You are on page 1of 141

NLP je dragocjen i intrigantan pristup razumijevanju uenja i komunikacije.

Knjiga Josepha O'Connora i Johna Seymoura izvanredan je uvod u ovo podruje. - Tony Buzan

Ovo je najpotpunija knjiga o NLP-u. Vrlo je dobro ureena - definitivno najbolja knjiga o osnovama NLP-a na tritu. Moda je zato ova knjiga jedan od preporuenih uvo dnih tekstova u mnoge teajeve iz NLP-a, i jo uvijek se objavljuje nakon toliko godina i toliko izdanja. Ideje o NLP-u predstavljene u njoj poinju od najosnovnijeg i polako napreduju prema detaljima. Ne sadri previe NLP argona, a ipak nije ni prejedno stavna. (Tamo gdje se koristi argon moete potraiti objanjenje u dodacima, gdje su NLP izrazi prevede ni na jednostavan svakodnevni jezik). Svako poglavlje puno je dobro povezanih nizova NLP koncepata i tehnika, teno sastavljenih u poglavlja, i obino zavravaju nekim NLP vjebama koje moete odmah poeti primjenjivati kako biste izmijenili va ivot. Za razliku od drugih knjiga o samopomoi u kojima vas takozvani gurui zasipaju svojim motivacijskim idejama, najee bez mnogo konkretnog sadra ja, NLP ideje ovdje su predstavljene bez ispraznosti i pria kako su jadnici postali junaci. U ovoj knjizi O'Connor i Seymour vam daju samo iste, mone NLP ideje koje moete isprobati na sebi i drugima i odmah vidjeti rezultate. Ovo je definitivno prava knjiga o NLP-u. Ako traite samo jednu dobru knjigu o osnovama NLP-a koja e promijeniti va ivot, ne trebate traiti dalje. - itatelj na Amazon.com

SADRAJ
John Grinder, Uvod Uvod u drugo izdanje Uvodna rije autora Zahvale i priznanja 9 11 13 16

PRVO POGLAVLJE
Stvara kontekst i predouje glavne ideje NLP-a: kako iz trenutane stvarnosti uspjeti tamo gdje elimo, ciljevi, komunikacija, ostvarenje uzvrata i izgraivanje naih je dinstvenih pogleda na svijet. Stoje neurolingvistiko programiranje? Santa Cruz, Kalifornija, 1972. godina Santa Cruz, 1976. godina Mape i filteri Uenje, zaboravljanje i ponovno uenje Trominutno predavanje Ciljevi Zakljuak Sadanje stanje i eljeno stanje Komunikacija Uzvrat Iskorak i navoenje 17 18 19 20 23 25 27 30 32 33 36 39

DRUGO POGLAVLJE
Objanjava kako na unutarnji nain koristimo svoja ula za razmiljanje, u kakvom su odnosu jezik i misli i kako moemo prepoznati nain na koji razmiljaju drugi ljudi. Vrata percepcije Sustavi predstava Primarni sustavi predstava Jezik i sustavi predstava Predikati Upravljaki sustavi Sinestezija, krianje i prijevod Pokreti oima kao znakovi pristupanja Ostali pristupni znakovi Submodaliteti 43 44 47 48 49 51 51 53 58 60

TREE POGLAVLJE
Obrauje raspoloenja, kako ih izazvati i kako ih koristiti kao poticaje ili sidra da bismo pristupili izvornim stanjima naeg mozga kada elimo.

Psiholoka stanja i emocionalna sloboda ^licitacija Kalibracija Sidra Usidravanje izvora Povezivanje sidara Sidra u kolapsu .. Mijenjanje osobne povijesti Iskorak u budunost Generatori novog ponaanja

69 71 72 73 76 81 82 84 85 87

ESTO POGLAVLJE
Kako koristiti jezik dovoljno neodreeno da bi bio u skladu s iskustvom drugih ljudi i omoguio im pristup do nesvjesnih izvora - ovaj je model nazvan Miltonovim modelom po svjetski poznatom hipnoterapeutu M. Eriksonu. Prvi se dio odnosi na metaforu, drugi na promjenu znaenja, a trei na subjektivno shvaanje vremena. Usredotoenost na vanjski svijet i na sebe Miltonov model Iskorak i navoenje Traganje za znaenjem Ometanje i utilarizacija svijesti Lijeva i desna modana polutka Pristupanje nesvjesnom i izvorima Metafora Stvaranje metafore Princ i arobnjak Novo uokvirivanje i transformacija znaenja Novo uokvirivanje konteksta Novo uokvirivanje sadraja Namjere i ponaanje Novo uokvirivanje u est koraka Vremenska crta U" vremenu i kroz" vrijeme Razgovor s vremenom 137 139 141 142 143 145 146 148 149 L52 154 156 157 158 159 163 166 168

ETVRTO POGLAVLJE
U ovom se poglavlju govori o razmiljanju shvaenom kao sustav, a ne kao jednosta van uzrono-posljedini odnos. Sadri dio najnovijih istraivanja Roberta Diltsa o tomu kako se uklapaju okolina, ponaanje, sposobnost, uvjerenja i osobnost. Petlje i sustavi Petlje za uenje Od neuspjeha do povratne informacije Razine uenja Opisi stvarnosti Trostruki opis Ujedinjeno polje NLP-a po Robertu Diltsu Uvjerenja 89 93 94 95 98 98 100 105

PETO POGLAVLJE
Opisuje kako jezik ograniava nae iskustvo i kako moemo prekoraiti te granice. Obrasci metamodela nain su na koji moemo postaviti kljuno pitanje kako bismo razjasnili to ljudi govore. Rijei i znaenja Razmiljanje na glas Davanje smisla rijeima - metamodel Kazati u cijelosti - dubinska struktura Neodreene imenice Neodreeni glagoli Usporedbe Sudovi Nominalizacije Modalni operatori mogunosti Modalni operatori nunosti Univerzalni kvantifikatori Sloena ekvivalencija Pretpostavke Uzrok i posljedica itanje misli 111 113 114 115 116 117 118 119 120 121 122 124 126 127 128 129

S E D M O POGLAVLJE
Istrauje nove NLP obrasce, ukljuujui sukob, prilagoavanje, vrijednosti i fleksi bilnost u kontekstu poslovanja. Kako da sastanci teku glatko i kako postii dogovor u tekoj situaciji. Sukobi i slaganja Identificiranje znakova usuglaenosti Sustav kriterija i vrijednosti Hijerarhija kriterija Igra zmije i ljestvica - korak gore i korak dolje Metaprogrami Prodaja Okviri Sastanci Pregovori 171 172 173 176 177 l^
u i 8 9

191 I 197
9 3

O S M O POGLAVLJE
Usredotouje se na NLP u terapiji i promjeni osobnosti, a opisuje tri obrasca pona anja: obrazac fijuka, lijeenje fobija i razrjeavanje unutarnjih sukoba.

Psihoterapija Promjena prvog reda Lijeenje lobija Obrazac lijuka Promjena drugog reda Unutarnji sukob

203 204 205 208 210 211

UVOD
DEVETO POGLAVLJE
Tema ovog poglavlja su strategije razmiljanja. Dani su neki praktini primjeri, ukljuujui i poznatu strategiju slovkanja. Usto, govori se i o strategiji glazbenog pamenja, kao i o kreativnoj strategiji Walta Disneyja. Uenje kao modeliranje Kako je zaeto NLP modeliranje Modeliranje Uvjerenja Fiziologija Strategije Recept za uspjeh Glazbena strategija Strategija pamenja Strategija slovkanja Strategija kreativnosti Povratak na modeliranje NLP, modeliranje i ubrzano uenje Naputak itateljima 215 215 217 219 220 221 222 225 226 229 231 236 240 241 Razumni ljudi prilagoavaju se svijetu. Nerazumni ljudi svijet prilagoavaju sebi. Upravo zato cijeli napredak ovisi o n e r a z u m n i m ljudima." George Bernard Show

Povijest, a k o se zapisuje, i m a m n o g o toga z a j e d n i k o g s p j e s m o m p r o n a l a z a a najnovijeg u d o t v o r n o g lijeka, d i p l o m a t o m i a p o l o g e t o m . Kako m o e biti drukije? U s m e n a tradicija n a r o d a u i z v o r n i m k u l t u r a m a prije pojave pi s m a i s t o d o b n o predstavlja i utjehu i izazov: utjehu z b o g toga to p r u a osjeaj i s t o v r e m e n o g p o s t o j a n j a reda i n u n o g slijeda d o g a aja; izazov za pjevae koji su svjedoci k a o s a kojeg, na posljetku, m o r a j u u k l o p i t i u m e t r i k u i d u i n u n j i h o v o g o t p j e v a n o g ljetopisa. N e s u m n j i v o , n a k o n izvjesnog v r e m e n a , priulja i m s e b l a g o s l o vljena a m n e z i j a i o n i pjevaju s d u b o k i m uvjerenjem. G r e g o r y Bateson u p o z o r a v a n a s n a s m r t o n o s a n t r o k u t kojeg i n e tehnologija, s k l o n o s t n a e vrste da zamijeni p r i r o d n i ivotni fizi ki k o n t e k s t ( p o d r u j e a m a z o n s k e p r a u m e ) u m j e t n i m k o n t e k s t o m ( n e w y o r s k e ulice) i svjesno p l a n i r a n j e bez u r a v n o t e e n j a s nesvjesnim procesima. T o m Malloy (u s v o m i z v r s n o m r o m a n u Zavjesa Z o r e " ) ispravlja p o g r e k u u g o v o r u C h a r l e s a Darvvina, koji je rekao o p s t a n a k najsposobnijih", a bilo bi tonije da je r e k a o o p s t a n a k najprilagodljivijih". O v a dva a u t o r a , O ' C o n n o r i S e y m o u r , o d v a i l a su se od n e o b i n e p u s t o l o v i n e n a p r a v i t i cijelu p r i u . D u n g l e k r o z koje s m o Ric h a r d i ja lutali u svojim i s t r a i v a n j i m a bile su b i z a r n e i u d e s n e . Ovi o t m j e n i i d o b r o u d n i ljudi o d k r i n u l i su n a m vrata j e d n o g

EPILOG
U njemu je dan kratak spekulativan pregled kako NLP odraava promjene koje se dogaaju u naoj kulturi i kako proces promjene u naem unutarnjem svijetu misli odraava sve bre promjene u vanjskom svijetu. Epilog 243

REFERENCIJALNI DIO
Izvor praktinih informacija i savjeta kako izabrati NLP literaturu i teajeve. Ulaganje u sebe Izbor NLP teaja NLP organizacije u svijetu Vodi kroz informacije o NLP-u Literatura o NLP-u NLP rjenik O autorima i njihovoj savjetodavnoj praksi na podruju poslovanja 249 252 255 257 258 269 277

p r a v o g , u r e e n o g e n g l e s k o g ruinjaka. N o , i d u n g l a i vrt na svoj su n a i n p r i v l a n i . O n o o e m u ete itati nikada se nije dogodilo, ali ini se r a z u m n i m , ak i m e n i .
John Grinder prosinac, 1989.

U V O D U D R U G O IZDANJE
Od s a m o g poetka n a k a n a n a m je bila sustavno nadopunjavati ovu knjige. elimo da ona b u d e u koraku s N L P - o m , koji se iri i pomjera svoje granice. On je takve prirode: ne m o e ostati statian. S velikim s m o zadovoljstvom radili na o v o m n o v o m izdanju. P r v i m s m o izda njem ostvarili svoj san, a p o v r a t n a n a m je informacija ukazivala na to da s m o ostvarili svoj cilj: knjiga i m a reputaciju korisnog uvoda i pregleda ovog podruja. O v o novo izdanje nastavlja na san. Napravili s m o velik broj manjih promjena i manji broj velikih p r o mjena. N a d a m o se da e ovo prvo pridonijeti u k u p n o j razlici i i kva liteti. Velike promjene sastoje se u dodavanju n o v o g materijala i d o punjavanju poglavlja o izvorima. D o d a n o je poglavlje o metaprogram i m a . Ti obrasci sve vie izbijaju na povrinu, posebice u p o s l o v n o m svijetu, te je bilo p o t r e b n o i to obraditi. Proirili s m o dio o uvjerenji ma i dio o modeliranju iz zadnjeg poglavlja: posebice zahvaljujemo Michaelu Neillu na njegovom d o p r i n o s u u zadnja dva poglavlja. Podatke o N L P organizacijama diljem svijeta oigledno je trebalo dopuniti. Taj je dio p r e r a e n i proiren te su n a v e d e n e nove N L P institucije koje su se tijekom posljednjih dviju godina pojavile u cije lom svijetu. Na je popis onoliko sveobuhvatan i toan koliko je to u o v o m t r e n u t k u bilo m o g u e . N L P se b r z o razvija u Njemakoj, stoga je cijela j e d n a knjiga posveena s a m o popisu zavoda i instruktora NLP-a u Njemakoj. Naveli s m o tu knjigu na n a e m popisu da je ne b i s m o prepisivali. N L P knjige u b r z a n o se tiskaju, tako da je ovo najvjerojatnije zadnje izdanje nae knjige u koju je ukljuen vodi kroz literaturu u vidu popisa s k r a t k i m k o m e n t a r o m . Mijenjanje glavnog teksta knjige bilo je tee no to s m o zamiljali. N L P je p o p u t holograma: svi su dijelovi m e u s o b n o povezani. To

IO

11

je sustavan model. S obzirom na to da ovakva knjiga odraava su stavnu p r i r o d u NLP-a, mijenjanje j e d n o g dijela znailo je da i d r u g e m o r a m o izmijeniti u skladu s njim, jer stranicama odzvanja jeka i o d m o t a v a povezano (metaforiki reeno). Iako se N L P iri, dvije ideje ostaju nepromijenjene. Prvo, N L P utjelo vljuje stav oaranosti ljudima. Kako rade to to rade? Drugo, vjetine modeliranja: neprestano traenje savrenstva koje m o e m o m o d e lirati i koristiti. Savrenstvo nas okruuje, a p o n e k a d je toliko oi gledno da ga p r o p u s t i m o uoiti. N L P uvijek govori o poveavanju izbora koje i m a m o , a mi p o s t i e m o njihovo razumijevanje inei ih i iskuavajui, a ne razmiljajui o njima. Takoer zahvaljujemo Jayju E r d m a n n u i Michaelu Neillu na p o m o i , te Michaelu Phillipu iz asopisa Sidro" na p o m o i pri skupljanju in formacija o NLP organizacijama u SAD-u. Zahvaljujemo i Lisi Puttick, naoj urednici pri izdavakoj kui Thorsons. Na koncu, hvala svim m n o g o b r o j n i m prijateljima koji su n a m davali povratne informacije za ovo proireno izdanje. Obratite n a m se sa svojim prijedlozima, ako vas knjiga toliko zanima. Naa adresa nalazi se na kraju ove knjige.
Joseph John O'Connor Seymour

U V O D N A RIJE A U T O R A
Ova knjiga predstavlja uvod i vodi kroz podruje poznato pod na zivom neurolingvistiko programiranje ili NLP. NLP je umijee i znanost postizanja savrenstva, a temelji se na prouavanju kako vr hunski profesionalci iz najrazliitijih podruja ostvaruju svoje izvr sne rezultate. Ove komunikacijske vjetine moe svatko nauiti radi poboljanja uinkovitosti na o s o b n o m i profesionalnom planu. Knjiga opisuje razliite modele postizanja savrenstva koji su izgra eni u okviru NLP-a u p o d r u j i m a komunikacije, poslovanja, obra zovanja i terapeutske prakse. Pristup je praktian, daje rezultate i postaje sve utjecajniji diljem svijeta. N L P se i dalje razvija i stvara n o v e ideje. Kao autori, svjesni s m o da su, nasuprot t o m u , knjige nepromjenjive i statine. Svaka knjiga svjedoanstvo je o v r e m e n u u kojem je napisana. O n a je fotografija p r e d m e t a . M e u t i m , to to e se osoba sutra promijeniti nije razlog da fotografiju ne s n i m i m o danas. O v u knjigu prvenstveno shvatite kao o d s k o n u dasku koja vam o m o guava prouavanje novog podruja: nastavite s uzbudljivom p u s t o l o v i n o m ivota.Ona predstavlja o s o b n a shvaanja autora i nije ni k o n a n a ni slubena verzija. Takva verzija, naime, nikada niti nee p o stojati, ve i zbog s a m e prirode NLP-a. O v o je uvod, a mi smo morali napraviti izbor onoga to t r e b a m o uvrstiti, a to izostaviti.Tako dobi veni rezultat s a m o je jedan od velikog broja m o g u n o s t i organizira nja materijala. N L P je m o d e l grae jedinstvenog ivotnog iskustva pojedinca. To je s a m o j e d a n od naina na koji se m o e razmiljati i organizirati ude sna i lijepa sloenost ljudske misli i komunikacije. N a d a m o se da ovaj prikaz NLP-a, s obzirom da su ga radila dva autora, dobiva d i m e n -

London, sijeanj 1993.

12

13

ziju d u b i n e , to ne bi bio sluaj da se radilo samo o j e d n o m . D u b i n u ete uoiti ako se iroko otvorenih oiju usredotoite na materijal. Svijet je ravan kada ga se p r o m a t r a s a m o j e d n i m o k o m . N L P predstavlja n a i n razmiljanja i bivanja iako e n e t o smisla proistei i i z m e u r e d a k a . U i t a k n a m d o n o s i sluanje g l a z b e n e k o m p o z i c i j e , a ne gledanje u n o t e . N L P j e p r a k t i n a disciplina. O b u h v a a itav n i z m o d e l a , vjeti na i t e h n i k a za u i n k o v i t o razmiljanje i djelovanje u svijetu. Cilj NLP-a je biti k o r i s n i m , poveali i z b o r e i poboljati kvalitetu ivo ta. Najvanija pitanja koje t r e b a p o s t a v i t i u vezi s o n i m t o ete nai u knjizi su: Je li k o r i s n o ? F u n k c i o n i r a li?" O t k r i j t e t o je k o r i s n o i t o f u n k c i o n i r a t a k o to ete to iskuati. I, najvanije, p r o n a i t e u k o m sluaju ne f u n k c i o n i r a , a p o t o m to mijenjajte d o k ne p o n e f u n k c i o n i r a t i . To je u d u h u NLP-a. N a cilj lijekom pisanja ove knjige b i o je zadovoljiti p o t r e b u koju s m o uoili razgovarajui s m n o t v o m ljudi z a i n t e r e s i r a n i h za NLP. P r i o n u l i s m o na p o s a o , elei napisati knjigu koja e dati p r e g l e d c j e l o k u p n o g p o d r u j a . O n a j e izraz naeg u z b u e n j a zbog uvida u to k a k o ljudi razmiljaju i u m o g u e p r o m j e n e . O b u h v a a v e i n u najkorisnijih vjetina, o b r a z a c a i t e h n i k a koji postaju lako d o s t u p n i za koritenje k a o o r u e p r o m j e n a u svijetu koji se n e p r e s t a n c e mijenja. N a k o n p r v o g itanja bit e i dalje k o r i s n a k a o p r i r u n i k . Daje p r a k t i n e n a p u t k e za k u p n j u N L P knjiga iz o d r e e n i h p o d r u j a p r i m j e n e . N a k o n c u , daje n a p u t k e pri i z b o r u N L P teaja. Ovaj je z a d a t a k bio utoliko o b e s h r a b r u j u i u z m e li se u o b z i r n e uhvatljiva o i g l e d n o s t " N L P - a s k o j o m se niti j e d a n od nas d v o jice p o j e d i n a n o ne bi u h v a t i o u k o t a c . K o m b i n i r a n j e m naih izvora dobili s m o p o t r e b n u s n a g u . Jesmo li uspjeli ovisi o t o m u h o e li v a m ova knjiga koristiti. P o s e b n o vas e l i m o p o t a k n u t i n a daljnje istraivanje p o d r u j a NLP-a i koritenje te m o n e ideje, uz potivanje i svog i n t e g r i t e t a i i n t e g r i t e t a d r u g i h ljudi, k a k o biste stvarali vie i z b o r a i sree u o s o b n o m i p r o f e s i o n a l n o m ivotu, sebi i d r u g i m l j u d i m a .

Izvorno s m o planirali j e d n o poglavlje o t o m u kako je dolo do na stanka NLP-a i o p o e t n i m iskustvima u njegovom koritenju, no v e o m a s m o brzo shvatili da to ne bi poluilo rezultate jer iskustvo iz d r u g e r u k e m o e biti zabavno, ali ne m o e ostvariti izravan utjecaj. Umjesto toga, p o t i e m o vas da u d u h u NLP-a stvorite svoje pogla vlje o zanimljivim iskustvima koja ste doivjeli p r i g o d o m koritenja NLP-a. N L P je najbolje iskusiti uivo. Proitajte jelovnik, i ako v a m se svidje lo to to ste proitali, uivajte u jelu. Fotografija nije isto to i osoba. O d s k o n a daska nije isto to i skok. Glazbena partitura nije melodija. Ne postoje arolije, nego s a m o arobnjaci i ljudska zapaanja.

14

ZAHVALE I PRIZNANJA
eljeli b i s m o zahvaliti m n o g i m ljudima na n a d a h n u u i p o m o i pri pisanju ove knjige. P r v o elimo odati priznanje i potovanje zaetnicima NLP-a, Richardu Bandleru i Johnu G r i n d e r u . Takoer, zahvaljujemo Johnu G r i n d e r u to je proitao rukopis i d a o veoma korisne p o v r a t n e informacije, koje s m o uzeli u obzir, k a o i za pisanje predgovora. Isto tako, odajemo priznanje m n o g i m d r u g i m ljudima koji su razra dili ideje, posebice Robertu Diltsu, koji je utjecao na razvoj NLP-a u razliitim pravcima u posljednjem desetljeu. Zahvaljujemo i cijeni mo to to n a m je d o p u s t i o koritenje svojeg materijala o strategijama i j e d i n s t v e n o m polju. Bio n a m je od velike p o m o i , nesebino je di jelio svoje ideje s n a m a i poticao nas u radu. David Gaster pruio n a m je veliku p o m o i podrku u radu na ovoj knjizi. Hvala ti, Davide, i neka ti tvoji letovi uvijek d o n o s e radost. Zahvaljujemo i Sue Quillian i lanu Groveu-Stevensonu to su nas na s a m o m p o e t k u ispravno usmjerili. Zahvaljujemo N o r a h McCullagh za sate koje je provela u ukucavanju teksta, Francisu Vineu za istraivaki rad, Michaelu Breenu za p o m o u prikupljanju informacija o N L P literaturi, kao i Garole M a r i e i Ruth Trevennai za prijedloge i ohrabrenje u tekim trenucima. I z n i m n o s m o zahvalni Eileen Campbell i Elizabeth H u t c h i n s iz k o m panije Thorsons na p o t p o r i i brizi. Izraavamo priznanje Johnu Fowlesu i Anthony Shell Associates Ltd za doputenje da n a v e d e m o dio Princ i arobnjak" iz arobnjaka" Johna Fowlesa, u izdanju izdavake kue Jonathan C a p e & Sons. Na koncu, izraavamo veliku zahvalnost izumiteljima raunala m a cintosh, tog udesnog stroja, to su n a m u m n o g o m e olakali s a m o pisanje knjige.
Joseph John O'Connor Seymour

Prvo poglavlje TO JE N E U R O L I N G V I S T I K O PROGRAMIRANJE?


Razmiljajui k a k o zapoeti ovu knjigu, sjetio s a m se susreta s pri jateljem prije nekoliko dana. N i s m o se vidjeli ve izvjesno vrijeme, i n a k o n uobiajenog pozdrava, upitao me i m e se bavim. Odgovorio sam mu da piem knjigu. Odlino!" rekao je. 0 e m u se radi?" O d g o v o r i o s a m bez razmiljanja: O neurolingvistikom p r o g r a m i ranju." Nastupila je kratka, ali znaajna stanka. ,,I ja tebi", rekao je. Kako su tvoji?" Moj je odgovor na izvjestan nain bio i toan i pogrean. Savreno bi posluio da sam htio prekinuti razgovor. Knjiga zaista tematizira nain razmiljanja o idejama i ljudima kojeg s m o nazvali neurolingvistikim programiranjem. M e u t i m , moj je prijatelj htio da mu kaem i m e se bavim na razumljiv nain kako bi m o g a o to podijeliti sa m n o m . No, nije bio u stanju povezati moj odgovor s n e i m njemu p o z n a t i m . Ja z n a m to s a m mislio, ali nisam to oblikovao na njemu razumljiv nain. Moj odgovor nije d a o odgovor na njegovo pravo pitanje. to je, dakle, NLP? Koje se ideje kriju iza te skraenice? Kada su me sljedei put pitali o e m u se radi u knjizi, rekao sam da prouava nain na koji ljudi postiu uspjeh na najrazliitijim p o d r u j i m a i p o duava ljude tim obrascima. N L P je umjetnost i znanost o o s o b n o m uspjehu. Umjetnost, jer sva tko unosi jedinstvenost svoje o s o b n o s t i i stila u o n o to radi, a to se ne m o e prikazati rijeima ili t e h n i k a m a . Z n a n o s t , jer raspolae m e -

kolovoz, 1989.
16 17

t o d o m i t e h n i k o m otkrivanja obrazaca koje koriste uspjeni pojedin ci u postizanju izvrsnih rezultata u najrazliitijim podrujima. Ovaj se proces zove modeliranje, a obrasci, vjetine i tehnike otkrivene na taj nain sve se vie koriste u savjetovanju, obrazovanju i poslovanju radi ostvarivanja uspjenije komunikacije, o s o b n o g razvoja i ubrza n o g uenja. Jeste li ikada uinili neto tako d o b r o i uspjeno da ste se zapanjili? Jeste li nekada doivjeli da ste se zaista oduevili o n i m to ste uinili i upitali se kako ste to postigli? N L P vas upuuje k a k o razumjeti i kreirati svoj uspjeh da biste doivjeli vie takvih trenutaka. To je put otkrivanja i razvijanja svoje osobne genijalnosti, nain da o n o najbo lje u vama i d r u g i m a d o e do izraaja. N L P k a o praktina vjetina pojedincu osigurava rezultate p o t r e b n e u dananje vrijeme, a i s t o d o b n o otkriva nove obrasce korisne i d r u g i m ljudima. Prouava razliku i z m e u savrenog i prosjenog. Takoer, svojim i z n i m n o uspjenim t e h n i k a m a ostavlja d u b o k trag u o b r a z o vanju, savjetovanju, poslovanju i psihoterapeutskoj praksi.
S A N T A C R U Z , K A L I F O R N U A , 1972. G O D I N A

m o e koristiti za ostvarenje uspjeha u komunikaciji, razvoju o s o b n o sti, u b r z a n o m uenju i, naravno, za vei uitak u ivotu. Svoje poe tne rezultate objavili su u etiri knjige, tiskane i z m e u 1957. i 1977. godine: Struktura magije" 1 i 2 te Obrasci" 1 i 2. Tema drugih dviju knjiga bila je Ericksonova terapeutska praksa. O t a d se literatura o NLP-u sve vie pojavljuje. U to su vrijeme John i Richard stanovali nedaleko Gregoryja Batesona, britanskog antropologa i istraivaa teorija komunikacije i susta va. Bateson je pisao o m n o t v u razliitih tema: biologiji, kibernetici, antropologiji i psihoterapiji. Poznat je po razvoju double bind teorije 0 shizofreniji. Njegov d o p r i n o s NLP-u bio je od p r e s u d n o g znaaja, tek je sada posve jasno koliko je d u b o k trag ostavio. Iz tih se p o e t n i h istraivanja N L P razvijao u dva k o m p l e m e n t a r n a pravca. Prvo, kao tehnika p o m o u koje se m o g u otkriti obrasci za ostvarenje uspjeha u bilo kojem p o d r u j u i, d r u g o , kao uspjean na in na koji razmiljaju i komuniciraju iznimni pojedinci. Ovi obrasci 1 vjetine m o g u se koristiti samostalno, ali i k a o povratna informacija {feedback) u procesu sagledavanja n o v i h , jo boljih obrazaca. 1977. godine John i Richard odrali su niz v e o m a uspjenih s e m i n a r a di ljem Amerike. N L P se brzo irio: do sada je u SAD-u vie od stotinu tisua ljudi p o h a a l o neki oblik N L P p o d u k e .
S A N T A C R U Z , 1976. G O D I N A

Prouavanja su poela p o e t k o m sedamdesetih kao rezultat suradnje Johna Grindera, tada asistenta na Odsjeku za lingvistiku Sveuilita Kalifornija u Santa Cruzu, i Richarda Bandlera, studenta psihologije na istom Sveuilitu. Richard Bandler z a n i m a o se za psihoterapiju. Zajedno su prouavali radove troje v r h u n s k i h terapeuta: Fritza Perlsa, kreativnog psihoterapeuta i zaetnika gestalt" terapije, Virginije Satir, izvrsne obiteljske terapeutkinje, koja je uspjeno razrjeavala sloene obiteljske o d n o s e , nerazrjeive za m n o g e d r u g e terapeute, i Miltona Ericksona, svjetski p o z n a t o g hipnoterapeuta. Bandler i G r i n d e r nisu namjeravali stvoriti novu terapeutsku kolu, n e g o su htjeli otkriti obrasce koje koriste vrsni terapeuti te ih uiniti d o s t u p n i m i d r u g i m a . Nisu se bavili teorijama: stvarali su uspjene m o d e l e terapija koji su ve bili p o t v r e n i u praksi i koji su se mogli nauiti. Iako su se karakterno veoma razlikovali, troje o d a b r a n i h te rapeuta koristilo je iznenaujue sline obrasce. Bandler i G r i n d e r uoili su te obrasce, obradili ih i izgradili izvrstan model kojeg se

U brvnari, visoko u b r d i m a iznad Santa Cruza, u proljee 1976. go dine John i Richard sistematizirali su otkria i zakljuke do kojih su doli. Potkraj maratonskog rada, koji je trajao trideset est sati, napravili su stanku uz b o c u kalifornijskog c r n o g vina, zapitavi se: Kako emo, zapravo, ovo nazvati?" Rezultat je p o m a l o nezgrapan naziv neurolingvistiko programiranje", kojim su o b u h v a e n e tri j e d n o s t a v n e ideje. Neuro" se o d n o s i na temeljnu ideju da je svako ponaanje rezultat neurolokih procesa ula vida, sluha, okusa, miri sa i d o d i r a , kao i osjeta. Svijet doivljavamo p u t e m ula: dostavljenoj informaciji najprije dajemo znaenje", a p o t o m prikladno reagira m o . Nai neuroloki procesi obuhvaaju ne s a m o nevidljive m i s a o n e procese nego i nae vidljive fizioloke reakcije na ideje i dogaaje.

18

19

NLP_JOStPH

O'lUNNUK

&

JOHN

SLYMOUR

Pojednostavljeno reeno, j e d n o je predstavljeno d r u g i m na fizikoj razini. Tijelo i um ine nerazdvojno jedinstvo - ljudsko bie. Lingvistiko" upuuje na to da upravo jezik koristimo za sreivanje misli i ponaanja, kao i za komunikaciju s d r u g i m a , a programira nje" se odnosi na m o d e l e koji n a m stoje na raspolaganju prilikom organiziranja ideja i postupaka u svrhu ostvarivanja rezultata. N L P prouava s t r u k t u r u subjektivnog ljudskog doivljaja: nain na koji organiziramo o n o to vidimo, ujemo i osjetimo, kao i to k a k o o b r a u j e m o i filtriramo vanjski svijet kroz naa ula. Takoer p r o uava kako to oblikujemo u jeziku i k a k o p o s t u p a m o , na svjesnoj i nesvjesnoj razini, da bismo ostvarili o d r e e n e rezultate.
M A P E I FILTERI

Pogledajte", d o m e t n u o je, moja ena, primjerice, ovako izgleda." Picasso ga je s nevjericom pogledao, rekavi: Veoma je mala, zar ne? I plosnata?" U etnji u m o m doivljaji umjetnika, drvosjee i botaniara bit e v e o m a razliiti: o n i e opaati p o t p u n o razliite stvari. I d e m o li svi jetom u potrazi za ljepotom, nai e m o je. Traimo li probleme, nai e m o ih. Ili, kako stara arapska uzreica kae: Sit i gladan razliito gledaju na kriku kruha." Uska stajalita, interesi i percepcije osiromauju svijet, pretvarajui ga u predvidljivo i d o s a d n o mjesto. Taj isti svijet m o e biti bogat i uzbudljiv. Razlika lei upravo u filterima kroz koji ga shvaamo, a ne u s a m o m svijetu. Na raspolaganju i m a m o m n o t v o p r i r o d n i h , korisnih i n e o p h o d n i h filtera. Jezik je j e d a n od njih. Predstavlja m a p u naih misli i doivlja ja, koja je j e d n u stepenicu udaljena od zbiljskog svijeta. Razmisli te na trenutak to za vas znai rije ljepota. Nedvojbeno ete imati sjeanja i doivljaje, unutarnje slike, zvuk i osjete koji daju znaenje toj rijei. Isto tako, netko drugi imat e razliita sjeanja i doivljaje te e o toj rijei razmiljati na posve drukiji nain. T k o je u pravu? Svi mi, u granicama vlastite stvarnosti. Iako se svijet ne iscrpljuje u iskustvu koje ga opisuje, ljudi se bore, a p o n e k a d i u m i r u , vjerujui da je m a p a podruje. Nae vjerovanje takoer predstavlja filter, p r i m o r a v a nas na o d r e e n o ponaanje i zapaanje o d r e e n e stvari na raun ostalih. NLP nudi j e d a n nain razmiljanja o svijetu: i to je jedan filter. Da biste koristili N L P ne trebate mijenjati n i j e d n o svoje uvjerenje niti sustav vrijednosti, nego s a m o trebate biti znatieljni i voljni eksperimenti rati. Svakim izvoenjem u o p e n i h zakljuaka o ljudima ogrijeite se o nekog jer je svatko od nas jedinstven. Stoga N L P ne tei biti obje ktivna istina. To je model, a modeli se stvaraju da bi bili korisni. Neki od ishodinih stavova NLP-a m o g u biti veoma korisni. Ponaajte se kao da su istiniti i obratite p o z o r n o s t na promjene koje e uslijediti. Mijenjanjem filtera, mijenjate svoj svijet. Neke od temeljnih filtera nazivamo okvirima ponaanja, a predsta vljaju nain na koji moete razmiljati o vlastitim postupcima. Prvi

Kakav god, ustvari, bio vanjski svijet, mi koristimo ula da b i s m o ga prouavali i upoznali. Svijet predstavlja beskrajan niz moguih ul nih doivljaja, a mi s m o u stanju spoznati samo j e d a n njegov manji dio. Taj dio koji s m o u stanju spoznati p o t o m podlijee cenzuri naeg jedinstvenog iskustva, kulture, jezika, uvjerenja, sustava vrijednosti, interesa i pretpostavki. Svatko ivi u svojoj jedinstvenoj stvarnosti, izgraenoj na ulnim utiscima i individualnom ivotnom iskustvu te postupa p r e m a svom shvaanju svijeta. Svijet je toliko sloen i bogat da s m o p r i n u e n i pojednostavniti ga kako b i s m o ga uope mogli shvatiti. To to i n i m o slii na crtanje mapa: upravo na taj nain o z n a a v a m o pojave u svijetu. M a p e su se lektivne: o n e istodobno izostavljaju i ujedinjuju informacije, a od n e procjenjive su vrijednosti pri istraivanju o d r e e n o g prostora. Koju ete vrstu m a p a stvoriti ovisi o t o m u to opaate i k a m o elite stii. Mapa nije p o d r u j e koje je na njoj opisano. Mi o b r a a m o p o z o r n o s t na o n e aspekte svijeta koji nas zanimaju, a i g n o r i r a m o ostale. Svi jet je bogat i ne iscrpljujemo ga naim predstavama o njemu. Filteri koje stavljamo p r i g o d o m percepcije odreuju svijet u kojem ivimo. Kau da se Picassu obratio neki n e p o z n a t ovjek, zapitavi ga zato ne prikazuje p r e d m e t e o n a k v i m a kakvi su u stvarnosti. Picasso je zbunjeno odgovorio: Zaista ne razumijem na to mislite." ovjek je p o t o m pokazao fotografiju svoje ene.

20

21

je okvir prije orijentacija na rezultat nego na problem. To zapravo znai definiranje onoga to vi i ljudi oko vas elite, utvrivanje kojim izvo rima raspolaete i kako ih moete iskoristiti u ostvarivanju zacrtanih ciljeva. Orijentacija na problem najee se oznaava k a o okvir krivi ce i podrazumijeva detaljnu ralambu onoga to nije u redu posta vljanjem pitanja p o p u t ovih: Zato i m a m ovaj problem? Kako me on ograniava? Tko je kriv za to?" Ovakva vrsta pitanja najee n i k a m o ne vodi. Postavljajui si takva pitanja, osjeat ete se gore nego prije i neete pridonijeti rjeavanju problema. Drugi okvir pretpostavlja postavljanje pitanja kako, a ne pitanja zato. Kako pitanja p o m o i e vam razumjeti strukturu problema. Zato pi tanja pronalaze opravdanja i razloge ne mijenjajui nita. Trei okvir odnosi se na povratnu informaciju, o d n o s n o neuspjeh. Ne postoji neuspjeh, nego samo rezultati. O n i mogu biti iskoriteni kao povratne informacije, korisni ispravci i izvrsna prigoda da se naui neto to prije niste primjeivali. Neuspjeh je samo rije koja opisuje neeljeni rezultat. On se moe iskoristiti da preusmjerite svoje napo re. Povratna informacija ima u vidu konac puta, a neuspjeh je slijepa ulica. Radi se o dvije sline rijei, ah o n e oznauju dva posve suprotna naina razmiljanja. etvrti okvir predstavlja mogunost prije nego nunost. I tu se radi o promjeni arita. Razmatrajte o n o to moete uiniti i koji izbor imate radije nego ogranienja u odreenoj situaciji. Prepreke su esto manje strane nego to izgledaju. Na kraju, NLP zastupa naelo znatielje i oaranosti prije nego nae lo stvaranja pretpostavki. Iako je ova ideja veoma jednostavna, njezin je znaaj izniman. Djeca ue nevjerojatnom brzinom, i to zato to su znatieljna. O n a ne znaju i znaju da ne znaju, stoga i ne brinu hoe li ispasti glupa pitaju li neto. Osim toga, nekad davno svi su znali" da se Zemlja okree oko Sunca, da neto tee od zraka ne moe letjeti i da je fiziki nemogue pretrati jednu milju za manje od etiri minute. Promjena je jedina konstanta. Druga korisna ideja jest: svi raspolau, ih su u stanju stvoriti, unutarnje pretpostavke potrebne za ostvarivanje ciljeva. Vaa vjerojatnost uspje ha vea je ponaate li se kao da je to istina nego ako u to ne vjerujete.

UENJE, ZABORAVLJANJE I P O N O V N O UENJE

Iako na svjesnoj razini m o e m o primiti manji broj informacija iz okoline, na nesvjesnoj razini z a p a a m o i reagiramo na vei broj njih. Naa je svijest v e o m a ograniena i izgleda da je u stanju i s t o d o b n o pratiti najvie s e d a m varijabli ili informacija. O v u je ideju 1956. ukratko prikazao ameriki psiholog George Miller u lanku Magini broj sedam, plus ili m i n u s dva". Te informacije ne moraju biti o d r e e n e veliine, nego m o g u biti bilo to, poevi od vonje automobila pa do gledanja u retrovizor. Mi u i m o tako to svjesno ovladavamo p o j e d i n a n i m p o s t u p c i m a koje povezujemo u sve vee skupine, pri emu oni postaju uobiajeni i nesvjesni. Stvara mo navike kako b i s m o bili slobodni zapaati ostale stvari. Dakle, naa je svijest ograniena na s e d a m informacija, dvije manje ili vie, bilo da dolaze iz unutarnjeg svijeta naih misli ili iz vanjskog svijeta. Za razliku od svijesti, nae je nesvjesno nositelj svih ivotnih procesa u n a e m u tijelu, svega to s m o nauili i doivjeli u prolosti i o n o g a to je naa svijest propustila zapaziti u t o m trenutku. Nae nesvjesno m n o g o je mudrije od svijesti. Stoga je oito besmislena ideja d a j e naa svijest, koja obrauje oko s e d a m informacija istodo b n o , u stanju pojmiti taj beskrajno sloen svijet. Sr ove teorije uenja je spoznaja svjesnog i nesvjesnog. P r e m a NLPu, neega s m o svjesni kada je to dio nae svijesti u sadanjem t r e n u tku, kao to je to upravo sada ova reenica. No, o n o to u sadanjem trenutku nije dio svijesti, pripada nesvjesnom. Zvukovi koje ujete iz p o z a d i n e najvjerojatnije su bili dio vaeg nesvjesnog dok niste proi tali ovu reenicu. Sjeanje na t r e n u t a k kad ste prvi p u t vidjeli snijeg sasvim sigurno nije dio vae svijesti. A k o ste ikada uili dijete voziti bicikl, posve v a m je jasno da nesvjesno vladate t o m vjetinom. A sam proces pretvaranja vaeg posljednjeg ruka u kosu ili nokte na n o n i m p r s t i m a najvjerojatnije e zauvijek ostati dio vaeg nesvjesnog. U naoj je kulturi raireno uvjerenje da najvei dio onoga to ini mo i n i m o svjesno. Ipak, najvei dio o n o g a to inimo, i to o n o g a u e m u s m o najbolji, i n i m o nesvjesno. P r e m a t r a d i c i o n a l n o m shvaanju, neka se vjetina usvaja kroz etiri faze. Prva je faza nesvjesno neznanje. Ne s a m o da ne znate kako se

22

23

PRVO POGLAVLJE

S T O JE N E U R 0 LI N G VI ST I C KO P R O G R A M I R A N J E ?

n e t o r a d i , n e g o n e z n a t e d a n e znate. Primjerice, a k o n i k a d a niste vozili a u t o m o b i l , n e m a t e n i k a k v u p r e d o d b u k a k o t o izgleda. Z a t o p o i n j e t e uiti. V e o m a b r z o otkrivaju se sva vaa o g r a n i enja. I m a l i ste n e k o l i k o satova vonje, i svjesno p r a t i t e sve in s t r u m e n t e , upravljate u p r a v l j a e m , mijenjate b r z i n e m j e n j a e m i p r o m a t r a t e ulice. To zahtijeva svu vau p o z o r n o s t jer j o uvijek niste vjeti u vonji, stoga i vozite s p o r e d n i m u l i c a m a . To je faza svjesnog n e z n a n j a k a d a kripite m j e n j a e m , n e s i g u r n o upravljate u p r a v l j a e m i k a d a vas biciklisti izbjegavaju. Iako je ova faza n e u g o d n a , p o s e b i c e za biciklista, to je faza u kojoj se najvie n a u i . O n a v o d i u fazu svjesnog znanja. Vi s a d a z n a t e voziti a u t o m o b i l , no to zahtijeva vau p o t p u n u k o n c e n t r a c i j u . Nauili ste k a k o , ali niste u p o t p u n o s t i ovladali t i m u m i j e e m . Na k o n c u , svrha u l o e n o g t r u d a je nesvjesno znanje. Svi s m u k o m n a u e n i p o j e d i n a n i p o s t u p c i slili su se u j e d a n a u t o m a t i zirani o b r a z a c p o n a a n j a . Tek tada m o e t e sluati r a d i o , uivati u lijepom krajoliku i razgovarati tijekom vonje. Vaa je svijest postavila cilj i p r e p u s t i l a v a e m n e s v j e s n o m njegovo ostvarenje: na taj se n a i n stvorio p r o s t o r da o b r a t i t e svoju p o z o r n o s t i na d r u g e stvari. A k o d o v o l j n o d u g o n e t o uvjebavate, d o s e i ete e t v r t u r a z i n u i stvoriti n a v i k e . U t o m t r e n u t k u vjetina postaje dio vae p o d s v i j e sti. N o , navike m o d a nisu ba najkorisnije za obavljanje z a d a t a ka. M o d a s m o u p r a v o z b o g tih naih filtera izostavili n e k e vane informacije en route, p r e p u s t i v i ih naoj nesvjesnoj s p o s o b n o s t i . Z a m i s l i t e , p r i m j e r i c e , da o s r e d n j e igrate tenis i da elite p o s t a t i bolji igra. Va e t r e n e r najprije p r o m a t r a t i k a k o igrate, a p o t o m p o e t i mijenjati p o j e d i n a n e p o s t u p k e , k a o to je va rad n o g u , n a i n dranja reketa ili z a m a h . D r u k i j e r e e n o , uzet e o n o to je bio va usvojeni o b r a z a c p o n a a n j a - r e c i m o f o r h e n d u d a r a c - rastaviti ga na sastavne dijelove i p o n o v n o sastaviti k a k o biste bili bolji u n a p a d u . Vraa vas k r o z faze uenja do svjesne n e k o m petencije i vi m o r a t e z a b o r a v i t i sve n a u e n o prije n e g o to p o n o v n o n a u i t e . Jedini razlog t o m u je u stvaranju n o v e m o g u n o s t i - uspjenijeg o b r a s c a .

Isto se dogaa prilikom usvajanja NLP-a. Mi ve raspolaemo umije em komunikacije i uenja. N L P n u d i redeiiniranje nauenih vjeti na, vei izbor i veu fleksibilnost u koritenju tih vjetina. etiri faze uenja:

1. Nesvjesno neznanje 2. Svjesno neznanje 3. Svjesno znanje 4. Nesvjesno znanje Zaboravljanje je od etvrte do d r u g e faze. Ponovno uenje s vie izbora je od d r u g e do etvrte faze. Razliite obrasce uenja obradit e m o kasnije u knjizi.
TROMINUTNO PREDAVANJE

T r o m i n u t n o predavanje o NLP-u izgledalo bi ovako. Predava bi uao i rekao: D a m e i gospodo, da biste postali uspjeni u ivotu tre bate zapamtiti s a m o tri stvari. Kao prvo, m o r a t e znati to elite i imati jasan cilj u svakoj situaciji. Kao d r u g o , b u d i t e uvijek pripravni i otvorite svoja ula kako biste pratili to ostvarujete. Kao tree, fleksibilno mijenjajte o n o to radite dok ne dobijete o n o to elite." Potom bi napisao na ploi: Rezultat Otrina zapaanja Fleksibilnost i iziao. Kraj predavanja. Na p r v o m je mjestu umijee postavljanja ciljeva. Ako ne znate k a m o idete, tee ete t a m o stii.

24

25

Vaan d i o NLP-a ini izotravanje ula: na to usmjeriti p o z o r n o s t te k a k o izmijeniti i uveati filtere tako da zapazite stvari koje prije n i s t e zamjeivali. To je t r e n u t n a u l n a svjesnost. Kada ra zmiljate, o d n o s n o k o m u n i c i r a t e s a m i s a s o b o m , t o p o d r a z u m i jeva p o v i e n u svijest o vlastitim u n u t a r n j i m s l i k a m a , z v u k o v i m a i osjetima. Da biste zapazili v o d e li vas vai p o s t u p c i eljenom cilju, p o t r e b n a v a m je o t r i n a i s e n z i b i l n o s t . A k o o n o to radite ne daje r e z u l t a t e , uinite n e t o d r u g o , bilo to d r u g o . P o t r e b n o j e d a ujete, vidite i osjetite to se d o g a a i da v a m na r a s p o l a g a n j u stoje razliiti postupci. Cilj N L P - a je poveanje broja p o s t u p a k a koji v a m stoje na r a s p o laganju. A k o n e t o obavljate s a m o n a j e d a n n a i n , v i u o p e n e m a t e izbor. P o n e k a d ete uspjeti, a p o n e k a d neete. Stoga ete se uvijek nai u situacijama k o j i m a niste dorasli. A l t e r n a t i v a e vas odvesti u dvojbu. I z b o r p o d r a z u m i j e v a raspolaganje s b a r e m tri m o g u n o s t i . U bilo kojoj situaciji, onaj koji ima na r a s p o l a g a n j u najvei broj p o s t u p a k a na izbor i najveu fleksibilnost u p o n a a nju, u p o t p u n o s t i e vladati situacijom. Ako uvijek postupate onako kako ste uvijek postupali, neto drugo. uvijek ete dobi

CILJEVI

- M o l i m te, bi li mi htio pokazati kako da o d e m odavde? - Sve ovisi k a m o eli otii - ree Maak. - Svejedno mi je k a m o u otii - ree Alisa. - O n d a je svejedno kojim e p u t e m k r e n u t i - ree Maak.
Lewis Carroll: Alisa u zemlji udesa

Z a p o n i m o s ishoditima ili ciljevima.to ste toniji i sigurniji u de finiranju svojih elja, te to je va m o z a k spremniji tragati i zapaati m o g u n o s t i , vea je vjerojatnost dobivanja onoga to elite. M o g u nosti postoje s a m o kada ih p r e p o z n a m o kao m o g u n o s t i . Da biste ivjeli o n a k o k a k o elite, p o t r e b n o je znati to elite. Biti uspjean u ivotu znai ostvarivati rezultate koje ste sami izabrali. Izbor je prvi korak. No, ako vi ne elite, nai e se netko d r u g i koji e izabrati za vas. Kako ete znati to elite? Smislite. Postoje neka pravila kojih se treba pridravati da biste imali najvie izgleda za uspjeh. Reeno jezikom NLP-a, izaberite oblikovan cilj, o d n o s n o cilj oblikovan u skladu sa sljedeim mjerilima: prvo, m o r a biti oblikovan p o t v r d n o m reeni com. Jednostavnije je kretati se p r e m a o n o m to elite nego udalja vati se od onoga to ne elite. No, ne m o e t e ii p r e m a n e e m u ako ne znate to je to. Za primjer, zamislite na trenutak klokana. Razmiljate li o klokanu? Dobro. Sada itajte ovu stranicu do kraja i ne razmiljajte o klokanu. Ne pomiljajte na klokana nekoliko m i n u t a . Da m o d a ne razmiljate o klokanu? Sada razmiljajte o t o m u to ete raditi sutra. Da biste se otarasili tog d o s a d n o g klokana, m o r a t e razmiljati o n e em d r u g o m , ali u p o t v r d n o m obliku. Ova je igra ukazala na to da m o z a k m o e shvatiti nijeno s a m o ako ga preobrazi u p o t v r d n o . Kako biste neto izbjegli, m o r a t e znati to izbjegavate i obratiti p o z o r n o s t na to. Morate razmiljati o t o m u da biste znali o emu to ne trebate razmiljati, ba kao to m o r a t e gledati

vati ono to ste dobivali. Ako vai postupci ne donose rezultate, uinite

Sto je va izbor vei, vee su i anse da ete uspjeti. Nain na koji funkcioniraju te vjetine moete usporediti sa situa cijom k a d a iznajmite a m a c da biste istraili v o d e n o prostranstvo. Odluujete k a m o elite ii: va cilj. Usporedite tako dobivene rezul tate sa zacrtanim ciljem, i ako ste skrenuli s puta, mijenjate pravac. O v o ponavljate dok ne stignete na odredite.

Tada postavite novi cilj. Moete mijenjati cilj, uivati u putovanju i


uzgred neto nauiti. Vaa e putanja vjerojatno biti krivudava. Ri jetko ete se susresti s posve jasnim, pravim p u t e m koji v o d i ka e ljenom cilju.

26

27

u neto kako na to ne biste naletjeli. e m u se god opirete, opstaje. Z b o g toga je teko prestati puiti - n e p r e s t a n o mislite o puenju da biste prestali. D r u g o , m o r a t e aktivno sudjelovati, cilj m o r a biti r a z u m n o postavljen u okviru vaih mogunosti. Ciljevi ije ostvarenje prvenstveno ovisi o d r u g i m ljudima nisu d o b r o postavljeni. Ako drugi ne p o s t u p e o n a ko kako ste zamislili, dospjet ete u slijepu ulicu. Radije se usredo toite na o n o to vi m o r a t e uiniti da biste elicitirali eljene reakcije. Tako, primjerice, umjesto da ekate da se netko sprijatelji s vama, razmislite o t o m u to vi m o e t e uiniti da biste postali prijatelji. O svome cilju razmiljajte to detaljnije. to ete vidjeti, uti osjeti ti? Zamislite ga i opiite p o m o u pitanja: Tko?" to?" Kada?" i Kako?" to je potpunija vaa ideja o o n o m e to elite, m o z a k e to ee obraivati i primjeivati prigode da to ostvari. U kojoj situaciji to elite? Postoje li situacije u kojima to ne elite? Kako ete znati da ste ostvarili cilj? Koji e ulni dokazi potvrditi da ste ga ostvarili? to ete vidjeti, uti i osjetiti kada ga ostvarite? Neki su ciljevi vremenski toliko n e o g r a n i e n i da bi za njihovo postignue bilo p o t r e b n o nekoliko ivota. Moda ete poeljeti odrediti v r e m e n sku granicu do kada neto elite postii. Imate li izvore da biste se okrenuli i izdrali do kraja? to v a m je p o t r e b n o ? Raspolaete li ve time? A k o ne raspolaete, k a k o ete do toga doi? O v o treba d o b r o prouiti. Ovi izvori m o g u biti unutar nje ( o d r e e n e vjetine ili pozitivna raspoloenja) ili vanjske prirode. Zakljuite li da su vam p o t r e b n i d o d a t n i izvori, m o d a ete morati postaviti p o m o n e ciljeve da biste doli do njih. Cilj m o r a biti odgovarajue veliine. A k o je prevelik, p o t r e b n o je podijeliti ga na nekoliko manjih, lake ostvarivih ciljeva. Primjerice, kao cilj moete postaviti da budete vrhunski tenisa. To bjelodano neete m o i ostvariti do sljedee nedjelje jer se radi o suvie n e o d r e e n o m i d u g o r o n o m cilju. Trebate ga razloiti na manje dijelove, stoga se zapitajte: to me sprjeava u njegovom ostvarenju?" O v o e pitanje ukazati na neke oigledne p r o b l e m e : na primjer, n e m a t e d o b a r teniski reket, a m o r a t e uzeti i satove p o d u k e k o d vr h u n s k o g profesionalnog igraa. Preobrazite te p r o b l e m e u ciljeve,

pitajui se: to mi je potrebno?" Trebam kupiti reket i nai trenera. Jednostavno reeno, problem je zapravo o b r n u t o postavljeno rjeenje. M o d a ete proi k r o z ovaj p r o c e s n e k o l i k o puta d o k od velikog cilja d o e t e do ostvarljivog p r v o g k o r a k a r a z u m n e veliine. ak i najvea putovanja poinju p r v i m k o r a k o m ( n a r a v n o , u p r a v o m smjeru). Ipak, cilj m o e izgledati p r e m a l e n i m i n i t a v n i m da bi m o g a o m o tivirati. Primjerice, m o g a o bih se prihvatiti spremanja sobe, neva nog i neuzbudljivog zadatka. Kako bih u to u n i o neto energije, p o t r e b n o je povezati ga s veim, vanijim z a d a t k o m koji me m o tivira. Stoga se p i t a m : to u dobiti ako ovo u i n i m ? " U o v o m se sluaju pospremanje sobe m o e p r o t u m a i t i kao neizbjeni korak u stvaranju r a d n o g prostora za neto p u n o zanimljivije. Kada tako p o vezem stvari, n e v a n o m zadatku prilazim s energijom koju c r p i m iz velikog zadatka. Zadnji okvir koji zaokruuje t e m a t i k u izbora ciljeva je ekologija. Nitko nije izoliran: svi s m o mi dijelovi veih sustava, obitelji, posla, prijateljskih veza i d r u t v a u o p e . Treba r a z m o t r i t i koje e poslje dice imati ostvarenje vaeg cilja u k o n t e k s t u tih irih o d n o s a . H o e li doi do neeljenih pojava? ega se m o r a t e odrei, a to p o d u z e t i da biste ga postigli? elite, primjerice, vie raditi h o n o r a r n o . To e v a m o d u z e t i vie v r e m e n a pa ete imati m a n j e v r e m e n a za obitelj. Dobijete li izvrsno plaen h o n o r a r n i p o s a o , on vas m o e toliko opteretiti da ga neete moi d o b r o obavljati. P o t r u d i t e se da cilj b u d e srazmjeran v a o m c j e l o k u p n o m o s o b n o u . D a k l e , ne r a d i se o postizanju n e k i h cilje va na r a u n d r u g i h . Najbolji rezultati p o s t i u se p r e g o v a r a n j e m i s u r a d n j o m radi ostvarivanja zajednikih ciljeva, kada svi dobivaju. U t o m se sluaju a u t o m a t s k i radi o e k o l o k o m pristupu. Razmiljajui na ovakav nain, m o d a ete preispitati svoje ciljeve, ili ih p r o m i j e n i t i tako da imaju istu svrhu, ali bez neeljenih pojava. Klasian primjer n e e k o l o k o g cilja je kralj M i d a , koji je h t i o da se sve to d o t a k n e pretvori u zlato. U b r z o je otkrio da je to i z n i m n a odgovornost.

28

29

ZAKLJUAK

Dokazi

Navedeno moete zapamtiti po mnemotehnikoj

skraenici PSODIVE,

Razmislite o dokazima ulne prirode na temelju kojih ete znati da ste dobili o n o to ste htjeli. Zapitajte se: to u vidjeti, uti, osjetiti kada to ostvarim?" Kako u znati da sam to ostvario?" Izvori Raspolaete li odgovarajuim izvorima i izborima kako biste stigli do cilja? Zapitajte se: to mi je potrebno za ostvarenje cilja?" Veliina

sastavljenoj od poetnih slova naziva svakog koraka. Pozitivno Razmiljajte o o n o m e to elite, a ne o o n o m e to ne elite. Zapitajte se: to bih elio imati? to zapravo elim?" Samostalno Razmislite to je u vaoj m o i injenja. Zapitajte se: to u initi k a k o bih ostvario cilj?" Kako u zapoeti i izdrati do kraja?" Odreeno Zamislite svoj cilj to konkretnije. Pitajte se: Tono tko, gdje, kada, to i kako?"

Je li va cilj odgovarajue veliine? Ako je prevelik, zapitajte se: to me sprjeava u njegovom ostvarenju?" i razloite ga na manje dijelove. Neka budu dovoljno jasni i ostvarljivi. Ako je cilj premalen da bi vas m o g a o motivirati, zapitajte se: Ako ovo ostvarim, to u dobiti?" Ne odustajte sve dok ga ne povezete s ciljem koji je dovoljno velik da vas motivira. Ekoloki okvir Razmislite o posljedicama po va ivot i meuljudske o d n o s e ako d o e do ostvarenja cilja. Zapitajte se: Na koga e takoer ostaviti posljedice?" to e se dogoditi ako to ostvarim?" Kada bih ga m o g a o o d m a h ostvariti, da li bih to htio?" Obratite pozornost na svoje sumnje: Da, ali..." Kakve obzire m o r a m o imati zbog tih sumnji? Kako moete promijeniti svoje ciljeve uzevi ih u obzir? Sada ponovite cijeli postupak s tim izmijenjenim ciljem kako biste provjerili je li i dalje dobro postavljen. Na kraju dolazi akcija. Na vama je da napravite prvi korak.

30

31

Putovanje dugo tisuu milja poinje p r v i m k o r a k o m . Ako je cilj dobro postavljen, o n d a je ostvariv, poticajan i tee mu je odoljeti.
S A D A N J E STANJE I ELJENO STANJE

Sredstva kojim se cilj postie su vjetine, tehnike i izvorina stanja uma. Tu spadaju jo i fiziologija, prehrana, snaga i izdrljivost. N L P vjetine predstavljaju bogate izvore za svladavanje prepreka i svih vr sta otpora i smetnji.

Na promjene u poslovanju, o s o b n o m razvoju ili obrazovanju m o e se gledati kao na put iz sadanjeg u eljeno stanje. Problem predsta vlja o n o to ini razliku i z m e u ta dva stanja. Postavljajui cilj koji elite ostvariti u b u d u n o s t i , stvorili ste problem u sadanjosti, i obr nuto, svaki problem u sadanjosti m o e biti postavljen k a o cilj. Vae ponaanje, razmiljanje i osjet u sadanjem trenutku razlikovat e se od onih u eljenom stanju. Da biste preli iz j e d n o g stanja u drugo, p o t r e b n i su v a m izvori.

