Atena je ponovno potakla pitanje Odisejeva povratka. Odlueno je da se Odisej napokon vrati kudi. Hermon, glasnogovornik bogova, obavijesti Nimfu o odluci bogova radi koje je i doao. Kalipsa poe Odiseju saopditi odluku bogova. Odisej je u prvi mah mislio da se radi o jo jednoj varci, a tek je onda uvidio da Kalipsa govori istinu. Odisej je u svom daljnjem putovanju imao jo dosta potekoda. Odisej je doao do feniana koji su priredili gozbu u njegovu ast. Odisej je fenianima ispripovijedao sve o svojim mukama i patnjama. Pripovijedao im je o Kiklopu kojeg je oslijepio i zbog kojeg je kanjen od boga Posejdona. Priao im je o Kirki koja je njegove prijatelje pretvorila u svinje, a na kraju im povratila ljudski oblik, a Odisej i prijatelji su ostali kod nje godinu dana. Tada im je ispriao o mrtvakom carstvu gdje vidje majku za koju ne zna da je umrla. Ispriao im je o sirenama koje su svojom pjesmom izmamile svakog mornara koji onuda proe. Govorio je o stranoj Skili i Ohalijevom govedu. Nakon dugog razgovora Odisej krene na put u Itaku. Feniani ga usnulog odvedu do Itake. Atena je Odiseja preruila u runog starca tako da ga nitko na Itaki ne prepozna. Tada ga uputi kod Eumeja. Eumej lijepo primi starca ne znajudi da je on njegov gospodar. Eumej je govorio lijepih stvari o Odiseju. Odisej odlui da sada ovako preruen sazna o odanosti slukinja. Atena ode do Telemaha da ga obavijesti da brzo doe kudi. Telemah se vrati kudi u tajnosti i tad prepozna svog oca Odiseja. Atena, Odisej i Telemah zajedno planiraju napad na prosce. Odisej odlazi preruen u kudu gdje ga prepoznaje sluavka po ranjenoj nozi. Na kraju ipak doe do pokolja prosca, ali kraj je sretan jer Penelopa prepoznaje svog mua nakon mnogo godina.

HOMER-najstariji grki epski pjesnik,bio je slijepi putujudi pjeva,pretpostavlja se da je rodom iz

Smirne u Maloj Aziji.Tvorac je Ilijade i Odiseje.Grka knjievnost zapoinje njegovim epovima.Postavlja se tzv. homersko pitanje(pitanje je li Homer uopde postojao,odnosno pitanje autorstva Ilijade i Odiseje).Dvije struje znanstvenika: Unitaristi-smatraju da je Homer postojao i da je 24

autor obaju epova,pretpostavlja se da je postojala starija graa koju je Homer usustavio i stvorio od nje zaokruenu cjelinu.Pluralisti-smatraju da je psotojalo vie autora,tj. da Homer nije genijalni autor obaju epova.Pripisuje mu se i kradi ep Boj aba i mieva te Homerske himne. -LIRSKA POEZIJA

-Lirska se poezija toga vremena dijelila u tri skupine.Jedna je od njih melika,najblia

dananjem pojmu lirike.Melikom su se nazivale sve lirske vrste koje su se izvodila uz glabenu pratnju.Djelila se u monodijsku liriku(pjesma za jedan glas) i korsku liriku(vieglasna pjesma). MONODIJSKA LIRIKA -Otok Lezb u Egejskom moru u 6. Je stoljedu pr.Krista jukturno sredite u kojem se njeguju glazbeni i knjievni oblici.Na tom su otoku ivjeli Alkej i Sapfa,najvedi pjesnici monodijske lirike toga doba.Njihove su teme osobne,ali vezane uz svakodnevna zbivanja. Alkej-njegov pjesniki opus uglavnom ine himne s mitolokim sadrajem,domoljubne pjesme,gozbene i ljubavne pjesme.Primjer:Lai.Najede je pisao oblikom strofe koju danas po njemu zovemo alkejskom strofom:lirska strofa od dva jedanaesterca,jednog deveterca i jednog deseterca.Utjecao je na rimskog pjesnika Horacija. Sapfa-bila je na elu kole za djevojke(njeguje kult boice Afrodite).Pjesme je pisala u obliku himni,epitalamija(svadbenih pjesama) i ljubavnih pjesama.Safika strofa-tri jedanaesterca i jedan peterac.Primjer:Ljubavna strast.Platon ju je uvrstio u muze. Anakreont-pjesnik iz Male Azije pjeva o ivotnim radostima,ljubavi i pidu(bezbrinija strana ivota).Pjesme pie jonskim dijalektom,jednostavnim i jasnim stilom.Anakreontika-posebna vrsta lirskih pjesama kojima su teme ivotni uici,ali i njihova prolaznost. KORSKA LIRIKA -razliita od monodijske,dulja je od nje,a kako sam naziv govori,recitira je kor Pindar-pisao je sve vrste korske lirike,ali je najpoznatiji po svojim epinikijima koji se zovu i odama zbog sveanog tona.Pjesme je pisao po narudbi.Utemeljitelj je ode kao tradicionalnog stila pisao je sveanim stilom.

TRAGEDIJA -u njezinu je sreditu odnos pojedinca i drutva,iako za predloak uglavnom uzima mit,teme
su suvremene. Eshil-Sauvano je 7 njegovih tragedija :Agamemnon,rtva na grobu, Eumenide, Perzijanci,

Okovani Prometej , Sedmorica pod Tebom,Pribjegarke.Eshil je tvorac(otac)klasine grke

tragedije.Uveo je drugog glumca i tako obogatio scensko zbivanje.Povedana je uloga dijaloga
25

i omogudena pojava dramskog sukoba.Eshilove tragedije u kojima se Zeusu suprotstavljaju likovi koji imaju nadljudske osobine zapravo imaju politiko obiljeje.

Sofoklo:Kralj Edip
Razgovor Tebanskog kralja Edipa sa svedenikom. Svedenik podsjeda Edipa da u njegovoj zemlji vlada kuga, da su polja i ene bez ploda. Edip sve to ved zna kao i njegova ena Jokasta i svakog trena oekuju da se vrati Kreont koji de donijeti vijesti iz proroita boga Feba. Dolazi Kreont i govori Edipu da de iz njegove zemlje izadi nevolja kada nau ubojicu svog vladara Laja na ijem prestolju sada stoji Edip. Edip uvi za proroanstvo nudi u ime boga da se pronae krivac za ubojstvo i da ga se istjera iz zemlje. No kako bi bilo teko pronadi krivca bez nekog traga pozove Edip proroka Tiresiju. Ubojica Laja je bio upravo Edip. Edip se razljuti, Tiresiju je branila istina, pa nastavi rekavi proroanstvo, a ono je bilo da de Edip postati slijep. Svaa Edipa i Kreonta u kojoj Edip osuuje Kreonta da je nagovorio proroka Tiresiju da bi se dokopao vlasti. Tada se umijea Jokasta i razljuti se kada vidi oko ega se svaaju. Kreont odlazi, a Jokasta eli doznati toje to uznemirilo njezinog mua. U njihovom daljnem razgovoru postaje sve jasnije, ali je Edip stvarno ubio Laja, ali mu Tiresijevo proroanstvo nije posve jasno. Dolazi glasnik iz grada Korinta u kojem je Edip odrastao i govori mu da je starac Polib umro, i da mu on nije otac. Tada se Edip strano uznemirio jer je bio uvjeren da mu je Polib otac. Meutim, glasnik mu ree da ga je dobio od jednog starog pastira koji je bio u Lajevoj slubi. Tada je Jokasta problijedila jer je znala tko je Edip. Dolazi pastir koji mu ispria kako je doao do njega. Edip je shrvan bolom i bijesom. On je sin Jokaste i Laja. Oenio je vlastitu majku i ubio vlastitog oca. Saznavi koje je grijehe Jokasta napravila ona se objesila, Edip si je iskopao oi, te sam sebe onom kletvom istjerao iz zemlje sam bez igdje ikoga, a Kreont je zavladao Tebom. -Tema: neumoljivost,nepromjenjivost ljudske sudbine -motiv Sfinge koja postavlja zagonetke putnicima prema Tebi i ubija ih ako ne znaju odgovor.Edip rjeava zagonetku te poini samoubojstvo.To je razlog to je izabran za kralja.Mit o Lajevom prokletstvu-bogovi su prorekli Laja i njegovo potomstvo do tredeg narataja.Tako Edip postaje krivac bez krivnje! -Likovi:Edip,Jokasta,slijepi vra Tiresija,svedenik ,tebanske starjeine,glasnici,sluga,dvorska pratnja -6 inova

Sofoklo:Antigona
KNJIEVNI ROD: drama VRSTA DJELA: tragedija u sedam inova VRIJEME RADNJE: razdoblje stare Grke MJESTO RADNJE: Kreontov dvor,Teba TEMA: sukob tiranije s univerzalnim moralnim vrijednostima LIKOVI:Antigona,Izmena,Kreont,Hemon,Tiresija

26

-KOR-vodi itatelja(gledatelja) kroz tragediju objanjavajudi radnju;govori o ovjeku,njegovim vrlinama i manama te o nekim opdenitim ljudskim vrijednostima,druga mu je uloga savjetodavna -umjetnost je za stare Grke mimesis(oponaanje);tragedija-osobito cijenjena zbog miljenja da oponaa djelovanje i ivot -gledatelji de osjetiti samilost i zajednitvo s likovima-symapthia,a proivljavajudi s likom njegove osjedaje,u gledatelju de se osjedaji proistiti-katharsis(katarza) KOMPOZICIJA: 1. uvod: Eteoklo i Polinik umiru u dvoboju,Antigona se povjerava Izmeni o svome naumu 2. zaplet: Kreont zabranjuje pokapanje, ali Antigona ga ne slua,dolaze straarii priopdavaju Kreontu da je netko izvrio pogrebni obred nad mrtvim Polinikovim tijelom 3. kulminacija: Kreont osuuje Antigonu na smrt,sukob Kreonta i Hemona 4. obrat: dolazak proroka Tiresije:bogovi govore Kreontu da mora potedjeti Antigonu 5. rasplet: umiru Antigona,Hemon i Euridika JEZIK I STIL: Uzvien stil pripovijedanja, koriteno je mnotvo epiteta i aforistinih misli. ELEMENTI TRAGEDIJE: Tragini junak: Antigona potuje svoja naela i eli pokopati brata Tragina krivnja: Antigonina odanost obitelji i Bojem zakonu Tragini zavretak: Antigona se objesila,Hemon se ubija,Euridikina smrt Dramski sukob: odvija se izmeu Antigone(Boji zakon,obitelj i ljubav) i Kreont(dravni zakoni,domovina,mrnja) Sofoklo grau uzima iz mitologije.U sreditu zbivanja je ljudski karakter tj.pojedinac i njegova sudbina.Gotovo su uvijek suprotstavljeni izdvojeni pojedinac i vladajudi sloj,pri emu individualac postaje traginim likom.Osnovni pokreta dramske radnje je ljudska volja(bogovi ne upravljaju likovima).Tragediji daje konaan oblik uvodedi tredega glumca ime je omogudio sloeniji razvitak radnje,broj lanova kora povedao je s 12 na 15 pa se kor mogao podijeliti u dva dijela.Iako je tragiki lik idealiziran,on ima ljudske maneslabost,neodlunost,patnju i sl.Moralni principi ga na kraju vode u smrt.Djela Sofokla:Ajant,Trahinjanke,Antigona,Kralj Edip,Elektra,Filoktet,Edip na Kolonu. Euripid-uzimao je teme iz mitova,u svojim djelima je iznosio drutvenu problematiku,u sreditu je
njegova interesa ovjek i njegova sudbina,a bogovi pritom nisu u prvom planu.Likove razdire unutranji sukob.Prvi je prikazao traginu ljubav kojoj je uzrok ljudska slabost.Prvi se put pojavljuju psiholoki ocrtani enski likovi,likovi valikih traginih junakinja.Unosi novine:kratkim prologom najavljuje budude zbivanje i smanjuje dionice kora,a vie prostora daje dijalogu,koristio se postupkom deus ex machina(bog sa stroja)-rasplet radnje koji je rezultat intervencije bogova.Djela:Alkestida,Andromaha,Hekuba,Helena,Elektra,Heraklo,HipolitmIfigenija u

Aulidi,Ifigenija na Tauridi,Medeja.

27

KOMEDIJA
ARISTOFAN-najvedi predstavnik stare atike komedije,najvedi grki komediograf.Djela:abe,Lizistrata,Oblaci,Ptice,Ose i dr. MENANDAR-jedan od najznaajnijih predstavnika nove atike komedije.Sauvana samo jedna komedija(ovjekomrzac).

RIMSKA KNJIEVNOST
Prvo ili uvodno razdoblje(od pojave prvih spomenika do 240.pr.Kr.)
usmena knjievnost dominira,poezija ima obrednu ulogu pjesme su ispjevane u saturnijskom stihu

prve obrade grkih drama,pojavljuju se satire,procvat doivljava komedija(Tit Makcije Plaut)

Drugo ili arhajsko razdoblje(240.-80.g.pr.Kr.)

heksametar postaje dominantnim stihom

Trede ili zlatno razdoblje(80.pr.Kr.-14.poslije Kr.)

najbolja djela lirskih pjesnika(Katul,Tibul),Vergilije pie Eneidu,Ovidije Metamorfoze,a Horacije ode i antiku poetiku o pjesnitvu(Poslanica Pizonima) Dijeli se na Ciceronovo doba(do 30.pr.Kr.)borbe i propast Republike i Augustovo doba-kulturni razvitak drave

etvrto ili srebrno razdoblje(14.-117.) Javljaju se basna i epigram. Peto ili razdoblje propadanja(117.-476.) Krdanska knjievnost.

RIMSKA KOMEDIJA
Tit Makcije Plaut:krtac(Aulularia)
KNJIEVNI ROD: drama,4 ina-nije sauvana u cjelosti,nedostaje kraj VRSTA DJELA: komedija karaktera MOTIVI: zlato, krtost TEMA: udnja za zlatom O DJELU: Starac Euklion uva blago koje je pronaao u kudnom ognjitu. Usprkos tome, on se svima predstavlja kao siromah. Kderku Fedru eli udati za starog Megadora, ali ona voli mladida Likonida (trudna je s

28

njim). Likonidov sluga Strobil krade Euklionu novac. Zavretak je komedije izgubljen, ali u prologu je navedeno da je sretan: Euklion dobiva novac, a Fedra Likonida. Ova je Plautova komedija nadahnula mnoge pisce, meu ostalima Marina Drida, za njegovu komediju ''Skup'' i Molierea za njegovu komediju ''krtac''. KOMPOZICIJA DJELA: Dvije dramske radnje: 1. krti starac Euklion i njegovo blago 2. Udaja Fedre - likovi:KUDNI BOG,EUKLION, gospodar, opsjednut novcem i ne uiva u troenju nego gomilanju novca, vaniji mu je novac od vlastite kderi, grub je prema slugama, sumnjiav prema blinjima, sebian, gubitak mu je novaca jednak smrti, FEDRA, Euklionova kdi,STAFILA, stara slukinja - kderina dadilja,MEGADOR, Euklionov susjed,EUNOMIJA, Megadorova sestra,LIKONID, Eunomijin sin,STROBIL, sluga u Megadorovoj kudi,ANTRAKS i KONGRION, kuhari,PITODIK, sluga Komediografski postupci-quid pro quo-situacija u kojoj jedan lik misli na jedno,a drugi na drugo. -niz tipinih situacija u kojima najbolje do izraaja dolazi karakter. Najpoznatija Plautove komedije su:Blizanci,Hvalisavi vojnik,krtac. Proslavio se posebnom vrstom komedije pod nazivom fabula palijata.nastala je pod grkim utjecajem,utemeljena je na komediji situacije.Naziva se jo plautovska komedija.

ZLATNO RAZDOBLJE
Gaj Valerije Katul:Jadni Katule,Lezbiji Prvi veliki rimski lirski pjesnik.Njegova je lirska poezija duboko proivljena i neposredna.Utjecao je na velike europske romantiare.Pripada skupini pjesnika koji se nazivaju neotericima ili novim pjesnicima.Svjesno se okredu od starijih rimskih pjesnika i svojim uzorima smatraju grke pjesnike aleksandrijskog razdoblja.Piu preteito male oblike-lirske pjesme i krade epske forme.Teme su im razliite(uene,osobne).esti su mitoloki sadraji.Njeguju kult forme.Pozornost posveduju jezinom izrazu,stiliziran nain obrade,elegancija oblika,melodioznost ritma i esti refreni. Publije Vergilije Maron:Eneida,ep
Trojanski junak Eneja nakon pada Troje sedam je godina lutao po moru traei novu domovinu koju mu je odredila sudbina odnosno bogovi. Lutajui morem doivo je mnoge nedae koje mu je prireivala boica Junona razbivi mu brodovlje uz pomo boga vjetrova. Spas je naao na dvoru kartake kraljice Didone koja je veoma gostoljubivo primila Eneju i Trojance. Na gozbi koju je pripremila Didona Eneja je s bolom priao o desetogodinjem ratu i padu Troje. Takoer je spomenuo i Hektora s kojim se susreo u snu i njegov savjet da napusti Troju i s preivjelim Trojancima potrai novu domovinu.

29

Izmeu lijepe Didone i Eneje raa se ljubav koju je prekinuo Jupiter naloivi Eneji preko svog glasnika Merkurija da krene u Italiju jer to od njega trai sudbina. Didona ne mogavi zadrati Eneju baci na njega kletvu i oduzme si ivot spalei se na lomai. Eneju je oluja bacila na obale Sicilije gdje ga je primio kralj Akest, a trojanske ene umorne od lutanja spalie veinu trojanskih brodova. Na godinjicu smrti Eneji se u snu javlja otac i nareuje da krene put Italije samo sa ljudima sposobnim za ratovanje jer ga tamo oekuju duge i teke borbe. Prethodno neka posjeti podzemni svijet gdje se susreo s ocem i Didonom koja mu nije oprostila to ju je napustio. Iskrcavi se na Italsko tlo Eneja i Trojanci ratuju sa italskim narodom a najvei mu je neprijatelj kralj Turn jer mu je Eneja oteo zarunicu. Borbe traju do smrti kralja Turna.

