Welcome to Scribd. Sign in or start your free trial to enjoy unlimited e-books, audiobooks & documents.Find out more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
7Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
0525businesshr

0525businesshr

Ratings: (0)|Views: 1,528|Likes:
Published by UF_docs

More info:

Published by: UF_docs on May 24, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/15/2012

pdf

text

original

 
GRAĐENJE•OPREMANJE•URBANIZAM•ARHITEKTURA
business.hr
Srijeda 23/5/2012
NEKRETNINE
o kreditimau švicarcima
 Vlada zaboravilapredizbornaobećanja
      F      O      T      O      L      I      A
 
14-15
business.hr
Srijeda 23/5/2012
HNB, Vlada i Sabor još nisuni počeli mijenjati i poboljša-vati regulativu, već ostavlja- ju građanskim udrugama dase sudskim putem bore i do-kazuju da su banke nepošte-no postupale
Pravnica i odvjetnica udrugeFranak Nicole Kwiatkowskismatra da je u Hrvatskoj ne-dostatna zakonska regulativana financijskom tržištu, ali jei postojeća dostatna za sprje-čavanje banaka da postupa- ju kako su dosad postupale sklijentima koji imaju kredite uCHF. No istaknula je kako nepostoji volja mjerodavnih in-stitucija da primijene tu re-gulativu.Navela je kako je jedno odosnovnih pravila obveznihodnosa sadržano u čl. 4. Za-kona o obveznim odnosima,a određuje da su se sudioni-ci obveznih odnosa u ostva-rivanju svojih prava i obvezadužni pridržavati načela sa-vjesnosti i poštenja. Nadalje,pri sklapanju naplatnih prav-nih poslova sudionici mora- ju polaziti od načela jednakevrijednosti uzajamnih činid-bi (čl. 7.). Također, svatko jedužan uzdržati se od postu-paka kojim se drugome možeuzrokovati šteta (čl. 8).
Neobjašnjena kamata
"Već samim čitanjem tihodredbi može se zaključitida se banke u određenim si-tuacijama, prilikom sklapa-nja ugovora o potrošačkomkreditiranju, nisu pridržavaletih osnovnih načela", rekla jeKwiatkowski, dodavši kako ječinjenica da u Hrvatskoj nijezakonski određeno kako ban-ka treba u ugovorima opisatikamatu. U Hrvatskoj je jedi-no Zakonom o obveznim od-nosima uređena promjenjivaugovorna kamata, i to u od-nosu na njezinu maksimalnudopuštenu visinu. Promjenji-va kamatna stopa u ugovo-rima gdje je jedna od stra-na fizička osoba ne može bitiveća od zakonske zateznekamate (trenutačno iznosi 12posto godišnje), a u ugovo-rima gdje su obje stranke tr-govci ugovorna kamata možebiti u visini stope zatezne ka-mate uvećane za polovinu testope (trenutačno maksimal-no 22 posto)."Međutim, to ne znači da je banci dopušteno jedno-stranom odlukom utvrđiva-ti promjenjivu kamatnu sto-pu. Naime, prema Zakonu oobveznim odnosima, činid-ba mora biti određena ili ba-rem odrediva te nije dopušte-no da samo jedna ugovornastrana jednostranom izja-vom ima pravo odrediti či-nidbu", rekla je Kwiatkowski.Već primjenom tih zakon-skih odredbi koje su prisilnenaravi može se zaključiti dasu ništave odredbe sadrža-ne u ugovorima o kreditimakojima je dopušteno bancida mijenja kamatnu stopu u
Odgovornost Vlade i HNB-a
 