KOMUNIKACIJA

Komunikacija je vieznana rije koja podrazumijeva svako openje s d r u g i m a : neobvezni razgovor, uvjeravanje, poduavanje i p r e g o varanje. to znai rije komunikacija"? Komunikacija je zapravo k r u g ili petlja koja podrazumijeva b a r e m dvoje ljudi. Ne moete k o m u n i c i rati s figuricom od voska: to ne bi imali smisla jer ne biste dobivali odgovor. Kada komunicirate s d r u g o m o s o b o m dobivate odgovor i reagirate u skladu sa svojim mislima i osjeajima. Vae t r e n u t a n o raspoloenje uzrokovano je vaim unutarnjim reakcijama na o n o to vidite i ujete. Samo ako obratite p o z o r n o s t na drugu osobu, dobit ete p r e d o d b u o t o m u to p o t o m trebate rei ili uiniti. Va sugo vornik na isti nain reagira na vae ponaanje.

Energija za taj put dolazi iz motivacije. eljeno stanje m o r a biti neto to zaista elimo, ili jasno povezano s o n i m to zaista elimo. Tako er, m o r a m o se u p o t p u n o s t i posvetiti cilju: postojanje sumnji e sto ukazuje na to da ekoloki okvir nije u p o t p u n o s t i uzet u obzir. Ukratko, m o r a m o eljeti prijei taj p u t i vjerovati da je cilj dostian i vrijedan truda. Zaarani krugovi
32 33

Vi komunicirate rijeima, t o n o m glasa i svojim tijelom: dranjem, gestama, izrazima lica. Komunikaciju ne moete izbjei. Neke p o r u ke prenosite ak i kada nita ne kaete i kada mirujete. P r e m a t o m u , komunikacija podrazumijeva p o r u k u koja se prenosi od jedne do d r u g e osobe. Kako znate da je p o r u k a koju aljete istovjetna onoj koju onaj drugi prima? Vjerojatno v a m se dogodilo da ste bili zapa njeni k a k o je bila p r o t u m a e n a neka vaa bezazlena opaska. Kako moete biti sigurni d a j e onaj d r u g i shvatio vau p o r u k u o n a k o kako ste vi to eljeli? Na teajevima NLP-a postoji j e d n a zanimljiva vjeba: izaberete j e d n u j e d n o s t a v n u reenicu (primjerice: D a n a s je lijep dan") i tri osnovne e m o t i v n e p o r u k e koje elite iskazati t o m reenicom. Moete je izgo voriti sretno, prijetei ili sarkastino. Izrecite tu reenicu na tri nai na n e k o m d r u g o m , ne objanjavajui koje tri p o r u k e elite prenijeti. Potom pitajte sugovornika neka vam kae koje je p o r u k e r a z u m i o iz vaih reenica. Ponekad se p o r u k a koju ste namjeravali prenijeti poklapa s o n i m to je on primio. Najee, pak, ne. P o t o m moete prouiti to je p o t r e b n o promijeniti u glasu i govoru tijela da biste bili sigurni da je dobivena p o r u k a istovjetna poslanoj. Komunikacija je m n o g o vie od izgovorenih rijei. Rijei predstavlja ju samo mali dio izraajnih sposobnosti ljudskog bia. Istraivanja pokazuju da je p r i g o d o m prezentacije pred s k u p i n o m ljudi p e d e set pet posto utiska o d r e e n o g o v o r o m tijela - dranjem, gestama, m i m i k o m - trideset o s a m p o s t o intonacijom, a s a m o s e d a m posto sadrajem prezentacije. (Mehrabian i Ferris, Zakljuci o stavovima pri neverbalnoj komunikaciji u dva kanala", asopis za psiholoko savjetovanje, br. 3 1 , 1967., str. 248-252). Ti e se odnosi razlikovati od situacije do situacije, ali je posve ja s n o da govor tijela i intonacija m n o g o p r i d o n o s e utisku i znaenju o n o g to govorimo. Bitno je kako neto kaemo, a ne o e m u se radi. Margaret Thatcher uloila je poprilino vremena i truda u mijenja nju intonacije. Intonacija i govor tijela odreuju jesu li rijei D o b a r dan" obian pozdrav, prijetnja, omalovaavanje ili srdaan pozdrav. Glumci ne rade na rijeima, oni vjebaju intonaciju i govor tijela. Svaki g l u m a c m o r a biti u stanju prenijeti najmanje desetak razliitih

nijansi znaenja p o m o u rijei Ne". Svi mi p r e n o s i m o m n o t v o ni jansi znaenja u svakodnevnoj komunikaciji i najvjerojatnije i sami izgovaramo Ne" na desetak razliitih naina, s a m o to to r a d i m o nesvjesno. Ako su rijei sadraj p o r u k e , o n d a su dranje, geste, izrazi lica i into nacija kontekst u koji je p o r u k a uklopljena, a zajedno prenose zna enje komunikacije.

Dakle, ne postoji jamstvo da je sugovornik r a z u m i o znaenje p o r u k e koju p o k u a v a m o prenijeti. O d g o v o r ovisi o cilju, otrini, zapaanju i fleksibilnosti. Odredili s m o cilj komunikacije. O p a a m o reakcije koje s m o elicitirali i mijenjamo o n o to r a d i m o ili govorimo d o k ne dobijemo odgovarajuu reakciju. Kako biste bili uspjeni u komunikaciji, slijedite naelo: Znaenje komunikacije nalazi se u dobivenom odgovoru.

Mi s v a k o d n e v n o koristimo komunikacijske vjetine kako b i s m o utjecali na ljude: svaka terapija.upravljanje i obrazovanje p o d r a z u -

34

35

mijevaju manipulativne i komunikacijske vjetine. Tu, pak, dolazi do paradoksa jer se dogaa da se korisne vjetine kritiziraju i obilje avaju k a o manipulacija unato t o m u to nitko ne ui vjetine koje nisu korisne. Pojam manipulacija nosi negativno znaenje, p o d r a z u mijevajui da netko na n e k o n a i n n a m e e d r u g o m neto s u p r o t n o njegovim interesima. To, pak, posve izvjesno ne vrijedi za NLP: on ima m u d r o s t , izbor i ekologiju ugraene na jednoj dubljoj razini. NLP karakterizira s p o sobnost reagiranja na odgovarajui nain, pri emu se razumije i shvaa m o d e l svijeta d r u g i h . Komunikacija je petlja: o n o to inite utjee na d r u g e ljude, a o n o to oni ine utjee na vas, i ne m o e biti drukije. Vi moete preuzeti o d g o v o r n o s t za svoju ulogu u petlji.Vi ve utjeete na druge: jedini izbor koji imate jest u t o m u elite li biti svjesni uinaka koje stvarate ili ne elite. Jedino je pitanje, dakle, m o ete li utjecati integritetom svoje osobnosti. Je li utjecaj koji stvarate u skladu s vaim sustavom vrijednosti? N L P tehnike zaista su n e u tralne. Kako se koriste i u koju svrhu slino je vonji automobila: sve ovisi o vjetini i namjeri vozaa.
UZVRAT

k a e m o m o e stvoriti ili unititi uzvrat, no na to otpada samo s e d a m p o s t o komunikacije. Govor tijela i intonacija p u n o su vaniji. Moda ste primijetili da ljudi koji su postigli uzvrat tee odraavanju i prilagoavaju se j e d n o d r u g o m e u dranju, gestama i pogledima. Poput plesa kada j e d a n p a r t n e r reagira na p o k r e t e drugog, m e u s o b n o se podraavajui. O n i sudjeluju u igri uzajamnog reagiranja. Govor nji hovih tijela je k o m p l e m e n t a r a n . Jeste li ikada uivali u razgovoru s n e k i m i primijetili da su vaa ti jela p o p r i m i l a isto dranje? to je vei uzvrat, vee je i usklaivanje. Izgleda da je ova vjetina u r o e n a , jer se i n o v o r o e n a d p o m i e u r i t m u okolnih glasova. Kada ljudi ne ostvare uzvrat, to odraavaju njihova tijela: ma to govorili, njihova tijela nee biti usuglaena. O n i ne pleu, i to je vidljivo na prvi pogled. Uspjeni ljudi ostvaruju uzvrat, a uzvrat dovodi do povjerenja. Uz vrat m o e t e ostvariti s kim god elite ako svjesno usavravate pri r o d n e vjetine koje s v a k o d n e v n o koristite. Usklaivanjem i ogledanjem govora tijela i intonacije m o e t e v e o m a brzo ostvariti uzvrat s bilo kim. Usuglaavanje kontakta oima, posve jasno, vjetina je postizanja uzvrata, i jedina je koja se ui u engleskoj kulturi, koja je izgradila stroge zabrane kada je u pitanju svjesno opaanje i reagira nje na govor tijela. Kako biste ostvarili uzvrat, zapleite sa svojim s u g o v o r n i k o m t a k o to ete paljivo i s d u n i m p o t o v a n j e m uskladiti govor tijela. To izgrauje m o s t i z m e u vas i njegovog m o d e l a svijeta. Usklaiva nje nije isto to i o p o n a a n j e : z a m j e t n o , n e p r i r o d n o i slijepo o p o naanje p o k r e t a d r u g e o s o b e o b i n o s e s m a t r a uvredljivim. M o ete u s k l a d i t i p o k r e t r u k e m a l i m p o k r e t i m a svoje pesti, a p o k r e t e tijela p o k r e t i m a svoje glave. To n a z i v a m o k r i a n i m o g l e d a n j e m . Moete uskladiti raspodjelu t e i n e i o s n o v n o dranje. Kada ljudi slie j e d n i d r u g i m a , o n i se j e d n i d r u g i m a i sviaju. Usuglaava nje disanja b i t n o je s r e d s t v o za ostvarivanje uzvrata. M o d a ste primijetili da dvoje ljudi die u s u g l a e n o k a d a su ostvarili d u b o k uzvrat. T o s u o s n o v n i e l e m e n t i uzvrata. N o , n e m o j t e n a m slijepo vjerova ti. Opaajte to se d o g a a k a d a o g l e d a t e d r u g e , a to k a d a presta-

Kako ulazite u komunikacijski krug? Kako ete uspjeti potovati i cijeniti modele drugih ljudi, a p r i t o m zadrati vlastiti integritet? Uz vrat ili empatija n e o p h o d n i su za uspostavljanje ozraja povjerenja, pouzdanja i razumijevanja, koje e omoguiti s l o b o d n e reakcije u obrazovanju, terapiji, savjetovanju, poslovanju, prodaji i obuci. to trebate uiniti kako biste ostvarili uzvrat s ljudima, kako m o e t e stvoriti o d n o s povjerenja i suradnje te k a k o m o e t e usavriti i razviti tu p r i r o d n u vjetinu? Kako b i s m o dobili praktian, a ne teorijski odgovor, pitanje m o r a mo postaviti obrnuto. Kako z n a m o da je dvoje ljudi ostvarilo uzvrat? Osvrnete li se u restoranu, uredu ili n e k o m d r u g o m mjestu gdje se ljudi susreu i razgovaraju, kako ete znati tko je ostvario uzvrat, a tko nije? Kad dvoje ljudi ostvari uzvrat, njihova komunikacija k a o da tee: nji hova tijela, kao i njihove rijei, uklapaju se j e d n o s d r u g i m . O n o to

16

nete. Gledajte to ine ljudi koji su uspostavili uzvrat. Postanite svjesni onoga to inite spontano kako biste to mogli usavriti i birati trenutak kada ete ga koristiti. Posebice obratite pozornost to se dogaa kada niste usuglaeni. Neki savjetnici i terapeuti ogledaju i usklauju se nesvjesno i gotovo kompulzivno. Neusklaenost takoer predstavlja korisnu vjetinu. Najelegan tniji nain da zavrite razgovor jest da prekinete s plesom. No to nije mogue ako uope niste plesali. Naravno, krajnji vid neusklaenosti je okretanje lea. Drugi nain uspostavljanja uzvrata je usuglaavanje glasa. Moete usu glaavati intonaciju, brzinu, jainu i ritam govora. Kao kada se pridru ujete neijem pjevanju: umijeate se i uskladite. Usuglaavanje glasa moete upotrijebiti u telefonskom razgovoru kako biste ostvarili uzvrat. Opet, usklaenost moete naruiti mijenjajui brzinu i intonaciju kako biste prekinuli razgovor. To je takoer korisna vjetina. Ponekad je teko spontano zavriti telefonski razgovor. Samo dvije stvari mogu ograniiti vau sposobnost uspostavljanja uz vrata: stupanj vae sposobnosti uoavanja dranja ljudi oko vas, njiho vih gesta i govornih obrazaca, i vjetina da to usuglasite u jednom plesu uzvrata. Taj e odnos skladno poigravati izmeu vaeg integriteta, onog to ste sposobni uiniti i u to nesumnjivo vjerujete, kao i injenice koli ko ste daleko spremni ii u izgraivanju mosta koji vas vodi do drugog ovjeka i njegovog modela svijeta. Obratite pozornost na to kako se osjeate kada se uskladite s nekim: m o da se osjeate neugodno kada su u pitanju neki ljudi. Sigurno postoje neki obrasci ponaanja koje neete htjeti neposredno ogledati. Neete oponaati disanje koje je p u n o bre od vaeg spontanog disanja, niti ete oponaati disanje asmatiara. To moete izraziti malim pokretima ruku. Neije vrpoljenje moete profinjeno ogledati njiui tijelo. Ponekad se ukrianim ogledanjem naziva koritenje nekog slinog ponaanja radije nego neposredno ogledanje. Ako ste spremni svjesno koristiti ove vjeti ne, uzvrat moete ostvariti kad god to elite. Druga osoba ne mora vam se sviati kako biste s njom ostvarili uzvrat: jednostavno, izgradite most kako biste je mogli bolje razumjeti. Stvaranje uzvrata je izbor i ne moete znati je li korisno i kakve rezultate daje ako ga ne iskusite.

Dakle, uzvrat predstavlja cjelokupni kontekst koji zaokruuje verbal nu p o r u k u . A k o znaenje komunikacije lei u odgovoru koji elicitiramo, o n d a je uzvrat j e d n a od tih vjetina.

ISKORAK I NAVOENJE

Uzvrat vam omoguuje da izgradite most prema n e k o m d r u g o m : p o stoji, dakle, odreeni stupanj razumijevanja i kontakta. Kada ste to ostvarili, moete zapoeti mijenjati svoje ponaanje, i drugi e najvje rojatnije poi za vama. Moete ih odvesti u d r u g o m pravcu. Najbolji nastavnici su oni koji uspostave uzvrat i u u u svijet svog uenika, omoguavajui tako ueniku lake razumijevanje predmeta ili umi jea. O n i se s njim dobro slau, a d o b a r m e u s o b n i o d n o s olakava zadatak. U NLP terminologiji ovo nazivamo iskorakom i navoenjem. Iskorak je premoivanje uz p o m o uzvrata i potovanja. Navoenje je teko ostvarivo ako ne postoji uzvrat. Nikoga ne moete prevesti preko mosta ako ga najprije ne izgradite. Kada sam svom prijatelju rekao da piem knjigu o neurolingvistikom programiranju, nisam iskoraio, stoga ga nisam m o g a o ni navesti na objanjenje o emu se zapravo radi. Isto se ponaati i oekivati od drugih ljudi razumijevanje i iskoraivanje p r e m a vama s a m o je j e d n a m o g u n o s t . Ponekad e poluiti rezultate, a p o n e k a d nee. Ukoliko se ponaate uvijek na isti nain, dobivat ete razliite rezultate, a neki od njih nee biti poeljni. Ako ste, pak, s p r e m n i mijenjati svoje p o n a a n j e u skladu s ciljem, na boljem ste p u t u . Iskoraujte sve vrijeme kako biste se uklopili u razliite drutvene situacije: tako ete d r u g i m a , k a o i sebi, donijeti m i r i spokoj. Iskora-

38

39

ujte u d r u g e kulture potujui njihove obiaje. elite li ii u prvora zredan hotel, nosit ete kravatu. Pred sveenikom neete psovati. Na razgovor za p o s a o d o i ete pristojno odjeveni, ako ga zaista elite dobiti. Iskorak je zapravo opa vjetina za ostvarivanje uzvrata: koristimo je kada razgovaramo o zajednikim interesima, prijateljima, poslu i hobijima. Iskoraujemo ka emocijama. Kada je netko n a m a drag tu an, p r e m a njemu se o p h o d i m o suutno, a ne uzvikujemo srdano: Razvedri se!" To bi ga najvjerojatnije s a m o jo vie oneraspoloilo. Vi m u , d o d u e , prilazite d o b r o n a m j e r n o i pozitivno nastrojeni, ali ne uspijevale u svojoj namjeri. Najbolje bi bilo p r o m o t r i t i njegovo dranje i uskladiti se, k a o i upotrijebiti blag ton, u skladu s njego vim osjeajem. Tek p o t o m treba p o s t u p n o mijenjati i prilagoavati se boljem i bogatijem izvoru. Ako je most sagraen, d r u g a e vas osoba slijediti. Nesvjesno e opaati da potujete njezino stanje i bit e s p r e m n a slijediti vas ako je to pravac kojim eli ii. O v a k v o e m o cionalno iskoraenje i navoenje znaajno je sredstvo u savjetovanju i terapiji. Ako je netko ljutit, ogledajte osjeaj bijesa u neto blaem obliku od njegovog. Pretjerate li, postoji opasnost pogoranja. Kada ste se usu glasili, moete ga polako poeti navoditi u mirnije stanje stiavajui svoje emocije. Moete iskoraiti u uurbanost i ogledati je tonalite t o m , govorei malo glasnije i malo bre nego inae. Ostvarit ete uzvrat pokaete li razumijevanje za o n o to vam ljudi govore. Ne m o r a t e se slagali s njima. D o b a r nain za to je da izbacite veznik "ali" iz svojeg rjenika. Zamijenite ga veznikom ,,i". Veznik ali" zna biti destruktivan: podrazumijeva da ste uli o n o to je re eno, ali" imate neke primjedbe zbog kojih to odbacujete. ,,I" je be zazleno. Jednostavno dodaje i proiruje o n o to je ve reeno. Rijei s a m e po sebi imaju veliku mo.Razmislite o ovim p r o m j e n a m a . No to bi m o g l o biti teko. Ipak, najvjerojatnije ete shvatiti da vrijedi. I uspjet ete ostvariti snaniji uzvrat. Ljudi koji pripadaju istoj kulturi obino imaju isti sustav vrijednosti i dijele isti svjetonazor. Zajedniki interesi, posao, prijatelji, hobiji, sklonosti, nesvianja i politika uverenja stvaraju neku vrstu uzvrata.

P r i r o d n o je slagati se s ljudima s kojima dijelimo isto miljenje i koji imaju isti sustav vrijednosti. Iskorak i navoenje temeljne su ideje NLP-a. Podrazumijevaju uzvrat i potovanje d r u g i h ljudi i njihovih m o d e l a svijeta. Imaju pozitivnu namjeru i znaajno su sredstvo u postizanju dogovora i zajednikih ciljeva. Kako biste uspjeno iskoraivali i navodili, morate voditi bri gu o d r u g i m ljudima i ponaati se dovoljno fleksibilno, to e vam omoguiti da odreagirate na o n o to vidite i ujete. NLP je vojnika vjetina komunikacije: skladna, u g o d n a i veoma korisna.

41

D r u g o poglavlje VRATA PERCEPCIJE


Ako m o e m o rei da komunikacija ima neki poetak, o n d a su to ula. Kako je to istaknuo Aldous Huxley, vrata percepcije su naa ula, nae oi, nos, usta i koa: o n i predstavljaju na jedini d o d i r s vanjskim svijetom. No ak ni ta vrata nisu o n a k v i m a kakvim n a m se ine. Uzmite, pri mjerice, oi, svoje prozore u svijet. O n e to m o d a ba i nisu. Barem ne prozori, ak ni kamere. Jeste li se ikada zapitali zato k a m e r a ne moe uhvatiti sutinu slike koju vidite? O k o je inteligentnije od ka mere. Pojedinani receptori mrenice ne reagiraju na svjetlost, nego na promjene i razlike u svjetlu. Razmislite o naizgled j e d n o s t a v n o m zadatku gledanja u j e d n u od ovih rijei. Da vae oko i papir p o t p u n o miruju, rije bi nestala im se pojavi tapi kao odgovor na crni ili bijeli poticaj. Kako bi i da lje slalo informaciju o obliku slova, oko treperi sitno i brzo, tako da tapii na krajevima bijelog i c r n o g stalno dobivaju poticaje. Na taj nain mi neprestance vidimo slova. Slika je naopake projicirana u mrenicu, k o d i r a n a u elektrine impulse p o m o u tapia i epia i odatle skupljena u vizualnom korteksu mozga. Tako nastala slika projicira se p r e m a van" iako je stvorena d u b o k o u mozgu. Dakle, mi g l e d a m o kroz niz sloenih aktivnih percepcijskih filtera. To se t a k o e r o d n o s i i na druga naa ula. Svijet koji shvaamo nije zbiljski svijet, teritorij. To je mapa koju stvara na neuroloki sustav. O n o e m u posveujemo p o z o r n o s t na m a p i filtrira se jo j e d a n p u t kroz uvjerenja, interese i sklonosti. M o e m o nauiti kako omoguiti ulima da nas bolje slue. Sposo bnost da svojim ulima bolje z a p a a m o i u o a v a m o sitnije razlike

43

NLP_JOSEPH

O'CONNOR

&

JOHN

SEYMOUR

UKUOU

PUGLAVLJt^VRATA

PERCEPCIJE

m o e z n a t n o obogatiti kvalitetu naeg ivota i temeljna je vjetina u m n o g i m podrujima. Kua vina ima istanano nepce, a glazbenik sposobnost razlikovanja nijansi zvuka. Zidar ili stolar moraju imati osjeaj za materijal kako bi napravili oblik zatoen u k a m e n u ili drvetu. Slikar m o r a imati osjeaj za nijanse boja i oblika. Ovakva vrsta p o d u k e ne sastoji se u t o m u da vidite vie od d r u g i h , nego da znate to traite, da uoite ba o n o to ini razliku. Izotra vanje svakog ula jasan je cilj NLP obuke.
SUSTAVI PREDSTAVA

glave. Hodajui, postajete svjesni tiine koju prekida samo poneki cvr kut ptica i zvuk slomljene granice kada stanete na poneku od njih. Ako je suha, ona ujno pukne. Ispruite ruku i dodirnete panj, osje tite hrapavu koru p o d vaim prstima. I dok postupno postajete svje sni laganog povjetarca koji vam miluje lice, osjeate aromatini miris borovine pomijean sa svjeim mirisima ume. Lutajui dalje, p a d n e vam na p a m e t veera koja e uskoro biti pripremljena: bit e to j e d n o od v a m a najdraih jela. Iekujui, gotovo da osjeate okus hrane u ustima... Kako bi ovaj ulomak dobio neki smisao, proli ste kroz ova iskustva u vaim mislima: koristili ste unutarnja ula kako biste stvorili predstavu doivljaja doaranog rijeima. Moda ste stvorili toliko jaku predstavu da ste zamislili okus hrane u jednoj posve izmiljenoj situaciji. Ako ste ikada etali borovom u m o m , m o d a se sjeate nekih odreenih doi vljaja. Ako, pak, niste etali, najvjerojatnije ste iskonstruirali doivljaje iz drugih slinih iskustava i iskoristili materijal s televizije, iz filmova, knjiga ili slinih izvora. Vae iskustvo bilo je mozaik sjeanja i mate. Veliki dio naeg razmiljanja obino je spoj zapamenih i konstruira nih ulnih osjeta. Isti neuroloki putevi koriste se za unutarnju predstavu doivljaja kao i za sam doivljaj. Isti neuroni stvaraju elektrokemijske naboje mjerljive elektroniiografskim itaima. Misao ima izravan fiziki uinak, um i tijelo ine jedan sustav. Na trenutak zamislite kako jedete svoje omilje no voe. Voe je nestvarno, ali je slina stvarna. ula usmjeravamo prema van kako bismo shvatili svijet, a prema unu tra kako bismo predstavili" doivljaj. Naini na koji se unose, skla dite i kodiraju informacije u n a e m m o z g u - vid, sluh, dodir, okus i miris - rjenikom NLP-a nazivaju se sustavi predstava. Vizualni sustavi, najee oznaeni kraticom ,,V", mogu se koristiti eksterno (e) za vanjski svijet (Ve), ili interno (i) kada vizualiziramo mentalno (Vi). Na isti nain auditivne sustave (A) m o e m o podijeliti na eksterne (Ae) i interne (Ai). ulo dodira je kinestetiki sustav (K): eksterni (Ke) podrazumijeva taktilne osjete poput dodira, temperature i vlanosti, a interni kinestetiki sustav (Ki) obuhvaa zapamene osje te, emocije i unutarnji osjeaj ravnotee te svijest o tijelu pod nazivom

Komunikacija poinje mislima, koje se p o m o u rijei, intonacije i govora tijela prenose d r u g i m ljudima. to su, pak, misli? Postoji vie znanstvenih objanjenja, a ipak svatko od nas ima neko svoje posebno shvaanje. Jedno korisno tumaenje procesa razmiljanja je u tomu da je zapravo rije o unutarnjem koritenju naih ula. Kada razmiljate o o n o m to vidite, to ujete ili o svojim osjetima, vi p o n o v n o u mislima stvarate te slike, zvukove i osjete. Ponovno doi vljavate informacije u ulnom obliku u kojem ste ili prvi put doivjeli. Ponekad ste svjesni toga, a p o n e k a d niste. Moete li se sjetiti gdje ste proveli svoj zadnji o d m o r ? U kakvom vam je sjeanju ostao? Moda e vam se vratiti slike mjesta. Moda ete rei neko ime ili uti neke zvukove. Ili ete se sjetiti to ste osjetili. Razmiljanje je jedna bjelodana, obina aktivnost na koju nikada ne obraate pozornost. Obino mislite o emu razmiljate, a ne kako razmiljate. Takoer pretpostavljamo da i drugi razmiljaju na isti nain kao i mi. Dakle, jedan od naina na koji razmiljamo je svjesno ili nesvjesno pamenje prizora, zvukova, osjeta, okusa i mirisa koje s m o doivjeli. Koristei jezik, m o e m o stvoriti varijacije ulnih doivljaja i ne doi vjevi ih u stvarnosti. Proitajte sljedei odlomak sporo koliko moete, zauzevi p r e t h o d n o u d o b a n poloaj. Za trenutak zamislite kako eete borovom u m o m . Sa svih se strana stabla uzdiu visoko iznad vae glave. Zapaate boje u umi, a sunce slika mozaik stvarajui na zemlji sjene od grana. Hodate preko j e d n o g dijela obasjanog suncem koje se probilo kroz hladni pokrov iznad vae

44

45

N L P ^ J U b t P H U I.UNNUK & J U H N b t T M U U K

proprioceptivno ulo koje n a m prua p o v r a t n e informacije o naim p o k r e t i m a . Bez toga ne b i s m o bili u stanju kontrolirati svoje tijelo u prostoru kada bi n a m oi bile zatvorene. Vestibularni sustav vaan je dio kinestetikog sustava: upravlja osjeajem ravnotee i odrava ra v n o t e u itavog naeg tijela u prostoru. Smjeten je u sloenom nizu kanala unutarnjeg uha. M n o g e se fraze o d n o s e na upravo na ovaj sustav, primjerice izgubiti ravnoteu", padati na nekoga", ubaciti u brzinu". Vestibularni je sustav veoma vaan i najee se tretira kao poseban sustav predstava. Vizualni, auditivni i kinestetiki sustavi p r i m a r n i su sustavi predsta va koriteni u zapadnjakoj kulturi. Osjeti okusa, gustativni (G), i mirisa, olfaktivni (O), nisu toliko vani i najee se svrstavaju u ki nestetiki sustav. esto slue k a o snana i n e p o s r e d n a asocijacija na prizore, zvukove i slike s kojima su povezani. Sva tri p r i m a r n a sustava koriste se sve vrijeme, iako ih n i s m o svjesni u podjednakoj mjeri i obino j e d n o m dajemo prednost u o d n o s u na druge. Primjerice, m n o g i ljudi imaju unutarnji glas u okviru audutivnog sustava koji stvara unutarnji dijalog. O n i ponavljaju rasprave, govore, smiljaju odgovore i, uope, s a m i sa s o b o m razgovaraju o svemu. M e u t i m , to je s a m o j e d a n n a i n razmiljanja.

Sustavi predstava ne iskljuuju jedni druge. Najvjerojatnije e m o vizualizirati neku situaciju, osjetiti osjete povezane s njom i usporedo uti zvuke, iako je m o d a teko obratiti p o z o r n o s t na sva tri sustava istodobno. Jedan dio m i s a o n o g procesa je nesvjestan. to se vie n e t k o udubljuje u unutarnji svijet slika, zvukova i osjeta, bit e manje s p o s o b a n obratiti panju na vanjski svijet. Postoji j e d n a pria o p o z n a t o m igrau aha koji je na svjetskom t u r n i r u bio toli ko zaokupljen slikom koju je vidio u mislima da je dvaput veerao. P o t p u n o je zaboravio da je ve j e d a n p u t veerao. Izraz misli mu lutaju" d o b r o opisuje takvu situaciju. Ljudi koji imaju jake unutarnje emocije t a k o e r su osjetljiviji na vanjske bolove. Nae ponaanje rezultat je spoja unutarnjih i vanjskih ulnih osje ta. U razliitim trenutcima o b r a a m o p o z o r n o s t na razliite aspekte naeg doivljaja. D o k itate ovu knjigu bit ete usredotoeni na ovu stranicu i najvjerojatnije neete biti svjesni onoga to osjeate u lije voj n o z i . . . d o k ja to ne s p o m e n e m . Dok u k u c a v a m ovaj tekst, uglavnom s a m svjestan svog unutarnjeg dijaloga koji ide ukorak s b r z i n o m ( d o d u e prilino m a l o m ) kucanja u p r o g r a m u za o b r a d u teksta. O m e t a l o bi me kad bih obraao pozor nost na vanjske zvukove. Budui da nisam vjet u upisivanju teksta, gledam u tipke i osjeam ih p o d prstima dok upisujem, tako da svoja vizualna i kinestetika ula koristim p r e m a van. To bi se promijenilo kad bih napravio stanku kako bih vizualizirao prizor koji elim opi sati. Postoje neki a l a r m a n t n i signali koji bi privukli moju pozornost istog trenutka: iznenadna bol, kad bi me netko pozvao, miris dima, ili miris h r a n e u sluaju da sam gladan.
PRIMARNI SUSTAVI PREDSTAVA

Sva naa ula k o r i s t i m o sve vrijeme p r e m a van, iako vie o b r a a m o pozornost na j e d n o nego na ostala, ovisno o t o m u to r a d i m o . U umjetnikoj galeriji koristit e m o uglavnom oi, na k o n c e r t u ui. Za panjujue je to ak i kad mislimo, obino dajemo p r e d n o s t j e d n o m , m o d a d v a m a sustavima predstava, bez obzira o e m u razmiljamo. Iako m o e m o koristiti sve sustave, oko jedanaeste-dvanaeste godine ivota ve je j a s n o kojim sustavima dajemo prednost.

46

47

M n o g i su ljudi u stanju stvarati jasne m e n t a l n e slike i razmiljati u slikama. D r u g i m a to predstavlja potekou. O n i sa s o b o m najvje rojatnije vie razgovaraju, d o k pojedini svoje postupke temelje na osjetima. Kad je n e t k o naviknut koristiti n e k o svoje unutarnje ulo, to z o v e m o p r i m a r n i m sustavom: takvi su ljudi sposobniji od d r u g i h uoavati detaljnije razlike u t o m sustavu. O v o znai da su neki ljudi p r i r o d n o bolji, ili nadareniji" za neke vjetine ili neke zadatke, nauili su kako bolje koristiti j e d n o ili dva unutarnja ula, pa su ona postala izotrena i uvjebana, a sve to odvi ja se nesvjesno i bez napora. P o n e k a d sustav predstava nije tako d o bro razvijen, i to oteava svladavanje o d r e e n i h vjetina. Primjerice, glazba je teko savladiva umjetnost ako n e m a t e sposobnost k o n s t r u iranja unutarnjih zvukova. Nijedan sustav nije apsolutno bolji od d r u g o g i sve ovisi o t o m u to elite uiniti. Atletiari moraju razviti kinesteliku svijest, a teko je biti uspjean arhitekt bez sposobnosti stvaranja jasnih, uoblienih m e n t a l n i h slika. Vjetina koja je zajednika svim uspjenim ljudima iz bilo kojeg p o d r u j a je s p o s o b n o s t kretanja iz j e d n o g sustava pred stava i koritenje o n o g koji najvie odgovara t r e n u t a n o m zadatku. Razliiti psihoterapeuti pokazuju o d r e e n u pristranost p r e m a susta vima predstava. Terapije g o v o r o m tijela prvenstveno su kinestetike; psihoanalitike su preteito verbalne i auditivne. Terapija u m j e t n o u i terapija Jungovih simbolista utemeljene su na vizualnom susta vu predstava.
JEZIK I SUSTAVI PREDSTAVA

ali posve novu vjebu. Uzeli su zelene, ute i crvene kartonie, a pacijenti su r e d o m govorili zato su se pridruili skupini. O n i koji su rabili m n o g o rijei i fraza koje su se ticale osjeaja, dobili su k a r t o n ie ute boje. O n i koji su rabili m n o g o rijei i fraza koje su se ticale zvuka i ula sluha, dobili su zelene, a o n i koji su rabili rijei i fraze u g l a v n o m vezane za vid, dobili su crvene. Z a t i m su zapoeli j e d n o s t a v n u igru. O n i s kartoniima iste boje sjeli su zajedno i razgovarali pet m i n u t a . O n d a su sjeli i razgovarali s o n i ma koji su imali kartonie d r u g i h boja. Zapazili su velike razlike u ostvarivanju uzvrata i z m e u tih ljudi. O n i koji su imali kartonie iste boje slagali su se p u n o bolje. Za G r i n d e r a i Bandlera to je bilo oaravajue i sugestivno.
PREDIKATI

Rijei koristimo za opisivanje svojih misli, stoga izbor rijei ukazuje na sustav koji koristimo. Zamislite d a j e troje ljudi proitalo istu knjigu. Prvi e m o d a naglasiti da je u njoj m n o g o vidio, da primjeri dobro ilustriraju sadraj, a da je stil izbruen poput dijamanta. Drugi e m o d a prigovoriti tonu knjige, ili otrom proznom stilu. Ustvari, uope se ne moe usuglasiti s autorovim idejama, i htio bi mu to rei. Trei, pak, osjea d a j e knjiga uravnoteeno obrauje teku temu. Svia mu se nain na koji autor dodiruje sve kljune teme i lako je pohvatao sve ideje. Osjea naklonost prema autoru. Svi su oni proitali istu knjigu. Uoljivo je da se svatko od njih o istoj knjizi drukije izrazio. Bez obzira to misle o knjizi, razlikuju se u tome kako misle. Jedan je razmiljao u slikama, drugi u zvukovima, a trei osjetima. Ove vrste rijei utemeljene na ulnim doivljajima - pridjevi, prilozi i glagoli - u NLP literaturi zovu se predikatima. Navika rabljenja jedne vrste predikata ukazuje na primarni sustav. Analizom jezika mogue je otkriti primarni sustav pisca bilo koje knji ge. (Iznimka je NLP literatura u kojoj autori m o g u namjerno zauzeti odreen stav pri izboru rijei.) Velika knjievna djela obiluju raznovr snim predikatima i podjednako koriste sve sustave predstava, te stoga imaju univerzalni karakter.

Jezik k o r i s t i m o za izraavanje misli, stoga ne iznenauje to rijei izraavaju nae misli. John G r i n d e r sjetio se j e d n o m prilikom, izlaze i iz kue s R i c h a r d o m Bandlerom, odrati gestalt grupu. Richard se smijao neijim rijeima koje su glasile: Vidim to govori." Razmisli o tomu doslovce", rekao je. to je time uope mislio rei?" Pa", odgovorio je John, shvati to doslovce: pretpostavimo da neki ljudi stvaraju slike znaenja o n i h rijei koje koriste." To je bila zanimljiva ideja. Kad su poeli s r a d o m , smjesta su isku

ca

49

UKUIJU

rUuLflvLJt_VKAIA

KtKltKUJt

Rijei p o p u t shvatiti", razumjeti", misliti" i obraditi" nisu ul no utemeljene i stoga su neutralne sa stajalita sustava predstava. U z n a n s t v e n i m studijama vie se rabe od ulno utemeljenih rijei i m e se vjerojatno nesvjesno priznaje da su u l n o utemeljene rijei osobnije u o d n o s u na pisca i itatelja i tako manje objektivne". Me u t i m , kinestetiki, auditivni ili vizualni itatelj prevest e neutralne rijei razliito i tako izazvati a k a d e m s k e rasprave, najee o znae nju rijei. Svi misle da su u pravu. U iduih nekoliko tjedana moete postati svjesni koje rijei rabite vie od drugih u svakodnevnim razgovorima. Takoer je zanimljivo sluati druge osobe i otkrivati koju vrstu ulno utemeljenog jezika primarno koriste. Vi koji volite razmiljati u slikama moda biste voljeli vidjeti m o ete li prepoznati razliite jezine obrasce ljudi oko sebe. Ako razmiljate kinestetiki, ogledat ete dranje, a ako razmiljate u zvukovima, trebali biste pozorno sluati ljude oko sebe i usuglaavati se s nainom na koji razliiti ljudi priaju. Ostvarivanje uzvrata od velikog je znaaja. Tajna dobre komunikacije nije u o n o m e to govorite, ve u nainu na koji to govorite. Kako biste ostvarili uzvrat, uskladite predikate s drugim ljudima. Govorit ete nji hovim jezikom i predstavljati ideje onako kako oni razmiljaju o njima. Vaa sposobnost da to uinite ovisi o dva imbenika: prvo, od otrine zapaanja, oslukivanja i izbora obrazaca drugih ljudi; drugo, od spo sobnosti rabljenja odgovarajuih rijei iz rjenika tog sustava predstava. Razgovori se, naravno, ne odvijaju samo u j e d n o m sustavu, ali usuglaa vanje jezika ini uda u ostvarivanju uzvrata. Vea je vjerojatnost ostvarivanja uzvrata s o n i m a koji rabe isti sustav predstava kao i vi, bez obzira na to slaete U se s njima ih ne, to moete otkriti pratei rijei koje rabe. Moda ete biti na istoj valnoj duljini ili dijeliti iste poglede. U svakom sluaju najvjerojatnije ete ostvariti d u b o k o razumijevanje. Dobra je ideja rabiti itav skup razliitih predikata kada se obraate sku pini ljudi. Neka vizualci vide to govorite. Neka auditivci jasno i glasno uju, a zauzmite i takvo dranje da kinestetiari iz publike mogu shvatiti znaenje. Inae, zato bi vas uope sluali? Riskirate da vas dvije treine publike ne prati ograniite li se samo na jedan sustav predstava.

UPRAVLJAKI SUSTAV

Kao to na raspolaganju i m a m o primarni sustav predstava za razmi ljanje na svjesnoj razini, tako raspolaemo i p r i m a r n i m sredstvom za dovoenje informacija do nae svijesti. U k u p n o sjeanje sadri sve prizore, zvukove, osjete, okuse i mirise nekog izvornog doivljaja, a mi se radije vraamo samo na jedan njegov aspekt kako bismo ga se prisjetili. Razmislite p o n o v n o o svom o d m o r u . Stoje bilo prvo...? Slika, zvuk ili osjet? To je upravljaki sustav, unutarnji osjeaj koji rabimo kao ruicu p o m o u koje se vraamo do sjeanja. Na taj nain informacija dospijeva do svijesti. Primjerice, sjetio sam se o d m o r a i postao svjestan osjeaja oputenosti koji sam doivio, ali nain na koji mi se to vraa u sjeanje je, recimo, slika. Dakle, moj je upravljaki sustav vizualan, a moj pri m a r n i sustav je kinestetiki. Upravljaki sustav slii start up p r o g r a m u raunala - neprimjetan, ali n e o p h o d a n da bi raunalo uope radilo. Ponekad se naziva sustav inputa zato to osigurava materijal za razmiljanje na svjesnoj razini. Ljudi uglavnom rabe i daju prednost sustavu inputa koji ne m o r a biti istovjetan s p r i m a r n i m sustavom. Moda raspolaemo razliitim upravljakim sustavima za razliite vrste doivljaja. Primjerice, m o d a se uz p o m o slike vraamo n e k o m b o l n o m iskustvu, a uz p o m o zvu ka n e k o m u g o d n o m . Ponekad se moe dogoditi da neemo biti u stanju u svijest prizvati neki od sustava predstava. Na primjer, netko moe rei kako ne vidi ni jednu mentalnu sliku. I dok je to istina za njega u njegovoj stvarnosti, to je ustvari nemogue, jer bi u suprotnom bio nesposoban prepoznati ljude ih opisivati predmete. On jednostavno nije svjestan slika koje vidi u nu trini. Ako ovaj nesvjestan sustav slika stvara bolne predstave, moda e se osjeati loe ne znajui zato. Tako se obino stvara ljubomora.
SINESTEZIJA, KRIANJE I PRIJEVOD

Jeste li vidjeli bijelu tratinicu k a k o raste? Prije nego to je zgrabe nasilnike ruke? Jeste li zapazili snijeg k a k o pada

51

N L P J O S E P H

CONNOR

&

JOHN

SEYMOUR

DRUGO

POGLAVLJE_VRATA

PERCEPCIJE

Prije nego to ga zemlja uprlja? Jeste li osjetili d o d i r v u n e ili dabrovine, Ili paperje labuda? Jeste li omirisali pupoljak divlje rue Ili n a r d k a k o gori, Jeste li okusili m e d ? O, tako bijela, tako njena, O, tako slatka je ona.
BenJonson (1572. - 1637.)

Recimo, netko ima velikih tekoa u vizualizaciji. Najprije morate traiti od njega da se sjeti nekog lijepog doivljaja, primjerice v r e m e na koje je proveo na m o r u . Neka u mislima uje zvuk m o r a i razgo vora koji su se vodili. Matajui o t o m u , m o d a e doi do krianja osjeta vjetra na licu, topline sunca na koi i pijeska m e u n o n i m prstima. O t u d mu je p o t r e b a n s a m o mali korak do slike pijeska pod stopalima, ili sunca na nebu. Ova tehnika krianja m o e u p o t p u n o sti vratiti u sjeanje slike, zvukove i osjete. Ba kao to prijevod s j e d n o g jezika na drugi uva znaenje, ali p o t p u n o mijenja oblik, tako i doivljaji m o g u biti prevoeni unutar njim ulima. Z b o g n e u r e d n e se kose, primjerice, moete osjeati n e

Bogatstvo i irina naih misli ovise o naoj sposobnosti povezivanja razliitih naina razmiljanja i kretanja od j e d n o g do drugog. A k o je moj upravljaki sustav auditivan, a moj p r i m a r n i sustav vizualan, osobe u obino pamtiti po zvuku njihova glasa, a razmiljati o njima u slikama. I tako u stvoriti osjeaj o n e k o m u . Dakle, mi p r e u z i m a m o informacije od j e d n o g ula i unutarnje ih predstavljamo d r u g i m u l o m . Zvukovi m o g u prizvati vizualna sje anja ili apstraktne vizualne slike. Govori se o boji u glazbi, o toplim zvukovima, kao i o dreavim bojama. N e p o s r e d n a i nesvjesna veza i z m e u ula zove se sinestezija. Neija veza s p r i m a r n i m sustavom bit e njihov uobiajen i snaan sinestezijski obrazac. Sinestezije ine vaan dio naina na koji razmiljamo, a neke su toli ko rasprostranjene da se ini kako su ugraene u nae mozgove pri s a m o m roenju. Primjerice, boje obino povezujemo s raspoloenji m a : crvenu s ljutnjom, a plavu sa smirenou. Ustvari, i krvni tlak i puis polako se poveavaju u preteito c r v e n o m ambijentu, a smanju ju u plavom kruenju. Postoje studije koje pokazuju da se plave sobe doivljavaju hladnijima od utih, ak i kada je u njima neto toplije. Glazba u velikoj mjeri koristi sinesteziju: visoki ton vizualno je vi soko prikazan na n o t n o m crtovlju, a veliki broj skladatelja povezuje o d r e e n zvuk s o d r e e n o m bojom. Sinestezija se odvija automatski. P o n e k a d povezujemo nutarnja ula s o d r e e n i m ciljem, primjerice da b i s m o imali pristup cijelom susta vu predstava koji je izvan svjesne razine.

u g o d n o i elite neto uiniti u svezi s tim. Vaeg prijatelja isti prizor nee ni d o t a k n u t i i on e kasnije biti u n e d o u m i c i zato ste se vi tako osjeali. Moda e vas okarakterizirati kao previe osjetljivu osobu, jer ne m o e p o t p u n o ui u va unutarnji svijet. Moda e razumjeti kako se osjeate ako mu kaete da je to kao kad osjeti p r a h protiv svraba u krevetu. Prevedeno na razinu zvuka, moda ete to usporediti s nelagodom koju osjeate kad ujete neugoeni instrument. Ova ana logija pogodila bi u sr svakog glazbenika: b a r e m biste govorili istim jezikom.
POKRETI O I M A KAO ZNAKOVI PRISTUPANJA

Lako je saznati razmilja li netko u slikama, zvukovima ili osjetima. Na tijelu postoje vidljive p r o m j e n e kada razmiljamo na o d r e e n i nain. Nain na koji razmiljamo utjee na nae tijelo, a kako koristi mo tijelo utjee na na nain razmiljanja. to prvo ugledate kad uete u kuu? Kako biste odgovorili na ovo pitanje, pogledali ste p r e m a gore i na lijevu stranu. To je nain na koji denjaci najee p a m t e slike. Sad pokuajte zaista zamisliti kako biste se osjeali da v a m b a r u n dodiruje kou. Sada ste najvjerojatnije pogledali p r e m a dolje i u desnu stranu, jer velika veina ljudi tako stupa u vezu sa svojim osjetima. Oi p o k r e e m o u razliitim smjerovima na sustavan nain, u ovisno sti o t o m u kako razmiljamo. Neuroloka prouavanja pokazala su da

52

53

su pokreti oima, bilo vodoravni bilo okomiti, izgleda povezani s akti viranjem razliitih dijelova mozga. Te pokrete u neurolokoj literaturi zovemo lateralni pokreti oiju (LEM). N L P ih naziva pokretima oiju kao znakovima pristupanja jer su to vizualni znaci koji n a m govore o t o m u kako netko pristupa informacijama. Postoji uroena neuroloka veza izmeu pokreta oiju i sustava predstava, jer se isti obrasci doga aju diljem svijeta (izuzevi baskijsku regiju u panjolskoj). Kada neto vizualiziramo iz nae prolosti, oi se pomiu gore ulijevo. Kada stvaramo sliku od rijei i pokuavamo zamisliti neto to nikada prije nismo vidjeli, oi se pokreu gore udesno. Oi se pokreu ulijevo kad je rije o zapamenim zvukovima, a na desnu stranu kad su u pitanju zamiljeni zvukovi. Kada pristupamo osjetima, oi e se obino sputati na desnu stranu, a kada priamo sami sa sobom, na lijevu. Ako besciljno zurite ispred sebe u daljinu, to takoer ukazuje na vizualizaciju. Denjaci uglavnom imaju obrasce p o k r e t a oima kako je prikazano na dijagramu. O n i su s u p r o t n i za ljevake, koji vjerojatno gledaju u d e s n o za z a p a m e n e prizore i zvukove, a ulijevo za izmiljene. Pokreti o i m a kao znakovi pristupanja nepromjenljivi su za nekoga ak i kad se ne poklapaju s ovim m o d e l o m . Primjerice, ljevak m o e gledati d o lje ulijevo za osjete i dolje u d e s n o za unutarnje dijaloge. M e u t i m , on e to initi uvijek i nee rabiti n a s u m i c e pokrete o i m a k a o znakove pristupanja. Uvijek postoje neke iznimke - obzirno promatrajte prije n e g o to primijenite ova opa pravila na bilo koga. O d g o v o r se ne nalazi u uopavanju, ve u ovjeku ispred vas. Iako je m o g u e svjesno pomjerati oi u bilo kojem pravcu tijekom razmiljanja, pristupanje o d r e e n o m p r i r o d n o m sustavu predstava p u n o je jednostavnije koristite li odgovarajue s p o n t a n e p o k r e t e oi ju. Postoje razni naini k a k o m o e t e istanano podeavati m o z a k da biste razmiljali na o d r e e n nain. elite li se sjetiti neega to ste vidjeli juer, bit e v a m lake pogledate li gore u d e s n o ili zurite ispred sebe. Tee ete se sjetiti spustite li pogled. Mi o b i n o n i s m o svjesni lateralnih p o k r e t a oiju i ne postoji razlog zato b i s m o to trebali i biti, no traenje informacija na p r a v o m mje stu m o e se pokazati k o r i s n o m vjetinom. Pokreti oiju kao znakovi pristupanja omoguavaju n a m saznati n a in na koji netko razmilja, i vaan dio N L P p o d u k e obuhvaa vje tinu zapaanja tih znakova k o d d r u g i h ljudi. To moete uiniti tako to ete postavljati razna pitanja i pratiti pogled, a ne odgovore. Pri mjerice, pitam li: Koje je boje sag u vaem predsoblju?" vi m o r a t e

54

55

NLP_JOSEPH

O'CONNOR

&

JOHN

SEYMOUR

vizualizirati svoje predsoblje kako biste odgovorili obzira na boju.

na pitanje, bez

Kako bi zvuao tvoj glas p o d v o d o m ? Zamisli da netko odsvira tvoju omiljenu pjesmu dvostruko bre. Kako bi zvuao pad glasovira s vrha deseterokatnice? Kako bi zvuao vrisak m a n d r a g o r e ? Kako bi zvuala m e t a l n a pila u metalnoj kolibi? PITANJA ZA ZAPOINJANJE UNUTARNJEG DIJALOGA: Kakvim t o n o m razgovara sam sa s o b o m ? T i h o izrecitiraj neku djeju pjesmicu. O d a k l e dolazi zvuk kada razgovara sam sa s o b o m ? to govori sebi kada sve krene nizbrdo? PITANJA ZA KINESTETIKA ULA (UKLJUUJUI MIRIS I OKUS): Kakav je osjeaj obui vlane arape? Kakav je osjeaj staviti noge u hladan bazen? Kako izgleda kad ti vuna dodiruje kou? Koja ti je ruka t r e n u t a n o toplija: lijeva ili desna? Kakav je osjeaj sjesti u u g o d n u , toplu kupku? Kako se osjea n a k o n d o b r o g jela? Zamisli kako mirie amonijak. Kako je kada srkne licu preslane juhe? Bitan je misaoni proces, a ne odgovori. ak nije ni n u n o davati ver balne odgovore. O nekim se pitanjima m o e razmiljati na razliite naine. Primjerice, elite li saznati koliko utora sa strane ima novi, m o e t e vizualizirati novi i prebrojati utore ili, kao d r u g u m o g u nost, prebrojati utore m e n t a l n o pipajui po r u b u novia. Stoga, postavite li pitanje koje treba izazvati vizualizaciju, a pokreti oiju kao znakovi pristupanja su drukiji, to treba pripisati fleksibilnosti i matovitosti. To ne znai da su obrasci b e z i z n i m n o loi, ili da ta osoba pogreno radi. Ako dvojite, pitajte: to misli?" Pokreti o i m a kao znakovi pristupanja odigravaju se veoma brzo i m o r a t e biti veoma p o z o r n i kako biste ih sve zapazili. O n i e ukazivati na cijeli sustav predstava koje netko koristi kako bi v a m odgovorio. Primjerice, u auditivnom pitanju o kripi vrata, n e t k o e m o d a vi-

M o d a ete poeljeti iskuati sljedeu vjebu sa svojim prijateljem. Sjednite na neko m i r n o mjesto, postavite mu sljedea pitanja i p r o matrajte njegove oi. Zabiljeite svoja zapaanja ako to elite. Neka odgovori b u d u kratki, a dovoljno je i da samo k i m n e glavom kada ima odgovor. Kada zavrite, zamijenite mjesta i sami odgovarajte na pitanja. O v i m e ne moete dokazati nita, nego s a m o saznati kako razmiljamo. PITANJA KOJA E BEZIZNIMNO ZA SOBOM POVLAITI ODGOVORE KOJI PODRAZUMIJEVAJU VIZUALNA SJEANJA Koje su boje vaa ulazna vrata? to vidi na p u t u do najblie trgovine? Kako izgledaju pruge na tigrovom tijelu? Koliko je visoka zgrada u kojoj ivi? Koji od tvojih prijatelja ima najduu kosu? OVI ODGOVORI PODRAZUMIJEVA!" E VIZUALNO KONSTRUIRANJE Kako bi izgledala tvoja soba kada bi je oblijepio t a p e t a m a s ruia stim tokicama? Gdje je jugoistok kada zemljovid okrene naopake? Zamisli ljubiasti trokut u c r v e n o m kvadratu. Kako srie svoje ime unazad? KAKO BISTE PRISTUPILI AUDITIVNIM SJEANJIMA, PITAJTE: Moe li uti svoju omiljenu glazbu u mislima? Koja vrata u tvojoj kui najvie kripe? Kakav zvuk uje kada je telefonska linija zauzeta? Je li trea nota nacionalne h i m n e via ili nia od druge? Moe li uti jutarnji misaoni o b r e d u sebi? PITANJA ZA AUDITIVNO KONSTRUIRANJE: Koliko bi bilo glasno kada bi u j e d a n glas vikalo desetoro ljudi?

56

57

zualizirati svaka vrata, m e n t a l n o osjetiti kako ih zatvara i uli zvuk. Moda e morati sve ponoviti nekoliko puta prije nego to e dati odgovor. O b i n o se koristi upravljaki sustav prije nego to se o d g o vori. N e t k o tko vizualno upravlja napravit e slike razliitih situacija u sluaju auditivnih i kinestetikih pitanja prije n e g o to uje zvuk i doivi osjet.
OSTALI ZNAKOVI PRISTUPANJA

sove u glavi, oi, ako vizualiziraju, ili a b d o m e n , ako je rije o nekim s n a n i m osjetima. Ti znakovi ne govore o e m u oni razmiljaju, ve s a m o kako razmiljaju. Radi se o govoru tijela na profinjenijoj i p r o ienijoj razini nego to je uobiajeno. Ideja o sustavu predstava veoma je korisna za razumijevanje naina na koji ljudi razmiljaju, a raspoznavanje znakova pristupanja vjeti na je od neprocjenjivog znaaja za o n e koji ele bolje komunicirati s d r u g i m a . Za terapeute i prosvjetne djelatnike je nuna. Terapeuti tako m o g u saznati kako razmiljaju njihovi klijenti i otkriti kako da to promijene. Prosvjetni djelatnici m o g u otkriti koji nain razmilja nja najvie odgovara o d r e e n o m p r e d m e t u i poduavati na tim pre ciznim vjetinama. Postoje razne teorije o psiholokim tipovima, utemeljene i na fizio logiji i na n a i n i m a razmiljanja. N L P prua d r u g e mogunosti. U o biajeni naini razmiljanja ostavljaju tragove na tijelu. Ti stavovi, geste i obrasci disanja koji su karakteristini za neki nain razmilja nja postat e uobiajeni kod onih ljudi koji razmiljaju uglavnom na taj nain. Drukije reeno, onaj tko govori brzo visokim t o n o m , tko die gornjim dijelom p r s n o g koa i tko je napet u predjelu r a m e n a , najvjerojatnije je n e t k o tko razmilja uglavnom u slikama. Onaj tko govori sporo, d u b o k i m glasom i die d u b o k o najvjerojatnije se u ve likoj mjeri oslanja na osjete. Razgovor i z m e u o n o g koji razmilja vizualno i o n o g tko razmilja u osjetima m o e biti frustrirajue iskustvo za obje strane. Vizualac e nestrpljivo lupkati n o g o m , dok kinestetiar nee moi vidjeti" zato ovaj d r u g i toliko hita. T k o god ima sposobnost prilagoditi se nainu razmiljanja d r u g i h ljudi, postizat e bolje rezultate. M e u t i m , p o t r e b n o je drati na u m u da je n u n o sva ta uopavanja iskustveno i opaajno provjeriti. N L P nije s a m o drukiji nain klasificiranja ljudi. Rei za nekog da je vizualan tip nije korisnije od izjave da ima crvenu kosu. A k o vas to zasljepljuje pa ne vidite to trenu tano radi, o n d a je vie nego beskorisna, i s a m o je jedan od naina stvaranja stereotipa. Moda ete doi u iskuenje govoriti o sebi i d r u g i m a koristei poj m o v e sustava predstava. Uiniti ovakvu pogreku znailo bi upasti

Pokreti o i m a nisu jedini znakovi pristupanja iako ih je najvjeroja tnije najlake zapaziti. Budui da su tijelo i um nerazdvojivi, nain na koji n e t k o razmilja uvijek n e k a k o d o e do izraaja a k o znate gdje treba gledati. To posebice pokazuju obrasci disanja, boja koe i dranje. Oni koji razmiljaju u vizualnim slikama obino govore bre i viim t o n o m od ostalih. Slike se u m o z g u brzo odvijaju te stoga moraju brzo govoriti kako bi drali k o r a k s njima. Diu gornjim dijelom plua i plitko. Dolazi do poveanja napetosti u miiima, posebice u r a m e n i m a , glava im je p o d i g n u t a p r e m a gore, a lice bijede nego obino. O n i koji razmiljaju u zvukovima diu ravnomjerno itavim g r u d i ma. Najee dolazi do malih ritmikih pokreta tijela, a glas je jasan, izraajan i zvonak. Glava im je d o b r o uravnoteena na r a m e n i m a ili malo nakrenuta, kao kada neto sluaju. O n i koji sa s o b o m razgovaraju obino naginju glavu na j e d n u stranu, naslonivi je na r u k u ili aku. O v o je p o z n a l o kao poza za telefonira nje" jer izgleda k a o da te osobe govore na nevidljivom telefonu. Neki e tiho ponavljati o n o to su uli. Moete vidjeti k a k o im se p o k r e u usne. Kinestetiki pristup karakterizira d u b o k o disanje iz t r b u h a , naje e p o v e z a n o s oputanjem miia. Glava je nagnuta p r e m a naprijed, glas dublji, a govor obino spor s d u g i m stankama. R o d i n o v a p o z n a t a skulptura Mislilac" sasvim s i g u r n o razmilja kinestetiki. Pokreti i geste t a k o e r govore kako netko razmilja. M n o g i e p o kazivati na organ ula koji koriste: primjerice, ui dok sluaju gla

ss

u z a m k u u koju je upala psihologija: izmisliti niz kategorija, a o n d a u njih ugurati ljude, bez obzira na to uklapaju li se oni u njih ili ne. Ljudi su uvijek bogatiji u o d n o s u na to kako ih uopavanje prikazuje. NLP prua dovoljno bogat niz m o d e l a koji se uklapaju u o n o to ljudi zaista ine i ne pokuava ih svrstati u stereotipe.
SUBMODALITETI

Slijedi popis najeih submodaliteta: VIZUALNI Bez distance (vieno vlastitim oima) ili distancirano (gledajui sebe) U boji ili crno-bijelo Uokvireno ili bez okvira D u b i n a (dvije ili tri dimenzije) Mjesto (primjerice, lijevo ili desno, gore ili dolje) Izdvajanje samoga sebe iz slike Svjetlo Kontrast Jasnoa (nejasno ili fokusirano) Kretanje (poput filma ili projekcije slajdova) Brzina (bre ili sporije od uobiajenog) Broj (podijeljen ekran ili u m n o e n e slike) Veliina AUDITIVNI Stereo ili m o n o Rijei ili zvukovi Jaina (glasno ili tiho) Ton ( m e k a n ili hrapav) Boja glasa (punoa zvuka) Lokacija zvuka Udaljenost od izvora zvuka Trajanje Kontinuiran ili n e k o n t i n u i r a n Brzina (bre ili sporije od uobiajenog) Jasnoa (jasan ili priguen) KINESTETIKI Mjesto Intenzitet Pritisak (jak ili blag)

Do sada s m o razmiljali o tri glavna naina razmiljanja - u zvuko vima, slikama i osjetima - ali to je s a m o prvi korak. Kada biste eljeli opisati sliku koju vidite, mogli biste dodati m n o g o detalja. Je li bila crno-bijela ili u boji? Je li bila p o k r e t n a filmska traka? Je li bila daleko ili blizu? Ovakva se razlikovanja m o g u napraviti bez obzira to je na slici. Takoer, i zvuk se m o e opisati kao visok ili nizak, bliz ili dalek, glasan ili tih. Osjet m o e biti snaan ili lagan, otar ili tup, blag ili jak. Kada u t v r d i m o opi obrazac miljenja, sljedei je k o r a k injenje preciznije o d r e d n i c e u n u t a r tog sustava. U d o b n o se smjestite i razmislite o neem to vam je ostalo u lijepom sjeanju. Prouite svaku sliku koje se sjetite. Promatrate lije vlastitim oima (bez o d m a k a ) ili o d n e k u d sa strane? Vidite li sebe na slici, vi ste distancirani. Je li u boji? Radi li se o slajdu ili filmu? Je li t r o d i m e n z i o n a l n a ili d v o d i m e n z i o n a l n a p o p u t fotografije? D o k gledate sliku, takoer je opiite iz ostalih kutova. A sada obratite p o z o r n o s t na neki zvuk koji je povezan s tim sjea njem. Je li tih ili glasan? Blizu ili daleko? O d a k l e dolazi? Na posljetku, obratite p o z o r n o s t na svaki osjet ili osjeaj koji je dio tog sjeanja. Kako ih osjeate? Jesu U kruti ili meki? Laki ili teki? Topli ili hladni? N L P l i t e r a t u r a ove razlike zove s u b m o d a l i t e t i m a . A k o s u sustavi p r e d s t a v a m o d a l i t e t i , o d n o s n o n a i n i k a k o doivljavamo svijet, o n d a s u s u b m o d a l i t e t i svojevrsni g r a d b e n i blokovi ula, o n o o d ega je svaki od njih - slika, z v u k ili osjet - napravljen. Ideje N L P - a koriste se stoljeima. N L P nije n a s t a o o n d a k a d a je o t k r i v e n . Stari su Grci govorili o u l n o m doivljaju, a Aristotel je o b r a i v a o s u b m o d a l i t e t e ne nazvavi ih tako k a d a je g o v o r i o o k v a l i t e t a m a ula.

