Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja

NACIONALNI ISPITI U TREIM RAZREDIMA SREDNJIH KOLA

Ispitni katalog iz Hrvatskoga jezika (nia razina)

u kolskoj godini 2007./2008.

veljaa 2008.

Struna radna skupina za izradbu ispitnih materijala iz Hrvatskoga jezika: Marina ubri, prof., voditeljica, Nadbiskupska klasina gimnazija, Zagreb prof. dr. sc. Zrinka Jelaska, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Odsjek za kroatistiku Mirela Barbaroa-iki, prof., Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb Majda Beki-Vejzovi, prof., V. gimnazija, Zagreb Jugana Dageli, prof., IV. gimnazija Marko Maruli, Split Boica Jelakovi, prof., XV. gimnazija, Zagreb.

Sadraj 1. UVOD 4 2. OPI CILJEVI NASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA NA KRAJU SREDNJOKOLSKOGA OBRAZOVANJA 4 3. STRUKTURA ISPITA 5 3.1. POSTOTNA STRUKTURA ISPITA 5 3.2. VRJEDNOVANJE ISPITNIH DIJELOVA 5 3.2.1. NAIN VRJEDNOVANJA I. DIJELA ISPITA 6 3.2.2. NAIN VRJEDNOVANJA II. DIJELA ISPITA 6 3.3. TIJEK ISPITA 6 3.3.1. TRAJANJE ISPITA 6 3.3.2. PRIBOR 6 4. OPI I POSEBNI CILJEVI ISPITA 7 4.1. OBRAZOVNI ISHODI ZA PODRUJE JEZIKA 9 4.2. OBRAZOVNI ISHODI ZA PODRUJE JEZINOGA IZRAAVANJA 10 4.3. OBRAZOVNI ISHODI ZA PODRUJE KNJIEVNOSTI 11 4.4. ISPITNA DJELA ZA I. DIO ISPITA (KOLSKI ESEJ) 13 5. VRSTE ZADATAKA U ISPITU 13 5.1. INTERPRETATIVNI KOLSKI ESEJ 13 5.1.1. PRIMJER ZADATKA ZA PISANJE INTERPRETATIVNOGA KOLSKOGA ESEJA 14 5.2. USPOREDNA RALAMBA DVAJU ILI VIE TEKSTOVA 15 5.2.1. PRIMJER ZADATKA ZA PISANJE USPOREDNE RALAMBE 15 5.3. RASPRAVLJAKI KOLSKI ESEJ 16 5.3.1. PRIMJER ZADATKA ZA PISANJE RASPRAVLJAKOGA ESEJA 17 5.4. ZADATCI ZATVORENOGA TIPA 18 5.4.1. ZADATCI VIESTRUKOGA IZBORA 18 5.4.2. ZADATCI POVEZIVANJA I SREIVANJA 19 6. OGLEDNI PRIMJER ISPITA IZ HRVATSKOGA JEZIKA 20 6.1. PRVI DIO ISPITA 20 6.2. DRUGI DIO ISPITA 23

1. Uvod Na nacionalnim ispitima u treim razredima srednjih kola uenici e moi birati hoe li polagati ispit iz Hrvatskoga jezika na vioj ili nioj razini. Ispit iz Hrvatskoga jezika na nioj razini ispituje temeljna znanja i jezine vjetine koje uenici stjeu kroz osnovnokolsko i srednjokolsko obrazovanje, dok ispit na vioj razini ispituje ona znanja i vjetine koje su uenici trebali savladati tijekom dosadanjega obrazovanja, a koje su vane u daljnjem kolovanju. Ovaj je tekst Ispitni katalog za nacionalni ispit iz Hrvatskoga jezika na nioj razini. Svrha je ispitnoga kataloga pomoi nastavnicima, ali i ostalim dionicima nastavnoga procesa da se upoznaju s pojedinostima ovoga nacionalnoga ispita.

2. Opi ciljevi nastave Hrvatskoga jezika na kraju srednjokolskoga obrazovanja

Na kraju srednjokolskoga obrazovanja uenik iz predmeta Hrvatski jezik: moe pravilno pisati i govoriti, tj. poznaje i dosljedno primjenjuje standardnojezinu normu (pravopisnu, pravogovornu, gramatiku, stilistiku i leksiku) u govoru i pismu primjenjuje jezine komunikacijske sposobnosti i vjetine u govoru i pisanju u razliitim situacijama pokazuje stvaralake sposobnosti te moe samostalno i oprimjereno izraavati misli i osjeaje poznaje i razumije jezikoslovne pojmove koji se odnose na gradivo propisano planom i programom usklauje usmeno i pismeno izraavanje sa zadanim okvirima razumije temeljne tvrdnje i ideje odsluanoga ili proitanoga teksta poznaje i razumije knjievnopovijesna razdoblja, njihove stilske osobitosti, djela i predstavnike razumije razliite stilistike, tematske i kompozicijske znaajke prisutne u knjievnosti razliitih kultura poznaje i razumije temeljne knjievnoteorijske pojmove i nazivlje koji se odnose na vrstu, stil i strukturu knjievnih djela analizira i interpretira knjievna djela prikladnim rjenikom i nazivljem razlikuje knjievna djela i tekstove od ostale literature povezuje i usporeuje knjievnost s ostalim umjetnostima i aktualnom stvarnou prepoznaje vrijednosti razliitih razdoblja, kultura i miljenja samostalno i odgovorno prosuuje vrijednosti nacionalnoga identiteta utemeljenoga na hrvatskome jeziku i knjievnosti prepoznaje i usporeuje vrijednosti pluralizma razliitih razdoblja, kultura i miljenja.

3. Struktura ispita Ispit iz Hrvatskoga jezika na nioj razini jednak je za sve uenike. Sastoji se od dvaju dijelova od kojih se prvi dio provodi vremenski odvojeno od drugoga dijela. Oba su dijela pismeni. Prvi je dio ispita zadatak otvorenoga tipa, a drugi je dio sastavljen od zadataka zatvorenoga tipa. Prvi dio ispita sastoji se od jednoga ili dvaju tekstova na temelju kojih uenik pie kolski esej. Tekstovi mogu biti knjievni (odlomci iz knjievnih djela) ili neknjievni (novinski i sl.). Bit e popraeni smjernicama za pisanje, a njihova je svrha pomoi ueniku da oblikuje svoj kolski esej. U drugome dijelu jezinim se djelatnostima itanja i pisanja (zadatci zatvorenoga tipa) ispituje steeno znanje i ovladanost hrvatskim jezikom i knjievnou.

3.1. Postotna struktura ispita Tablica 1. Postotna struktura ispita Dijelovi ispita I. dio II. dio Ukupno Postotni udio 50% 50% 100%

3.2. Vrjednovanje ispitnih dijelova Vrjednovanje ispitnih dijelova obavlja se na pripremljen nain. Drugi dio ispita vrjednovat e se optikim itaem. Prvi dio ispita, koji nije mogue vrjednovati optikim itaem, vrjednovat e osposobljeni ocjenjivai prema jedinstvenoj ljestvici za procjenu. U ispitu ne e biti negativnih bodova, to znai da se netoni odgovori ne e oduzimati od tonih.

3.2.1. Nain vrjednovanja I. dijela ispita

Tablica 2. Nain vrjednovanja I. dijela ispita Vrsta opisivaa itanje i razumijevanje teksta Pismeno izraavanje Uporaba Hrvatskoga jezika Ukupno Postotni udio 50% 15% 35% 100%

Ako uenik nije pisao o zadanoj temi, ako je napisao potpuno pogrjene podatke ili ako je kolski esej napisao u kojem drugom obliku (primjerice kao pjesmu), dobit e nula (0) bodova i ne e mu se vrjednovati ni ostali elementi u sastavku. Uenik e dobiti nula (0) bodova ako se nepristojno izraava, ako na stranicama istopisa crta ili pie druge nepotrebne znakove te ako se neposredno obraa ocjenjivau. Uenik mora napisati tekst u zadanome broju rijei (od 500 do 700, +/- 10%) te samostalno izbrojiti rijei i upisati njihov toan broj na predvieno mjesto. Ako kolski esej ima vie ili manje rijei od zadanoga broja (od 500 do 700, +/- 10%), ne e se vrjednovati.

3.2.2. Nain vrjednovanja II. dijela ispita Drugi dio ispita sadrava zadatke zatvorenoga tipa koji mogu imati od jednoga (1) do triju (3) bodova. Broj bodova posebno se odreuje za svaki zadatak.