JEDNOSTRANO MIJENJANJE KAMATA
P
okušavajućioživjeti tržištestambenih ne-kretnina sub- vencioniranjemrelativno malog broja stam-benih kredita prema mode-lu prošle Vlade sadašnja Vlada očito neće potaknutitržište nekretnina, što jeproklamirani cilj trošenjaproračunskog novca. Pro-blem stambenog tržištaneće riješiti nekoliko tisućanovih kreditnih dužnika,niti će oni vratiti povjerenjena tržište.
Kratkoročno rješenje
Izdvajanje iz proračunaza takav plan poticanjatržišta neće znatnije po-moći ni vlasnicima stano- va, odnosno investitori-ma na stambenom tržištu,a ni bankama za ozbiljnijesmanjenje loših kreditnihplasmana.Problem stambenog tr-žišta u Hrvatskoj struk-turne je prirode. Požarne,kratkoročne mjere, kao što je subvencioniranje stam-benog kreditiranja mla-dih, ne rješavaju problemniti stvaraju ijednu pret-postavku za njegovo rješa- vanje. Struktura hrvatskogtržišta stambenih nekret-nina određena je tradi-cijskim odnosom premastanu ili kući, sustavomstanarskog prava iz pri- jašnjeg sustava i njegovim"prevođenjem" u vlasnič-ke odnose, ekonomskomsituacijom u zemlji, prav-nim sustavom izgrađe-nim u tranzicijskom raz-doblju... Analiza tzv. zrelatržišta stambenih nekret-nina pokazuje mnoštvorazlika u odnosu na našetržište. U Hrvatskoj, pri-mjerice, nema ni statistič-kih podataka o tržištu ne-kretnina kakvi postoje narazvijenijim tržištima.
Dostupnost kredita
Naše tržište stambenihnekretnina teško je uspo-rediti i s tržištima tranzi-cijskih zemalja u srednjojEuropi, primjerice Češke,Slovačke i Mađarske. Nai-me, u tim su zemljama po-ticani programi stambenihštedionica s fiksnom ka-matom za stambene kredi-te, a taj je model preuzet izNjemačke i Austrije, drža- va u kojima je znatno većiudjel stambenih kredita sfiksnom kamatom.Hrvatsko tržište stambe-nih nekretnina najsličnije je tržištima naših istočnihsusjeda, Bosne i Hercego- vine i Srbije. Sličnosti su vidljive zbog zajedničkogapravnog naslijeđa, sličnekupovne moći stanovniš-tva, financijskih sustava,pravne (ne)sigurnosti...Kod nas, kao i kod našihprvih istočnih susjeda, ne-kretnine su skupe zbog visokih komunalnih na-knada koje ne jamče kvali-tetno stanovanje, visokihcijena zemljišta, nesređe-nih zemljišnih knjiga, lo-šeg planiranja prostora...Kako je nedavno primi- jetila zagrebačka ekono-mistica Maruška Vizek, uHrvatskoj cijene stanovai kuća formira dostupnostkredita, a ne uobičajeni tr-žišni uvjeti. Slično je i kodnaših istočnih susjeda.
Lošiji i od susjeda
Međutim, tražeći podat-ke o stambenim kreditima vezanim deviznom klau-zulom uz švicarski franakkod naših susjeda uvidjelismo da je kod nas situacijanajlošija. U Srbiji ima oko85.000 stambenih kredi-
NIcOLE KwIATKOwSKI,
 pravnica i odvjetnicaudruge Franak
foto krajač/cropix
 
      f      o      t      o      l      i      a
Naše je financijsko tržištepogodno da se financijskiiscrpljuju prije svega gra-đani, a indirektno se i na-nosi velika šteta cijelomgospodarstvu
Ekonomist iz udruge Fra-nak Tomislav Prpić nanaše pitanje o zakonito-sti utvrđivanja bankarskihkamata na kredite vezaneuz CHF prvo nam je obja-snio kako se u uređenimzemljama kamatna stopaveže uz neku tržišnu veli-činu, konkretno CHF uz li-bor. Objasnio je da se nataj način dopušta i ugo-varanje valutne klauzuleu uređenim zemljama Eu-ropske unije.
Hrvatska najizloženija
"To što je kod nas dopu-šteno još je uvijek pokaza-telj koliko smo divlje finan-cijsko tržište, idealno zacrpiti enormne ekstra pro-fite", rekao je Prpić, upo-zorivši da se na taj načinfinancijski iscrpljuju pri- je svega građani, a indirek-tno se nanosi i velika štetacijelom gospodarstvu. Po-tvrdio je da je Hrvatska uregiji najviše izložena kre-ditima sa CHF klauzulom.Donedavno je to bila Ma-đarska, ali je tamošnja vla-da intervenirala i odredi-la fiksni tečaj CHF/HUFpo kojem se krediti morajupretvoriti u kredite u forin-tama, kaznivši tako ban-ke za plasman toksičnogproizvoda i potpuno pre-bacivanje rizike na klijente.Kako nam je rekao Pripić,tečaj je bio ekvivalent na-šemu od 4,77 kn za 1 CHF,odnosno oko 25 posto is-pod vrijednosti CHF na tr-žištu valuta.
Sav rizik klijentima
"Može se stoga reći dasmo sa 32 milijarde kunalider u regiji po kreditima svalutnom klauzulom CHF,od kojih se gotovo 90 po-sto odnosi na stambenekredite. Plasirani u vrije-me podcijenjenog CHF-aod 2005. do 2008. godine,povučeni s tržišta čim jeCHF dosegnuo paritet ku-povne moći, zagovaran od
Divlje financijskotržište
 