Veliina Struktura (grub ili gladak) Teina (teak ili lagan) Toplina Trajanje (duina trajanja) Oblik O v o su neki od submodaliteta, ali ne svi. Neki su nekontinuirani ili digitalni: poput prekidaa za svjetlo, ukljuenog ili iskljuenog, isku stvo m o r a biti j e d n o ili d r u g o . U z m i m o kao primjer vizualan p a r nedistanciran/distanciran - slika ne m o e istovremeno biti j e d n o i d r u g o . M e u t i m , najvei broj submodaliteta uglavnom neprestance varira k a o da ih k o n t r o l i r a m o prekidaem za svjetlo koji m o e p o deavati intenzitet svjetlosti. O n i ine neku vrstu klizne skale, pri mjerice jasnou, svjetlost ili jainu zvuka. Pridjev analogan" rije je koja se rabi za opisivanje vrijednosti koje variraju u o d r e e n i m granicama. M n o g i od tih submodaliteta zarobljeni su u izrazima koje r a b i m o i ako pogledate popis na kraju ovog poglavlja, vidjet ete ih u n o v o m svjetlu, ili e v a m izgledati drukije jer m n o g o govore o t o m u k a k o radi va mozak. Na submodalitete moete gledati kao na najosnovniji operativni kod ljudskoga mozga, j e d n o s t a v n o nije m o g u e ita pomisliti niti se iega sjetiti bez submodalitetnih struktura. Sve dok ne obratite pozornost na njih, submodalitetna struktura doivljaja postojat e s a m o na nesvjesnoj razini. Najzanimljiviji aspekt submodaliteta je u o n o m to se dogaa kada ih promijenite. Neki se m o g u mijenjati bez ikakvog rizika ostavljanja posljedica. Drugi su, pak, p r e s u d n i za o d r e e n o sjeanja, i ako ih promijenite, promijenit e se u p o t p u n o s t i nain na koji doivlja vate to iskustvo. O b i n o utjecaj i znaaj sjeanja ili neke misli pred stavljaju vie funkciju nekoliko kljunih submodaliteta nego s a m o g sadraja. Kada se neto dogodi, to je prolo i ne m o e m o se vratiti natrag niti to promijeniti. Poslije toga mi vie ne reagiramo na dogaaj, n e g o samo na sjeanje na dogaaj koje se m o e promijeniti.

Iskuajte ovaj eksperiment. Sjetite se nekog lijepog dogaaja. Potrudi te se promatrati ga bez distance, svojim oima. Doivite ga onakvim kakav jest. A sada se distancirajte. Iskoraite i promatrajte osobu koja izgleda i zvui kao vi. To e sasvim izvjesno promijeniti va doivljaj tog dogaaja. Distanciranje od sjeanja oduzima mu emocionalnu snagu. Lijepo sjeanje izgubit e svoj ar, a n e u g o d n o svoju bolnu stra nu. Kada radite na traumi vano je najprije distancirati se od emoci onalnog bola, inae se moe dogoditi da svijest zaustavi cijeli proces i onemogui vam da razmiljate o dogaaju. Osjeaj se distanciranjem udaljava na sigurnu daljinu i vi moete ovladati njime. To ini temelj terapije lijeenja straha, obraene u o s m o m poglavlju. Kada idui put va um prizove neku bolnu scenu, distancirajte se. Kako biste u potpu nosti uivali u lijepim sjeanjima, budite nedistancirani. Moete mije njati nain na koji razmiljate. O v o je j e d n a od osnovnih informacija nepisanog Prirunika za korisnike mozga". Izvedite ovaj eksperiment, mijenjajte nain miljenja i otkrijte s u b m o dalitete koji su presudni za vas. Razmislite o nekoj specifinoj situaciji od emocionalnog znaaja za vas, koje se dobro sjeate. Najprije postanite svjesni vizualnog dijela tog sjeanja. Zamislite kako poveavate i smanjujete svjetlost, kao na televizoru. Zapaajte promjene u vaem doivljaju kada to inite. to vam se vie svia? Na kraju, vratite kako je bilo. Primaknite predstavu blie, a p o t o m je odgurnite u daljinu. U emu je razlika i to vam se vie svia? Vratile p o t o m kako je bilo. Ako je u boji, pretvorite je u crno-bijelu tehniku. Ako je bila crnobijela, dodajte joj boju. U e m u je razlika i to je bolje? Vratite p o t o m sve na staro. Ima li pokreta? Ako ih ima, usporavajte ih dok se ne zaustave. Potom ubrzavajte. Zapamtite to vam se vie svia i vratite na staro. Na posljetku, pokuajte se distancirati, a p o t o m budite nedistancirani. Neke ili sve ove promjene ostavit e d u b o k trag na osjeaj koji je pove zan s tim sjeanjem. Moda ete poeljeti sjeanje s o n i m znaajkama submodaliteta koje su vam se najvie svidjele. Moda vam se nee svi djeti polazine vrijednosti koje vam daje mozak. Jeste li imali priliku birati ih?

62

63

Sada nastavite iskuavati ostale vizualne submodalitete i promatrajte to se dogaa. Uinite isto i s auditivnim i kinestetikim aspektima sjeanja. Za najvei broj ljudi iskustvo je najintenzivnije i tei ga se zaboraviti ako je svijetlo, u boji, blizu i nedistancirano. Ako je tako i u vaem sluaju, p o t r u d i t e se na ovaj nain uskladititi svoja u g o d n a sjeanja. Usuprot t o m u , svoja n e u g o d n a sjeanja umanjite, p o t a m n i t e , o b o jite u crno-bijelu tehniku, udaljite i distancirajte se od njih. U oba e sluaja sjeanja ostati ista, s a m o e se promijeniti nain na koji ih pamtite. Loe stvari se dogaaju i ostavljaju posljedice s kojima m o r a m o ivjeti, ali nas ne moraju proganjati. H o e m o li se ovog tre nutka osjeati loe ako ih se sjetimo ovisit e o nainu na koji o njima mislimo. Treba uoiti p r e s u d n u razliku i z m e u stvarnog dogaaja i njegovog znaenja i snage koju mu pridijevamo s a m i m n a i n o m na koji ga p a m t i m o . Moda vas mui unutarnji glas. Usporite ga. Sada ga ubrzajte. Iskuavajte promjene u t o n u glasa. Iz kojeg pravca dolazi? to se dogaa kada promijenite pravac? to se dogaa kad je glasniji? Ili tii? Razgovor sa s a m i m s o b o m m o e biti pravi uitak Glas ak ne m o r a ni biti va. Ako nije, pitajte ga to radi u vaoj glavi. Promjena submodaliteta stvar je o s o b n o g iskustva i teko je m o e m o izraziti rijeima. Teorije je lako osporiti, ali je zato iskustvo uvjer ljivo. Bolje je da vi reirate svoj film i odluujete kako razmiljati nego da se predate na milost i nemilost predstavama koje, ini se, samovoljno djeluju. Kao i tijekom ljetnog televizijskog p r o g r a m a , i u m o z g u ima m n o g o ponavljanja, od ega je m n o g o starih i ne tako d o b r i h filmova. Ne m o r a t e ih gledati. Emocije imaju izvor, iako m o d a ne na svjesnoj razini. Takoer, emocije su same po sebi kinestetike predstave i imaju teinu, mjesto i intenzitet: imaju submodalitete koji m o g u biti promijenjeni. Osjeti

nisu posve nevoljni: moete se opredijeliti za dugaak put kako biste izabrali osjeaje koje elite. Emocije m o g u biti odline sluge, ali i ti rani ako su gospodari. Sustavi predstava, znakovi pristupanja i submodaliteti temeljni su gradbeni blok strukture naeg subjektivnog iskustva. Ne udi to ljudi stvaraju razliite m a p e svijeta. O n i imaju razliite upravljake i p r i m a r n e sustave predstava, razliite sinestezije i kodiraju sjeanje p o m o u razliitih submodaliteta. Kada, na koncu, koristimo jezik kako b i s m o komunicirali, istinsko je u d o to se razumijemo i o n o liko koliko se razumijemo.
P r i m j e r i rijei i f r a z a u t e m e l j e n i h n a u l i m a

VIZUALNE
Pogled, slika, arite, mata, uvid, prizor, praznina, vizualizirati, per spektiva, sjati, odraziti, pojasniti, ispitati, oko, fokusirati, predvidjeti, varka, oslikati, primijetiti, izgled, otkriti, pregledati, vidjeti, pokazati, pregled, vizija, gledati, nejasan, t a m a n .

AUDITIVNE
Rei, naglasak, ritam, glasan, ton, rezonantan, zvuk, m o n o t o n , gluh, zvoniti, pitati, naglasiti, zvuni, jasan, diskutirati, proglasiti, k o m e n tirati, sluati, zvono, buiti, bez rijei, vokalni, kazati, disonantan, skladan, otar, tih, nijem.

KINESTETIKE
D o d i r n u t i , rukovati, kontaktirati, gurati, trljati, vrst, topao, hladan, grub, prihvatiti se, guranje, pritisak, osjetljiv, stres, opipljiv, napetost, dodir, k o n k r e t a n , njean, zgrabiti, drati, ogrepsti, vrst, trpjeti, te ak, gladak.

NEUTRALNE
Odluiti, razmiljati, sjetiti se, znati, meditirati, prepoznati, p o b r i n u ti se, shvatiti, ocijeniti, obraditi, odluiti, nauiti, motivirati, p r o m i jeniti, svjestan, razmotriti.

64

65

OLFAKTIVNE
Namirisan, ustajao, riblji, njuni, mirisan, zadimljen, svje

Jasno izraen. Dati prijem. Drali jezik za zubima. Tako rei. Jasno i glasno.

GUSTATIVNE
Kiseo, zainjen, ljut, slan, soan, sladak.

VIZUALNE FRAZE
Vidim to misli. Poblie r a z m a t r a m ideju. G l e d a m o istim oima. I m a m maglovitu ideju. I m a slabu toku. Pokai mi to misli. Kad e pogledati unatrag, smijat e se ovome. To e baciti malo svjetlosti na cijelu stvar. Oslikava njegov pogled na ivot. Izgleda mi tako. Bez i j e d n e sjene sumnje. Gleda kritiki. eka ga svijetla b u d u n o s t . Rjeenje mu je bljesnulo pred oima. D u h o v n o oko. Prizor za bolne oi.

KINESTETIKE FRAZE
Bit e m o u kontaktu. Uhvatio sam se za tu ideju. Zadrati se sekundu. Osjeam to u kostima. Osoba tople due. H l a d n a muterija. Debelokoac. Zagrepsti po povrini. Na dohvat ruke. Doivjeti krah. Kontrolirati se. vrsta osnova. Uarena rasprava. Ne prati to priamo. Ljigavac.

FRAZE VEZANE ZA ULO MIRISA I ULO OKUSA


Nanjuiti nepriliku. Tu mi neto smrdi. Gorka pilula. Svje kao tratinica. On se u k u s n o oblai. Slatka osoba. Kiseli komentar.

AUDITIVNE FRAZE
Na istoj valnoj duljini. ivjeti u skladu. To je za m e n e panjolsko selo. P u n o mumljanja. Praviti se gluh. Zvuati poznato. Pogaa me u icu. Glazba za moje ui. Rije po rije. Neuto.

66

Tree poglavlje P S I H O L O K A STANJA I E M O C I O N A L N A SLOBODA


Kada kod nekoga nastupi oseka u e m o c i o n a l n o m i fizikom ivotu, esto k a e m o da je u oajnom stanju". Takoer, jasno vam je da m o rate biti dobro raspoloeni" kako biste neku priliku mogli p o t p u n o iskoristiti. to znai biti d o b r o raspoloen? Jednostavno reeno, to su sve misli, emocije i fiziologija koje izraavate u n e k o m trenutku: m e n t a l n e slike, zvukovi, osjeti, kao i dranje tijela i disanje. Um i tijelo p o t p u n o su povezani, tako da misli i s t o d o b n o utjeu na fizio logiju, a fiziologija utjee na misli. Nae raspoloenje neprestance se mijenja, i to je j e d n a od nekoliko injenica koje su p o u z d a n o tone. Kada p r o m i j e n i m o raspoloenje, sav se vanjski svijet mijenja, ili n a m se tako b a r e m ini. O b i n o s m o svjesniji svog e m o c i o n a l n o g stanja nego svoje fiziologije, dranja, gesta, ili obrasca disanja. Ustvari, s m a t r a se da se emocije ne m o g u svjesno kontrolirati: o n e su v r h ledenog brijega. Mi ne vidimo cijeli fizioloki i misaoni proces koji se nalazi ispod njega i p o d u p i r e e m o cije. To je o n i h devet desetina ledenog brijega ispod povrine vode. Beskorisno je pokuavati utjecati na emocije a p r i t o m ne mijenjati raspoloenje, k a o i kad b i s m o pokuavali ukloniti ledeni brijeg tako to e m o mu ukloniti vrh. On e j e d n o s t a v n o jo vie izbiti na povr inu, osim ako ne p o t r o i m o o g r o m n u koliinu energije kako b i s m o ga zadrali p o d v o d o m , a to je upravo o n o to esto inimo, koristei lijekove ili svoju volju. Smatra se da je m o z a k taj koji vodi, a tijelo ga posluno slijedi. Tako se m o e dogoditi da nae e m o c i o n a l n e navike zapeate na izraz lica i dranje, jer ne primjeujemo kako emocije modeliraju n a u fiziologiju.

69

Pokuajte uiniti sljedee: sjetite se nekog lijepog dogaaja, v r e m e na kada ste se zaista lijepo osjeali. Kada se prisjetite, razmislite o njemu. Provedite nekoliko m i n u t a proivljavajui ga to je m o g u e snanije. D o k se osjeate u g o d n o , osvrnite se oko sebe i obratite p o z o r n o s t na o n o to vidite i ujete d o k proivljavate taj dogaaj. Obratite pozornost na to kako se osjeate. Kada budete s p r e m n i , vra tite se u sadanjost. Zapazite kakav je utjecaj sve to imalo na vae t r e n u t a n o stanje, p o sebice na dranje i disanje. Dogaaji iz prolosti nisu zauvijek proli: m o g u vam p o m o i popraviti raspoloenje u sadanjosti. Iako su pri zori i zvukovi iz prolosti o d a v n a nestali, kada ih u mislima p o n o v n o stvorimo t r e n u t n i je osjeaj isto toliko stvaran i opipljiv kao i prije. Bez obzira na to kako ste se osjeali prije nego to ste proitali ovaj o d l o m a k , sebe ste upravo oraspoloili. A sada, za promjenu, pokuajte se sjetiti nekog pomalo n e u g o d n o g d o ivljaja iz prolosti. Kad vam p a d n e na pamet, prozivke ga ponovno. to vidite sada kada ste ga proivjeli? to ujete? Obratite p o z o r n o s t na to kako se osjeate. Nemojte se previe dugo zadravati na o v o m dogaaju, vratite se u sadanjost i obratite p o z o r n o s t na to kakve je posljedice sve to proi zvelo na vas. Usporedite prijanji osjeaj s ovim sadanjim. Takoer obratite pozornost na razlike u dranju i na obrasce disanja. Sada promijenite svoje raspoloenje. Uinile neto, p o m a k n i t e se i preusmjerile svoju p o z o r n o s t na neto d r u g o . Pogledajte kroz p r o zor, poskoite, potrite do d r u g o g kraja sobe i d o d i r n i t e zid, ili se sagnite i dodirnite prste na n o g a m a . Obratite p o z o r n o s t na fizike senzacije i na o n o to osjeate tog trenutka. Reeno N L P pojmovima, to je stanje promjene ili stanje prekida, i d o b r o je stupiti u njega svaki put kada primijetite da se osjeate ne gativno ili da niste na izvoru. Kad se god sjetite neeg n e u g o d n o g ili zapadnete u loe raspoloenje, cijelo vae tijelo p o p r i m i takvo stanje i zadrava ga kao obrasce napetosti miia, dranja ili disanja. Ova kva fiziki uskladitena sjeanja m o g u se odraziti na sva vaa b u d u a

iskustva tijekom izvjesnog v r e m e n a . Svi z n a m o kako izgleda ustati se iz kreveta na lijevu nogu. O n i koji pate od depresije nesvjesno su ovladali s p o s o b n o u zadravanja stanja bez izvora tijekom du eg v r e m e n a . Drugi su ovladali s p o s o b n o u svojevoljnog mijenja nja e m o c i o n a l n i h stanja, ostavljajui si tako slobodu koja pozitivno utjee na kvalitetu njihovog ivota. O n i u potpunosti proivljavaju e m o c i o n a l n e uspone i padove, ali ue, idu dalje i ne zadravaju se n e p o t r e b n o na emocionalnoj boli. Mi neprestance u ivotu doivljavamo razliita e m o c i o n a l n a stanja koja se smjenjuju, nekad bre, nekad sporije. Primjerice, ba ste n e raspoloeni u trenutku kad vas je prijatelj nazvao telefonom i prio pio vam neku d o b r u vijest. Vae se raspoloenje popravilo. Ili, d a n je m o d a bio sunan i lijep, a vi ste u p o t a n s k o m pretincu pronali neoekivano visok raun. Mentalni oblaci m o g u zakloniti i pravo sunce. Bolje da sami utjeete na svoje raspoloenje nego da s a m o reagirate na o n o to se zbiva oko vas. Nekoliko zadnjih m i n u t a osjeali ste se dobro, a p o t o m loe, a o n d a . . . o n a k o kako se sada osjeate. A u vanj skom se svijetu zapravo nita nije dogodilo. Sve ste to sami uinili.
ELICITACIJA

Elicitacija je rije koja se rabi u NLP literaturi da bi se opisao proces postupnog navoenja drugih ljudi u o d r e e n o stanje. Radi se o vjetini koju svakodnevno koristimo pod raznim imenima jer svi mi prilino umjeno d o v o d i m o ljude oko nas u razliita raspoloenja ili ih, opet, iz nekih drugih izbavljamo. To se postie rijeima, intonacijom i dr anjem. M e u t i m , ponekad se dogodi da ne elicitirate reakcije koje elite. Koliko li ste puta samo uli: to mu je, samo sam rekao. Najjednostavniji nain elicitiranja nekog raspoloenja je navoenje druge osobe da se sjeti nekog doivljaja kada se osjeala na odreeni nain. to ste vi izraajniji, odgovor e biti izraajuiji. Ako su va glas, vae rijei, izraz lica i poloaj tijela u skladu s reakcijom koju elite elicitirati, vea je vjerojatnost da ete to i ostvariti. Svi e vai n a p o r i uroditi p l o d o m . Pokuavate li nekoga smiriti, be smisleno je govoriti brzo i glasno, disati brzo i plitko i ivano se vr-

/u

N L P _ J U i t K M U l U N N U n & J u n IN j c n v i u u n

poljitL Unato vaim u m i r u j u i m rijeima, va e sugovornik postati jo ivaniji. Trebate raditi o n o to govorite. Stoga, elite li navesti ga da se osjea s a m o p o u z d a n o , pitajte ga o nekoj situaciji kada se tako osjeao. Govorite jasno, samouvjerenim glasom, diite ravnomjerno, podignite glavu, a tijelo uspravite. Vi se ponaate s a m o p o u z d a n o . Ako vae rijei nisu u suglasju s govorom tijela i intonacijom, va e sugovornik pratiti vau neverbalnu poruku. Takoer je vano da se va sugovornik uivi u dogaaj, a ne da ga p r o m a t r a distancirano, sa strane. Tako ete oivjeli intenzivnija sje anja. Zamislite da gledate nekoga kako jede vae omiljeno voe. Sada zamislite da vi jedete to voe. Sto je ukusnije"? Da biste elicitirali svoja raspoloenja, proivite te dogaaje to je m o g u e potpunije i ivopisnije.
KALIBRACIJA

Vodite r a u n a o t i m m a l i m z n a k o v i m a na koje o b i n o ne o b r a a m o p o z o r n o s t . A to su zapravo vanjske manifestacije misli. Rije je o fizikoj d i m e n z i j i tih misli. P o t o m z a m o l i t e prijatelja da razmilja o n e e m u to mu se ne svi a. O b r a t i t e p o z o r n o s t n a razlike. N e k a p o m i s l i n a n e k o g k o g a n e voli, zatim na j o n e k o g , sve d o k ne b u d e t e s i g u r n i da ste otkrili neke razlike u fiziologiji. R e e n o N L P r j e n i k o m , sada ste kalibri rali ta dva stanja. Z n a t e k a k o izgledaju. Z a m o l i t e ga da pomisli na j e d n u ili d r u g u o s o b u , ali da v a m ne p r i o p i na koju misli. Z n a t ete na koju o s o b u misli itajui z n a k o v e u fiziologiji koje ste ve otkrili. Izgledat e k a o da itate misli. Dakle, m o g u e j e usavravati ovu vjetinu. M i u g l a v n o m k a l i b r i r a m o nesvjesno. Primjerice, u p i t a m o li voljenu o s o b u eli li otii na r u a k , z n a t e m o i n t u i t i v n o i prije n e g o to o d g o v o r i koji je odgovor. D a " ili N e " nisu zadnji k o r a k u p r o c e s u razmiljanja. Ne m o e m o izbjei o d g o v o r tijelom, u m o m i j e z i k o m jer su toliko duboko isprepleteni. M o d a v a m se ve d o g o d i l o da s n e k i m r a z g o v a r a t e i i m a t e osje aj da ta o s o b a lae. To ste kalibrirali nesvjesno, dobili ste takav osjeaj ne znajui zato. to vie r a d i t e na kalibraciji, bit ete u t o m u uspjeniji. Razlike i z m e u p o j e d i n i h stanja bit e n e z n a t n e , a n e k e e biti b j e l o d a n e . Kako b u d e t e vjebali, sve ete lake ot krivati m a l e razlike. Razlike, ma k a k o m a l e n e bile, uvijek postoje. Kada v a m ula p o s t a n u izotrenija, zapazit ete ih.
SIDRA

unutarnjih

U terminologiji NLP-a kalibracija oznauje prepoznavanje razliitih stanja u d r u g i m ljudima. To je umijee kojim zasigurno vladate i koje rabite u s v a k o d n e v n o m ivotu, a isplati se razvijati ga i usavravati. Vi uoavate male razlike u izrazu lica drugih ljudi kada proivljavaju razliita sjeanja i razliita raspoloenja.Na primjer, kada se netko prisjeti neeg zastraujueg, usne mu se izdue i postanu tanje, problijedi u licu, a disanje mu postane ubrzano. Nasuprot t o m u , kad se prisjeti neeg lijepog, usne p o s t a n u punije, boja koe crvenija, disa nje sporije, a miii lica oputeniji. esto kalibracija nije toliko razvijena pa primijetimo neiju u z n e m i renost tek kada p o n e plakati. Previe se oslanjamo na o n o to n a m ljudi iskazuju rijeima, umjesto da rabimo svoje oi i ui. Valjda nije p o t r e b n o da nas netko udari a k o m u nos kako bismo kalibrirali da je bijesan, niti je p o t r e b n o umiljati si kakva sve znaenja ima neki pokret o b r v o m . Iskuajte ovu vjebu sa svojim prijateljem. Neka va prijatelj zamisli nekoga tko mu se jako svia. D o k on to ini, promatrajte mu poloaj oiju i glave. Obratite p o z o r n o s t na to je li mu disanje d u b o k o ili pli tko, b r z o ili sporo, die li gornjim ili donjim dijelom prsa. Zapazite jesu li mu miii lica oputeni, boju koe, veliinu usana i boju glasa.

Emocionalna stanja imaju o g r o m a n i posvemanji utjecaj na razmi ljanje i ponaanje. Nakon to ih elicitiramo i kalibriramo, upitajmo se kako ih iskoristiti da bi n a m bila od koristi u sadanjem trenutku. Potrebno je imati ih na neki nain stalno na raspolaganju i stabilizi rati ih ovdje i sada. Zamislite k a k o bi to utjecalo na va ivot kada biste se mogli preba civati u stanje vee sposobnosti po elji. Vrhunski politiari, sportai, umjetnici i poslovni ljudi moraju biti sposobni doi u takvo stanje

77

N L P _ _ J O b t H H O ' C O N N O R & J O H N S 11 M U U K

TREE

POGLAVLJEPSIHOLOKA

STANJA

EMOCIONALNA

SLOBODA

po potrebi. G l u m a c m o r a biti sposoban uivjeti se u ulogu kada se zastor p o d i g n e , ne sat v r e m e n a ranije, ili u sredini d r u g o g ina. To je bit profesionalizma. Takoer je vano iskljuiti se". G l u m a c m o r a prestati s u l o g o m kada se zastor spusti. M n o g i jako m o t i v i r a n i poslovni ljudi p o s t i g n u ve like stvari, ali p o t p u n o izgore i p o s t a n u nesretni, izgube obitelj ili, u e k s t r e m n o m sluaju, obole od neke bolesti. Upravljanje naim stanji ma zahtijeva m u d r u uravnoteenost. Svatko od nas ima o s o b n u povijest, bogatu razliitim e m o c i o n a l n i m stanjima. Da bismo ih p o n o v n o doivjeli p o t r e b a n n a m je okida, neka asocijacija u sadanjosti kako b i s m o elicitirali izvorni dogaaj. M o z a k s p o n t a n o povezuje dogaaje, i na taj nain dajemo znaenje o n o m u to r a d i m o . P o n e k a d su te asocijacije veoma u g o d n e : primje rice, omiljena pjesma koja nas podsjea na neki lijep dogaaj. Svaki put kad ujemo tu pjesmu, ona p o b u u j e u n a m a lijepe osjeaje. I svaki put kad se to dogodi, naa asocijacija postane snanija. Poticaj koji je povezan s n e k i m psiholokim stanjem i koji ga okida, rjenikom NLP-a zovemo sidro. D r u g i primjeri s p o n t a n i h pozitivnih sidara bile bi omiljene fotografije, evocirajui miris, ili glas, ili o d r e ene rijei voljene osobe. Sidra su obino vanjska. Budilica zvoni i vrijeme je da ustanete. kolsko zvono oznaava kraj o d m o r a . To su auditivna sidra. C r v e n o svjetlo na semaforu znak je da stanete, kimanje glavom znak je o d o bravanja. To su vizualna sidra. A miris svjee r a z m a z a n o g katrana m o e vas m a g i n o vratiti u scenu iz djetinjstva kada ste ga po prvi put osjetili. U r e k l a m n i m oglasima pokuavaju od m a r k e n e k o g p r o izvoda napraviti sidro za tu vrstu proizvoda. Sidro m o e biti bilo to to uvodi u neko e m o c i o n a l n o stanje, a t o liko su oigledna i rasprostranjena da ih jedva primjeujemo. Kako nastaju sidra? Postoje dva naina. Prvi nain je ponavljanjem. A k o u nekoliko situacija vidite da se crveno povezuje s opasnou, to e ostati usidreno. To je jednostavna m e t o d a uenja: crveno znai opa snost. D r u g i , p u n o vaniji nain je bacanje sidra u p r a v o m t r e n u t k u u situaciji kada je emocija snana. Ponavljanje je n u n o s a m o kada ne postoji e m o c i o n a l n o uivljavanje. Sjetite se v r e m e n a kada ste ili

u kolu (to je s a m o po sebi veliko s i d r o ) i shvatili k a k o lako ui te n e t o to je zanimljivo i intrigirajue. injenice koje vas n i s u z a n i m a l e usvajali ste ponavljajui ih m n o g o p u t a . to ste m a n j e e m o c i o n a l n o u k l j u e n i , p o t r e b n o j e vie ponavljati k a k o biste u s p o s t a v i l i asocijaciju. Asocijacije s u u g l a v n o m v e o m a k o r i s n e . Tako se stvaraju navike, a b e z n a v i k a ne b i s m o m o g l i f u n k c i o n i r a ti. A k o ste v o z a , vi ste ve uspostavili asocijaciju i z m e u z e l e n o g svjetla koje se mijenja u c r v e n o i o d r e e n o g p o k r e t a stopala na p a p u i c i k o n i c e . To nije svjesna r a d n j a o kojoj razmiljate svaki put, ali a k o ne n a p r a v i t e tu asocijaciju, m a l i su izgledi da ete preivjeti vonju. Neke asocijacije, iako k o r i s n e , n i s u ba u g o d n e . Kad u r e t r o v i z o ru u g l e d a t e policijski a u t o m o b i l , najvjerojatnije ete se zapitati u k a k v o m v a m je stanju a u t o m o b i l i k o j o m b r z i n o m vozite. Neke asocijacije n i s u k o r i s n e . M n o g i ljudi povezuju dranje g o vora s t r e m o m i b l a g i m n a p a d o m p a n i k e . Pri s a m o j p o m i s l i na ispit osjeaju se n e s i g u r n o i h v a t a ih u z n e m i r e n o s t . Rijei m o g u biti s i d r a . Rije test" s i d r o je za najvei broj kolske djece: o n a osjeaju t r e m u i n i s u u stanju p o k a z a t i k o l i k o znaju. U k r a j n j e m sluaju n e k i vanjski poticaj m o e o k i n u t i j e d a n j a k n e u g o d a n osjeaj. To je p o d r u j e fobija. P r i m j e r i c e , o n i koji se boje z a t v o r e n o g p r o s t o r a uspostavili su s n a n u asocijaciju i z m e u z a t v o r e n o g p r o s t o r a i osjeaja p a n i k e , i uvijek je ponavljaju. ivoti m n o g i h ljudi n e p o t r e b n o s u o g r a n i e n i s t r a h o v i m a i z p r o losti iju v r i j e d n o s t n i s u n a k n a d n o preispitali. N a m o z a k n e m o e ne stvarati asocijacije. Jesu li o n e koje ste napravili ili koje sada s t v a r a t e u g o d n e , k o r i s n e i p o z i t i v n e ? O v a m a ovisi kakve asocijacije stvarate. U z m i t e bilo koje dogaaje iz ivota koje s m a t r a t e t e k i m a ili i z a z o v n i m a i u n a p r i j e d o d l u i t e u k a k v o m biste se p s i h o l o k o m stanju eljeli susresti s njima. Za svaku situaciju z b o g koje ste n e s r e t n i m o e t e stvoriti n o v u asoci jaciju i stoga n o v i o d g o v o r koristei sidra. To se p o s t i e u dvije faze. Najprije izaberite e m o c i o n a l n o stanje koje elite, z a t i m ga poveite s p o t i c a j e m ili s i d r o m t a k o da ga m o e t e p r i z v a t i u sjeanje k a d g o d elite. S p o r t a i n o s e amajlije

74

75

NLP..JOSEPH

O'CONNOR

&

JOHN

SEYMOUR

TREE

POGLAVLJE_PSIHOLOSKA

STANJA

EMOCIONALNA

SLOBODA

k a k o bi iskoristili svoja u m i j e a i s n a g u . Nerijetko ih m o e t e vi djeti k a k o ine prave male ritualne pokrete u tu svrhu. Koritenje vlastitih stanja bogatih izvorima p o m o u sidara jedan je od najuinkovitijih naina mijenjanja svog ponaanja, k a o i ponaa nja d r u g i h ljudi. A k o se s n e k o m situacijom suoite s vie izvora nego prije, vae e se ponaanje promijeniti nabolje. Stanja bogata izvori ma klju su postizanja v r h u n s k i h rezultata. Kako mijenjate svoje p o naanje, lako se mijenja i ponaanje drugih ljudi. U k u p a n doivljaj te situacije bit e drukiji. Pozor! Tehnike promjena opisane u ovom poglavlju i u ovoj knjizi v e o m a su snana sredstva, a m o lei u vjetini osobe koja je koristi. Drvodjelja moe napraviti savren k o m a d namjetaja koristei pre cizne alate: isti alati u r u k a m a njegovog p o m o n i k a ne bi dali iste rezultate. Isto tako, p o t r e b n o je vjebati i raditi kako bi se d o b i o naj bolji zvuk na n e k o m d o b r o m glazbenom i n s t r u m e n t u . Drei teajeve velikom broju polaznika, uoili s m o z a m k e prigo d o m koritenja tih vjetina po prvi put. Od srca vam p r e p o r u a m o da ove tehnike uvjebavate u j e d n o m s i g u r n o m okruenju, kao to je N L P predavanje, sve dok ne steknete sigurnost, a umijee vam b u d e na zavidnoj razini.
USIDRAVANJE IZVORA

Ako ste izabrali izvor, a ne moete se sjetiti v r e m e n a kada ste se tako osjeali, sjetite se nekoga koga poznajete, ili ak nekog izmiljenog lika iz knjige. Kako bi izgledalo da ste kao oni, da proivljavate o n o to o n i osjeaju? Imajte na u m u da, iako likovi nisu stvarni, vai osje aji jesu, a to je bitno. Kada ste i to izabrali, bez obzira je li dogaaj stvaran ili izmiljen, s p r e m n i ste za idui korak, a to je izbor sidra koje e sluiti da taj izvor dovede u misli kada to elite. Najprije uspostavite kinestetiko sidro: neki osjet koji moete pove zati s izabranim izvorom. Dodirivanje palca prsta ili skupljanje ake na o d r e e n i nain m o e posluiti kao d o b r o sidro. Primijetio s a m j e d n o ustaljeno sidro na igralitu za skvo kada igrai dodiruju zid sa strane kako bi povratili sigurnost ako ne igraju d o b r o . Bitno je da je sidro jedinstveno i da nije sastavni dio trenutanog ponaanja. P o t r e b n o vam je karakteristino sidro koje se ne ponavlja stalno, stoga i ne m o e biti povezano s n e k i m d r u g i m slanjem ili radnjom. Takoer m o r a biti i n e p r i m j e t n o , neto to moete uiniti posve neupadljivo. Stoj na glavi m o e d o b r o posluiti kao sidro za postizanje samoLivjerenosti, ali ete time doi na glas kao ekscentrik koristite li ga kao p o m o pri dranju zdravica. Na redu su auditivna sidra. To m o g u biti rijei ili fraze koje govo rite u sebi. Nije bitno o kojim se rijeima ili frazama radi sve d o k su usklaene s osjeajem. Nain na koji to kaete, o d r e e n ton koji koristite, imat e isto toliko utjecaja koliko i same rijei i fraze. Neka bude karakteristian i nezaboravan. Primjerice, ako je samouvjere nost" stanje koje elite usidriti, sebi moete rei: Osjeam sve vee samopouzdanje", ili j e d n o s t a v n o : Samouvjerenost." Govorite sigur nim glasom. Pobrinite se da je izvor stvarno u skladu s p r o b l e m s k o m situacijom. Preostala su jo vizualna sidra. Izaberite neki simbol ili se prisjetite to ste vidjeli kada ste bili samouvjereni. To e funkcionirati sve dok je izabrani simbol karakteristian i d o k p o m a e prizivanju osjeaja u sjeanje. Kada ste izabrali sidro za svaki sustav predstava, sljedei se korak sastoji u p o n o v n o m proivljavanju osjeaja samopouzdanja j a s n i m

Sada e m o vam pokazati kako se pozitivni emocionalni izvori vezani za iskustva iz prolosti m o g u po potrebi prebacivati u sadanjost. M o da ete morati pozvati prijatelja kako bi vas on proveo kroz proces. Zavalite se u u d o b n u stolicu ili stanite na neko mjesto odakle cijeli proces m o e t e p r o m a t r a t i s distance. Sjetite se neke o d r e e n e situaci je u kojoj elite biti drukiji, osjeati se drukije i postupati drukije. P o t o m izaberite n e k o o d r e e n o e m o c i o n a l n o stanje, od m n o g i h koje ste iskusili u ivotu, a koje elite imati na raspolaganju u toj situaciji. To m o e biti bilo koje stanje bogato izvorima - samouvjerenost, hu mor, u p o r n o s t , kreativnost - to vam se god s p o n t a n o ini odgova rajuim. Kada to odredite, p r o n a i t e neki dogaaj u ivotu kada ste se tako i osjeali. Bez urbe promatrajte primjere koji vam padaju na p a m e t i izaberite onaj koji je najjasniji i najintenzivniji.

76

NLP_JOSEPH

O'CONNOR

&

JOHN

SEYMOUR

stvaranjem izvorne situacije. Iskoraite ili promijenite stolicu dok se p o t p u n o ne uivite u dogaaj. Zauzimanje razliitih e m o c i o n a l n i h stavova na razliitim mjestima p o m a e t o m u da ih j a s n o odvojite. Vratite se u mislima na taj izvor koji ste izabrali... Sjetite se gdje ste bili i to ste radili... D o k v a m slika postaje jasnija, zamislite da ste ba sada t a m o i da stvarno vidite to to vidite... Poinjete uti zvukove koji su se uli i p o n o v n o proivljavati osjeaje koji su toliko snano dio tog dogaaja. Odvojite o d r e e n o vrijeme i uivajte u t o m dogaaju koliko god m o ete intenzivnije... Kako biste zaista doivjeli p o t p u n i ulni doivljaj tog izvora, uinite p o n o v n o u o v o m t r e n u t k u o n o to ste tada inili. Primjerice, stavite tijelo u isti poloaj, ponovite neke p o s t u p k e (ako je m o g u e ) . . . Kada ti osjeaji d o u do v r h u n c a i p o n u blijedjeti, tjelesno se vratite u distancirani poloaj. Sada znate kako najbolje moete stvarati svoje izvore i koliko v a m v r e m e n a treba za to. Sada ste s p r e m n i usidriti svoj izvor. Koraknite na mjesto izvora i p r o ivite ga. Kada doete do vrhunca, gledajte vlastitu sliku, ponovite svoje geste i rijei. Sidra m o r a t e povezati s izvorom d o k se pribliava svom v r h u n c u . Kljuni je trenutak. Ako povezete n a k o n v r h u n c a , usidrili biste ga na izlazu iz tog stanja, a to nije o n o to v a m treba. Redoslijed sidara nije bitan, rabite onaj koji daje bolje rezultate ili ih rabite naizmjence. Ponekad kada vae osjeanje izvora d o e do vrhunca, bit e p o t r e b n o da iskoraite i promijenite stanje prije nego to b u d e t e s p r e m n i provjeriti sidro. Koristite sva tri sidra na isti nain i istim redoslijedom i obratite p o zornost do koje ste granice zaista doli u izvorino stanje. A k o niste zadovoljni, vratite se i ponovite cijeli p o s t u p a k kako biste pojaa li asocijacije i z m e u sidara i vaeg izvorinog stanja. M o d a e biti p o t r e b n o ponoviti sve ovo nekoliko puta, ali imati eljeno stanje na raspolaganju zaista vrijedi. Na posljetku, razmislite o nekoj buduoj situaciji kada e v a m najvje rojatnije trebati to izvorino stanje. to moete rabiti kao z n a k koji

vam ukazuje da trebate to izvorino stanje? Pronaite prvu stvar koju vidite, ujete ili osjetite, a koja vam daje do znanja da ste u toj situaciji. Znak m o e biti unutarnji i vanjski. Primjerice, odreeni izraz neijeg lica ili glas bili bi vanjski znakovi. Poetak unutarnjeg dijaloga bio bi unutarnji znak. Sama svijest o t o m u da moete izabrati kako se osjeati izvorino je stanje samo po sebi. O n a e takoer ometati uobiajene, usidrene reakcije. Vrijedno je usidriti tu svijest povezujui je sa znakom. Znak e onda posluiti kao signal da moete birati osjeanja. Ako nastavite rabiti sidro, nakon izvjesnog vremena sam e znak postati sidro izvorinog stanja. Okida loeg raspoloenja sada postaje jedan od onih koji bude osjeanje snage i bogatstva izvorima. Slijedi kratki pre gled osnovnih koraka procesa: Sidra moraju biti: Podeena u trenutku kada je stanje na vrhuncu. Jedinstvena i karakteristina. Jednostavna kako bi se identino mogla ponavljati. Povezana sa stanjem koje je jasno i u potpunosti proivljeno. Zakljuak o usidravanju izvorinih stanja: 1. Identificiranje situacije u kojoj elite raspolagati bogatijim izvorima. 2. Identificiranje odreenog izvora kojeg elite, primjerice samopouzda nja. 3. Odgovara li izvor, provjerite pitanjem: Kada bih mogao sada raspo lagati ovim izvorom, bih li ga zaista rabio?" Ako je odgovor potvrdan, nastavite. Ako nije, vratite se na korak broj dva. 4. Pronaite situaciju u ivotu kada ste imali takav izvor. 5. Izaberite sidra koja ete rabiti u svakom od tri glavna sustava predsta va: neto to vidite, ujete i osjeate. 6. Koraknite na neko drugo mjesto i u mislima se u potpunosti vratite na to izvorino stanje. Proivite ga ponovno. Kada dostigne vrhunac, promijenite stanje i iskoraite iz njega. 7. Ponovno doivite svoje izvorino stanje i kada ono doe do vrhunca, poveite sva svoja tri sidra. Zadrite to stanje koliko god elite, a p o t o m ga promijenite.

78

79

8. Iskuajte asocijaciju bacajui sidra naizmjence, ime ete utvrditi jeste li zaista uli u eljeno stanje. A k o niste zadovoljni, ponovite k o rak broj sedam. 9. Identificirajte znakove koji e v a m ukazati da ste se nali u p r o blemskoj situaciji u kojoj je p o t r e b n o iskoristiti svoje izvore. Ovaj e vas z n a k podsjetiti kada trebate uporabiti sidro. Sada m o e t e rabiti sidra k a k o biste prizvali svoje izvore k a d a god to elite. Ne zaboravite iskuati o v u , k a o i bilo koju d r u g u N L P t e h n i k u , k a k o biste otkrili n a i n na koji o n a najbolje djeluje u v a m a . N e k a v a m cilj uvijek b u d e na p a m e t i (osjeaj da ste bogatiji i z v o r i m a ) , i igrajte se s t e h n i k a m a d o k ne uspijete. N e k i m a je d o voljna gesta (bacanje n j i h o v o g k i n e s t e t i k o g sidra) da se d o v e d u u i z v o r i n o stanje. D r u g i za to koriste sva tri sidra. O v e p r o c e s e m o e t e rabiti k a k o biste usidrili razliite izvore. Neki ljudi u s i d r e razliite izvore na s v a k o m p r s t u . D r u g i , p a k , p o v e z u ju m n o t v o razliitih i z v o r i n i h stanja s j e d n i m s i d r o m k a k o bi napravili s n a n o i z v o r i n o sidro. O v a t e h n i k a d o d a v a n j a razlii tih izvora na i s t o m s i d r u p o z n a t a je k a o n a g o m i l a v a n j e izvora. Usidravanje i rabljenje i z v o r i n i h stanja je vjetina, i k a o sve vje tine postaje j e d n o s t a v n i j a i uinkovitija to je vie rabite. Neki ljudi smatraju da ve p r v i p u t djeluje d r a m a t i n o . D r u g i s m a t r a ju da je p o t r e b n o uvjebavati je k a k o bi ovladali n j o m e i uvjerili se da zaista d o n o s i n e k u p r o m j e n u . Sjetite se faze uenja. A k o je usidravanje za vas n e t o n o v o , e s t i t a m o v a m jer ste preli iz nesvjesnog u svjesno znanje. Uivajte u ovoj fazi d o k postajete svjesni svog znanja. Usidravanje izvora slui k a k o biste poveali e m o c i o n a l n e izbore. U ovoj se kulturi, za razliku od n e k i h d r u g i h , vjeruje da se e m o c i o n a l n a stanja ne m o e p o s t i i voljom i da su uvjetovana vanjskim o k o l n o s t i m a ili d r u g i m l j u d i m a . S v e m i r n a m j e m o d a p o m i j e a o k a r t e , ali mi m o e m o birati k a k o i k a d a igrati. Kao to je A l d o u s H u x l e y r e k a o : Iskustvo nije o n o t o ti se d o g a a , ve o n o to ti uini s o n i m to ti se d o g a a . "

POVEZIVANJE SIDARA

Sidra s e m o g u povezati tako d a j e d n o v o d i d r u g o m e . Svako s i d r o predstavlja kariku u l a n c u i o k i d a sljedee sidro, k a o to elektrini i m p u l s i prelaze od j e d n o g do d r u g o g ivca u n a e m u tijelu. Na n e k i su n a i n sidra vanjski o d r a z n a i n a na koji se u t i r u n o v i n e u r o l o k i p u t o v i u n a e m i v a n o m s u s t a v u od inicijalnog poticaja do n o v o g o d g o v o r a . Povezivanje sidara o m o g u u j e n a m lako i a u t o m a t s k o kretanje k r o z niz razliitih stanja. Povezivanje je o s o bito k o r i s n o n a l a z i m o li se u n e k o m n a g l a e n o p r o b l e m a t i n o m stanju, a izvor je previe d a l e k o da b i s m o do njega mogli d o i u j e d n o j fazi. P r i m j e r i c e , razmislite o situaciji k a d a ste se osjeali f r u s t r i r a n o . M o e t e li identificirati taj d o s l j e d a n z n a k koji o k i d a taj osjeaj? Ton glasa u vaem u n u t a r n j e m dijalogu? Neki osobit osjet? Neto to vidite? e s t o izgleda da se svijet u r o t i o p r o t i v vas, ali vi m o e t e k o n t r o lirati k a k o ete reagirali na tu u r o t u . Osjeaj frustracije n e e p r o mijeniti vanjski svijet. Kada osjetite taj u n u t a r n j i znak, o d l u i t e u koje ete se stanje p r e b a c i t i . M o d a u izvor znatielje? A o d a t l e u izvor k r e a t i v n o s t i ? Da biste napravili lanac, sjetite se v r e m e n a k a d a ste bili v e o m a znatieljni i usidrite ga, primjerice, k i n e s t e t i k i , d o d i r n u v i r u k u . Izaite iz tog stanja i sjetite se v r e m e n a k a d a ste bili v e o m a kre ativni i usidrite ga, primjerice, d o d i r n u v i n e k o d r u g o mjesto na ruci. Z a t i m se vratite u to stanje frustracije, i i m dobijete neki z n a k frustracije, bacite s i d r o znatielje. I d o k se osjeaj znatielje p r i bliava v r h u n c u , d o d i r n i t e s i d r o za k r e a t i v n o s t . Tako se uspostavlja m r e a ivanih asocijacija kroz koju se lako kreete od frustracije p r e k o znatielje do k r e a t i v n o s t i . Vjebajte to koliko god p u t a elite, t a k o da ta veza p o s t a n e a u t o m a t s k a . Tada k a d a ste elicitirali, kalibrirali i usidrili razliita e m o c i o n a l n a stanja, vjerojatno i m a t e s n a n o s r e d s t v o za savjetovanje i terapiju. Vi i vai klijenti i m a t ete brz i lak p r i s t u p bilo kojem e m o c i o -

TREE

P0GLAVUE_PSIHOL0SKA

STANJA

EMOCIONALNA

SLOBODA

n a l n o m stanju. Usidravanje m o e t e koristiti k a k o biste p o m o g l i klijentu da nevjerojatno b r z o uini p r o m j e n e , a m o e t e ga rabiti u bilo k o j e m sustavu, v i z u a l n o m , a u d i t i v n o m i k i n e s t e t i k o m .
SIDRA U KOLAPSU

sto, a p o t o m neka izie iz tog stanja. Ovako ete uspostaviti sidro za problemsko stanje. 6. Naizmjence rabei sidra, klijenta vodite iz jednog u drugo stanje slje deim iskazima: Dakle, postoje neki trenctci kada ste se osjeali tuno (bacite negativno sidro) i u tim situacijama vi biste se radije osjeali uplaeno (bacite pozitivno sidro)." Ovo ponovite u vie navrata mijenja jui na taj nain stanja. 7. Kada ste spremni, uvedite sljedee rijei, poput: Zabiljeite svaku promjenu koje ste svjesni" i bacite oba sidra istodobno. Pozorno proma trajte fiziologiju. Najvjerojatnije ete vidjeli znakove promjene i konfu zije. Uldonite negativno sidro pred pozitivnim. 8. Zamolite ga neka pristupi problemskom stanju ili neka baci negativno sidro kako biste provjerili to ste uinili. Vidjet ete kako dolazi u stanje izmeu ta dva ili u novo dmkije stanje, ili u pozitivno stanje. Ako jo uvijek dobivate negativno stanje, otkrijte koji su drugi izvori potrebni vaem klijentu. Usidrite to na istom mjestu kao i prvi pozitivan izvor i nastavite od toke broj est. 9. Na koncu, neka zamisli situaciju u blioj budunosti u kojoj oekuje da bi se m o g a o osjeati n e u g o d n o i zamolite ga da brzo proe kroz nju u svojoj mati dok vi opaate njegovo stanje. Sluajte dok opisuje. Ako niste zadovoljni njegovim stanjem ili ako je on jo uvijek nezadovoljan ishodom, otkrijte koji su mu drugi izvori potrebni, usidrite ih na istom mjestu kao i prvi pozitivan izvor i nastavite dalje od toke broj est. Sidra u kolapsu nee djelovati ako je pozitivno stanje slabije od negativnog i moda e biti potrebno nagomilati pozitivne izvore na jedno sidro da biste uspjeli. Jedan od razloga tomu to se dogaa navodi nas na razmiljanje da iv ani sustav zapravo pokuava angairati dva meusobno nespojiva sta nja istodobno. Budui da to nije u stanju, pokuava neto drugo. Stari obrazac je slomljen i stvaraju se novi. O v o objanjava konfuziju koja se esto dogaa kada su dva sidra u kolapsu. Sidra n a m omoguuju svjesno koritenje iskustva kroz prirodni proces koji obino koristimo nesvje sno. Mi usidravamo sve vrijeme, obino posve nasumice. Umjesto toga, m o e m o biti m n o g o selektivniji glede sidara na koje reagiramo.

Sto bi se dogodilo k a d biste pokuali i s t o d o b n o osjetiti i vrue i hla dno? to se dogaa kada pomijeate utu i plavu boju? to se dogaa kada bacite dva suprotna sidra odjedanput? Hoete li osjetiti toplinu ili e nastati zelena boja? Da bi dolo do kolapsa sidara, p o t r e b n o je usidriti j e d n o neeljeno negativno stanje (bilo da se zove h l a d n o ili plavo) i pozitivno stanje (bilo o n o vrue ili uto) i p o t o m bacite oba sidra istodobno. N a k o n kratkog razdoblja konfuzije, negativno e se stanje promijeniti i nastat e novo i drukije stanje. O v u t e h n i k u si dara u kolapsu m o e t e iskuati sa svojim prijateljem ili klijentom. Slijedi kratki pregled postupka: pobrinite se ostvariti i zadrati uz vrat sve vrijeme. SAETAK 1. Identificirajte p r o b l e m s k o stanje i s n a n o pozitivno stanje koje bi bilo poeljno u toj situaciji. 2. Elicitirajte pozitivno stanje i kalibrirajte fiziologiju tako da ga m o e t e p r e p o z n a t i . Izvedite ga iz tog stanja: navedite klijenta u n e k o d r u g o stanje usmjeravajui njegovu p o z o r n o s t u d r u g o m pravcu i zamolite ga da se pomjeri. 3. P o n o v n o elicitirajte eljeno stanje i usidrite ga p o s e b n i m d o d i r o m i/ili rijeju ili frazom, a p o t o m neka klijent izie iz tog stanja. 4. Testirajte p o z i t i v n o sidro k a k o biste se uvjerili da je uspostavlje n o . Bacite sidro t a k o to ete d o d i r n u t i isto mjesto i/ili izgovoriti odgovarajue rijei. Uvjerite se da zaista vidite fizionomiju koja ukazuje na eljeno stanje. A k o ne vidite, p o n o v i t e k o r a k e od broja j e d a n do broja tri k a k o biste napravili jae asocijacije. Kada u s p o stavite pozitivna sidra za eljeno stanje, neka klijent izie iz tog stanja. 5. Identificirajte n e g a t i v n o stanje ili iskustvo, p o n o v i t e k o r a k e od toke dva do toke etiri i usidrite ga d o d i r o m na n e k o d r u g o mje-

82

83

NLP.JOSEPH

O'CONNOR

&

JOHN

SEYMOUR

TREE

POGLAVLJE

PSIHOLOKA

STANJA

EMOCIONALNA

SLOBODA

MIJENJANJE O S O B N E POVIJESTI

3. Neka klijent razmisli u okviru svog sadanjeg iskustva koji bi to izvori, da je tada raspolagao njima, pridonijeli da ta iskustva b u d u pozitivna, a ne problematina. Najvjerojatnije e identificirati izvore rijeima i frazama p o p u t sigurnost", biti voljen" ili razumijevanje". Izvor m o r a dolaziti iz njegove osobe i biti p o d njegovom k o n t r o l o m . Ako bi se s a m o ostali ljudi iz te situacije ponaali drukije, to ne bi klijenta dovelo do novih saznanja. On m o e elicitirati razliite rea kcije d r u g i h ljudi koji su bili ukljueni s a m o ako se i sam promijeni. 4. Elicitirajte i usidrite j e d n o o d r e e n o iskustvo n e o p h o d n o g izvora i testirajte to pozitivno sidro. 5. Zadrite to pozitivno sidro, p o n o v n o vratite klijenta do najranijeg iskustva. Pozovite ga da sam sebe p r o m a t r a s distance s t u n n o v i m izvorom i obratite p o z o r n o s t k a k o se mijenja njegovo iskustvo. Po tom mu recite da pristupi t o m iskustvu bez distance, s tim izvorom (vi jo uvijek drite sidro), te da p o n o v n o proivi cijeli taj dogaaj. Sad kada ima novi izvor neka obrati p o z o r n o s t na reakcije d r u g i h ljudi u toj situaciji. Pozovite ga da zamisli kako bi dogaaj izgledao s njihovog stajalita, da bi tako m o g a o dobiti osjeaj k a k o oni vide nje govo novo ponaanje. A k o je u bilo kojoj fazi nezadovoljan, neka se vrati na toku etiri, identificira i nagomila d r u g e izvore s kojima e pristupiti toj situaciji. Kada je klijent zadovoljan, doivljaj te situacije je drukiji i iz nje m o e nauiti neto novo. Uklonite sidro i izvedite ga iz tog stanja. 6. Testirajte promjenu lako to neete rabiti ni j e d n o sidro, nego ete traiti od klijenta da se sjeti tog prolog iskustva i primijeti kako se sjeanje promijenilo. Obratite p o z o r n o s t na fiziologiju. Ako postoje neki znakovi koji ukazuju na negativno stanje, vratite se na toku etiri i nagomilajte vie izvora.

Ljudsko iskustvo postoji s a m o u sadanjem trenutku. Proli dogaaji postoje s a m o kao sjeanja i da bismo ih se sjetili potrebno je p o n o v n o doivjeti ih na neki nain u sadanjosti. Budunost postoji kao oeki vanje ili matanje, no ona je takoer stvorena u sadanjosti. Usidravanjem izbjegavamo tiraniju prolih negativnih iskustava i stvaramo pozitivniju budunost, to n a m omoguava poveanje emocionalne slobode. Mijenjanje osobne povijesti je tehnika pomou koje redefiniramo mu na sjeanja u svjetlu sadanjeg iskustva. Svi mi i m a m o bogatu osobnu povijest koja postoji kao sjeanje u sadanjosti. I dok o n o to se zai sta dogodilo (ma to to bilo, jer sjeanje nije pouzdano) ne m o e m o promijeniti, mi m o e m o promijeniti znaenje koje o n o ima za nas u sadanjosti, pa stoga i uinke na nae ponaanje. Primjerice, ljubomora nije utemeljena na stvarnom dogaaju, nego na iskonstruiranim dogaajima, na o n o m e to vjerujemo da se dogodilo. Reakcija na te slike je da se osjeamo loe. Iako se nikada nisu odigrale, slike su dovoljno stvarne da prouzroe neke ekstremne reakcije. A k o su dogaaji u prolosti bili toliko traumatini i snani da ak i p o m i s a o na njih izaziva bol, tada bi trebalo koristiti tehniku lijeenja fobija iz o s m o g poglavlja, koja slui za razrjeavanje intenzivnih nega tivnih iskustava. Tehnika mijenjanja osobne povijesti korisna je kada se problematine situacije stalno ponavljaju. Radi se o vrsti osjeaja koje m o e m o svesti pod pitanje: Zato to stahio inim?" Prvi je korak pri koritenju ove tehnike s klijentom ili prijateljem, naravno, uspostavljanje i odravanje uzvrata. SAETAK 1. Identificirajte negativno stanje, elicitirajte ga, kalibrirajte i usidrite ga, a p o t o m izvedite klijenta iz tog stanja. 2. Zadrite negativno sidro, a klijent se treba vratiti u prolost i ra zmiljati o v r e m e n u kada se slino osjeao. Nastavite sve d o k ne d o e do najranijeg iskustva te vrste kojeg se sjea. Bacite sidro, izvedite klijenta iz tog stanja i vratite ga p o t p u n o u sadanjost.