3.3. Tijek ispita Ispit iz Hrvatskoga jezika sastoji se od dvaju dijelova, od kojih je prvi dio vremenski odijeljen od drugoga. Nadnevke ispita i razmak izmeu tih dijelova odreuje nadleno tijelo.

3.3.1. Trajanje ispita Prvi dio ispita traje 180 minuta bez prekida. Drugi dio ispita traje 155 minuta bez prekida.

3.3.2. Pribor Na ispitu iz Hrvatskoga jezika uenici smiju rabiti samo pribor za pisanje, i to samo plavu ili crnu kemijsku olovku ili nalivpero.

4. Opi i posebni ciljevi ispita Ispitom iz Hrvatskoga jezika ispituju se poglavito trajna znanja, sposobnosti i vjetine. Ispit u naelu slijedi sadraje vaeega plana i programa. Oni su opisani kao ishodi na kraju zavrenoga srednjokolskoga obrazovanja. Prvi dio ispita sastoji se od pisanja kolskoga eseja ograniene duljine (od 500 do 700 rijei) na temelju ponuenoga teksta (tekstova) ili tekstom s likovnim prilogom. Na ispitu iz Hrvatskoga jezika mogua su tri tipa kolskoga eseja: 1. interpretativni kolski esej 2. usporedna ralamba dvaju ili vie tekstova 3. raspravljaki kolski esej Od ovih triju moguih tipova kolskoga eseja ueniku e na ispitu biti ponuena dva tipa od kojih odabire samo jedan tip i pie svoj kolski esej na odabranu temu. Uenik pie interpretaciju, usporednu ralambu ili raspravu na odabranu temu prema ponuenim smjernicama. U ovome dijelu ispita uenik u sebi ita polazni tekst (iitava tekstove ili likovni prilog). O zadanome predloku ili predlocima pie kolski esej zadane duljine. Pisanjem kolskoga eseja uenik pokazuje: razumijevanje sadraja, namjene i poetske funkcije ponuenoga teksta poznavanje knjievnoteorijskoga nazivlja i njihovo dokazivanje poznavanje glavnih znaajka knjievnoga roda i vrste ponuenoga teksta sposobnost strukturiranoga izlaganja u zadanim veliinama (vrijeme, broj rijei itd.) ovladanost jezinom, pravopisnom i logikom ralambom sposobnost pisanja hrvatskim knjievnim jezikom (gramatika i pravopisna tonost) sposobnost jezgrovitoga i stilski prikladnoga izlaganja sposobnost smislenoga, jasnoga i cjelovitoga izlaganja sposobnost urednoga i itljivoga pisanja tenju k izvornomu i ivomu stilu u izraavanju sposobnost da prema ponuenim smjernicama moe povezano, jezgrovito, jasno i jezino pravilno sastaviti traeni pisani oblik.

U prvome dijelu ispita (kolski esej) poglavito se ispituju steena znanja, sposobnosti i vjetine kojima uenik samostalno pristupa tekstu, a to su: iznijansirano itanje i analiza ponuenoga teksta ili likovnoga priloga (sadraja, strukture, izraza i stilske obiljeenosti) uoavanje i onoga to tekst izriito ne govori povezivanje steenih znanja s ponuenim tekstom sposobnost sintetiziranja i uobliavanja misli i spoznaja u esej.

Rjeavanjem drugoga dijela ispita (zadatci zatvorenoga tipa) uenik pokazuje: poznavanje tekstova, autora, razdoblja i poetika

sposobnost da na temelju knjievnih ili neknjievnih tekstova predstavi, same, ralani, usporedi, razvrsta, objasni, povee i uopi spoznaje o knjievnim pojavama primjenu znanja iz podruja jezika na ponuenim tekstovima sposobnost samostalnoga vrjednovanja ponuenih tekstova poznavanje prikladnih strunih izvora poznavanje prikladnih strunih izraza.

4.1. Obrazovni ishodi za podruje jezika KOGNITIVNE RAZINE RAZLAGANJE SHVAANJE

ISHODI

razumjeti jezik kao sustav znakova i njegovu priopajnu (komunikacijsku) ulogu poznavati i razlikovati osnovne jezikoslovne pojmove prepoznati i razumjeti razliku izmeu govora i pisma te ju ostvarivati prepoznati fonetske i fonoloke jedinice hrvatskoga standardnoga jezika, tj. glasove (njihova artikulacijska i akustika obiljeja), slogove i prozodiju te njihovu raspodjelu razumjeti znaenje fonolokih, morfolokih, sintaktikih i semantikih pojmova i prepoznati ih na primjerima razlikovati fon, fonem, alofon, grafem; morf, morfem, alomorf i prepoznati ih na primjerima prepoznati, na primjerima znati objasniti i primijeniti glasovne promjene: sibilarizaciju, palatalizaciju, jotaciju, nepostojano a, vokalizaciju, jednaenje glasova po mjestu tvorbe, jednaenje glasova po zvunosti, gubljenje glasova, alternacije ije/je/e/i poznavati i razlikovati obiljeja knjievnoga i neknjievnoga teksta prepoznati na primjerima osnovna obiljeja akavskoga, kajkavskoga i tokavskoga narjeja te razumjeti njihovu ulogu u hrvatskoj kulturi i odnos prema standardu poznavati razvoj hrvatskoga jezika od Baanske ploe do kraja 19. stoljea poznavati obiljeja i razvoj hrvatskoga pisma od Baanske ploe do kraja 19. stoljea poznavati razloge jezine razjedinjenosti u hrvatskoj knjievnosti i pokuaje grafijskoga ujednaavanja razlikovati gramatike kategorije promjenjivih vrsta rijei (rod, broj, pade, lice, vrijeme, vid, nain, stupanj, odreenost) te ih funkcionalno primjenjivati prosuditi stilsku obiljeenost inanih oblika (padei, glagolski oblici, navezak -a, neodreeni pridjevi, oblici zamjenica) prepoznati na primjerima i razlikovati tipove odnosa meu sastavnicama spojeva rijei (sronost, upravljanje, pridruivanje) razumjeti reenino ustrojstvo (predikat, subjekt, objekt, prilone oznake; atribut i apozicija)

STVARANJE

PROCJENA

PAMENJE

PRIMJENA

4.2. Obrazovni ishodi za podruje jezinoga izraavanja

KOGNITIVNE RAZINE RAZLAGANJE SHVAANJE STVARANJE

ISHODI

prepoznavati, razlikovati i samostalno oblikovati sadraj nastave jezinoga izraavanja (opis, dijalog i monolog, ralamba i tumaenje, pismena interpretacija, analiza, sinteza, recenzija, dokazivanje) usmeno i pismeno izraziti razumijevanje proitanih i odsluanih knjievnih i neknjievnih tekstova koristei se znanjima iz teorije knjievnosti i poznavanjem knjievnopovijesnoga konteksta samostalno oblikovati usmeno predavanje, javni govor i priopenje osmisliti vezani tekst, govorni ili pismeni (uvod, razradba, zakljuak) te vlastite misli potkrijepiti valjanim argumentima i primjerima uskladiti usmeno i pismeno izraavanje sa zadanim okvirima (od 500 do 700 rijei) primijeniti pravopisnu i pravogovornu normu hrvatskoga jezika u pismu i govoru izraavati se prikladnim rjenikom, dobro oblikovanim reenicama smisleno povezanim u cjeline poznavati struno nazivlje i prikladno ga rabiti