Mjesto radnje:Kartaga i Italija Tema:Enejina lutanja nakon pada Troje i ratovanja po dolasku u Lacij radi osnivanja nove drave. Vrsta djela:Junaki ep (12 pjevanja)-9896 heksametara,latinski jezik Pjesniki uzor:Homer, odnosno Ilijada i Odiseja Kompozicija djela:U prvih est pjevanja opisuje lutanja Eneje /Odiseja/, a u drugih est pjevanja opisuje ratovanja Eneje na italskom tlu /Ilijada/ Glavni motiv: Osnivanje nove drave odnosno Rima Likovi bogova: Jupiter /Zeus/ - Vrhovni bog Junona /Hera/ - ena i sestra Jupiterova, eli propast Eneji i Troji Venera /Afrodita/ - Boginja ljepote, majka Eneje Minerva /Palada/ - Atena, ki Jupiterova, boginja znanosti i umjetnosti Neptun /Posejdon/ - Bog mora, staje na stranu Eneje i Trojanaca nakon to Junona uzburka more jer ne doputa da itko remeti vode, to su njegovi poslovi Merkur /Hermes/ - Glasnik bogova -Likovi:Eneja,otacAnhiz,sin Askanij,Didona,proroica Sibila,kralj Turno,zarunica Lavinija,Latinjani,Etrurci -Vergilije se koristio knjievnim postupkom proricanja onoga to se ve dogodiloi to je povezao sa svojim vremenom -sve vrline rimskog junaka su prikazane u liku Eneje Vergilije je najznaajniji rimski epski pjesnik.Eneida je postala nacionalnim epom Rimljana.Vergilijeva djela rimska je i srednjovjekovna knjievnost uzela za uzore.

tri temeljna tipa pjesnitva Bukolike kao primjer niskoga stila Georgike kao primjer srednjega stila Eneida kao primjer visokog stila

temeljni rodovi Pastirski rod Didaktiki rod Epski rod

Kvint HORACIJE Flak:Lidiji,Poslanica Pizonima(Pjesniko umijede)

Tema se u Horacijevim pjesmama razvija obradanjem nekoj osobi.Teite je uvijek na refleksiji(misaonosti),a ne na osjedaju.

30

Pjesma Lidiji dobila je naziv kraljica oda. Poslanica Pizonima govori o teoriji pjesnikog stvaranja pa je kasnije nazvana Pjesniko umijede(Ars poetica).Horacije iznosi temeljna naela oblikovanja knjievnog djela. Horacijeva djela: Prvo razdoblje:Satire,Epode Drugo razdoblje:Pjesme(Ode),Poslanice(Epistulae)-Poslanica Pizonima

Publije OVIDIJE Nazon:Metamorfoze

Djela: Prvo razdoblje:Ljubavne pjesme,Heroide,Ljubavno umijede Drugo razdoblje:Metamorfoze(250 pria iz mitologije pisanih heksametrom i rasporeenih u 15 knjiga.Svaka pria u sebi sadri neku preobrazbu),Fasti Trede razdoblje:Tualjke,Poslanice iz Ponta

-smatra ga se najboljim pjesnikom elegijskog distiha u rimskoj poezijii i najvedim pripovijedaem u rimskoj knjievnosti

Marko VALERIJE Marcijal:Siromani pjesnik,Tri epigrama

Najvedi je pjesnik epigrama.Napisao je vie od 10 knjiga epigrama vedinom elegijskim distihom.

Srednji vijek traje oko 1000 godina-od polovice 5. do polovice 15.stoljeda.Poetak pad ZRC(476.g.) a kraj po nekima pad Carigrada(1453.),a po nekima otkride Amerike(1492.). Dolazi do proimanja i povezivanja antike i Biblije,odnosno antikog duha s krdanstvom. Mnogi narodi prihvadaju krdanstvo i odbacuju vlastitu religiju i mitologiju.Latinski jezik tako je dominirajudi jezik krdanske kulture. Istovremeno se razvijaju knjievnosti na razliitim nacionalnim jezicima. Pojava samostana-prepisuju se i uvaju rukopisne batine,ali nastaju i nova znanstvena i knjievna djela.Iz njih se razvijaju kole,a zatim i sveuilita.
31

Sauvao se antiki sustav obrazovanja:trivium(gramatika, retorika i dijalektika) i kvadrium(aritmetika,geometrija,glazba i astronomija). Aurelije Augustin:Ispovijesti Ispovijesti su prva autobiografija u dananjem smislu te rijei. JUNAKA EPIKA Beowulf-lik krdanskog viteza-ratnika,staroengleski ep o junaku Beowulfu,nastao tijekom 7. i 8. st.,rukopis iz 10.st.,pisan je starogermanskim stihom.Zbivanja opisana u epu vezana su uz daleku germansku prolost.Lik nije samo hrabar,nego je i pravedan i mudar vladar,odan svojim suborcima. Potkraj 11.i poetkom 12.st. u Francuskoj se javljaju epske pjesme u desetercu s asonancama.Feudalci,koji su sudjelovali u kriarskim ratovima ,su poticali pisanje pjesama u kojima se veliaju junaka viteka djela.Takva se junaka djela javljaju i u drugim europskim kulturama. Pjesan o Rolandu-epska pjesma starofrancuske knjievnosti iz 1066.g.(rukopis 12.st).Pripada ciklusu o Karlu velikom i najpoznatije je djelo srednjovjekovnih pjesama pod nazivom chansons de geste(junake pjesme).Istiniti povijesni dogaaj iz 9.st.,slobodno preraeno.Stih je deseterac,290 strofa nejednake duljine. Pjesma o Cidu-panjolska pjesma nastala je oko 1140.U djelu je opisana povijesna osoba iz 11.st Rodrigo Fiaz del Vivar,kojega su Arapi nazvali Cid Coampeador(Gospodin borac).Nacionalni je junak,simbol panjolskoga viteza.Lik je idealiziran.Sastavljena je od triju pjevanja. Pjesma o Nibelunzima srednjovjekovni njemaki ep iz 1200.g.Sastoji se od 39 pjevanja.Nibelunka strofa-etverostih,parna rima.Temeljni motivi u epu-ljubav i mrnja.Sadrajno se ep moe podijeliti na dva dijela. Kalevala- finski nacionalni ep.Sastavio ga je u 19.st. Elias Lonnrot. Na temelju skupljenih narodnih pjesama.Stih je osmerac.Krdanske legende su isprepletene s narodnom predajom. VITEKI ROMAN Ciklus pria o kralju Arthuru u srednjem vijeku se osprepleo s legendama o potrazi za Svetim gralom.Povezali su se keltska mitologija i krdanski motivi.Viteza krase temeljne vrline:hrabrost i vjernost. Roman o Tristanu i Izoldi- pustolovno-ljubavni roman.Rekonstruirao ga je Joseph Bedier. LIRSKA POEZIJA

32

Trubadurska lirika potkraj 11.st,na podruju Provanse,vezana uz svijet feudalnog plemstva.Teme su vezane uz svijet viteza i njihovih dama.Pjesme na narodnom jeziku,trubadur ih pjeva ili recitira. Bernard de Ventadorn,Walter von der Vogelweide

Vagantska lirika Carmina Burana.oko 1230.Zbornik srednjovjekovne svjetovne i religiozne lirike na latinskom i njemakom jeziku. Autori su anonimni pjesnici vaganti.

Hrvatska je srednjovjekovna kultura trojezina(latinski,staroslavenski,starohrvatski). I tropismena(latinica,glagoljica,hrvatska dirilica). Badanska ploa,iako nije najstarija,simbolino stoji na poetku srednjovjekovne hrvatske knjievnosti. Vrhunac je srednjovjekovne hrvatske knjievnosti na Prvotisak-Misal po zakonu rimskoga dvora(1483.),prva hrvatska tiskana knjiga. -Diril i Metod ire krdanstvo na slavenskom jeziku.Dirilov uenik Kliment sastavio je dirilicu. Pisani spomenici na hrvatskom tlu latinicom: Trpimirova darovnica(852.god.) Branimirov natpis(888.god.) Drislavov natpis(976.god) Nadgrobna ploa kraljice Jelene(976.god.)

Najstariji spomenici pisani glagoljicom: Plominski natpis,Krki natpis i Valunska ploa iz 11.st. Badanska ploa 11./12.st

BADANSKA PLOA(Driha i Dobrovit-opati benediktinci) Tekst je na vie mjesta neitljiv zbog otedenosti kamena pa i danas postoje dvojbe i nejasnode kako ga treba itati.Moe se podijelit u nekoliko dijelova: Krdanska invokacija:U ime Oca i Sina i Duha Svetoga Zapis opata Drihe o tome kako je kralj Zvonimir darovao ledinu i navode se svjedoci darivanja. Kletva onima koji bi osporili darivanje.
33

Molba da se za sve sudionike darivanaj moli. Zapis opata Dobrovita koji svjedoi o gradnji crkve Svete Lucije-on ju je gradio zajedno sa svojom samostanskom bradom u vrijeme vladavine kneza Kosmata. Na kraju je dodatak,zapis o zajednitvu s Mikulom u Otocu.

Napisana je oko 1100.godine .Bilo je to u Jurandvoru,selu kraj Bake na otoku Krku.Nalazila se u crkvi Svete Lucije,a bila je ugraena kao lijevi plutej u ogradu koj aje dijelila prostor za svedenstvo od prostora za narod.Jezik hrvatskostaroslavenski,pismo glagoljica prijelaznog tipa(iz oble u uglatu) Najvaniji je hrvatski glagoljini epigrafski spomenik.U njoj se po prvi put na hrvatskom jeziku spominje ime hrvatskog naroda i hrvatskoga kralja.Dokazuje se da je kvarnersko podruje bilo u granicama Zvonimirova Hrvatske.uva se u HAZU. HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA PROZA Vinodolski zakonik-pravni tekst, Legenda o smrti kralja Zvonimira(u Ljetopisu popa Dukljanina) i Zapis popa Martinca(u Drugom novljanskom brevijaru)-povijesni tekstovi, Pismo Nikole Modrukoga-polemiki tekst Lucidar-pouna proza, Rumanac trojski i Aleksandrida-svjetovni romani. HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA POEZIJA -pjesme su vezane za velike krdanske blagdane,autori su nepoznati. -ibenska molitva-najstariji hrvatski latinicom zapisan pjesniki tekst HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA DRAMA Muka svete margarite -najljepi rukopisni misali-Misal kneza Novaka iz 1368.,Hrvojev misal TISKARSTVO Johannes Gutenberg-sredinom 15.st.,Biblija -u Hrvatskoj dvije tiskare-u Kosinju i u Senju -inkunabule-knjige tiskane do 1500.god. -Prvotisak-Misal po zakonu rimskog dvora,nije otisnut latinicom i na latinskom jeziku

34

Krajem srednjeg vijeka javlja se humanizam,kulturni pokret oivljavanja duha antike.Obnavljaju se rodovi i vrste iz antike knjievnosti(npr.ep,elegija,epigram,i sl).Mijenja se svjetonazor u sredite interesa dolazi ovjek sam.Djela se piu na latinskom jeziku(jezik uenih ljudi). Usporedno s humanizmom tee jo jedan proces predrenesansa:knjievno stvaranje na narodnim jezicima.Autori su humanisti koji stvaraju i na latinskome jeziku,uzori su antiki autori.Autori se okredu ovjeku samome.U Italiji se javljaju tri velika knjievnika koji stvaraju na prijelazu iz srednjeg vijeka u renesansu:Dante Alighieri,Francesco Petrarca i Giovanni Boccaccio. humanizam Latinski jezik i povezanost s antikom knjievnodu Prouavanja antikih djela,traganje za rukopisima Oponaanje uzora predrenesansa Knjievnost na narodnim jezicima Spajanje antikog utjecaja i krdanstva Okretanje suvremenoj stvarnosti,realistiki pristup

DANTE ALIGHIERI:Boanstvena komedija Dante je djelo nazvao samo Komedija.Kasnije dobiva pridjev boanstvena(daje ga Boccaccio zbog njezina sadraja i savrena stila). Pakao Boanstvena komedija zapoinje simbolinim prikazom:ovjek ivi u grijehu(uma)jer je zalutao i skrenuo s ravne staze(ivot u vjeri.Zahvaljujudi zrakama sunca(Boja providnost) ovjek se moe vratiti i ponovno pronadi pravi put.
VRSTA DJELA: epski cjeline,alegorijski spjev MJESTO RADNJE: pakao VRIJEME RADNJE: 14. st. TEMA:alegorijski prikaz cjeline,totalieteta svijeta KARAKTERIZACIJA LIKOVA:

35

DANTE: Pjesnik koji putuje kroz Pakao gdje susrede due grjenika. Njegova putovanja poinju 1300. g. na neodreenom mjestu nae zemlje, u tamnoj umi. Putovanje nastavlja kroz golem lijevak u podzemlju gdje se sputa kroz 9 krugova Pakla. VERGILIJE: Dolazi iz Limba Danteu u pomod. Rimski je pjesnik i Danteov knjievni uzor. Poslala ga je Beatrice, Danteova nesuena ljubav. KRATAK SADRAJ: Tko ue, nek se kani svake nade! Dante se na polovici ivota nae u umi. Dugo luta umom i izae iz nje, te doe do nekog brijega. Krene prema vrhu, ali mu put zaprijee pantera (koja predstavlja putenost, poudu), lav (koristoljublje) i vuica (lakomost). On krene natrag, ali doe Vergilije i povede ga za sobom. Vergilije mu objasni da ga je poslala Beatrice, lik iz Danteovog romana ''Vita nuova'' (''Novi ivot''). Vergilije vodi Dantea kroz Pakao i istilite u Raj. Pakao je Dante opisao kao devet krugova. U svakom krugu nalaze se due grjenika, a rasporeeni su po teini grijeha - to su grijesi tei, to su krugovi nii i ui. U prvom se krugu - Limbu nalaze due nekrtenih. Ne trpe paklene muke,ved enju bez nade. Tu se nalaze djeca i antike linosti koje su se rodile prije stvaranja krdanstva; Homer, Ovidije, Vergilije... U drugom se krugu nalaze due preljubnika, kojima vitla paklena oluja(simbol strasti koja ih je vodila kroz ivot). (sudac Minos). U tom krugu Dante razgovara s Francescom i Paolom, ljubavnicima iz Ravenne. U tredem se krugu mue due prodrljivaca i pijanaca. Njihove su muke da ih, polijegale po blatu, iba kia i snijeg dok ih Kerber, mitski uvar Hada, raetvoruje. U etvrtom su krugu due rasipnika i krtaca. Oni guraju kamenje, a uva ih vuk Pluton (nekada bog bogatstva, a sada paklena neman). Peti je krug krug dua srditih i estokih, koji su zagnjureni pri vrhu, a lijeni se dave pri dnu rijeke Stiks. uva ih Flegija. esti je krug krivovjeraca i bezvjeraca. Oni su zakopani u otvorenim gorudim grobovima grada Disa. Tu Dante pria s Farinatom i Cavalcantijem. Proriu Danteu da de biti prognan iz rodnog grada. Sedmi je krug krug nasilnika, a podijeljen je na tri pojasa. U prvom se pojasu nalaze nasilnici protiv blinjega, a uvaju ih kentauri, koji ih, dok su uronjeni u Flegaton, rijeku od vrude krvi, gaaju strelicama. U drugom se pojasu nalaze samoubojice, koji su pretvoreni u otrovno granje, a kljucaju ih harpije (ptice sa enskim licima) i gladne kuje. U tredem se krugu na uarenom pijesku nalaze nasilnici protiv Boga i prirodnih zakona, a zasipa ih ognjena kia. Bogohulnici lee na leima, lihvari sjede pognuti, a sodomiti tre okolo. uvar je toga kruga Minotaur. Metabolge ili zle jaruge, kako se jo zove osmi krug pakla, sadravaju deset rovova. Dante i Vergilije u taj krug stiu zahvaljujudi Gerionu, zmaju otrog repa i ljudskog lica koji je simbol prevare i uvar toga kruga u kojem su varalice. U prvom su rovu svodnici i zavodnici ena (njih biuju avoli), u drugom laskavci (zaronjeni u ljudske fekalije). U tredem su rovu simonisti (trgovci svetinjama i crkvenim poloajima), naglavce zabodeni u uplju stijenu dok im gore tabani. Tamo Dante srede Papu Nikolu III. U etvrtom se rovu nalaze vraevi i lani proroci, koji hodaju unatrag, glave okrenute naopako. U petom su rovu podmitljivci i varalice, zagnjureni u vrelu smolu, a uvaju ih vrazi. U estom su rovu licemjeri, prisiljeni da hodaju pod debelim pozladenim olovnim kabanicama. U sedmom su rovu varalice drutva i Crkve koji tre ruku svezanih straga progonjeni od otrovnih zmija; zmije ih grizu, a oni se pretvaraju u pepeo iz kojeg se, poput feniksa, ponovno raaju. U osmom su rovu lani 36

savjetnici, a meu njima Dante srede Odiseja, koji mu opisuje svoje zadnje putovanje. U devetom su rovu sijai nesloge, koje vrag ranjava maem, a u desetom su rovu krivotvoritelji, kanjeni stranim bolestima. Ulaz u deveti krug (duboki zdenac) uvaju lancima svezana trojica giganata: Nimrod, Efijalt i Antej. Taj je krug podijeljen na etiri zone: Kain - zona izdajica roaka, Antenori - zona izdajica domovine ili stranke, Tolomeja - zona izdajica gostiju, Guidecca - zona izdajica svojih dobroinitelja. U sreditu Kocita, ujedno i sreditu zemlje, nalazi se gorostasni Lucifer, koji je do pola zaronjen u led. Ima tri glave, a ispod svake po par ogromnih krila kojima stvara hladan vjetar. Ima tri lica: crveno, crno i udkasto. U ustima su mu Juda, Brut i Kasije, trojica najpoznatijih izdajnika. Vergilije i Dante izlaze iz pakla i dolaze do istilite koje je predstavljeno kao brijeg na otoku-Krugovi su sve ui i penju se prema vrhu.Na vrhu je zemaljski raj.Vergilije nestaje,a po Dantea dolazi Beatrice i vodi ga u boanski raj. Boanstvena komedija(La Divina commedia) -svrstavamo je u epove iako nije tipian ep.Djelo je sastavljeno od triju dijelova:Pakao,istilite i Raj,napisanih u 100 pjevanja u tercinama. -Simbolika brojeva-broj 100(pjevanja) cjelovitost i savrenstvo -broj 3(tercina,3 dijela Boanstvene komedije,svaki dio po 33 pjevanja,9 krugova pakla ,9 rajskih nebesa)simbol je Svetoga Trojstva. -simbolika likova-Dante-simbol grenoga ovjeanstva,Vergilije-simbol razuma,Beatrice-simbol boanske milosti. -dolce stil nuovo(slatki novi stil)-nain pisanja ljubavne lirike posvedene uzvienoj ljubavi

Francesco Petrarca:Kanconijer
Kanconijer je zbirka ljubavne poezije posvedena jednoj eni.Za Petrarku je to Laura,savrena ena koju u svojim pjesmama uzdie do ideala tjelesne i duhovne ljepote. Drugi naziv: Razasute rime (prema uvodnom sonetu). Djelo obuhvada 366 pjesama,vedinom soneta(317),ostale vrste kancone(29),sestine(9),balade(7) i madrigali(4).Broj pjesama nema simbolino znaenje;olik soneta abba acca def def,stih uglavnom jedanaesterac. Pjesme su rasporeene u dva dijela: -u prvom dijelu pjesme koje se odnose na razdoblje prije Laurine smrti -u drugome su dijelu pjesme koje govore o Lauri nakon njezine smrti. Dva su temeljna motiva:ljubav i pjesnika slava.