ISKORAK U BUDUNOST

Doivljavati situaciju unaprijed u rjeniku NLP-a zovemo iskorakom u b u d u n o s t , i to je krajnja toka m n o g i h N L P tehnika. Iskoraite u b u d u n o s t u mati s n o v i m izvorima koje imate i doivite je unapri jed o n a k o kako elite da se dogodi. Na primjer, iskorak u b u d u n o s t u tehnici mijenjanja osobne povijesti je kada traite od klijenta da

85

N L P J O S E P H O'CONNOR & JOHN SEYMOUR

I K t U

rU(iLAVLJt_rblnOLObKA

MANJA

cMUlIUNALNA

bLOBODA

sljedei put zamisli neku problematinu situaciju koja e se moda p o noviti. Dok on to ini, vi kalibrirajte ne biste li primijetili neki znak p o vratila u negativno stanje. Ako se pojavljuje, onda vam je jasno da imale jo m n o g o posla. Iskorak u b u d u n o s t je provjera je li va t r u d u r o d i o p l o d o m . To je najblie to se moete pribliiti nekoj problematinoj situaciji. No do prave provjere je li dolo do neke promjene doi e sljedei put kada se klijent suoi sa stvarnim p r o b l e m o m . Moe se dogoditi da se sa znanja i promjene usidre u sobi u kojoj se odrava terapija. Uenje se lako usidri u uionicu, a poslovni planovi u sobu za sastanke. Stvaran je ivot pravi test. Kao drugo, iskorak u budunost jedna je vrsta mentalne probe. Men talna priprema i proba nuni su obrasci koje prakticiraju svi vrhunski izvoai: glazbenici, prodavai, a posebice sportai. Cijeli program obu ke utemeljen je na ovom jednom jedinom elementu. Mentalna je proba vjeba u mati, a budui da su tijelo i um jedno, tijelo se na taj nain priprema za stvarnu situaciju. Ako mozgu dajete snane pozitivne slike uspjeha, programirat ete ga da misli na taj nain, pa e i uspjeh biti vjerojatniji. Oekivanja su pro roanstva koja sama dovode do ostvarenja. Ideje iskoraka u budunost i mentalnih proba mogu se koristiti kako biste uili iz svakodnevnog ivota, a mogu posluiti i za stvaranje novih obrazaca ponaanja. Moda ete eljeti svake veeri ponoviti ove korake prije odlaska na spavanje. D o k razmiljate o d a n u koji je iza vas izaberite iz njega neto to ste uinili d o b r o i neto zbog ega niste ba sretni. Promatrajte oba dogaaja, osluhnite glasove, proivite ili p o n o v n o bez distanciranja. Potom iskoraite i zapitajte se: to sam m o g a o uiniti drukije?" Koji su kljuni izbori koje ste uinili? Kako moete neto d o b r o pre tvoriti u jo bolje? Takoer, moete identificirati izbore koje ba i niste najsretnije uinili. A sada dogaaj p o n o v n o proivite u cijelosti, ali tako da se vi druki je ponaate. Kako izgleda? Kako zvui? to osjeate? Ovaj mali ritual ugradit e izbor. Moete raspoznati z n a k koji e vas upozoriti svaki p u t k a d a bi se m o g l o odigrati neto loe k a k o biste uinili neki d r u g i izbor koji ste m e n t a l n o ve uvjebali.

Ovu vrstu tehnike moete koristiti za stvaranje p o t p u n o novog pona anja, kao i za unoenje promjena i poboljanja neega to ve radite.

GENERATORI N O V O G PONAANJA

O v o je j e d n a u o p e n a tehnika koja se rabi u sluaju da elite usvojiti neki novi obrazac ponaanja, ili promijeniti ili pospjeiti ve postoje e. Primjerice, elite biti bolji u n e k o m vama omiljenom sportu. P r o matrajte u mislima k a k o se p o n a a t e o n a k o k a k o biste eljeli, kako izvodite, na primjer, d o b a r servis u tenisu. A k o je to teko, zamislite kako to radi netko tko vam je uzor. Budite Stephen Spielberg u m i slima. Promatrajte prizor kako se odvija pred vaim oima. Ostanite distancirani d o k presluavate i miksate zvunu traku. Vi ste i zvijezda i redatelj. A k o su ukljueni i drugi ljudi, promatrajte kako oni reagi raju na o n o to inite. Reirajte prizor i miksajte zvunu traku sve d o k ne budete u p o t p u nosti zadovoljni, a o n d a zakoraknite u sliku u sebi i potrite k a o da to stvarno i inite. D o k to radile, obratite p o s e b n u p o z o r n o s t na svoje

86

87

N L P ^ J U b b P H U ' I U N N U K & JUHN b fc Y M U U K

osjeaje i na reakcije ljudi oko vas. Je li to novo ponaanje u skladu s vaim sustavom vrijednosti i integritetom vae osobe? A k o osjeaj nije pravi, vratite se na redateljsko mjesto i promijeni te film prije nego to zakoraknete unutra. Kada budete zadovoljni zamiljenom slikom, raspoznajte unutarnje ili vanjske znakove koje moete rabiti kako biste okinuli to ponaanje. Mentalno vjebajte uoavanje znakova d o k prolazite kroz to iskustvo. G e n e r a t o r novog ponaanja jednostavna je, ali korisna tehnika za osobni i profesionalni razvoj. Svako se iskustvo pretvara u prigodu da se neto naui. to to ee inite, bre ete se kretati p r e m a o n a kvoj osobi kakva zaista elite biti.
Nijedan ovjek nije otok s a m za sebe. John Donne

etvrto poglavlje

PETLJE I S U S T A V I
Na komunikaciju moete gledati kao na jednostavan u z r o n o - p o sljedini o d n o s . Izdvojite j e d a n takav o d n o s , odredite uzrok i analizi rajte posljedice, ne uzimajui u obzir d r u g e utjecaje. O t o m u se esto govori k a o da se upravo tako odvija, ali je posve jasno da se radi o velikom pojednostavljenju. Z a k o n uzroka i posljedice djeluje kod neivih bia: ako se j e d n a bi ljarska kugla sudari s d r u g o m moete prilino t o n o predvidjeti mje sto na kojem e se zaustaviti svaka od njih. Nakon p o e t n o g sudara o n e nemaju vie nikakav utjecaj j e d n a na drugu. iva su bia neto d r u g o . Udarim li psa, m o g u izraunati snagu udar ca i tono izraunati koliko daleko bi pas trebao odletjeti" u n e k o m pravcu s obzirom na njegovu veliinu i teinu. Ustvari, to bi se malo drukije odvijalo: da sam dovoljno luckast udariti psa, on bi se m o da o k r e n u o i ugrizao me. Mala je vjerojatnost da e pas dospjeti t a m o gdje bi trebao dospjeti p r e m a N e w t o n o v i m zakonima. Ljudski su odnosi sloeni - m n o g o toga odvija se istodobno. Ne moe se t o n o predvidjeti to e se dogoditi jer ponaanje j e d n o g ovjeka utjee na reakciju drugog. Naziv za taj o d n o s je petlja: mi neprestan ce p r o m a t r a m o p o v r a t n e informacije k a k o b i s m o znali to e m o slje dee uiniti. Ako se usredotoujemo s a m o na j e d n u stranu petlje, to je kao da p o k u a v a m o shvatiti to se dogaa u tenisu prouavajui s a m o j e d n u stranu terena. M o e m o provesti cijeli ivot pokuavajui shvatiti kako u d a r a c loptice utjee na to da se o n a vrati natrag, kao i

88

89

zakone koji odreuju kakav m o r a biti idui udarac. Ljudska je svijest ograniena i ne m o e vidjeti cijelu petlju komunikacije, nego s a m o njezine pojedine djelie. Tek udruivanje sadraja i konteksta komunikacije zajedno daju zna enje. Kontekst je sveukupno okruenje, cijeli sustav koji obuhvaa sadraj. to znai j e d a n k o m a d i slagalice? Sam po sebi nita: nje govo znaenje ovisi o mjestu koje ima na slici, gdje se uklapa i u k a k v o m je o d n o s u s d r u g i m k o m a d i i m a . to znai j e d n a nota? Sama po sebi gotovo nita: njezino znaenje ovisi o t o m u u kakvom je o d n o s u s d r u g i m n o t a m a , o visini i o tra janju. Ta ista nota zvuat e p o t p u n o drukije promijene li se okolne note. Postoje dva glavna naina kako m o e m o razumjeti neki dogaaj ili iskustvo. Jedan je nain usredotoivanje na sadraj, informaciju. to je ovaj komadi? Kako se zove? Na koji je nain slian d r u g i m a ? Obrazovanje se uglavnom tako odvija: komadii slagalice m o g u biti toliko zanimljivi i lijepi da ih izdvojeno prouavamo, ali nae e sa znanje biti j e d n o d i m e n z i o n a l n o . P o t p u n o razumijevanje zahtijeva posve drukiji pristup: razumijevanje o d n o s a ili konteksta. to znai komadi? U kakvom je o d n o s u s d r u g i m ? Gdje je njegovo mjesto u sustavu? Na unutarnji svijet uvjerenja, misli, sustava predstava i s u b m o d a liteta t a k o e r ini sustav. Mijenjanje j e d n o g m o e ostaviti o g r o m n e posljedice i prouzroiti d r u g e promjene, k a o to s m o vidjeli u sluaju mijenjanja submodaliteta svog iskustva. Nekoliko d o b r o izabranih rijei u p r a v o m t r e n u t k u moe promijeniti na ivot. Mijenjanje j e d n o g m a l o g djelia sjeanja m o e promije niti cjelokupno stanje nae svijesti. To se dogaa kada su u pitanju sustavi: j e d a n mali p o m a k u p r a v o m smjeru m o e dovesti do veli kih promjena, no p o t r e b n o je znati gdje trebate pogurati. Ne vrijedi pokuavati. M o e m o uloiti m n o g o truda pokuavajui se osjeati bolje, a na kraju e m o se osjeati jo gore. Kao kada svom s n a g o m g u r a m o vrata pokuavajui ih otvoriti p r e m a van, pri e m u potroi mo p u n o energije prije nego to shvatimo da vrata m o r a m o povui jer se zapravo otvaraju p r e m a u n u t r a .

Kada neto ciljano r a d i m o , m o r a m o provjeriti postoje li neke u n u tarnje sumnje ili dvojbe. Potrebno je obratiti pozornost na vanjsku ekologiju i procijeniti koje e posljedice nai ciljevi imati na iri su stav o d n o s a . Dakle, rezultati naih p o s t u p a k a vraaju se preko petlje. K o m u n i k a cija je o d n o s , a ne kanal informacija u j e d n o m pravcu. Ne moete biti uitelj ako n e m a t e uenika, ili prodava bez kupaca, ili savjetnik bez klijenata. Usrdno, ali m u d r o ponaanje predmnijeva procjenjivanje o d n o s a i meuovisnosti koji vladaju i z m e u nas i drugih. Ravnotea i o d n o s i z m e u dijelova naega u m a predstavlja zrcalo ravnotee i o d n o s a koje i m a m o s vanjskim svijetom. Razmiljati u d u h u NLP-a znai razmiljati u t e r m i n i m a sustava. Primjerice, Gregory Bateson, j e d n a od najutjecajnijih osoba u razvoju NLP-a, primjenjivao je kib e r n e t i k o ili sustavno razmiljanje na biologiju, evoluciju i p s i h o logiju, a Virginia Satir, istaknu ti obiteljski terapeut i jedan od izvornih m o d e l a za NLP, obitelj je shvaala kao uravnoteen sustav o d n o s a , a ne skup individualaca s probleinima koje treba rijeiti. Svaka je osoba dragocjen dio. Pomagala je obi teljima da ostvare bolji i zdra viji o d n o s , a njezina je vjetina bila u t o m u to je tono znala gdje treba intervenirati i tko bi se trebao promijeniti kako bi se svi odnosi poboljali. Kao i kod kaleidoskopa, ne moete p r o mijeniti j e d a n djeli, a da ne promijenite cijeli obrazac. No pitanje je koji dio treba p r o m i jeniti kako bi se stvorio eljeni obrazac? U t o m u lei umijee uspjene terapije.

90

91

Najbolji nain utjecaja na druge je da se sami promijenimo. Ako se mi jenja odnos izmeu nas i drugih, tada se i drugi ljudi moraju mijenjati. Ponekad provodimo m n o g o vremena na jednoj razini pokuavajui ne koga promijeniti, dok ga na drugoj razini svojim ponaanjem podrava mo u o n o m e to ini. Richard Bandler to naziva odmakni se.. .blie, obrascem. Moe se napraviti zgodna usporedba s fizikakiim efektom leptira". Te orijski, z a m a h o m svojih krila leptir m o e promijeniti vrijeme na drugoj strani zemaljske kugle, jer moe doi do poremeaja zranog tlaka u kri tinom trenutku i na pogrenom mjestu. U sloenim sustavima mala promjena moe imati ogromne posljedice. No, nisu svi elementi u sustavu podjednako vani. Neke m o e m o mi jenjati gotovo bez k a k v i h posljedica, dok e promjena drugih imati ogroman utjecaj. elite li izazvati promjene u vaem pulsu, teku, duini ivota ili brzini rasta, potrebno je samo podmititi malu lijezdu na dnu vae lubanje - hipofizu. O n a u tijelu predstavlja glavnu kontrolnu plou. Radi na istom principu kao i termostat koji kontrolira centralno grijanje: mi vidimo svaki radijator posebno, ali ih jedan termostat sve kontrolira. Termostat je vieg logikog reda od radijatora koje kontrolira. NLP identificira i rabi uinkovite elemente zajednike razliitim psiho lokim pravcima. Ljudski mozak ima istu strukturu u cijelom svijetu, a stvorio je najrazliitije psiholoke teorije, iz ega proistjee da nuno ima iste osno vne obrasce. NLP je na razliitoj logikoj razini zato to preu zima obrasce iz svih podruja psihologije. Knjiga koja daje na putke kako se rade mape na razliitoj je razini od knjiga mapa, iako je i ona samo knjiga.

PETLJE ZA UENJE

P u n o vie u i m o na vlastitim grekama nego iz situacija u kojima s m o bili uspjeni. Greke n a m osiguravaju korisnu povratnu infor maciju i mi p r o v o d i m o prilino m n o g o v r e m e n a razmiljajui o nji m a . Rijetko k a d a neto u i n i m o o d m a h kako valja, osim kad je to neto j e d n o s t a v n o , a i tada postoji jo m n o g o prostora za usavra vanje. U i m o tako to se svaki p u t sve vie pribliavamo eljenom cilju. i n i m o to m o e m o (sadanje stanje) i u s p o r e u j e m o s o n i m e m u teimo (eljeno stanje). To k o r i s t i m o kao povratnu informaci ju kako b i s m o pri ponavljanju radnje smanjili razliku i z m e u onoga to elimo i onoga to dobivamo. Polako se pribliavamo svome cilju. Usporeivanje upravlja naim uenjem na svim r a z i n a m a od svje snog neznanja do svjesnog znanja. To je opi m o d e l naina kako postati uinkovitiji u bilo e m u ime se bavite. Usporeujemo o n o to i m a m o s o n i m to elimo, a p o t o m svojim p o s t u p c i m a umanjujemo nesklad. Tada p o n o v n o u s p o r e u j e m o . Usporeivanje je utemeljeno na n a e m sustavu vrijednosti: to n a m je v a n o u t o m trenutku. Primjerice, provjeravajui ove strani ce, ja m o r a m odluiti jesu li dovoljno d o b r e ili je p o t r e b n o napisati ih p o n o v n o . P r e m a m o m sustavu vrijednosti, p o t r e b n o je da sve b u d e sadrajno j a s n o (ne s a m o s m o g a stajalita nego i sa stajalita itate lja), gramatiki t o n o i u tenim reenicama. Takoer, p o t r e b n o je odrediti dokaze. Kako znali je li sve u skladu s m o j i m s t a n d a r d i m a ? Izostavim li ovo, vrtjet u se zauvijek u petlji, jer n e u znati kada trebam stati. To je z a m k a u koju upadaju autori koji provedu godine ispravljajui rukopise kako bi ih usavrili i zato ih n i k a d a ne izdaju. U m o m , pak, sluaju, to podrazumijeva p r v e n stveno provjeru pravopisa, a p o t o m pokazivanje prijateljima ije m i ljenje cijenim i od kojih u dobiti p o v r a t n u informaciju. Promjene koje u n o s i m utemeljene su na tim p o v r a t n i m informacijama. Model je p o z n a t k a o T O T I m o d e l , to znai Testiraj-Obavi-TestirajIzai. Usporeivanje je test. P r i g o d o m njegovog obavljanja p r i m i jenite izvore. Testirajte p o n o v n o usporeivanjem i izaite iz petlje kada u p r o c e d u r i dokazivanja utvrdite da ste postigli rezultat. Koliko ste uspjeni ovisit e o izborima koji vam stoje na raspolaganju p r i

92

93

obavljanju: od fleksibilnosti u ponaanju ili n u n e raznovrsnosti, to je t e r m i n iz kibemetike. Putovanje iz sadanjeg u eljeno stanje nije, na k o n c u , ni cik-cak, nego spiralno putovanje. Najvjerojatnije e postojati i manje petlje, p o p u t onih koje se nalaze u n u t a r neke vee: manji zadatci koje trebate izvriti k a k o biste doli do veeg. Cijeli se sustav uklapa p o p u t ruskih babuki. U o v o m m o delu uenja greke su korisne, jer predstavljaju neeljeni rezultat u tom kontekstu. Moete ih iskoristiti kao p o v r a t n e informacije kako biste se pribliili svome cilju. Djeca u koli ue razne p r e d m e t e i najvei dio toga se zaboravi. Obi n o ih nitko ne ui kako uiti. Nauiti kako se ui vjetina je viega reda od uenja o d r e e n e materije. N L P poduava kako bolje uiti, bez obzira na p r e d m e t o kojem se radi. Najbri i najuinkovitiji na in uenja je upotrijebiti o n o to se ve odvija p r i r o d n o i lako. Uenje i razvoj smatraju se s p o r i m i b o l n i m procesima, no to nije tono. Moda je t o n o za neke procese, ali tehnike NLP-a ne ubrajaju se u spore i bolne procese uenja i razvoja. Robert Dilts razvio je tehniku pretvaranja o n o g to n a m slii na ne uspjeh u uspjeh i uenje na takvim primjerima. Lake je kada vas n e t k o d r u g i vodi kroz tu t e h n i k u .
OD NEUSPJEHA DO POVRATNE INFORMACIJE

Motivira li vas? Ili vas zatiuje? Spustite pogled ulijevo. Postoji li neka korisna p o r u k a u rijeima kada ih izdvojite? Podignite pogled u lijevu stranu i promatrajte slike iz sjeanja. Posto ji li neto novo to iz njih m o e t e nauiti? Ponite gledati na problem iz realnije perspektive. Vi m o e t e vie od toga. Obratite p o z o r n o s t na to da postoje i pozitivni izvori u t o m sjeanju na problem. Poveite rijei, slike i osjete sa eljenim ciljem. Kako vam m o g u p o m o i da ga ostvarite? 3. Identificirajte pozitivno, izvorino iskustvo u b u d u n o s t i , neto to sigurno moete ostvariti. To ne m o r a biti nita znaajno. Identifici rajte glavne vizualne, auditivne i kinestetike submodalitete svog n a ina razmiljanja o t o m iskustvu. Kinestetiki usidrite iskustvo d o d i rom. Provjerite pristupate li izvorinom stanju kada bacite sidro. To je karakteristian dogaaj koji oznaava to moete ostvariti. 4. Pogledajte gore u desnu stranu i stvorite sliku eljenog cilja ili stava koji obuhvaa sve to ste nauili od osjeta, slika i rijei koji su u vezi s p r o b l e m s k i m vjerovanjem. Provjerite je li u skladu s vaom o s o b n o u i o d n o s i m a . Pobrinite se uspostaviti jasnu vezu i z m e u sjeanja i pozitivnog cilja ili stava. Moda ete promijeniti cilj u skladu s o n i m to ste nauili promatrajui svoja sjeanja. 5. Neka submodaliteti eljenog cilja b u d u isti k a o i submodaliteti pozitivnog karakteristinog iskustva, drite karakteristino iskustvo usidreno d o k to radite. Cijeli proces o m o g u i t e vam uenje iz o n o ga to je prolo i oslobaanje buduih oekivanja iz zagrljaja n e u spjeha iz prolosti. Razmiljat ete o svom cilju u subrnodalitetima pozitivnih oekivanja.
RAZINE UENJA

1. Koji va stav ili uvjerenje je problematino? Zavravaju li svi vai uradi-sam planovi neslavno? Jesu li svi restorani brze h r a n e radosni kada uju vijest da ste pokuali kuhati? Na kojem p o d r u j u dobivate neeljene rezultate? Mislite li da zaista niste u stanju uiniti neto d o b r o ili samo da to ne uinite dobro? D o k razmiljate o p r o b l e m u , kakva v a m je fiziologija i koje znakove pristupanja rabite? Razmiljanje o neuspjehu obino podrazumijeva neki lo osjeaj, slike neuspjeha i najvjerojatnije neki unutarnji glas koji vas prekorava. I sve to istodobno. Ne m o e t e se nositi sa svim tim odjedanput. Morate otkriti to se odvija unutar svakog sustava predstava pojedinano. 2. Spustite pogled u d e s n o i poveite se s osjetima. to osjet s a m po sebi pokuava uiniti za vas? Koje su njegove pozitivne namjere?

Uenje na najjednostavnijoj razini je pokuaj-pogreka sa ili bez p o duavanja. Uite kako biste uinili najbolji izbor koji vam stoji na raspolaganju, nali pravi odgovor". M o d a ete uspjeti otprve ili ete m o r a t i pokuavati vie puta d o k ne uspijete. Uite pisati, sricati i znati da je c r v e n o svjetlo na semaforu z n a k da stanete. Poinjete od nesvjesnog neznanja i napredujete do svjesnog znanja, prolazei kroz petlju uenja.

95

ucivruu

r U U L N V LJ t

KtlLJt

iUblAVI

Kada odgovor p o s t a n e navika, prestajete uiti. Teorijski, mogli biste postupiti i drukije, ali u praksi se to ne dogaa. Navike su veoma korisne, o n e usmjeravaju onaj dio naeg ivota o kojemu ne elimo razmiljati. Bilo bi r a z o r n o odluivati svakog jutra kako zavezati ve zice na cipelama. To s i g u r n o nije p o d r u j e na kojemu trebate p o kazati svoju kreativnost. N o , umijee je odluiti to ete prepustiti navici, a to ete nastaviti uiti i o e m u ete odluivati neprestance radei izbore. To je kljuno pitanje ravnotee. O v o pitanje ustvari predstavlja jednu novu razinu. Osvrnite se na vjetine koje ste usvojili i izaberite neku od njih ili uinite nove izbo re koji imaju istu svrhu. Izabravi nain na koji ete uiti, sad moete nauiti biti uspjeniji u uenju. Siromaak iz bajke koji je d o b i o prigodu da mu se ispune tri elje oito nije z n a o za razine uenja. Da je znao, ne bi svojom zadnjom eljom povratio status quo, nego bi poelio jo tri elje. Djeca u koli ue da su etiri i etiri osam. Na jednoj razini to je j e d n o s t a v n o uenje. Ne m o r a t e razumjeti, samo zapamtiti. A k o osta nete na toj razini, to bi znailo da pet i tri nisu osam jer su etiri i etiri o s a m . Oigledno je posve besmisleno uiti m a t e m a t i k u na ovaj nain. Ako svoje ideje ne povezete s uenjem vieg reda, o n e e ostati ograniene u ovom kontekstu. Pravo uenje podrazumijeva i uenje na koje sve naine m o e t e uiniti neto to ve inite. Vi ui te da su jedan i sedam o s a m , ali i da dva i est daju o s a m . Vi ste na razini viega reda i razumijete pravilo koje se krije iza tih odgovora. Kada znate to elite, upotrijebivi kreativnost moete doi do razli itih naina k a k o biste to ostvarili. Neki e ljudi radije promijeniti cilj nego promijeniti nain k a k o ga ostvariti. O n i prestaju s pokuajima dobiti osam, jer su odluni u t o m u da koriste tri plus etiri, a nikako im ne polazi za r u k o m . D r u g i e koristiti iskljuivo etiri plus etiri kako bi dobili osam, ali ne i d r u g e brojeve. Takozvani skriveni kolski plan" primjer je uenja viega reda. Bez obzira na to to se ui, pitanje je kako se ui. Nitko ne poduava vri j e d n o s t i m a skrivenog kolskog plana, koji ima vei utjecaj na djeje ponaanje nego formalna nastava - u pitanju je kolstvo u cjeloku p n o m kontekstu. A k o djeca nikada ne naue da postoje i neki drugi

naini uenja osim pasivnog naina uenja ponavljanjem u skupini vrnjaka i uz p o m o autoriteta, o n a su u slinoj situaciji, samo na nekoj vioj razini, kao i dijete koje ui da se o s a m dobiva samo ako zbroji etiri i etiri. Uenje na jo vioj razini rezultira temeljnim mijenjanjem naina na koji razmiljamo o sebi i svijetu. Podrazumijeva razumijevanje o d n o s a i paradoksa razliitih naina na koji u i m o uiti. Gregory Bateson ispriao je zanimljivu priu u svojoj knjizi Koraci ka ekologiji u m a " o vremenu kada je prouavao obrasce k o m u n i k a cije d u p i n a u P o m o r s k o m istraivakom centru na Havajima. P r o matrao je trenere kako poduavaju d u p i n e r a z n i m trikovima koji su se za novac prikazivali publici. Prvog dana, kada bi dupini uinili neto neobino, kao to je iskakanje iz vode, trener bi zazvidao zvi daljkom i d u p i n u bacio ribu. Dupin je veoma brzo shvatio da takva vrsta ponaanja biva nagraena r i b o m : ponavljao bi to sve ee i oekivao nagradu. Sljedeeg dana dupin bi iskoio iz v o d e i oekivao ribu, ali nita nije uslijedilo. Bez rezultata ponavljao bi svoj skok izvjesno vrijeme, a p o t o m , iivciran, uinio neto d r u g o - p o e o bi se okretati. Trener bi o n d a zazvidao zvidaljkom i bacio mu ribu. Stoga je dupin p o n a vljao n o v i trik i bivao nagraen ribom. Za jueranji trik nije dobivao ribu, nego samo za neto novo. Tako se sve ponavljalo nekih etrnaest dana. Dupin bi prilazio i izvodio trikove koje je nauio p r e t h o d n i h dana, ali mu to nije bilo od koristi. Tek kada bi uinio neto novo, dobivao bi nagradu. To je za dupina najvjerojatnije bilo veoma frustrirajue. No, petnaestog je dana izgledalo kao da je nauio pravila. Bjesomuno je jurcao i priredio zadivljujuu predstavu, ukljuivi osam posve novih i neobinih trikova, od kojih etiri do tada nikada nisu bila viena u vjetinama dupina. Dupin je podigao razinu ue nja na razinu viega reda. Ne s a m o to je shvatio kako napravili nove obrasce ponaanja nego i pravila kako ih i kada napraviti. Jo neto: tijekom tih etrnaest dana, Bateson je p r o m a t r a o trenera kako d u p i n u izvan konteksta obuke baca nezasluenu ribu. Upitavi ga zato to radi, trener mu je odgovorio: Ja m o r a m odrati d o b r e odnose s njim. A k o to ne postoji, on se nee p o t r u d i t i ita nauiti."

96

97

Tree, moete doivjeti da gledate na svijet s vanjske toke gledita,


OPISI STVARNOSTI

kao da ste posve neovisan promatra, netko tko nije umijean u situ aciju. Pitajte se: Kako bi to izgledalo n e k o m tko u to nije upleten?" Ovo vam daje objektivnu toku gledita p o z n a t u kao trei stav. On je na drukijoj razini od prva dva, ali nije im n a d m o a n . Trei stav znai isto to i ograditi se. Da bi trei stav bio koristan, trebate se nalaziti u jakom izvorinom stanju. Vi zauzimate objektivan i izvorini stav glede vlastitog ponaanja, pa ste u stanju procjenjivati i stvarati neke korisne izbore u bilo kojoj tekoj situaciji. To je veoma korisna vjetina i moe vas potedjeti stresa i problema koji nastaju kao rezultat nepro miljenih postupaka. Sva tri stava jednako su vana, a bit je u tomu to ih moete slobodno koristiti. Netko uklijeten u p r v o m stavu bit e egocentrino udovite, dok e netko tko obino zauzima drugi stav doputati d r u g i m ljudima previe utjecaja na vlastiti ivot. Onaj tko obino zauzima trei stav bit e nezainteresirani promatra ivota. Ideja trostrukog opisa samo je jedan aspekt pristupa razraenog u knjizi Johna Grindera i Judith DeLozier Kotrljanje sve do dolje", napi sanoj kako bi se NLP predstavio na jednostavniji nain. Ovaj je pristup poznat kao novi kod u NLP-u i usredotoen je na znalako uspostavlja nje ravnotee izmeu svjesnih i nesvjesnih procesa. Svadvo od nas spontano zauzima sva tri stava koji n a m pomau da bolje razumijemo svaku situaciju ili ishod. Sposobnost da ili mijenjate, svje sno ili nesvjesno, nuna je kako biste se m u d r o ponaali i kako biste bili u stanju cijeniti prekrasnu sloenost meuljudskih odnosa. Razlike koje uoavale kada svijet gledate iz razliitih kutova obogauje ga, a vama prua mogunost izbora. Prvi, drugi i trei stav predstavljaju izrijekom priznanje da mapa nije teritorij. Postoje samo razliite mape. Bit je u t o m u da budete svjesni razlika, a ne da nastojite sve staviti pod istu kapu. Upravo su razlike i napetost izmeu tih razliitih naina gledanja na svijet vani. Do uzbuenja i kreativnosti dolazi zato to na stvari gledamo na drukiji nain. Istovjetnost je dosadna, osrednja i rada borbu. Vrste koje su iste ulaze u sukobe i bore se za opstanak u procesu bioloke evolucije. Ratovi izbijaju kad ljudi ele ba iste osku dne izvore. M u d r o s t dolazi iz ravnotee: n e m a t e to uravnoteiti ne postoje li razliite sile koje treba uravnoteiti.

Kako biste izvukli to vie iz neke situacije i iskustva, trebate prikupljati informacije sa to je vie moguih razliitih toaka gledita. Svaki sustav predstava prua razliite mogunosti opisivanja zbilje. Nove ideje izviru iz tih razliitih opisa poput bijele svjetlosti koja se pojavljuje kada pomi jeale dugine boje. Ne moete ivjeti rabei samo jedan sustav predstava. Potrebna su najmanje dva, jedan za primanje informacija, a drugi za nji hovu obradu na razliite naine. Takoer, toka gledita samo jedne osobe imat e slijepu mrlju zbog uobiajenog naina shvaanja svijeta, zbog njezinih perceptivnih filte ra. Razvijajui sposobnost vienja svijeta iz kuta drugih ljudi, moi ete uoiti i svoje slijepe mrlje tako to ete pitati prijatelja za savjet i drukije vienje situacije ako ste zali u slijepu ulicu. Kako moete utjecati na svoju m o zapaanja premjetajui se iz svog ogranienog svijeta?
TROSTRUKI OPIS

Svoje iskustvo moete promatrati na najmanje tri naina. U najnovijem djelu Johna Grindera i Judith DeLozier ti su naini klasificirani kao prvi, drugi i trei perceptivni stav. Prvenstveno, svijet moete promatrati u potpunosti sa svog stajalita, sa stajalita vlastite unutarnje stvarnosti, posve se uivlj avaj ui u nju, ne uzimajui u obzir niija druga stajalita. Jednostavno mislite: Kako to utjee na mene?" Usredotoite se na vrijeme kada ste bili intenzivno svjesni svojih misli i niste uzimali u obzir druge ljude iz te situacije. To zovemo prvim stavom (upravo ste ga iskusili dok ste se koncentrirali na svoju realnost, bez obzira koji ste dogaaj izabrali). Drugo, razmislite kako bi to izgledalo i zvualo sa stajalita druge osobe i kako bi se ta osoba osjeala. Oigledno je da ista situacija ili ponaanje moe razliito znaiti razliitim ljudima: bitno je razumjeti neiji stav i pitati se: Kako to njima izgleda?" To zovemo drugim stavom, poznatim kao empatija. Ako ste s nekim u sukobu, trebali biste shvatiti kako se on osjea zbog toga to vi inite. to je vei uzvrat s drugom osobom, bolje ete razumjeti njezinu stvarnost i bit ete umjesniji u postizanju drugog stava.

98

99

UJEDINJENO POLJE NLP-a PO R O B E R T U DILTSU

U ponaanje spadaju o d r e e n e radnje koje vrimo, bez obzira na nae sposobnosti. 6. Okolina Okolina je ono na to reagiramo, nae okruenje i ljudi koje susreemo. Uzmite k a o primjer trgovakog putnika koji razmilja o svom poslu na ovim razliitim razinama: Okolina: O v o je susjedstvo d o b r o za moj posao. Ponaanje: To sam d a n a s p r o d a o . Sposobnost: Mogu prodati ovaj proizvod. Uvjerenja: B u d e m li d o b a r u prodaji, m o d a u biti unaprijeen. Osobnost: ja sam d o b a r trgovaki p u t n i k Ovo je primjer uspjenog modela. Model t a k o e r m o e biti d o b r o primijenjen i na problem.

Robert Dilts izgradio je jednostavan, elegantan model za razmilja nje o p r o m j e n a m a osobnosti, uenju i komunikaciji, a koji spaja ideje konteksta, odnosa, razine uenja i perceptivnog stava. Taj m o d e l uje d n o predstavlja i kontekst za razmiljanje o N L P t e h n i k a m a i prua okvir za organiziranje i prikupljanje informacija, tako da m o e t e pre poznati najbolje mjesto na kojemu trebate raditi kako biste stigli do eljene promjene. Mi se ne mijenjamo m a l o - p o m a l o , ve organski. Pitanje je u k o m tono pravcu leptir treba z a m a h n u t i svojim krilima. Gdje treba pogurati kako bi dolo do neke promjene? Uenje i promjene zbivaju se na razliitim razinama. 1. Duhovnost

D u h o v n o s t je najdublja razina na kojoj se razmatraju i izraavaju velika metafizika pitanja. Zato s m o ovdje? Koji je smisao postoja nja? D u h o v n a razina upravlja i oblikuje ljudski ivot i p o d u p i r e nae postojanje. Bilo kakva promjena na ovoj razini ostavlja ozbiljne po sljedice na svim ostalim razinama, kao s t o j e to otkrio sveti Pavao na putu p r e m a Damasku. U n e k o m smislu, ona sadri sve to j e s m o i to inimo, a ipak nije nita od toga. 2. Osobnost Osobnost predstavlja o s n o v n o shvaanje sebstva, sr sustava vrije dnosti i ivotni zadatak. 3. Uvjerenja Uvjerenja su razliite ideje za koje s m a t r a m o da su istinite i koje ko ristimo kao temelj svoje s v a k o d n e v n e aktivnosti. Uvjerenja mogu biti poticajna ili ograniavajua. 4. Sposobnosti

To su skupine ili kompleti obrazaca ponaanja, uopenja, vjetina i strategija koje koristimo tijekom ivota. 5. Ponaanje

ion

101

Moe mi se dogoditi da pogreno napiem rije. M o g u to pripisati okolini: buka me omela. M o g u to shvatiti na razini ponaanja: p o greno sam shvatio rije. M o g u to uopiti i posumnjati u svoju spo sobnost pisanja rijei. M o g u povjerovati da je p o t r e b n o vie raditi kako bih poboljao pisanje, a m o g u dovesti svoju osobnost u pitanje mislei da sam glup. Ponaanje se esto uzima k a o d o k a z osobnosti ili sposobnosti i upra vo se na taj nain s a m o p o u z d a n j e i znanje unitavaju u uionicama. A k o pogreno zbrojite, to ne znai da ste glupi ili da vam matematika ne ide. Tako razmiljati znailo bi mijeati logike razine, isto kao kada biste mislili da se znak zabranjeno puenje" u kinu odnosi na likove iz filma. Kada poelite promijeniti sebe ili nekog drugog, p o t r e b n o je priku piti informacije, vidljive djelie problema, o d n o s n o uznemiravajue s i m p t o m e . To je sadanje stanje. Manje oigledni od s i m p t o m a su skriveni uzroci koji h r a n e problem. to m o r a t e uiniti da biste hra nili problem? Postoji eljeno stanje, cilj promjene. Postoji izvor koji e v a m p o m o i u ostvarenju cilja. Postoje i s p o r e d n e pojave u ostvarivanju cilja, i u vama i u d r u g i m a . Iz ovog je m o d e l a vidljivo da se moete uplesti u dvije vrste konflikta. Moda e vam biti teko odluiti se hoete li gledati televiziju kod kue ili ii u kazalite. O v o je nedvojbeno sukob u ponaanju. Do sukoba m o e doi kada je neto d o b r o na jednoj razini, a postaje loe na drugoj. Primjerice, dijete je d o b r o na satovima g l u m e u koli, ali je uvjereno da mu to donosi n e p o p u l a r n o s t kod kolskih kolega, pa ih ne eli pohaati. Ponaanje i sposobnost m o g u biti d o b r o na graeni, a da se kose s uvjerenjem ili osobnou. Vaan je nain na koji p r o m a t r a m o vrijeme. Problem je m o d a p o vezan s n e k o m t r a u m o m iz prolosti koja ima izravne posljedice u sadanjosti. Pobija je j e d a n primjer, no postoje i m n o g i drugi, iako manje d r a m a t i n i , kada teki i nesretni trenuci iz prolosti utjeu na kvalitetu sadanjeg ivota. M n o g i terapeuti smatraju da su sadanji problemi uvjetovani prolou. I d o k stvaramo svoju o s o b n u povijest koja utjee na nas, prolost se m o e iskoristiti prije kao izvor nego

kao ograniavajui faktor. Tehnika mijenjanja osobne povijesti ve je opisana. P o m o u nje p o n o v n o procjenjujemo prolost sa stajalita sadanjih spoznaja. Mi n i s m o u zamci i ne m o r a m o zauvijek p o n a vljati pogreke iz prolosti. Ipak, n a d e i strahovi vezani za b u d u n o s t m o g u vas paralizirati u sadanjosti. To se m o e kretati u r a s p o n u od zabrinutosti zbog nekog govora, do vanih pitanja vezanih za financijsku i o s o b n u sigurnost u budunosti. Tu je i sadanji trenutak u kojemu se sijeku o s o b n a p o vijest i m o g u a b u d u n o s t . Zamislite svoj ivot kao vremensku crtu koja se protee od daleke prolosti do daleke budunosti i p r o m a trajte kako se sadanjost i eljeno stanje, osobnost, uvjerenja, s p o sobnost, ponaanje i okolina o d n o s e p r e m a vaoj osobnoj povijesti i moguoj budunosti. Cjelokupna naa osobnost je p o p u t holograma, t r o d i m e n z i o n a l n e slike s t r u k t u r i r a n e od svjetlosnih zraka. Svaki djeli h o l o g r a m a daje cijelu sliku. Moete mijenjati male elemente kao submodalitete i gle dati rezultat kako se giba na povrini ili mijenjati o d o z g o r prema d o lje, utjeui na neko vano uvjerenje. Koji je nain najbolji postat e bjelodano dok skupljate informacije o sadanjem i eljenom stanju. Promjene na nioj razini nee n u n o dovesti do promjene i na vioj razini. Promjene u okolini malo e pridonijeti promjeni uvjerenja. Na in ponaanja moe promijeniti neka uvjerenja koja i m a m o o sebi. No, promjena uvjerenja sigurno e utjecati na promjenu u ponaanju. Pro mjena na vioj razini uvijek e se odraziti i na nioj. Bit e opsenija i trajnija. Stoga, elite li promijeniti ponaanje, radite na sposobnostima i uvjerenjima. Ako vam nedostaju sposobnosti, radite na uvjerenjima. Uvjerenja e odabrati sposobnosti koje e p o t o m odabrati obrasce p o naanja koji, pak, izravno izgrauju nae okruenje. Potpora okoline veoma je vana jer neprijateljski raspoloena okolina moe oteati provoenje bilo kakve promjene. Teko je napraviti promjenu na razini osobnosti ili na nekoj vioj ra zini ako ne postoje uvjerenja i sposobnosti koje to podravaju. Ni za poslovnog ovjeka nije dovoljno samo vjerovanje da moe biti odli an direktor - svoje uvjerenje m o r a potkrijepiti radom. Uvjerenja bez sposobnosti i ponaanja koja ih potkrepljuju nalik su kuli u zraku.

102

103

NLP.JOSEPH

O'CONNOR

&

JOHN

SEYMOUR

Ujedinjeno polje nain je kako razliite dijelove NLP-a moete sta viti u jedinstven okvir napravljen od ideja o neurolokim razinama, v r e m e n u i preceptivnim stavovima. Moete ga upotrijebiti k a k o bi se razumjela ravnotea i o d n o s i z m e u pojedinih elemenata u sebi i u d r u g i m a . Ravnotea je klju. Problemi nastaju zbog nedostatka ra vnotee, a ujedinjavajue polje omoguuje identificiranje elemenata koji poprimaju preveliku vanost, a koji nedostaju ili su preslabi. Primjerice, netko m o d a previe naglaava prolost i obraa nesraz m j e r n o veliku p o z o r n o s t prolim dogaajima, doputajui da to utjee na njegov ivot i podcjenjujui sadanjost i b u d u n o s t . S d r u ge strane, netko drugi provodi previe v r e m e n a u p r v o m stavu, ne uzimajui u obzir stajalita drugih ljudi. Drugi, pak, obraaju previe pozornosti na ponaanja i okolinu, a nedovoljno na svoju osobnost i uvjerenja. Okvir ujedinjenog polja, jedan od naina postizanja zdra vije ravnotee, terapeutima je od neprocjenjive vrijednosti kao dra gocjeno sredstvo dijagnosticiranja tehnika koje biste trebali upotri jebiti. O v o je bogat model koji vam ostavlja m o g u n o s t razmiljanja o m n o t v u razliitih naina na koje se m o e koristiti.

UVJERENJA

- Ne vjerujem Vam! - odgovorila je Alisa. - Zar mi ne vjeruje? - tuno je upitala Kraljica. - Pokuaj p o n o v n o . D o b r o u z d a h n i i zatvori oi. Alisa se nasmijala. - N e m a p o t r e b e ni pokuavati - rekla je - u n e m o g u e stvari ne m o e se vjerovati. - A k o m o g u primijetili, li n e m a dovoljno iskustva - rekla je Kralji ca. - Kad sam ja bila u tvojim g o d i n a m a , svaki dan vjebala sam pola sata. Ponekad sam, svakog jutra prije d o r u k a , znala povjerovati u est n e m o g u i h stvari.
Lewis Carroll, Alisa s one strane ogledala

Naa uvjerenja imaju velik utjecaj na ponaanje. O n a nas motiviraju i odreuju o n o to r a d i m o . Teko da e m o neto nauiti ne vjerujemo li da e n a m to biti u g o d n o i korisno. to su uvjerenja? Kako ih stvaramo i kako ih zadravamo? Uvjerenja su izravne naredbe, unutarnje mape koje koristimo kako bi smo razumjeli svijet. Ona daju stabilnost i kontinuitet. Zajednika uvje renja daju dublji smisao uzvratu i zajednici nego zajedniki posao. Svima su n a m zajednika neka temeljna uvjerenja koja dobivaju p o tvrdu u fizikom svijetu. Vjerujemo u zakone prirode. Ne eemo po krovu zgrade niti iskuavamo svaki d a n h o e m o li se opeci stavimo li ruku u vatru. Takoer, i m a m o neka uvjerenja o sebi i o svijetu u k o jem ivimo koja nisu tako jasno definirana. Ljudi nisu tako dosljedni i nepromjenjivi p o p u t sile tee. Uvjerenja dolaze iz raznih izvora: odgoja, ugledanja na neke znaaj ne ljude, t r a u m a iz prolosti i iskustava koja se ponavljaju. O n a se grade uopavanjem iz o s o b n i h iskustava svijeta, kao i uopavanjem iz iskustava drugih ljudi. Kako znate iz kojeg iskustva treba izvui uo pene zakljuke? Neka uvjerenja dolaze u gotovom obliku iz kulture i okruenja u kojem s m o roeni. Vani ljudi u djetinjstvu usauju n a m uvjerenja svojim oekivanjima. Velika oekivanja (pod uvjetom da su realna) stvaraju sposobnost, a mala nesposobnost. Vjerujemo u o n o to su n a m o n a m a ispriali kada s m o bili mali, jer ne postoji

IM

105

I t l V K I U r U u L A V L J t _ r t I LJt

bUblAVI

nain da to provjerimo: ta uvjerenja m o g u ostati n e t a k n u t a naim kasnijim rezultatima. Kada s m o uvjereni u neto, p o n a a m o se kao da je to istina. Z b o g toga je teko osporiti ih: uvjerenja djeluju kao perceptivni filteri. D o gaaji se t u m a e u svjetlu uvjerenja, a iznimke potvruju pravilo. O n o to i n i m o odrava ih i pojaava o n o u to vjerujemo. Vjerova nja nisu s a m o m a p e onoga to se dogodilo nego i shematizirani plan buduih postupaka. Prouavana je skupina djece s istim kvocijentom inteligencije (1Q), podijeljena u dvije p o d s k u p i n e . Nastavnicima je reeno da jedni ra spolau viim I Q - o m i da se od njih oekuje postizanje boljih rezul tata od djece iz d r u g e skupine. Iako je jedina razlika bila u oeki vanjima nastavnika (dalde, uvjerenje), skupina s visokim IQ-om" na testu je ostvarila m n o g o bolje rezultate od d r u g e skupine. Ova vrsta proroanstva koje se s a m o ispunja poznata je kao Pigmalion o v efekt". Slina vrsta p r o r o a n s t v a koje se ostvaruje je placebo efekt", d o b r o p o z n a t u m e d i c i n i . Pacijenti e se izlijeiti povjeruju li da su dobili odgovarajui lijek, a k i k a d im se daju kvazilijekovi, nedjelotvorne s u p s t a n c e b e z m e d i c i n s k i h svojstava. Uvjerenje vodi izljeenju. Li jekovi nisu uvijek n e o p h o d n i , ali uvjerenje da e doi do izljeenja jest. Prouavanja b e z i z n i m n o pokazuju da tridesetak p o s t o pacije nata p o z i t i v n o reagira na p l a c e b o lijekove. U j e d n o m je e k s p e r i m e n t u lijenik d a o injekciju destilirane vode skupini pacijenata koji su imali krvarenje ira, objasnivi im da se radi o u d o t v o r n o m lijeku koji e ih izlijeiti. a k s e d a m d e s e t p o sto pacijenata pokazivalo je o d l i n e rezultate gotovo g o d i n u d a n a . Pozitivna uvjerenja predstavljaju poticaje koji se temelje na s p o s o b n o s t i m a . Uvjerenja stvaraju rezultate. Postoji izreka: Vjerovao ti jesi li u stanju neto uiniti ili n e . . . u pravu si." Ograniavajua uvjerenja o b i n o su k o n c e n t r i r a n a oko izjave: "Ja to ne m o g u . . . " Smatrajte ovu izjavu j e d n o s t a v n i m injeninim sta njem, koje se o d n o s i s a m o na sadanji trenutak. Na primjer, rije i: N e m o g u onglirati" z n a e (ne) m o g u onglirati. onglirati je lako. Uvjerenje da neto ne m o e t e d a n o kao opis vaih sposobnosti

u sadanjosti i u budunosti p r o g r a m i r a t e va um za neuspjeh, to e vas sprijeiti u otkrivanju vaih pravih sposobnosti, umjesto to e s a m o predstavljati injenino stanje u sadanjosti. Negativna uvjere nja nisu utemeljena na iskustvu. Dobra u s p o r e d b a koja govori o efektu koji imaju ograniavajua uvjerenja je nain na koji funkcionira ablje oko. aba vidi najvei dio p r e d m e t a u svojoj najblioj okolini, ali tumai s a m o o n o to je u pokretu, ima o d r e e n oblik i slii na h r a n u . O v o je veoma uinkovit nain osiguravanja h r a n e , recimo m u h a . M e u t i m , budui da samo crni objekti u pokretu predstavljaju h r a n u , u kutiji m r t v i h m u h a aba e - uginuti. Tako preuski i previe uinkoviti opaajni filteri mogu nas liiti nekih d o b r i h iskustava ak i kada s m o o k r u e n i uzbudlji vim p r i g o d a m a jer ih ne p r e p o z n a j e m o takvima. Najbolji nain otkrivanja o n o g to zaista moete jest da se pretvara te da to neto moete uiniti. O n o to ne moete uiniti, neete ni uiniti. A k o je zaista n e m o g u e , ne brinite, otkrit ete to. (No pobri nite se postaviti odgovarajue s i g u r n o s n e mjere, ako je potrebno.) Sve d o k vjerujete da je neto n e m o g u e , n i k a d a neete otkriti je li m o g u e ih nije. Mi se ne r a a m o s uvjerenjima, k a o to se r a a m o s bojom oiju. O n a se mijenjaju i razvijaju. O sebi razmiljamo na drukiji nain, e n i m o se i razvodimo, mijenjamo prijatelje i p o s t u p a m o drukije jer se naa uvjerenja mijenjaju. Uvjerenja m o g u biti stvar izbora. Moete odbaciti uvjerenja koja vas ograniavaju i stvoriti nova koja e v a m ivot uiniti zanimljivijim i uspjenijim. Pozitivna vam uvjerenja omoguavaju otkriti to moete ostvariti i koliko ste sposobni. O n a predstavljaju doputenje da istra ujete i igrate se u svijetu m o g u n o s t i . Koja uvjerenja vrijedi imati jer e vas podravati u ostvarivanju ciljeva i omoguiti to? Razmislite 0 n e k i m uvjerenjima koja imate o sebi. Jesu li korisna? Poticajna su ili ograniavajua? Svi vi imate neka temeljna uvjerenja o ljubavi i o t o m u to je u ivotu vano. Imate i m n o t v o d r u g i h o m o g u n o s t i m a 1 srei koju ste ostvarili, a koja m o e t e promijeniti. Sutina uspjeha su uvjerenja koja vam doputaju biti uspjenim. Poticajna uvjerenja

106

107

C t I V R I O

rO(]LAVLJt_PETLJE

SUSTAVI

nee jamiti uspjeh svaki put, ali bit ete u izvorinom stanju i spo sobni na kraju i uspjeti. Na Sveuilitu Stanford vrena su prouavanja o samoostvarenju, o d n o s n o prouavano je mijenjanje ljudskog ponaanja u skladu s n o v i m uvjerenjima. Usporeivala se sposobnost ljudi da n e t o uine s njihovim uvjerenjem o vlastitoj sposobnosti. Koriteni su razni za daci, od matematike do dresiranja zmija. U p o e t k u su uvjerenja odgovarala p o k a z a n i m s p o s o b n o s t i m a - lju di su izvravali zadatke k a k o su i mislili da e ih izvriti. P o t o m su im istraivai poeli graditi s a m o p o u z d a n j e tako to su postavljali ciljeve, organizirali vjebe i s t r u n u obuku. Oekivanja su poveana, ali razina izvrenja je pala jer su iskuavane nove tehnike. Dosegnuta je toka najvee razlike i z m e u uvjerenja to su mogli uiniti i onoga to su zapravo postizali. Kada bi dalje nastavili raditi na t o m zadatku, njihovi su rezultati dosizali njihova oekivanja. Kad bi se obeshrabri li, pali bi na p o e t n u razinu. Razmislite na trenutak o tri uvjerenja koja vas ograniavaju. Zapiite ih. Sad u mislima pogledajte u o g r o m n o o d v r a t n o zrcalo. Zamislite ka kav e v a m biti ivot za pet godina ako se nastavite ponaati kao da su ta ograniavajua uvjerenja istinita. Kakav e v a m biti ivot za deset, dvadeset godina. Odvojite nekoliko trenutaka kako biste razbistrili u m . Ustanite, proeite uokolo ili u d a h n i t e nekoliko puta. Sada razmislite o tri nova uvjerenja koja e v a m donijeti poticaj i zaista poveati kvalitetu ivo ta. Moete zastati na nekoliko trenutaka i zapisati ih. U mislima, pogledajte u veliko prijateljsko zrcalo. Zamislite sebe da postupate k a o da su ta nova uvjerenja istinita. Kakav e v a m biti ivot za pet godina? Za deset? Za dvadeset? Mijenjanje uvjerenja omoguava vam dolaenje do promjena u po naanju, a mijenjat e se bre ako imate sposobnost i strategiju da doete do cilja. Moete isto tako mijenjati neije uvjerenje mijenjaju i njihovo ponaanje, ali to nije toliko p o u z d a n o . Neke ljude nikada ne m o e t e uvjeriti ponavljanjem dogaaja. O n i vide samo nepoveza ne sluajnosti.

Uvjerenja su vaan dio vae osobnosti, a opet, izraena su j e d n o stavnim rijeima: ...ako uinim o v o . . . o n d a e se dogoditi ono. Ja m o g u . . . j a ne m o g u . . . " koje p r e v o d i m o kao: ...ja m o r a m . . . trebalo b i . . . n e s m i j e m . . . " Rijei dobivaju m o p r i n u d e . Kako te rijei dobi vaju m o n a d n a m a ? Jezik je bitni dio procesa koji koristimo kako b i s m o razumjeli svijet i izrazili svoja uvjerenja. U sljedeem e m o poglavlju detaljnije ispitati lingvistiki dio NLP-a.

108

109

Peto poglavlje RIJEI I Z N A E N J A


- Ali o n o tvoje sjajno" ne znai i da n e m a sree" - protestirala je Alisa. - Kada ja upotrijebim j e d n u rije - n a d m e n o je rekao Jaji Ovali - o n d a ona znai ba o n o to ja izaberem i nita d r u g o . - Problem je u t o m u - ree Alisa - jesi li ti uope u stanju izmiljati rijei s m n o g o znaenja. - Problem je j e d i n o u t o m u - upleo se Jaji Ovali - koja od njih treba postati gospodar. Eto toliko!
Lewis Carroll, Alisa s one strane ogledala

O v o je poglavlje o m o i jezika. O t o m u kako biti siguran da govorite o n o to mislite, razumijete to je m o g u e jasnije o n o to d r u g i misle i omoguavanju d r u g i m a da razumiju sebe. Rije je o p o n o v n o m p o vezivanju jezika s iskustvom. Postoji izreka da su rijei jeftine, da ne stoje nita, a o n e opet imaju m o evociranja slike, zvuka i osjeta kod sluatelja ili itatelja, to je jasno s v a k o m pjesniku ili autoru p r o m i d b e n o g slogana. M o g u za eti i prekinuti neki o d n o s , diplomatske o d n o s e , izazvati sukobe i ratove. Rijei nas m o g u uvesti u d o b r o ili loe raspoloenje, o n e su sidro za sloeni niz iskustava. Stoga jedini odgovor na pitanje: to zapravo znai ta rije?" m o e biti pitanje: Za koga?" Jezik je sredstvo k o m u nikacije, stoga rijei imaju znaenje koje ljudi odreuju d o g o v o r o m . Svima n a m je zajedniko to to k o m u n i c i r a m o o u l n i m doivljaji ma. Bez toga ne bi postojala osnova za izgradnju drutva kakvog mi poznajemo.

ni

Oslanjamo se na intuiciju koja je zajednika o n i m a kojima je neki jezik materinski i na injenicu to su nai ulni doivljaji dovoljno slini, stoga nae m a p e i imaju dosta toga zajednikog. Bez ovoga, svaki razgovor bio bi b e z n a d a n i svi bi bili kao Jaji Ovali. N o . . . n e m a m o svi p o t p u n o iste m a p e . Svatko od nas doivljava svijet na jedinstven nain. Rijei s a m e po sebi nemaju znaenje, to n a m p o s t a n e j a s n o kada ujemo neki stra ni jezik kojeg ne razumijemo. Rijeima pridajemo znaenje p o m o u usidrenih asocijacija p r i d r u e n i h p r e d m e t i m a i iskustvima tijekom ivota. Mi svi ne vidimo iste p r e d m e t e i n e m a m o svi isto iskustvo. injenica to drugi ljudi zaista imaju drukije m a p e i znaenja pri donosi p u n i n i i raznovrsnosti ivota. Vjerojatno e m o se usuglasiti oko toga to znai pita od jabuka" jer s m o je svi vidjeli, omirisali i okusili. No, prepirat e m o se do d u b o k o u n o to znae apstrak tne rijei, poput: potovanje", ljubav" i politika". Mogunosti zbr ke viestruke su. Te rijei poprilino slie Rorschachovim mrljama, koje razliito znae razliitim ljudima. To je tako i a k o ne u z m e t e u obzir omaku, nedostatak uzvrata, jasnou prezentiranja ili obostra nu n e m o g u n o s t razumijevanja o d r e e n e ideje. Kako znati j e s m o li nekoga razumjeli? D o d a v a n j e m znaenja njegovim rijeima. Naeg znaenja. Ne njegovog znaenja. I ne postoji jamstvo da su ta dva znaenja ista. Kako pridajemo smisao rijeima koje ujemo? I kako rijei strukturiraju nae znaenje? Ovo, pak, vodi u bit lingvistikog dijela NLP-a. Dvoje ljudi koje kae da voli sluati glazbu m o g u otkriti da imaju jako m a l o zajednikog jer j e d a n voli Wagnerove opere, a d r u g i hardrock. Kaem li prijatelju da sam d a n proveo odmarajui se, m o d a e me zamisliti kako sjedim u fotelji i gledam televiziju cijelo poslijepo d n e . A k o sam zapravo igrao skvo i d u g o etao p a r k o m , vjerojatno e pomisliti da nisam n o r m a l a n . Moda e se zapitati k a k o to da se ista rije, o d m o r , moe odnositi na dvije tako razliite stvari. Nita zna ajno nije s p o r n o u o v o m primjeru. Naa su znaenja uglavnom do voljno priblina, stoga se i r a z u m i j e m o kako treba. Postoje sluajevi kada je jako vano komunicirati precizno, primjerice, u i n t i m n i m vezama ili na poslovnim sastancima. elite biti sigurni da je druga

osoba shvatila to ste mislili, elite znati, koliko je god to m o g u e tonije, koja znaenja d r u g a osoba ima na svojoj mapi i elite biti sigurni to o n a m i s l i .

RAZMILJANJE NA GLAS

Jezik je snaan filter naih iskustava. On je dio kulture p o d r u j a na kojem s m o roeni i ne m o e m o ga mijenjati. On kanalizira nae m i sli u o d r e e n o m pravcu, olakavajui n a m tako da mislimo na jedan nain, a oteava neke d r u g e naine. P o m o u jezika r a d i m o fina razli kovanja u n e k i m p o d r u j i m a , a u d r u g i m a ne, ovisno o t o m u to je bitno u o d r e e n o j kulturi. Primjerice, raspolaemo s pedeset rijei za h a m b u r g e r i s vie od pedeset razliitih naziva za modele automobila. Svijet je onoliko bogat i raznovrstan koliko mi to elimo, a jezik koji nasljeujemo igra kljunu ulogu u usmjeravanju nae pozornosti na neke dijelove i na zanemarivanje d r u g i h njegovih dijelova. Nae misli nisu o d r e e n e naim jezikom. I d o k mi m o e m o misliti i mislimo rijeima, nae misli su spoj m e n t a l n i h slika, zvukova i osje ta. Poznavati jezik znai biti u stanju izraziti misli rijeima. Pitanje koje elimo razjasniti u o v o m t r e n u t k u je to se dogaa naim misli ma d o k ih zaodijevamo u rijei i koliko su vjerno sauvane kada ih

u/

113

PETO

POGLAVLJt _RIJECI

ZNAENJA

nai sugovornici razotkrivaju? Jezik je, naravno, ponekad sam po sebi dvosmislen. Na primjer, posebice s m o uivali u naslovu novinskog lan ka: Popis donosi podatke o ljudima analiziranim po starosti, spolu i zanimanju/koji su doivjeli ivani slom zbog starosti, spola i zanima nja." ak i ako odbacimo ovakve primjere, rijei imaju razliita znaenja razliitim ljudima, jer ne postoji dvoje ljudi koji bi imali isto iskustvo. Rijei su sidra ulnih doivljaja, ali doivljaj nije stvarnost. Svaati se oko toga koje je pravo znaenje rijei je kao da se svaate je li jedan je lovnik ima bolji okus od drugog, jer vi vie volite jela koja su tiskana na vaemu. Ljudi koji ue drugi jezik gotovo uvijek istiu kako su doli do korjenitih promjena u nainu razmiljanja o svijetu.
DAVANJE SMISLA RIJEIMA - M E T A M O D E L

Ovo se promijenilo 1975. godine s pojavom knjige Struktura magije" u izdanju izdavake kue Znanost i ponaanje". O n a donosi opis m e tamodela u detalje i sadri m n o g o materijala kojeg su John i Richard prikupili promatrajui Fritza Perlsa i Virginiju Satir. Sad su i drugi mogli imati koristi od iskustva nadarenih psihoterapeuta, koji su proveli dugi niz godina otkrivajui to funkcionira, a to ne funkcionira. Knjiga je posveena Virginiji Satir.
KAZATI U CIJELOSTI - D U B I N S K A S T R U K T U R A

Da b i s m o razumjeli m e t a m o d e l , o r u e koje n a m omoguuje p o t p u nije razumijevanje onoga to n a m ljudi govore, p o t r e b n o je pogledati kako se misli prevode u rijei.