PROCJENA

PAMENJE

PRIMJENA

10

4.3. Obrazovni ishodi za podruje knjievnosti

KOGNITIVNE RAZINE RAZLAGANJE

SHVAANJE

ISHODI

prepoznati, opisati i razumjeti obiljeja knjievnih rodova i vrsta i oprimjeriti ih razlikovati i analizirati lirske, epske, dramske, knjievnoznanstvene i publicistike tekstove poznavati povijesni razvoj lirike, epike i drame prepoznati i opisati knjievnopovijesna razdoblja europske (svjetske) knjievnosti (vremenske odrednice, predstavnike i poetiku) od staroga vijeka do kraja 19. stoljea u kronolokome slijedu prepoznati i opisati knjievnopovijesna razdoblja hrvatske knjievnosti (vremenske odrednice, predstavnike i poetiku) od srednjega vijeka do kraja 19. stoljea u kronolokome slijedu poznavati i razumjeti Bibliju kao temeljnu knjigu europske civilizacije (naziv, struktura, jezici i prijevodi, temeljni tekstovi predvieni programom) iitati i interpretirati: Homer, Ilijada (I., XVI. pjevanje), Odiseja (I., XIX. i XXI. pjevanje); Eshil, Okovani Prometej; Sofoklo, Antigona iitati i interpretirati: Plaut, krtac poznavati tekst Baanske ploe, znati protumaiti vanost Baanske ploe za hrvatsku kulturu (sadraj, jezik i pismo) razumjeti vanost i utjecaj Petrarkine poezije; prepoznati Petrarkin sonet i petrarkistiki stil iitati i interpretirati: Dante Alighieri, Pakao (I. V. pjevanje); Giovanni Boccaccio, Dekameron (Uvod, 2/3) poznavati stvaralaki ivotopis Williama Shakespearea iitati i interpretirati: William Shakespeare, Hamlet; Miguel de Cervantes, Don Quijote (odlomci)

poznavati stvaralaki ivotopis Marka Marulia i Marina Dria iitati i interpretirati: Marko Maruli, Judita; Marin Dri, Novela od Stanca; Petar Zorani, Planine Otkuda bura ishodi i za se zove

11

STVARANJE

PROCJENA

PAMENJE

PRIMJENA

 poznavati i interpretirati hrvatske petrarkistike pjesnike: Hanibal Luci, Jur nijedna na svit vila; iko Meneti, Prvi pogled; poznavati i razumjeti tematiku 'rasute baine' i turske opasnosti u djelu Marka Marulia razumjeti barokni odnos prema temi ivota, smrti i ljubavi poznavati stvaralaki ivotopis Ivana Gundulia iitati i interpretirati: Ivan Gunduli, Dubravka, Osman (I. pjevanje) poznavati i razlikovati geografsku, tematsku i anrovsku raznolikost hrvatskoga baroka (Ivan Buni Vui, Antun Kanili, Fran Krsto Frankopan) poznavati i razumjeti tematsku specifinost hrvatskoga prosvjetiteljstva (Andrija Kai Mioi, Matija Antun Reljkovi, Titu Brezovaki) iitati i interpretirati: Johann Wolfgang Goethe, Patnje mladoga Werthera; Edgar Allan Poe, Gavran razumjeti i objasniti ulogu poezije u hrvatskome narodnome preporodu razumjeti i objasniti znaenje Gajeve pravopisne reforme u procesu standardizacije hrvatskoga jezika poznavati stvaralaki ivotopis Petra Preradovia te osobitosti poezije poznavati stvaralaki ivotopis Ivana Maurania iitati i interpretirati: Ivan Maurani, Smrt Smail-age engia (Hara i Kob) poznavati stvaralaki ivotopis Augusta enoe i razumjeti njegovu ulogu u kontekstu hrvatske knjievnosti 19. st. iitati i interpretirati: August enoa, Zlatarovo zlato iitati i interpretirati: Honore de Balzac, Otac Goriot, Fjodor Mihajlovi Dostojevski, Zloin i kazna; iitati i interpretirati: Ksaver andor Gjalski, Perillustris ac generosus Cintek; Ante Kovai, U registraturi; Vjenceslav Novak, Posljednji Stipanii; Josip Kozarac, Oprava

12

4.4. Ispitna djela za I. dio ispita (kolski esej) U prvome dijelu ispita kao knjievni predloak bit e ponueni samo tekstovi iz sljedeega popisa: August enoa, Zlatarovo zlato Vjenceslav Novak, Posljednji Stipanii Honore de Balzac, Otac Goriot Marin Dri, Novela od Stanca F. M. Dostojevski, Zloin i kazna Silvije Strahimir Kranjevi, Izbor iz poezije Josip Kozarac, Oprava Kao neknjievni predloci mogu biti ponueni razliiti tekstovi.

5. Vrste zadataka u ispitu Prvi dio ispita sastoji se od pisanja kolskoga eseja ograniene duljine (od 500 do 700 rijei) na temelju ponuenoga teksta (tekstova) ili likovnoga priloga. Uenik dobiva smjernice za pisanje kolskoga eseja.

5.1. Interpretativni kolski esej Ako se uenik odlui za interpretativni kolski esej, susrest e se s pjesmom, ulomkom iz proznoga, dramskoga ili esejistikoga knjievnoga djela ili s likovnim prilogom koji prati tekst. Ponuene tekstove u ovome zadatku otvorenoga tipa uenik bi trebao razumjeti i knjievno procijeniti iako nuno ne poznaje cjelokupno stvaralatvo autora teksta. Ponueni tekst popraen je metodikim instrumentarijem koji informira o naslovu, autoru i, ako je potrebno, kontekstualnim napomenama kojima se ponuenomu ulomku upotpunjuje smisao. Smjernice za pisanje imaju iskljuivu svrhu ueniku olakati sastavljanje. One ne sugeriraju strukturu kolskoga eseja koje se treba pridravati, nego samo podsjeaju na polazne toke za uinkovito itanje i razumijevanje teksta.

13

5.1.1. Primjer zadatka za pisanje interpretativnoga kolskoga eseja Pred Vama je ulomak iz romana Posljednji Stipanii Vjenceslava Novaka. Pozorno ga proitajte, a zatim i smjernice za pisanje kolskoga eseja ispod teksta. Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje Vas u Vaem oblikovanju kolskoga eseja. Svoj kolski esej oblikujte kao zaokruenu cjelinu (uvod, razradba, zakljuak). Najprije piite na priloenome listu papira za koncept, a na kraju uredno prepiite na za to predvieni list papira (istopis). kolski esej moete ispravljati na konceptu, ali ne i na istopisu. Pazite da Va kolski esej bude pravopisno i gramatiki toan. kolski esej treba imati od 500 do 700 rijei. I koliko je to njezino eznue za odlinim drutvom i zabavama to bi ih sad graani a sad asnici davali, bilo neobuzdano, opet ga je neumoljivo sapinjala tvrdokorna vlast oca. Nije htio ni da uje za kakove izdatke na njezina odijela i gdjekada upravo surovo uskraivao i neznatne trokove to bi ih za nju mati od njega traila. Da uskrati novac, on bi naao sto razloga i napokon predbacivao Valpurgi da je iskvarila to dijete putajui mu preko oevoga znanja kojeta na volju. Htio je pako da Lucija boravi u njegovoj sobi te mu ita, a on je poduava, kako bi tvrdio, u onome to e joj danas-sutra vrijediti daleko vie nego misli na kojekakve ludorije to ih moe da zamisli enska ispraznost. Nelijepo, zlobi nalik uvstvo proti ocu muilo bi gdjekad Luciju, a to nije mogla da zataji ni njemu ni majci. Izravno mu toga dato nije smjela rei; ali je Stipani pogaao da je njezina pokornost i uslunost prema njemu usiljena. Majci pako nije skrivala to svoje uvstvo naspram ocu; kad bi joj rekla da otac eli neka doe u njegovu sobu, smraila bi lice: - Idem kad moram. Ali da znate kako mi teko teku asovi u oevoj sobi, vi me ne bi nikada gore slali. - Vidi, Lucijo, a on eli samo da s njime razgovara. - Ja ne umijem da s njime razgovaram. - Zato si takova? I otac se na te tui da sjedi uza nj kao tua i samo ga mui svojom upornom utnjom. - Velim vam, kad sam sama uza nj, meni su svezana usta. to bih s njime govorila, kad znam da mi nije pravedan? Zar nisam odrasla pa i danas jo zatvorena u ovim tamnim sobama kao u samostanu? Neka pogleda moje vrnjakinje kakvi im je ivot, pa e vidjeti govorim li pravo. I Valpurga je bila o tom uvjerena, ali je htjela da Luciju priljubi ocu, jer on je jo uvijek najradije njoj spoitavao da nije umjela dati Luciji odgoja te nema u sebi nikakvih njenijih osjeaja ve je odrasla divlja i surova kao gortakinja. Vjenceslav Novak, Posljednji Stipanii

Smjernice za pisanje Uoite temeljni problem o kojemu ulomak govori. Usporedite meusobne odnose i postupke likova o kojima se u ulomku pripovijeda i potkrijepite svoje tvrdnje navodima iz ulomka. Kakvim se iskazuje otac u odnosu prema Luciji? Kako se Valpurga postavlja prema odnosu oca i keri? Komentirajte zato je Lucija Stipani primjer tragine moderne djevojke. Poveite ulomak s kontekstom djela, i to s vremenom u kojem nastaje i s razliitim roditeljskim odnosom prema djeci. Prisjetite se Stipanieva odnosa prema sinu i usporedite ga s odnosom prema keri. Usporedite tadanji nain odgoja s dananjom situacijom.