HRVATSKA LIDER PO KREDITIMA
TOMISLAV PRPIć,
eko-nomist udruge Franak
skladu sa svojom jednostra-nom odlukom.
Jednostrane promjene
"Zakon o zaštiti potrošača iZakon o potrošačkom kre-ditiranju također ne uređu- ju detaljnije promjenjivu ka-matnu stopu, ali po mommišljenju uz primjenu načelasavjesnosti i poštenja sadržedovoljno da se bankama za-brani sklapanje ugovora nanačin kako su to do sada ra-dile", smatra Kwiatkowski.Smatra i da su banke duž-ne prije sklapanja ugovorao kreditu potrošaču, međuostalim, dati informaciju okamatnoj stopi, uvjetima ko- jima je uređena primjena ka-matne stope, kada su do-stupni, bilo koji indeks ilireferentna stopa koja se pri-mjenjuje na početnu kamat-nu stopu te razdoblje, uvjetei postupke promjene kamat-ne stope. Dodala je kako subanke obvezne tu informa-ciju unijeti i u sam ugovor okreditu."Sukladno odredbama Zako-na o zaštiti potrošača nepo-štenim ugovornim odredba-ma smatraju se one koje susuprotne načelu savjesno-sti i poštenja, one koje uzro-kuju znatnu neravnotežu upravima i obvezama ugo-vornih strana na štetu po-trošača. Takvim se, primjeri-ce, smatraju odredba kojomse trgovcu dopušta da jed-nostrano mijenja ugovorneodredbe bez valjanog, ugo-vorom predviđenog razloga",rekla je Kwiatkowski.Može se zaključiti da je re-gulativa u Hrvatskoj loša upogledu promjenjive kamat-ne stope, odnosno nema je,manjkava je, ali uz poštova-nje osnovnih načela obve-znih odnosa te primjenu Za-kona o zaštiti potrošača iZakona o potrošačkom kre-ditiranju moglo se spriječi-ti nepošteno postupanje ba-naka.Što se tiče regulative i nad-zora nad radom i postupa-njem banaka, Kwiatkowskismatra da je najmjerodavnijiHNB, ali on je propustio nad-zirati zakonitosti rada bana-ka, kao i poboljšati regulati-vu u odnosu na nove tržišneuvjete i općenitu politiku za-duživanja građana.Kwiatkowski je istaknulakako najviše zabrinjava i ža-losti činjenica da nakon na-stajanja takvih tragičnihposljedica po građane Hrvat-ske, HNB, Vlada i Sabor jošuvijek nisu počeli mijenjati ipoboljšavati regulativu, većostavljaju građanskim udru-gama da se sudskim putembore i dokazuju da su bankenepošteno postupale.
banaka kroz brojne rekla-me s prešućivanima važni-ma, mogli bismo reći i po-vlaštenim informacijamanekome tko se ne bavi tr-žištem valuta", rekao je Pr-pić. Valja istaknuti da jepritom sav rizik, valutni ikamatni, prebačen isklju-čivo na klijente iako ban-ke imaju dobro razvijeneinstrumente za upravlja-nje njime."HNB je jednostavno pro-pustio regulirati ovo po-dručje, od načina primjenevalutne klauzule CHF, pa-ralelno braneći tečaj euro/kuna, primjene administra-tivne kamatne stope kojom je bankama prepuštena sa-movolja u izmjeni kamat-ne stope te toleriranjemnemogućnosti dobivanjaistog iznosa kredita u eu-rima za koji je CHF kreditmogao biti odobren", sma-tra Prpić. Dodaje kako Vla-da već godinama odugo-vlači uvođenje institucijeosobnog bankrota, koja jedoslovno promptni meha-nizam za spas najugroženi- jih i naravno standard u ze-mljama EU.Prpić naglašava kako me-hanizmi i načini rješavanjaproblema s kreditima ve-zanim uz CHF postoje i usadašnjem zakonodavstvu,kako od HNB-a tako i odVlade. Imamo niz primjerada je moguće, čak i retro-aktivno provesti određeneodluke, ali pitanje je zaštoih nitko ne pokreće.

Activity (7)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 thousand reads
1 hundred reads
Josip Radman added this note
Šta mislite koga štiti vrli guverner NARODNE banke ? Narod ili krupni kapital???
Pitanje br.1 U slučaju ukidanja eura u Europskoj uniji (i raspada EU) za koju valutu će se vezati valutne klauzule naših kredita u Hrvatskoj? Pitanje br. 2 Mislite, dakle, da će se valutna klauzula naših kredita vezati uz bosanski KM?
UF_docs liked this
UF_docs liked this
UF_docs liked this

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->