Vjeti komunikatori koriste i snagu i slabosti jezika. Vjetina preciznog koritenja jezika nuna je za svaku profesionalnu komunikaciju. U ne procjenjive vrijednosti vjetine komunikacije ubrajaju se koritenje pre ciznih rijei koje e imati znaenje na mapi druge osobe i tono odrei vanje to netko misli rijeima koje rabi. N L P ima korisnu m a p u o t o m u kako jezik funkcionira. O n a e vas potedjeti sugovornika poput Jajia Ovalia i osigurati da i sami ne postanete takvi. Ova jezika mapa u NLP literaturi je poznata kao metamodel. Rije meta dolazi iz grkog jezika i znai preko, izvan ili na drugoj razini. Metamodel koristi jeile kako bi pojasnio jezik: ponovno povezuje jeile s iskustvom. Metamodel je jedan od prvih obrazaca koji su razvili John Grinder i Ric hard Bandler. Oni su zamijetili kako dvojica vrhunskih terapeuta, Fritz Perls i Virginia Satir, uobiajeno koriste odreenu vrstu pitanja kada pri kupljaju informacije. John i Richard bacili su se na posao kako bi razradili svoja zapaanja o jeziku, razvoju i percepciji, otkrivi pritom da moraju napraviti i rjenik kako bi mogli to opisati. Smatrali su da je velika pogreka u obuci terape uta sredinom sedamdesetih godina bila to to ste mogli stei akademsko obrazovanje i poeti s terapeutskom praksom, a potom bili prinueni ponovno se baviti i z u m o m kotaa, jer nije bilo rjenika kojim bi se mu drost posljednje generacije prenijela na nove psihoterapeute.

114

115

NLP.JOSEPH

O'CONNOR

&

JOHN

SEYMOUR

KtlU

f U(J L A V U t . . K I J t U

iNHLtnJA

Jezik ne m o e odraziti brzinu, raznolikost i senzibilnost naeg ra zmiljanja. On to m o e samo priblino. Govornik e imati p o t p u n u i cjelovitu ideju o t o m u to eli rei: to se u NLP-u zove dubinska stru ktura. D u b i n s k a struktura ne pripada svjesnoj razini. Jezik postoji na dubinskoj razini u naem n e u r o l o k o m sustavu. Mi skraujemo tu d u b i n s k u s t r u k t u r u kako b i s m o bili jasni: o n o to zapravo k a e m o zove se povrinska struktura. Kad to ne b i s m o radili, razgovori bi bili veoma opirni i previe detaljni. N e t k o tko vas pita kako d o i do najblie bolnice, nee vam biti zahvalan ako u odgovor ukljuite i objanjenja o transformacijskoj gramatici. Kako b i s m o preli iz dubinske strukture na povrinsku razinu, mi nesvjesno i n i m o tri stvari. Prvo izaberemo samo neke od informacija p o n u e n i h u dubinskoj strukturi. Velik broj e m o izostaviti. D r u g o , d a j e m o pojednostavljenu inaicu koja e n u n o izvrnuti smisao. Kao tree, uopavamo. Kad b i s m o detaljno prikazali sve m o g u e iznimke i uvjete, to bi bilo v e o m a d o s a d n o . M e t a m o d e l se sastoji od niza pitanja kojima p o k u a v a m o p r e o k r e nuti i razrijeiti izostavljanja, izvrtanja i uopavanja u jeziku. Cilj tih pitanja je dopunjavanje informacije koja nedostaje, preobliivanje s t r u k t u r e i elicitiranje o d r e e n e informacije koja daje smisao ko munikaciji. Vrijedi imati na p a m e t i da nijedan od sljedeih obrazaca s a m po sebi nije ni d o b a r ni lo. Sve ovisi o kontekstu u kojem se obrazac koristi i njegovim posljedicama.
NEODREENE IMENICE

Obje reenice imaju isto znaenje, no prva ipak p r u a m n o g o p r e cizniju informaciju. D r u g u reenicu m o e m o dobiti iz p r v e ree nice izostavljanjem ili u o p a v a n j e m o d r e e n i h imenica u nekoliko jednostavniji etapa. Obje su reenice, takoer, g r a m a t i k i ispravne. G r a m a t i k a t o n o s t nije j a m s t v o j a s n o e . M n o g i ljudi u m j e n o ra zlazu o p i r n o savrenim engleskim j e z i k o m , ali n a k o n toga niste n i m a l o pametniji. Aktivni subjekt reenice m o e biti zamijenjen p a s i v n i m , primjerice: Kua je s a g r a e n a " umjesto: John je sagra dio k u u . " T i m e to niste imenovali graditelja, ne znai da se kua sagradila s a m a od sebe. Graditelj j o uvijek postoji. O v a k v a vrsta izostavljanja ukazuje na pogled na svijet u k o j e m u s m o mi b e s p o m o n i p r o m a t r a i , u kojem se dogaaji sami odvijaju, a n i t k o za njih nije o d g o v o r a n . Zatraite informaciju koja nedostaje kada ujete reenicu: Kua je sagraena." Postavite pitanje: Tko je sagradio kuu?" Evo j o n e k o l i k o primjera s n e i z r e e n i m i m e n i c a m a : Za p e t a m a su mi." Tko?" To nije stvar miljenja." to " Susjedstvo je uniteno." Tko je unitio?" Kuni ljubimci su dosadni." Koji kuni ljubimci ." O v o je biser dvogodinjaka kada su ga upitali to se dogodilo s o koladom koja je bila na stolu: Ako ljudi ostave okoladu tu negdje, ljudi je pojedu." Koji ljudi ." N e o d r e e n e imenice pojanjavaju se pitanjima: Tono tko ili to..."
7 7 7

Razmislite o reenici: Sedmogodinja djevojica Lara pala je preko jastuka u dnevnoj sobi i

dobila modricu na desnoj ruci udarivi o drvenu stolicu. A sada razmislite o ovoj: Dijete je doivjelo nezgodu.

NEODREENI GLAGOLI

Alisa je bila toliko zbunjena da nije mogla niti otvoriti usta. Tako se Jajiu Ovaliu pruila prigoda nastaviti sa svojim obrazlaganjem. - Rijei imaju svoju ud: neke od njih, osobito glagoli, v e o m a su p o n o s n e . Pridjeve m o e pridijevati uza to eli, no to n i k a k o ne

no

117

m o e s glagolima. N a r a v n o , ja i njih m o g u ukrotiti. Ipak, to ne mijenja injenicu to glagoli ostaju N E P R O B O J N I Z I D ! Eto, toliko ti i m a m rei!
Lewis Carroll, Alisa s one strane ogledala

loe sam

vodio taj sastanak.

Loe u usporedbi s ime? Kako ste ga mogli voditi? Kako vi ga v o d i o Joe Blogs? Kako bi ga vodio S u p e r m a n ? Vrlo esto izostavljena polovica usporeivanja i ne postoji u stvar nosti. A k o se usporeujete sa S u p e r m a n o m ili Superenom, shvaate da n e m a t e anse u t o m usporeivanju i p o t o m izbacite mjerilo u s p o reivanja. Sve to v a m ostaje je osjeaj da niste dovoljno sposobni, a glede toga ne m o e t e nita uiniti. Usporedbe se pojanjavaju pitanjem: U usporedbi s i m . . . ? "
SUDOVI

Nekada, primjerice, i glagoli m o g u biti n e o d r e e n i : Putovao je u Pariz." Povrijedila se." Pomogla mu je." Pokuavam se sjetiti toga." Idi i naui ovo do idue nedjelje." M o d a je vano saznati k a k o su se te stvari dogodile. P o t r e b a n je pri log. Kako je on putovao? Kako se ona povrijedila? Kako ti je p o m o gla? Kako se pokuava sjetiti toga? (ega se tono eli prisjetiti?) Kako ovo nauiti? N e o d r e e n i se glagoli razjanjavaju pitanjem: Tono kako...?
USPOREDBE

Sudovi su blisko povezani s u s p o r e d b a m a . Ako je Flufo jednostavno reeno, najbolji praak za pranje koji se m o e kupiti", bilo bi zani mljivo saznati ije je to miljenje. Glavnog direktora Flufo k o m p a n i je? Ispitanika ankete? Joea Bloga? Sudovi ne podrazumijevaju usporedbe, iako ih veoma esto uklju uju. Kae li netko: Ja sam sebina osoba", m o e t e upitati: Tko kae?" A k o je odgovor : Ja", o n d a m o e t e upitati: Po kojim mjerili ma vi predmnijevate da ste sebina osoba?" Stoga je v e o m a korisno znati tko donosi sud. M o d a dolazi iz nekog sjeanja iz djetinjstva. Takoer, koji su razlozi za takav sud? Radi li se o d o b r i m razlozima? Jesu li to vai razlozi ili su v a m ih n a m e t n u l i drugi? Je li im istekao rok trajanja sada kada ste odrasla osoba? Sudovi se esto uuljaju na repu priloga. Razmislite o ovome:

Sudovi i u s p o r e d b e sljedea su dva sluaja informacija koji n e d o staju, slini su i na njih esto nailazimo zajedno. Reklamni slogani izvanredan su izvor za oba obrasca. Novi, obogaeni Flufo praak za pranje je bolji. Napravljena je usporedba, ali nejasna. Neto ne m o e biti bolje ako je izolirano. Bolje je u o d n o s u na to? Bolje nego to je bilo prije? Bolji od konkurencije Bufo i Dufo? Bolje od toga da koristite eernu vodicu umjesto praka? Svaka reenica koja sadri rijei p o p u t najbolji", bolji", gori" ili najgori" predstavlja usporeivanje. A usporeivanje se m o e napra viti s a m o ako s neim usporeujete. A k o o n o nedostaje, upitat ete se o e m u se radi. Drugi primjer:

ovjek je, oito, idealan kandidat." Komu je to oito ." Vrlo esto se u p o r a b o m takvih priloga izostavlja osoba koja donosi sud. Jasno, ako m o e t e parafrazirati iskaz reenicom: To je o i t o . . . " tada ne dolazi do izostavljanja. M o r a biti oito n e k o m u . (A k o m u je bilo jasno?)
7

11;;

115

P E1 0 P O G L A V L J t _ R I J E C I I Z N A E N J A

Sudovi se pojanjavaju pitanjem: Tko je donio takav sud i na temelju ega je donijet takav sud?
NOMINALIZACIJE

rei da svinja leti, no to se nee ostvariti. Razmiljati tako, isto je to i vjerovati u magiju. Nominalizacije su zmajevi m e t a m o d e l a . Ne rade p r o b l e m e sve dok ne znate da postoje. O n e izostavljaju toliko informacija da jedva ne to ostane. Zdravstveno stanje i bolesti zanimljiv su primjer n o m i nalizacija i m o g u objasniti zato se roditelji esto osjeaju b e z n a d n o i bez izbora. Budui da pretvaraju procese u stvari, nominalizacije mogu biti jezini obrasci koji u najveem stupnju obmanjuju.

Sljedei obrazac pretvara glagol koji opisuje trenutani proces u ime nicu. U lingvistici se to zove nominalizacija. Proitajte sljedeu ree nicu i razmislite to bi mogla znaiti: Poduavanje i disciplina, primijenjeni uz potovanje i vrstinu, od su tinske su vanosti u procesu obrazovanja. Gramatiki se radi o savreno tonoj reenici, u kojoj je svaka druga rije nominalizacija (oznaeno k u r z i v o m ) . A k o imenicu ne moete vidjeti, uti, d o d i r n u t i , omirisati ili kuati, drukije reeno, ako ne m o e biti stavljena u kolica, radi se o nominalizaciji. U nominaiizacijama n e m a nieg loeg - o n e m o g u biti veoma kori sne - ali u njima se skrivaju najvee razlike u pojedinanim m a p a m a svijeta. Uzmite k a o primjer rije obrazovanje". T k o koga obrazuje i koje se znanje p r i t o m prenosi? Ili potovanje". Tko potuje koga i k a k o to ini? Pamenje" je zanimljiv primjer. to znai kada kaete da imate loe pamenje? Kako biste saznali, zapitajte se koje informacije pamtite s m u k o m i kako to inite. U n u t a r svake nominalizacije pronai ete j e d n u ili vie imenica koje nedostaju (u nainu govora) i n e k i n e o dreeni glagol. Glagol p o d r a z u m i j e v a radnju ili proces u tijeku. To se gubi d o e li do nominalizacije i njegovog pretvaranja u statinu imenicu. Netko tko misli da ima loe pamenje u kripcu je ako o t o m u razmilja na isti nain kao i kad kae da ima loa leda. N e m a mu p o m o i . Kao to je rekao George Orwell: Ako misli kvare jezik, jezik isto tako m o e pokvariti misli." Vjerovati da je vanjski svijet o d r e e n n a i n o m na koji o njemu govorimo ak je gore nego pojesti jelovnik - to je kao da jedete otisak crnila na jelovniku. Rijei se m o g u kombinirati i u p o trebljavati tako da nemaju nita s naim u l n i m doivljajima. Mogu

Nominalizacije se pojanjavaju pretvaranjem u glagol i taenjem informacije koja nedostaje pitanjem: Tko nominalizira, to se nominalizira i kako se to radi?"
MODALNI OPERATORI M O G U N O S T I

Postoje pravila u ponaanju za koja vjerujemo da ih ne m o e m o ili ne smijemo prekriti. Rijei p o p u t ne m o g u " ili ne smijem" poznati su kao m o d a l n i operatori u lingvistici - time se postavljaju granice o d r e e n e p r e u t n i m pravilima. Modalni operatori za m o g u n o s t jai su od operatora prve vrste. To su: mogu", ne mogu", mogue", nemogue". O n i odreuju (u g o vornikovoj mapi) to se s m a t r a m o g u i m . Oito ( n a d a m se da ste prepoznali sud u o v o m sluaju - oito komu?) postoje p r i r o d n i za koni. Svinje ne m o g u letjeti, ovjek ne m o e ivjeti bez kisika. Me utim, ogranienja postavljena neijim uvjerenjima p o t p u n o su d r u kija. Jednostavno nisam m o g a o odbiti", ili Takav sam kakav sam. Ne m o g u se promijeniti" ili N e m o g u e je rei istinu." Problem ne postoji misli li netko da posjeduje neke sposobnosti (osim ako to nije oigledno neistinito ili ako se kosi s p r i r o d n i m za k o n i m a ) . Ne m o g u " ograniava i esto se u z i m a kao p o u z d a n o sta nje nesposobnosti koje nije m o g u e popraviti p r o m j e n a m a . Fritz Perls, zaetnik getalt terapije, obino bi reagirao kada bi pa cijenti rekli, Ne m o g u " rijeima: Ne govorite da ne moete, recite da ne elite!" O v o prilino surovo redefiniranje o d m a h pomjera pa cijenta iz stanja bezizlaznosti u stanje kada je b a r e m u m o g u n o s t i priznati da postoji izbor.

120

121

N L r _ J U i t r r l U L U N N U K & J U H N it i m U U K

Jasnije pitanje (i ono koje najvjerojatnije nee dovesti do prekidanja uzvrata) je: to bi se dogodilo da to uinite?" ili: to vas sprjeava?" ili: Kako to sami sebe zaustavljate?" Kada netko kae da ne m o e ne to uiniti, odredio je rezultat i time ga stavio izvan svog domaaja. Pi tanje: to vas sprjeava?" p o n o v n o stavlja naglasak na krajnji rezultat i identificira prepreke kao p r v u stepenicu koja se mora prijei. Nastavnici i terapeuti rade na p r o m j e n a m a tih vrsta ogranienja iji je prvi korak ispitivanje m o d a l n i h operatora. Nastavnici se svakog dana susreu s tim kada im uenici govore kako neto ne m o g u razu mjeti ili kada neprestano dobivaju loe napisane zadae. Terapeuti, pak, p o m a u pacijentima pobijediti njihova ogranienja. Kae li netko: Ne m o g u se opustiti", m o r a p r i t o m imati n e k u ideju oputanja i znati da to ne m o e ostvariti. Postavite pozitivan cilj (ono to zaista moete uiniti) i otkrijte to vas o n e m o g u a v a u njegovom ostvarivanju (to vas sprjeava), ili p o z o r n o ispitajte posljedice (to bi se dogodilo da ste to uinili). Upravo su te prepreke i posljedice izostavljene i u k r i t i n o m trenutku m o g u se pokazati manje strani ma nego to ste zamiljali. Modalni operatori m o g u n o s t i - ne m o g u " - pojanjavaju se pita njem: to bi se dogodilo da ste to uinili?" ili to vas sprjeava?"
M O D A L N I OPERATORI NUNOSTI

Trebao bih nauiti kategorije metamodela." to bi se dogodilo da ih ne nauite?" Ne bih trebao razgovarati s tim ljudima." to bi se dogodilo da razgovarate!" Trebam oprati r u k e prije jela." to bi se dogodilo da to ne uinile'?" O n o g trenutka kada posljedice i razlozi p o s t a n u jasni, moete razmi ljati o njima i kritiki ih vrednovati: u s u p r o t n o m , oni s a m o ograni avaju izbore i ponaanja. Pravila ponaanja oito su vana, d r u t v o opstaje na m o r a l n o m k o deksu, no razlika je kao od neba do zemlje izmeu: Trebao bi biti poten u poslovanju" i Trebao bi ee ii u kino." Trebalo bi i ne bi trebalo vrlo esto privuku znaenje m o r a l n o g suda, a koje im ne pripada. Do otkria se m o e doi s a m o ako pitate: to bi se dogodilo d a . . . sam plovio na zapad?...mogao putovati b r z i n o m svjetlosti?...dopustio penicilinu da se razvija?...da se Zemlja okree oko Sunca? Ovakva su pitanja temelj znanstvene m e t o d e . Obrazovanje se lako m o e pretvoriti u uasno m i n s k o polje m o d a l nih operatora, usporcdaba i sudova. Cijeli koncept standarda, testi ranja, o n o g a to bi djeca trebala ili ne bi trebala biti u stanju uiniti tako je n e o d r e e n i beskoristan ili, jo gore, u tolikoj mjeri ogrania vajui da p o t p u n o unitava. Kaete U djetetu: Trebao bi m o i ovo uiniti", vi s a m o izraavate svoje uvjerenje. Ne postoji r a z u m a n odgovor na sasvim r a z u m n o pi tanje: to e se dogoditi ako to ne u i n i m ? " Kada su u pitanju sposobnosti, p u n o je lake razmiljati to n e t k o m o e ili ne m o e uiniti nego to bi netko trebao ili ne bi trebao biti u stanju uiniti. Uporaba glagola trebati, kada su u pitanju sposobnosti, obino se smatra prijekorom: trebao bi neto m o i uiniti, a ne m o e , ime se posve n e p o t r e b n o uvodi osjeaj neuspjeha. Ovakva usporedba, bilo

M o d a l n i operatori nunosti podrazumijevaju neku p o t r e b u i nago vjetavaju se u p o r a b o m rijei trebalo bi" i ne bi trebalo", m o r a m " i ne smijem", valjalo bi" i ne bi valjalo". Postoje neka pravila u nji hovoj uporabi, ali o n a nisu eksplicitna. Koje su posljedice, zbiljske ili zamiljene, krenja tih pravila? To r a z m a t r a m o pitanjem: to bi se dogodilo da ste, ili da niste to uinili?" M o r a m uvijek davati p r e d n o s t d r u g i m ljudima." Sto bi se dogodilo da tako ne postupate?"

Ne smijem priati tijekom sata." to bi se dogodilo da to uinite?"

122

123

da ste u pitanju vi ili netko drugi, odlian je nain priznavanja tre n u t a n e krivnje (jer je pravilo prekreno) stvaranjem umjetnog jaza i z m e u oekivanja i stvarnosti. Je li oekivanje realno? Je li pravilo korisno i odgovarajue? Trebalo bi esto predstavlja ljutitu optubu koju izrie netko tko ne eli izravno priznati da je ljutit, kao ni svoja oekivanja i snoenje odgovornosti za njih. M o d a l n i operatori nunosti - ne s m i j e m / m o r a m - pojanjavaju se pitanjem: to bi se d o g o d i l o da s a m / n i s a m . . . ? "

sluajevima nisu prisutne, ali se podrazumijevaju, primjerice: Sma t r a m da su raunala gubljenje vremena", ili Pop-glazba je smee." Evo jo nekoliko primjera: Indijska h r a n a je o d v r a t n o g okusa." Svako je uopavanje pogreno." Kue su preskupe." Glumci su zanimljivi ljudi." Univerzalni kvantifikatori predstavljaju p a r a d o k s u ograniavanju.

UNIVERZALNI KVANTIFIKATORI

Proirivanje izjave k a k o b i s m o obuhvatili sve m o g u n o s t i ili porekli svaku m o g u n o s t ograniava nas u uopavanju iznimaka. Preceptivni filteri ili proroanstva koja se s a m a ostvaruju su stvorena - vidjet ete i ut ete o n o to oekujete vidjeti i uti. Univerzalni kvantifikatori nisu uvijek pogreni. O n i m o g u o d r a a vati injenino stanje: poslije d a n a dolazi no, a jabuke nikada ne padaju u vis. Postoji velika razlika i z m e u takvih izjava i ove: Ni kada nita ne uinim dobro." Da bi n e t k o u to povjerovao, m o r a o je obraati p o z o r n o s t s a m o na trenutke kada je grijeio i zaboraviti ili zanemariti sve trenutke kada je uinio neto d o b r o . Nitko ne m o e n e p r e s t a n o grijeiti. Takvo savrenstvo ne postoji. Ograniio je svoj svijet n a i n o m na koji govori o njemu. Uspjeni i sigurni ljudi obino uopavaju u d r u g o m pravcu. O n i vje ruju da uglavnom sve ine kako treba, osim u n e k i m izoliranim slu ajevima. D r u g i m rijeima, o n i vjeruju da su sposobni. Na primjer, kako biste ispitali univerzalni kvantihkator u reenici: Ja N I K A D A nita ne u i n i m k a k o valja!" potraite iznimku: Vi N I KADA nita ne uinite kako valja? Zar se ne m o e t e sjetiti trenutka kada ste uinili neto dobro?" Richard Bandler ispriao je priu o pacijentu koji je doao na terapiju jer nije i m a o samopouzdanje. Poeo je upitavi ga: Je li postojao trenutak kada ste bili s a m o p o u z d a n i ? " Ne." elite rei da se n i k a d a u cijelom svom ivotu niste osjeali s a m o pouzdano?"

Uopavanje je uzimanje j e d n o g primjera za predstavnika o d r e e n o g broja razliitih m o g u n o s t i . Da ne u o p a v a m o , morali b i s m o p o n a vljati stvari po ne z n a m koliko puta, a razmiljanje o svim m o g u i m i z n i m k a m a i kvalifikacijama odnijelo bi n a m suvie m n o g o v r e m e na. Znanje se svrstava u ope kategorije, no usvajamo ga prvenstveno usporeivanjem i ocjenjivanjem razlika. Vano je nastaviti s razvr stavanjem razlika tako da bi se, ako je to nuno, uopavanja mogla promijeniti. Ponekad je p o t r e b n o biti vrlo odreen, a razmiljanje u opim pojmovima nejasno je i nedovoljno precizno. Svaki sluaj m o r a biti tretiran po zasluzi. Postoji opasnost da ne vidite stablo od ume svedete li cijelu gomilu raznovrsnih iskustava p o d jedan pojam. S p r e m n o s t na uvaavanje iznimaka p r u a vam m o g u n o s t da budete realniji. Odlike ne smiju biti tipa sve ili nita". Onaj tko misli da je uvijek u pravu predstavlja veu opasnost od onoga koji misli da uvijek grijei. U najgorem sluaju, to znai p r e d r a s u d u , ogranienost i diskriminaciju. Uopavanja su jezino perje koje prekriva proces jasne komunikacije. Uopavanja nastaju izdvajanjem nekoliko primjera kao predstavnika cijele skupine, stoga obino sadre u o p e n e imenice i n e o d r e e n e glagole. M n o g e kategorije m e t a m o d e l a preklapaju se. to je iskaz n e odreeniji, vea je vjerojatnost da e obuhvatili nekoliko kategorija. Uopavanja se obino izraavaju rijeima k a o to su svi/sve/sva" svaki/svaka/svako", uvijek", nikada" i nitko". Te rijei ne d o p u taju i z n i m k e i poznate su k a o univerzalni kvantifikatori. U n e k i m

124

125

Tako je." Niti j e d a n jedini put?" Da." Jeste li sigurni?" Da, posve." D r u g i nain na koji moete preispitati univerzalne kvantifikatore jest da ih pretjerivanjem dovedete do apsurda. Tako na izjavu: Ni kad neu biti u stanju razumjeti N L P " m o e t e rei: ,,U pravu si, to je preteko za tebe. Zato ne odustane? Ne vrijedi pokuavati: ni cijeli j e d a n ivotni vijek ne bi ti bio dovoljan da to shvati." O v o obino dovede do odgovora: ,,U redu, ma n i s a m ba toliko glup." Preispitujete li uopavanje dovoljno nametljivim pretjerivanjem, obino e d r u g a strana braniti suprotan stav. Vi prenosite a p s u r d n o s t njegovog uopavanja kao p o v r a t n u informaciju. Postat e umjereniji ako vi zauzmete jo vre od njega ekstreman stav. Univerzalni kvantifikatori preispituju se traenjem s u p r o t n o g primjera: Je li se ikada d o g o d i l o d a . . . ? "
SLOENA EKVIVALENCIJA

Sloena ekvivalencija m o e se preispitati pitanjem: Kako ovo moe znaiti ono?"


PRETPOSTAVKE

Svi mi i m a m o uvjerenja i oekivanja proistekla iz naeg osobnog isku stva: nemogue je ivjeti bez njih. Budui da ne m o e m o bez pretpo stavki, bolje je da one budu takve da nam ostavljaju slobodu, pruaju izbor i zabavu nego da nas ograniavaju. esto dobivamo upravo ono to oekujemo. Te osnovne pretpostavke koje ograniavaju izbor potrebno je razotkriti. Najee se prepoznaju kao: Zato?" pitanja. Zato ne moe brinuti o meni kako treba?" pretpostavlja da se o n e k o m u ne brinete kako treba. Pokuate li izravno odgovoriti na pitanje, zbunit ete se prije nego to ponete. Hoe li obui crvenu ili zelenu pidamu za odlazak na spavanje?" pri mjer je trika kada se nudi izbor u jednom podruju samo ukoliko je vanija pretpostavka prihvaena, u ovom je sluaju to odlazak na spa vanje. Moe se preispitati pitanjem: to te navodi na pomisao da idem na spavanje?" Reenice koje sadre rijei budui da", kada" i ako" obino sadre neku pretpostavku, kao i sve to slijedi poslije glagola kao to su: shva titi", biti svjestan" ili ignorirati". Na primjer: Shvati zato stavljamo toliki naglasak na pojedinca." Jo neki primjeri pretpostavio: Kada postane pametniji, razumjet e ovo." (Nisi pametan.) Nee me valjda jo jednom slagati." (Slagali ste i prije.) Zato se vie ne smije?" (Ne smijete se dovoljno.) Glup si kao i tvoj otac." (Va otac je glup.) Naporno u se truditi ovo uiniti." (Posao je naporan.) Moj pas ima cockney naglasak." (Moj pas zna govoriti.) Pretpostavke nuno podrazumijevaju i druge obrasce metamodela koje je potrebno razvrstati. (Dakle, ti misli da se ja ne smijem dovoljno? Ko liko je dovoljno? U kojim situacijama oekuje od m e n e da se smijem?)

Sloena ekvivalencija nastaje kada se dvije izjave povezuju jer se sma tra da imaju isto znaenje, primjerice: Ti se ne osmjehuje...dakle, ne provodi se dobro?" D r u g i bi primjer bio: Ako ne gleda u m e n e dok ti govorim, znai da ne obraa pozornost." O v a k v u o p t u b u d r u g i m a u g l a v n o m u p u uju p r e d o m i n a n t n o vizualni tipovi, koji moraju gledati u u govorni ka kako bi razumjeli to govori. Onaj tko je vie kinestetiki tip, gleda p r e m a dolje kako bi obradio o n o to uje. To za vizualni tip osobe znai da ne obraa pozornost, jer ako gleda p r e m a dolje nije u stanju obratiti p o z o r n o s t . Mjerila vlastitog iskustva primjenjuju se na sve ostale, pri e m u se zaboravlja da ljudi razmiljaju na razliite naine.

126

127

Pretpostavke se m o g u otkriti pitanjem: to vas navodi na p o m i sao...? I dopunjavanjem pretpostavki.


UZROK I POSLJEDICA

Uzrok i posljedicu m o e m o preispitati na dvije razine. Na jednoj razini postavlja se pitanje kako j e d n a stvar t o n o uzrokuje d r u g u . U opisivanju kako se to dogaa esto e izroniti na povrinu nove m o g u e reakcije. No, jo uvijek ne d o d i r u j e m o temeljno uvjerenje o uzroku i posljedici, uvjerenje d u b o k o ukorijenjeno u naoj kulturi da drugi ljudi imaju m o n a d n a m a i da su o d g o v o r n i za naa e m o c i o nalna stanja. Ustvari, mi sami stvaramo svoje vlastite osjeaje. Nitko to ne m o e uiniti umjesto nas. Mi reagiramo i mi s m o odgovorni. Misliti da su drugi o d g o v o r n i za nae osjeaje znailo bi naseliti bi ljarsku lopticu, svemir neivih stvari. Osjeaji koji se stvaraju kao reakcija na p o s t u p k e d r u g i h ljudi vrlo su esto rezultat sinestezije. Mi neto ujemo ili vidimo, a reagiramo osjeajem. ini se da je ta veza automatska. Pitanje iz m e t a m o d e l a koje se o d n o s i na temeljnu pretpostavku uzrono-posljedinih o d n o s a u izjavi p o p u t ove: On me dovodi do ludila" zapravo je: Kako tono dovodi sebe do ludila zbog o n o g a to on kae?" O v o podrazumijeva ideju da svatko ima izbor kako e e m o c i o n a l n o reagirati. Nije lako preuzeti odgovornost za neije osjeaje, stoga ovu vrstu pi tanja koristite s a m o kada imate ostvaren uzvrat. To m o e biti veoma izazovno. Uzrok i posljedica m o g u se preispitati pitanjem: Kako tono ovo uzrokuje o n o ? " ili to se trebalo d o g o d i t i da o v o ne bude uzro kovano o n i m ? " Preispitajte uvjerenje u svezi s uzrono-posljedinim o d n o s o m pitanjem: Kako se tono d o v o d i u takvo raspoloenje ili tako reagira na o n o to si vidio ili uo?"
ITANJE M I S L I

Zbog tebe se tako osjeam. Tu se ne m o e nita uiniti." Engleski jezik potie razmiljanje u p o j m o v i m a uzroka i posljedice. Aktivni subjekti obino vre radnju nad pasivnim objektima: no to je g r u b o pojednostavljivanje. Postoji opasnost da razmiljate o ljudima kao o biljarskim kuglama slijedite li zakon uzroka i posljedice. Sunce uzrokuje rast cvijea" stenografski je nain izraavanja jako sloenog o d n o s a . Razmiljate li u t e r m i n i m a uzroka, nita neete objasniti, nego s a m o izazvati novo pitanje: Kako?" ak i tada postoji, p o p u t razlike i z m e u neba i Zemlje, razlika izme u reenica: Vjetar savija drvo" i Ti si me razljutio." Vjerovati d a j e netko drugi odgovoran za nae e m o c i o n a l n o stanje znai pripisivati mu neku vrstu psihike moi n a d n a m a , a koju on ustvari n e m a . Primjeri ove vrste izvrtanja bili bi: D o s a d a n si." {Osjeam dosadu u tvom drutvu.) Drago mi je to si otiao." (Tvoj mi odlazak donosi radost.) Vrijeme me pokosilo." (Zbog vremena se osjeam loe.) jedna osoba ne m o e imati izravnu kontrolu n a d e m o c i o n a l n i m sta njem d r u g e osobe. Uvjerenje da d r u g e ljude moete dovesti protiv njihove volje u o d r e e n o raspoloenje ili da vas d r u g i m o g u dovesti u razliita raspoloenja ograniava i donosi veliku nevolju. Snositi o d g o v o r n o s t za raspoloenje d r u g i h ljudi o g r o m a n je teret. Morat ete pretjerano i n e p o t r e b n o paziti to govorite i radite. O b r a s c e m uzroka i posljedice postajete ili rtva ili bolniar. Rije ali" vrlo esto sadri u sebi uzrok i posljedicu tako to uvodi razlog zbog kojeg netko s m a t r a kako nije obvezan neto uiniti. Pomogla bih, ali previe s a m u m o r n a . " Uzela bih o d m o r , ali tvrtka bi se bez m e n e raspala."

Kaemo da itamo misli o n d a kada pretpostavimo da z n a m o , bez n e p o s r e d n o g dokaza, o n o to netko drugi misli ili osjea. To esto i nimo. P o n e k a d je to intuitivna reakcija na neke neverbalne znakove koje s m o zapazili na nesvjesnoj razini. esto je to ista halucinacija ili o n o to b i s m o mi mislili i kako b i s m o se osjeali da s m o u takvoj

128

129

situaciji: projiciramo vlastite misli i osjeaje, a doivljavamo ih kao da dolaze od d r u g e osobe. krtac uvijek smatra da su drugi ljudi kr ti. Onaj tko ita misli obino smatra da je u pravu, no ne postoji j a m stvo da tako zaista i jest. Zato pretpostavljati kada moete pitati? Postoje dva o s n o v n a naina itanja misli. Prvi je nain kada p r e t p o stavite da znate to netko d r u g i misli. Primjerice: George je nesretan." Reklo bi se da joj se nije svidio dar koji sam joj dala." Z n a m zato se tako ponaa." Bio je ljutit, ali to nije htio priznati."

Kako znate da George vie ne mari za vas?" Jer n i k a d a ne uini o n o to mu kaem." U govornikovom m o d e l u svijeta radi to ti kaem" i mariti" su ekvivalencije. Blago reeno, to je osporiva pretpostavka. Radi se o sloenoj ekvivalenciji koja izaziva pitanje: Kako to da mariti za n e koga znai initi o n o to on kae? A k o marite za nekoga, radite li uvijek o n o to on kae?" itanje misli preispitujemo pitanjem: Kako ste sigurni...?" Metamodel ponovno povezuje jezik s iskustvom i moemo ga upotri

.Potrebni su p o u z d a n i dokazi utemeljeni na u l n i m doivljajima da biste mogli pripisivati misli, osjeaje i miljenje d r u g i m ljudima. M o ete rei: George je potiten", no m o d a je korisnije kaete li: Geor ge je spustio pogled udesno, miii na licu su oputeni i die plitko. Usne su mu sputene, a r a m e n a pogrbljena." Druga vrsta itanja misli zrcalo je prve i daje ljudima m o itanja vaih misli. O v o se m o e upotrijebiti da biste ih optuili kako vas ne razumiju o n d a kad mislite da bi trebali. Primjerice: Da me voli, znao bi to elim." Zar ne vidi kako se osjeam." Uznemiren sam jer nisi uzeo u obzir moje osjeaje." Trebao bi znati da te volim." Onaj tko koristi ovaj obrazac ne eli j a s n o rei d r u g i m a to eli: od njih se oekuje da to znaju. To m o e dovesti do velikih svaa. Nain kako ete preispitati misli jest upitati kako t o n o oni znaju to vi mislite. Ili, u d r u g o m sluaju, kako se t o n o od vas oekuje da znate kako se d r u g i osjeaju. Kada pokuate razjasniti itanje misli pitanjem: Kako znate?" odgo vor je obino u obliku uvjerenja ili uopavanja. Primjerice: George vie ne mari za m e n e . "

jebiti za: 1. prikupljanje informacija 2. razjanjavanje znaenja 3. prepoznavanje ogranienja 4. otvaranje novih izbora. Metamodel je korisno sredstvo u poslovanju, terapiji i obrazovanju. Njegova temeljna pretpostavka je da ljudi stvaraju razliite m o d e l e svijeta i da ne m o e m o pretpostaviti znaenja rijei. Prvo, omoguuje n a m skupljanje informacija visoke kvalitete kad n a m je vano shvatiti to ljudi zaista misle. A k o se pacijent ali tera peutu na depresiju, terapeut m o r a otkriti to to znai u pacijentovom modelu prije nego to pretpostavi (posve p o g r e n o ) da t o n o zna to pacijent ima na u m u . U poslovanju moe doi do gubitka novca d o e li do nesporazuma. Ko liko ste puta uli uzvik nevjerice: Ali ja sam shvatio da ste mislili..." Kad uenik kae da nikada ne rijei geometrijske probleme, otkrijte je li b a r e m j e d a n p u t d o b i o toan rezultat i t a k o e r kako tono dolazi do pogrenih rezultata tako dosljedno. Zato" pitanja ne postoje u m e t a m o d e l u . Zato" pitanja nemaju ve liku vrijednost, u najboljem sluaju dolazi se do opravdanja ili opir nih objanjenja koja ne p r i d o n o s e promjeni situacije.

130

131

Drugo, m e t a m o d e l pojanjava znaenje. Daje sustavan okvir za pita nje: to tono misli?" Tree, m e t a m o d e l prua izbor. Uvjerenja, univerzalni kvantifikatori, nominalizacije i pravila postavljaju ogranienja, a ogranienja posto je u rijeima, a ne u s t v a r n o m svijetu. Preispitivanje i otkrivanje p o sljedica i iznimaka m o g u otvoriti veliko polje ivota. Ograniavajua uvjerenja otkrivaju se i mijenjaju. Koje ete obrasce m e t a m o e l a preispitati ovisi o kontekstu k o m u n i kacije i vaem cilju. Razmislite o sljedeoj reenici: Zato ovi odvratni ljudi neprestanu s konstantnim pokuajima vati smirenost, ali ne mogu." O n a obuhvaa itanje misli i pretpostavke (oni me pokuavaju izlujeti), uzrok i posljedicu (dovode), univerzalne kvantifikatore (uvi jek), sud (odvratni), u s p o r e d b e (jo me vie dovodi do ludila), m o dalne operatore m o g u n o s t i i nunosti (trebalo bi, ne m o g u ) , n e o d r e e n e glagole (pokuavaju, p o m o g n u ) , nominalizacije (smirenost) i n e o d r e e n u imenicu (ljudi). U ovakvoj vrsti primjera itanje misli, pretpostavke i kauzalitet ra splamsavaju sve ostalo. Njihovo razvrstavanje bio bi prvi korak ka promjeni. Nominalizacija, n e o d r e e n i glagoli i n e o d r e e n e imeni ce najmanje su vani. Uopavanja, univerzalni kvantifikatori, sudo vi, u s p o r e d b e i m o d a l n i operatori nalaze se negdje po sredini glede vanosti. Jedna u o p e n a strategija bila bi odreivanje kljunih ime nica, p o t o m kljunih glagola, zatim razvrstavanje izvrtanja, tako da m o d a l n i operatori imaju prednost ako se pojave. Ne zaboravite: ne m o g u e je specificirati sva izostavljanja. Vjebajte s m e t a m o d e l o m i dobit ete osjeaj to treba preispitivati. M e t a m o d e l je korisno sredstvo za prikupljanje informacija, pojanja vanje znaenja i prepoznavanje ogranienja u neijem razmiljanju. Posebice je koristan u otkrivanju eljenog stanja nezadovoljne oso be. to bi radije imao? to bi radije bio? Kako bi se radije osjeao? Pitanja su t a k o e r intervencije. D o b r o pitanje m o e odvesti misli u da mi

posve n o v o m pravcu i promijeniti neiji ivot. Primjerice, esto se upitajte: Koje je pitanje najkorisnije u o v o m trenutku?" Postoji realna opasnost dolaenja do prevelikog broja informacija kada koristite m e t a m o d e l . P o t r e b n o je zapitati se: Je li mi zaista p o trebno sve ovo znati? to je moj cilj?" Veoma je vano koristiti ova pitanja m e t a m o e l a s a m o u kontekstu ostvarenog uzvrata i zajedni ki postavljenih ciljeva. Ponovljena pitanja m o g u biti shvaena kao napad, a preispitivanje ne m o r a biti toliko izravno. Umjesto pitanja: Kako vi to t o n o znate?" m o e t e rei: elio bih znati kako to tono znate?" ili Ne shvaam ba najjasnije kako to tono znate?" Razgo vori ne moraju biti nalik ispitivanju policijskog inspektora. Moete se obraati ljubazno i m e k i m t o n o m kako biste ublaili pitanje.

pomognu, to me jo vie dovodi do ludila: znam da bih trebala sau

li;

133

Robert Dilts ispriao je kako je nazoio satu lingvistike na Sveuili tu Santa C r u z ranih sedamdesetih, na kojem je John G r i n d e r drao d v o s a t n o predavanje o m e t a m o d e l i m a . Bio je etvrtak kada je sat prepustio s t u d e n t i m a k a k o bi vjebali m e t a m o d e l e . Sljedeeg je utor ka polovica studenata dola je na sat veoma obeshrabrena. Budui da su svoje p a r t n e r e , nastavnike i prijatelje rastavljali na sitne dijelove koristei m e t a m o d e l e , udaljili su se od njih. Uzvrat je prvi korak u bilo kojem N L P obrascu. Ako se koristi bez senzibilnosti i uzvrata, m e t a m o d e l postaje meta-sakaenje, meta-zbrka i meta-patnja. Vrlo esto pitanja m o e t e postavljati uglaeno i precizno. Primjerice, netko kae uz p o d i g n u t i pogled: Moj posao zaista ne valja." Moete ga upitati: Pitam se kako bi izgledao va p o s a o da je u r e d u ? " Veoma koristan nain rabljenja m e t a m o d e l a jest njegovo koritenje u u n u t a r n j i m dijalozima, to m o e biti od vee koristi nego da godi n a m a p o h a a t e predavanja o t o m e k a k o misliti jasno. Dobra strategija za uenje k a k o se koriste m e t a m o d e l i sastoji se u tomu da izaberete j e d n u ili dvije kategorije i provedete tjedan dana opaajui primjere u s v a k o d n e v n o m razgovoru. Sljedei tjedan iza berite n e k u d r u g u kategoriju. Kako postajete upueniji i izvjebaniji u uoavanju obrazaca, m o e t e postavljati neizgovorena pitanja u mislima. Na posljetku, kada ovladate idejom obrazaca i pitanjima, moete poeti koristiti ih u odgovarajuim situacijama. M e t a m o d e l se takoer o d n o s i na logike razine. Razmislite o izjavi: Ja to ovdje ne mogu uiniti." Ja" predstavlja identitet osobnosti. Ne m o g u " se odnosi na uvjerenja. Uiniti" izraava sposobnost. To" ukazuje na postupak. Ovdje" je okolina. Navedenu izjavu moete osporiti iz vie razloga. Moete poeti tako to ete razmisliti na kojoj logikoj razini elite poraditi na t o m u . Takoer, govornik e vas m o d a naglaavanjem o d r e e n i h rijei

uputiti na dio izjave koji je najvaniji. To se naziva informacijskim oznaavanjem. Kae li: Ja NE M O G U to ovdje uiniti", o n d a se moete usmjeriti na modele i upitati: to vas sprjeava?" Kae li: Ja ne m o g u TO ovdje uiniti", m o e t e upitati: ,,A to to?" Opaanje rijei koju netko naglaava t o n o m ili g o v o r o m tijela j e d a n je od naina kako ete saznati koji obrazac m e t a m o d e l a treba preispi tati. Druga bi strategija bila sluati ljude kako razgovaraju nekoliko m i n u t a i opaati koje kategorije najee rabe. To e najvjerojatnije ukazati gdje je njihovo razmiljanje o g r a n i e n o i upravo to moe biti najbolji nain za zapoinjanje preispitivanja. U kontekstu s v a k o d n e v n o g ivota, m e t a m o d e l predstavlja jedan su stavan nain sakupljanja informacija u sluajevima kada je p o t r e b n o preciznije znati to netko misli. To je vjetina koju vrijedi nauiti.

- M o l i m te, hoe li mi rei - zamolila je Alisa - to to znai? - E, vidi, sada govori kao r a z u m n o dijete - d o d a o je Jaji Ovali v i d n o polaskan.

134

- Vidi, p o d neprobojnim zidom" ja p o d r a z u m i j e v a m to to s m o o ovoj temi previe govorili, pa bi bilo bolje da s p o m e n e o n o o emu eli da u b u d u e razgovaramo. ini mi se kao da ti se ne svia da na ovoj temi o s t a n e m o za sva v r e m e n a .
Lewis Carroll, Alisa s one strane ogledala

esto poglavlje USREDOTOENOST NA VANJSKI SVIJET I NA S E B E


Do sada s m o bili usredotoeni na znaaj koji imaju ulna otrina, dranje ula otvorenima i opaanje reakcija ljudi oko nas. O v o stanje podeavanja ula p r e m a vanjskom svijetu u N L P rjeniku p o z n a t o je kao stanje usredotoenosti na vanjski svijet. M e u t i m , postoje i stanja koja nas v o d e dublje u svijest, u nau vlastitu realnost. Prestanite itati knjigu na nekoliko trenutaka i sjetite se v r e m e n a kada ste bili d u b o k o u mislima... Vjerojatno ste se morali d u b o k o zamisliti kako biste se sjetili. Usre dotoili ste se na o n o to osjeate, vidite i ujete iznutra. To je stanje koje svi poznajemo. to dublje idete, manje ste svjesni vanjskih p o ticaja: biti d u b o k o u mislima" d o b a r je opis ovog stanja, u NLP lite raturi p o z n a t o g kao stanje usredotoenosti na sebe. Znakovi pristu panja v o d e vas u to stanje. Kad god n e k o m u kaete da vizualizira, da oslukuje u mislima ili osjeti osjete, traite od njega da u d e u stanje usredotoenosti na sebe. U t o m ste stanju kada sanjarite, planirate, matate i stvarate mogunosti. U praksi se rijetko dogaa da s m o u p o t p u n o s t i u j e d n o m ili d r u g o m stanju: naa svakodnevna svijest mjeavina je djelomice unutarnje, djelomice vanjske usredotoenosti. O k r e e m o svoja ula prema u n u tra ili p r e m a van, ovisno o situaciji u kojoj se nalazimo. Na m e n t a l n a stanja korisno je gledati kao na o r u e za obavljanje razliitih stvari. Da biste igrali ah, p o t r e b n o je korjenito drukije stanje svijesti od o n o g p o t r e b n o g za jedenje hrane. Ne postoji takva stvar kao to je p o g r e n o stanje svijesti, ali postoje posljedice. O n e m o g u biti katastrofalne ako, primjerice, pokuavate prijei ulicu pre-

136

137

N L P J O S E P H O'CONNOR & JOHN SEYMOUR

StSIU

P U b L A V L J t_ U S K E DO I U L t N U i I

NA

VANJiKI

bVIJtl

NA

SEBE

p u n u a u t o m o b i l a u stanju svijesti koje koristite za spavanje - stanje u s r e d o t o e n o s t i na vanjski svijet definitivno je najpogodnije sta nje svijesti za prelazak p r e k o ulice - ili, da se m a l o nasmijete, za izgovaranje brojalice d o k ste u stanju svijesti p o d utjecajem vee koliine alkohola. e s t o n e t o ne uinite d o b r o jer niste u odgova rajuem stanju. Neete d o b r o igrati tenis a k o je vaa svijest p r i p r e mljena za ah. Nesvjesnim izvorima m o e t e pristupiti izravno, izazivajui i koriste i vrstu stanja usredotoenosti na sebe p o z n a t o g kao trans. U transu se d u b o k o unosite u j e d n o o g r a n i e n o arite pozornosti. To p r o m i jenjeno stanje svijesti nastalo je iz vaeg uobiajenog stanja svijesti. Iskustvo transa razlikovat e se k o d razliitih ljudi, jer su polazina stanja, kojima d o m i n i r a j u razliiti p r i m a r n i sustavi, razliita.

na koje se m o g u osloniti. O n a sadri materijal potreban za promjene, samo ako moete doi do nje. Jedan od razloga zato koristimo tako male djelie svoje potencijalne m e n t a l n e sposobnosti m o e biti obrazovni sustav koji stavlja veliki naglasak na testiranje, standardizirane rezultate i ostvarivanje ciljeva koje postavljaju d r u g i ljudi. Nitko vas ne ui kako koristiti svoje u n u tarnje sposobnosti. Najveim dijelom individualnost je nesvjesna. Trans je idealno stanje za otkrivanje i povratak svojim jedinstvenim u n u t a r n j i m izvorima.
MILTONOV MODEL

- M n o g o truda treba uloiti da bi j e d n a rije neto znaila - zaklju ila je Alisa zamiljeno. - Kad smislim neku rije koja m o e imati m n o g o b r o j n a znaenja, tj. obavljati razne poslove - rekao je Jaji Ovali - ja joj uvijek ispla ujem viak rada. Lewis Carroll, Alisa s one strane ogledala G r e g o r y Bateson osjeao je veliki entuzijazam zbog knjige Stru k t u r a magije 1", koja je sadravala m e t a m o d e l . U t i m je idejama vidio veliki potencijal. Rekao je J o h n u i Richardu: Ovdje u Phoeni-

Najvei broj istraivanja transa i promijenjenih stanja svijesti vren je u psihoterapijskom okruenju, jer svi terapeutski pravci koriste u o d r e e n o j mjeri trans. Svi oni pristupaju nesvjesnim izvorima na ra zliite naine. Svatko tko razvija s l o b o d n e asocijacije na kauu kod psihologa d u b o k o je u stanju usredotoenosti na sebe, kao i oni koji glume u getalt terapiji. Hipnoterapija izriito koristi trans. Ljudi se obraaju terapeutima kada im p o n e s t a n e izvora svijesti. Za pali su u kripac. Ne znaju to im treba i gdje to m o g u pronai. Trans omoguuje razrjeenje problema jer obilazi svijest i stavlja na raspo laganje nesvjesne izvore. Najvee se promjene odvijaju na nesvjesnoj razini, koje zatim izbijaju na povrinu. Svijest nije p o t r e b n a k a k o bi p o t a k n u l a promjene i najee ih i ne primjeuje. Krajnji cilj bilo koje terapije je da pacijent p o n o v n o p o n e koristiti svoje izvore. Svi posjeduju bogatu o s o b n u povijest ispunjenu iskustvima i izvorima

xu u Arizoni ivi neki udan starac. Odlian je terapeut, ali nitko ne zna to radi ili kako to radi. Zato ne odete i ne saznate ." Bateson je p o z n a v a o tog u d n o g starca" i zakazao im sastanak s njim. John i Richard radili su s M i l t o n o m E r i c k s o n o m 1974. g o d i n e k a d a je ve stekao veliku reputaciju k a o p r e d a s n i k h i p n o t e r a p e u t a . Bio je p r e d s j e d n i k i utemeljitelj A m e r i k e u d r u g e za kliniku h i p n o z u : m n o g o je p u t o v a o i d r a o predavanja i s e m i n a r e po cijeloj zemlji, a t a k o e r je v o d i o p r i v a t n u p r a k s u . Bio je p o z n a t kao senzibilan i uspjean terapeut, a i po t o m u to je i m a o o t r u m o zapaanja n e v e r b a l n o g ponaanja. J o h n o v o i Richardovo prouavanje rezul tiralo je dvjema knjigama. 1975. g o d i n e izala je knjiga Obrasci h i p n o t i k i h t e h n i k a M i l t o n a H. E r i c k s o n a 1" u izdanju izdavake kue M e t a Publications. D r u g i dio, n a p i s a n sa s u a u t o r i c o m Judith DeLozier, iziao je 1977. g o d i n e . Knjige su p o d j e d n a k o posveene
1

138

139

Htf_ JUitKM

l U N IN U K

Si

JUHN

i t i M U U K

ESTO

POGIAVLJE_USREDOTOCEN05T

NA

VANJSKI

SVIJU

NA

b t B t

njihovim p e r c e p t i v n i m filter ima, kao i E r i c k s o n o v i m m e t o d a m a , iako je Erickson rekao da su knjige dale m n o g o bolja objanjenja njegovog rada nego to bi on to b i o u stanju uiniti. Bio je to lijep kompliment. John G r i n d e r je rekao da je E r i c k s o n daleko najvaniji m o d e l kojeg je i m a o , jer je on otvorio vrata ne s a m o drukijoj stvarnosti nego i itavom j e d n o m nizu raznolikih klasa stvarnosti. Njegov rad na transu i p r o m i j e n j e n i m stanjima svijesti bio je iznenaujui, a John je lijekom rada s njim p o t p u n o preispitao svoje stavove. N L P je t a k o e r doivio preispitivanje. U m e t a m o d e l u se radi o pre ciznim znaenjima. Erickson je u m j e n o koristio jezik na n e o d r e en nain, tako da su ga pacijenti mogli shvatiti o n a k o k a k o im je najvie odgovaralo. Izazvao bi i koristio stanje transa, p o m a u i pacijentima prebroditi p r o b l e m e i otkriti im vlastite izvore. Takav n a i n koritenja jezika p o s t a o je p o z n a t k a o Miltonov m o d e l , kao d o p u n a i s u p r o t n o s t m e t a m o d e l a i njegove preciznosti. Miltonov m o d e l j e d a n je od n a i n a na koji m o e t e koristiti jezik k a k o biste izazvali stanje transa i pristupili skrivenim izvorima svoje o s o b n o s t i . Ova m e t o d a slijedi s p o n t a n i r a d mozga. U stanju transa postoji velika motivacija za uenje iz nesvjesnog na izravan unutarnji nain. To nije p a s i v n o stanje, niti ste vi p o d t u i m utje cajem. Postoji suradnja i z m e u pacijenta i terapeuta, pri e m u rea kcije pacijenta upuuju terapeuta na sljedei korak. Ericksonov je rad bio utemeljen na izvjesnom broju ideja koje su zajednike m n o g i m s e n z i b i l n i m i uspjenim t e r a p e u t i m a . To su sada p r e t p o s t a v k e NLP-a. On je p o t o v a o nesvjesno bie pacijenta. S m a t r a o je da ak i iza najapsurdnijeg p o s t u p k a postoji pozitivna n a m j e r a i da pojedinci, i z m e u p o n u e n i h m o g u n o s t i , r a d e naj bolje izbore u d a n o m t r e n u t k u . Njegov je zadatak bio o m o g u i t i im vei izbor. T a k o e r je s m a t r a o da na o d r e e n o j razini pojedinci ve raspolau izvorima p o t r e b n i m da bi se promijenili.

1. Iskoraili i navodili neiju stvarnost. 2. Odvratili pozornost i iskoristili svijest. 3. Pristupili nesvjesnom i izvorima.
ISKORAK I NAVOENJE

Milton Erickson umjeno je z n a o uspostavljati uzvrat. Potovao je i prihvaao realnost svakog svog pacijenta. Smatrao je da do otpora dolazi zbog nedostatka uzvrata. Za njega su sve reakcije bile vane i korisne. Nije postojao odbojan pacijent, nego s a m o nefleksibilan terapeut. Opisujui t r e n u t a n e ulne doivljaje pacijenta, dakle o n o to uju, vide i osjete, j e d n o s t a v n o ete iskoraiti u njihovu realnost i usuglasi ti se s njihovim svijetom. Njima je p r i r o d n o i lako pratiti to govorite. Vano je na koji nain to radite. Unutarnju smirenost najbolje ete izazvati govorite li polako, blagim glasom i uskladite svoj govor s di sanjem d r u g e osobe. P o s t u p n i m sugestijama lagano ih uvedite u stanje usredotoenosti na sebe usmjeravajui njihovu p o z o r n o s t u n u t r a . Sve je opisano u o p e n i m p o j m o v i m a , tako da t o n o opisuje pacijentovo iskustvo. Ne treba rei: Sada zatvorite oi, osjeajte se u g o d n o i padnite u trans." Umjesto toga, rei ete: Kad se god elite osjeati u g o d n o s a m o za tvorite o i . . . m n o g i ljudi smatraju lijepim i u g o d n i m osjeajem pasti u trans." Ovakva vrsta u o p e n i h k o m e n t a r a m o e se odnositi na sve reakcije, a istodobno dovoditi do stanja transa. Petlja je napravljena. Kako se pacijentova panja neprestance suava i vee s a m o za nekoliko poticaja, on p a d a sve dublje u stanje u s r e d o toenosti na sebe. Njegovi doivljaji postaju subjektivniji i terapeuti ih koriste k a o p o v r a t n e informacije k a k o bi produbili stanje transa. Pacijentu se ne govori to da radi, s a m o mu se skree p o z o r n o s t na o n o to ve postoji. Kako u o p e moete znati to netko misli? Ne moete. Moete koristiti jezik dovoljno n e o d r e e n o kako bi pacijent p r i d o d a o odgovarajue znaenje. Nije u pitanju rei mu to treba m i sliti, ve mu odvratiti p o z o r n o s t od njegovog stanja transa. Takva vrsta sugestija bit e od najvee koristi teku li reenice gla tko. Primjerice, m o e t e rei neto poput: D o k gledate tapete u boji

Miltonov m o d e l j e d a n je od n a i n a k a k o m o e t e upotrijebiti jezik da biste:

140

141

NLr_JOStrH

O'IONNUK

&

JOHN

S t Y M 0 U R

itilU

rUljLftVLJt

U j K C U U l U l C r i u j I

W H

V H l<i J J M

J V I J L 1

nH i C D E

ispred v a s . . . are od svjetla na z i d o v i m a . . . d o k postajete svjesni svog disanja... podizanja i sputanja vaih g r u d i . . . u d o b n o s t i stolice... teine vaih stopala na p o d u . . . i dok ujete glasove djece koja se v a n i igraju... d o k sluate moj glas i pitate s e . . . koliko ste d u b o k o u t r a n s . . . ve uli." Zapazite veznike ,,i" i dok" k a k o u primjeru teno povezuju sugesti je d o k spominjete neto to se d o g a a (va glas) i povezujete s o n i m to elite da se dogodi (padanje u trans). A k o ne koristite prijelaze, dobit ete odsjene reenice. Bit e izoli r a n e j e d n a od d r u g e i stoga manje korisne. N a d a m se da je to jasno. Pisanje je p o p u t govora: u g l a e n o ili isprekidano. to v a m se vie svia? O s o b a u transu obino je m i r n a , ima zatvorene oi, sporiji puis i oputenijeg je lica. Refleksi treptanja i gutanja obino su sporiji ili ih u o p e n e m a , a i disanje je sporije. Stvara se osjeaj smirenosti i oputenosti. Terapeut m o e iskoristiti unaprijed dogovorene z n a k o ve k a k o bi vratio pacijenta iz transa ili ga m o e povratiti iz transa svojim rijeima, a m o e se i s p o n t a n o vratiti u n o r m a l n o stanje svi jesti s m a t r a li njegovo nesvjesno to p o t r e b n i m .
TRAGANJE ZA ZNAENJEM

koje v a m se do sada inilo najvanijim. To radi vae nesvjesno: svi jest je previe spora za ovakav zadatak. Stoga e reenica: Ljudi m o g u usvajati znanja" izazvati ideje o o d r e e n i m znanjima koje moete usvojiti, i ako radite na o d r e e n o m p r o b l e m u , ta e se saznanja odnositi na pitanja o kojima razmiljate. Ovakva ispitivanja vrite sve vrijeme k a k o biste shvatili to n a m d r u g i govore i u p o t p u n o s t i se upotrebljavaju u stanju transa. Bitno je s a m o znaenje koje pacijent pridaje, a koje terapeut ne m o r a ni znati. Jednostavno je smisliti n e o d r e e n e naputke, tako da pacijent m o e izabrati odgovarajue iskustvo i nauiti iz njega. Zamolite ga neka izabere n e k o vano iskustvo iz prolosti, proivi ga jo j e d a n p u t svojim u n u t a r n j i m u l o m k a k o bi iz njega n a u i o neto novo. Tada zamolite njegovo nesvjesno da znanje iskoristi o n d a kada mu b u d e potrebno.
O M E T A N J E I KORITENJE SVIJESTI

Vano p o d r u j e u Miltonovom m o d e l u je izostavljanje informacija i upoljavanje svijesti da dopunjuje p r a z n i n e koristei uskladitena iskustva iz prolosti. Jeste li ikada proitali n e k o n e o d r e e n o pitanje i pokuali shvatiti to bi m o g l o znaiti? Nominalizacijama se izostavlja veliki dio informacija. D o k sjedite i dok se osjeate spokojnim i s m i r e n i m , vae razumijevanje potencijala ovakve vrste koritenja jezika poveava se, jer je svaka nominalizacija u ovoj reenici tiskana kurzivom. to manje spominjete t o n o o d r e e n e stvari, manja je vjerojatnost da ete doi do sukoba s iskustvima d r u g i h ljudi. Glagoli miruju n e o d r e e n i . D o k razmiljate o t o m u kada ste poslje dnji put uli da netko komunicira koristei n e o d r e e n e glagole, m o da ete se sjetiti osjeaja zbunjenosti kojeg ste doivjeli i kako ste morali tragati za vlastitim znaenjem da bi ova reenica dobila neki smisao. Isto tako imenike fraze m o g u biti u o p e n e ili u p o t p u n o s t i izosta vljene. D o b r o je p o z n a t o da neki ljudi m o g u itati knjige i ostvarivati promjene. ( K o m u je to d o b r o poznato? Koji ljudi, kakve knjige i kako e doi do promjena? I to e promijeniti, u to e se pretvoriti?)