14

5.2. Usporedna ralamba dvaju ili vie tekstova U ovome tipu zadatka oekujte najmanje dva ponuena teksta koja povezuje neko obiljeje, primjerice tematika, glavni motiv, knjievna vrsta, stilska epoha itd. I ovaj Vas zadatak poziva da izrazite svoj osobni stav koji se temelji na Vaoj knjievnoj naobrazbi. Od Vas se oekuje da uoite problem, slinosti i razlike ponuenih tekstova. Dakle, valja promiljeno proitati ponuene tekstove i smjernice za pisanje koje uspostavljaju vezu izmeu testova. I u ovome zadatku uz ponuene tekstove slijedi metodiki instrumentarij koji Vas informira o naslovu, autoru i, ako je potrebno, slijede kontekstualne napomene kojima se ponuenomu ulomku upotpunjuje smisao.

5.2.1. Primjer zadatka za pisanje usporedne ralambe Pred Vama su ulomak iz romana Don Quijote Miguela de Cervantesa i ilustracija uvodne novele romana. Pozorno proitajte ulomak, promotrite ilustraciju, a zatim proitajte i smjernice za pisanje kolskoga eseja ispod teksta. Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje Vas u Vaem oblikovanju kolskoga eseja. Svoj kolski esej oblikujte kao zaokruenu cjelinu (uvod, razradba, zakljuak). Najprije piite na priloenome listu papira za koncept, a na kraju uredno prepiite na za to predvieni list papira (istopis). kolski esej moete ispravljati na konceptu, ali ne i na istopisu. Pazite da Va kolski esej bude pravopisno i gramatiki toan. kolski esej treba imati od 500 do 700 rijei. (...) No treba znati da se spomenuti plemi u asovima koji su mu dokoni (a tih je u godini najvie i bilo) s tolikim arom i slau odavao itanju vitekih knjiga da je gotovo sasvim zaboravio na lov, dapae i na upravljanje svojim imanjem. A zaokupila ga tolika radoznalost i ludost da je poprodavao mnoge hanege1i orae zemlje i kupovao viteke knjige, da ih ita, i tako zgrnuo u kuu koliko ih se god domogao. A od sviju mu knjiga nikoje nisu toliko po volji bile koliko one to ih je napisao slavni Feliciano de Silva 2, jer jasnoa njegove proze i one zamrene reenice njegove inile mu se biserom, pogotovu kad bi uzeo itati ona laskanja ili izazove na megdan. Ili kad bi itao: ... visoka nebesa, koja vau boanstvenost boanski utvruju zvijezdama i vama iskazuju dostojanstvo dostojnosti, koje je vaa uzvienost dostojna. Od takvih se reenica jadnome vitezu pomuti pamet. Nabdio se on, da bi ih razumio i dokuio im smisao, to ga ne bi dosegnuo pameu ni razumio ni sam Aristotel, sve da jedino radi toga ustane iz groba. (...) Sve u svemu, tako se zapleo u svoje tivo da je itao po cijele noi od veeri do jutra i po cijele dane od zore do mraka. I tako se njemu, od maloga spanja i mnogoga itanja, osui mozak i pamet mu se najposlije pomuti. Po glavi mu povrvi sve to to je u knjigama itao, i arolije i kavge, borbe, izazovi, rane, udvaranja, ljubavi, nezgode i gluparije neuvene. A uvrtio je u glasu da je zgoljna istina sva ta zbrka sanjarija to ih je itao, temu na svem svijetu nije bilo pouzdanije historije. Naposljetku, kad mu je pamet ve klonula, sine mu najneobinija misao koja je ikada ikojemu luaku sinula. ... Miguel de Cervantes, Don Quijote

1 2

etvrt jutra panjolski pisac iz 16. st., autor vitekih romana

15

Adolf Schroedter (1834.), ilustracija uvodne novele u romanu Don Quijote Smjernice za pisanje U kojem knjievnopovijesnome razdoblju nastaje roman iz kojega je priloeni ulomak? Poveite likovni prilog s ulomkom iz romana. Kako je autor likovnoga priloga prikazao slavnoga romanesknoga junaka? Obratite pozornost na kompoziciju likovnoga priloga. to na likovnome prilogu odmah privlai pozornost? Promotrite prostor u kojem je smjetena ljudska figura. to na likovnome prilogu upuuje da se radi o strastvenome itatelju? Napiite odgovara li likovni prilog onomu kako Vi zamiljate junaka iz romana. Na kakvu je to nevjerojatnu zamisao doao junak romana? Prisjetite se junakova suputnika i obrazloite njihov odnos. Zakljuite kakva dva svijeta predstavljaju junak i njegov suputnik. Pronalazite li u svojem ivotu sline odnose? Opiite jednu svoju 'borbu protiv vjetrenjaa'.

5.3. Raspravljaki kolski esej Predloene teme u ovome tipu zadatka odnose se na nau drutvenu stvarnost. Dakle, na ispitu se moete susresti s tekstom ili pitanjem koji propituju neki problem iz svijeta rada, slobodnoga vremena, umjetnosti, sporta, medija, potroakoga drutva, tehnolokoga napretka, ravnopravnosti spolova, nasilja u drutvu itd. Predloene teme nisu nikada strogo knjievne, no mogu se, meutim, ticati i itanja i Vaega odnosa prema knjievnosti i umjetnosti uope. Raspravljaki kolski esej, pa i onda kada je rije o knjievnosti, nikako ne predvia niti oekuje jedinstveni odgovor. Dapae, od uenika se oekuje da predoi svoje osobno kulturno iskustvo potkrijepljeno sjeanjima na proitanu lektiru i pokae sposobnost analiziranja i sintetiziranja teme koju propituje.

16

5.3.1. Primjer zadatka za pisanje raspravljakoga eseja Pred Vama je ulomak iz eseja Bura i gripa, bez makara iz knjige Veliko spremanje Andreje Zlatar. Pozorno ga proitajte, a zatim i smjernice za pisanje kolskoga eseja ispod teksta. Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje Vas u Vaem oblikovanju kolskoga eseja. Svoj kolski esej oblikujte kao zaokruenu cjelinu (uvod, razradba, zakljuak). Najprije piite na priloenome listu papira za koncept, a na kraju uredno prepiite na za to predvieni list papira (istopis). kolski esej moete ispravljati na konceptu, ali ne i na istopisu. Pazite da Va kolski esej bude pravopisno i gramatiki toan. kolski esej treba imati od 500 do 700 rijei.

Proljee se obino iekuje ve od Nove godine. U poetku bezizgledno, ali uporno, svakim se novim danom pribliavamo eljenom cilju: skidanju kaputa, odbacivanju izama, alova, toplih kapa, kao da e se nakon takvoga skidanja debelih slojeva povoja pojaviti neko nae novo, svjee lice. Ali mi zimi nismo na face-liftingu, naprotiv, pronalazimo nove neobine mrlje na koi, blijede pjege, od jutarnjih mrazova zamrznute bore. Pa ipak, u svakodnevicu pokuavamo ugurati znakove proljea, pokoje niske cipele, etnju o podne u raskopanoj jakni; u jelovnik uvodimo dragocjene i iznimno skupe sastojke koji su ionako izniknuli u nekakvom stakleniku, nizozemske paprike, mladi luk krajem sijenja, hipertrofirane uvozne rotkvice; simuliramo proljetni ugoaj s jo nerascvalim granama i prvim buketiima sitnoga cvijea. Odlazak na more u veljai samo jo pouruje neprirodni proces toga ubrzanja, prividno nas naglo odbacuje naprijed u slijedu godinjih doba, iz nula stupnjeva premjeta u podneblje od petnaest, ispod sivoga pod plavo nebo. Na more treba ii zimi, da se vidi kako ta mjesta zapravo ive, da se upoznaju njihovi stanovnici koji se ljeti skrivaju po svojim konobama i zamraenim kuhinjama Pojave se tek ponekad, sjednu na zidi pred svojom kuom, u ispranim sivo-plavim mornarskim majicama, neobrijani, ali ipak za ukras, pa iznesu koaru smokava ili rakiju od lani. Kao da se maskiraju nama za veselje. I ljetni je nerad maska, ili, tonije, samo oblik ivota prilagoen godinjem dobu Kalendar rada i kalendar prirode poklapaju se. A u gradu nema takvih kalendara, nema vie pravih godinjih doba, kau, veinom iz zime uskaemo u sparine ljeta, a iz ljeta u zimsku maglu. I gripu. Bosiljak sijemo u teglice ili plastine ae od jogurta, rublje suimo po radijatorima. U stanovima nema bure, a svaki je otok tako daleko. U stanovima nema bure, a svaki je otok tako daleko. Zbrajamo gradske nesanice i plahte nam miriu po Arielu ili Bijelom Divu. Uzalud se prisiljavamo na strpljivo ekanje ljetnog odlaska na more. Ono to sada gubimo, gubimo u nepovrat, nenadoknadivo je. Nae se uzaludna ekanja taloe na nedostignutim otocima. Andrea Zlatar, odlomci iz teksta Bura i gripa, bez makara iz knjige Veliko spremanje

