Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
3Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Alfred tarski uvod u matematičku logiku djonovi

Alfred tarski uvod u matematičku logiku djonovi

Ratings: (0)|Views: 52 |Likes:
Published by Edvis Šehalić

More info:

Published by: Edvis Šehalić on May 21, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as RTF, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/01/2013

pdf

text

original

 
Logiči pozitivizam
se opredijelio prije svega za konstrukcijunovog, artificijelnog sistema jezika ili logičog (simboličkog)calculusa unutar kojeg se elementarni predikativni sud, stav iliiskaz uzimao kao primjerak opć iskazne (predikativne) formeili
logiče funkcije čje dijelove (varijable) zadovoljavaju(satis-faction)
ili ispunjavaju argumenti i na taj načn određjuistinosnu vrijednost varijabli kao dijelova
otvorenog iskaza
("x postoji"), pa time onda određju i istinosnu vrijednost
zatvorenog iskaza
("Sokrat postoji")
Jezik je stoga, npr. za Wittgensteina
, mogu
ća slika stvarnosti, ane apsolutno izvjesna (tautološka) ili apsolutno nemoguća(kontradikcijska) slika svijeta
Sve sto je filozofijalogičkog atomizma preuzela iz ontološke logike jeste vrstaiskaza na
koju se primjenjuje logička analiza: na mjesto Aristotelesovog 
λόγοσ
 π-a do
ά οφαντοκόσ
šla je iskazna ili indikativna (asertivna)rečenicakao ona vrsta izraza koji ima (i) smisao, (ii) značenje, (iii)istinosnuvrijednost, tj. kao izraz koji nužno mora biti ili istinit ili lažan
stav ili iskaz
 je funkcija svojih dijelova, ili riječi koje u njegaspadaju. Tu više nema subjektau smislu subjektno-predikatne logike kao odnosa prve i drugesupstancije, nego je subjekat funkcija predikata, njihovračun, račun predikata, račun vezanih značenja
Frege pravio razliku između (1)formalne logike koju je predstavljala Booleova notacija, (2)matematske logike ili Peanove notacije, i (3) svoga pojmovnogpisma, koje je trebalo da zadovolji i formu i sadržaj simbola.Frege je pojam definirao
kao funkciju, iskaz kao iskaznufunkciju čiji su dijelovi varijable povezane logičkim konstantamaili operacijama, a poredak ovih elemenata u iskaznoj funkciji kaosmisao ili misao koju pojam izažava
Simboličla logika
ili formalna logika je za Russella istraživanjerazličitih generalnih tipova dedukcije, odnosno istraživanjeformalnih svojstava relacije koje se mogu izraziti uterminima logičkih konstantiSvaka naučna teorija je sistem iskaza koji se prihvataju kaoistiniti i koji se mogu nazvati
zakoni
ili
asertorički stavovi
Stavovi praćeni razmatranjima se zovu
dokazi
, a stavoviutvrđeni pomoću njih se zovu
teoreme
Konstante: broj, nula, jedan, zborPromjenljive: a, b, c, x, y, z
Individualne varijable
: p, q, r, s , t ,vMogu stajati umjesto bilo kojeg iskaza kojeg ispitujemo
Logički konektivi -
odnos između 2 propozicionalne varijableIzraz koji sadrži promjenljive i koji kad se te promjenljivezamjene konstantama postaje iskaz, naziva se
iskaznafunkcijaopisne (deskriptivne)
ili
označavajuće (designativne)funkcije
to su izrazi koji kad se promjenljive zamjene konstantamapostaju oznake (opisi) objekta (2x+1 npr).
egzistencijalni iskazi
ili
iskazi egzistencijalnogkaraktera
koji tvrde postojanje objekata (npr brojeva)sa izvjesnim svojstvom .nasuprot iskazima univerzalnog ili egzistencijalnog karakteraiskaze koji ne sadrže promjenljive možemo nazvati

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->