M e t a m o d e l vas dri u stanju usredotoenosti na vanjski svijet. Ne trebate tragati po svom m o z g u k a k o biste shvatili o n o to ujete: s a m o pitajte svog sugovornika da v a m detaljno objasni. M e t a m o del spaava informaciju koja je bila izbrisana, izvrnuta ili u o p e n a . Miltonov m o d e l je zrcalo m e t a m o e l a , predstavlja nain sastavljanja reenica p r e p u n i h izbacivanja, izvrtanja i uopavanja. Sugovornik m o r a n a d o p u n i t i detalje i aktivno traiti znaenje onoga to uje iz svog vlastitog iskustva. D r u g i m rijeima, stvarate kontekst sa to je m o g u e manje sadraja. Sugovorniku dajete okvir i ostavljate ga neka izabere sliku koju e u njega staviti. Kada sugovornik p r i d o d a sadraj, sigurni ste d a j e vaim rijeima p r i d o d a o najvanije i najneposrednije znaenje. Zamislite da vam je reeno k a k o v a m se u prolosti dogodilo neto vano. Nije v a m reeno to, sami m o r a t e razmisliti i izabrati iskustvo

142

143

Sudovi se m o g u koristiti. Zaista mi je drago to te vidim tako opu tenog." U usporeivanju se takoer moe izostavljati: Bolje je pasti u dublji trans." I usporedbe i sudovi dobar su nain za stvaranje pretpostavke. To pred stavlja uinkovit nain izazivanja i koritenja transa. Unaprijed odre dite pretpostavku za koju ne elite da b u d e preispitivana. Na primjer:

Ne m o e t e otvoriti oi." To bi bila previe izravna sugestija i m e biste p o t a k n u l i d r u g u o s o b u da o p o v r g n e izjavu. Drukije je s reenicom: Lako ete m o i opustiti se u toj stolici." Kaete li da neto moete, to e vas potai a da ne n a m e e nikakvu radnju. Ljudi obino reagiraju na sugestije tako to izvravaju p o t i cajne radnje. Ili, u najmanju r u k u , moraju razmisliti o t o m u .
LIJEVA I D E S N A P O L U T K A M O Z G A

M o d a se pitate kada ete pasti u trans." Ili: elite li pasti u trans sada ili kasnije?" (Dakle, bit ete u transu, samo je pitanje kada.) Pitam se shvaate li koliko ste oputeni." (Vi ste oputeni.) Kada vam se p o d i g n e ruka, to e biti oekivani znak." (Dakle, vaa e se ruka podii i vi ekate znak.) Moete se opustiti dok vas nesvjesno ui." (Dakle, vae nesvjesno ui.) Moete uivati u t o m u to se oputate i ne morate pamtiti." (Dakle, vi ste oputeni i ne pamtite.) Prijelazi (i, dok, kako, kada, za vrijeme) koji slue za povezivanje izjava blai su oblik uzroka i posljedice. Jai je oblik a k o koristite glagol dovesti", primjerice: P r o m a t r a n j e te slike dovest e vas u trans." Siguran s a m da ste znatieljni k a k o itanje misli m o e biti upleteno u ovaj m o d e l koritenja jezika. Izjave ne smiju biti do kraja o d r e e n e , jer se nee uklopiti u m o d e l . U o p e n e izjave koje se o d n o se na o n o to s u g o v o r n i k najvjerojatnije misli slue za iskorak u njegovo iskustvo i navoenje. Primjerice: M o d a se pitate k a k o izgleda stanje t r a n s a ? " Ili: Poinjete preispitivati neke stvari koje vam g o v o r i m . " T a k o e r se koriste univerzalni kvantifikatori. Recimo: Iz svake si tuacije m o e se neto nauiti." Ili: Zar ne shvaate da nesvjesno uvijek ima neki cilj?" M o d a l n i o p e r a t o r i vjerojatnosti t a k o e r su korisni. Ne m o e t e shvatiti k a k o vas gledanje u svjetlo d o v o d i u dublji t r a n s . " O v o t a k o e r pretpostavlja k a k o p r o m a t r a n j e svjetla dovodi do dubljeg transa.

Kako m o z a k obraduje jezik i k a k o p o s t u p a s tim umjeno obliko v a n i m n e o d r e e n i m f o r m a m a jezika? Prednja strana mozga, veliki mozak, podijeljen je na dvije polutke ili hemisfere. Informacija p r o lazi kroz vezivno tkivo, C o r p u s callosum. E k s p e r i m e n t i u kojima je mjerena aktivnost obaju hemisfera u oba vljanju zadataka pokazali su da imaju razliite, ali k o m p l e m e n t a r n e funkcije. Lijeva polutka obino je poznata k a o d o m i n a n t n a h e m i sfera i obraduje jezik. Informacije obrauje na analitiki, raciona lan nain. Desna polutka, poznata kao n e d o m i n a n t n a hemisfera, sveobuhvatnije i intuitivnije obrauje informacije. ini se da je vie ukljuena kada su u pitanju zvuk, vizualizacija i zadatci koji p o d r a zumijevaju usporeivanje i p o s t u p n e promjene. Ovakva podjela funkcija i z m e u polutki pokazala se t o n o m u vie od devedeset posto populacije. Za j e d a n manji broj (obino ljevoru kih) funkcije su obrnute: desna polutka obrauje jezik. Kod nekih, pak, ljudi ove su funkcije rasprostranjene u obje polutke. D o k a z a n o je da n e d o m i n a n t n a polutka takoer upravlja jezinim s p o s o b n o s t i m a , uglavnom jednostavnijim znaenjima i o s n o v n o m g r a m a t i k o m . D o m i n a n t n a polutka identificira se sa svjesnom ra z i n o m , a n e d o m i n a n t n a s nesvjesnom razinom: no to je p o j e d n o stavljena podjela. Korisno je razmiljati o naoj lijevoj strani mozga kako vlada razumijevanjem jezika na svjesnoj razini, a o desnoj stra ni mozga kako obraduje jednostavna znaenja, n e p o s r e d n o ispod razine nae svijesti. Obrasci Miltonova modela ometaju svijest time to pretrpavaju desnu polutku. Reenice Miltona Ericksona bile su toliko neodreene da je svih sedam plus ili m i n u s dva elementa svjesne pozornosti bilo zauzeto

144

145

N L P J O S E P H 0 C O N N O R & J O H N 51 Y m 0 U K

SESIO

POGLAVLJE

USREDOTOENOST

NA VANJSKI

SVIJET

NA

SEBE

traenjem i razvrstavanjem moguih znaenja. Postoji m n o g o naina iskoritavanje jezika za zbunjivanje i ometanje lijeve polutke. U p o r a b a jezinih n e o d r e e n o s t i j e d n a je od m e t o d a . O n o to govo rite m o e zvuati dvosmisleno. U p r e t h o d n o j reenici rije zvuati d o b a r je primjer rijei koja ima dva znaenja. D r u g i bi primjer bio, Je li to bilo uzbuenje (Uz buenje)". M n o g e rijei imaju razliita znaenja, ali zvue isto: ,,...krei/kre i . . . " Teko je ispraviti/napisati fonoloke dvosmislenosti. Druga vrsta vieznanosti sintaktike je naravi, primjerice: Fasci nirajui ljudi m o g u biti komplicirani". Ovakva vrsta dvosmislenosti radi se koritenjem glagola s n a s t a v k o m - i i k o n s t r u i r a n j e m reeni ce u kojoj nije j a s n o ima li on ulogu pridjeva ili glagola. Trea vrsta zove se interpunkcijska dvosmislenost. Dvije reenice teku usporedo, a poinju i zavravaju istom rijeju/istim rijeima. N a d a m se da moete uti da itate ovu knjigu. Za ove je jezine obli ke p o t r e b n o izvjesno vrijeme za razvrstavanje i o n i p o t p u n o angai raju lijevu m o d a n u polutku.
PRISTUPANJE NESVJESNOM I IZVORIMA

Erickson, koji je u j e d n o m razdoblju svog ivota bio vezan za invalid ska kolica, umjeno je pomjerao glavu da bi izgledalo kao da pojedini dijelovi o n o g a to govori dolaze iz razliitih pravaca. Primjerice: Ne zaboravite, ne m o r a t e zatvoriti oi kako biste pali u trans." Oznaio bi uklopljenu zapovijed p o m i c a n j e m svoje glave kada bi izgovarao ri jei o z n a e n e kurzivom. Oznaavanje vanih rijei glasom i gestama svjesno je koritenje onoga to s p o n t a n o i n i m o sve vrijeme tijekom najobinijeg razgovora. M o e se uoiti o d r e e n a slinost s g l a z b o m . G l a z b e n i c i obiljea vaju v a n e n o t e u skladbi na razliite n a i n e k a k o bi dobili m e l o diju. Sluatelji to m o d a svjesno nc p r i m j e u j u a k o su te n o t e j a k o u d a l j e n e j e d n a od d r u g e , a o n e i z m e u njih zanimljive, no sve to p r i d o n o s i u g o d n o s t i i v r i j e d n o s t i . N e m a p o t r e b e da znaju koja sredstva rabi izvia. Na isti nain moete u m e t n u t i pitanje u j e d n u dugaku reenicu: Pitam se kako zna koja ti je ruka toplija?" To t a k o e r sadri pre tpostavku. Nije izravno pitanje, nego e navesti sugovornika na p r o vjeru jesu li mu r u k e tople. Pitam se razumijete li u p o t p u n o s t i koliko je ovaj obrazac profinjen i elegantan nain skupljanja informacija? Postoji m e n t a l n i obrazac p o z n a t k a o citat. M o e t e rei bilo to ako to smjestite u kontekst naglaavajui da to nije o n o to vi govorite. Najlaki nain da to uinite je ispriati p r i u u kojoj n e t k o d r u g i kae o n o to ustvari vi elite rei, i to na neki nain izdvojite iz ostatka prie. To me podsjea na vrijeme kada sam drao predavanje o ovim obra scima. Jedan od polaznika priao mi je n a k o n predavanja i tijekom razgovora upitao sam ga je li uo za obrazac citata. Rekao je: Jesam. Zanimljivo je kako se to dogodilo. H o d a o s a m ulicom prije nekoliko tjedana kada mi je priao neki n e z n a n a c i upitao m e : 'Zar nije taj obrazac zanimljiv?'" Negacije se t a k o e r uklapaju u te obrasce. Negacije postoje s a m o u jeziku, iskustvo ih ne poznaje. Nijene zapovijedi funkcioniraju p o p u t pozitivnih zapovijedi. Nesvjesno ne obrauje lingvistike nega cije i j e d n o s t a v n o ih ignorira. Roditelj ili n a s t a v n i k koji upozori dijete da neto ne smije uiniti, p o b r i n u o se da dijete ba to p o n o v i .

D e s n a p o l u t k a osjetljiva je na t o n , j a i n u i p r a v a c glasa: bolje je p o s t u p n o mijenjati te aspekte n e g o stvarne rijei koje su odvojene j e d n e od d r u g i h . O n a je vie osjetljiva na k o n t e k s t p o r u k e nego na verbalni sadraj. Budui da je d e s n a p o l u t k a u stanju shvatiti j e d n o s t a v n e jezine oblike, j e d n o s t a v n e p o r u k e koje su p o s e b n o naglaene ii e na d e s n u stranu. Takve e p o r u k e zaobii lijevu p o l u t k u i svijest e ih rijetko k a d a p r e p o z n a t i . Postoji vie naina za davanje ovakve vrste naglaska. Pojedine dijelo ve o n o g to govorite moete obiljeiti drukijim t o n o m ili gestama. To m o e t e upotrijebiti da biste obiljeili upute ili pitanja za nesvjesnu razinu. U knjigama to postiemo u p o r a b o m kurziva. Kad v a m autor eli ugoditi i eli da neto proitate na ovoj stranici, da proitate veo ma pozorno o d r e e n u reenicu, to e oznaiti kurzivom. Je li do vas stigla p o r u k a koja je u nju u g r a e n a ? Na isti se nain rijei m o g u obiljeiti o d r e e n i m t o n o m glasa kako biste skrenuli pozornost na zapovijed koja je uklopljena u vae rijei.

147

N L H . J U b b H H U'lUNNUK & JUHN SEYMOUR

ESTO

P0GLAVLJE_USREDOTOCENOST

NA V A N J S K I

SVIJET

NA

SEBE

A k r o b a t u na k o n o p c u treba rei: Budi paljiv!", a ne: Pazi da se ne posklizne!" Posljednji o b r a z a c koji e m o ovdje obraditi zove se postulati razgo vora. To su pitanja koja doslovce zahtijevaju s a m o d a / n e odgovor, a opet p o t i u n e k o ponaanje. Primjerice: Bi li m o g a o iznijeti s m e e?" nije b u k v a l n o pitanje jeste li fiziki s p o s o b n i to obaviti, ve to od vas zahtijeva. Neki d r u g i primjeri su: Jesu li vrata jo uvijek o t v o r e n a ? " (Zatvorite vrata.) Je li postavljen stol?" (Postavite stol.) Ovi se obrasci rabe sve vrijeme u s v a k o d n e v n i m r a z g o v o r i m a i svi reagiraju na njih. A k o za njih z n a t e , m o e t e ih selektivno koristiti i i m a t i vei izbor n a i n a k a k o reagirati na njih. John i R i c h a r d suprotstavljali bi se j e d a n d r u g o m na p r e d a v a n j i m a ba z a t o t o su ti obrasci toliko p o z n a t i . Jedan bi r e k a o : Ne postoji n e t o k a o hipnoza", a d r u g i bi o d g o v o r i o : Ne, sve je h i p n o z a ! " A k o je h i p n o z a s a m o d r u g a rije za v i e z n a a n , utjecajan razgovor, izgleda k a o da s m o svi mi h i p n o t i a r i i n e p r e s t a n o p a d a m o i i z l a z i m o iz t r a n s a . . . sada.
METAFORA

Nesvjesno shvaa o d n o s e . Snovi koriste slikovitost i metaforu: je d n a stvar m o e predstavljati d r u g u jer imaju neke zajednike o s o bine. Kako biste napravili uspjenu m e t a f o r u , o n u koja e ukazivati na p u t ka rjeenju nekog p r o b l e m a , elementi prie moraju stajati u istom m e u s o b n o m o d n o s u k a o i e l e m e n t i p r o b l e m a . Tada e m e tafora odjekivati u vaem nesvjesnom i p o k r e n u t i njegove izvore. Nesvjesno dobiva p o r u k u i poinje s n u n i m p r o m j e n a m a . Stvaranje metafore je kao skladanje glazbe: metafora utjee na nas na isti n a i n k a o i glazba. Melodija se sastoji od n o t a koje stoje u m e u s o b n i m o d n o s i m a : m o e t e i h premjetati gore-dolje n a lje stvici, no melodija e i dalje biti ista o s t a n u li n o t e u istom m e u s o b n o m o d n o s u i na istoj u d a l j e n o s t i k a o i u izvornoj melodiji. Na j e d n o j dubljoj razini, n o t e k o m b i n i r a m o u a k o r d e , a nizovi a k o r d a stoje u o d r e e n o m m e u s o b n o m o d n o s u . G l a z b e n i r i t a m je duljina razliitih nota u r e l a t i v n o m o d n o s u na ostale. G l a z b a nosi znaenje na drukijoj razini u u s p o r e d b i s j e z i k o m . P r o d i r e i z r a v n o u nesvjesno, lijeva se p o l u t k a n e m a za to uhvatiti.

Rije metafora ovdje koristimo na uopen nain kako bismo njome obuhvatili svaku priu ili jezinu figuru koja podrazumijeva uspore ivanje, od j e d n o s t a v n e u s p o r e d b e ili usporeivanja po slinosti, do opirnih pria, alegorija i parabola. Metafora komunicira p o s r e d n o . Jednostavne metafore ine j e d n o s t a v n e usporedbe: bijela kao plahta, lijep kao slika, velik kao trokrilni ormar. M n o g i od ovih izraza p r e o braavaju se u klieje, ali dobra j e d n o s t a v n a metafora m o e pojasniti n e p o z n a t o , povezujui ga s neim to ve z n a m o . Sloene su metafore prie s vie razina znaenja. Prianje prie na profinjen nain o m e t a svijest i aktivira nesvjesno traganje za znae njima i izvorima. Kao takvo, predstavlja izvrstan nain komunikacije s n e k i m tko je u stanju transa. Erickson je esto koristio metafore u radu sa svojim pacijentima. Pripovijedanje pretpostavlja vladanje vjetinom Miltonova modela, pa ak i vie od toga. Za d o b r u priu p o t r e b n i su svi obrasci: iskoraenje i navoenje, sinestezija, usidravanje, trans i lagani prijelazi. Ra-

148

149

N L P _ J O S E P H O'CONNOR & JOHN SEYMOUR

ESTO P 0 G L A V L J E _ U S R E D O T O C E N O S T N A V A N J S K I S V I J E T I N A S E B E

dnja m o r a biti ( p s i h o ) l o g i n a i u s k l a e n a s i s k u s t v o m sluatelja.


K a k o biste napravili p r i u , p r v o t r e b a t e ispitati eljeno stanje slu atelja. Metafora e biti p r i a o p u t o v a n j u od j e d n o g do d r u g o g stanja.

re o najrazliitijim t e m a m a do kasno u no. Uivao sam u tim trenut cima, srevi m n o g e zanimljive ljude. Jedne je veeri jedan od oevih gostiju bio i j e d a n dobar glumac, p o z n a t po svom filmskom i kazalinom umijeu. On je bio moj idol i uivao s a m sluajui ga dok je priao. Kasnije te veeri netko od gostiju upitao ga je u emu je tajna njego vog izvanrednog umijea. Pa", odgovorio je glumac, veoma je za nimljivo to sam m n o g o nauio postavljajui ba to pitanje u svojoj mladosti. Volio sam arenilo cirkusa, buku, ekstravaganciju i uzbu enje. Zamiljao sam se pod svjetlima reflektora i kako dobivam ve liki pljesak publike. Osjeaj je bio velianstven. Jedan od mojih idola bio je akrobat na ici j e d n o g p o z n a t o g putujueg cirkusa: nevjeroja

Razvrstajte elemente oba stanja - ljude, mjesta, predmete, radnje, vrijeme - ne zaboravite sustave predstava i submodalitete razliitih elemenata. A sada izaberite odgovarajui kontekst za priu, onaj koji e zanima ti d r u g e ljude i zamijenite sve elemente problemskog stanja d r u g i m elementima, ali tako da o d n o s ostane isti. Radnju gradite tako da ima isti oblik kao sadanje stanje i da v e z a n o m strategijom vodi ka razrje enju. Razvojna nit prie zabavlja lijevu polutku, a p o r u k a odlazi do nesvjesnog. Moda bih ovaj proces m o g a o ilustrirati primjerom iako tiskane ri jei gube intonaciju, sklad i obrasce Mitonova modela koje koristi pripovjeda. Naravno, n e u pokuati stvoriti m e t o d u koja bi bila znaajna za vas itatelje. O v o je s a m o primjer stvaranja m e t o d e . J e d n o m sam radio s pacijentom koji se b r i n u o zbog nedostatka ra vnotee u svom ivotu. Bilo mu je teko donijeti odluke o n e k i m va n i m pitanjima vezanim za sadanjost: b r i n u o se to izvjesnim p r o jektima posveuje p u n o energije, a d r u g i m a , pak, malo. d o b r o pripremljenim. To me je podsjetilo na vrijeme m o g djeatva. Uio sam svirati gitaru i moji su mi roditelji p o n e k a d doputali da o s t a n e m dokasna k a k o bih njihovim gostima svirao poslije veere. Moj otac bio je redatelj i m n o g e su p o z n a t e osobe dolazile k n a m a na veeru, vodei razgovoPojedine svoje pothvate smatrao je loe pripremljenim, a d r u g e opet previe

t n o je vladao ravnoteom i bio je v e o m a elegantan na ici. Sprijateljili s m o se j e d n o g ljeta. Bio sam oaran njegovim umijeem i ozrajem opasnosti koje je lebdjelo oko njega jer je rijetko koristio zatitnu mreu. Jednog p o p o d n e v a , potkraj ljeta, rastuio sam se jer se cirkus s p r e m a o idueg dana otii u drugi grad. Potraio sam svog prijate lja i razgovarali s m o do s u m r a k a . U to sam vrijeme j e d i n o elio biti p o p u t njega: htio s a m se pridruiti cirkusu i pitao sam ga u e m u je tajna njegovog umijea. Prvo", odgovorio mi je, svaki izlazak na icu s m a t r a m najvanijim u ivotu, k a o d a j e zadnji, koji elim uiniti na najbolji mogui nain. Svaki nastup paljivo p l a n i r a m . M n o g e stvari r a d i m iz navike, ali ovo ne. P o z o r n o biram to u nositi, jesti i kako u izgledati. U mislima, prije nego to to uinim, izvodim uspjean hod, promatrajui p r i t o m to u vidjeti, to u uti i k a k o u se osjeati. Na taj nain izbjega vam n e u g o d n a iznenaenja. Takoer se stavljam na mjesto publike, zamiljajui to e ona vidjeti, uti i osjetiti. Sve to u i n i m ranije, jo dok sam na zemlji. Kada sam na ici, oistim svoj um od svih misli i iskljuim svoju panju." To ba i nije bio odgovor kakav sam elio uti u tom trenutku iako, u d n o , p a m t i m sve to mi je tada rekao. Ti misli da ja nikada ne gubim ravnoteu?" upitao m e . Nikada n i s a m primijetio da ste izgubili ravnoteu", odgovorio sam. Grijei", rekao je. Ja uvijek gubim ravnoteu. Samo to to k o n t r o -

150

151

liram u granicama koje sam sam postavio. Ne bih m o g a o h o d a t i po ici kada ne bih gubio ravnoteu cijelo vrijeme, i to as na jednoj, as na drugoj strani. Ravnotea nije neto to se posjeduje, kao to klaunovi imaju laan nos. To je stanje koje zahtijeva kontrolirane p o k r e t e a m o - t a m o . Kada zavrim s h o d a n j e m , ja ga u cijelosti p o n a vljam kako bih vidio m o g u li nauiti neto iz toga. A p o t o m ga posve zaboravljam." ja primjenjujem ista naela kada glumim", d o d a o je moj idol. Na kraju, eljeli bismo vas ostaviti s priom iz r o m a n a Johna Fowlesaarobnjak". Ova predivna pria p u n o govori o NLP-u, no ne zabora vite da je to s a m o jedan od naina na koji m o e m o govoriti o NLP u. Neka odzvanja u vaem nesvjesnom.
PRINC I AROBNJAK

Kralj se nije uzbudio. Ne postoje pravi otoci, prave princeze niti postoji pravi Bog." Vidio s a m ih!" Reci mi k a k o je Bog bio o b u e n ? " Bog je bio u veernjem odijelu." Jesu li mu rukavi bili zavrnuti?" Princ se sjetio da jesu. Kralj se smjekao. To je uniforma maioniara. Prevario te je." P o t o m se princ vratio u susjednu zemlju, na istu obalu, gdje je opet susreo ovjeka u veernjem odijelu. Moj otac, kralj, rekao mi je tko si ti", razoarano ree mladi princ. Proli si me p u t o b m a n u o , ali vie nee. Sada z n a m da o n o nisu pravi otoci niti prave princeze, jer si ti maioniar." ovjek na obali smjekao se. alim te, mladi ovjee. U kraljevstvu tvoga oca ima m n o g o otoka i m n o g o princeza. No, tvoj te je otac opinio, zato ih ne m o e vi djeti." Princ se zamiljen vratio kui. Ugledavi oca, pogledao ga je ravno u oi. Oe, je li istina da nisi pravi kralj, nego s a m o arobnjak?" Kralj se o s m j e h n u o i zavrnuo rukave. Da, m o j sine, ja sam samo arobnjak." Onda je ovjek na obali bio Bog." ovjek na obali bio je neki drugi arobnjak." Sada m o r a m uti pravu istinu, istinu izvan magije." N e m a istine izvan magije", ree kralj. Princ je bio veoma tuan. Ubit u se!" ree. Kralj magijom pozva smrt. Smrt stade na vratima i pozva princa sebi. Princ u s t u k n u . Sjeti se divnih, ali nestvarnih otoka, i nestvarnih, ali divnih princeza. Jako dobro", ree on. M o g u se p o m i r i t i s tim." Vidi, sine moj, i ti postaje arobnjak." (Iz The Magus Johna Fovvlesa)

N e k a d a v e o m a d a v n o ivio je j e d a n princ koji je u sve vjerovao, s a m o nije vjerovao u tri stvari. Nije vjerovao u princeze, nije vje rovao u otoke i nije vjerovao u Boga. Njegov otac, stari kralj, rekao mu je da te stvari ne postoje. M l a d i je p r i n c vjerovao ocu, b u d u i da u njegovoj zemlji nije bilo princeza, niti otoka nije bilo u zemlji njegova oca, k a o niti bilo kakvog z n a k a o Bogu. N o , j e d n o g je d a n a p r i n c pobjegao iz palae. Stigao je do susjedne zemlje. T a m o je, na svoje iznenaenje, sa svake obale vidio o t o k e , a na t i m o t o c i m a u d n a i uzbudljiva bia koja se nije usudio i m e n o vati. D o k je traio a m a c , na obali mu je priao ovjek u veernjem odijelu. Jesu li ovo pravi otoci?" upitao je m l a d i princ. Naravno, to su pravi otoci", ree mu ovjek u veernjoj odjei. A ova u d n a i uzbudljiva bia?" To su sve prave i istinske princeze." O n d a i Bog m o r a postojati!" uzviknu princ. Ja s a m Bog", odgovori ovjek u veernjem odijelu. Mladi se princ vratio kui to je bre m o g a o . Dakle, vratio si se", ree mu otac, kralj. Vidio sam otoke, vidio sam princeza, vidio s a m Boga", prijekorno ree princ.

152

153

N O V O UOKVIRIVANJE I TRANSFORMACIJA ZNAENJA

okolnost. Runo pae mladi je labud. Kletva je prerueni blagoslov. aba m o e postati princ. Ako se, pak, sve to d o d i m e t e pretvara u zlato, u velikoj ste nevolji. Izumitelji p o n o v n o uokviruju. D o b r o je poznat primjer ovjeka koji se p r o b u d i o jedne noi jer ga je ubola zahrala o p r u g a starog m a d r a c a . Od kakve je koristi stara zahrala opruga (osim to prekida san)? On je od nje napravio zgodan stalak za k u h a n o jaje i na temelju te ideje osnovao je uspjenu tvrtku.

Ne postoji nita s a m o po sebi d o b r o niti loe, ve ga razmiljanje ini takvim."


William Shakespeare

Ljudski je r o d oduvijek tragao za znaenjima. Dogaaji se zbivaju, ali nisu n a m vani sve dok im ne p r i d o d a m o znaenje, p o v e e m o ih s ostatkom naega ivota i procijenimo m o g u e posljedice. Poja vama pridajemo znaenja nauena iz kulture i odgoja. Pojave astroloke prirode imale su veliko znaenje za d r e v n e ljude: k o m e t e su nagovjetavale promjene, a o d n o s i zvijezda i planeta utjecali su na pojedinane sudbine. Danas znanstvenici ne smatraju pomraenja i k o m e t e neim o s o b n i m . Lijepo ih je vidjeti, a i potvruju da svemir j o uvijek potuje zakone koje s m o mu pripisali. Sto znai pljusak? Lou vijest ako ste na o t v o r e n o m bez kabanice. D o b r u vijest ako ste ratar, a bila je sua. D o b r u vijest ako je dolo do prekida utakmice u trenutku kada va kriket klub zamalo nije izgu bio. Znaenje nekog dogaaja ovisi o okviru u koji ga smjestite. Kada promijenite okvir, promijenili ste i znaenje. Kada se znaenje mije nja, mijenjat e se i vae reakcije i ponaanje. Sposobnost p o n o v n o g uokvirivanja dogaaja prua vam slobodu i izbor. Netko koga d o b r o poznajemo p a o je i zadobio teku ozljedu koljena. To je bilo bolno, a znailo je i da ne m o e igrati skvo, igru u kojoj je jako uivao. Uokvirio je nesretan sluaj tako da prije predstavlja poticaj nego ogranienje, savjetovao se s nekoliko lijenika i fiziote rapeuta te otkrio kako funkcioniraju miii i ligamenti koljena. Sre o m , operacija nije bila potrebna. Sam je osmislio p r o g r a m oporavka i za est mjeseci njegovo je koljeno bilo jae nego prije, a on u boljoj tjelesnoj kondiciji i boljeg zdravstvenog stanja. Promijenio je navike U dranju tijela koje su prvenstveno dovele do oslabljivanja koljena. ak je bolje igrao skvo. Ozljeda koljena bila je veoma korisna. Je li to bio nesretan sluaj, ovisi s a m o o toki gledita. Metafore su s a m o sredstvo p o n o v n o g uokvirivanja. O n e zapravo go vore: To bi m o g l o znaiti t o . . . " Bajke su lijepi primjeri novog uokvi rivanja. O n o to na prvi pogled donosi nesreu, pretvara se u sretnu

Bol u leima

Stalak za jaje

Vicevi su t a k o e r novo uokvirivanje. Gotovo svi vicevi poinju tako to smjetaju dogaaje u o d r e e n i okvir, a p o t o m ga iznenada i dra m a t i n o promijene. Vicevi podrazumijevaju izdvajanje p r e d m e t a ili situacije i njihovo i z n e n a d n o stavljanje u drukiji kontekst, ili izne n a d n o pripisivanje drukijeg znaenja. Gdje ovjek m o e nai novac k a d god to poeli? Odgovor ete nai na kraju poglavlja. vjetine

Govorne

Evo nekoliko primjera razliitih toaka gledita u povodu iste izjave: Moj posao loe ide i osjeam se utueno zbog toga." Uopite: Moda se inae osjeate utueno, a va je posao u redu. Primijenite na sebe: Moda sebe dovodite u stanje utuenosti r a z m i ljajui na taj nain. Elicitirajte vrijednosti ili kriterij: to smatrate da ide loe u vaem poslu, a bitno je?

154

155

Pozitivni rezultat: Moda e vas natjerati da vie radite k a k o biste prevladali odreeni problem. Rezultat promjene: Moda je p o t r e b n o da promijenite posao. Postavljanje daljnjih ciljeva: Moete li nauiti neto korisno iz toga k a k o v a m p o s a o ide u o v o m e trenutku? Pronaite metaforu: Slii p o m a l o na situaciju k a o kada ste uili h o dati... Redefinirajte: Vaa potitenost mogla bi ukazivati da se osjeate bije s n i m zato to posao stavlja pred vas n e r a z u m n e zahtjeve. Koraknite dolje: Koji tono dijelovi posla idu loe? Koraknite gore: Kako uope stoje stvari? Suprotan primjer: Je li va posao iao nekad loe, a da to nije u vama uzrokovalo potitenost? Pozitivna namjera: To znai da v a m je stalo do posla. Vremenski okvir: To je samo j e d n o razdoblje, proi e. N o v o uokvirivanje nije gledanje na svijet kroz ruiaste naoale kako bi sve izgledalo zaista d o b r o . Problemi ne nestaju sami od sebe, na njima se i dalje m o r a raditi, ali p r o m a t r a t e li ih sa to vie stajalita, lake ete ih rijeiti. Stavite u novi okvir kako biste vidjeli to time dobivate, a iskustvo prikaite tako da p o d u p r e ostvarenje vaih k o n a n i h ciljeva, kao i onih koji su zajedniki d r u g i m ljudima. Kada vas p o n u gurati sile izvan vae kontrole, vi vie nemate m o g u nost izbora. P o n o v n o uokvirite kako biste dobili izvjestan prostor za manevriranje. Postoje dvije glavne vrste novog uokvirivanja: kontekst i sadraj
N O V O UOKVIRIVANJE KONTEKSTA

nepoeljnih sluatelja. Neete biti omiljeni govorite li bizarne lai pri jateljima i obitelji, ali ete zato biti popularni koristite li svoju matu za pisanje uspjenica. A neodlunost? Moe biti korisna ako ste neodlu ni razbjesniti li se ili n e . . . i p o t o m na to p o t p u n o zaboravite. Novo uokvirivanje konteksta najbolje funkcionira u izjavama poput ove: Ja sam takoer..." ili Volio bih da mogu prestati s..." Pitajte se: Kada bi to ponaanje bilo korisno?" Gdje bi takvo ponaanje predstavljalo izvor?" Kada p r o n a e t e kontekst u koji se ponaanje uklapa, u mislima ga moete uvjebavati s a m o u tim situacijama i u m e t n u t i odgovarajue ponaanje u izvorni kontekst. G e n e r a t o r novog ponaanja tu m o e biti od velike koristi. Ako, izvana gledano, ponaanje izgleda u d n o , to je obino zato to je osoba u stanju usredotoenosti na sebe i postavila je unutarnji kontekst koji ne odgovara vanjskom svijetu. Transferencija u psiho terapiji m o e biti primjer. Pacijent reagira na terapeuta na isti nain na koji je reagirao na roditelje prije m n o g o godina. O n o stoje prilii lo djetetu nije korisno odrasloj osobi. Terapeut m o r a iznova uokviriti ponaanje i p o m o i pacijentu da razvije i d r u g e obrasce ponaanja.
NOVO UOKVIRIVANJE SADRAJA

Sadraj nekog iskustva moe biti sve to izaberete i na to se usre dotoite. Znaenje m o e biti to god elite. Kada je dvogodinja ki j e d n o g od autora pitala to znai rije la, on je ozbiljnim oinskim glasom objasnio (uzmite u obzir njezine g o d i n e i sposobnost shva anja) da to znai n a m j e r n o govoriti neto to nije istinito, da netko misli da je neto dobro, a nije. Djevojica je nekoliko trenutaka ra zmiljala o t o m u , a p o t o m joj se lice ozarilo. To je zabavno!" rekla je. Hajdemo to raditi!" Sljedeih nekoliko trenutaka proveli su govorei j e d n o d r u g o m e bezone lai. Novo uokvirivanje sadraja korisno je za izjave p o p u t ovih: Razljutim se k a d mi se postavljaju zahtjevi" ili ,,U panici sam kad m o r a m potovati neko rok."

G o t o v o svi postupci korisni su u nekoj situaciji. Samo se za mali broj njih ne m o e pronai kontekst u kojem imaju neku vrijednost ili svrhu. Svuete li odjeu nasred p r e p u n e ulice, bit ete uhieni, ali u nudistikom se k a m p u m o e dogoditi da vas uhite ako to ne ui nite. Ne p r e p o r u a se da kao predava dosaujete publici prisutnoj na predavanju, no to moe biti korisno umijee elite li se otarasiti
156

157

Obratite pozornost kako se u p r i m j e r i m a u p o r a b e ovakvih izjava k o riste uzrono-posljedina naruavanja m e t a m o d e l a . Zapitajte se: Kakvo jo znaenje to moe imati?" Koja je pozitivna vrijednost tog p o s t u p k a ? " Kako jo m o g u opisati taj p o s t u p a k ? " Politika je par excellence umijee p o n o v n o g uokvirivanja sadraja. D o b r i rezultati u ekonomiji m o g u biti shvaeni kao izdvojen primjer koji ukazuje na j e d n u opu tendenciju pada, ili kao znak napretka, ovisno o tomu gdje sjedite u D o n j e m d o m u . Visoke k a m a t n e stope loe su za o n o g koji pozajmljuje, ali d o b r e za tedie. Guve u p r o m e t u v e o m a su n e u g o d n e ako se n a e t e u kojoj, ali za ministra vlade z n a k je prosperiteta. Da se u k l o n e guve u L o n d o n u , kau da je re kao, to bi znailo s m r t prijestolnice kao centra zaposlenosti. Ne povlaimo se", rekao je general, n a p r e d u j e m o unatrag." P r o m i d b a i prodaja podruja su u kojima je novo uokvirivanje ve o m a vano. Proizvodi se prikazuju u najboljem m o g u e m svjetlu. Oglasi su trenutani okviri za proizvode. Pijete li ovu kavu, znai da ste seksi, koristite li ovaj praak za pranje, znai da brinete za svoju obitelj, a jedete li ovaj k r u h , znai da ste p a m e t n i . N o v o uokvirivanje p r o i m a sve, stoga primjere moete vidjeti svuda gdje pogledate. Jednostavna nova uokvirivanja najvjerojatnije nee dovesti do dra stinih promjena, ali ako se p o d u d a r a j u s, recimo, metaforom, i uve du vana pitanja, m o g u biti v e o m a uinkovita.
NAMJERA I PONAANJE

e htjeti da on provodi vie v r e m e n a s njima, ak i p o d uvjetom da e zbog toga imali manje novca. Ponekad vam vae ponaanje daje eljeni rezultat, ali se ne uklapa d o b r o s dijelom vae osobnosti. Primjerice, djelatnik se m o e ulizivati n a d r e e n o m i oijukati s njim k a k o bi d o b i o poviicu, ali e i s t o d o b n o mrziti sebe zbog toga. M o d a u n e k i m d r u g i m p r i g o d a m a zapravo neete znati to pokuavate postii n e k i m postupcima, i sve e vam sliiti na n e p o t r e b n o ometanje. Iza svakog postupka postoji pozitivna namjera, inae zato biste neto uope radili? Sve to radite m o d e l i r a n o je p r e m a n e k o m cilju, s a m o to m o d a nije u skladu s v r e m e n o m . N e k i m obrascima ponaanja (dobar primjer je puenje) postie se vie ciljeva. elite li se rijeiti nekog neeljenog ponaanja, ne trebate ga p o k u avati zaustaviti s n a g o m volje. To e ga s a m o jo vie uvrstiti, jer mu pridajete p o z o r n o s t i energiju. Pronaite drugi, bolji nain za dovoljenja svoje namjere, onaj koji je vie usklaen s ostatkom vae osobnosti. Neete baciti plinske svjetiljke d o k jo niste uveli struju, osim ako ne elite ostati bez svjetla. Vae m n o g o b r o j n e osobe ive u n e z a v i d n o m savezu u istoj koi. Sva ki dio pokuava ostvariti svoj cilj. to vie dijelova m o e t e uskladiti kako bi zajedno radili, bit ete sretniji. Mi s m o spoj velikog broja dijelova, koji se esto nalaze u sukobu. Ravnotea se stalno gubi i ini ivot zanimljivijim. Teko je p o t p u n o se uskladiti, p o t p u n o se posve titi j e d n o m pravcu akcije, a to je radnja vanija, vie naih dijelova m o r a biti ukljueno. Teko je odrei se navika. Puenje je tetno za zdravlje, ali vas oputa, zapoljava r u k e i odrava prijateljstvo s d r u g i m a . Prestati puiti, a ne p o b r i n u t i se za te d r u g e potrebe, ostavlja v a k u u m . Ili, navodei Mar ka Twainea: Lako je ostaviti se puenja. R a d i m to svakog dana."
N O V O UOKVIRIVANJE U EST K O R A K A

U srcu novog uokvirivanja poiva razlikovanje ponaanja i namjere: to inite, a to zapravo pokuavate ostvariti tim p o s t u p c i m a . O v o je kljuna razlika, koju m o r a t e napraviti kada je u pitanju bilo koje p o naanje. esto o n o to inite ne dovodi do eljenih rezultata. Primje rice, neka je ena stalno zabrinuta za svoju obitelj. To je njezin nain pokazivanja ljubavi i brige za njih. Obitelj to doivljava k a o gnjavau i ne voli takvo ponaanje. M u k a r a c e m o d a pokuati pokazati lju bav p r e m a obitelji tako to e m n o g o raditi. lanovi obitelji m o d a

Pruajui bolje alternative, N L P koristi j e d a n formalniji proces p o n o v n o g uokvirivanja kako bi se zaustavilo neeljeno ponaanje. Na ovaj nain, vi zadravate p r e d n o s t nekog naina ponaanja. To p o m a l o slii odlasku na putovanje. ini v a m se da je n e u d o b n a i spora

159

konjska zaprega jedini nain da stignete t a m o gdje elite. A p o l o m vam prijatelj kae da postoje vlakovi i zrakoplovi - drukija i bolja sredstva kako bi se stiglo na cilj. N o v o uokvirivanje u est koraka d o b r o funkcionira kada postoji je d a n dio vas koji vas tjera na ponaanje koje vam se ne svia. M o e se koristiti i za psihosomatske s i m p t o m e .

posve blag. Morate biti pozorni. Z n a k je isto to i ali" u reenici: Da, a l i . . . " Sada je p o t r e b n o tu reakciju pretvoriti u d a / n e znak. Pitajte dio da da jai z n a k za da" i slabiji za ne". Traite da vam poalje znakove j e d a n za d r u g i m , kako bi bili jasni. 3. Izdvojite pozitivnu namjeru iz obrasca ponaanja

1. Prvo

identificirajte ponaanje ili

reakciju

koju elite promijeniti.

Zahvalite tom dijelu na suradnji. Pitajte: H o e li mi dio koji je o d g o voran za to ponaanje staviti do znanja to pokuava uiniti?" A k o je odgovor znak da", saznat ete namjeru, i to m o e biti iznenaenje za vau svijest. Zahvalite tom dijelu na informaciji i o n o m u to ini za vas. M e u t i m , nije p o t r e b n o znati namjeru. A k o je dogovor na vae pi tanje ne", m o e t e istraiti okolnosti p o d kojima bi dio bio voljan kazati vam to namjerava postii. Inae, pretpostavite da je namjera dobra. To ne znai da vam se svia takvo ponaanje, j e d n o s t a v n o pretpostavite da laj dio ima neki cilj koji vam na neki nain koristi. Usredotoite se i zapitajte dio: Kad bi na neki d r u g i nain m o g a o

To obino izgleda ovako: e l i m . . . , ali me neto sprjeava." Ili: Ne elim ovo raditi, ali nekako se na koncu ustanovi da ba to radim." A k o radite s n e k i m d r u g i m , nije p o t r e b n o znati u emu je problem. U procesu novog uokvirivanja ne igra ulogu koje je ponaanje u pita nju. To m o e biti tajna terapije. Odvojite nekoliko trenutaka i zahva lite na o n o m e to je taj obrazac ponaanja uinio i stavite j a s n o do znanja da se toga neete odrei. To m o e biti teko ako je ponaanje ( n a z o v i m o ga X) n e u k u s n o , ali m o e t e cijeniti namjeru, ako ne i na in na koji je ostvarena. 2. Uspostavite komunikaciju s dijelom odgovornim za to ponaanje.

ostvariti svoju namjeru j e d n a k o d o b r o , ako ne i bolje nego to sada uspijeva, bi li bio voljan to iskuati?" Z n a k n e " u o v o m t r e n u t k u znaio bi da su v a m se pomijeali znakovi. Ni jedan dio iz desne p o lutke ne bi o d b i o takvu p o n u d u . 4. Pitajte svoj kreativni dio istog cilja Postojali su trenutci u vaemu ivotu kada ste bili kreativni i p r e p u n i izvora. Zamolite dio s kojim radite da priopi svoje pozitivne namje re vaem kreativnom, izvorinom dijelu. Kreativni e dio tada m o i izmisliti neke d r u g e naine na koje se m o e ostvariti ista namjera. Neki e biti dobri, neki i ne tako dobri. Nekih ete m o d a biti svjesni, no nije vano ni ako ne budete. Kaite dijelu da izabere s a m o o n e za koje s m a t r a da su d o b r i ili bolji od p r v o t n o g ponaanja. Moraju biti n e p o s r e d n i i dostupni. Neka potvrdi z n a k o m da" svaki put kad izabere neki novi nain. Nastavite sve d o k ne dobijete tri p o t v r d n a znaka. Na ovom dijelu procesa moete se zadrati koliko god elite. neka pronae nove naine za ostvarenje

Udubite se i zapitajte: H o e li dio koji je odgovoran za X sada k o municirati sa m n o m na svjesnoj razini?" Zapazite kakav ste odgovor dobili. Drite sva ula o t v o r e n i m a za unutarnje slike, zvukove i osje aje. Ne pogaate. Moete li ponovili taj siguran znak na svjesnoj razini? A k o moete, ponovite pitanje sve dok ne dobijete znak koji ne moete kontrolirati svojom voljom. Zvui u d n o , ali dio koji je o d g o v o r a n pripada nesvjesnom. Da je p o d k o n t r o l o m svijesti, ne biste ga trebali p o n o v n o uokvirivati: vi biste s a m o prestali to raditi. Kada su dijelovi u sukobu, uvijek p o stoji neki nagovjetaj koji e izbiti na svjesnoj razini. Jeste li se ikada sloili s neijim p l a n o m i i s t o d o b n o osjeali neke sumnje? Kako to utjee na ton vaeg glasa? Moete li kontrolirati osjeaj u elucu kada pristanete raditi neto, a radije biste se o d m a r a l i u vrtu? Oigledan nain na koji se obznanjuju suprotstavljeni dijelovi su lamanje gla vom, pravljenje grimasa i mijenjanje tonaliteta glasa. Kada postoji sukob interesa, uvijek postoji neki nekontrolirani tik, najvjerojatnije

160

161

Zahvalite svom kreativnom dijelu kada zavrite. 5. Pitajte X dio slae li se s tim da nekoliko tjedana koristi nove izbore umjesto starih obrazaca ponaanja O v o je iskorak u budunost, u mislima uvjebavate novo ponaanje u n e k i m b u d u i m situacijama. A k o je sve do sada ilo dobro, ne postoji razlog da ne dobijete potvr dan znak. A k o dobijete nijeni z n a k ne", uvjerite taj dio da jo uvijek moe koristiti staro ponaanje, ali da biste najprije eljeli da koristi nove mogunosti. Ako opet dobijete znak ne", moete laj dio koji se opire provesti kroz svih est koraka procesa novog uokvirivanja. 6. Provjera ekologije

V R E M E N S K A CRTA

Ne m o e m o biti na nekoj drugoj vremenskoj toki osim u sadanjo sti, a vremenski stroj i m a m o u glavi. Kada spavamo, vrijeme ne tee. A u sanjarenju i u snovima m o e m o bez ikakvih problema preskaka ti granice sadanjosti, prolosti i b u d u n o s t i . Vrijeme leti ili se vue, ovisno o t o m u to r a d i m o . Ma to vrijeme jest, na subjektivni doi vljaj v r e m e n a neprestance se mijenja. Vrijeme se u vanjskom svijetu mjeri u pojmovima udaljenosti i kre tanja - p o m o u kazaljke na satu: no kako m o z a k vlada v r e m e n o m ? Mora postojati neki nain ili inae ne b i s m o nikada znali j e s m o li ne to uinili ili e m o tek uiniti, pripada li prolosti ili budunosti. Bilo bi teko ivjeti s deja vu osjeajem u budunosti. U e m u je razlika u n a i n i m a na koje mislimo o prolim i o b u d u i m dogaajima? Moda postoje neki tragovi u t o m m n o t v u fraza koje i m a m o o vre m e n u : Ne vidim nikakvu budunost", Kad p o g l e d a m unatrag na dogaaje..." Moda slika i pravac zaista imaju nekakve veze s vre menom. Sada izaberite neko j e d n o s t a v n o ponaanje koje ponavljate gotovo svakog dana. Primjerice, pranje zubi, eljanje kose, pranje ruku, d o rukovanje ili gledanje televizije. Razmislite o l o m u kako ste to inili prije pet godina. Ne trebate za Novo uokvirivanje u est koraka tehnika je koja se koristi u terapiji i razvoju osobnosti. N e p o s r e d n o obraduje nekoliko psiholokih pi tanja. Jedno je pitanje od sekundarnog znaaja: ideja da ma kako nesuvislo ili destruktivno ponaanje bilo, o n o uvijek ima, na nekoj razini, neki ko ristan cilj, ega najvjerojatnije n i s m o svjesni. N e m a smisla raditi neto posve u suprotnosti s naim interesima. Uvijek postoji neka svrha: spoj motiva i emocija rijetko je kad skladan. Drugo je pitanje trans. Svatko tko prolazi kroz proces u est koraka bit e u stanju blagog transa, s pozornou usredotoenom prema unutra. Tree, novo uokvirivanje u est koraka takoer koristi vjetine prego varanja izmeu dijelova jedne osobe. U iduem emo poglavlju razma trati pregovarake vjetine koje se koriste u poslovnom kontekstu. miljati neki o d r e e n i primjer. Znate da ste to inili prije pet godina, moete se pretvarati da se sjeate toga. Sada zamislite kako ste tu istu stvar uinili prije tjedan dana. Sada zamislite k a k o bi to izgledalo kad biste to uinili ba ovoga trenutka. A sada za tjedan dana. Sada zamislite da to inite za pet godina. Nije bitno to ne znate gdje ete se tada nalaziti, s a m o zamislite tu radnju. Sada razmislite o sva ta etiri primjera. Najvjerojatnije je da ste stvo rili vrstu slike za svaki primjer. Moda u obliku filma, a m o d a u obliku fotografije. Da ih gremlini pomijeaju, a da vi to ne vidite, kako biste znali koji je primjer koji? Moda elite sami otkriti kako to inite. Kasnije e m o navesti neka uopavanja. Potrebno je saznati postoji li neki drugi dio koji bi se b u n i o zbog uvoenja novih obrazaca ponaanja. Pitajte: Je li neki drugi dio pro naao neke zamjerke mojim novim obrascima izbora?" Budite opre zni da v a m znak ne p r o m a k n e . Ovdje budite detaljni. Postoji li neki znak, pitajte dio neka ga pojaa u sluaju da se odnosi na primjedbu. Potrudite se da novi obrasci naiu na odobravanje svih zainteresira n i h dijelova kako kasnije ne bi dolo do ometanja.

162

163

P o n o v n o pogledajte te slike. Uzmete li u obzir submodalitete, koja je razlika izmeu njih? Gdje se nalaze u prostoru? Koliko su velike? Koliko svijetle? Koliko izotrene? Jesu li j e d n a k o obojene? Jesu li p o k r e t n e ili miruju? Koliko su udaljene? U vremenskoj crti teko je uopavati, ali slike iz prolosti, sadanjosti i b u d u n o s t i obino se organiziraju po njihovoj lokaciji. Prolost je najvjerojatnije s lijeve strane. to dalje see u prolost, slika je sve udaljenija. Daleka i izblijedjela prolost bit e najudaljenija. B u d u nost se nalazi s vae d e s n e strane, a daleka b u d u n o s t daleko na kraju crte.

gue postojanje razlike u submodalitetima u drugim sustavima. Zvu kovi mogu biti glasniji ako su blii sadanjosti, a osjeaji jai. Sreom, ovaj nain organiziranja vremena povezan je s uobiajenim pokretima oiju, koji predstavljaju znakove pristupanja, i to m o e biti objanjenje toga zato je ovaj nain uobiajen. Postoji m n o g o naina organizira nja vlastite vremenske crte. Iako ne postoji pogrena vremenska crta, svaka od njih ima svoje posljedice. Gdje se i kako skladiti vremenska crta, to ostavlja posljedice na nain razmiljanja. Primjerice, pretpostavimo da se vaa prolost nalazi tono ispred vas. Uvijek e vam biti na vidiku i odvlait e vau pozornost. Vaa e p r o lost u t o m sluaju biti vaan i utjecajan dio vaeg iskustva. Velike, svijetle slike u dalekoj budunosti bile bi veoma privlane i vu kle bi vas k sebi, te biste bili orijentirani na budunost. Ne biste bili u stanju planirati neposrednu budunost. Da postoje velike, svijetle slike u bliskoj budunosti, dugorono planiranje bilo bi oteano. Uope, sve to je veliko, svijetlo i raznobojno (ako su to kljuni submodaliteti za vas) bilo bi isuvie privlano i odvlailo bi najvie panje. Zaista se moe vidjeti ima li netko mranu prolost ili svijetlu budunost. S v r e m e n o m moe doi do promjene submodaliteta. Primjerice, to je svjetlija slika ili izotrenije arite, to je blia sadanjosti. Ova dva submodaliteta dobra su kao primjeri p o s t u p n e promjene. Ljudi p o nekad razvrstavaju slike nepovezano, tako to svako sjeanje odvajaju zasebno i koriste odreena mjesta za njih. Tada ete u razgovoru o sjeanjima zapaziti isprekidane geste koje ne teku glatko. Budunost m o e biti razmaknuta daleko ispred vas, zbog ega ete imati problema oko potivanja rokova, koji e izgledati udaljeni sve dok se iznenada ne priblie. Opet, ako je budunost previe zbijena, bez dovoljno mjesta izmeu slika budunosti, osjetit ete da ste u vre menskoj stisci i izgledat e da sve m o r a t e obaviti odjednom. Ponekad je korisno zbiti vremensku crtu, a nekad, pak, razvui je. Ope je poznato da se ljudi usmjereni na budunost oporavljaju bre, a medicinska su istraivanja to i potvrdila. Terapija p o m o u vremenske crte mogla bi

Slike sa strane m o g u se nagomilati ili razgranati na neki nain kako bi bile vidljive i lake za razvrstavanje. M n o g i ljudi koriste vizualni sustav za predstavljanje tijeka sjeanja u v r e m e n u , ali isto lako je m o -

p o m o i pri izljeenju nekih ozbiljnih bolesti. Vremenske crte vane su za osjeaj realnosti, stoga ih je teko p r o mijeniti, osim ako promjena nije u skladu s ekologijom. Prolost je

164

165

stvarna o n a k o kako b u d u n o s t nikada nee biti. Budunost postoji prvenstveno kao potencijal ili mogunosti. Neizvjesna je. S u b m o d a liteti b u d u n o s t i uglavnom na neki nain odraavaju tu injenicu. Moe doi do dijeljenja v r e m e n s k e crte ili e slike biti nejasne. Vremenska crta vana je u terapiji. A k o pacijent ne vidi b u d u n o s t za sebe, teko da e neka tehnika dati rezultate. M n o g e tehnike u NLP terapiji predstavljaju sposobnost kretanja kroz vrijeme, pristupanja izvorima u prolosti ili stvaranju neodoljive budunosti. P o n e k a d je vremensku crtu p o t r e b n o razvrstati.
U" VREMENU I KROZ" VRIJEME

Ted james u svojoj knjizi Osnove osobnosti" opisuje dvije osnovne vrste v r e m e n s k i h crta. P r v u je nazvao kroz vrijeme" ili anglo-europskom v r s t o m vremena, kada se vremenska crta protee s jedne na d r u g u stranu. Prolost je na jednoj strani, b u d u n o s t na drugoj, a obje su vidljive pred vama. Druga se vrsta zove ,,u v r e m e n u " ili arap skim v r e m e n o m , kada se crta v r e m e n a protee naprijed-natrag, tako da je jedan dio (najee prolost) iza vas i nevidljiv. Morate okrenuti glavu kako biste je vidjeli. O s o b e kroz vrijeme" d o b r o e vladati sekvencijalnom, l i n e a r n o m idejom v r e m e n a . Oekivat e zakazivanje obveza i njihovo tono ispunjavanje. Ova vrsta v r e m e n s k e crte prevladava u p o s l o v n o m svi jetu. Vrijeme je novac. Ljudi kroz vrijeme" najvjerojatnije e skladititi svoju prolost u n e p o v e z a n i m slikama. Ljudi ,,u v r e m e n u " nemaju tu p r e d n o s t da se i prolost i b u d u n o s t prostiru ispred njih. O n i su uvijek u sadanjem trenutku, tako da su rokovi, poslovni sastanci i tonost manje vani nego ljudima kroz vrijeme". O n i su povezani sa svojim v r e m e n s k i m c r t a m a i vea je vjerojatnost da su njihova sjeanja povezana. Ovaj model mjerenja v r e m e n a uobiajen je na istoku, posebice u arapskim zemljama, gdje su rokovi u poslovanju fleksibilniji nego u z a p a d n i m zemljama, to m o e ivcirati zapadnjake. Na b u d u n o s t se vie gleda k a o na niz sadanjih trenutaka", tako da uurbanost istog trenutka gubi svo ju ulogu. Postoji jo vie tih sadanjih trenutaka" t a m o odakle oni potjeu. Saetak nekih uopavanja o razlikama izmeu ljudi ,,u vremenu"

i kroz vrijeme": Kroz vrijeme U vremenu Istono Natrag-naprijed Vrijeme se dogaa sada Ne sve ispred Vrijeme je fleksibilno O b i n o povezana sjeanja Ne lako vaan vremenski raspored Tee ostaju u sadanjosti Lako se usredotouju na sadanjost

Zapadnjako Slijeva n a d e s n o Prolost/sadanjost/budunost Ispred Ureeno bivanje Sjeanja obino nepovezana Vaan vremenski raspored

166

167

SESiO

PubLAVLJt

U 5 K h D U I U l t N U i l

NA

VANJSKI

bVIJtl

NA

i t b t

RAZGOVOR S VREMENOM

I zato, d o k sada razmiljate kako elegantna i uinkovita m o e biti vaa komunikacija... i osvrnete se na izvore koje ste koristili prije nego to ste se promijenili... kako je bilo biti takav... i koje ste kora ke poduzeli kako biste se promijenili... d o k sjedite ovdje i s a d a . . . s o v o m knjigom u ruci?

jezik utjee na mozak. Na jezik reagiramo na na nesvjesnoj razini. Nain na koji govorimo o dogaajima odreuje kako ih predstavlja mo u mislima i kako na njih reagiramo. Ve s m o ispitali neke p o sljedice koje m o e imati nain razmiljanja koristei nominalizaciju, univerzalne kvantifikatore, m o d a l n e operatore i d r u g e sline obra sce. a k ni glagolska v r e m e n a nisu bila izostavljena, zar ne? A sad razmislite o v r e m e n u kada ste etali. Ovakav reenini oblik najvjerojatnije e vas podsjetiti na povezane filmske slike. Kaem li da razmislite kada ste se posljednji put pro etali, najvjerojatnije ete napraviti nepovezanu i n e p o k r e t n u sliku. Oblik rijei izdvojio je pokret iz slike. Opet, reenice imaju isto zna enje, zar ne? Sad razmislite o t o m u kako ete proetati. Jo uvijek dobivate nepove zane slike. A sada o t o m u kako ete ii etati. Najvjerojatnije e sada vae sjeanje biti povezano kao film. Sad se stavite u daleku b u d u n o s t i razmiljajte o prolim dogaa j i m a koji se zapravo jo uvijek nisu dogodili. Nije lako? Uope nije. Proitajte sljedeu reenicu: Razmislite o vremenu kada ete proetati. A sada se podsjetite kada ste to uinili. Vi utjeete na d r u g e i dajete im orijentaciju u v r e m e n u svojim rijeima. Budui da ovo znate, m o ete izabrati kako ete utjecati na njih.Ne moete izbjei to uiniti. Svaka komunikacija neto radi. Radi li o n o to elite da radi? Slui li vaem cilju? Zamislite anksioznog pacijenta koji ide na dvije razliite terapije. Prvi terapeut kae: Dakle, osjeali ste anksioznost? Jeste li se tako osjeali?" Drugi kae: Dakle, osjeate anksioznost? Zbog ega se tako osjeate?" Prvi udaljava pacijenta od osjeaja anksioznosti stavljajui ga u pro lost. D r u g i povezuje pacijenta s osjeajem anksioznosti i p r o g r a m i ra ga da se tako osjea i u b u d u n o s t i . Ja ne z n a m kojeg bih terapeuta radije posjeivao. O v o je s a m o mali primjer k a k o u p o r a b o m jezika utjeemo j e d n i na d r u g e da toga n i s m o ni svjesni.

Gdje ovjek moe nai novac kad god poeli? U rjeniku.