Petrarkin stil-Petrarkina je poezija nastala na tradiciji slatkog novog stila i trubadurske lirike,ali on je stvorio novi tip pjesnitva.U svojim pjesmama tei formalnom savrenstvu i vrhunskoj jezinoj obradi koja se ostvaruje prepoznatljivom metaforikom i jedinstvom zvukovnog i znaenjskog sloja u pjesmi. Prvi moderni pjesnik

37

Laura je izvor pjesnikova nadahnuda i motiva njegove poezije.Ona je bila Petrarkina neostvarena,fatalna ljubav,istodobno duhovna i senzualna. Pjesnik iznosi osjedaje od zaljubljenosti i nade do straha i kajanja. Zbog naglaenog individualizma moe se redi da se u pjesmama zrcali unutranji svijet prvoga modernoga ovjeka,podvojena izmeu svjetovne senzualnosti i religiozne duhovnosti.U sreditu Kanconijera nije Laura ,nego pjesnik sam. Petrarkizam-stil u kojem se nastoji oponaati Petrarkina poezija.

Giovanni Boccaccio:Dekameron
Temeljni motiv je kuga u Firenci 1348.godine. U jednoj od najljepih firentinskih crkava,Santa Maria Novella,sastalo se sedam djevojaka.Nakon molitve jedna od njih,Pampinea,zapoinje razgovor o sablasnom ugoaju koji vlada gradom i predlae odlazak na seosko imanje.Ostale su se djevojke sloile pa je dogovoreno da de povesti poslugu te tamo uivati u prirodi.Pridruila su im se i tri mladida. Idudega su dana krenuli na put-Doavi na prekrasno,idilino mjesto,ostavili su sve brige iza sebe i dogovorili se da de svakoga dana izabrati nekoga izmeu sebe za kralja ili kraljicu toga dana.Pampinea postaje prvom kraljicom,a kao znak asti dobiva lovorov vijenac.Ona predlae da svi toga dana pripovijedaju po jednu priu(10 sudionika-10 pria). Taj se postupak ponavlja i idudih dana,s iznimkom petka i subote.Tako nastaje Dekameron(Knjiga 10 dana) djelo sastavljeno od 100 pria u 10 dana. Tema i stil Teme su u priama svjetovne:neke su od njih poune,a neka zabavne;neke su smijene,a neke tune.Sama tema nije uvijek originalna,autor je obradio otprije poznate prie(npr.antike).U uvodu i zakljuku pojavljuju se moralne pouke.Stil je pojedine prie prilagoen zapletu novele i likovima.Soan jezik,realistiki smisao za detalje te sklonost poruzi i ali. Simbolika:.imena djevojaka i mladida(Pampinea-bujna,Fiammetta-vatrena,Filostrato-nesretan ljubavnik itd.) i 7 djevojaka -7 dana u tjednu Temeljna struktura novele -poetak:uvodni dio u kojem su naznaeni glavni likovi i njihovi odnosi. -sredinji dio:fabula utemeljena na zapletu,uglavnom ograniena na jedan dogaaj i glavni lik -zavrni dio:rasplet koji u sebi najede nosi poantu

38

-poznatija novela: Sir Ciappelletto lanom ispovijedi prevari pobonog fratra i umre pa ispadne svetac,iako je u ivotu bio pokvaren(1.novela,1.dan)

Renesansa(franc.renaissance-preporod,obnova) naziv je za epohu koju karakterizira preporod europske kulture.Javila se najbrije u Italiji,a kasnije i u ostalim dijelovima Europe(15.i 16.st).Zavrava sa smrdu Shakespearea i Cervantesa. Renesansni humanizam-pristup umjetnosti u znanosti u kojemu je polazna toka,kao i u antici,ovjek sam. Renesansi individualizam-svaki je ovjek pojedinac za sebe,ali se razlikuje od drugih ljudi.Takva misao stvara pojam genija i ideal renesansnog ovjeka-ovjek koji je svestran i sudjeluje u svim podrujima ljudskog interesa. Renesansni stil-stil koji ,po uzoru na antiku,karakterizira odmjerenost,jasnoda i pregledna kompozicija. EP Ludovico Ariosto:Bijesni Orlando,Luis Vas de Tormes:Luzitanci ROMAN Francois Rabelais:Gargantua i Pantagruel,Jacopo Sannazzaro:Arcadia Miguel Cervantes:Bistri vitez don Quijote od Manche U malom selu u pokrajini Mancha ivio je pedesetogodinji plemid Alonso Quijano. Dosadan i jednolian seoski ivot naveo ga je da zabavu i uzbuenje trai u itanju vitekih knjiga. Uronivi u taj fantastini svijet, osui mu se mozak i pamet mu se pomuti te odlui obnoviti drevno vitetvo. Nastojedi to vie sliiti junacima iz svojih knjiga, naini nezgrapnu bojnu opremu, staro kljuse nazva Rocinante, a sebe Don Quijote od Manche. Kako su svi vitezovi-lutalice bili zaljubljeni, on za vladaricu svog srca izabra seljanku iz oblinjeg sela, obdarivi ju svim vrlinama i ljepotama koje krase plemenite dame. Nakon obavljenih priprema, Don Quijote jednoga dana kradom napusti svoj dom. Nakon cjelodnevnog jahanja stigne do male gostionice, koja mu se uini dvorcem. Gostioniara, za koga je mislio da je vitez, zatrai da ga po propisanom ceremonijalu ovitei, to gostioniar, veliki aljivac, prihvati. Tako Don Quijote postane pravi vitez. Tada se uputi u potragu za pustolovinama koje nije morao dugo traiti. Ubrzo naie na seljaka koji djeaka, pastira u njegovoj slubi, kanjava udarcima remena zbog nemara. Don Quijote, naravno, stane na djeakovu stranu i povjerujudi seljakovu obedanju, krene dalje, ne znajudi da je djeak nakon njegova odlaska jo jae kanjen. Zatim se susrede sa grupom mazgara koji nisu htjeli iskazati ast Dulcinei od Tobosa, njegovoj izabranici. Videdi pred sobom 39

mahnita starca, mazgari su ga propisno istukli. Tako ispremladenog nae ga seljak iz njegova mjesta i povede kudi. Vidjevi ga takvoga, gazdarica i sinovica pozovu upnika i brijaa ne bi li ga oni priveli pameti. Oni spalie knjige i zazidaju prostoriju u kojoj su one bile, a kada se Don Quijote oporavio, uvjerili su ga da je zli arobnjak uinio da soba nestane. inilo se da je Don Quijote doao pameti, no potajice on nagovori siromanog seljaka Sancha Panzu da bude njegov konjuar i s njime krene na put. Uto ugledaju u polju tridesetak vjetrenjaa, a Don Quijoteu se uine divovima te unato Sanchovim upozorenjima krede u boj. Nedugo zatim susredu dva fratra, koji preplaeni pobjegnu, i koiju sa pratnjom. Na Don Quijotea se razljuti Viskajski konjuar iz pratnje te se njih dvojica sukobe. Iako iz dvoboja izlazi kao pobjednik, Don Quijote ostaje bez pola uha. Nedugo zatim sukobe se s nekim konjuarima te se ponovno isprebijani dovuku do krme gdje se o njima brine krmarica, njezina kdi i slukinja. Tu se s njima naao i mazgar s kojim je nodu u mraku zabunom dolo do tue zbog sluavke. Kada Don Quijote ode ne plativi raun, smatrajudi da mu to ne doputa viteki red, krmar se obrati Sanchu. Bududi da ni on nije htio platiti, pameti su ga odluili privesti probisvijeti koji su se tamo nali. Nakon toga Don Quijote doivljava nevjerojatne pustolovine u kojima redovito izvlai deblji kraj. Napada stada ovaca, grupu ljudi koji nose mrtvaca, te oslobaa zarobljenike koji su se uputili na galiju, nakon ega se sa Sanchom skriva u planinama da ih kraljevi uvari ne uhvate. Don Quijote alje Sancha sa pismom Dulcinei, a on za to vrijeme eka u gori. Prijatelji i obitelj su se u meuvremenu zabrinuli za njegovo zdravlje te seoski upnik i brija krenu u potragu za njime. Kada su ga konano nali, uspjeli su ga strpati u kavez i volovskim ga kolima vratili kudi. Don Quijote, koji je u meuvremenu prizdravio, ali ne i doao pameti, praden vjernim perjanikom, tredi put krede u nova uzbudljiva putovanja. Put ih vodi u Toboso, gdje Don Quijote eli posjetiti Dulcineu. Sancho, koji je trebao ugovoriti susret, odlui se posluiti lukavstvom pa mu za prvu seljanku koju sretnu kae da je Dulcinea. Don Quijote odgovara da ta djevojura ne moe biti ona, ved su je sigurno zli arobnjaci pretvorili u tako gadnu spodobu. Muen tim mislima, Don Quijote susrede Viteza od Oledala i s njime se zavadi kada ovaj spomene da je u jednom od brojnih sukoba u kojima je sudjelovao pobjedio Don Quijotea. Don Quijote izlazi iz bitke kao pobjednik i tada se ustanovi da je vitez Sanson Carrasco, Don Quijoteov znanac. On je u dogovoru sa upnikom i brijaem odluio odvratiti Don Quijotea od njegovih ludorija tako da ga pobijedi u dvoboju i kao pobjednik postavi mu uvjet da se vrati kudi. Nakon boja on je, po Don Quijoteovoj naredbi, morao nastaviti ivjeti skitnikim ivotom. Don Quijote nastavlja svoj put koji ga vodi u kudu ljubaznog seljaka ijem sinu Don Quijote daje savjete o pjesnikom ivotu. Nakon toga odlaze na vjenanje djevojke Kiterije i bogataa po imenu Kamacho. Usred vjenanja mladid Basilio, koji je zaljubljen u Kiteriju, odglumi smrt zabadanjem maa u vlastito tijelo, a nakon toga se die na opde uenje svih prisutnih. Time on ostvaruje svoj cilj jer je za vrijeme svoje lane samrti izmolio svedenika da ga pred smrt oeni sa Kiterijom. Don Quijote staje na stranu Basilia nakon to ga ljudi koji su shvatili njegov trik napadnu. Nedugo nakon vjenanja Don Quijote i njegov vjerni perjanik nastavljaju svoj put na kojemu doivljavaju razne zgode i nezgode, a meu najzanimljivijima je ona u kojoj se Don Quijote bori sa kazalinim lutkama. Zatim ih put vodi na posjed vojvode i vojvotkinje koji su bili dobro upoznati sa njegovim avanturama te su se odluili naaliti na njegov raun. Njihov plan bio je jednostavan: podanicima su naredili da se ponaaju u skladu sa priama o vitezovima. Don Quijoteu ukazuju velike poasti, dvorjanke se zaljubljuju u njega, a vrhunac je pojava zaarane Dulcineje koja de biti osloboena ako si Sancho sam zada 3300 udaraca biem. Vojvoda postavlja Sancha za upravitelja otoka Barataria koji posao 40

obavlja mudro na sveopde iznenaenje. Ali nakon svega desetak dana naputa svoj poloaj i vrada se Don Quijoteu. Jo jednom susredu Sansona Carrasca koji se taj put predstavlja kao vitez od Bijelog Mjeseca i pobjeuje Don Quijotea. Tada se Don Quijote odrie ivota skitnika viteza na godinu dana po Sansonovoj naredbi. Na povratku u selo, Don Quijote odlui tu godinu dana provesti kao pastir, po uzoru na pastire koje je u meuvremenu susreo, no vrativi se kudi, oboli. Iznenaujude, on se odrie svojih vitekih lutanja kao ludosti te, primivi posljednju pomast, umire kao Alonso Quijano. MJESTO RADNJE: Mancha, panjolska VRIJEME RADNJE: 16. st. KNJIEVNI ROD: epika VRSTA DJELA: viteki roman TEMA: Pustolovine viteza Don Quijotea i perjanika mu Sancha Panze,ismijavanje vitetva IDEJA: Ne smijemo ivjeti u vlastitom izmiljenom svijetu, ved se trebamo okrenuti stvarnosti. Roman je objavljen u dva dijela:1.dio 1605.,2.dio 1615.godine. U prvom planu romana nije pripovijedanje,ved odnos meu glavnim likovima.Don Quijote i Sancho Panza,dva su oprena karaktera,istodobno su i pojedinci i tipovi ljudi.Njihovi dijalozi pokazuju sukob ,ali i proimanje dvaju suprotnih pristupa svijetu. Struktura romana: Niz ulananih epizoda u kojima sa don Quijote susrede s zamiljenim neprijateljima,hrabro se s njima sukobljava i na kraju biva ponien i pretuen Prije smrti uvia svoju zabludu,a Sancho Panza ga dirljivo uvjerava kako bi trebali krenuti u nove pustolovine Sancho Panza,puanin,seljak,ovjek iz naroda neuk ovjek,ali sklon narodnom mudrovanju govori sa stajalita razuma zastupa materijalistiki pristup svijetu(eli zadovoljiti svoje potrebe) REALIZAM

Don Qujiote- Vitez tunog lika, plemi, viteki svijet uen ovjek,sklon promatrati svijet iz perspektive onoga o emu je itao govori sa stajalita ludosti,mate zastupa idealistiki pristup svijetu,duhovnost(eli ispraviti nepravdu,zatititi nemone i kazniti zle) IDEALIZAM

Znaaj romana: prvi moderni roman u svjetskoj knjievnosti u ijem je sreditu psihiki sloen karakter u sukobu s okolinom autor se nadahnuo mnogim izvorima stvorivi originalno djelo koje predstavlja saetak cjelokupne ranije panjolske knjievne prakse promie najuzvienije ljudske tenje:ljubav,velikodunost i junatvo

41

DRAMA Niccolo Machiavelli:Mandragola William Shakespeare:San ivanjske nodi,Romeo i Julija,Hamlet,Othello,Machbeth,Kralj Lear

Danski kralj nenadano umire, a nasljeuje ga njegov brat Klaudije koji se ukoro eni s udovicom pokojnog kralja. Sinu pokojnog kralja, Hamletu, javlja se duh oca i otkriva mu da ga je Klaudije zapravo otrovao i da nije umro prirodnom smru. Hamlet eli potvrdu za te rijei duha, pa se pretvara da je lud kako bi na taj nain saznao istinu. Kraljevski savjetnik Polonije uvjren je da je Hamlet poludio zato to njegova ki Ofelija odbija Hamletovo udvaranje. Hamlet na dvoru upriliuje predstavu koja sadrajem nalikuje na umorstvo njegova oca. Kralj ne moe izdrati oitu aluziju na njegov zloin i prekida predstavu. Hamletu to slui kao dokaz da su rijei duha bile istinite. Nakon prekinute predstave Hamlet posjeuje majku i mislei da kralj prislukuje iza zavjese ubija Polonija koji se tamo sakrio. Lukavi kralj osjea da mu od Hamleta prijeti opasnost te ga alje brodom u Englesku uz tajni nalog da ga tamo smaknu. Ofelija poludi od boli za ocem, ali i zbog Hamletove sudbine. Njezin brat Leart hitno se vraa iz Pariza i doznavi da je Hamlet ubio njegovog oca, eli mu se osvetiti. Hamlet se, kada je bio na brodu otkrio zavjeru protiv sebe, vraa u Dansku i sprema se na dvoboj. Kralj i Leart se dogovaraju kako e na prijevaru ubiti Hamleta. Za vrijeme dvoboja Hamlet i Leart u meteu mijenjaju maeve te obojica bivaju ranjeba otrovnom otricom. I kraljica koja je popila otrovno vino, koje je kralj namjenio Hamletu, umire, a umirui Leart otkriva spletku nakon ega ovaj, jo prije nego je poeo djelovati smrtonosni otrov, ubija kralja.