Smjernice za pisanje Napiite svoj kolski esej u obliku pisma autorici teksta. Slaete li se s njezinim stavovima da ivimo sve bre? Objasnite svoj stav pozivajui se na neke nove primjere iz osobnoga ivota. Poveite autoriine stavove o dananjem ovjeku s ovim rijeima: Nijedan ovjek nije otok, sasvim sam za sebe; svaki je ovjek dio kontinenta, dio Zemlje.... Koja sve znaenja u priloenome ulomku ima otok? Poruite autorici je li moderni ivot donio napredak u svemu ili smo u biti zakinuti za onaj pravi. Obrazloite svoj stav.

17

5.4. Zadatci zatvorenoga tipa

Drugi dio ispita sadri zadatke viestrukoga izbora i zadatke povezivanja i sreivanja.

5.4.1. Zadatci viestrukoga izbora

Zadatke viestrukoga izbora ine: uvodni dio i nekoliko ponuenih odgovora, uglavnom etiri (A, B, C, D), od kojih je samo jedan toan. Uvodni dio sastoji se: od navoda to treba uiniti od reenice ili teksta koji treba proitati i na temelju kojega treba odgovoriti od pitanja.

Primjer zadatka viestrukoga izbora Oznaite slovo ispred tonoga odgovora na listu za odgovore. Pozorno proitajte opove stihove. I da li bih imao dosta snage u svom glasu Kada bih pred tobom branio ovaj svijet? Kako se zove stilska figura u navedenim stihovima? A. B. C. D. slavenska antiteza retoriko pitanje elipsa usporedba

18

5.4.2. Zadatci povezivanja i sreivanja U zadatcima povezivanja i sreivanja podatci se niu u dvije skupine (obino dva stupca) te se trai da ih se povee po odreenome naelu smisleno, uzrono-posljedino, prema pripadnosti i slino (lik djelo; autor djelo; termin - odrednica). Oznaite brojeve ispred tonih odgovora na listu za odgovore. Do koje je glasovne promjene (ili vie njih) dolo u pojedinoj rijei? A. B. C. D. poljupcem slaa blizanci nosorozi 1. 2. 3. 4. 5. nepostojano a jednaenje glasova po zvunosti sibilarizacija palatalizacija jotacija

19

6. Ogledni primjer ispita iz Hrvatskoga jezika

6.1. Prvi dio ispita Pred Vama su dva zadatka za kolski esej. Pozorno proitajte oba, odaberite jedan i napiite esej. A) Interpretativni kolski esej Pred Vama je ulomak iz romana Gospoa Bovary Gustavea Flauberta. Pozorno ga proitajte, a zatim i smjernice za pisanje kolskoga eseja ispod teksta. Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje Vas u Vaem oblikovanju kolskoga eseja. Svoj kolski esej oblikujte kao zaokruenu cjelinu (uvod, razradba, zakljuak). Najprije piite na priloenome listu papira za koncept, a na kraju uredno prepiite na za to predvieni list papira (istopis). kolski esej moete ispravljati na konceptu, ali ne i na istopisu. Pazite da Va kolski esej bude pravopisno i gramatiki toan. kolski esej treba imati od 500 do 700 rijei.
Seoski lijenik Charles Bovary vodi tuan, isprazan ivot bez ljubavi. Jednoga dana hitno je pozvan na imanje ie Rouaulta. Tamo upoznaje Emmu i otada esto navraa u Bertaux.

to se tie Charlesa, on se nije ni pokuao upitati zato tako rado dolazi u Bertaux. Sve da je na to i pomislio, bez sumnje bi svoju revnost bio pripisao ozbiljnosti sluaja ili moda koristi kojoj se od toga nadao. Je li to doista bio razlog da su njegovi posjeti tom gospodarstvu bili ugodna iznimka meu bijednim poslovima njegova ivota? U te dane ustajao bi rano, odjahao bi u galopu, podbadao bi svoga konja, zatim bi sjahao da o travu obrie noge, i navlaio svoje crne rukavice prije no to bi stupio u kuu. Volio je dolaziti u to dvorite, osjeati na svom ramenu ogradu koja se okreui otvarala, volio je sluati pijetla to je kukurijekao na zidu, i gledati djeake to su mu dolazili u susret. Volio je ambar i staje, volio je iu Rouaulta koji je pri pozdravu udarao rukom o njegovu ruku nazivajui ga svojim spasiteljem; volio je drvenjake gospoice Emme koja je u njima hodala po opranim kuhinjskim ploicama; visoke su je pete inile malo viom, a kad je hodala pred njim, drveni su se potplati naglo dizali i tupo udarali o njezine kone cipele. Ona ga je uvijek ispraala do prve stepenice pred kuom. Ako mu jo ne bi doveli konja, ona bi ostajala tu. Oprostili bi se i vie ne bi razgovarali. Svjei bi je zrak obavijao i poigravao se sitnim maljama na njezinu zatiljku, ili joj na kukovima njihao vrpce njezine pregae to su leprale kao barjaii. Jednom, za jugovine, voda se cijedila niz koru drvea u dvoritu, a po krovovima zgrada topio se snijeg. Ona je stajala na pragu; zatim ode po suncobran i otvori ga. Kroz suncobran od zeleno-modre svile prodiralo je sunce obasjavajui nemirnim odsjevima bijelu put njezina lica. Emma se pod njim smijeila u mlakoj toplini, a kapi su se vode ule kako jedna po jedna padaju na razapetu svilu. Gustave Flaubert, Gospoa Bovary

20

Smjernice za pisanje Opiite Charlesa prema ponuenome ulomku. Protumaite Charlesovu oaranost imanjem Rouaultovih. to se dogaa s Charlesom, a da toga uope nije svjestan? to Charlesa privlai u Bertaux? Pozorno itajte tekst i uoite kako Emmin portret izrasta pred Vaim oima. Promotrite posljednju reenicu u ponuenome ulomku i opiite to nam ta slika govori o Charlesu. Jesu li, po Vaem miljenju, likovi u ovome ulomku prikazani iz iste perspektive? Kako se odvijaju susreti izmeu Charlesa i Emme? Uoite to nedostaje. Saznajete li ita o Emminim osjeajima? Smjestite ulomak u kontekst romana. Zakljuite zato se ovaj romaneskni par nikada nije istinski ostvario.

B) Usporedna ralamba tekstova Pred Vama su dva ulomka iz romana Posljednji Stipanii Vjenceslava Novaka i Zlatarovo zlato Augusta enoe. Pozorno ih proitajte, a zatim i smjernice za pisanje kolskoga eseja ispod teksta. Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje Vas u Vaem oblikovanju kolskoga eseja. Svoj kolski esej oblikujte kao zaokruenu cjelinu (uvod, razradba, zakljuak). Najprije piite na priloenome listu papira za koncept, a na kraju uredno prepiite na za to predvieni list papira (istopis). kolski esej moete ispravljati na konceptu, ali ne i na istopisu. Pazite da Va kolski esej bude pravopisno i gramatiki toan. kolski esej treba imati od 500 do 700 rijei.