168

169

S e d m o poglavlje SUKOBI I SLAGANJA


Svi mi ivimo u istom svijetu, ali stvaramo razliite modele toga svi jeta, zbog ega i dolazimo u sukobe. Dvoje ljudi m o e promatrati isti dogaaj, uti iste rijei, a protumaiti ih p o t p u n o drukije. Iz tih tumaenja i m o d e l a nastaje bogato m n o t v o ljudskih vrijednosti, p o litike, religije, interesa i motiva. O v o poglavlje bavi se pregovorima i sastancima, tijekom kojih dolazi do pomirenja suprotnih interesa, a neki od ovih naina uspjeno se koriste u p o s l o v n o m svijetu. Neki od najvanijih dijelova naih m a p a su uvjerenja i sustavi vri jednosti, koji usmjeravaju nae ivote i daju mu smisao. O n i upra vljaju o n i m to i n i m o i m o g u nas dovesti u sukob s d r u g i m lju dima. Sustav vrijednosti odreuje to n a m je vano: sukobi nastaju ako inzistiramo na t o m u da o n o to je vano za nas m o r a biti vano i d r u g i m ljudima. Ponekad nae vlastite vrijednosti koegzistiraju u neskladu i mi m o r a m o uiniti izbore koji n a m nisu laki. Smije li se lagati za prijatelja? Je li bolje raditi d o b r o plaen, ali dosadan posao, ili zanimljiv, ali slabije plaen posao? Nai razliiti dijelovi utjelovljuju razliite vrijednosti, imaju razliite ciljeve i drukije namjere, te zato dolaze u konflikt. Na nau sposo bnost stremljenja ka ciljevima korjenito utjee to kako usuglaava mo i stvaralaki upravljamo upravo tim razliitim dijelovima svoga bia. Rijetko kada bit ete u stanju svestrano i p o t p u n o usuglaeno ustremiti se na neki cilj, a to je cilj vei, vie je dijelova ukljueno u njegovo ostvarivanje i postoji vea m o g u n o s t da e doi do suprotstavljenih interesa. Ve s m o obradili tehniku p o n o v n o g uokvirivanja u est koraka, a u sljedeem e m o poglavlju istraivati kako razrijei ti neke od unutarnjih sukoba.

i/l

Unutarnja suglasnost daje snagu i o s o b n u m o . Mi s m o u stanju usuglaenosti kada nae u k u p n o verbalno i neverbalno ponaanje podrava na cilj. Svi su nai dijelovi tada u skladu i i m a m o slobo d a n pristup izvorima. Mala djeca gotovo su uvijek usuglaena. Kada neto ele, ele to itavim svojim biem. Stanje sklada ne znai da svi dijelovi sviraju istu melodiju. U orkestru se zvukovi razliitih i n s t r u m e n a t a mijeaju, u k u p n a melodija je vie od bilo koje koju proizvodi pojedinani i n s t r u m e n t , i upravo razlika m e u njima daje glazbi boju, zanimljivost i sklad. Dalde, kada s m o usuglaeni, naa uvjerenja, vrijednosti i interesi djeluju zajedno, dajui n a m energiju da teimo naim ciljevima. Kada donesete o d l u k u i kada ste suglasni o tom pitanju, tada znate da m o e t e nastaviti i da imate sve anse za uspjeh. No, k a k o znate da ste usuglaeni? Slijedi jednostavna vjeba za prepoznavanje unutarnjih znakova usuglaenosti.
IDENTIFICIRANJE Z N A K O V A USUGLAENOSTI

s u g l a e n o s t i ? Uinite sljedeu vjebu k a k o biste poveali svijest o z n a k o v i m a usuglaenosti.


IDENTIFICIRANJE Z N A K O V A NEUSUGLAENOSTI

Razmislite o v r e m e n u kada ste bili rezervirani u pogledu nekog pla na. M o d a ste mislili da je to d o b r a ideja, no neto vam je govorilo da biste mogli upasti u nevolje. M o d a ste zamiljali da to radite, ali vas je uvijek pratio osjeaj nesigurnosti. D o k razmiljate o s u m n j a m a koje ste imali, stvorit e se o d r e e n i osjeaj u j e d n o m dijelu vaeg tijela, m o d a neka o d r e e n a slika ili zvuk koji v a m daje do znanja da niste posve posveeni cilju. To je znak neusuglaenosti. D o b r o se upoznajte s njim, on je d o b a r prijatelj i m o e vam utedjeti dosta novca. Moda ete poeljeti provjeriti ga u nekoliko razliitih isku stava p r e m a kojima ste imali rezerve i sumnjali u njih. Sposobnost identificiranja neusuglaenosti u s a m o m e sebi potedjet e vas m n o gih pogreaka. Prodavai polovnih automobila imaju lou reputaciju glede usugla enosti. Neusuglaenost t a k o e r izlazi na vidjelo u Freudovoj o m a ki. N e t k o t k o velia dravu u d o b a tehnologije Nojeve arke" oito nije zadivljen softwareom. Prepoznavanje neusuglaenosti k o d d r u gih ljudi n u n o je elite li p r e m a njima postupati senzibilno i u i n k o vito. Primjerice, nastavnik koji objanjava neku ideju pitat e uenike razumiju li ga. Uenik m o e rei da", ali e ton njegova glasa m o d a biti u suprotnosti s njegovim rijeima. Prodava u trgovini koji ne prepoznaje i nije ovladao neusuglaenou u k u p c i m a najvjerojatnije nee prodati proizvod ili, ako ga i proda, izazvat e u k u p c u o t p o r koji e dovesti do prestanka suradnje.
SUSTAVI KRITERIJA I VRIJEDNOSTI

Sjetite se t r e n u t a k a k a d a ste n e t o zaista eljeli: o d r e e n o g z a d o voljstva, d a r a ili d o g a a j a k o j e m u ste se zaista radovali. D o k se prisjeate i povezujete s t i m t r e n u t k o m i d o g a a j e m , moete poe ti prepoznavati kakav je osjeaj biti usuglaen. Treba znati k a k a v je to osjeaj k a k o biste ga m o g l i koristiti u b u d u n o s t i , znajui jeste li p o t p u n o u s u g l a e n i u vezi s n e k i m ciljem. Z a m i j e t i t e k a k o se osjeate, o b r a t i t e p o z o r n o s t na s u b m o d a l i t e t e iskustva d o k o nje mu razmiljate. M o e t e li p r o n a i n e k e u n u t a r n j e osjete i z v u k o v e koji e n e p o g r e i v o u k a z a t i na to da ste usuglaeni? N e u s u g l a e n o s t je p o b r k a n a p o r u k a - n e u g o e n i i n s t r u m e n t u o r k e s t r u , n a n o s boje koji se ne u k l a p a u sliku. P o m i j e a n e u n u t a r nje p o r u k e p r e n o s i t e n e o d r e e n u p o r u k u d r u g o j o s o b i i dovesti do z b r k e u p o s t u p c i m a i s a b o t a e u vlastitim r e d o v i m a . K a d a se s u o i t e s o d l u k o m o pitanju o k o kojeg niste u s u g l a e n i , dobili ste d r a g o c j e n u informaciju o d vaeg nesvjesnog. O n o v a m govori d a nije m u d r o n a s t a v i t i i da je vrijeme da razmislite, p r i k u p i t e d o d a t n e informacije, osmislite vie m o g u n o s t i ili da p r o u i t e d r u g e ciljeve. N o , p r o b l e m je u t o m u k a k o znati da s m o u stanju n e u -

Na sustav vrijednosti s n a n o utjee na to j e s m o li usuglaeni glede nekog cilja. Vrijednosti utjelovljuju o n o to n a m je bitno, a podrava ju ih uvjerenja. Poput uvjerenja, stjeemo ih iskustvom i ugledanjem na lanove obitelji i prijatelje. Sustav vrijednosti povezan je s n a o m o s o b n o u - zaista n a m je stalo do njih. To su temeljna naela i s nji ma ivimo u skladu. Ponaanje s u p r o t n o sustavu vrijednosti dovest

172

173

JtUMU

r U V j l H V L J t _ 5 U I \ U B I

J L H U H N J A

e nas u stanje neusuglaenosti. Vrijednosti nas motiviraju i usmjera vaju, o n e su vana mjesta, glavni gradovi na naim m a p a m a svijeta. Najtrajnije i najutjecajnije vrijednosti s l o b o d n o b i r a m o i nitko n a m ih ne n a m e e . Biramo ih svjesni posljedica, a o n e nose sa s o b o m i veliki broj pozitivnih osjeaja. Ipak, vrijednosti su obino nesvjesne i rijetko ih kada p o k u a v a m o j a s n o objasniti. Kako biste napredovali u tvrtki, poeljno je usvojiti sustav vrijednosti tvrtke. Ako su o n e u suprotnosti s vaim, m o e doi do neusuglaenosti. Tvrtka je uposlila s a m o pola ovjeka ako kljuni djelatnik ima vrijednosti koje su u suprotnosti s njegovim r a d n i m mjestom. U N L P - u koristimo rije kriterij kako b i s m o oznaili vrijednosti koje su vane u o d r e e n o m kontekstu. Kriteriji su manje u o p e n i i obuhvatniji od vrijednosti. Kriterij lei iza nekog postupka i o n o g a to njime dobivale. To su obino nominalizacije kao to su bogat stvo, uspjeh, zabava, zdravlje, zanos, ljubav, znanje itd. Na kriterij odreuje zato r a d i m o , za koga r a d i m o , s kim se vjenavamo (ako se u o p e vjenavamo), k a k o uspostavljamo veze i gdje ivimo. On odreuje koji automobil vozimo, koju odjeu kupujemo ili u koje restorane idemo. Iskorakom u sustav vrijednosti ili kriterije d r u g i h ljudi m o e se ostvariti d o b a r uzvrat. Ako iskoraite u njihovo tijelo, ne usuglasivi prije toga vrijednosti, m a l e su anse ostvarenja uzvrata. Iskorak u vrijednosti d r u g i h ljudi ne znai da se m o r a t e slagati s njima, n e g o s a m o pokazati potovanje p r e m a njima. Elicitacija kriterija

Kriteriji i vrijednosti m o r a j u biti p o z i t i v n o izraeni. Izbjegavanje bolesti m o e predstavljati v r i j e d n o s t , ali je bolje to parafrazirati k a o d o b r o zdravlje. V e o m a lako m o e t e doi d o v r i j e d n o s t i koje vas motiviraju. Kriteriji su najvjerojatnije u obliku n o m i n a l i z a c i j a , stoga v a m je p o t r e b a n m e t a m o d e l k a k o biste i h r a z m r s i l i . Koje p r a k t i n o z n a enje imaju? Da biste to otkrili, t r a i t e d o k a z da ste ispunili k r i terij. N e e uvijek biti lako p r o n a i o d g o v o r , no pitanje koje treba postaviti glasi: K a k o u znati da s a m ih p o s t i g a o ? A k o je j e d a n od vaih kriterija uenje, to ete u i n i t i i k a k o ete to raditi? Koje su m o g u n o s t i ostvarive? K a k o ete znati da ste n e t o nauili? A osjeaj? S p o s o b n o s t uiniti n e t o to prije niste mogli? Ta p r e c i z n a pitanja d r a g o c j e n a su. Kriteriji o b i n o nestaju u m a g l i k a d d o d u u d o d i r s v a n j s k i m svijetom. Kada o t k r i j e t e to v a m kriteriji z a p r a v o z n a e , upitajte se j e s u li realni. P o d r a z u m i j e v a t e l i p o d u s p j e h o m p l a u i z r a e n u b r o j k o m o d pet z n a m e n k i , d o b a r a u t o m o b i l , k u u u g r a d u , v i k e n d i c u n a selu i u g l e d a n p o s a o prije vaeg sljedeeg r o e n d a n a , m o d a ete se r a z o a r a t i . R a z o a r a n j e , k a o to Dilts voli rei, zahtijeva o d g o varajui p l a n . Da biste se zaista r a z o a r a l i , m o r a t e p u n o m a t a t i o t o m u to elite da v a m se d o g o d i . Kriteriji su n e o d r e e n i i razliiti ljudi t u m a e ih na razliite n a ine. Jedan m e n i d o b r o p o z n a t i p a r z o r a n j e p r i m j e r toga. Z a nju je biti vjet znailo obaviti z a d a t a k u s p j e n o . To je j e d n o s t a v n o o p i s n i i ne ba cijenjeni kriterij. Za njega vjetina predstavlja s p o s o b n o s t obaviti z a d a t a k a k o to o d l u i . Osjeaj vjetine u t o m slu aju stvara s a m o p o u z d a n j e i v e o m a je cijenjen. Kad bi g o d o n a o k a r a k t e r i z i r a l a njega k a o nevjetog, on bi se o n e r a s p o l o i o , sve d o k nije shvatio to o n a ustvari t i m e eli rei. Razliitost u p o g l e d i m a na kriterije m u k e i e n s k e p r i v l a n o s t i sila je koja p o k r e e svijet.

Napravite popis desetak najvanijih vrijednosti u svom ivotu. M o ete to uiniti sami ili uz p o m o prijatelja. Elicitirajte odgovore p o stavljajui ovakva pitanja: to m i j e bitno? to me zaista motivira? to u m o m ivotu m o r a biti istinsko?

174

175

HIJERARHIJA KRITERIJA

za bavljenje vaim omiljenim s p o r t o m , najvjerojatnije e vam sve biti daleko inspirativnije i utjecat e na vas da p r o n a e t e n u n o vrijeme. O b i n o p r o n a e m o vrijeme za o n o to zaista elimo. N e m a m o , pak, v r e m e n a za stvari koje nas dovoljno ne motiviraju. N a i n na koji razmiljate o svojim kriterijima imat e s t r u k t u r u submodaliteta. O n i vani m o d a e v a m biti predstavljeni u veim, bliim ili svjetlijim slikama, glasnijim z v u k o m ili jaim osjetom, naj vjerojatnije lokaliziranom u o d r e e n o m dijelu tijela. Koji su s u b m o daliteti vaih kriterija i kako znate koji su v a m kriteriji vani? Ne p o stoje pravila koja funkcioniraju u svim sluajevima. Te ideje vrijedi istraiti.
IGRA ZMIJE I LJESTVICE - KORAK GORE, K O R A K DOLJE

M n o g e su n a m stvari vane i k o r i s n o je stei osjeaj o o d n o s i m a i z m e u kriterija. Budui da su kriteriji vezani za kontekst, o n i koje primjenjujete na poslu razlikovat e se od o n i h koje primjenjujete u p r i v a t n i m o d n o s i m a . M o e m o ih koristiti za prouavanje pitanja kao to su posveenost poslu ili nekoj skupini ljudi. Evo vjebe za p r o u avanje kriterija s ovog stajalita: 1. Pretpostavite da ste se pridruili nekoj skupini ljudi: zbog ega biste ih napustili? Pronaite vrijednosti ili kriterije koji bi vas m o t i virali na odlazak. Ne razmiljajte o d m a h kako je to pitanje ivota ili smrti: smislite neto to je dovoljno za pomicanje kazaljke na vagi. 2. P o t o m se upitajte zbog ega biste mogli ostati i dalje u toj skupini, ak i kad bi se dogodilo o n o p o d brojem jedan. Pronaite kriterij koji bi sve prevladao. 3. O n d a se zapitajte zato biste napustili skupinu, ak i kad bi se o n o navedeno p o d j e d a n i p o d dva ostvarilo. Pronaite vaniji kriterij. 4. Nastavite sve dok ne doete do toke kada se n e m a kud, jer vas nita ne bi navelo na ostanak kad bi se va posljednji kriterij (n) d o godio. Sigurno ete pronai neke zanimljive ideje en route od broja j e d a n do broja en (n). Kriterije m o e t e koristiti na m n o g o naina. Kao prvo, veoma esto neto i n i m o iz loih razloga, razloga koji ne izraavaju u p o t p u n o s t i nae vrijednosti. Takoer e m o m o d a poeljeti uiniti neto n e o d r e e n o , ali to ne uspijevamo jer n a m na p u t u stoje vaniji kriteriji. To nas vraa na ciljeve iz p r v o g poglavlja. Cilj je m o d a p o t r e b n o povezati s n e k i m veim ciljem koji nas dovoljno motivira jer iza nje ga stoji neki vaan kriterij. Kriterij osigurava energiju za ostvarivanje ciljeva. Moete li n e e m u dati na vanosti povezujui to s n e k i m ve im kriterijem, prepreke e nestati. Primjerice, smatrate d o b r o m ideju da redovito vjebate radi bolje kondicije. No, vrijeme sve vie prolazi, a vi jo niste poeli s vjeba njem jer n e m a t e v r e m e n a za to zbog svih svojih tjednih obveza. Pove zete li redovito vjebanje s privlanim izgledom i boljom kondicijom

Kada povezete svoje p o s t u p k e s kriterijima, to poinje sliiti na dje ju igru sa zmijama i Ijestvama. Moete poeti s n e k i m m a l i m pi tanjem, ali uspijete li ga povezati s n e k i m vanijim kriterijem, vrlo brzo ete se nai na vrhu igrae ploe. Imat ete motivaciju za to i razmiljat ete o t o m u koristei izazovne submodalitete. Nain na koji povezujemo dogaaje i ideje sutina je nae m a p e , predstavlja putove izmeu gradova. Razumjeti neto ne znai samo posjedovati informaciju nego i povezivati taj dio s ostalim dijelovi ma m a p e . Kada mijenjamo veliinu cilja, mi povezujemo manji cilj s veim kako bismo dobili energiju, dijelei p r i t o m veliki cilj u niz manjih k a k o b i s m o njime lake vladali. To je primjer j e d n e u o p e n e ideje, u N L P literaturi p o z n a t e kao dijeljenje ili koraanje. Dijeljenje je pojam p o z n a t iz p o d r u j a raunalstva, a znai razbijanje na bitove. Dijeliti ili k o r a k n u t i p r e m a gore predstavlja kretanje od specifinog ka o p e m , ili od dijela do cjeline. Dijeljenje ili koraanje p r e m a d o lje predstavlja kretanje od opeg do specifinog, ili od cjeline p r e m a dijelu. Ideja je jednostavna. Uzmite, primjerice, neki p r e d m e t iz s v a k o d n e vnog ivota k a o to je stolica. Da biste k o r a k n u l i na sljedeu gornju razinu trebali biste pitati: to o n a predstavlja?" Jedan od odgovora bio bi: K o m a d pokustva." Takoer m o e t e pitati: ega je o n a dio?" Jedan od odgovora bio bi: Kuhinjske garniture." Da biste koraknuli

176

177

NLP_JOSbPH

O'CONNOR & JOHN i t Y M 0 U R

StUMU

P0fcLAVLJb_SUK0BI

SlAGANJA

na donju razinu, moete postaviti o b r a t n o pitanje: Navedite specifi an primjer vrste p r e d m e t a poznate p o d i m e n o m stolica." Jedan od odgovora bio bi: Fotelja." Vie razine uvijek obuhvaaju sve o n o to je na nioj razini. Moete t a k o e r k o r a k n u t i u s t r a n u i pitati: Navedite po jedan pri mjer za ovu vrstu stvari." Da biste od stolice iskoraili u stranu, m o ete odgovoriti: Stol." Da biste iskoraili u stranu od fotelje, moete odgovoriti: Lealjka." Primjer koji je po strani uvijek je uvjetovan o n i m to se nalazi na sljedeoj vioj razini. Ne moete traiti drugi primjer, osim ako ne znate to on treba predstavljati. To je temelj m e t a m o e l a koji prouava pravac p r e m a dolje, pri e m u ideja postaje sve odreenija. Miltonov m o d e l penje se p r e m a gore do ope razine, koja obuhvaa sve p o j e d i n a n e primjere s niih razina. Zatrai li n e t k o od vas pie, on m o d a eli limunadu, a vi mu d o nesete kavu. I l i m u n a d a i kava su pie. Potrebna vam je odreenija informacija. Koraanje nadolje ide prema o d r e e n o m dogaaju iz zbiljskog svi jeta utemeljenom na ulima, (elim s e d a m decilitara l i m u n a d e Fizo u visokoj ai ohlaenoj na pet Celzijevih stupnjeva, s tri kocke leda, p r o m u k a n u i b e z mijeanja.) Koraanje p r e m a gore m o d a e vas odvesti do ciljeva i kriterija (elim popiti jer s a m edan) p o n e t e li se pitati zato na jednoj veoj razini. Vicevi, primjerice, koriste koraanje i o n d a iznenada mijenjaju pra vila na vrhu. Ljudi povezuju stvari na u d a n i udesan nain (u sva k o m sluaju, u skladu sa svojim vlastitim m a p a m a ) . Nemojte pre tpostavljati da koriste isti nain povezivanja ideja p o p u t drugih. Ne pretpostavljajte da znate njihova pravila. Kao u igri p o k v a r e n o g te lefona: to se vie odmiete mijenjajui p o m a l o pravila svaki put, to ete biti dalje od onog mjesta na kojem mislite da se nalazite. Evo vjebe k a k o se na razliite naine m o e koraati prema gore. Kava se moe povezati sa svakim od tih razliitih naina. U p r v o m primjeru, aj i kava m o g u se uvrstiti u j e d n u o p u vrstu napitaka. Ra zmislite m o e t e li za kavu i ostale primjere pronai razine koraanja p r e m a gore:

1. aj ili kava? Napitci. 2. Jam i kava? 3. Kora i kava? 4. A m f e t a m i n i i kava? 5. Tijazid i kava? (Odgovor na kraju poglavlja.)

Dakle, m o g u e je dijeliti po strani razliite stvari i stii na posve ra zliita mjesta. To je p o p u t esto spominjane ideje da vas u o v o m glo-

178

179

N L P _ J O S E P H O'CONNOR & JOHN SEYMOUR

SEDMO POGLAVLJE^ SU K O B I I S L A G A N J A

b a l n o m selu s a m o est poznanstava m o e dovesti do koga elite. (Ja p o z n a m Freda (1), koji zna J o a n n u (2), koja poznaje Susie (3), koja poznaje Jima (4) i tako dalje). P o n o v i m o jo j e d a n p u t : znaenje ovisi o kontekstu. Veze koje stva r a m o znaajne su. Zidove ne dre toliko cigle koliko buka koja ih povezuje. Ideje koje su n a m bitne, kao i nain na koji povezujemo ideje, vani su na sastancima, u pregovorima i u trgovanju.

o n o to je p o z i t i v n o u nekoj situaciji, o n o to je zaista p r i s u t n o , a d r u g i o n o to nedostaje. O b a su n a i n a gledanja korisna i svatko o d nas z a s t u p a j e d a n o d stavova. M e t a p r o g r a m e k o r i s t i m o s u s t a v n o i iz navike te ih ne preispituje mo slue li n a m d o b r o . O b r a s c i m o g u biti isti u razliitim k o n t e k s t i m a , no m a l o se ljudi uvijek p o n a a na uobiajen nain, tako da e se s p r o m j e n o m k o n t e k s t a najvjerojatnije mijenjati i m e t a p r o g r a m i . O n o to zaokuplja n a u p o z o r n o s t n a poslu razlikovat e s e o d o n o g a n a to o b r a a m o p o z o r n o s t kod kue Tako m e t a p r o g r a m i filtriraju svijest i p o m a u n a m stvoriti vlasti t u m a p u . M o e t e uoiti m e t a p r o g r a m e d r u g i h ljudi p r o m a t r a j u i njihov jezik i njihovo p o n a a n j e . Neki jezini obrasci tipini su za z a o d r e e n e m e t a p r o g r a m e zato to m e t a p r o g r a m i filtriraju isku stvo, a i s k u s t v o se p r e n o s i j e z i k o m . M e t a p r o g r a m i su vani u klju n i m p o d r u j i m a motivacije i d o n o e n j a o d l u k a . D o b r i g o v o r n i c i oblikuju jezik t a k o da o d g o v a r a m o d e l u svijeta d r u g i h ljudi. Ko ristite li jezik tako da b u d e u s k l a d u s m e t a p r o g r a m i m a d r u g i h ljudi, vi preoblikujete informaciju t a k o da p o s t a n e lako shvatljiva. Na taj n a i n s u g o v o r n i k u ostaje vie energije za d o n o e n j e o d l u k a i motivaciju. D o k itate o m e t a p r o g r a m i m a m o d a ete doi da v a m se svidi j e d n o o d r e e n o stajalite iz svake kategorije. M o d a ete se u diti k a k o n e t k o u o p e m o e misliti d r u k i j e . To e ukazivati na o b r a z a c koji s a m i koristite. Od dviju krajnosti u o k v i r u o b r a z a c a m e t a p r o g r a m a , najvjerojatnije v a m se j e d a n o b r a z a c nee svidjeti ili ga n e e t e r a z u m j e t i . Onaj koji je o s t a o , va je. Postoji vie o b r a z a c a koji bi se m o g l i okvalificirati k a o m e t a p r o

METAPROGRAMI

g r a m i , i u razliitim knjigama iz N L P - a naii ete na razliite o b r a s c e . Ovdje e m o s p o m e n u t i s a m o najkorisnije. Niti u j e d n o m sluaju n e e m o implicirali v r i j e d n o s n i sud. Nijedan nije bolji" ili pravi" s a m po sebi. Sve ovisi o k o n t e k s t u i p o s t a v l j e n o m ci lju. Pojedini obrasci najbolje f u n k c i o n i r a j u k o d o d r e e n i h vrsta z a d a t a k a . Pitanje je zapravo: Jeste li u stanju p o s t u p i t i na n a j k o r i sniji n a i n p r i obavljanju z a d a t a k a koje m o r a t e izvriti?

M e t a p r o g r a m i su perceptualni filteri koje koristimo iz navike. Posto ji toliko m n o g o informacija, a najvei broj njih i g n o r i r a m o jer, u naj boljem sluaju, na raspolaganju i m a m o devet dijelova svijesti. Meta p r o g r a m i su obrasci koje koristimo pri odluivanju koje informacije t r e b a m o propustiti. Zamislite, primjerice, au p u n u vode. Sada za mislite da ste je do pola popili. Je li aa napola p u n a ili poluprazna? Naravno, i j e d n o i drugo, sve ovisi o gleditu. Neki ljudi zapaaju

180

181

NLP..JOSEPH

O'CONNOR

&

JOHN

SEYMOOR

SEDMO

P06LAVLJE_SUKOBI

SLAGANJA

Proaktivno-reaktivno Prvi m e t a p r o g r a m odnosi se na radnju. Proaktivna osoba pokree, uskae i napreduje. Ne eka da d r u g i neto zaponu. Reaktivne osobe ekaju da n e t k o d r u g i p o k r e n e radnju ili ekaju p o g o d n u prigodu prije nego to odlue neto uiniti. Moda e im zatrebati m n o g o v r e m e n a da se odlue, a m o e se dogoditi ak da nikada nita ne p o d u z m u . Proaktivna osoba koristi p o t p u n e reenice sa subjektom ( i m e n i c o m ili zamjenicom), aktivnim glagolom i opipljivim objektom, primjeri ce: Ja u imati sastanak s u p r a v n i k o m . " Reaktivna osoba koristi pasivne glagole i n e p o t p u n e reenice. Po sve je vjerojatno da e koristiti kvalifikativne fraze i nominalizacije: Postoji li ikakva ansa da bi bilo m o g u e zakazati sastanak s upra vnikom." ak i u tako k r a t k o m primjeru postoje m n o g e mogunosti iskorita vanja ovog obrasca. Proaktivna osoba dobiva motivaciju uz p o m o fraza: Baci se na posao", Uini to" i Vrijeme je za akciju." Tijekom kupnje, proaktivne e osobe najvjerojatnije b r z o prolaziti, kupovati i o d m a h donositi odluke. Reaktivna osoba najbolje e reagirati na fraze: "ekaj", Daj da razmislimo", Razmisli o t o m u " i Vidi to d r u g i misle." Malo ljudi koristi iskljuivo jedan obrazac, pa se k o d veine m o g u uoiti karakteristike oba obrasca. Prema-od Ovaj obrazac objanjava kako ljudi zadravaju razinu motivacije za neto. Ljudi s prema" m e t a p r o g r a m o m ostaju usredotoeni na svoje ciljeve. O n i ostvare o n o to ele. Od" ljudi lako prepoznaju p r o b l e m e i znaju to trebaju izbjegavati, jer im je j a s n o to ne ele. O v o m o e biti p r o b l e m p r i g o d o m postavljanja jasnih ciljeva. Sjetite se stare prepirke u svijetu poslovanja, obrazovanja i odgoja - je U bolje koristiti pristup m r k v e ili batine? D r u g i m rijeima, je li bolje ljude poticati ili im prijetiti? O d g o v o r je, naravno: Sve ovisi koga e-

lite motivirati. Prema" ljudi crpe energiju iz ciljeva i nagrada. Od" ljudi motivirani su izbjegavanjem kazne i problema. Beskorisno je u o p e n o razgovarati koji je pristup bolji. Ovaj obrazac lako je prepoznatljiv u jeziku. Pria li osoba o o n o m e to eli, ostvaruje i dobiva? Ili pria o situacijama koje eli izbjei i p r o b l e m i m a koje zaobilazi? Kvalitete prema" ljudi najbolje dolaze do izraaja u ostvarivanju ciljeva. Od" ljudi su odluni u pronala enju greaka i dobri su, primjerice, na poslovima kontrole kvalitete. Kritiari su obino ljudi snane od" orijentacije, to m o g u posvje doiti i m n o g i umjetnici. Unutarnje-vanjsko Ovaj obrazac govori odakle ljudi crpe svoje standarde. Unutarnja" e o s o b a s t a n d a r d e prilagoditi sebi i koristiti ih za usporeivanje postupaka i odluke to initi. Koristit e vlastite standarde prilikom usporeivanja i odluivanja. Na pitanje: Zna li da si uinio izvrsnu stvar?" najvjerojatnije e odgovoriti: Z n a m . " Unutarnji" ljudi usva jaju informacije, ali e inzistirati na t o m u da sami d o n e s u odluke na temelju svojih standarda. Naglaeno unutarnja" osoba snano e se opirati t u i m o d l u k a m a , ak i o n d a kada joj o n e idu u prilog. Vanjski" ljudi imaju potrebu da im drugi ljudi postavljaju standar de i daju naputke. O n i znaju da je neto d o b r o uinjeno kada im to kae n e t k o drugi. Vanjskima" su p o t r e b n i vanjski standardi. Pitat e vas koji su vai standardi. ini se da imaju problema u donoenju odluka. Unutarnji" imaju p r o b l e m a oko prihvaanja tueg rukovoenja. Najvjerojatnije e postati dobri poduzetnici i privlait e ih poslovi u kojima rade za sebe. Nemaju p o t r e b u da ih n e t k o nadgleda. Vanjskim" ljudima p o t r e b n o je da ih n e t k o nadgleda i njima r u k o vodi. P o t r e b n o im je da potvrda d o e izvana, inae nisu sigurni jesu li neto obavili d o b r o . Ovaj p r o g r a m m o e t e prepoznati ako upitate: Kako znate da ste d o b r o obavili p o s a o ? " Unutarnji" ljudi rei e da o n i tako smatraju, a vanjski" e rei da znaju jer im je to p o t v r d i o n e t k o drugi.

182

183

NLP_JOSEPH

O'CONNOR &

JOHN S E Y M O U R

Opcija-proceura
Ovaj jc obrazac vaan u poslovanju. O s o b a opcije" eli imati izbor i razviti alternative. Opirat e se slijeenju ve upotrebljavane p r o cedure, ma kako o n e dobre bile. O s o b a procedure" d o b r a je u pra enju izgraenih, utabanih putova. O n a nije sposobna razviti ih i vanije joj je k a k o to uiniti od toga zato neto eli uiniti. Vjeruje da postoji pravi" nain da se neto obavi. Oito nije d o b r a ideja za posliti osobu procedure" za iznalaenje alternative u o d n o s u na p o stojei sustav. No, nije korisno niti zaposliti osobu opcije" da slijedi ustaljene p r o c e d u r e u kojima uspjeh ovisi od doslovnog potovanja procedure. O n a nije umjena u izvravanju rutinskih operacija. O n a m o d a osjea kako m o r a biti kreativna. Ovaj m e t a p r o g r a m m o e t e prepoznati upitate li: Zato se izabrali sadanji posao?" Ljudi opcije" navest e vam razloge zato su iza brali to to su izabrali. Ljudi procedure" ispriat e vam kako se dogodilo da rade to to rade ili e vam s a m o navesti injenice. Oni odgovaraju kao da ste postavili kako da" pitanje. Ljudi opcije" reagiraju na p r o m o t i v n e ideje koje poveavaju izbor. Ljudi procedure" reagiraju na ideje koje ih vode jasnim, ve u h o d a n i m stazama.

enog naputka bilo mi je jasno da ga je napisala neka opa" osoba. Glasio je ovako: Stanite uspravno, u r a v n o t e e n o na oba stopala, ra vnih r a m e n a . Diite ravnomjerno. Ponite onglirati." Uopeni" ljudi d o b r o planiraju i razvijaju strategije. Posebni" ljudi d o b r i su u izvravanju pojedinanih koraka u nizu kada je p o t r e b n o obratiti p o z o r n o s t na detalje. Pratei k a k o se netko jezino izraava, moete prepoznati razmilja li netko na opi" ili poseban" nain. Prua li v a m detalje ili velike slike?

Uklapanje-neuklapanje
Ovaj obrazac obraduje formiranje usporedbi. Neki ljudi primjeu ju o n o s t o j e zajedniko razliitim stvarima. To zovemo uklapanjem (nije povezano s obrascem uzvrata). Drugi, pak, pri usporeivanju primjeuju o n o to je razliito. O n i istiu razlike i esto se uputaju u raspre. O n a osoba koja usitnjuje i ne uklapa, detaljno e prouili informaciju traei nedosljednosti. A k o ste vi osoba koja uklapa i razmilja na opi nain, ona e vas izluivati. Pogledajte na ova tri dolje n a c r t a n a trokuta. Zadrite se na trenutak kako biste tiho u sebi odgovorili na pitanje: U k a k v o m su o d n o s u ?

Ope-posebno
Ovaj obrazac obraduje pitanje usitnjavanja. Opa" osoba voli vidjeti ve like slike. O n a se najugodnije osjea kada obraduje velike dijelove infor macija. Misli globalno. Posebna" osoba osjea se najbolje kada djelie informacija spaja u cjelinu i zbog toga se dobro nalazi u nizovima, a u ekstremnom vidu ima sposobnost obraivati samo sljedei korak u nizu. Posebna" osoba govorit e o koracima" i nizovima" i davati pre cizne opise. Obino specificira i koristi odgovarajue nazive. Opa" osoba, oekivano, uopava. M o d a e i izostavljati pojedine korake u nizu, i m e oteava d r u g i m a da je prate. Na niz e u cijelosti prije gledati kao na jedan dio n e g o kao na seriju p o s t u p n i h koraka. Prije izvjesnog v r e m e n a kupio sam loptice za ongliranje, a iz prilo-

A AT
Naravno, toan odgovor ne postoji, budui da njihov m e u s o b n i o d n o s podrazumijeva toke slinosti i razlike. Pitanje upuuje na etiri m o g u a obrasca. O n i ljudi koji uklapaju, koji primjeuju istovjetnost kod stvari, m o d a e rei da su sva tri trokuta ista (to ustvari i jesu). Takvi e ljudi najee biti zadovoljni istim r a d n i m mjestom ili time to rade istu vrstu posla due vrijeme, i d o b r o e obavljati zadatke koji se sutinski ne mijenjaju. O n i ljudi koji primjeuju istovjetnost uz neke iznimke najprije zapaaju slinosti, a p o t o m razlike. Kad pogledaju u sliku m o d a e rei da su dva trokuta ista, a da se j e d a n razlikuje jer je okrenut na-

184

185

opake (posve su u pravu). Takvi ljudi obino vole da se promjene dogaaju p o s t u p n o i polako i vole s v r e m e n a na vrijeme mijenjanje r a d n e atmosfere. Kada svladaju neki posao, s p r e m n i su to raditi dugo v r e m e n a i dobro obavljaju veinu zadataka. esto koriste usporedbe, primjerice bolje", gore", vie" manje". Reagiraju na p r o m o t i v n e materijale koji koriste rijei bolje", poboljano" ili obogaeno". Ljudi koji uoavaju razlike, ne uklapaju. O n i bi rekli da su sva tri trokuta drukija ( p o n o v n o su u pravu). Takvi ljudi trae promjene i uivaju u njima, esto mijenjajui poslove. Privlait e ih matoviti proizvodi koje reklamiraju kao nove" ili drukije". Ljudi koji uoavaju razlike uz iznimke, najprije zapaaju razlike, a o n d a slinosti. O n i e najvjerojatnije rei da su trokuti razliiti, a da su dva o k r e n u t a na istu stranu. U traganju su za p r o m j e n o m i r a z n o vrsnou, ali ne u tolikoj mjeri kao ljudi koji vide s a m o razlike. Da biste otkrili ovaj m e t a p r o g r a m , pitajte: ,,U kakvom su o d n o s u ove dvije stvari?" Obrasci uvjeravanja

Vidjeti" osoba m o r a vidjeti primjere. uti" osoba m o r a razgovarati s ljudima i prikupljati informacije. itati" osoba m o r a proitati iz vjee ili p r e p o r u k u o n e k o m u . Uiniti" osoba m o r a , ustvari, odra diti neki p o s a o s n e k i m kako bi se uvjerila radi li on d o b r o ili ne. D r u g a strana ovog m e t a p r o g r a m a jest k a k o se najlake ue novi za daci. Vidjeti" osoba najlake ui novi zadatak kad joj pokaete k a k o se to radi. uti" osoba najlake ui kad joj n e t k o kae kako se to radi. itati" soba najlake ui kad proita naputke. Uiniti" osoba najbolje ui kad sama neto uini i stekne n e p o s r e d n o iskustvo. D r u g i dio m e t a p r o g r a m a odnosi se na postupanje s informacijom i na njezino prikazivanje. N e k o m u je p o t r e b n o viekratno iznoenje dokaza - m o d a dva, tri ili vie puta - prije n e g o to ga uvjerite. To su ljudi koji stjeu uvjerenja kroz vie primjera. D r u g i m a nije p o t r e b n o m n o g o informacija. Dobiju nekoliko injenica, ostalo zamisle i brzo odluuju. Veoma esto zakljuak d o n o s e napreac i na temelju m a l o podataka. To se zove automatski obrazac. N o , s d r u g e strane, neke p a k nikad ne m o e t e uvjeriti u potpunosti. O n i e stei uvjere nje koje se odnosi s a m o na taj o d r e e n i primjer ili na taj o d r e e n i kontekst. To je poznato kao obrazac dosljednosti. Sutra ete mu ve p o n o v n o sve iznova m o r a t i dokazati, jer sutra je novi dan. Potrebno je uvjeravati ih sve vrijeme. I na kraju, n e k i m je ljudima p o t r e b n o iznijeti dokaze u n e k o m o d r e e n o m v r e m e n s k o m razdoblju - jedan d a n , tjedan d a n a - prije nego to p o s t a n u uvjereni. O v o je kratki prikaz nekih najvanijih m e t a p r o g r a m a . Prvobitno su ih razvili Richard Bandler i Leslie C a m e r o n Bandler, a kasnije, za p r i m j e n u u svijetu poslovanja, Rodger Bailey u knjizi Profil jezika i ponaanja". Kriteriji se v e o m a esto oznaavaju k a o m e t a p r o g r a m i , no o n i ne predstavljaju obrasce, nego vrijednosti i stvari koje v a m zaista neto znae, stoga s m o ih i obradili odvojeno. Orijentacija u v r e m e n u takoer je oznaena kao m e t a p r o g r a m . Neki su ljudi ,,u vremenu", dakle, povezani sa svojim v r e m e n s k i m crta m a . Neki su kroz vrijeme", dakle, p r i m a r n o izdvojeni iz svojih vre m e n s k i h crta. Drugi obrazac koji se esto ubraja u m e t a p r o g r a m e je p r i m a r n i perceptivni stav. Neki ljudi najvei dio v r e m e n a p r o v o d e u p r v o m stavu, u svojoj vlastitoj realnosti. D r u g i se vie uivljavaju i

Postoje dva aspekta u p r o c e s u uvjeravanja. P r v i se aspekt o d n o s i na k a n a l k r o z koji informacija dolazi, a d r u g i na n a i n k a k o se p o s t u p a s i n f o r m a c i j o m od t r e n u t k a k a d a se n j o m e r a s p o l a e . P r v o n e t o o k a n a l u . Z a m i s l i t e n e k u situaciju prodaje. to k u p a c m o r a uiniti k a k o bi bio uvjeren u v r i j e d n o s t p r o i z v o d a ? ili, kakvi su d o k a z i p o t r e b n i d i r e k t o r u da b u d e uvjeren da je n e t k o d o b a r u s v o m poslu? O d g o v o r i na ova pitanja najee su p o v e z a n i s p r i m a r n i m sustavom predstava dotine osobe. Nekima je potrebno d a v i d e d o k a z ( v i z u a l a n ) . D r u g i m a , p a k , d a g a uju o d d r u g i h . N e k i m a da proitaju izvjee, r e c i m o u izvjeu U d r u g e p o t r o a a, u k o j e m se p r o i z v o d i u s p o r e u j u i daje se informacija o njima. D r u g i , o p e t , m o r a j u n e t o uiniti. R e c i m o , iskuati p r o i z v o d k a k o bi ga ocijenili, ili raditi s n o v i m k o l e g o m prije d o n o e n j a milje nja o njegovoj s p o s o b n o s t i . Pitanje koje p o s t a v l j a m o k a k o bi se o d r e d i o ovaj m e t a p r o g r a m jest: Kako z n a t e da je n e t k o d o b a r u svom poslu?"

186

187

vie v r e m e n a provode u d r u g o m stavu. Ostalima, pak, najvie o d g o vara trei stav. Razliite e knjige navoditi razliite p o p i s e obrazaca m e t a p r o g r a m a i j e d i n i pravi o d g o v o r je u t o m u da koristite obrasce koji su korisni i z a n e m a r i t e ostale. Sjetite se da e se najvjerojatnije sve p r o m i jeniti s p r o m j e n o m konteksta. ovjek teak devedeset k i l o g r a m a p r e d e b e o je stavite li ga u kontekst s k u p i n e za aerobik. T a m o bi se nalazio na krajnjoj gornjoj granici ljestvice. Stavite li ga u s p o r t s k u d v o r a n u p r e p u n u s u m o hrvaa, bit e na s a m o m p o e t k u ljestvice lake kategorije. Onaj tko izgleda proaktivan" u j e d n o m k o n t e k s t u , init e se reaktivnim" u n e k o m d r u g o m . Takoer, ne m o e t e biti p o s e b n a " o s o b a na poslu, a opa" u s l o b o d n o vrijeme. M e t a p r o g r a m i se m o g u mijenjati i s p r o m j e n o m e m o c i o n a l n o g sta nja. O s o b a p o d s t r e s o m m o e postati proaktivnija, a u o p u t e n o j atmosferi reaktivnija. Kao i k o d svih ostalih obrazaca predstavlje n i h u ovoj knjizi, o d g o v o r se nalazi u osobi p r e d v a m a . O b r a z a c je s a m o m a p a . M e t a p r o g r a m i ne predstavljaju d r u g i naziv za kvalifi ciranje ljudi. Sljedea su pitanja vana: jeste li svjesni svojih o b r a zaca? Kakve izbore m o e t e pruiti d r u g i m a ? O n i su korisni obrasci koji vas m o g u usmjeriti. Nauite identificirati obrasce, j e d n o g po j e d n o g . Nauite koristiti vjetine, j e d n u po j e d n u . Koristite ih ako su korisne. Saetak metaprograma

Vanjska" osoba uzima s t a n d a r d e izvana i p o t r e b n o joj je dobiti smjernice i n a p u t k e od drugih ljudi. 4. Opcija-procedura Ljudi opcije" ele imati izbor i umjeno pronalaze alternativna rje enja. Ljudi procedure" dobro slijede u t v r e n e procedure, ne m o t i vira ih akcija nego ve utvreni postupci. 5. O p e - p o s e b n o Opa" osoba najbolje obrauje velike cjeline informacija. Ne obraa p o z o r n o s t na detalje. Posebna" osoba obraa p o z o r n o s t na detalje i p o t r e b n i su joj mali djelii informacije da bi sklopila veu sliku. 6. Uklapanje-neuklapanje O s o b a koja uklapa uglavnom primjeuje d o d i r n e toke u usporei vanju. O n a koja ne uklapa obraa p o z o r n o s t na razlike kada u s p o reuje. 7. Obrasci uvjeravanja Kanal: Vidjeti: P o t r e b n o mu je vidjeti dokaz. uti: P o t r e b n o mu je uti. itati: P o t r e b n o mu je proitati. Raditi: P o t r e b n o mu je uiniti. Modalitet: Broj primjera: Potrebno je dobiti informaciju vie puta prije nego to se u neto uvjeri. Automatski: Potrebna je samo djelomina informacija. Dosljednost: P o t r e b n o je dobiti informaciju svaki p u t da bi povjero vao, a i tada e se dokaz odnositi na taj sluaj. Vremensko razdoblje: Potrebno je dobivati informaciju izvjesno vri jeme.
PRODAJA

1. Proaktivno-reaktivno Proaktivna" osoba pokree akciju. Reaktivna" eka da je d r u g i p o k r e n u i da se stvari s a m e dogaaju. Odvojit e vrijeme kako bi naj prije analizirala i shvatila. 2. P r e m a - o d Prema" osoba usredotoena je na svoj cilj, a uspjeh je motivira. Od" osoba usredotoena je na problem koji treba izbjegavati vie nego na ciljeve koje treba postii. 3. Unutarnje-vanjsko Unutarnja" osoba ima unutarnje s t a n d a r d e i odluuje sama za sebe.

O psihologiji prodaje postoji ve b r d o literature, a mi e m o se ovdje samo d o t a k n u t i te teme kako bismo pokazali neke m o g u n o s t i u k o ritenju N L P ideja. Prodaja se obino p o g r e n o definira, kao i p r o m i d b a . Popularna definicija opisuje p r o m i d b u kao umijee kojim se plijeni p o z o r n o s t

188

189

ljudi dovoljno dugo s n a m j e r o m da se od njih dobije novac. Ustva ri, itava sutina prodaje, kako knjiga Prodava za j e d n u m i n u t u " Spencera Johnsona i Larryja Wilsona slikovito prikazuje, jest p o m o i ljudima dobiti o n o to ele. to im vie pomae, bit e uspjeniji prodava. M n o g e ideje NLP-a imaju iste ideje. Inicijalni uzvrat je vaan. Usi dravanje izvora omoguit e da odgovorite izazovima na jedan izvo ran nain. Pozitivno osjeanje u vezi s p o s l o m omoguit e v a m d o bro obavljanje posla. Iskorak u b u d u n o s t m o e v a m p o m o i u stvaranju situacije i osje aja koje elite, unaprijed ili uvjebavajui u mislima. Vjetina p o stavljanja oblikovanih ciljeva od neprocjenjive je vanosti u prodaji. U p r v o m ste poglavlju primijenili kriterije oblikovanosti na vlastite rezultate. Isto pitanje koje ste koristili tada, m o e se iskoristiti kako biste p o m o g l i d r u g i m a da im p o s t a n e jasno to ele. Ova je vjetina kljuna u prodaji, jer kupcima moete ugodili s a m o ako tono znate to ele. Ideja koraanja gore i dolje m o e v a m p o m o i otkriti to je p o t r e b n o d r u g i m ljudima. Koji su njihovi kriteriji? to im je v a n o u svezi s tim p r o i z v o d o m ? Koji je cilj te kupovine i m o e t e li im p o m o i realizirati ga? Evo j e d n o g primjera iz o s o b n o g iskustva. Moj se stan nalazi nedale ko glavne ulice, u kojoj ima vie eljezara nego stoje p o t r e b n o . Jedna koja najbolje posluje je mala, p o m a l o zabaena eljezarija. Vlasnik uvijek pokuava saznati to radite i za to vam treba dio ili o p r e m a . Iako uvijek ne ostvari d o b a r uzvrat, jer je njegovo ispitivanje p o n e k a d na granici treeg stava, on se trudi kako v a m ne bi p r o d a o neto to v a m nee biti korisno u toj situaciji. N e m a li odgovarajui alat, uputit e vas u d r u g u trgovinu. Posluje d o b r o iako je suoen s j a k o m k o n k u r e n c i j o m velikih lanaca trgovina s prilino niim cijenama. P r e m a naem modelu, on koraa p r e m a gore kako bi otkrio kriterije i cilj svojih kupaca, a p o t o m koraa nadolje do t o n o o d r e e n o g ala ta koji mu treba. To m o e podrazumijevati korak u stranu od onoga to je k u p a c ustvari prvenstveno traio. (To se uvijek dogodi kada o d e m tamo.)

Koraanje u stranu veoma je korisno kako biste otkrili to netko voli u proizvodu? to je dobra strana? Koje su razlike zbog kojih netko kupuje radije j e d a n proizvod nego neki drugi? Istraivanje elja u ova tri pravca nuan je obrazac v r h u n s k i h prodavaa. Usuglaenost je bitna. Je li prodava koristio proizvod koji prodaje? Vjeruje li zai sta u prednosti koje nabraja? Neusuglaenost m o e procuriti u t o n u glasa ili dranju te uznemiriti kupca.
OKVIRI

Uokvirivanje u N L P terminologiji o d n o s i se na p o s t u p a k stavljanja stvari u razliite kontekste kako bi o n e time dobile drukije znaenje: o n o koje vam je u t o m trenutku vano. Dat e m o pregled pet kori snih n a i n a uokvirivanja dogaaja. Neki su predstavljali implicitni dio d r u g i h aspekata NLP-a i p o t r e b n o ih je sada eksplicitno navesti. Okvir cilja

Okvir cilja predstavlja vrednovanje sa stajalita cilja. Prvo to je p o trebno jest imati oblikovan cilj. Je li pozitivan? Kontrolirate li ga? Je li dovoljno o d r e e n i prave veliine? to je t o m u dokaz? I m a t e li p o t r e b n e izvore kako biste ga ostvarili? Kako se uklapa u vae d r u g e ciljeve? Kao d r u g o , m o d a ete morati elicitirati ciljeve svih ostalih ljudi koji su ukljueni kako bi im bilo jasno to ele i kako biste se svi zajedno kretali naprijed. Tree, postoji p o s t u p a k oblikovanja lastinog repa od ciljeva. Kada znate svoj cilj i ciljeve d r u g i h ljudi, moete pogleda ti k a k o se uklapaju j e d a n s d r u g i m . M o d a ete m o r a t i pregovarati zbog nekih razlika m e u njima. Na posljetku, imajui na u m u ciljeve, m o e t e pratiti kreete li se pre ma njima. A k o se ne kreete, m o r a t e uiniti neto d r u g o . Okvir cilja korisne su naoale kroz koje p r o m a t r a t e svoje postupke. Ako direktori nemaju jasnu viziju svojih ciljeva u poslovanju, n e m a ju ni vrst temelj za donoenje odluka i za procjenu je li neki postu p a k koristan ili nije.

i'io

191

Ekoloki

okvir

Okvir

rekapitulacije

Ekologijom s m o se izrijekom pozabavili kod ciljeva, a implicitno tije k o m cijele knjige. Kako se moji postupci uklapaju u iri sustav? Izra avaju li cjelokupni integritet m o g a bia? Potuju li integritet drugih ljudi ukljuenih u to? Usuglaenost je n a i n na koji nae nesvjesno informira o ekologiji i predstavlja preduvjet za m u d r o postupanje. Okvir dokaza

Okvir rekapitulacije veoma je jednostavan. Njime vrite rekapitula ciju informacija koje ste do tog trenutka dobili, koristei neije tue rijei i informaciju, za razliku od saetka, u kojemu se esto sustavno izvru rijei d r u g i h ljudi. Rekapitulacija je korisna za otvaranje ra zgovora, za informiranje novih lanova skupine, za provjeru jesu li sudionici sastanka usuglaeni i razumiju li sve. O n a p o m a e u stva ranju uzvrata i od neprocjenjive je vrijednosti svaki put kada se izgu bite: raiava put ispred vas. esto se dogaa da p o r u k e izgledaju usuglaenima, ali da sudionici odlaze s p o t p u n o razliitim idejama o t o m u to je dogovoreno. Po m o u rekapitulacije moete ostati na crti vaeg eljenog cilja.
SASTANCI

Okvir dokaza usredotoen je na jasne i o d r e e n e detalje, p o s e b n o na to k a k o znate da ste postigli cilj: to ete vidjeti, uti i osjetiti u tom sluaju. O v o je jedan dio okvira cilja, ali p o n e k a d je korisno primije niti ga samostalno, posebice kada su u pitanju kriteriji. Okvir kao da"

Iako e m o sastanke opisati u poslovnom kontekstu, obrasci se primje njuju podjednako na bilo koji kontekst kada se dvoje ili vie ljudi sasta je radi nekog zajednikog interesa. D o k itate ovo poglavlje do kraja, razmislite o svakom obrascu u n e k o m kontekstu koji vam odgovara. N L P m o e m n o g o ponuditi u poslovnom kontekstu. Najvei izvori u svakom poslovanju su ljudi u njemu. to su ljudi uinkovitiji, uinko vitije je poslovanje. Poslovanje je skup ljudi koji zajedno rade u ostva rivanju zajednikog cilja. Njihov e uspjeh uglavnom ovisiti o t o m u koliko d o b r o barataju ovim kljunim tokama: a) Postavljanje cilja. b) U i n k o v i t o k o m u n i c i r a n j e u n u t a r s k u p i n e , k a o i s v a n j s k i m svijetom. c) Tono poznavanje okoline. Obraanje pozornosti na potrebe i rea kcije potroaa. d) Posveenost cilju: usuglaenost. Izvori, fleksibilnost, perceptivni filteri, umijee predstavljanja i k o m u niciranja odreuju uspjeh pojedinca u poslovanju. NLP je usmjeren na tone vjetine koje d o n o s e uspjeh u svijetu poslovanja.

Ovaj je okvir takav nain kreativnog rjeavanja problema kada se pre tvarate da se neto dogodilo da biste time pokrenuli istraivanje novih mogunosti. Ponite rijeima: Da se to dogodilo..." ili: Pretpostavimo d a . . . " Primjerice, ako kljuna osoba nije nazona na sastanku, moete se zapitati: Da je osoba X ovdje, to bi ona uinila?" Poznaje li netko osobu X, odgovori koje ete iznai mogu biti veoma korisni. (Uvijek ka snije provjerite s osobom X ako je potrebno donijeti vanije odluke.) D r u g i nain na koji koristimo ovu ideju jest projicirati se u uspje n u b u d u n o s t za est mjeseci ili g o d i n u dana: osvrnete se unatrag i upitate: Koje s m o korake poduzeli tada, a koji su nas doveli u tre n u t a n o stanje?" Iz ove perspektive m o e t e otkriti vane informacije, koje nisu lako uoljive u sadanjosti jer se nalazite preblizu. Jo j e d a n nain je uzeti u obzir najgore to se m o e dogoditi. to ete uiniti d o e li do najgoreg? Kakve m o g u n o s t i i planove imate? Kao da" moete upotrijebiti kako biste istraili najgori sluaj kao pojedinani primjer j e d n o g ireg i korisnog procesa poznatog kao downside planning. (Proces koji osiguravajuim tvrtkama d o n o s i ve liku koliinu novca.)