KNJIEVNI ROD: drama VRSTA DJELA: tragedija-5 inova VRIJEME RADNJE: oko 1600. godine MJESTO RADNJE: Danska,dvorac Elsirore IDEJA: ''Zna da je prirodno to ivi mora umrijet I kroz taj smrtni ivot protedi u vjenost.'' -struktura zrcala: Hamlet(elja za istinom i osvetom,smrt oevom ubojici),Laert(elja za istinom i osvetom,smrt oevom ubojici) -predstava u predstavi(gostujuda kazalina druina izvodi predstavu simbolina naziva MiolovkaHamlet se uvjeri u kraljevu krivnju) Likovi:Hamlet,duh Hamletova oca,kralj Klaudije,kraljica Gertruda,Hamletov najbolji prijatelj Horacije,kraljev tajnik Polonije,Ofelija,Laert,Rosencrantz,Guildensterm,Osric Hamletovi monolozi mogu se shvatiti i izvan konteksta same drame jer govore o opdeljudskim temama.

42

Shakespearove drama objedinjuju na neki nain tri vrste drama:crkvenu dramu,uenu komediju i komediju umijeda.

Hrvatski humanizam javlja se poetkom 15. i traje tijekom 16.stoljeda.Hrvatski humanisti djelovali su u domovini i izvan nje.Svoja su djela pisali na latinskom jeziku. Renesansna knjievnost javlja se potkraj 15. i traje tijekom 16.stoljeda.Vezana je uz domada gradska sredita,uglavnom na jadranskoj obali.Pisana je narodnim jezikom koji nije normiran pa se pisci oslanjaju uglavnom na jezik svojeg zaviaja. Javljaju se pod talijanskim utjecajem.U sreditu je ovjek,a uzor su antiki autori. Marko Marulid:Judita vrsta djela:krdansko-vergilijanski ep u 6 pjevanja napisan 1501.,tiskan 1521. Starozavjetna tema o udovici Juditi koja je spasila svoj narod ubivi Nabukodonozorovog vojskovou Holoferna,u prva se 3 pjevanja opisuju osvajai,a u druga 3 izdie se lik Judite i pobjeda vjere nad silnicima Temeljni motivi: kanjavanje oholosti ,neumjerenosti i lakomosti(Nabukodonozor i Holoferno),vjera u Boga(Judita),obradenje nevjernika(Akior),iznosi i suvremene motive(krajolici Splita,ratnika oprema iz hrvatsko-turskoga ratovanja) Dva uvodna prologa:Historija sva na kratko ka se uzdari u ovih knjigah(iznosi biblijsku priu o Juditi);posveta Dujmu Balistrilidu(Marulidevu kumu)-obrazlae razloge pisanja epa,nakon priloga autor najavljuje sadraj svaog pjevanja,iza najave slijedi 6 pjevanja Stih:dvostruko rimovani dvanaesterac(stih od dvanaest slogova s izrazitom cezurom nakon estog sloga i parnim rimama prvih dijelova stiha i krajeva stihova,koje se mogu nastavljati i na kraju prvih lanaka idudeg dvostiha) nain oblikovanja epa

po obiaju naih zainjavac (Marulid slijedi srednjovjekovne pjesnike; od kojih preuzima dvostruko rimovani dvanaesterac -vladajudi stih najstarije hrv.pisane knji.)

po zakonu onih starih poet" (po uzoru na Vergilija:harmonina i simetrina kompozicija,mnotvo pjesnikih slika i psiholoko portretiranje likova)

43

Marulid se ovim epom predstavlja i kao renesansi pjesnik:jasnoda onoga to se prikazuje,redoslije izlaganja dogaaja i razvoj radnje te slikovitost samog djela. Ideja djela: naglaen je domoljubni osjedaj,Asirci(Turci) predstavljaju opasnost krdanstvu-situacija u Splitu i Hrvatskoj u Marulidevom vremenu.Juditin in i Hrvatima pokazuje da se uz Boju pomod i vlastitom vjerom moe spasiti od svake opasnosti. Naslijea:biblijsko,antiko,hrvatska tradicija,odraz Marulideva vremena(opis asirske vojske-opis ratnike opreme i vojske i Marulideva doba;Judita-renesansa ljepotica;slike seoskog i gradskog ivota). MARKO MARULID Marurolozi(prouavatelji Marulida) pretpostavljaju da je prvo pisao na hrvatskom jeziku ,zatim na latinskom. Djela na hrvatskom jeziku: Judita-Marulidevo najznaajnije djelo,kojim je zasluio naziv oca hrvatske knjievnosti. Suzana-spjev za koji Marulid uzima biblijsku grau.Napisana je na slian nain kao i Judita.Suzanin mediteranski vrt primjer je Marulideva slikovitog stila. Moralistiko-didaktine pjesme:Anka Satira,Spovid koludric,Poklada i korizma,Od naslikovanja Isukarstova Domoljubne pjesme:Molitva suprotiva Turkom i Tuenje grada Hjerolozima-zaziva Boju pomod,lamentacija(tualjka)

Djela na latinskom jeziku: Davidijada-ep,najvede Marulidevo latinsko djelo De institutione bene vivendi per exempla sanctorum(Upudivanje u estit ivot po primjerima svetaca)stekao europsku slavu Evangelistarium(Evanelistar)-temelj Marulideve moralne teologije. Quinquaginta parabolae(Pedeset pria) Poslanica papi Hadrijanu VI.-upozorava krdansku Europu na turska pustoenja De humilitate et gloria Christi(O Kristovoj poniznosti i slavi); De ultimo Christi iudicio(O posljednjem sudu Kristovu);De laudibus Herculis(O pohvalama Herkula) HRVATSKI PETRARKISTI Prva generacija: Zbornik Nike Ranjine(Dubrovnik,1507.) Dubrovanin Nikra Ranjina zapoeo je 1507.godine zapisivati pjesme prvih hrvatskih petrarkista:ika Menetida,Dore Drida i drugih,uglavnom nepoznatih dubrovakih pjesnika.Tako je nastala najstarija rukopisna zbirka hrvatskih petrarkistikih pjesama,poznata pod nazivom Zbornik Nike Ranjine. 44

Temeljni motivi zbornika,enska ljepota i neuzvradena ljubav,opjevani su u petrarkistikom stilu. IKO MENETI DORE DRI SLINOSTI Stvaraju pod utjecajem Francesca Petrarce Tipini petrarkistiki motivi:prvi susret,enska ljepota,udvaranje,razoarenje,bol zbog neuzvradene ljubavi i sl. Neuzvradenu ljubav opisuju antitezom,a ljubavnu bol naglaavaju hiperbolom Ponekad se pojavljuje akrostih(vlastito ime ili ime ene) Pjesme su pisane dvostruko rimovanim dvanaestercem RAZLIKE Uz nekoliko religioznih,uglavnom Pjesme su ljubavne tematike. pie ljubavne svjetovne pjesme enu i njezinu ljepotu doivljava Odnos prema eni i njezinoj ljepoti na duhovan nain,usporeujudi je svjetovan,a enska se ljepota ju s nezemaljskim opisuje tipinim petrarkistikim (aneo,sunce..). U izboru rijei i izrazima. metaforama katkad se uoava utjecaj narodne pjesme. Blaeni as i hip,Prvi pogled,Vinji Bog na Grem si,grem,Draa je od zlata nebi Druga generacija: Hvar Hanibal Lucid:Jur nijedna na svit vila,Robinja -savrena kompozicija: osmerake oktave; samosvijest renesansnog umjetnika da de ljepota voljene biti ovjekovjeena u umjetnikom djelu -prva i deseta strofa-opdenito o ljubavi,unutarnjih osam prikazuju po jedan dio tijela -remek-djelo hrvatske renesansne poezije -renesansna okomica:kruna od kose,obrve i oi,lice,usne i zubi,vrat,grudi,prsti,hod Ljubavni kanconijer Pisni ljuvene sadri samo 22 pjesme u kojim apjesnik slavi ensku ljepotu i pjeva o neuzvradenoj ljubavi.Vidi se odmak od lirske poezije naih prvih petrarkista jer Lucid pie u duhu novije talijanske lirike 16.st. koja se zalae za povratak izvornom Petrarki,a to spaja s narodnom tradicijom. PETAR ZORANID Planine prvi hrvatski roman Pisan je u prozi i stihovima,a podijeljenu 24 poglavlja Glavni lik ,pastir Zoran,ujedno je i pripovijeda.Tema je romana njegov put u planine da bi se izlijeio o dljubavne boli.Putovanje po planinama traje 7 dana,a dogaaji su ispriani kronoloki. Roman moemo itati u doslovnome smislu-kao putovanje zaljubljenog pastira zorana po stvarnim hrvatskim krajevima,ali i u alegorijskom smislu-da ovjeka na putu do spoznaje(Istine) vodi Boja milost.

45

Perivoj od Slave Zoran u snu srede vile Latinku, Grkinju, Kaldejku i Hrvaticu koje predstavljaju umjetnosti (knjievnosti) tih naroda, a jabuke u njihovim krilima umjetnika (knjievna) djela, Hrvatica ih ima jako malo (ukljuujudi i onu sa Zoranidevim imenom i djelima: Ljubveni lov, Vilenica, Planine) kritika to hrvatski pisci nisu pisali hrvatskim jezikom a zatim srede vilu "svudzvunu Slavu" i hode ju neto pitati, ali se probudi po uzoru na pastoralni roman J. Sannazzara Arcadia, uz utjecaj Dantea (alegorijsko putovanje s vodiem, simbolika brojeva), Ovidija (Metamorfoze) Napisan je 1536., a tiskan u Veneciji 1569. godine.

PETAR HEKTOROVID Ribanje i ribarsko prigovaranje-putopisni ep,prvo djelo u stihu u kojemu je opisano stvarno putovanje Djelo je napisano u obliku poslanice plemidu Jeronimu Bartuevidu i datirano u sijeanj 1556.godine.U njemu se opisuje autorovo trodnevno putovanje.Djelo je podijeljeno u 3 dijela(Parvi dan,Drugi dan,Treti dan) i pisano je dvostrukoo rimovanim desetercima. Na trodnevno putovanje autor je poveo dvojicu hrvatskih ribara:Nikolu Zetu i Paskoja Debelju.Krenuli su iz Hvara,a zatim su preko Braa stigli do olte. Na putovanju su lovili ribu,ali i razgovarali.Tako se u djelu opisuje stvarni krajolik kojim prolaze te ljudi kojih se pritom prisjedaju.Osim toga ,u razgovoru likovi iznose svoja razmiljanja o svijetu te narodne poslovice pa djelo ima i pouni karakter. Drugoga dana putovanja ribari plovedi prema Brau krate vrijeme pjevajudi narodne pjesme.Tako je Hektorovid u svoje djelo umetnuo zapise narodnih pjesama:tri krada lirska zapisa i dvije dulje bugartice-o kraljevidu Marku i bratu mu Andrijau i o Radosavu Siverincu.To su prvi zapisi narodnih pjesama s notnim zapisom. Naslov djela upuduje na dvije razine kojima djelu moemo pristupiti :na realistiki nain-lov na ribu(ribanje) i kao pounome djelu o ovjekovu ivotu(prigovaranje tj.razgovor) Djelo se ne moe jednoznano odrediti kao knjievnu vrste:to je i putopis,i idilini ep ,i ribarska ekloga(ribarski razgovor) i poslanica. U djelu se s ponosom govori o badini-zemlji i ljudima Uvodi se tema pejsaa i svijest o vrijednosti narodnog stvaralatva Pisano je jednostavnim stilom,bez literarnih dodataka i ukraavanja.Jezik kojim je pisan blizak je svakodnevnom,pukom govoru otoka Hvara(akavsko narjeje).

MARIN DRID Novela od Stanca Mladi su se Dubrovani (Vlaho, Miho i Divo Peica) sastali, kao skoro svake veeri, nakon to su im roditelji ili spavati. Govorili su o tome kako varaju svoje roditelje, koji misle da oni spavaju, a oni odlaze vani. Miho je rekao da je uo da je juer u grad doao neki smijean gospodin koji nije naao stan i spava ispred fontane i da je donio kozle, grudu i sir te da bi mu mogli uiniti neku novelu (alu). Divo je otiao kod Stanca i poeo je priati. Stanac mu je rekao da je donio trak te da ga nitko nije htio ugostiti pa je morao prenoditi na ulici kraj fontane. Divo mu je rekao da je on trgovac i da trguje goveda. U razgovor sa Stancem, Divo je rekao Stancu da on nije uvijek bio tako mlad, ved da su ga pomladile vile kad je doao u grad. Divo i Stanac se predstavljaju. Nakon toga Stanac je rekao 46

da mora doma jer bi mu onda supruga vikala. Stanac i Divo su se pozdravili i Divo je otiao kod Vlaha i Miha kojima je rekao da Stanac vjeruje sve to mu se kae. Nakon to je Divo opisao to je ispriao Stancu, sreli su makare obuene u vile i s njima ga otili malo zafrkavati. Jedan od njih je priao Stancu, zatvorio mu oi i zavezao ruke, dok su mu druga dvojica uzela sir, tele i grudu te mu za to ostavili novac. Kad je Stanac otkrio prijevaru, poeo je vikati za njima, ali je ved bilo prekasno. U 16.st. pastorala(pastirska drama) bila je vrlo popularna i zabavna publici zbog zanimljive radnje,ljubavnog zapleta,pjesme i plesa te sretnog zavretka. Graa:nodni ivot grada Dubrovnika. Mjesto radnje:Dubrovnik Vrijeme trajanja radnje odgovara stvarnom vremenu:nekoliko sati u jednoj nodi. Kompozicija:kratka scenska igra napisana je u jednom inu i sastavljena od samo 7 prizora.Dramska radnja zapoinje naglo,bez uvoda.Autor nas uvodi u atmosferu nodi.U daljnjem tijeku radnje niu se dinamini dijalozi zahvaljujudi kojima se pred gledateljem odvija smijena radnja utemeljena na dvjema antitezama:mladoststarost te selo-grad.Realizam dramske radnje pojaan je lokalnim aluzijama dubrovake prilike. Knjievna vrsta:komedija,farsa s elementima pastorale Izraz-stih,dvostruko rimovani dvanaesterac.

FARSA(franc.farce-nadjev,zain)-vrsta srednjovjekovne komedije u kojoj se na temu ljudskih slabosti i nastranosti razvija zaplet temeljen najede na nesporazumu,a izvedba obiluje grubim humorom,pa i elementima groteske. Dundo Maroje Radnja se najpoznatije Drideve komedije zbiva u Rimu,na gradskom trgu okruenom kudama.U jednoj od njih stanuje i kurtizana Laura.Grad je predstavljen kao mjesto raskoi u uivanja. O ljudima nazbilj i ljudima nahvao Drid je progovorio u Prologu Dugoga Nosa.Najavljena tajna otkrivena je radnjom komeije u kojoj se uglavnom likovi gospodara(suprotno oekivanju publike) otkrivaju kao ljudi nahvao. U drugom prologu ukratko se predstavlja sadraj radnje. U komediji se afirmiraju sposobni,pametni,jaki pojedinci,a gube nesposobni, opaki, neznalice.Svijetom gospodari Fortuna,a nju mogu svladati samo iznimni pojedinci poput Pometa.

Glavni likovi gospodari sluge Dundo Maroje Bokilo Maro Marojev Popiva Laura Petrunjela Ugo Tudeak Pomet Jezina karakterizacija likova-povezana je uz podrijetlo likova,pripadnost odreenom staleu te nain miljenja.

47

Pomet se esto slui iskrivljenim latinskim jezikom(makaronski) pokuavajudi se prikazati uenijim nego to jest,ali i narodnim poslovicama kada se eli pribliiti Petrunjeli.Dubrovani se izraavaju dubrovakim gradskim govorom,a rimski trgovci i gostioniari govore talijanskim jezikom.Istie se lik Petrunjele iji je govor mjeavina hrvatskog i talijanskog jezika. DJELA MARINA DRIDA: Pastorale: U stihu:Tirena,Verona i Adon;kombinacija stiha i proze:Griula ili Plakir. Komedije: Novela od Stanca-prva Drideva komedija Dundo Maroje-najpoznatija Drideva komedija Skup-prerada Plautove komedije Aulularia,ali samo u osnovnom zapletu. Pomet-izgubljena komedija Ostale:Tripe de Utole(Mande),Arkulin,Duho Krpeta i Pjerin. Tragedija: Hekuba rasuta badina-pojam badina je u Zoranidevu djelu izraz za zaviaj,ali i za domovinu u cjelini.ovjek je koji je zabrinut za bududnost domovine koju razaraju Turci(rasura badina).Jedan od naina kojim se moe pomodi domovini je briga za hrvatski jezik.Marko Marulid svoju zabrinutost zbog turskih osvajanja izrie u Juditi,Molitvi suprotiva Turkom te Poslanici papi Hadrijana VI..Elegija o pustoenju ibenskog polja Juraja igorida jedno je od najstarijih svjedoanstava o turskim provalama.Izrie se odlunost pjesnikova da odloi pero i uzme ma u obranu domovine.

(port.barocco-nepravilan,neobraen biser) U poetku su to bila djela koja nisu bila savrena poput renesansnih,nego prekomjerno kidena,za razliku od jednostavnosti renesansnih djela. Javlja se potkraj 16.stoljeda,u vremenu katolike obnove i traje u 17.stoljedu. Barokni je ovjek podijeljen izmeu svoje svjetovne prirode i straha od vlastite prolaznosti,od smrti.U djelima se esto naglaava odnos prema Bogu.Senzualno se doivljava ljubav. Barokni stil odlikuje kidenost,a postie se gomilanjem stilskih izraajnih sredstava.