Lucija gledae asak strogim pogledom u lice slike. - No... gledaj mi u oi! - ree ona tiho; - gledaj vrsto, ravno, da vidim ve jednom jasno to je istina? Oprosti... ti, ovjek kavalir, uen, ugledan i bogat, kako bi ti mogao varati sirotu osamljenu djevojku? No ... gledaj mi vrsto u oi! Zar bi tvoje oi mogle varati i onda... uj, Alfrede! Ja sumnjam: ta reci jasno, otvoreno: Kad e to biti, da me doe osloboditi iz ovih uza? Ja sjedim u onom starom naslonjau med njegovim mrkim drugovima i esto mi bude kao da se ova tijesna etiri zida sve steu i da se niski strop nada mnom sve sputa k momu tjemenu, i biva mi da viem: Uguit u se ... pomozite, uguit u se!... Pa onda plaem i skrivam oi da ne vidim ovaj grob ivih! Najvoljela bih da je sve gotovo, da me mrtvu nose odovuda gdje propada moja mladost: jo mogu samo da vidim tebe ... da ti pruim ruku, moda me izvede tamo gdje je iroki svijet, gdje je svjetlo, gdje se giblju pravi, ivi ljudi! Da nijesam jo zdrava? Ako nijesam, pa ti mi donesi zdravlje! Zar bih ovdje mogla ozdraviti? Nu pogledaj mi otvoreno, iskreno u oi. Zato, ako me ljubi, i ne doe po mene? Vjenceslav Novak, Posljednji Stipanii

21

- Gospodine Pavle, ako Boga znate, idite! apnu Dora otimljui mu ruku. - Hou. Ali sluaj me. Samo rije. Moram. Danas mi se u srce zarinuo krvav no, htio sam da prokunem dan na koji me majka rodila. Tmina mi pade na oi, kamen na srce, bilo mi je da se iv zakapam. Al neviena ruka trgne me iz ame, ponese me pred tebe, djevojko. Da mi je put do tebe zakrio roeni brat, bio bih ga ubio. Karaj me da sam uao kao zlotvor amo, karaj! Istina je. Htjedoh ti vidjeti samo kuu, opazih tebe. Srce me srvalo. Srce, Doro moja koje uva u sebi predragi zapis ime tvoje. to mi volja ta snaga ta pamet? Sve si samo ti, djevojko moja! Kad sam dozivao u pamet onaj blagi as gdjeno ti suze ljubavi potekoe niz moje elo, miljah da je samo bio san o raju, o Bogu. Al sad sam kod tebe. Ovo je tvoja ruka. Sad mi je dobro. Oj ivoga, da me voli. Vjeri mi se da me iznevjeriti nee ma kako nas raskidali. I evo ti nevjeren plemiku podajem ruku da neu biti nego tvoj i ne ugledao lica bojega ako nijesam poten i ist. - Ne govori, ne govori, Pavle odvrati djevojka drui kroz suze da, da, tvoja sam, al ne govori, previe sam sretna! I baci mu se u naruje, i trgnu mu se iz naruja, pa zavapi: - Zbogom, Pavle! Evo me, kumo! - Prosti nam grijehe, oj milosrdni Boe! zamrmlja stara i ode sa Dorom u kuu. urno pohiti Pavle na konju u svoje noite. August enoa, Zlatarovo zlato

Smjernice za pisanje Autore priloenih ulomaka smjestite u knjievnopovijesna razdoblja u kojima stvaraju. Pritom odredite koji autor prethodi kojemu. Usporedite dva priloena ulomka i opiite kako su se osjeale Lucija i Dora. Prisjetite se koje su okolnosti obiljeile Lucijin jednostrani razgovor s Alfredovom slikom te navedite uzroke Lucijine osjeajne krize. Zato se Dora i Pavle kriomice sastaju i zato je njihova ljubav unaprijed osuena na propast? Navedite slinosti i razlike izmeu Lucije i Dore. to uzrokuje njihove osjeaje? Zato je Dorina ljubav tragina, a Lucijina nesretna? Slaete li se s tvrdnjom da su njih dvije gubitnice u ljubavi? Obrazloite svoj stav. Razmislite o tvrdnji da se velike ljubavi esto teko ostvaruju. Svoj stav obrazloite osobnim itateljskim iskustvom.

22

6.2. Drugi dio ispita Sva pitanja nose po jedan bod, osim pitanja 41. i 78. koja nose po dva boda. Pozorno proitajte priloeni tekst i odgovorite na sljedea pitanja. I. tekst VRAANJE Katkad u vrevi ljudi posve stranih Neko te lice sjeti mrtva druga. Nestanak njegov ponovo ti rani Zbunjeno srce, i svlada te tuga. U amorenju zauje mu glas. I ti ga vidi. Izaav iz mraka u tebi ivi. Ali samo as: Desetak, dvadesetak koraka. Prolost se javi slatko kao flauta U zimskoj noi. Ti mu gleda kretnje, Smijeh, govor uje davne neke etnje. No kad te naglo truba nekog auta Trgne, odjednom nestane mu lika: Oko tebe su lica prolaznika. (Dobria Cesari)

1. Kojemu knjievnomu rodu pripada priloeni tekst? A. epici B. lirici C. drami 2. Kako se zove oblik u kojemu je napisana pjesma? A. B. C. D. gazela glosa sonet balada

3. Kakva je rima u priloenoj pjesmi? A. B. C. D. abab cdcd eff egg abab cdcd efe ege abba abba cde cde abab abab cdd dee

23

4. Kakvi su stihovi u posljednjoj strofi? A. B. C. D. deseterac, jedanaesterac, dvanaesterac dvanaesterac, dvanaesterac, dvanaesterac dvanaesterac, jedanaesterac, jedanaesterac jedanaesterac, jedanaesterac, deseterac

5. Kakva je po tematici priloena pjesma? A. B. C. D. pejzana socijalna misaona ljubavna

6. O emu govori priloena pjesma? A. B. C. D. o sjeanju na dragu osobu o usamljenosti u gradu o izgubljenome prijateljstvu o sluajnome susretu s prijateljem

7. Koje osjetilne poticaje autor spaja u sljedeemu stihu? Prolost se javi slatko kao flauta? A. B. C. D. olfaktivne i taktilne gustativne i auditivne taktilne i gustativne vizualne i olfaktivne

8. Kojim je postupkom ostvaren ritam u 6. i 7. stihu? A. B. C. D. prebacivanjem prijenosom opkoraenjem cezurom

9. Kako se tono rastavlja na slogove sljedei stih? Smijeh, govor uje davne neke etnje. A. B. C. D. Smijeh go-vor u-je da-vne ne-ke et-nje Smi-jeh go-vor u-je dav-ne ne- ke e-tnje Smijeh gov-or uj-e dav-ne ne- ke et-nje Smi-jeh gov-or u-je dav-ne ne- ke e-tnje

10. Koji je par rijei u fonolokoj opreci? A. B. C. D. druga - tuga kretnje - etnje flauta - auta druga - pruga

24

11. Glas u rijei vraanje posljedica je: A. B. C. D. palatalizacije jotacije jednaenja glasova po zvunosti jednaenja glasova po mjestu tvorbe

12. to je subjekt u sljedeoj reenici? U amorenju zauje mu glas. A. ti B. mu C. glas D. on 13. Kako glasi nominativ podcrtanoga spoja rijei u sljedeemu stihu? Neko te lice sjeti mrtva druga. A. B. C. D. mrtvi drug mrtvoga druga mrtvu drugu mrtav drug

14. U kojemu je stoljeu stvarao Dobria Cesari? A. B. C. D. u 18. st. u 19. st. u 20. st. jo uvijek stvara

15. Koju je od navedenih pjesama napisao Dobria Cesari? A. B. C. D. Jesenje vee Tri nonice Jezik roda moga Slap

25

Pozorno proitajte priloeni tekst i odgovorite na sljedea pitanja. II. tekst Ja, u ime oca i Sina i Svetoga Duha. Ja opat Driha pisah ovo o ledini koju dade Zvonimir, kralj hrvatski u dane svoje svetoj Luciji. Svjedoe mi upan Desimir u Krbavi, Mratin u Lici, Pribineg u Vinodolu i Jakov na otoku. Da tko poree, nega ga prokune i Bog i 12 apostola i 4 evanelista i sveta Lucija. Amen. Neka onaj tko ovdje ivi, moli za njih Boga. Ja opat Dobrovit zidah crkvu ovu sa svoje devetero brae u dane kneza Kosmata koji je vladao cijelom Krajinom. I bijae u te dane Mikula u Otocu sa svetom Lucijom zajedno. (Baanska ploa) 16. Na kojemu je otoku pronaena Baanska ploa? A. B. C. D. na Pagu na Krku na Rabu na Cresu

17. Gdje se danas uva original Baanske ploe? A. B. C. D. u crkvi sv. Lucije na otoku Krku u Hrvatskom povijesnom muzeju u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Matici hrvatskoj

18. Tko je zapisao tekst na Baanskoj ploi? A. B. C. D. kralj Zvonimir knez Kosmat opat Dobrovit opat Driha

19. Kojom rijeju zapoinje tekst Baanske ploe u originalu? A. B. C. D. az v otac opat

20. O emu govori tekst Baanske ploe? A. B. C. D. O ledini koju je kralj Zvonimir darovao benediktincima. O dugotrajnoj gradnji crkvice svete Lucije. O susretu kralja Zvonimira s podanicima na otoku. O vladavini kneza Kosmata i sukobu sa Zvonimirom.