48

Uz barok se vee i pojam manirizam,naziv za knjievni stil koji tei neprirodnom nainu izraavanja i naglaavanju detalja nasuprot cjelini,me se naruava renesansni sklad. Predstavnici: Epika:Torquato Tasso:Osloboeni Jeruzalem Lirika:anjolska:Louis Gongora;Italija:Giambattista Marino BAROK duh katolike obnove duhovnost sklonost iracionalnom raskonost,ukraenost izraza tematika bliska nejasnom i tajnovitom(alegorijsko tumaenje svakodnevice),religiozne teme

RENESANSA okrenutost prema ovjeku kao svestranom pojedincu svjetovnsot sklonost racionalnom jasnoda i jednostavnost izraza tematika bliska svakodnevici

KNJIEVNI KRUGOVI DUBROVAKO-DALMATINSKI KNJIEVNI KRUG -Sredinja je linost Ivan Gundulid,koji se javlja ved na poetku 17.stoljeda,a njegova djela su Suze sina razmetnoga(religiozna poema),Dubravka(pastorala/melodrama) i Osman(barokni ep),pisana u duhu katolike obnove,odraavaju duh vremena i slave dubrovaku slobodu. -Gundulidev je suvremenik lirski pjesnik Ivan Bunid Vuid,autor Plandovanja,najvanije zbirke hrv.baroka.Julije Palmotid je najplodniji dramatiar starije hrv.knjievnosti,koji de svojim Pavlimirom proslaviti Dubrovnik,ali u novom anru melodrami(dramsko djelo koje sjedinjuje glazbu,dramski tekst,balet i scenografijuu poseban scensko glazbeni anr vjetih zapleta,patetinih i pretjeranih prizora). OZALJSKI I KAJKAVSKI KNJIEVNI KRUG-Banska Hrvatska,dva kruga:

OZALJSKI KNJIEVNI KRUG -tematika:uglavnom svjetovna -jezik:mijeaju se elementi akavskog,kajkavskog, i tokavskog narjeja -predstavnici:Petar Zrinski,Ana Katarina Zrinski,Fran Krsto Frankopan -piu nabone pjesme,lirske pjesme,molitvenik,povijesni ep

KAJKAVSKI KNJIEVNI KRUG -tematika:vjersko-pouna djela -jezik:kajkavsko narjeje -predstavnici:Juraj Habdelid

49

Ana Katarina Zrinski:Putni tovaru; Fran Krsto Frankopan:Gartlic za as kratiti; Petar Zrinski:Opsida sigecka SLAVONSKI KNJIEVNI KRUG -uglavnom pouna knjievnost vjerskog sadraja -Antun Kanilid: Sveta Roalija (religiozna poema)

Juraj Habdelid:Pervi otca naega Adama greh

IVAN GUNDULID -mladenaka djela-porod od tmine -pjesme: Ljubovnik srameljiv -4 sauvane melodrame: Arijadna,Prozerpina ugrabljena,Dijana i Armida,ostale:Galatea,Posvetilite ljuveno,erera,Kleopatra,Adon i Koraljka od ira -krstjanin spjevaoc-1621.- zbirka 7 psalama-Pjesni pokorne kraljaDavida,religiozna pjesma:Od velianstva Bojijeh -najznaajnija djela: porod od svjetlosti:religiozna poema Suze sina razmetnoga(Mleci,1622.),pastorala Dubravka i ep Osman -utemeljio je barokne vrste u hrv.knjievnosti:religioznu poemu(pla),melodramu i barokni ep -Gundulidev jezik ini osnovicu hrvatskog tokavskog knjievnog jezika SUZE SINA RAZMETNOGA Vrsta:religiozna poema Tema:biblijska(pokajanje razmetnoga sina-Lukino evanelje) Kompozicija:tri plaa(pjevanja):Sagrjeenje,Spoznaje,Skruenje Stih i strofa:osmerake sestine s rimom ABABCC Stil:patetini i kideni barokni stil(koneta,razgranata metaforika,antiteze i obilje ostalih pjesnikih figura) Trojnost kod Gundulida:3 pjevanja,3 vremena-prolost,sadanjost i bududnost,3 lica-razmetni sin,pjesnik i itatelj Sagrjeenje, spoznanje i skruenje bibilijskog grenog sina ima alegorijsko znaenje: ocrtava nemarnost ovjeka prema Bogu, odajudi se grijehu. Grijeh strovaljuje ovjeka u bijedu i nesredu pa se ovjek, ne shvadajudi razliku izmeu Boga i svijeta, ponovno vrada Bogu, koji mu oprata. Najvedi je broj stihova u poemi posveden mislima o prolaznosti svega i sveprisutnosti smrti tijela, tj. fizike smrti. Simbolika je protureformacijska

50

DUBRAVKA Vrsta:pastorala/melodrama Tema:proslava Dana slobode enidbom Dubravke i Miljenka Ideja:slavljenje slobode Dubrovake Republike Likovi:pastiri,vile,satiri i satirice Struktura teksta i kompozicija:3ina(injenja) koji su podijeljeni na 9-10 prizora(skazanja);tek u 3.inu javljaju se zaplet,vrhunac i rasplet Stih i strofa:prevladavaju osmerci i dvanaesterci kojima se sugerira obini govor(proza) Stil:mijea se visoki stil,koji prati radnju umnonih pastira,i niski stil s elementima humora,kojim se opisuje zgode seljaka i satira Praizvedba:1628. U Dubrovniku pred Kneevim dvorom Tumaenje:Dubrava-Dubrovaka Republika Alegorije:Dubravka-sloboda,vlast;Miljenko-predstavik vlastele,knez;Grdan-bogati puanin koji se enidbom eli uzdidi na drutvenoj ljestvici Likovi:redovnik,Miljenko,Dubravka,Zagorko,Divjak,Jeljenka,Vuk,Gortak,Pastjeridi,RAdmio,Lju bmir,vile

-knjievno je razdoblje koje obuhvada 2.polovicu 17.stoljeda i 18.stoljede -ulogu vodede europske nacionalne knjievnosti preuzima francuska knjievnost -knjievnost klasicizma se javlja najprije u Francuskoj u 2.polovici 17.stoljeda.Naziv je dobila zbog ugledanja na klasiku(antiku umjetnost).Uzori dostojni oponaanja su Aristotel,Eshil,Sofoklo i Euripid.Filozofsku podlogu prua Descartesova racionalistika filozofija.Cijene se visoke vrstetragedija i ep,pravilnost forme i uzvien stilpromicanje moralne vrijednosti. -knjievnost prosvjetiteljstva proizlazi iz klasicizma.Javlja se u 18.stoljedu,i to najprije u Francuskoj i Engleskoj.Prosvjetiteljstvo je opdi duhovni pokret koji se najprije oituje u filozofiji i u znanosti. JEAN RACINE,FEDRA Fedra je kdi kretskog kralja Minosa i njegove ene Pasifaje, udala se za atenskog kralja Tezeja tragedija opisuje Ferdinu neuzvradenu ljubav prema Tezejevu sinu iz prvog braka Hipolitu, koju mu ona na lanu vijest o Tezejevoj smrti priznaje (Hipolit joj ne uzvrada ljubav, nego voli mladu Ariciju), po Tezejevu povratku Fedrina sluavka Enona optuuje Hipolita da je zaveo Fedru, na to Tezej zaziva bogove da ubiju Hipolita, Fedra muena grinjom savjesti zbog Hipolitove smrti priznaje Tezeju svoju krivnju i poini samoubojstvo

51

KNJIEVNI ROD: drama VRSTA DJELA: tragedija ,5 inova TEMA: Ljudska razapetost izmeu strasti i krivnje. Strastvena ljubav i mrnja kraljice Fedre. MJESTO RADNJE: Atena STIH:aleksandrinac-najpoznatiji francuski stih,sastavljen od 12 slogova,s cezurom iza 6 sloga,stalnim mjestom naglaska i parnom rimom(ime po Romanu o Aleksandru Velikom) FORMA:skladna,5 inova(svaki in ima 4 do 7 prizora) NAELA:potuju se principi vjerojatnosti,dosljednosti i dolinosti STIL:uzvien,dostojanstven LIKOVI:ljudi s manama i stastvima(kakvi jesu) -primjenjuje pravilo o trima dramskim jedinstvima

FRANCIS- MARIE AROUET-VOLTAIRE,CANDIDE ILI OPTIMIZAM -Satirian roman u kojem Voltaire parodira Leibnizovu filozofiju optimizma, te ismijava dogmatizam u svim drutvenim institucijama: izruguje plemstvo, Crkvu i inkviziciju, vojsku. -Glavni junak Candide je mladid odgojen da vjeruje kako ivi u najboljem od svih svjetova, ali se mnogo puta grubo sudari sa stvarnodu. -Proputuje cijeli svijet u pratnji svog uitelja Panglosa u potrazi za svojom ljubljenom Kunigundom. -Na kraju romana svi nalaze smirenje na imanju koje su kupili, a odgovor na pitanje kako treba ivjeti daje posljednja reenica: Obraujmo svoj vrt, to znai da smisao ivota nije u traenju filozofskih teorija, ved u estitom i odgovornom obavljanju svoga posla. -dvostruka parodija:pustolovno-sentimentalnog romana i parodija odreene filozofske ideje(Leibniza i Rousseaua) -nema esejistikih elemenata kao u suvremenim filozofskim romanima,ved se inzistira na fabuliranju -fabula treba biti zabavna,a brojni dogaaji ujedno trebaju posluiti kao argumenti koji de itatelja uvjeriti u tonost i opravdanost autorovih stavova - podloga: engleski empirizam (John Locke) filozofsko uenje da ovjek moe spoznati svijet oko sebe samo na osnovi vlastitog iskustva - drugi naslov Optimizam kritika, parodija na svaki nerealni optimizam karakterizacija imenom- glavni lik: Candide = lat. ist, franc. naivan - Candide je protjeran iz dvorca zbog ljubavi prema kderi svog dobrotvora Cunigondi, lutajudi proputuje mnoge krajeve (Europa, Juna Amerika) i doivljava mnoge nevolje, na kraju se nastanjuje u Turskoj, eni ostarjelom i porunjelom Cunigondom i nalazi smirenje u obraivanju svog vrta 52

- Candideovi uitelji: Pangloss (optimist), Martin (pesimist) Candide na kraju romana postaje racionalist ("sredina") - sadri prikaz utopije (Eldorado)

-knjievna djela nemaju zajednike osobine po kojima bismo ih mogli svrstati u jedinstvenu knjievnu epohu.Istovremeno postoji nekoliko razliitih poetika: 1.polovica 18.st.-djela s baroknim obiljejima Javljaju se i klasicistika djela jednostavnije strukture Nastaju i prosvjetiteljska djela pounog sadraja Potkraj razdoblja djela predromantiarskih obiljeja.

Prosvjetiteljska djela su pounoga sadraja,takoer raste zanimanje za knjievna zbivanja u prolosti. Andrija Kai Mioid:Razgovor ugodni naroda slovinskoga -tematika:u djelu se prikazuju dogaaji iz povijesti slavenskih zemalja,krdansko-turski ratovi Matija Antun Reljkovid:Satir iliti divji ovik -svjetovni sadraj,teza da je poljoprivreda temelj gospodarskom razvoju,pounog karaktera Titu Brezovaki:Matija grabancija dijak -Matija grabancija dijak je arobnjak,nositelj prosvjetiteljskih misli koji upozorava na poroke suvremenog drutva Matija Petar Katanid:Fructus auctumnales(Jesenski plodovi)

Romantizam je naziv za knjievnu epohu koja se javlja krajem 18.stoljeda,a punu afirmaciju doivljava od 1800. Do 1840. Opdekulturni i ujetniki pokret koji se oituje i u drugim umjetnostima. U nekim europskim knjievnostima ved u drugoj polovici 18.stoljeda javlja se predromantizam.Odlikuje ga nov,romantiarski senzibilitet i nain stvralatva. Romantizam je prva moderna knjievna epoha,to znai da se istodobno oituje u gotovo svim europskim knjievnostima. 53

 romantino(engl.)-neto nalik srednjovjekovnom romanu:pustolovno,fantastino,nestvarno,ali i sanjarski pjesniki,osjedajno,idealistiki i matovito PREDROMANTIZAM javlja se u Francuskoj,Njemakoj i Engleskoj.Znaajke: subjektivizam buntovnost,usmjerenu osobito protiv feudalnog drutvenog ureenja zanimanje za nacionalnu povijest i usmenu knjievnost misticizam Francuska:Jean-Jacques Rousseau:Julija ili Nova Heloiza Engleska-James Macpherson-Ossianove pjesme Grobljanska poezija i gotski roman. Njemaka:Sturm un Drang(Pokret mladih genija)-opreka klasicizmu i prosvjetiteljstvu;naelo originalnosti te genijalnost i stvaralaka snaga umjetnika;drama omiljena vrsta;istiu vrijednost Homera,Shakespearea i narodne poezije;predstavnici:Johann Wolfgang Goethe,Friedrich Schiller(drama Razbojnici) i Maximilian Klinger(drama Sturm und Drang)

ROMANTIZAM -predvodi ga njemaka romantiarska kola-Friedrich Schlegel -stvara vlastitu poetiku u opreci prema klasicistikoj poetici -razvija vlastiti senzibilitet kojis e temelji na subjektivnosti i osjedajnosti -romantiarski junak.osamljen i neshvaden te optereden svjetskom boli Svjetska bol(njem.Weltschmerz) izraz je za osjedaj tuge i malodunosti zbog nesklada ideala i stvarnosti.Raa kult patnje-pesimistini osjedaj kako zlu u svijetu nema lijeka. JOHANN WOLFGANG GOETHE,PATNJE MLADOG WERTHERA,Faust Werther je doputovao u povincijski gradid Wahelheim kako bi sredio neke obiteljske poslove..U novom okruenju provodi sretne trenutke.Na seoskom plesu upoznaje Lottu,kder upravitelja kneevih imanja,i fatalno se zaljubljuje.Lottin je zarunik Albert na putu,a Werther nastoji to vie vremena provoditi u njezinom drutvu.Nakon Albertovog povratka Werther uvia da je suvian.Odluio je otputovati i zaposliti se bi zaboravio Lottu.U novo sredini takoer je nezadovoljan.ezne za Lottom i vrada se u Wahelheim iako zna da se ona u meuvremenu udala za Alberta.Na kraju romana Werther poini samoubojstvo. Vrsta:epistolarni roman-roman u obliku pisama. Teme:ljubav,priroda,umjetnost Glavni lik:Werther-romantiarski lik;osjedajan mladi intelekutalac,umjetnik,idealist,plemenit i ovjean,ali neprilagoen drutvu i pesimistian. Struktura teksta,pripovijeda:roman se sastoji od Wertherovih pisama(pripovijeda u 1.licu) i izdavaeva dodatka((pripovijeda u 3.licu) 54

Kompozicija:potuje se kronologija dogaaja.Formalno je roman podijeljen u dva dijela,omeena Wertherovim odlaskom iu Wahelheima: 1.dio-4.svibnja 1771.-10.rujna 1771. 2.dio-listopad 1771.-prosinac 1772.

Stil:romantiasrki-uzvien,patetian,retorian,proet lirizmom Nakon mnogih stoljeda zapostavljanja umjetnosti i osobe umjetnosti i osobe umjetnika,romantari su svjesni njihove posebnosti.Umjetnik je nadarena osoba,vizionar,genij.U sreditu pozornosti romantiarskoga pogleda na svijet nalazi se KULT GENIJALNOSTI,ideja o pravom ovjeku kao o umjetnikom geniju to usamljen i neshvaden stoji nasuprot beznaajnoj masi. Ljubav je za romantiare najsvetije duhovno stanje,stapanje dua,oitovanje boanskoga u duama ljudi.Jedino ljubav ini ovjeka potrebnim na ovom svijetu,izjavljuje Werther.Ipak ona je esto fatalna i ne doputa kompromis.Romantiarska je vizija ljubavi tragina. U Patnjama mladog Werthera u liku glavnog junaka isprepledu se tri najvanije romantiarske teme: LJUBAV,PRIRODA I UMJETNOST.

ENGLESKI ROMANTIZAM 1.generacija pjesnika-William Wordsworth:Sunovrati,S.T.Coleridge,Robert Southy 2.generacija pjesnika -George Gordon Byron:Hodoade Childea Harolda.P.Shellay,John,Keats Walter Scott

FRANCUSKI ROMANTIZAM Otac:Francois-Rene de Chateaubriand Alphonse de Lamartine:Jezero

55

Victor Hugo:Zvonar crkve Notre Dame u Parizu i Jadnici

AMERIKI ROMANTIZAM EDGAR ALLAN POE:Gavran,CRNI MAAK VRSTA DJELA: pripovijetka -Pripovijetka prikazuje ljudsku sklonost zlu, nanoenje zla bez pravog razloga. Nastranost i zlo su najiskonskiji porivi ljudskog srca, a ovdje se javljaju u razliitim oblicima: kao mrzovoljnost, razdraljivost, bezobzirnost, okrutnost i, na kraju, hladnokrvno ubojstvo. -Crni je maak materijalizacija pripovjedaeve zle dudi i u njemu se javlja elja da je uniti. Vjeala na makovom trbuhu ga upozoravaju da je zloinac, ali i da de biti kanjen. -Maak pobjeuje, ali i pravda - zlo de biti kanjeno jer policija, zahvaljujudi maku, otkriva pripovjedaev zloin. -likovi: pisac, njegova supruga, maak -ima elemente kriminalistike prie i prie strave RUSKI ROMANTIZAM Aleksandar Sergejevi Pukin:Evgenij Onjegin Mihail Jurjevi Ljermontov:Junak naeg doba

SLOVENSKI ROMANTIZAM France Preeren:Sonetni vijenac

Italija-Giacomo Leopardi,pjesme;Alessandro Manzoni,Zarunici Poljska-Adam Mickiewicz:Gospodin Tadija eka-Jan Kollar:Kdi slave Danska -Hans Christian Andersen:Bajke

KNJIEVNOST-ima nacionalnu i drutvenu ulogu:konstituiranje moderne hrvatske nacije,i to najprije u okviru ilirske ideje,a kasnije u hrvatskim okvirima. JEZIK-osnovno obiljeje nacije.Na temelju tokavskog narjeja,inicijativom Ljudevita Gaja i hrvatskih preporoditelja,stvoren je zajedniki hrvatski knjievni jezik. ILIRSKI POKRET-razdoblje unutar hrvatskoga narodnoga preporoda u kojem dominira ilirska ideja.Ima dva progama:politiki(ujedinjenje hrvatskih zemalja) i kulturn(ujedninjenje junoslavenskih zemalja) DANICA-knjievni dodatak uz prve hrvatske novine(1835.) 56

 BUDNICE I DAVORIJE-domoljubne pjesme pisane s ciljem buenja nacionalne svijesti. KOLO-prvi hrvatski knjievni asopis(1842.). Predstavnici:Ljudevit Gaj:Horvatov sloga i zjedinjenje;Pavao toos:Kip domovine vu poetku leta 1831.;Antun Mihanovid:Horvatska domovina;Stanko Vraz:ulabije;Dimitrija Demetar:Grobniko polje,Ljudevit Farka Vukotinovid:Pjesma Hrvata(Nek se hrusti aka mala) ASOPISI:Danica,Kolo,Zora dalmatinska Druga faza hrvatskog romantizma:Mirko Bogovid(Frankopan,Stjepan,posljednji kralj bosanski,Matija Gubec,kralj seljaki),Adolfo Veber Tkalevid(Zagrepkinja,Nadala Bakarka),Josip Freudenreich(Graniari,Crna kraljica),Janko Jurkovid(Pavao uturid),Luka Botid(Pobratimstvo,Bijedna Mara,Petar Baid),Dragojla Jarnevid(Dva pira). asopis:Neven PETAR PRERADOVID Preradovideva domoljubna poezija uklopljena je u preporodnu tematiku.Svoju je prvu pjesmu Zora puca,bit de dana objavio u prvom broju asopisa Zora dalmatinska. Poezija Petra Preradovida izrasla je iz stvarnosti njegova vremena.U njoj je izraen pjesnikov odnos prema hrvatskoj stvarnosti sredinom stoljeda,ali ona nosi i autobiografska obiljeja. Njegova je lirika i danas poznata zbog opdeljudskih tema i edukativne strukture Zora puca,bit de dana Alegorija(zora-buenje dana,Zora dalmatinska) Utjecaj narodne poezije,domoljubna lirika Programatske,domoljubne i opdeslavenske poruke. Promjenom ritma u zadnjoj strofi naglaava se refren,koji se sada ponavlja i na poetku zadnje strofe.Mijenja se i ton:lirski subjekt se izravno obrada Dalmaciji(slavna zemljo!),ukazujudi na njezino duhovno buenje-evo zore,tj.zore kao svitanja,ali i Zore dalmatinske,preporodnog asopisa,kao glasila u kojemu moe progovoriti probuena nacionalna svijest.

Putnik Alegorije:putnik-pjesnik,lirski subjekt;majka-domovina;stara ena-tuina;ovjek izvan domovine je kao putnik bez smjetaja,lutalica Tema:poziv na povratak domovini Refleksivna lirika Stih osmerac Alegorinost putnikovih traenja Povezanost autobiografskih motiva s motivima pjesme Mrak kao metafora

Ljudsko srce

57

Pjesnik -

Imenica elja javlja se 3 puta u pjesmi.Njezino znaenje iskazuje ljudsku pohlepu,uvijek ele vie i vie. Refleksivna lirika Tema:ljudska eznutljiva narav Lirski deseterac

programatska pjesma refleksivna lirika tema:dvojnost i gorina pjesnikog poziva,sudbina pjesnika na razmeu svijeta duha i materijalnog svijeta osmerac

IVAN MAURANID -pridruuje se ilirskom pokretu,djela su mu:pjesma Primorac Danici,objavljena u Danici 1835.,spjev Smrt Smail-age engida,prvi put tiskan u almanahu Iskra 1846.,dopuna Gundulideva Osmana 2844.,poslanica Hervati Magjarom 1848.,izdaje Njemako-ilirski slovar s dr.Jakobom Uarevidem Smrt Smail-age engida -epski spjev -Zagreb,1845.,hrvatski narodni preporod -djelo se sastoji od pet pjevanja: Agovanje-silnik na vrhu modi Nodnikzaetak osvete eta-snaga kolektiva Hara-okrutnost silnika,nagovjetaj traginog kraja Kob-silnik bez modi

-fabula je saeta:radnja traje kratko,a dogaaji su ispriani u pet nanizanih slika. -tema:uzaludnost nasilnike,tiranske vlasti ,propast feudalizma,propast turske vlasti (inspiracija suvremeni dogaaj:smrt turskoga silnika Smail-age engida,kojeg su ubili Crnogorci u istonoj Hercegovini 1840.) -pet pjevanja,1134 stihova,izmjenjuju se tokavski epski osmerac i deseterac,povremena rima -Agovanje:radnja zapoinje in medias res:Smail-aga nareuje da se izvedu zarobljeni Crnogorci,kako bi ih Turci muili i ubili.S Crnogorcima izvode i starca Duraka,Turina koji je razbijesnio agu govoredi mu da bi se Vlasi mogli osvetiti i savjetuje mu da ga zbog toga pusti.Crnogorci junaki umiru,ne moledi za milost.Udrugome pjevanju(Nodnik)Novica Durakov sin,eli osvetiti oevu smrt.Odlazi na Cetinje i pridruuje se Crnogorcima.Trede je pjevanje sredinji dio spjeva:eta,kao osvetnika ruka

58

naroda,krede se osvetiti silniku koji tlai i ubija.Nakon opisa ete i naglaavanja motiva koji ju vode,u spjev je umetnuta epizoda sa svedenikom koji etu doekuje u brdima i dri nadahnut govor o domoljublju. U nodnoj bitci pogibaju i Smail-aga i Novica. -Mauranid nastavlja tradiciju protuturske tematike,zapoetu u razdoblju humanizma i renesanse -ideja:potreba za ujedninjenjem krdanskog svijeta u ruenju Turskog Carstva,nacionalno osloboenje -likovi:otro polarizirani:na jednoj strani Smail-aga,a an drugoj eta,prikazana kao kolektivni lik(narod) Smail-aga je prikazan kao demonski lik:oholi silnik,zlotvor,krvnik koji ubija ljude kako bi se oslobodio vlastitog osjedaja nemodi.Iznimno je tat.Osjeda se romantiarska tehnika:osjedaji su prenaglaeni,a Smail-aga obiljeen je svojom demonskom prirodom. Slikajudi etu,Mauranid slika osobine naroda.Prikazuje bilo koji potlaeni narod koji se bori protiv silnika:skromni ljudi,hrabri,religiozni,spremni umrijeti za domovinu.Vodi ih zajedniki cilj i Boja ruka. Smail-aga(Turci) islam Istok eta(raja) krdani Zapad -stil-saetost jezinog izraza i njegove refleksivnosti silnik rtva Zlo Dobro

Lirska obiljeja osjedajnost i subjektivnost lirski monolozi pjesnikove lirske digresije jedinstvo pejsaa i ljudi saet pjesniki izraz,aforistinost

Epska obiljeja dogaaj kategorija vremena likovi epska scena naracija deskripcija

Dramska obiljeja dramatinost unutarnjih sukoba u likovima i vanjskih sukoba monolozi i dijalozi

OBILJEJA ROMANTIZMA demonski lik mistika tema iz nacionalne povijesti krajolik hibridna knjievna vrsta subjektivnost,osjedajnost utjecaj narodne poezije

PREPORODNA PROZA: Matija Mauranid:Pogled u Bosnu;Antun Nemid,Putositnice

59

DRAMA:Dimitrija Demeter:Teuta

Realizam-knjievna epoha koja traje od 1830. do 1870.,punu afirmaciju postie polovicom 19.st.Vremensko odreenje prati dogaanja u vodedoj francuskoj knjievnosti.Nije se u svim europskim knjievnostima javio u isto vrijeme.Naziv od res,realis-stvarno,istinito. Naturalizam-knjievni pravac koji proizlazi iz realizma.Traje od 1870.do 1890.Vodede knjievnosti francuska,engleska i ruska knjievnost.Emile Zola:Therese Raquin;Guy de Maupassant:Na vodi.

REALIZAM FRANCUSKA KNJIEVNOST Stendhal:Crveno i crno

Honore de Balzac:ia Goriot -dio ciklusa Ljudska komedija( 90-ak pripovijedaka i romana-analizira francusko drutvo u odreenom povijesnom trenutku) o struktura ljudske komedije: 1. Analitike studije-principi drutvenog ureenja 2. Filozofske studije-uzroci drutvenih pojava 3. Studije iz drutvenog ivota-posljedice drutvenih pojava i konkretni primjeri(ia Goriot-Prizori iz privatnog ivota)
-Naelo istinitosti-umjetnost-oponaanje prirode;stvarnost ele prikazati istinito,bez uljepavanja;Balzac ne eledi samo preslikavati stvarnost stvara svoju umejtniku istinu ili zamiljenu istinu. -Balzakovski opis-detaljno opisivanje prostora i likova ime se eli postidi dojam istinitosti.Najprije s mnogo pojedinosti opisuje prostor u koji smjeta odreeni lik.Zatim opsiuje socijalnu uvjetovanost psiholoke osobine i vanjski izgled lika.Opis prostora u funkciji je karakterizacije lika. -naelo tipinosti-tipovi-predstavnici odreene skupine ljudi slinih osobina.Eugene Rastignac je tip studenta,mladi intelektualac provincijskog podrijetla koji nastoji uspjeti u drutvu

60

POTKROVLJE:POSLUGA
Eugene de Rastignac

ia Goriot

Gica Michonneau Vautrin

ptice selice

g.Poiret Ga Vauquer

Ga Couture i njena nedakinja Victorine

PRIZEMLJE:SALON I BLAGOVAONICA

OBILJEJA BALZACOVE REALISTIKE METODE o o o o o o o o promatranje,prouavanje i analiziranje grae naelo istinitosti Naelo tipinosti Kronoloki organizirana uzrono-posljedina fabula s dugakom ekspozicijom i brzim raspletom Detaljno opisivanje prostora i likova Uporaba jezika sredine u funkciji karakterizacije lika Objektivni sveznajudi pripovijeda Kriticizam

KRITIKI REALIZAM-istinito prikazivanje ivota ukljuuje i razotkrivanje negativnih drutvenih pojava.Knjievnik realist ukazuje nna drutvene negativnosti i tako ih kritizira. Gustave Flaubert: Gospoa Bovary -Bovarizam-pojam koji je nastao u svezi s glavnim likom romana,a oznauje nemodnu enju osrednjih duhova prema visinama,odnosno ovjekovu sklonost da,poput Emme,smatra kako je roen za neto bolje od onoga to mu je sudbina namijenila. -tema:provincijski ivot u Francuskoj u 1. Polovini 19.st(drutveni roman). te emocionalni svijet i psihiki ivot neusklaene junakinje romana(psiholoki roman) -kompozicija: o struktura triptiha(triptih-slika sastavljena od tri spojena dijela) I. Vjenanje,bal II. Selidba,platonska veza i strastvena veza s Rodolpheom III. Ponovni susret s Lorenzom,Emmina financijska i psihika propast i smrt Redanje epizoda koje sugeriraju protjecanje ivota Svaka cjelina zaokruena.cjelovita struktura-najavljuje sljededu cjelinu

o o

61

o -stil:

Flaubert dosljedno slika dvije suprotstavljene ivotne razine:oekivanu i ostvarenu

-obiljeja realizma: o o o o o Detaljni opisi(dinaminost i sceninost u opisima,brza izmjena kadrova) Naelo tipinosti Naelo istinitosti i vjerodostojnosti Kronoloko iznoenje dogaaja Obiljeja naturalizma

-obiljeja naturalizma: o o Bioloka motivacija likova(strast) Scene Hippolyteove bolesti i amputacije,Emmina smrt

-obiljeja modernizma: o Psiholoki realizam-tip realizma u kojemu se istie psiholoka karakterizacija,tj.unutarnja proivljavanja glavnoga junaka ili nekoliko vanijih likova.

-vrijeme:slobodno postupa s vremenom;zaustavlja vrijeme(sajam):istodobnost u slikanju dogaaja -pripovijeda:emocionaln udaljenost izmeu pripovijedaa i prie-naelo Ruski realizam Nikolaj Vasiljevi Gogolj:Kabanica -tema: ivot nieg inovnika, Akakija Akakijevia i njegovi dogaaji s kabanicom (kaputom). Dogaaji su, kako navodi autor, istiniti -Kompozicija se odvija kronoloki, a pripovijetka spada u nefabularnu prozu, odnosno prozu u kojoj nema puno dogaanja i u kojoj fabula nije na prvom mjestu. Kabanica zapoinje uvodom u kojima se opisuje Akakijev lik i ivot, a zatim dobivanjem nove kabanice radnja se zaplide i kulminira kraom iste. Smrdu glavnoga lika pripovijetka se rasplide i zavrava epilogom (dodatkom), koji za razliku od prethodnih dijelova pripovijetke dobiva fantastinu dimenziju i u kojem se pojavljuje duh protagoniste u obliku Akakijeva mrtva tijela -humorom Gogolj progovara o negativnim pojavama drutvenog ivota,humor esto prelazi u grotesku-smijeh kroz suze -Obiljeja Gogoljeve realistie metode: o o o o o Detaljno prikupljanje grae Prikaz suvremenog drutva s naglaskom na niim drutvenim slojevima Prikaz razliitih sredina(grada i provincije) Kritika negativnih drutvenih pojava,posebno drutvenog parazitizma Detaljizam opisa

62

Stvaranje tipova likova

-elementi koji ga odvajaju od realistike metode: o o o Humor i groteska Fantastika Pozicija pripovijedaa koji komentria radnju i uplide se u nju u tradiciji Pukinova pripovijedaa iz Evgenija Onjegina

Fjodor Mihajlovi Dostojevski:Zloin i kazna -glavni lik-Rodion Romanovi Raskoljnikov-tipstudenta;eli afirmaciju u drutvu Bivi je student prava,osamljen,iscrpljen siromatvom i oskudicom,razoaran drutvom u kojem sposobni,ali siromani ljudi ne mogu uspjeti Osmislio je teoriju po kojoj se ljudi dijele na niu i viu vrstu,a iznimnim pojedincima sve je doputeno jer su oni pokretaka snaga ovjeansta.Najbolji primjer iznimnog pojedinca predstavlja mu Napoleon.

Likovi u djelima F.M.Dostojevskoga: -anr: Kriminalistiki-potuje shemu kriminalistikog romana Drutveni-realistiki vjerna drutvena slika bijede velegradske sirotinje i osiromaenog plemstva Psiholoki-suptilna analiza krize svijesti u sukobu zbilje i literaturom stvorenih uvjerenja Roman karaktera-socijalno-psiholoka motivacija lika Roman ideje-filozofska pitanja,problem zloina i kazne,grijeha i ispatanja,prava i pravde Cinici i buntovnici protiv drutva(Raskoljnikov,Lebeznjitkov) Razvratnici i nemoralni tipovi(Luin,Svidrigajlov) Portvovne,nesebine linosti koje su odabrale put ljubavi,patnje i pasivne podlonosti

-stilska obiljeja: Obiljeja realizma:detaljni opisi,likovi tipovi,kritika drutva Obiljeja modernizma:poniranje u ljudsku psihu,esejistiki elementi,unutarnji monolog,filozofsko-etika karakterizacija Polifonija-glavno strukturno naelo romana;sukobljeni glasovi i svjetonazori likova imaju ravnopravnu ulogu i vanost kao i autorov glas i svjetonazor;mnotvo samostalnih i nesalivenih glasova i savijesti

-tema:ubojstvo lihvarke iAljone Ivanove i njezine sestre Lizavete te psiholoka previranja glavnog lika koji na kraju ipak priznaje ubojstvo te se pokaje -vrijeme radnje:ezdesete godine 19.st.(devet i pol dana) -Mjesto radnje: Sankt Peterburg

63

Zloin i kazna Tema Fabula, kompozicij a

Realistiki elementi elja za drutvenom afirmacijom vena,vrsta,zanimljiva i napeta fabula,preteito kronoloke organizacije

Modernistiki elementi tema otuenja i potrage za identitetom uvoenje subjektivnog vremena utjee na kompoziciju(u radnju od 9 dana upledu se digresije,asocijacije i retrospekcije) uglavnom pripoivjeda iz perspektive glavnog lika pa postaje nepouzdan,iako ostaje u 3.licu filozofinost romana(esejistiki elementi) novi propovijedni postupak:unutranji monolog novi stilski postupci:simbolizam,navoenje snova,fantastika,groteska likovi-ideje -likovi koji zastupaju razliite svjetonazore i filozofske teorije(venost dijalogA) filozofsko-etika karakterizacija lika

Pripovijed a

po ugledu na sveznajudeg ,pouzdanog pripovijedaa pripovijeda iz 3.lica

Pripovijed ni i stilski postupci

kritika drutva utjecaj znanstvenosti detaljno opisivanje eksterijera i interijera govor sredine

Likovi

likovi-tipovi 1. siromani student eljan drutvene afirmacije (Raskoljnikov,Razumihin) 2. inovnici srednjeg sloja(Zamotjov,Porfirij Petrovi,Nikolaj Fomi) 3. osiromaeni inovnici(Marmeladov) 4. ljudi s dna drutvene ljestvice(radnici, siromasi,bijednici,prostitutke,alkoholiari) 5. sitni trgovci,preprodavai(Lizaveta) 6. lihvarica(Aljona Ivanova) 7. tip plemenite ene koja utjelovljuje rusku duu(Sonja,Dunja) socijalno-psiholoka karakterizacija lika U epsku formu realistikog romana prodiru dramski i esejistiki elementi.