26

21. Kada je nastala Baanska ploa? A. B. C. D. prije 925. godine poslije 1300. godine 1444. godine oko 1100. godine

22. Kako se zove tip glagoljice koji su imali samo Hrvati? A. B. C. D. obla kurzivna uglata trokutasta

23. Tko je sastavio glagoljicu? A. B. C. D. Konstantin Filozof pop Martinac Crnorizac Hrabar pop Dukljanin

24. Tko u spisu O pismenima daje svjedoanstvo o nastanku glagoljice? A. B. C. D. pop Martinac Crnorizac Hrabar pop Dukljanin nepoznati autor

25. Kako se zove najstariji tekst na hrvatskome jeziku napisan na latinici? A. B. C. D. Lucidar Vinodolski zakonik ibenska molitva Zapis popa Martinca

26. to je Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine? A. B. C. D. iluminacija ilustracija inicijal inkunabula

27. Kojim je pismom tiskan Misal po zakonu rimskoga dvora? A. B. C. D. latinicom glagoljicom bosanica goticom

27

Pozorno proitajte priloeni tekst i odgovorite na sljedea pitanja. III. tekst HERMO Govorio sam mnogo, ali uzalud, I molbe mi se srca ne kosnue tvog, Ve vlada se ko konj kog preu prvi put, A on se aca primit vale pod svoj zub! estinu takvu raa samo razum slab: Tvrdoglav stvor e stradat prije drugih svih Kad estok prkos njegov sam je sebi cilj. Stog nemoj prezret mojih opomena zov, Jer survat e se na te more jada jo. Stjenovit ovaj kam i vrletan i strm Razorit moj e otac snagom groma svog, A tebe e uvalit u taj kr i lom I nestat e u drijelu ovom kamenom. I vjekove e duge zemljin tebe skut Pokrivati dok opet na taj doe svijet. A oev krilat pas, od krvi crven sav, Orluina to stalno rujnu ea krv, Dolijetat e k tebi kao nezvan gost I komad za komadom kidat s tijela tvog I s dana u dan kljuvat jetra ti i drob. A patnje tvoje te i itav jad e taj Tek onda svrit kad se jedan javi bog to mjesto tebe rado poi e u Had, U Tartar gdjeno vjena tmina je i mrak. Odlui se! to rekoh, nije govor pust, Ve to je tebi savjet istinit i prav, Jer usta oca Zeusa ne znaju za la, to ree, to se vri, to je gotov in. Otrijezni se i shvati da je smotren um U svemu bolji nego nerazuman bijes. ZBOROVOA I nama ti se ini da je Hermov zbor I pametan i prav kad prkos rui tvoj I savjetuje ti trijeznost, pa popusti stog, Jer za mudraca grijeh je sramota i rug. PROMETEJ Navijetanja njegova znana su meni Iz davne davnine, a trpjeti patnje Od dumana nije ni grijeh ni rug. I zato nek munja dvosjeklih ar Treska po meni, nek tutnji zrak, Nek ori se bijes i gromova trijes, Nek ljulja se zemlji i temelj sam, Nek vihori hue, nek pjeni se val I die do zvijezda na nebeski svod, Neka u bezdan, u Tartar mrk Strovali ovaj izmuen trup, Nek okrutne sudbe me vrtloi vir, No mene, Prometeja, uas taj sav Pobijediti nee, ja vjeno sam iv.

28

28. Kojoj knjievnosti pripada tekst iz kojega je priloeni ulomak? A. B. C. D. egipatskoj rimskoj babilonskoj grkoj

29. Kojoj knjievnoj vrsti pripada tekst iz kojega je priloeni ulomak? A. B. C. D. poemi tragediji baladi mitu

30. Radnja Okovanoga Prometeja izgraena je na sukobu: A. B. C. D. Prometeja i Zeusa Prometeja i Hefesta Hefesta i Zeusa Zeusa i Okeana

31. Kojim se stihom upuuje na Prometejevu neukrotivu narav? A. B. C. D. I molbe mi se srca ne kosnue tvog I savjetuje ti trijeznost, pa popusti stog Ve vlada se ko konj kog preu prvi put Tvrdoglav stvor e stradat prije drugih svih

32. Prometejeve muke zavrit e: A. B. C. D. kada se jedan besmrtnik odrekne svoje besmrtnosti kada protekne sto dana njegovih muka kada predstavnik ljudskoga roda usmrti orla kada mu olimpski bogovi oproste

33. Koji osjeaj karakterizira Prometeja u priloenomu ulomku? A. B. C. D. samoljublje jad dobroudnost strah

34. Zato Prometej trpi? A. B. C. D. Pomagao je ljudima usprkos Zeusovoj naredbi. elio je urotom s Titanima svrgnuti Zeusa. Omoguio je ljudima enidbu s boicama. Pokazao je preveliku samilost prema grkim junacima.

29

35. Kakvim se pokazuje Prometej u djelu iz kojega je priloeni ulomak? A. B. C. D. brbljavcem i junakom ubojicom i spasiteljem nevjernikom i lukavcem kradljivcem i darovateljem

36. to simbolizira Prometej? A. B. C. D. neuspjenu borbu pred silovitom vlasti dugotrajnu i besciljnu borbu borbu za koju se nije bilo vrijedno rtvovati borbu za osloboenje i napredak ovjeanstva

37. to je Prometej donio ljudima? A. B. C. D. vodu vatru zemlju zrak

38. Grki su tragiari teme za svoja djela uzimali: A. B. C. D. iz legendi iz svakodnevice iz mitologije iz mate

39. to radi zborovoa u grkoj tragediji? A. B. C. D. komentira radnju stvara napetost razrjeava sukob zabavlja gledatelje

40. to je tragika krivnja? A. B. C. D. Namjerna pogrjeka junaka. Posljedica sudbinske zablude. Posljedica sukoba s jaim od sebe. Nesvjesno krenje zakona.

41. Poveite djelo i knjievnu vrstu. A. B. C. D. Ilijada Orfej i Euridika Antigona Eneida 1. 2. 3. 4. 5. poslanica mit tragedija ep komedija

a4, b2, c3, d4

30

Pozorno proitajte priloeni tekst i odgovorite na sljedea pitanja. IV. tekst Prvo pjevanje Dike i pohvale presvetoj Juditi, Njena hrabra djela hou izrei; Zato u moliti, Boe, tvoju svjetlost, Nemoj mi uskratiti u tome punu milost. Ti si onaj koji dade snagu svakom njenom djelu I njenom tijelu ljepotu uz isto potenje; Ti, dakle, sad i meni tako pomozi Da jezik izrekne ono to misao pripravi. Neka duh pravi udahne u me tvoja ljubav, Da vie moja pamet ne tumara Veoma bludei s drubom starih poeta to potovahu bogove kojima svijet bijae sapet, Jer ti si iznad svega svet, istiniti Boe moj; Ti ini da se slatko pjeva, ti si vjernima mir, A ne zbor od triput tri djevika kola, Dodavi jo broju Apolona s kitarom. Uzdigni odozdo moj glas gore k nebu Gdje tvoje prijestolje slave zborovi svetaca, Da se u samome tvome dvoru mogne sluati Dok izgovara pjesmu o Juditi. Prijevod Marka Gria 42. Tko je autor priloenoga teksta? A. B. C. D. Homer Vergilije Gunduli Maruli

43. Kako se zove knjievna vrsta kojoj pripada djelo iz kojega je ponueni ulomak? A. B. C. D. balada poema ep epopeja

44. Komu se pjesnik obraa u priloenome ulomku? A. B. C. D. Juditi Bogu muzi itatelju

45. Kojim se sluateljima pjesnik u priloenomu ulomku eli svidjeti? A. B. C. D. ljubiteljima antike znalcima knjievnosti duama u raju starim pjesnicima