Lav Nikolajevi Tolstoj:Ana Karenjina,Rati i mir Ivan Sergejevi Turgenjev:Lovevi zapisi,Oevi i djeca ENGLESKA KNJIEVNOST Charles Dickens(Oliver Twist,David Copperfiels,Velika iekivanja William Thackeray(Sajam tatine,Knjiga snobova) Emily Bronte:Orkanski visovi Geroge Eliot,Thomas Hardy AMERIKA KNJIEVNOST

64

Herman Melville:Moby Dick Henry James:Portret dame Mark Twain:Doivljaji Toma Sawyera,Doivljaji Huckleberryja Finna NATURALIZAM Francuska(medanci) Emile Zola:Therese Raquin Guy de Maupassant:Na vodi Italija(VERIZAM) Giovanni Verga:Obitelj Magliavoglia SKANDINAVIJA Henrik Ibsen:Stupovi drutva August Strindberg:Gospoica Julija NJEMAKA Gerhart Hauptmann:Tkalci

razdoblje hrvatske knjievnosti od 1860. do 1881. godine.U tom se razdoblju javljaju romantiarski i realistiki elementi. 1860.godine ukinut je Bachov apsolutizam,a enoa objavljuje svoja prva djela.Afirmira se kao najznaajniji knjievnik cijelog razdoblja,po kome se ono jo naziva enoino doba. 1865.August enoa objavljuje knjievnoteorijski lanak Naa knjievnost u kojem iznosi svoj literarni program. Predrealizam zavrava enoinom smrdu. U ovome razdoblju afirmira se roman u hrvatskoj knjievnosti. AUGUST ENOA Poezija: Zbirka lirskih pjesama Zimzelen 65

Epske pjesme(povjestice od kojih su poznatije Propast Venecije,Smrt Petra Svaida,Prokleta klijet,Kugina kuda,Postolar i vrag i Kameni svatovi.

Proza: Pripovijetke:Turopoljski top,Prijan Lovro,Kanarineva ljubovca,Barun Ivica,Karanfil s pjesnikova groba i dr. Povijesni romani:Zlatarovo zlato,uvaj se senjske ruke,Seljaka buna,Diogenes i Kletva,koju je nakon enoine smrti dovrio Josip Eugen Tomid Socijalni romani:Mladi gospodin,Vladimir Prosjak Luka,Branka

Drama:komedija Ljubica Knjievno-znanstvena literatura i publicistika: Feljtoni Praki listovi i Zagrebulje Knjievnosteorijski lanci Naa knjievnost,Zato piemo?,O hrvatskom kazalitu i dr.

-odgojio je i stvorio hrvatsku itateljsku publiku -posredno je utjecao na prihvadanje tokavice kao osnove hrvatskog knjievnog jezika -utemeljio je modernu hrvatsku umjetniku prozu i kazalinu kritiku Zlatarovo zlato Dva plana zbivanja iu Zlatarovu zlatu Ljubavna fabula Povijesna fabula -sukob Zagrepana i Stjepka Gregorijanca -ljubav izmeu Zagrepanke Dore Krupideve i Pavla oko prava na Medvedgrad Gregorijanca,Stjepkova sina(zabranjena ljubav graanke i plemida)

-Mjesto radnje:Zagreb -Vrijeme radnje:Druga polovica 16. st.; od 1574. do 1582. godine -povijesni i tendeciozni roman;26 poglavlja -paralelna fabula -Likovi: Obitelj Krupid

Petar Krupid je zagrebaki zlatar. Nije bogat, ali nije ni siromaan. ena mu je umrla, ali mu je zato ostavila prekrasnu kder Doru koju on naprosto oboava. Dobar je ovjek, poten, plemenit i sve bi uinio za svoju kder jedinicu. Dora Krupideva kdi je zagrebakog zlatara Petra Krupida, a ujedno je i glavni lik Zlatarovog zlata. Ona je dobra, posluna, plemenita, vrijedna, marljiva i prelijepa djevojka, moda ak i naivna. Voli svog oca i kumu Magdu i pomae im. Zaljubljuje se u Pavla Gregorijanca. Naalost, iako je

66

njihova ljubav bila veoma jaka, ne uspijeva pobijediti zlo. Dora biva otrovana od Grge okolina, koji ju je otrovao zbog njene neuzvradene ljubavi prema njemu, ali i zbog osvete jer se nije htjela udati za njega te ga je tako osramotila. Ona je zapravo to "zlatarevo zlato".

Obitelj Gregorijanec:

Stjepko Gregorijanec je gospodar Medvedgradski i zakleti protivnik Zagreba i Zagrepana. Ima tri sina (Niko, Pavao i Jerko kojeg je imao sa svojom slukinjom koju je nakon to je saznao da je trudna, potjerao sa svog dvora) i enu. Tijekom radnje Zlatarevog zlata, postaje zao i pohlepan. U naletu bijesa ubija svoju enu, Martu. Svia mu se Dora Krupideva, iako zna da su ona i njegov sin Pavle zaljubljeni. Stjepko ne odobrava njihovu vezu te trai da se Dora otme. Napada Zagrepane, krade ih i pali kude. I on je djelomino kriv za Dorinu traginu smrt. Na kraju, na samrti, priznaje da se kaje i od sinova trai oprost svojih grijeha. No, prekasno, jer je ved uinio previe zla. Marta Gregorijaneva je ena Stjepka Gregorijanca Pavao Gregorijanec je zaljubljen u Doru otkad ju je prvi put vidio, i iako je njihova ljubav bila velika, on nije mogao sprijeiti sva zla to su joj se dogodila. Niko Gregorijanec je Stjepkov sin. Oenio se Ankom i sa njom ima kderku. Anka Gregorijaneva Jerko Gregorijanec je tajanstveni dobroinitelj. Potajno je zaljubljen u Doru. On je i Stjepkov sin, no to otkriva tek na kraju romana. Jerko ne moe biti sretan pa svojim dobrim ali tajnovitim djelima pomae Dori i Pavlu da obrane svoju ljubav.

Ostali likovi:

Magda "paprenjarka" starica koja je na Trgu sv. Marka prodavala svijede i paprenjake. Bila je Dorina kuma koja ju je pomagala odgajati. Savjetovala je njezinog oca da odbije Grginu prosidbu. Za osvetu, Grga ju je prevario i prijavio sudu. Na kraju romana, Magda umire od tuge na Dorinom grobu. Grga okolin je intrigant, i njegova je uloga u romanu da zaplede radnju i ini je zanimljivijom. On je ruan, pohlepan, zao i pomalo bezosjedajan ovjek. Nakon to Dora odbije njegovu prosidbu, odluuje joj se osvetiti na razne naine. Dok je Stjepko palio i unitavao Zagreb, Grga se pretvarao da je ranjeni vojnik i traio od Dore au vode. No, on je otrovao vodu, koju je Dora popila, te je Dora umrla. Grga biva ubijen u potjeri. Klara Grubarova (kasnije Ungnadova) je fatalna ena. Lijepa je i navikla da dobije sve to poeli, a u svojim ciljevima ne preza ni pred ime. Odluna je u namjeri da osvoji Pavla, iako se ona njemu uopde ne svia. Kasnije se udaje za bana Ungnada, no ne zbog ljubavi nego zato da ne bi bila izbaena iz Samobora. Na kraju romana Klara poludi. ban Ungnad Franjo Aranbas uro Zrinjski

Prijan Lovro -prvo pravo realistiko knjievno djelo u hrvatskoj knjievnosti

67

-u njemu se afirmira tipina realistika tema propadanja intelektualca seoskog podrijtela u sukobu s malograanskom sredinom -sloenda uokvirena kompozicija svjedoi o razvijenoj tehnici knjievnog stvaranja -obiljeja realizma: Naelo istinitosti Naelo tipinosti Govorna karakterizacija Detaljizam opisa

-selo: nedostatak novca za daljnje obrazovanje;pokuaj prilagodbe meu graanima;propadanje intelektualaca malograanskih sredina -grad:vede mogudnosti obrazovanja te zapoljavanja u visokim ustanovama;veda novana sredstvaomogudava kvalitetno obrazovanje -udovica:govori da u hrvatskoj literaturi vlada vjena idila da je hrvatska literatura postala monotona,uvijek je isto -pripovijeda-nai pisci piu o stvarima koje ne poznaju,o temama koje im nisu bliske Ostali knjievnici: Adolfo Veber Tkalevid(Nadala Bakarka,Avelina Bakaranina ljuvezne zgode i nezgode);Ivan Perkovac(Stamkovaka uiteljica);Josip Eugen Tomid(Zmaj od Bosne);Rikard Jorgovanid(Ljubav na odru);Franjo Markovid(Dom i svijet,Kohan i Vlasta,Benko Bot,Karlo Draki);Miroslav Kraljevid(Poeki ak),Mato Vodopid(Marija Konavoka). asopisi:Pozor(Obzor),Vijenac,Knjievnik)

Poetak 1881.godina-smrt A.enoe Specifinost-supostojanje razliitih stilskih obiljeja:romantizma,realizma,naturalizma,a u posljednjem desetljedu i modernizma Tematika: romani i pripovijetke sa socijalnom tematikom - kolovanje nadarene seoske djece u gradu i njihova tragina sudbina - Suprotnost selo-grad - Slom tradicionalnih moralnih vrijednosti uzrokovan pojavom novih drutvenih odnosa - Propadanje plemstva - Nacionalno pitanje(domade stanovnitvo-stranci)

68

Ante Kovaid:U registraturi -socijalni roman -tema:ivot Ivice Kimanovida-razvoj i sudbina seoskog djeaka koji je sa sela doao u grad na kolovanje -kompozicija: Tri dijela Nedosljednost i kaotinost fabule(posljedica urbe-roma je u dijelovima izlazio u Vijencu i cenzure) Vrijeme zbivanja ne slijedi kronoloki slijed

-radnja romana obuhvada vremenski raspon od tridesetak godina.Javlja se mnotvo likova.Posebno je ivopisno opisan lik gospodskog sluge kumordinara ora,Iviina roaka. -pripovijedanje i pripovijeda: 1.dio-pisan u 1.licu;smjenjuju se pripovijeda Ivica i pripovijeda autor 2. I 3. Dio-pripovijeda u 3.licu Romantini likovi Baba Huda Laura Mecena Anica Dorica Ferkonja

Realistini likovi Kumordinar or Iviini roditelji Miha Medonid Kanonik

-Likovi: Ivica Kimanovid: Pasivan promatra,ne pokrede radnju Pod jakim je utjecajem okoline Ne eli postati poput graana i uglednika koje srede u Meceninu domu U djetinjstvu je bio senzibilan,inteligentan,sposoban i vedar djeak U starosti je samotan,mrk,strog i ozbiljan,opsjednut je vlastitom tragedijom,to ga dovodi do alkoholizma,ludila i samoubojstva Karakternu oznaku nosi njegovo prezime(Kimanovid u suprotnosti beskimenjakovidima koji ga okruuju) Odreuje ga odnos prema drugim likovima:ironija prema oru,prijezir i gnuanje,sarkazam i groteska prema meceni njegovim poluinteligentima

Laura

69

Simbol novog drutva,kaosa i osobnoga Kovaevideva nesnalaenja u novim drutvenim prilikama Simbol fatalne ene i propasti-unitava sve s kojim dolazi u dodir Romantino oblikovan lik(uz Mecenu i Ferkonju)-bajkoviti elementi Njezino ponaanje uvjetovano je diziolokim-biolokim odrednicama)-naturalizam Strastvena i bedutna,gruba i milostiva,mudra i naivna,nagla i proraunata-lik pun pun proturjenosti i krajnosti Demonska ena koja upravlja dogaajima

Kumordinar or Socijalno motiviran lik Karikaturalno i groteskno opisan Siromaan seljak koji se pretvara u gradsku slugu Ponizan pred gospodom,napuhan pred seljacima-dvospolac u drutvenom smislu Licemjer,beskimenjak i razbludnik Primjer etikog propadanja seljaka u gradu

Josip Kozarac:Tena Predstavnik seoske i psiholoke novele Drugo razdoblje realizma u Hrvatskoj-psiholoki realizam

-kompozicija: Uvod:prikaz Tene i odnosa unutar njezine obitelji Sredinji dio:Tenina probuena tjelesnost i opinjenost ljepotom,koja je vodi od jednoga do drugoga mukarca.Na kraju joj bolest uzima ljepotu,a time gubi sve ono to ju je nekad u oima drugih inilo vrijednom. Zavrni dio:povratkom vodnika Beraneka dogaa se obrat-otvara se mogudnost oivljavanja pravih vrijednosti u ovjekovu ivotu koja de kudu Jerka Pavletida iznova podidi,zapustjela polja iznova pomladiti,novom pokoljenju ljepi put utrti...

Likovi:
Jerko Pavleti-tipian primjer neodgovornoga,lijepoga,nebrinoga slavonskog seljaka;nesamostalan i inertan;u funkciji predoavanja socijalnih i ekonomskih problema slavonskog sela Tena:

motivacija lika:roditelji;slika propadanja slavonskog sela;povijesna situacija linearno prikazan lik,u odnosu s njezinim ljubavnicima;prva ljubav eh Beranek,vodnik-prava Tenina ljubav Leon Jungman-svijet kupljene i pladene ljubavi;Ciganin orebioloko i nagonsko zadovoljenje strasti;Joza Matijevid-Tenina navika na lagodan ivot

70

Gubitak ljepote-vrhunac radnje,prekretnica Bezobzirna,ali naivna;povrna i neobrazovana,sebina,ne eli zlo drugima ,ali svojom oholodu i egoizmom neprestano ga nanosi Ravnoduna prema tradiciji,odgojno rasputena Pokredu je elja za raskoi i bogatstvom(socijalno-ekonomska motivacija) te stras i nagon(fizioloko-bioloka motiviranost)

Simbolika:Tena-propadanje slavonskog sela;pojava Beraneka-otvaranje mogudnosti smoslenog gospodarenja zemljom

Vrijeme radnje: druga polovica 19. stoljeda Mjesto radnje :Radnja se zbiva u pograninom slavonskom selu na obali Save, tik uz tursku Bosnu, u vrijeme austrijske okupacije Bosne i Hercegovine. Pripovijetka s vieslojnim fabularnim zbivanjima u kome je ukljueno vie likova iz razliitih drutvenih slojeva, pa je pripovijetka svojevrsna analiza socijalnih, moralnih i psiholokih sastavnica tadanjega hrvatskoga drutva.

Vjenceslav Novak,Posljednji Stipanii,Nezasitnost i bijeda,U glib,Iz velegradskog podzemlja Tema:drutveno i moralno propadanje senjske obitelji Psiholoki aspekt teme:odnosi meu lanovima obitelji(roditeljidjeca,poloaj ene u patricijskoj obitelji Drutveno-politiki aspekt teme: osiromaivanje i propast senjskih patricija;uspon graanskog stalea;prodor ilirskih ideja u Senj;buenje nacionalne svijesti;odnos sa strancima-proces odnaroivanja

Vrsta djela:socijalno psiholoki roman,roman sredine,obiteljski roman Knjievna tehnika:uspjela psiholoka analiza likova(osobito Lucije);prepletanje retrospektivnog autorskog pripovijedanja s unutarnjim monologom i umetnutim pismima Kompozicija:uokvirena 16 poglavlja Prva dva i zadnja dva-zaokruena cjelina koja predstavlja sadanje vrijeme,vrijeme zbivanja(prezentsko,subjektivno vrijeme)prevladava deskriptivnost,lirska neposrednost Sredinja poglavlja-retrospektivna,ali u kronolokom slijedu,prikazuje prole dogaaje(prolo,objektivno,narativno vrijeme)prevladavaju pripovijedanje i dijalozi Istiu se dramski intonirane epizode:Jurjevo krtenje,Lucijin sukob s ocem,posjet Cincaru Marku,psihiki i fiziki slom Ante Stipanida,smrt Ante Stipanida,Jurjev posjet,Lucijina ljubavna drama,Jurjevo naputanje obitelji,Lucijina i Valpurgina smrt Fabula isprekidana digresijama i epizodama:opisi interijera i eksterijera,razmiljanje likova,drutveno politika zbilja,PISMA Pripovijeda:objektivan,pripovijeda u 3.licu 71

Likovi:svaki je lik predstavnik odreenog drutvenog tipa:autoritativni otac(Ante),pokorna majka(Valpurga),zanemarena kdi(Lucija),sin koji ne ispunjava oekivanja obitelji(Juraj).Motivacija likova:socijalno-psiholoka. Lucija je najkompleksniji lik-nepravedan odnos prema enama u drutvu. VALPURGA Portvovna mati i supruga;rtva patrijarhalne sredine i mua tiranina JURAJ Karijerist,egoist i emocionalno otupjela linost LUCIJA Tragina rtva predrasuda,drutvene sredine i krivog odgoja

ANTE Ambiciozan i neastan,umiljen i ohol

Eugen Kumiid:Urota zrinsko-frankopanska,Olga i Lina Ksaver andor Gjalski:Pod starim krovovima,U nodi,Osvit Silvija Strahimir Kranjevid Gospodskomu Kastoru(Izabrane pjesme)

Kastor-pas-beskimenjak:Najlake k cilju podvita repa! Psi lutalice-kime ko britva-kontrast Ironija i sarkazam:I ja sam,evo,kreposti vaoj savio pjesmu Alegorija:Sve mi se ini,da ste-uglavnom-svojom metodom, Kastore,malkoc slijedili-ljude!

Mojsije(Izabrane pjesme)

Biblijski motiv putovanja u Obedanu Zemlju-okosnica oko koje pjesnik iznosi svoja filozofske razmiljanja Pjesnika vizija o vjenom ljudskom sukobu izmeu ideala i stvarnosti Kompozicija: Prvi dio:dijalog izmeu Boga i Mojsija(opde refleksije o svijetu,poloaju ovjeka,pogledima na svijet,nepravdi,nejednakosti,prirosnim i etikim naelima);motivi slobode i ropstva Drugi dio:narativan(prati osnovnu biblijsku priu,odvradanje od vjere,Boga,ideala,preputanje materijalnim uicima(zlatno tele),Mojsijevo razoaranje i smrt

I tebi ba to gori plamenom, Od ideala silnih,vjeitih, Ta sjajna vatra crna,bit de smrt,

Mrijeti de kada pone sam U ideale svoje sumnjati.