31

46. Kako se zove stilska figura kojom poinje ponueni ulomak? A. B. C. D. antiteza invokacija epitaf oksimoron

47. Odakle autor ovoga djela preuzima tematiku? A. B. C. D. iz narodne predaje iz antikih mitova iz biblijskih knjiga iz povijesnih zapisa

48. Koji je antiki pjesnik bio uzor autoru teksta u sastavljanju djela? A. B. C. D. Homer Vergilije Plaut Ovidije

49. Kako se zove muki lik s kojim se Judita sukobljava? A. B. C. D. Job Osman Holoferno Nabukodonozor

50. Tko je ona o kojoj govori pjesnik u sljedeim stihovima? Ti si onaj koji dade snagu svakom njenom djelu i njenom tijelu ljepotu uz isto potenje A. B. C. D. junakinja poezija muza milost

51. Koja djela pripadaju istomu povijesnomu razdoblju kao i djelo iz kojega je priloeni ulomak? A. B. C. D. Robinja i Dundo Maroje Planine i Suze sina razmetnoga Baanska ploa i Ljetopis popa Dukljanina Osman i Smrt Smail-age engia

52. U kojemu je razdoblju nastalo djelo iz kojega je priloeni ulomak? A. B. C. D. u srednjemu vijeku u renesansi u baroku u romantizmu

32

53. Djelo iz kojega je priloeni ulomak napisano je akavicom: A. B. C. D. iz Trogira s Braa s Hvara iz Splita

54. Koji su glagolski oblici prisutni u sljedeemu stihu? Ti si onaj koji dade snagu svakom njenom djelu. A. B. C. D. prezent i aorist prezent i imperfekt perfekt i aorist perfekt i imperfekt

55. Prema kojemu su naelu napisani zarezi u sljedeemu stihu? Zato u moliti, Boe, tvoju svjetlost A. B. C. D. naelo suprotnosti naelo nabrajanja vokativ u reenici umetnuta reenica

56. to znai rije dika? A. B. C. D. slava ljubav srea ponos

Pozorno proitajte priloeni tekst i odgovorite na sljedea pitanja. V. tekst Kumordinar or doao bi u na prnjavor sa silnim prstenjem na desnoj ruci koja bijae uvijek gola da svatko vidi i sudi po njoj bogatstvo i ast. U crkvi tom zgodom na roak or neprestance posluje desnom rukom: sad je digne na sklapanje i tobonju molitvu, sad njom posie za rupiima, sada neto drugo njom upravlja i priudesuje. Tom pako zgodom svjetluca udnovato njegovo prstenje kano da zrcalo okree prema suncu. ene i djevojke zaboravljaju na molitvu upirui pobone oi u njega. A onaj koji zna sve tajne ljudskih srdaca doista uje esto uzdah kako skromne seljakinje, tako i koje namigue: Ah, boe, da me njim daruje, sretna li bih ti bila!... Lijevu ruku, obuenu vazda u rukavicu od jelenovine sputa on elegantno niz tijelo ili je prebaci na kria kada s desnicom posluje. A istom ono olateno odijelo s pozlaenim velikim pucetima kano kude! Pa ona mast to mu se obilato iz ulizane kose cijedi po debelom, najpomnije obrijanom vratu Zatim bijela staza preko itave glave od ela na drugi kraj do obrijane ije poput ceste to vodi preko brda jednoga do drugoga podnoja Konano onaj miris to udnovato zaudara od gospodina kumordinara udnovato, da; vonj ko da si gnojnicu tamjanom potkadio Seljaci bi se pogledavali, trkali ramenima ili nogama, pa namignuli: - Ej, boe moj! Boe moj! Koji bi prorok mogao negda prorei: to e sve biti danas-sutra na Juri! Lijepo li ti ga je njemu! Sretna li majka tono ga rodila! Hm, hm, hm!... A kumordinar, stanovitim osobitim njuhom zadiav i osjetiv takvo laskavo aputanje, uzdigao bi jote napetije jaku debelu glavu uvis, kano da si ga na kolac nabio, i nahmurivi usta i nos poput neodluna diplomate ukoio se i pomislio u sebi: Gledajte samo, telii, u nova vrata! Imate ta i gledati!...

33

57. Kako se zove djelo iz kojega je priloeni ulomak? A. B. C. D. Neobini ljudi U noi U registraturi Propali dvori

58. Tko je autor djela iz kojega je priloeni ulomak? A. B. C. D. Vjenceslav Novak Ante Kovai Josip Kozarac August enoa

59. U kojemu je razdoblju hrvatske knjievnosti nastalo djelo iz kojega je priloeni ulomak? A. B. C. D. u razdoblju protorealizma u razdoblju naturalizma u razdoblju moderne u razdoblju realizma

60. Kako se zove glavni junak djela iz kojega je priloeni ulomak? A. B. C. D. Ivica or Juraj uro

61. Koja epska tehnika dominira u priloenome ulomku? A. B. C. D. opisivanje dijalog monolog retrospekcija

62. Kakvim se doima kumordinar or u priloenome ulomku? A. B. C. D. kominim i jadnim nakaznim i smijenim nastranim i duhovitim aljivim i opasnim

63. to ene i djevojke privlai kumordinaru oru u priloenome ulomku? A. B. C. D. njegova ljepota njegova inteligencija njegovo lano bogatstvo njegov profinjeni ukus

34

64. Kakav je tip seljaka autor utjelovio u liku kumordinara ora u priloenome ulomku? A. B. C. D. koji je postao pravim gospodinom koji prezire gradski nain ivota koji se pretvorio u grotesknu figuru koji je u gradu izgubio sve iluzije

65. Koji niz obiljeava djelo iz kojega je priloeni ulomak? A. B. C. D. prikaz odnosa sela i grada, lik poluinteligenta, lik fatalne ene lik intriganta, propadanje patricijskoga plemstva, lik fatalne ene odnos gradske sredine prema umjetniku, lik intriganta, prikaz odnosa sela i grada lik poluinteligenta, propadanje patricijskoga plemstva, odnos gradske sredine prema umjetniku

66. Nastanak djela temelji se: A. na povijesnim injenicama B. na autobiografskim elementima C. na dnevnikim zapisima 67. Koji je sredinji knjievni asopis knjievnoga razdoblja u kojemu nastaje djelo iz kojega je priloeni ulomak? A. B. C. D. Vijenac Glasonoa Knjievnik Danica ilirska

68. Kakva je prva reenica u priloenomu ulomku? A. B. C. D. zavisno sloena nezavisno sloena viestruko sloena reenini niz

69. Kako u suvremenome hrvatskome jeziku glasi oblik osjetiv iz sljedee reenice? A kumordinar, stanovitim osobitim njuhom zadiav i osjetiv takvo laskavo aputanje, uzdigao bi jote napetije jaku debelu glavu uvis... A. B. C. D. osjetljiv osjeajui osjeajan osjetivi

70. Od koje je vrste rijei sastavljena reenica: Hm, hm, hm! A. B. C. D. od priloga od veznika od estica od uzvika

35

71. Kako u standardnome hrvatskome jeziku glasi izraz poput neodluna diplomate? A. B. C. D. poput neodluna diplomata poput neodlune diplomate poput neodlunoga diplomata popu neodlunog diplomate

72. to znai izraz danas-sutra u sljedeoj reenici? Koji bi prorok mogao negda prorei: to e sve biti danas-sutra na Juri! A. B. C. D. danas i sutra odsada jednom u sve dane

73. to je mislio kumordinar or govorei sljedeu reenicu? Gledajte samo, telii, u nova vrata! A. B. C. D. da on ima lijepu kuu da su seljani s pravom zadivljeni njime da su njegovi sumjetani glupi da se seljani daju zavarati vanjtinom

74. to znai rije negda u priloenomu ulomku? A. B. C. D. negdje nekamo nekad nekuda

75. Koji se sinonim rijei ija nalazi u priloenome ulomku? A. B. C. D. glava elo vrat obraz

76. U kakvu su odnosu rijei prorok i prorei? A. B. C. D. minimalni su par tvorbeno su povezane oblici su iste rijei sinonimni su par

77. Koji su nizovi rijei sinonimi rijeima zrcalo, vazda, puce u priloenome ulomka? A. B. C. D. ogledalo, uvijek, dugme pigl, redovito, cure ogledalo, redovno, botun piglo, zauvijek, djevojke

36

78. Upiite glasove d ili t. A. B. C. D. E. pre___sjednik po___platiti po___mladak po___grijati po___hodnik

a d, b t, c d, d d, e t

37