Refren-tri puta se pojavljuje 1.put:predstavlja Mojsija i njegov stvaralaki plamen koji ga dovodi do raskola:sukoba ideala i stvarnosti 2.put:pojava unutranje sumnje 3.put:neizbjenost traginog kraja plemenitog idealista(genija)

72

Tragina spoznaja o nemogudnosti ostvarivanja ideala u ljudskom drutvu,u svijetu sruenih ideala,u svijetu koji je ogrezao u zlo,robovanje sitnim navikama u svijetu koji se izopaio Pjesnik treba biti Mojsije svojemu narodu;poezijom otkrivati smisao ljudskog postojanja Mojsije-idealist pun vjere u bolji ivot;simbol genijalnog pojedinca,umjetnika,stvaratelja,pjesnika Na nacionalnoj razini:pjesnikov vapaj za slobodom vlastitog naroda Epski elementi Naracija Likovi Fabulativnost Ponavljanje digresije Lirski elementi Pjesniki jezik Subjektivnost Osjedaji simbolinost Dramski elementi dijalog materijalni i duhovni sukob

Eli!Eli!Lama azavtani?!(Izabrane pjesme)

govori o (ne)opravdanosti koju je Isus uinio za ovjeka

Pjesnike zbirke S.S.Kranjevida: Bugarkinje Izabrane pjesme Trzaji

Naziv za vie knjievnih pravaca u drugoj polovici 19.i poetkom 20.stoljeda kojima je zajedniko suprotstavljanje realizmu i naturalizmu te tenja za pronalaenjem novih stvaralakih postupaka i esteticizma. Esteticizam-obiljeje modernistikih pravaca u kojemu se polazi od toga da umjetnost treba imati iskljuivo estetsku ulogu Larpurlartizam:Theophile Gautier:Pastel Parnasovci:Leconte de Lisle:Slonovi Simbolizam:Paul Verlaine:Jesenja pjesma,Arthur Rimbaud:Samoglasnici,Buncanje II.Alkemija slova;Stephane Mallarme:Svetica Charles Baudelaire:Cvjetovi zla -zbirka pjesama,izdana 1857. -zaokruena cjelina:zapoinje pjesmom itatelju,a zavrava sonetom Epigraf osuenoj knjizi

73

-6 dijelova: Spleen i ideal-pjesme o uzletima i padovima duha Parike slike-pokuaj bijega od samoga sebe i utapanje u velegradu Vino-pokuaj bijega i traenja utoita u alkoholu Cvjetovi zla-preputanje zlu i razvratu Pobuna-ironina pobuna protiv Boga i pjesnikov sotonizam Smrt-jedina mogudnost smirenja i razrjeenja

-glavne teme i motivi zbirke: Privlanost zla Ljepota runode Neminovnost ovjekova moralnog pada Opasni osjedaj dosade i ivotnog zamora(spleen) BAUDELAIRE 1.U NIZU PROKLETIH PJESNIKA 1.PJESNIK VELEGRADA -razapetost izmeu ideala kojima tei i zla koje vlada svijetom itatelju -obrada se itateljima -Najavljuje glavne teme i motive svoje zbirke Epigraf osuenoj knjizi -reakcija na sudski procespovodom objavljivanja zbirke -dijeli itateljsku publiku na one dobrodudne kojitrbeju baciti knjigu jer nije vedra te one koje je udes zatekao i dao im snagu da zarone u ponore zla Albatros -postovjeduje albatrosa s pjesnikom:Pjesnik je nalik tom gospodaru neba Suglasja -programatska pjesma -simboli:Put ovjeka vodi kroz same simbole -prirodu suporeuje s hramom -sinestezija:Mirisi su jedni ko put djeja svjei,/Ko polja zeleni,slatki ko oboe Radosni mrtvac

1.MODERNI PJESNIK

74

-radosni mrtvac je zapravo pobunjeni ovjek -estetika runode:Bez kajanja le mi prorujte posvema -Baudelaireova poezija izraava traginu pjesniku podvojenost:duhovno-materijalno,boanskosotonsko,dobro-zlo,ljepota-runoda,tenja za spasenjem-elja za propadanjem CIKLUS CRNE VENERE-eksplozija strasti i erotskih afekata(Kosa,Egzotini miris,Nakit,Strvina...) CIKLUSBIJELE VENERE-iskreni autentini vapaji nesavrenog ovjeka koji tei savrenstvu(iva baklja,Veernji sklad,Cijela...) CIKLUS MADONE-slike jeseni i atmosfera tihe srede;najsuptilnija i najmuzikalnija Baudelaireova lirika(Otrov,Tmurno nebo,Jesenska pjesma...) Modernistika drama: Henrik Ibsen:Nora(Lutkina kuda) Tema:kritika poloaja ene u graanskom drutvu 19.stoljeda Dramski sukob:Krogstad-Nora;Helmer-Nora(vanjski sukobi) i Norin unutranji sukob Vrsta drame: Psiholoka drama-psiholoka analiza likova Graanska drama-graansko drutvo Naturalistika drama-nalikuje teoriji realistikog romana Drama s tezom-namjera pisca da potakne gledatelja na razmiljanje o poloaju i pravima ene Komorna drama-reducirana dramska izraajna sredstva Simbolika:ivjeti u kudi za lutke-ivjeti u umjetnom svijetu bez iskrenih osjedaja i stvarnih odnosa;Norin odlazak-odlazak u potrazi za vlastitim identitetom;ples pod maskama-skidanje maski-skidanje ivotnih maski. Ibsen kao reformator drame: Kompleksna karakterizacija likova Svijest o krizi-nemod Nore da ostvari sklad sa svijetom Drama raste u psiholokom,ne akcijskom smislu Zatvoreni dramski prostor:zbivanje prostorno i tematski ogranieno na obiteljski krug i drutvenu sredinu Smanjuje broj dramskih likova Nora Hirovita Senzualna Lutka Majka razmaena Kristina Linde Udovica Prijateljica Razumna brodolom ivota Noraina suprotnost snalaljiva

Krogstad pohlepan ucjenjuje nesretno zaljubljen prevarant

Helmer egoist odvjetnik prijetvoran dvolian lano moralan

Dr.Rank prijatelj naslijee-otac bolestan zaljubljen u Noru

75

Anton Pavlovi ehov:Tri sestre

Poetak moderne je 1892.godina kada je objavljena novela Mod savjesti Antuna Gustava Matoa,najznaajnijeg knjievnika hrvatske moderne. A.G.Mato umire 1914.godine kad aje objavljena zbirka pjesama Hrvatska mlada lirika koja predstalvja sintezu,ali i najavu kraja moderne. Godine 1916.u knjievnom stvaralatvu prevladavaju djela s ekspresionistikim obiljejima,to oznaava kraj modernistike poetike. Politika zbivanja:1895.poetak mdoerne u kojoj dolazi do progona hrvatskih studenata zbog spaljivanja maarske zastave,a kraj moderne oznaava poetak Prvoga svjetskog rata. Djela: Janko Leskovar:Misao na vjenost;Fran Galovid:Childe Harold,Crn-bel;Dragutin Domjanid:Otmjena dosada,Bele roe;Vladimir Nazor:Zvonimirova laa,Seh du dan;dinko imunovid:Muljika;Ivan Kozarac:uka Begovid;Ivo Vojnovid:Dubrovaka trilogija;Janko PolidKamov:Pjesma nad pjesmama,Brada. Antun Gustav Mato Camao Mato svojim pripovijetkama uvodi u hrvatsku knjievnost tehniku modernistike novele. Fanny Forest

Kamenski

Svijet ljepote,ideal,duhovnost

realnost ubija ljepotu

Tragina razapetost izmeu stvarnosti i ideala VRSTA: simbolina pripovijetka KOMPOZICIJA: -uvod- Alfred stie u Genevu, nakon oeve smrti ivi u siromatvu -zaplet- dolazi u Pariz, susrede Fanny -vrhunac- papagaj Camao otkriva prevaru -rasplet- Forest ubija Fanny i Alfreda Likovi: Alfred Kamenski: o nekonvencionalan (odlazi iz grada u grad) o provincijskog porijekla 76

o kljuna je njegova nemogudnost da bude na jednom mjestu, lutanje, dosada o uz motiv potpune otuenosti od svijeta nalazimo i motiv lutanja (Pariz, eneva, Be, London) o svira po klubovima da bi preivio o studiranje ga nije ispunilo sredom i zadovoljstvom pa nije redovito uio o umjetnik, glazbenik o glazbenik- glazba je najjaa, najapstraktnija- nema oponaanja stvarnosti o tei neemu, a ne zna emu- lutalica o sviranje- iz krajnosti u krajnost- jedan dan svira pijancima, a drugi dan svira u orkestru o ne bori se protiv konvencija jer ne zna to eli, inertan je osnovni simbol: Camao (kao simbol zla) - svjesno se odrie svojih ideala: ako ga ostvarimo, on vie nije ideal - simboli koji mogu nagovijestiti Fannynu prisutnost: o miris dok Kamenski svira o rukavica na klaviru o kod klavira - novela je ispunjena atmosferom, slutnjom, slutnja tajanstvenog- glas papige (simbol smrti), lave pasa - tragian, neoekivan kraj, - kraj je u svojoj traginosti okantan jer se vie nia ne moe dogoditi- svi sudionici su mrtvi

Cvijet sa raskrda Tema djela: ljubav izmeu Solusa i Izabele Vrsta djela: Novela Karakterizacija likova: Solus- samotnjak, brian, hrabar, slobodan Izabela- slijepa, njena, znatieljna KOMPOZICIJA: 1. opis prirode 2. ljubav na prvi pogled 3. dva razliita pogleda na svijet 4. rastanak Ideja djela: Ljudi su onakvi kakvi su krajevi u kojima ive. Izabela- simbolizira idealnu ljepotu, ona je simbol ljepote i ljubavi, simbol ednosti i netaknutosti, ona je taj cvijet s raskrda. Cvijet sa raskrda

Simbolistike novele Stilski postupci Jezik Tema Motivi Likovi Sporedni likovi

Camao

Simbolizam,lirizam,artizam,mijeanje stvarnog i nestvarnog Arhaian i poetski Nemogudnost idealne ljubavi Ljubav,ljepota,sudbina,smrt Nisu osobnosti ved simboli Pripadaju realnom svijetu uz njih se vezuje motiv sukoba s realnodu 77

Najvaniji simboli Simbolika imena/nadimaka

Otac,sluge Cvijet,raskrde,slijepa djevojka Solus(lat.)-osamljenik Izabela-nevina,kreposna

Diamant,mu,stari sluga Glazba,Camao Tannhauser-mitski srednjovjekovni njemaki vitez i pjeva Venera-rimska boica ljepote

Obiljeja Matoeve novelistike

Bizarna tematika Likovi individualista,intelektualaca i umjetnika koji eznu za savrenstvom ljepote Njegove junake(antijunake) ubija banalnost realnog ivota Slika osamljenost i otuenost ovjeka na plonicima velegrada Dijelove stvarnog ivota postavlja u nove odnose koji ne ine logiku cjelinu niti se mogu realistiki motivirati Kozmopolitizam o temi umjetnosti Suena,pojednostavljena fabula Teite na proivljavanjima lika,unutarnja,podsvjesna motivacija Slikanje psihiki bolesnih stanja svijest(halucinacije,opsjednutost idejom,ivana rastrojenost,spleen) Simbolika likov ai situacija Lirizam Groteska Mistika,sklonost slikanju neobjanjivoga,udesnoga Nastavljanje na enoinske teme(kolovanje siromanih studenata)

Poezija Utjeha kose

Prvi puta objavljena u aspoisu Savremenik,1906. Emocije koje izaziva smrt voljene osobe: Zbunjenost:zapanjen sam stao Zaprepatenost Nevjerica:sumnjajudi da su tamne oi jasne Oaj:Sve to oajanjem htjedoh da oivim Smirenje:Miruj!U smrti se sniva! Oksimoron:smrti krasne Metafora:agonija svijeda Eliptine reenice:U snu.Tunu.Mrtvu Preokret u poenti:smirenje

Srodnost

Asocijacije koje izaziva cvijet urice:bijeli psalmi,stari mlin,ist ko edo,krin,ljubav Sinestezija:Boju i svje miris snijega i mlijeka ima Simbolika cvijeta: slutnja vieg ivota i tajna due Trolani nizovi glagola i epiteta:sitan,tih i fin;drde,strepi i zebe;nevin,bijel i ist-ritminost

78

Programatska pjesma-Matoeva poetika(Baudelaire,Suglasja) Povezivanje ljepote sadraja s formom pjesme(sonet)

Dok boravi izvan domovine , pie zanosnu,osjedajnu i patetinu poeziju u kojoj idealizira domovinu(Gospa Marija).Upjesmama koje pie nakon povratka u domovinu(1909.) ironijski i kritino progovara o domadim prilikama sasvim depatetizirajudi domoljubnu temu. Vladimir Vidrid Poezija -Izraz mu je jednostavan,slikovit,saet,muzikalan. -svaka je njegova pjesma jedna slika u kojoj se esto pojavljuju slini elementi:klasina arhitektura(hram,stube),mitoloki ili pejsani motivi. -Svaka njegova pjesma ima prividnu temu(sliku) i stvarnu temu(raspoloenje,emociju). Dva levita Motivi:hram,leviti,car Salamun,ena,mjeseina. Prividna tema:molitva dva levita u hramu Stvarna tema:leviti(svedenici) ijem pozivu odgovara i celibat promatraju enu i cara Salamuna te razgovraju o njoj.Na svjetlo je izveden prizor u kojem svedenici obeaduju svoj poziv. U Vidridevoj je poeziji uvijek prisutan kontrast svjetlo-sjena.Pjesnik zumira prizor koji izvodi na svjetlo ,a prizor dopunjava sjena u pozadini.

Dva pejzaa

Pejsa I. :

Boje:uta,zladana,bijela,crvena Statino i mirno Gradacija motiva Aktivnost:Nebeski putnik mjesec/Lako je odskakivo;Trznula se grana Motivi:mjesec,nebo,prozor,kia,grana,grmlje,smijeh,pijesak,staze,voda

Pejsa II. :

-Svaka je Vidrideva pjesma jedinstvena metafora kojom se izraava emocionalno stanje.Nazvali su ga najvedim slikarom meu pjesnicima zbog specifine slikovitosti njegovih pjesama.

DIJALEKTALNA LIRIKA

A.G.Mato objavio je u pripovijesti Nekad bilo-sad se spominjalo lirsku minijaturu Hrastovaki nokturno na kajkavskom dijalektu-bio je to kamen-temaljac modernoj dijalektalnoj poeziji.

79

Ciklus Frana Galovida Z mojih bregov u vrijeme je hrvatske moderne bio jo nepoznat.U svom ciklusu Galovid predstavlja kao impresionistiko-simbolistiki pjesnik,koji krajolikom pokazuje stanje due,ali u njega unosi i ekspresionistiku slutnju smrti. U impresionistikim pjesmama Dragutina Domjanida,od kojih su mnoge zbog izrazite muzikalnosti uglazbljene,odzvanja svjei leksik zaviajnog kajkavskog dijalekta i oivljava svijet prolih vremena. Na akavskom je narjeju dijalektalnu poeziju pisao Vladimir Nazor.

Milutin Cihlar Nehajev:Bijeg

Najbolji roman hrvatske moderne Vrsta:roman lika Tema:sudbina siromanog hrvatskog intelektualca,kolovanog u velegradskom ambijentu,sotuenog i do kraja propalog u skuenim okvirima provincijskog gradida Likovi: uro Andrijaevid:antijunak(prvi u hrvatskoj knjievnosti),pasivni junak predodreen da bude rtva;hipersenzibilan i melankolian intelektualac bez ambicija,volje i snage;povlai se u vlastitit svijet,bjei od ivota Ostali:Vera Hrabar i obitelj,urina majka,Toa ,urini kolege:Lukaevski,uvid,Radovid,Mariid,Rajid,Graar,ravnatelj,Jagan,Miloevid,Dari nka,Minka,Zora Markova Glavni se sukobi odvijaju unutar samog lika Stil:defabularizacija,psiholoka analiza,unutranji monolog.Autorsko pripovijedanje na mnogim se mjestima prekida monolozima glavnoga lika,pismima,ulomcima dnevnika. Bijeg:urin ivot Djetinjstvo:od problema bjei u svijet literarnog stvaralatva Od bolnog sjedanja na Zoru bjei u Be Ljubav prema Veri trai od njega da poduzme neto u ivotu,da se pokrene-bjei u Zdence Razgovor s Verinom majkom gui ga i pristaje na sve samo da moe pobjedi Senj:bjei u krmu,alkoholizam-bijeg od stvarnosti Bijeg u smrt

Milan Begovid,Bez tredega

Drama Dio je ciklusa Giga Barideva Nastavlja tradiciju ibsenovske dramaturgije Drama dvoje ljudi-psiholoka drama u 3 ina Naglasak na psiholokom proivljavanju likova,a ne na vanjskom dogaanju Motiv za sukob je Markova ljubomora koja se temelji na indicijama Sukob se odvija na dva plana:unutarnji(kvalitativni) i vanjski(kvantitativni) 3.in-preokret-postupak izvrnutih uloga 80

Unutarnji,kvalitativni sukob Marko Barid: Preobrazba:prolost-sadanjost u odnosu na Gigu,u odnosu na povratak u normalan ivot,na podrijtelo,problem fizike vjernosti Inteligentan,zaljubljen,uivljen u astronomiju,ogoren,ima drukiji pogled na svijet zbog izolacije,ljubomoran Misli da je propatio vie nego ona,da se jako rtvovao kako bi joj se vratio ,dok je ona uivala Teko se privikava zbog izolacije,saznaje neke stvari u koje nije bio upuden Otac mu je alkoholiar i u ludnici je Sumnja u eninu vjernost,misli da je imala mnotvo ljubavnika Giga: Muev povratak je oduevljava i sretna je Zbog neutemeljenih optuaba je razoarana,u nevjerici,ljuta,razvija se mnotvo emocija alosna je zbog Markovog zarobljenitva i osjeda se bespomodno Razoarana je to on ne shvada njezinu patnju Nemogudnost obrane Intertekstualnost:Ibsen:Nora;Homer:Odiseja

81