192

193

N L P dopire do srca neke organizacije, usavravajui i razvijajui uin kovitost svakog njezinog lana koji izvrava pojedinane zadatke. Prvo e m o obraditi poslovne kolegije, ija je karakteristika slaganje velike veine oko ciljeva. Sastanke tijekom kojih dolaze do izraaja suprotstavljeni ciljevi, obradit e m o odvojeno kao pregovore. Sastanci imaju svrhu, a svrha kolegija najvjerojatnije nije eksplicitna. Primjerice, razmjenjivanje informacije j e d a n p u t tjedno, donoenje odluka i podjela zaduenja. Drugi bi primjeri bili, recimo, planiranje prorauna za iduu godinu, izricanje pohvala i razmatranje projekata. A k o ste sudionik na v a n o m sastanku, m o r a t e biti u j a k o m , izvori n o m stanju i usuglaeni s ulogom koju m o r a t e odigrati. Sidra vam m o g u p o m o i i prije sastanka kako bi vas dovela u odgovarajue ra spoloenje i za vrijeme sastanka k r e n u li stvari u neeljenom pravcu. Zapamtite da e drugi ljudi biti vaa sidra, a vi njihova. Sama pro storija m o e biti sidro. Kancelarija je esto mjesto p r e p u n o znakova moi i uspjeha osobe koja sjedi za stolom. Moda e vam biti potre bni svi raspoloivi izvori. lanove i d n e v n i red sastanka p o t r e b n o je odrediti unaprijed. Ci ljeve m o r a t e postaviti jasno. Takoer je p o t r e b n o odrediti i dokaze: k a k o ete inae znati da ste postigli cilj. Neka vam b u d e j a s n o to elite vidjeti, uti i osjetiti. Ako n e m a t e cilj, najvjerojatnije s a m o gu bite vrijeme. O s n o v n i obrazac uspjenog sastanka slii t r o m i n u t n o m predavanju iz prvog poglavlja. 1. Znati to hoete. 2. Znati to drugi hoe. 3. Pronai naine koje se to m o e ostvariti O v o izgleda veoma j e d n o s t a v n o i s a m o po sebi razumljivo, ali se ve o m a esto izgubi u razgovoru, a trei je korak teko ostvariti postoje li iroko suprotstavljeni interesi. Na p o e t k u sastanka p o t r e b n o je usuglasiti se oko pitanja zajedni kog cilja. Vano je da se svi sloe koja opa pitanja treba raspraviti. Kada postavite cilj, usidrite ga. Najlaki nain da to uinite je da kori-

tite kljune fraze i zapiete ih na v r h u ploe ili dijagrama. Potrebno je t a k o e r sloiti se glede dokaza koji e ukazivati da ste postigli cilj. Kako e svima biti jasno da se dolo do cilja? Koristite okvir dokaza. Uzvrat je, naglasimo jo j e d a n p u t , o s n o v n i korak. Potrebno je uspo staviti uzvrat s ostalim sudionicima, ako on ne postoji od prije, kori tenjem neverbalnih vjetina i usuglaavanjem jezika. Budite osjetlji vi na svaku neusuglaenost u bilo kojem sudioniku koji je usmjeren ka zajednikom cilju. Moda postoje neke skrivene sumnje i bolje je za njih saznali o d m a h n e g o kasnije. Okviri dokaza, ekologija, rekapitulacija, k a o i kao da" okvir m o g u biti korisni tijekom razgovora. Skretanje s t e m e est je p r o b l e m na sastancima. Prije nego to postanete svjesni toga, vrijeme je isteklo, a odluka i cilj nisu ostvareni. M n o g i sastanci skreu s puta kod neke primamljive digresije i zavravaju u slijepoj ulici. Okvir cilja m o e t e koristiti kako biste preispitali relevantnost bilo kojeg prijedloga i na taj se nain drali teme. Recimo da kolega prila e diskusiji neto to n e m a veze s ope postavljenim ciljem. Moda je njegov prijedlog zanimljiv, informativan i istinit, ali nije relevantan. Moete rei neto p o p u t ovoga: Ne uspijevam shvatiti kako nas to m o e odvesti blie n a e m cilju: biste li n a m mogli rei kako se to uklapa u ovaj sastanak? Preispitivanje relevantnosli m o e t e usidriti vizualno, p o k r e t o m r u k e ili glave. G o v o r n i k m o r a pokazati d a j e nje gov prilog relevantan. A k o nije, utedjeli s m o dragocjeno vrijeme. Prilog je m o d a vaan u n e k o m d r u g o m kontekstu: ako je tako, ta kvim ga treba i prepoznati i dogovoriti da se na d n e v n o m redu n a e neki d r u g i put. Zatvorite i samite svaku t e m u koja iskrsne tako to ete je uklopiti u dogovoreni cilj, ili se dogovoriti odloiti je za idui sastanak. Ako n e t k o o m e t a sastanak i skree ga s puta, moete rei neto p o p u t ovoga: Razumijem da imate jaka osjeanja o o v o m pitanju i j a s n o mi je kako vam je to vano. M e u t i m , dogovorili s m o se da to ovdje n e e m o raspravljati. M o e m o li se nai kasnije kako b i s m o ovo ra zmotrili?" Kalibrirajte usuglaenost p r i g o d o m davanja ovakvih pri jedloga. Kalibriranje e v a m rei pali li osoba X cigaretu zato to je sretna zbog ishoda. Osoba Y uvijek gleda u p o d kada iznosi primje-

194

195

dbe (stoga je pitajte to je p o t r e b n o kako bi se ona glede toga dobro osjeala). Osoba Z grize nokte kad je nesretna. Postoji m n o g o naina da budete svjesni, na jednoj dubljoj razini, kako sastanak napreduje te izbjei problem prije nego to on iskrsne. Na kraju sastanka koristite okvir rekapitulacije i doite do usuglaenosti glede napredovanja i cilja. Jasno definirajte i usuglasite se koje mjere treba poduzeti i tko je za njih zaduen. Ponekad ne postoji p o t p u n a usuglaenost, tako da zavretak sastanka ovisi o n e k i m p o stupcima. Recite, primjerice, sljedee: A k o se ovo dogodilo i ako je osoba X ovo uinila i ako s m o uvjerili osobu Y da je to u redu, o n d a m o e m o nastaviti." O v o je poznato kao uvjetno zatvaranje. Usidrite dogovor p o m o u kljunih rijei i iskorakom u budunost. to e sluiti kao podsjetnik sudionicima kako bi uinili o n o oko ega su se sloili? Projicirajte dogovor izvan sobe za sastanke i p o veite ga s d r u g i m neovisnim dogaajima koji e sluiti kao znakovi podsjeanja ostalima da p o d u z m u dogovorenu akciju. Istraivanje je pokazalo da najbolje p a m t i m o o n o to se dogodi u nekoliko prvih ili nekoliko zadnjih m i n u t a sastanka. Iskoristite to i rasporedite vane toke na p o e t a k i na kraj sastanka. Saetak A) Prije obrasca sastanka sastanka

7. Napredujte p r e m a cilju koristei m e t a m o d e l ili bilo koje d r u g o n u n o sredstvo. C) Zatvaranje sastanka

1. Provjerite jesu li ostali lanovi suglasni. 2. Zbrojite sve akcije koje je p o t r e b n o poduzeti. Koristite okvir reka pitulacije i iskoristite injenicu da lake p a m t i m o dogaaje s kraja. 3. Testirajte dogovor ako je n u n o . 4. Uporabite uvjetno zatvaranje sastanka ako je to potrebno. 5. Iskoraite u b u d u n o s t glede odluka.
PREGOVORI

Pregovaranje je komunikacija iji je cilj donoenje zajednike odlu ke, o n e oko koje e se obje strane usuglasiti. To je proces tijekom k o jeg dobivate o n o to elite od d r u g e strane tako to im dajete o n o to oni ele. Odvija se na svakom sastanku na kojem dolaze do izraaja suprotstavljeni interesi. No to nije tako lako uiniti k a o to je opisati. Dolazi do ravnotee i plesa vaeg integriteta, sustava vrijednosti i ciljeva s integritetom, sustavom vrijednosti i ciljevima d r u g e osobe. Plee se naprijed-natrag, neki interesi i vrijednosti m o d a su zajedniki objema strana ma, neki su suprotstavljeni. U t o m smislu, pregovaranje proima sve to i n i m o . Ovdje o b r a u j e m o proces pregovaranja, a ne sadraj pregovora. Pregovori se esto odvijaju zbog ogranienih izvora. Kljuna vjetina u pregovaranju je uklapanje ciljeva, tako da svi sudionici dobiju to ele (iako se to m o d a ne poklapa s njihovim zahtjevima s poetka pregovora). Najbolji nain postizanja cilja je p o b r i n u t i se da svi ostali postignu svoj. Na s u p r o t n o m kraju od uklapanja ciljeva nalazi se manipulacija, kada se zanemaruju elje drugih ljudi. No, etiri zmaja ekaju o n e koji prakticiraju manipulaciju: kajanje, ozlojedenost, p r o t u o p t u b a i osveta. Kada pregovarate pokuavajui uklopiti ciljeve, sudionici pregovora postaju vai saveznici, a ne protivnici. Ako se, pak, prego varake strane m o g u postaviti k a o saveznici koji rjeavaju zajedniki

1. Postavite ciljeve/cilj i odredite dokaze po kojima ete znati da ste ih/ga postigli. 2. O d r e d i t e sudionike i dnevni red sastanka. B) Za trebno. 2. Uspostavite uzvrat. 3. Postignite usuglaenost glede zajednikog cilja i dokaza. 4. Provjerite relevantnost svakog priloga k a k o biste se drali pravca. 5. A k o informacija nije dostupna, koristite kao da" okvir. 6. Koristite okvir rekapitulacije k a k o biste sakupili kljune dokaze. vrijeme sastanka

1. Budite u izvorinom stanju. Koristite izvorina sidra, ako je to p o

196

197

p r o b l e m , p r o b l e m je djelomice ve rijeen. Uklapanje je p r o n a l a enje tih p o d r u j a koja se preklapaju.

mjer, dvoje ljudi koji ele b u n d e v u . Oboje ju ele imati. M e u t i m , kada objasne zato im zapravo treba, shvatit ete da j e d n o m treba kako bi napravio pitu, a d r u g o m je potrebna kora kako bi iz kore napravio m a s k u za No vjetica. O n i se zapravo ne svaaju oko iste stvari. M n o g i sukobi nestaju kada ih analiziramo na ovaj nain. O v o je mali primjer, no zamislite sve m o g u n o s t i koje postoje u n e k o m oitom sukobu. Dospijete li u slijepu ulicu, a pregovara odbija razmisliti o n e k o m o d r e e n o m postupku, moete postaviti pitanje: to bi se trebalo d o goditi da ovo ne predstavlja problem?" ili: Pod kojim uvjetima biste ovdje pristali popustiti?" O v o je kreativna primjena kao da" okvira i odgovor esto vodi iz slijepe ulice. Vi od osobe koja je blokirala pregovore traite da razmisli na drukiji nain. Prije nego to ponete, odredite granice. Zbunjujue je i s a m o p o r a avajue pregovarate li sami sa s o b o m u trenutku kada je p o t r e b n o

Ne povezujte ljude s p r o b l e m o m . Ne zaboravite da se najvei broj pregovora odvija s ljudima s kojima s m o u nekim o d n o s i m a ili u njima elimo biti. Ako dobijete o n o to elite na tetu d r u g e osobe, ili ako ona smatra da ste je preli na brzinu, bez obzira na to prego varate li o prodaji, plai ili godinjem o d m o r u , izgubit ete d o b r o namjernost, koja na dulje staze ima veu vrijednost od uspjeha na j e d n o m sastanku. Pregovarate jer su v a m interesi suprotstavljeni. Potrebno je istraiti te razlike, jer o n e ukazuju na podruje na kojemu moete uiniti raz mjenu na obostranu korist. Interesi i sukobi na jednoj razini mogu biti rijeeni p r o n a e t e li nain da svaka strana postigne svoj cilj na nekoj vioj razini. Tu vam koraanje p r e m a gore omoguuje pronai i iskoristiti alternativne ciljeve s viih razina. Poetni je cilj s a m o je dan od naina postizanja cilja viega reda. Primjerice, kada pregovarate o plai (poetni cilj), o n d a je pitanje novca s a m o j e d a n nain na koji m o e t e osigurati vii ivotni standard (cilj viega reda). Postoje i d r u g i naini osiguravanja vieg standarda kad novac nije na raspolaganju - dui godinji o d m o r ili, primjerice, fleksibilnije r a d n o vrijeme. Iskorak p r e m a gore premouje razlike. Ljudi m o g u eljeti isto iz posve drukijih razloga. Zamislite, na pri-

pregovarati s d r u g i m a . Potrebno v a m je o n o to Roger Fisher i Wil liam Uri u svojoj knjizi o pregovaranju Postizanje suglasnosti" zovu N A Z D U P , ili najbolje alternative za dogovor u pregovorima". to uiniti ako, u n a t o svim zalaganjima obaju strana, ne moete doi do pregovora? Posjedujete li r a z u m a n N A Z D U P , imat ete veu snagu u pregovorima i vei osjeaj sigurnosti. Usredotoite se na interese i namjere, a ne na ponaanje. Lako se moe dogoditi da vas privue osvajanje b o d o v a i ponaanje vrijedno osude, no nitko zapravo ne dobiva u takvim situacijama. M u d a r i tolerantan dogovor imat e u vidu iru zajednicu i ekolo ke interese. Rjeenje na o b o s t r a n o zadovoljstvo bit e utemeljeno na usuglaavanju interesa, na m o d e l u u kojemu sve strane dobivaju, a ne s a m o jedna. O n o to je bitno je p r o b l e m , a ne ljudi, namjere, a ne postupci, interesi strana ni njihove pozicije. Takoer je n u n o odrediti dokaze neovisne od strana u sporu. Ako su pregovori uokvireni k a o zajedniko nastojanje u pronalaenju rje enja, njima e rukovoditi naela, a ne pritisci. Neke o d r e e n e ideje tijekom pregovora treba imati na u m u . Ne treba iznijeti suprotan prijedlog o d m a h n a k o n to je d r u g a strana iznijela svoj. Ba u to vrijeme oni su najmanje zainteresirani za vau p o n u d u .

198

i<><)

N L P _ J U b t C H ( J ' L O N N U K & J U H N !> t Y M U U R

Razgovarajte najprije o njihovom prijedlogu. Ako se ne slaete, nave dite razloge. Kaete li o d m a h da se ne slaete, druga e strana biti glu ha na nekoliko vaih sljedeih reenica. Svi dobri pregovarai koriste velik broj pitanja. Zapravo, dva e d o bra pregovaraa zapoeti pregovore o j e d n o m o d r e e n o m broju pita nja. ,Ja sam odgovorio na tri tvoja pitanja, a sada ti odgovori na neko m o j e . . . " Pitanja ostavljaju vrijeme za razmiljanje i predstavljaju al ternativu izraavanju neslaganja. M n o g o je bolje navesti drugoga da uoi slabost u svome stavu postavljajui mu pitanja nego mu rei koje slabosti vidite vi. Takoer, dobri pregovarai izrijekom naglaavaju svoje pitanje, pri mjerice ovako: Mogu li vam postaviti pitanje o ovome?" Tim ete p o stupkom usredotoiti pozornost sastanka na odgovor i drugoj e strani biti teko izbjei ovo pitanje ako se p r e t h o d n o sloila odgovoriti. ini se da je to bolje dajete li to vie razloga za svoj stav. Fraza poput teina argumenta" kao da predlae kako je dobro nagomilali argu m e n t e na vagu dok ne prevagnu na vau stranu. Zapravo, p o t p u n o je suprotno. to manje razloga dajete, to bolje jer je lanac toliko jak koli ko i najslabija karika. Slab a r g u m e n t razvodnjuje jak, i ako se upetljate branei ga, gubite tlo p o d nogama. uvajte se onoga koji kae: Je li to va jedini argument?" Ako je dobar, recite: Da." Ne dopustite da vas uvue u navoenje drugog, n u n o loijeg. Nastavak moe tei ovako: Je li to sve?" Zagrizete li udicu, moete mu samo dati municiju da puca po vama. Nadajmo se da se ovakva vrsta trikova nee dogaati ako je pregovor postavljen kao zajedniki napor u pronalaenju rjee nja. Na posljetku, mogli biste upotrijebiti kao da" okvir i odigrati ulogu avoljeg odvjetnika, provjeravajui dogovor. (Ne, mislim da ovo nee funkcionirali, sve mi se ini previe klimavim...") Ako se ostali sloe s vama, znajte da na dogovoru jo treba raditi. Ako osporavaju, sve je u redu.

Saetak A) Prije pregovora

Ustanovite svoj N A Z D U P i odredite granice u pregovaranju. B) Tijekom pregovora

1. Uspostavite uzvrat. 2. Raistite sami sa s o b o m glede svojih ciljeva i dokaza. Pronaite ciljeve d r u g i h sudionika, kao i dokaze. 3. Postavite pregovore kao zajedniki n a p o r u iznalaenju rjeenja. 4. Razjasnite glavna pitanja i postignite okvirnu suglasnost. Usuglasite ciljeve, iskoraite ako je to n u n o kako biste pronali zajedniki cilj. Provjerite jesu li sve strane suglasne glede ovog zajednikog cilja. 5. Razloite ishod kako biste prepoznali podruja u kojima je posti gnuta najvea i najmanja suglasnost. 6. Poevi od najlakih podruja, doite do dogovora koristei ove tehnike za otkrivanje problema: Pregovori skreu s p u t a . . . Suprotstavljeni ciljevi. Nesigurnost... Nedostatak informacija... Slijepa ulica... Preispitivanje relevantnosti. Koraanje gore-dolje d o k se ne p r o n a e zajedniki cilj. Rekapitulacija. Kao da" okvir i m e t a m o d e l . to bi se trebalo dogoditi?

Rekapitulacija kao odgovor postie se u svim p o d r u j i m a , zakljuno s najteom. C) Zatvaranje pregovora

1. Okvir rekapitulacije. 2. Provjera dogovora i usuglaenosti. 3. Iskorak u b u d u n o s t . 4. Zapisivanje dogovora. Svi sudionici imaju potpisan primjerak

200

201

Odgovori: 1. aj i kava - napitci; 2. jam i kava - biljke koje d o n o s e profit; 3. kora i kava - rijei od etiri slova koje poinju sa k; 4. amfetamin i kava - stimulativna sredstva; 5. tiazid i kava - diuretici.

O s m o poglavlje PSIHOTERAPIJA
Prvi N L P modeli nastali su iz psihoterapije. No, NLP nije ogranien s a m o na psihoterapiju: povijesna je sluajnost to su John i Richard stupili u k o n t a k t s izvrsnim p s i h o t e r a p e u t i m a kada su poeli m o d e lirati. Knjiga Struktura magije 1" prouava kako n a i n o m na koji koristimo jezik m o e m o ograniiti svoj svijet i k a k o koristimo m e t a m o d e l da bismo se oslobodili tih ogranienja. Knjiga Struktura magije 2" razvija t e m u sustava predstava i obiteljske terapije. S ovim temeljnim pretpostavkama N L P je stvorio razne psihoterapijske te hnike, a u ovom e m o poglavlju obraditi tri najvanije: lijeenje fo bija, fijuk" obrazac i unutarnje pregovaranje. Takoer daje n a p u t k e gdje ih je najbolje koristiti. Opi okvir svih ovih tehnika jest koristiti ih m u d r o , s razumijeva njem za vanjske o d n o s e i unutarnju ravnoteu neke osobe. Namjera NLP-a je uvijek omoguiti izbor, a ne ograniavati ga. Terapeut, ili bilo tko tko p o m a e d r u g o m napraviti neke promjene u svom ivotu, m o r a obratiti p o z o r n o s t na dva o s n o v n a aspekta. Prvi je m e u s o b n i o d n o s . Izgradite i odravajte uzvrat kako biste uspostavili ozraje povjerenja. D r u g i je usuglaenost. Potrebno je biti p o t p u n o usuglaen s o n i m to radite kako biste mogli n e k o m p o m o i . Neusuglaenost s vae strane dat e zbrkane p o r u k e i u m a njiti uinkovitost procesa promjene. M o r a t e se ponaati usuglaeno, k a o da vjerujete da e tehnike dati rezultate. O d n o s i usuglaenost su tehnike vieg logikog reda od bilo koje d r u g e tehnike koju moete uporabiti u n u t a r njih. Koristite okvir cilja za skupljanje informacija o t r e n u t a n o m stanju, eljenom stanju i izvorima p o t r e b n i m da biste se kretali od j e d n o g ka d r u g o m . U n u t a r okvira cilja budite osjetljivi

202

203

UJIVIU

r u u L A v u c _ r ) i n u i [ K H i ' i J A

na o n o to vidite, ujete i osjeate, i s p r e m n i reagirati na promjene u interesima d r u g e osobe. Samo u n u t a r svih ovih okvira primjenjujte neku tehniku. Tehnike su ustaljene. Budite s p r e m n i varirati ih ili na odstupanje od jednih, koristei d r u g e kako biste ostvarili cilj.

je usidreno, pa vi stoga koristite isti proces da biste ga promijenili kao i kada ste ga stvarali. Generatori novog ponaanja i ponavljanje u mislima isto tako d o b r o funkcioniraju kad v a m je potrebna nova vjetina ili obrazac ponaanja. P o n e k a d tehnike usidravanja ne funkcioniraju jer osoba nesrazmjer no reagira na neki objekt ili situaciju. Proli dogaaji oteat e mije njanje usmjerenja u sadanjem trenutku. Mijenjanje osobne povijesti m o d a nee funkcionirati jer postoje t r a u m a t i n a iskustva iz prolo sti o kojima im je teko ak i razmiljati a da se ne osjeaju loe. O n a m o d a stvaraju fobije, kada t r e n u t n u paniku uzrokuju neki objekti ili situacije koje su u izravnoj vezi s prolim t r a u m a m a . Postoje razliite fobije: strah od pauka, strah od letenja, strah od otvorenog prostora. to im je god uzrok, reakcija je poraavajui strah. Fobije se konven c i o n a l n i m m e t o d a m a nekada lijee g o d i n a m a : N L P ima tehniku koja m o e izlijeiti fobije u jednoj seansi. Ponekad se naziva vizualno/kinesteliko (V/K) distanciranje. P o n o v n o se podsjetite upozorenja s kraja treeg poglavlja prije nego to ga p o n e t e primjenjivati.
LIJEENJE FOBIJA

Osjeati m o e t e samo u sadanjem trenutku. Svi n e u g o d n i osjeaji vezani za n e k o sjeanje sigurno potjeu od naina na koji ga pamtite. Tada ste se osjeali loe. Jedanput je dovoljno.
PROMJENA PRVOG REDA

Najlaki nain da p o n o v n o prizovete n e u g o d n e osjeaje vezane za neki dogaaj iz prolosti jest prisjetiti ga se bez distanciranja. Morate biti t a m o , sve vidjeti svojim oima i p o n o v n o sve to osjetiti. Ti se osjeaji u sadanjosti m o g u ublaiti distanciranjem od sjeanja tako to ete se premjestiti iz sjeanja i p r o m a t r a t i sebe u toj situaciji. O v o je kljuna injenica, koja vam omoguuje brisanje loeg osjea ja povezanog s prolim dogaajima (kakva p o g o d n a konstrukcija), tako da se na njih m o e t e osvrtati u perspektivi. Ako elite raditi s fobijama ili n e k i m vlastitim loim sjeanjem, najbolje je da vas k o lega ili prijatelj p o v e d u kroz ovaj postupak. Druga osoba pruit e vam neprocjenjivu p o d r k u kada su u pitanju teke osobne stvari. Tehnika je opisana iz kuta vode ili terapeuta.

Evo primjera kako moete razmiljati o t o m u gdje se m o g u primije niti ove tehnike. Najjednostavniji nain primjene bio bi kada imate s a m o j e d a n cilj: razliito stanje ili reakciju u danoj situaciji. O v o se zove promjena prvog reda. Primjerice, m o d a ete sebe zatei kako se uvijek na nekoga ljutite ili osjeate n e l a g o d n o na poslu kad radite s n e k i m . Kazalina trema drugi je primjer kada vas dranje govora ili n e k o predstavljanje ini ivanim i n e s p o s o b n i m . Jednostavno novo uokvirivanje d o b a r je nain poinjanja s promje n a m a u ovakvim situacijama, otkrivanjem kada bi takva reakcija bila korisna i to jo m o e znaiti. Tehnike usidravanja u o v o m su slua ju t a k o e r prikladne. Kolaps, nagomilavanje ili povezivanje sidara donijet e izvore iz d r u g i h konteksta. Izvorno ponaanje ili stanje

205

1. Pacijent ide na teko putovanje u prolost, tako da je p o t r e b n o postaviti snana sigurnosna sidra. Moete postaviti neko t r e n u t a n o sidro, ili zahtijevati od pacijenta da bez distance razmilja o n e k o m iskustvu iz prolosti kada se osjeao prilino sigurnim. Neka gleda prozore, uje zvukove, osjea sigurnost. Usidrite ovu sigurnost kine stetiki p o m o u dodira. Potrudite se da d o d i r prizove osjeaj sigur nosti. Dranje za r u k u funkcionira d o b r o : doslovce ete biti u d o d i r u s o n i m to d r u g a osoba osjea. Sidra m o e t e drati sve vrijeme ili ih koristiti samo kada su p o t r e b n a . 2. Traite od pacijenta da zamisli kako sjedi u kinu ili kako gleda tele viziju, s n e p o k r e t n o m , zaustavljenom slikom na ekranu. Kada to ui ni, neka zamisli kako lebdi iznad i gleda sebe dok p r o m a t r a ekran. 3. Neka pacijent odlebdi unatrag na vremenskoj crti sve do toke kada je doivio to n e u g o d n o iskustvo ili do prvog dogaaja koji je utjecao na stvaranje fobije. A k o mu nije uvijek m o g u e doi do pr vog, o n d a neka d o e do najranijeg mogueg. Neka pacijent o d m o t a film o ovom dogaaju od trenutka kada se osjeao s i g u r n i m pred sam dogaaj pa sve do trenutka kada je ta n e p o s r e d n a opasnost postala prolost, a on se p o n o v n o osjeao sigurnim. Iako s m o ovo opisali s a m o j e d n o m reenicom, u stvarnosti e oduzeti neto vie v r e m e n a . Pacijent e na ovo gledati distancirajui se dvaput - vidi sebe k a k o p r o m a t r a sebe iz m l a d i h dana dok prolazi kroz iskustvo na ekranu. O v o zadrava n u n u e m o c i o n a l n u distancu. Iz pozicije A prikazane na slici pacijent gleda svoju vlastitu fizionomiju u poziciji B d o k gleda ekran. Ako fiziologija p o n e kolabirati u stanje fobije, neka o d m a h isprazni ekran. Neka p o n o v n o p o n e s filmom i neka promijeni submodalitete slike na ekranu: recimo, neka tamnija, m a nja ili udaljenija slika kako bi smanjio intenzitet negativnog osjeaja. To je sve dio usuglaavanja s iskustvom. O v o zahtijeva vrijeme i vau veliku pozornost. Budite kreativni i fleksibilni kako biste p o m o g l i p a cijentu u o s n o v n o m procesu. P o t r e b n o je biti precizan u izraavanju tijekom voenja pacijenta kroz iskustvo, obraajui mu se s njemu, ovdje, sad, gledajui sebe, tamo, gledajui sebe iz mladih dana na slici, onda. A k o se u bilo kojem t r e n u t k u pacijent vrati na svoje osjeaje, vratite se u sadanji trenutak, p o n o v n o uspostavite sidra olakanja i

ponite p o n o v n o (naravno, s a m o ako pacijent to eli). M o d a e biti p o t r e b n o p o n o v n o ga uvjeriti rijeima: Ovdje ste na s i g u r n o m , pra vite se da gledate film." Ova je faza zavrena kada pacijent u cijelosti odgleda dogaaj ne osjetivi p r i t o m n e u g o d u .

4. Kada se film zavri, estitajte pacijentu jer je po prvi put p o n o v n o proivio iskustvo ne doivjevi neki od tih negativnih osjeaja: neka se pacijent p o n o v n o vrati u svoje tijelo. Na slici se toka A pridruuje toki B. O v o e sjediniti vizualnu perspektivu sa stvarnim poloajem tijela. 5. Sada neka pacijent zamisli da je z a k o r a k n u o u ekran kako bi svom m l a e m sebi d a o toliko p o t r e b n u p o d r k u i ohrabrenje. Svoje mlae ja m o e razuvjeravati rijeima: Ja s a m iz b u d u n o s t i , preivio si, sve je u redu. Kroz ovo vie nee m o r a t i prolaziti." O s o b a iz sadanjosti sa s n a g o m i izvorima, znajui o n o to zna, m o e se boriti s dogaa jima. A k o je u s t v a r n o m dogaaju postojala prava opasnost, o n d a je u redu imati neke strahove u svezi s tim. Na primjer, ako je u pitanju strah od zmija, korisno je imati d u n o potovanje p r e m a zmijama i opasnosti koju o n e predstavljaju, no onesposobljujui je strah beskoristan i nestat e. 6. Kada ja iz mlaih dana shvati, traite od pacijenta da povede sebe iz m l a i h d a n a s ekrana natrag u svoje vlastito tijelo i dopusti mu da

206

207

se n e k o vrijeme u miru oporavlja i integrira temeljne promjene koje su se dogodile. 7. Koraknite u budunost. Neka pacijent zamisli (bez distance) slje deu p r i g o d u u kojoj m o e oekivati osjeaj straha. To e m o d a prouzrokovati manju anksioznost, ali ne i prijanji strah u p u n o m z a m a h u . Svi mi n o s i m o teret nekih prolih strahova i ogranienja na naim leima. Rastereivanje m o e biti lijep dar sebi i d r u g i m a . Na neki su nain lobije pravi uspjeh: snane, ovisne reakcije utemelje ne na samo j e d n o m iskustvu. Ljudi nikada ne zaborave reagirati fobino. Ljubav na prvi pogled najblia je dobroj fobiji". Bilo bi lijepo sebi i d r u g i m a stvarati dobre fobije. Kako to da netko naui beziznimno se svaki put uplaiti pauka, a ne nauiti na isti nain osjeati se dobro kad ugleda lice voljene osobe? Moe doi do razvoda braka: on se i dogaa jer se jedan ili oba par tnera podvrgavaju osjeaju nesvjesnog, tretmanu fobije", tako to se distanciraju od dobrih, a uivljavaju u loe dogaaje. Fijuk obrazac snana je tehnika koja se koristi u kljunim promjenama submodaliteta. Daje rezultate kod o d r e e n o g obrasca ponaanja bez kojeg biste mogli ili kod reakcije koju biste radije izbjegli. Primjenju je se uspjeno kod odvikavanja od neeljenih navika. Fijuk obrazac mijenja problemsko stanje ili ponaanje tako to se razvija u nekom d r u g o m pravcu. On nije samo zamjena za neko ponaanje, nego je stvaranje generativne promjene.
O B R A Z A C FIJUKA

Uvijek postoji odreen i specifian znak koji okida reakciju. Ako je znak unutarnji, ako ga proizvode vae misli, pretvarajte ga u sliku u isto vrije me dok to proivljavate. Ako je to vanjski znak, oslikajte ga tono kakav i jest: kao jednu asocijativnu sliku. Primjerice, znak za grickanje noktiju mogao bi biti slika vae ruke kako se pribliava ustima (obrazac fijuka najbolje je vezati za vizualne slike, iako gaje mogue primijeniti i na au ditivne i na kinestetike znakove radei na auditivnim ili kinestetikim submodaliletima). 3. Identificirajte najmanje dva vizualna submodaliteta za sliku znaka, a koji mijenjaju vau reakciju. Veliina i svjetlost obino dobro funkcio niraju. Za veliku veinu ljudi uveavanje i dodavanje ostavit e snani ji utisak. Meutim, moda postoje i drugi, jednako uinkoviti naini. Provjerite ova dva submodaliteta na n e k o m d r u g o m prizoru kako biste vidjeli imaju li eljeni uinak. To moraju biti submodaliteti koje uvijek moete varirati u odreenom rasponu. Iziite iz tog stanja i na trenutak pomislite na neto drugo prije nego to nastavite. 4. Sada razmislite kakav biste zaista eljeli biti, kako biste mogli biti oso ba koja reagira drukije, koja nema to ogranienje. Kako biste gledali na sebe da ste uinili eljene promjene? Imali biste vie izbora, bili biste sposobniji i sliniji onoj osobi kakva elite biti. Slika koju stvarate o sebi trebala bi obuhvaati eljene osobine, a ne odreen nain ponaanja. Morate se distancirati od nje da bi vas mogla motivirati i da vam bude privlana. Ako se ne distancirate od slike koju ste stvorili, dobit ete osje aj da ste se ve promijenili, pa vam stoga nee predstavljati motivaciju. Provjerite je li ta nova slika samog sebe ekoloka i uklapa li se u vau osobnost, okolinu i odnose. Moda ete morati napraviti neke izmjene dok isprobavate. Razmislite o izvorima kojima bi u tom sluaju raspolagala. Bit e joj p o t r e b n i izvori kako bi ovladala s v r h o m koju je staro ponaanje imalo. Pobrinite se da slika b u d e uravnoteena, ostvariva i da nije usko povezana s n e k o m o d r e e n o m situacijom. Takoer se pobrinite da slika b u d e dovoljno primamljiva k a k o bi prouzrokovala znaajan p o m a k ka j e d n o m pozitivnijem stanju. Sada izaite iz tog stanja i pomislite na neto d r u g o .

1. Najprije identificirajte o d r e e n o p o n a a n j e koje elite p r o m i jeniti. Primjerice, grickanje noktiju, p r e k o m j e r n o jedenje, ili p u enje. Mogli biste isto t a k o uzeti n e k u situaciju u kojoj biste e ljeli reagirati koristei vie izvora, m o d a u o d n o s u s o d r e e n o m osobom. 2. Tretirajte o g r a n i e n j e k a o d o s t i g n u e . Kako z n a t e da ste u s v o jili neki o b r a z a c p o n a a n j a ili da i m a t e p r o b l e m ? Koji p o s e b n i z n a k o v i ukazuju n a to? Z a m i s l i t e d a n e k o g a m o r a t e n a u i t i t i m o g r a n i e n j i m a : to bi o n i m o r a l i uiniti?

208

209

5. Od slike znaka uinite svjetliju i veu sliku ako ste svjetlost i veliinu identificirali kao kljune s u b m o d a l i t e t e . U kut slike stavite m a l u t a m n u sliku nove predstave o sebi. Sada u z m i t e veliku, svije tlu sliku ogranienja i b r z o je pretvorite u m a l u t a m n u . I s t o d o b n o poveajte i posvijetlite n o v u sliku s a m o g a sebe. Brzina je kljuna. P o b r i n i t e se da stara slika blijedi d o k se nova uveava. M o e p o m o i a k o zamislite, ili zapravo izgovorite glasove koji zvue p o p u t pljus" ili fiju". Neka zvuk predstavlja uzbuenje koje osjeate jer se pretvarate u tu novu sliku o sebi. Oistite e k r a n . Brzo ovo p o n o v i t e pet puta. M o z a k radi brzo. Je li v a m se ikada d o g o d i l o da ste imali osjeaj da d r u g a o s o b a prolazi kroz proces koji joj vi opisujete? U p r a v u ste. Prolazila je. (Razmislite o svojim u l a z n i m v r a t i m a . . .ali jo uvijek ne!) Brzo oistite ekran n a k o n svakog fijuka tako to ete gledati n e t o d r u g o . O b r n u t " fijuk s a m o e ponititi pozitivan fijuk. Pobrinite se da to ne b u d e karta s a m o u j e d n o m pravcu. A k o ne funkcionira n a k o n petog pokuaja, ne pokuavajte isto. Budite kreativni. M o da treba podesiti kljune s u b m o d a l i t e t e , ili m o d a eljena slika s a m o g a sebe nije dovoljno izazovna. Proces funkcionira. T k o bi p a m e t a n z a d r a o p r o b l e m a t i n o p o n a a n j e u z tako primamljive, nove sposobnosti? 6. Kada b u d e t e zadovoljni, testirajte rezultat i s k o r a k o m u b u d u nost. Mislite o znaku. Proizvodi li istu reakciju? Kad idui put bu dete u istoj situaciji, p r o n a i t e n o v e reakcije. N L P t e h n i k e , p o p u t m o z g a , rade b r z o i uinkovito. Mi sebe uinkovito fijuknemo" u r a z n e nevolje, a da toga n i s m o ni svjesni. Sada s m o u stanju svjesno koristiti isti taj proces k a k o b i s m o ili p r e m a n e e m u m n o g o p r i mamljivijem. O v e t e h n i k e p o k a z u j u da m o e t e brzo, bez ikakvoga n a p o r a ili patnje, promijeniti pravac.
PROMJENA DRUGOG REDA

sluaju p r o m j e n a p r v o g reda to se odvija s a m o po sebi ili je toliko n e p r i m j e t n o da se ignorira. Promjene d r u g o g reda najbolje se koriste za odreivanje to je p o t r e b n o u sluajevima kada su s e k u n d a r n i ciljevi dovoljno snani da blo kiraju eljeni cilj. N o v o uokvirivanje u est koraka dobra je tehnika za postizanje s e k u n d a r n i h ciljeva.
UNUTARNJI SUKOB

A k o dolazi do suprotstavljanja razliitih ideja, izmeu razliitih di jelova nae osobnosti m o g u biti uporabljene pregovarake vjetine. Rjeavanje problema podrazumijeva ostvarivanje ravnotee u sada njosti, tako da novi obrazac ponaanja b u d e u najmanju ruku sna an kao stari. Konflikti e se obvezno razviti i z m e u razliitih dijelova osobnosti koji utjelovljuju razliite vrijednosti, uvjerenja i sposobnosti jer je ra vnotea d i n a m i n a , a ne statina kategorija. esto se m o e dogoditi da vas prekida neki va drugi dio sa suprotstavljenim zahtjevima. A ako mu popustite, prvi vam dio stvara lo osjeaj. Ishod toga je da esto ne uivate ni u jednoj ni u drugoj aktivnosti. O d m a r a t e li se, d r u g i va dio stvarat e jasne slike posla kojeg biste trebali obaviti. D o k radite, sve to elite je m a l o se o d m o r i t i . A k o su ovakve vrste sukoba este i kvare obje aktivnosti, vrijeme je za promjene. Rjeavanje unutarnjih sukoba

1. Jasno identificirajte i razdvojite dijelove. Izgledat e kao da vam postavljaju suprotstavljene zahtjeve. Primjerice, j e d a n dio m o d a eli biti slobodan i oputen, a d r u g i eli imati osjeaj sigurnosti koji donosi redovan prihod. Ili, primjerice, jedan dio vodi rauna o nov cu, a d r u g i rasipa. Jedan dio je m o d a previe optereen ugaanjem d r u g i m a , dok se d r u g i opire zahtjevima koje postavljaju drugi ljudi. Svaki e dio donijeti negativan s u d o vrijednosti o n o g drugog. Po jedini dijelovi izgraeni su na temelju roditeljskih vrijednosti i oni najvjerojatnije teko koegzistiraju s dijelovima koje ste izgradili na vlastitom iskustvu. Svi oni m o g u p o n u d i t i neto vrijedno.

P r o m j e n a d r u g o g reda nastaje u sluaju kada postoje razliiti cilje vi n e k e s e k u n d a r n e pojave. Cijela terapija najvjerojatnije ukljuuje p r o m j e n u d r u g o g reda, b u d u i da je n o v i izvor ili reakciju p o t r e b n o potkrijepiti n e k i m razvojem i u r a v n o t e e n j e m ostatka o s o b n o s t i . U

210

211

ntr_JU>trn

i. u N n u n

&

JUHIH

j c 1 IVI u u n

2. Stvorite jasnu sliku svakog dijela. Ako postoje dva dijela, svaki bi ste mogli stavili na jedan dlan ili posjesti pokraj sebe na stolicu. Stvo rite p u n u vizualnu, kinestetiku i auditivnu predstavu svakog dijela. Kako izgledaju? Kako ostvaruju osjete? Kako zvue? Postoje li neke karakteristine rijei ili fraze? N e k a oba dijela pregledaju vau vre m e n s k u crtu: sadanjost i b u d u n o s t , kako bi definirali sebe, svoju osobnu povijest i pravac razvoja. 3. Otkrijte namjere svakog dijela. Cijenite to to i jedan i drugi imaju pozitivnu namjeru. Koraknite na viu razinu jer je p o t r e b n o da se di jelovi dogovore oko zajednikog cilja. Najvjerojatnije e se usuglasiti oko toga kako je najvanije da v a m uvijek b u d e dobro: oba moraju pristati stupiti u pregovore. Ponite pregovarati k a o da se radi o pra vim ljudima. A k o su dijelovi u ozbiljnom sukobu, jedini zajedniki dogovor bit e vezan uz pitanje k o n t i n u i r a n o g bivanja osobe. 4. Pregovarajte. Koje izvore ima jedan dio koji bi mogli p o m o i d r u g o m realizirati njegove namjere? Je li m o g u e uiniti razmjenu? Ko liko d o b r o m o g u suraivati? to svaki od njih trai od o n o g d r u g o g da bi oba bila zadovoljna? Postat e jasno da ih sukobi zapravo sprje avaju u shvaanju vlastite namjere. Navedite obje strane da pristanu dati znak kada je neto p o t r e b n o , primjerice vie vremena, dopute nje, panja ili zahvalnost. 5. Pitajte svakog od njih je li s p r e m a n udruiti se s d r u g i m kako bi rijeili zajednike probleme. Nije n u n o spojiti ih. Bolje je za njih da ostanu razdvojeni (tako rei). No ako su voljni udruiti se, dovedite ih fiziki u svoje tijelo tako da se vi dobro osjeate. A k o su dijelovi bili na vaim dlanovima, vizualno ih zgnjeite pljesnuvi r u k a m a . O n d a stvorite sliku, zvuk i osjet n o v o g dijela koji je nastao udruiva njem i primajte ga u sebe onoliko brzo koliko osjeate d a j e p o t r e b n o . Ostavite ih na m i r u izvjesno vrijeme kako bi shvatili promjenu. Ovaj novi dio m o d a e htjeli pregledati vau v r e m e n s k u crtu, iznova u o kvirujui prole dogaaje i iskustva u svjetlu svog novog znanja i ra zumijevanja. Tijekom pregovora, na povrinu e m o d a izbiti i drugi dijelovi. to je sukob dublji, vea je vjerojatnost da e se to i dogodili. Svi e se

m o d a m o r a t i pridruiti pregovorima. Virginia Satir obiavala je prireivati tulum dijelova" - razliiti ljudi glumit e razliite dijelo ve j e d n e osobe koja bi reirala d r a m u razotkrivanja. Pregovaranje izmeu dijelova d o b r o je sredstvo rjeavanja s u k o b a na dubljoj razini. Sukob nije m o g u e otldoniti. U o d r e e n i m g r a n i c a m a on je d o b a r i nuan za uspostavljanje ravnotee osobnosti. Bogatstvo i u d e s n o s t ljudskog bia dolazi iz raznovrsnosti, a zrelost i srea iz ravnotee i suradnje i z m e u razliitih dijelova sebstva.

212

213

Deveto poglavlje UENJE K A O M O D E L I R A N J E


Svi s m o mi kao ljudska bia p r i r o d n o n a d a r e n i za uenje. Kako p o stajemo stariji, ovaj se proces u m n o g i m a od nas usporava. Neki nastavljaju uiti n e s m a n j e n i m t e m p o m tijekom cijeloga ivota. D o k o d r a s t a m o , u i m o hodati i govoriti provodei sve vrijeme s ljudima koji to rade. Svakodnevno p o d u z i m a m o radnje (nai prvi p r o b n i k o raci), o p a a m o rezultate (neprestano p a d a m o ) i i n i m o odgovara jue izmjene (oslanjamo se na stolice i ljude). Ustvari, ovo se uenje temelji na oponaanju modela. Kako postajemo stariji, ovaj p r i r o d n i proces obino t u m a i m o kao niz malih uspjeha" i neuspjeha". Po injemo udjeti za uspjehom i bojimo se neuspjeha jer n a m to n a m e u roditelji i oni s kojima se d r u i m o . ini se da upravo zbog straha od pogreke, vie nego zbog bilo ega drugog, n a u i m o inhibirati nae p r i r o d n e procese uenja. J e d n o m je p r i g o d o m M a r k Twain re kao da bismo epali i mucali kad b i s m o uili hodati i govoriti na isti nain na koji u i m o itati i pisati.
KAKO JE ZAPOELO NLP MODELIRANJE

Kada su se 1972. godine John i Richard upoznali i sprijateljili na Sveuilitu California u Santa C r u z u , John je bio asistent lingvistike, a Richard na zadnjoj godini studija. Richard se veoma z a n i m a o za getalt terapiju. Prouavao je rad Fritza Perlsa i snimio videokazete o n j e m u za svog prijatelja Boba Spitzera, vlasnika izdavake kue Z n a n o s t i ponaanje". Te v i d e o s n i m k e dovele su do knjige Svjedok terapije". Bob Spitzer bio je vlasnik j e d n o g imanja pokraj Santa Cruza i obino bi ga iznajmljivao svojim prijateljima. U to je vrijeme t a m o boravio

i is

DEVETO

POGLAVLJE_UENJE

KAO

MODELIRANJE

Gregory Bateson, a Richard se uselio u jednu kuu na istom tom ima nju, udaljenu svega nekoliko metara. Richard je poeo voditi getalt grupu jedanput tjedno, naplaujui klijentima pet dolara po seansi. Ponovno je uspostavio kontakt s Johnom G r i n d e r o m , uspjevi ga toli ko zainteresirati za getalt da se ovaj prikljuio radu. Kada je John doao, bio je veoma znatieljan. Richard je znao da je uspjean u getalt terapiji, ali je udio znati kako mu to uspijeva i koji su obrasci uinkoviti. Postoji velika razlika izmeu vjetine i eksplicitnog znanja o tomu kako u neemu uspijevate. John i Richard su se dogovorili: Richard e pokazati Johnu kako voditi getalt grupe, a John e nauiti Richarda to on zapravo radi. Tako je John ponedjeljkom naveer posjeivao grupe i modelirao Richarda koji je pokretima oi ju i razliitom intonacijom ukazivao na, po vlastitom miljenju, bitne obrasce. John je uio brzo. Za otkrivanje obrasca bila su mu potrebna dva mje seca: postao je uspjean poput Richarda. Koristili su grupu etvrtkom naveer, koju su nazvali udo se ponavlja". Pacijenti su doivljavali iste obrate u svojim ivotima kada ih je vodio John, kao i oni drugi koji su radili ponedjeljkom s Richardom. Richard je tada dobio posao promatranja i snimanja jednomjesenog p r o g r a m a obuke obiteljskih terapeuta kojeg je vodila Virginia Satir u Kanadi. On je jo otprije poznavao Virginiju, bili su prijatelji. Tijekom odvijanja cijelog programa sjedio je posve izoliran u svojoj maloj sobi za snimanje, izuzmu li se mikrofoni kojima je bio povezan s dvoranom za predavanje. I m a o je slualice split sustava i j e d n i m je u h o m kontro lirao snimanje obuke, a d r u g i m sluao Pink Floyde. Zadnje je nedje lje Virginia dala jedan zadatak, pitavi polaznike kako bi o n i u svojoj savjetnikoj praksi rijeili tu situaciju u d u h u onoga to su nauili na predavanjima. Sudionici su zanijemili. Richard je zagrmio iz svoje so bice i uspjeno rijeio problem. Potom je Virginia rekla: Tono tako." Richard se naao u pomalo smijenoj situaciji: o Virginijinim terapeutskim postupcima znao je vie od ostalih, a nije ih pokuavao svjesno nauiti. John je p o t o m modelirao neke Virginijine obrasce p r o m a t r a jui Richarda, izdvojivi ih k a k o bi bili oiti. Njihova se uinkovitost poboljavala: ovaj im je put trebalo tri tjedna, a ne dva mjeseca.

Sada su imali opise dviju uspjenih terapija, dva k o m p l e m e n t a r n a i k o n t r a s t n a modela: Virginije Satir i Fritza Perlsa. injenica to su njih dvojica bili toliko karakterno razliiti da ne bi bili u stanju bora viti u istoj sobi i pritom se prijateljski ponaati j e d a n p r e m a d r u g o m , davala je p o s e b n u vrijednost ovim m o d e l i m a . O n i terapeutski obra sci koji su im bili zajedniki bijahu jo jasniji, jer su njihovi stilovi bili veoma razliiti. Nastavili su modelirali Miltona Fricksona, dodavi lime bogatu zbir ku hipnotikih obrazaca. Proces modeliranja vrhunskih profesiona laca iz poslovanja, obrazovanja, zdravstva i d r u g i h podruja bio je neobino p r o d u k t i v a n i brzo je proirio svoj obujam, usavravajui se sve vie. MODELIRANJE Modeliranje je, dakle, srce NLP-a. N L P pouava kako se dostie sa vrenstvo, a modeliranje je p o s t u p a k koji obrasce savrenstva ini eksplicitnima. Koje obrasce ponaanja koriste uspjeni ljudi? Kako oni postiu svoje rezultate? to to oni rade drukije od onih koji nisu uspjeni? Odgovarajui na ova pitanja, dolo se do svih vjetina, te hnika i pretpostavki vezanih za NLP. Modeliranje m o e m o j e d n o s t a v n o definirati k a o proces p o d r a a vanja savrenstva koje postiu o d r e e n i ljudi. Zato su neki ljudi uspjeniji od ostalih obino se objanjava u r o e n i m talentima. N L P izbjegava to objanjenje, istraujui kako za kratko vrijeme m o e m o postati uspjeni. Koristei nae tijelo i na um na isti nain kao i vr hunski profesionalci, m o e m o o d m a h poveati kvalitetu i poboljati rezultate onoga to r a d i m o . N L P modelira o n o to je m o g u e , jer su stvarna ljudska bia to ve uinila. Tri su faze u procesu modeliranja. Prva faza podrazumijeva biti uz m o d e l dok on izvodi obrasce ponaanja koji vas zanimaju. Tijekom p r v e faze, zamiljate sebe u njegovoj stvarnosti koristei drukiji perceptivni stav i ponavljate o n o to on radi sve dok ne ostvarite pri blino iste rezultate. Usredotoujete se na o n o to radi (ponaanje i fiziologiju), k a k o to radi (strategije unutarnjeg razmiljanja) i za to ( p o d u p i r u a uvjerenja i pretpostavke). Na to" pitanje moete

216

217

N L P _ J O S E P H O'CONNOR & JOHN SEYMOUR

DEVETO P O G L A V L J E _ U E N J E K A O M O D E L I R A N J E

odgovoriti n e p o s r e d n o promatrajui, a na kako" i zato" m o r a t e istraivati postavljajui pitanja. U drugoj fazi sustavno izdvajate elemente ponaanja modela da biste vidjeli hoe li doi do nekih promjena. A k o neki element izostavite, a promjena je neznatna, o n d a on i nije nuan. A k o neto izostavite, a to ostavi posljedice na rezultate, o n d a je to bitan dio modela. U ovoj fazi dolazi do usavravanja m o d e l a i vi ga poinjete razumijevati na svjesnoj razini. O v o je upravo s u p r o t n o tradicionalnim obrascima uenja. U tradicionalnoj nastavi dodaje se dio po dio dok ih sve ne s a k u p i m o . Modeliranje koje predstavlja temelj u b r z a n o g uenja naj prije sakuplja sve elemente i p o t o m odbacuje pojedine od njih kako bi se vidjelo to je potrebno. Trea i posljednja faza je osmiljavanje kako d r u g e nauiti sluiti se ovim vjetinama. D o b a r nastavnik bit e u stanju stvoriti okruenje u kojemu uenici sami m o g u nauiti kako doi do rezultata. Modeli su napravljeni tako da b u d u jednostavni i lako provjerljivi. N e m a p o t r e b e znati zato funkcioniraju, kao to ne m o r a m o znati ni k a k o i zato funkcionira automobil da b i s m o ga vozili. A k o s m o izgubljeni u labirintu ljudskog ponaanja, p o t r e b n a n a m je m a p a k a k o b i s m o se snali, a ne psiholoka analiza zato elimo pronai izlaz iz labirinta. Modeliranje daje rezultate i tehnike u bilo kojem podruju, a isto d o b n o se dolazi i do novih alata za modeliranje. N L P je generativna disciplina jer primjenjuje vlastite izvore kako bi postao jo u i n k o vitiji. N L P je samosvojan a u t o n o m a n p r o g r a m za razvoj osobnosti. M o e m o modelirati svoja kreativna i izvorina stanja i biti u stanju ulaziti u njih kad god to elimo. A ako raspolaemo s vie izvora i kreativnosti, lako m o e m o postati jo kreativniji i bogatiji izvorima. Ako uspjeno modelirate, ostvarit ete iste rezultate k a o i va model, a neete m o r a t i modelirati uspjeh. Da biste otkrili kako je to netko kreativan ili kako netko uspijeva pasti u depresiju, postavit ete isto pitanje: Ako bih vas m o r a o oponaati j e d a n dan, to m o r a m uiniti da bih mislio i p o n a a o se k a o vi?" Svatko unosi jedinstvenost svoje osobnosti i izvore u o n o to ini. Ne m o e t e postati drugi Einstein, Beethoven ili Edison. Da biste postigli

isto i razmiljali kao oni, trebali biste posjedovati njihovu jedinstve nu fiziologiju i o s o b n u povijest. N L P ne tvrdi da moete postati d r u gi Einstein: m e u t i m , tvrdi da svatko m o e razmiljati na isti nain kao i Einstein i primjenjivati te n a i n e razmiljanja u svom ivotu, ako eli. Radei tako, pribliit ete se p u n o m procvatu svoje vlastite genijalnosti i jedinstvenog izraavanja savrenstva. Ukratko, moete modelirati bilo koje ljudsko ponaanje ako m o e t e ovladati uvjerenjima, fiziologijom i specifini m i s a o n i m procesima, o d n o s n o strategijama koje stoje u pozadini. Prije nego to prijeemo na njihovo detaljno prouavanje, treba primijetiti da mi d o d i r u j e m o povrinu n e p r e g l e d n o g podruja, k a o to su nepregledni i nai p o tencijali.
UVJERENJA

Uvjerenja, koja svatko od nas ima o sebi, d r u g i m a i o tomu kakav je svijet, imaju odluujui utjecaj na kvalitetu naeg iskustva. Uvjerenja utjeu na ponaanje zbog uinka samoostvarenja. O n a m o g u p o d r avati o d r e e n o ponaanje ili ga koiti. Zato je modeliranje uvjerenja toliko bitno. Jedan od najjednostavnijih naina k a k o se m o g u modelirati uvjere nja istaknutih ljudi sastoji se u t o m u da ih pitate zato rade to to rade. O d g o v o r koji e vam dati pruit e vam uvid u njihova uvjere nja i sustav vrijednosti. Postoji pria o j e d n o m djetetu iz Rima koje je satima gledalo u d n o g mladia k a k o p r e d a n o radi. Konano, djeak je progovorio: Gospodine, zato udarate tu stijenu?" Michelangelo je p o d i g a o pogled: Jer se u n u t r a nalazi a n e o koji eli izii." Uvjerenja uglavnom nalazimo u tri glavna oblika. O n a m o g u biti uvjerenja o znaenju neeg: na primjer, vjerujemo li d a j e ivot u su tini konkurentska b o r b a poslije koje dolazi smrt, nae e se iskustvo najvjerojatnije veoma razlikovati od iskustva onih ljudi koji vjeruju da je ivot j e d n a vrsta d u h o v n e kole koja n u d i m n o t v o bogatih i ispunjujuih lekcija. M o e m o imati uvjerenja o t o m u to je uzrok neega (uzrok i p o sljedica) i tako stvarati pravila kojih e m o se pridravati u ivotu. Ili, m o e m o imati uvjerenja o t o m u to je bitno i to je najvanije u

218

219

NLP

JOSEPH O'CONNOR & JOHN SEYMOOR

ivotu, to e initi sastavni dio naeg sustava vrijednosti i kriterija. U modeliranju uvjerenja potrebno je usredotoiti se na ona koja su naj vanija i koja podupiru pojedinane vjetine i znanja za koja smo zainte resirani. Neka dobra pitanja za elicitaciju uvjerenja i metafora su: 1. Zato radite to to radite? 2. to vam to znai? 3. to bi se dogodili da to ne radite? 4. Kako to izgleda? S ime to usporeujete? 5. U e m u je njegova snaga? Kada ste elicitirali uvjerenja svog modela, moete ih poeti provjera vati. Moda ete se suoiti s o g r o m n i m razlikama kada iz faze j e d n o stavnog razumijevanja prijedete zapravo na provjeru uvjerenja" da biste vidjeli kako se uklapa". To radite tako to se j e d n o s t a v n o neko vrijeme ponaate kao da ste i sami u to uvjereni i obraate pozornost na promjene. Jedno od Einsteinovih uvjerenja bilo je da je svemir j e d n o prijateljsko mjesto. Zamislite koliko e vam drukije izgledati svijet ponaate li se kao da je ovo istina. Koje biste nove akcije poduzeli kada biste vjerovali u to? to biste drukije radili? to biste jo bili u stanju uiniti? Ako shvatite da je uvjerenje jedina stvar koja stoji i z m e u vas i onoga to elite postii, poet ete usvajati nova, j e d n o s t a v n o se ponaajui kao da vjerujete u njih.
FIZIOLOGIJA

nesvjesno p o n u oponaati toan izraz lica, obrasce i geste ljudi oko njih. O d r a s l i m a e, pak, oponaanje izraza lica, tonaliteta i gesta ljudi oko njih omoguiti kopiranje unutarnjih stanja drugih i pristupanje prije neiskoritenim e m o t i v n i m izvorima. Zamislite kako bi netko sjedio p r i g o d o m itanja ove knjige. Kako bi disao? Kakav bi izraz lica imao? Sada zaista pomjerite svoje tijelo sve dok ne budete sjedili i disali na isti nain i s istim izrazom lica. Obratite pozornost na nove misli i osjeaje koji se pojavljuju d o k to radite. Oponaanje fiziologije, uz jo neke vjetine, predstavlja najvaniji dio modeliranja. Da biste modelirali, primjerice, v r h u n s k o g skijaa, p r o m a t r a t ete ga dok skija sve dok i sami ne p o n e t e pokretati svoje tijelo na isti nain. Na ovaj ete nain doivjeti kako izgleda kada radite o n o to i on radi, a m o d a ete se uspjeti poistovjetiti s njim i b a r e m osjetiti kako je to biti u njegovom tijelu. Poet ete se osjeati iznutra p o p u t njega budete li tono ogledali obrasce pokreta, dranja i disanja. Imat ete pristup izvorima koje je on otkrivao g o d i n a m a .
STRATEGIJE

Strategije razmiljanja vjerojatno su najmanje oit dio modeliranja. Stoga e m o ih detaljno obraditi prije nego to prijeemo na d r u g e aspekte modeliranja. Strategije su nain na koji o r g a n i z i r a m o svoje misli i ponaanje kako b i s m o postigli o d r e e n e rezultate. O n e uvijek imaju pozitivan cilj, a ukljuujemo ih ili iskljuujemo p o m o u uvjerenja. Da bismo uspjeli obaviti neki zadatak m o r a m o vjerovati da s m o u stanju to uiniti, inae se n e e m o posve posvetiti njegovu izvrenju. M o r a m o vjerovati da zasluujemo obaviti ga i biti s p r e m n i vjebati i pripremati se za zadatak. Takoer, m o r a m o vjerovati da je vrijedan truda. Zadatak m o r a p o b u d i t i p o z o r n o s t i znatielju. Strategije koje koristimo dio su naih pcrceptivnih filtera: o n e o d r e uju k a k o vidimo svijet. Evo male igre koja to z o r n o oslikava. P r o itajte sljedeu reenicu i prebrojte koliko se puta u njoj pojavljuje slovo E

Zamislite na trenutak da gledate u j e d n o jako malo dijete. Kako o n o pogleda gore p r e m a vama iroko otvorenih oiju, vi se razdragano nasmijeite. Djetece oduevljeno gugue i uzvraa vam osmijeh. Usuglaavanjem s n a o m fiziologijom, u o v o m primjeru s osmije h o m , dijete doivljava j e d a n dio zadovoljstva kojeg osjeamo dok ga gledamo. Ovaj fenomen poznat je kao ukrcavanje - kada djeca

220

221

F I N I S H E D FILES T H E RESULT O F YEARS O F SCIENTIFIC STUDY COMBINED W I T H THE EXPERIENCE O F M A N Y YEARS. (Igra se temelji na razlici i z m e u toga kako se rijei piu i k a k o se izgovaraju na engleskom jeziku, stoga ju je n e m o g u e prevesti na hr vatski jezik - prim, prev.) Lako je? Zanimljivo je da svatko vidi razliit broj slova F i da su svi sigurni kako su u pravu. I jesu, svatko u granicama svoje stvarnosti. Najvei broj ljudi pronae tri slova F pri p r v o m pokuaju, no neko licina njih vidi ih i vie. Ne smetnite nikada s u m a da ukoliko o n o to radite ne daje rezultate, treba uiniti neto drugo. Ustvari, trebate uiniti neto posve drukije. Proite kroz reenicu p o n o v n o , slovo po slovo. Koliko ste slova vidjeli u p r v o m pokuaju, a koliko ih je p r o m a klo neopaeno? Razlog zato ste propustili neka od njih vjerojatno je u tomu to ste rijei izgovarali u sebi i uzdali se u fonem IH da e vas upozoriti na na zonost slova. Slovo F zvui poput hl u rijei of. Lako ete uoiti svako slovo F im p o n o v n o pogledate svaku rije tako to neete povezivati slova u rijei. Pitali s m o koliko ste puta vidjeli slovo F, a ne koliko ga puta ujete. Rije izgleda drukije kada promijenite strategije.
RECEPTI ZA USPJEH

Za modeliranje strategije p o t r e b n o je znati: 1. sastojak (sustav predstava) 2. koliinu i kvalitetu svakog sastojka (submodaliteti) 3. redoslijed koraka. Pretpostavimo da je j e d a n va prijatelj v e o m a vjet na n e k o m p o druju. To m o e biti ureenje interijera, kupnja odjee, poduavanje matematike, ustajanje ujutro ili zabavljanje drutva. Neka va prija telj to uini ili neka zamisli neku situaciju kada je to uinio. Pobrinite se ostvariti uzvrat i usuglasiti se bez distance. Pitajte ga: to si p r v o uinio, o d n o s n o pomislio u toj situaciji?" To e biti neto to je vidio (V), u o (A) ili osjetio (K). Kada to saznate, pitajte ga: to se dogodilo n e p o s r e d n o n a k o n toga?" Nastavite na taj nain sve dok ne p r o e t e kroz cijelu situaciju. Ako koristite m e t a m o d e l , otkrit ete svojim pitanjima i opaanjima koje sustave predstava osoba koristi i kojim redoslijedom. A p o t o m ispitajte submodalilete svih VAK doivljaja koje ste otkrili. Vidjet ete koliko su znakovi pristupanja i predikati korisni u usmjeravanju vaih pitanja. Primjerice, upitate li: to je sljedee?" a osoba o d g o vori: Ne znam" i pogleda p r e m a gore, m o e t e je upitati vidi li n e k u m e n t a l n u sliku, budui da pogled ukazuje na odvijanje procesa u n u tarnje vizualizacije. A k o upitate i osoba odgovori: Ne z n a m , ini mi se da mi je to jasno", p o n o v n o m o e t e upitati vidi li unutarnju sliku. ula u strategiji m o g u biti okrenuta p r e m a vanjskom ili u n u t a r n j e m svijetu. Ako se koriste p r e m a unutra, praenjem znakova pristupanja m o i ete otkriti koriste li se za pamenje ili konstruiranje. Na primjer, n e t k o ija se motivacijska strategija temelji na p r o m a t r a nju posla koji se m o r a obaviti (vizualna vanjska predstva - Ve), stvara unutarnju sliku obavljenog posla (iskonstruirana vizualna unutarnja predstava - Vic), ima osjet (kinestetika unutarnja predstava - Ki) i kae sebi da je bolje poeti (auditivni dijalog - Aid). elite li motivi rati ovu osobu, rei ete neto poput: Pogledajte to morate uiniti. Zamislite s a m o kako ete se d o b r o osjeati kada to obavite. Dakle, bolje je da ponete." U k u p n a strategija: Ve>Vic>Ki>Aid.

Da biste razumjeli strategije, razmislite o g l a v n o m k u h a r u . K o r i stite li njegov recept, najvjerojatnije ete m o i k u h a t i d o b r o p o p u t njega, ili b a r e m p r i b l i n o d o b r o . Strategija j e z a p r a v o d o b a r recept. D a b i s m o napravili jelo u d e sna o k u s a , p o t r e b n o je znati tri stvari. P o t r e b n o je znati koji su sastojci, koliko sastojaka t r e b a t e staviti i kvalitetu svakog sastojka te znati redoslijed. Velika je razlika stavite li jaje u tijesto prije, za v r i j e m e ili n a k o n stavljanja p o s u d e s tijestom u p e n i c u . R e d o slijed k o j i m n e t o r a d i t e u strategiji je p o d j e d n a k o kljuan, ak i k a d se sve d o g a a u svega n e k o l i k o s e k u n d i . Sastojci strategije su sustavi p r e d s t a v a , a koliina i kvaliteta su submodaliteti.

222

223

Sasvim drukiji pristup potreban je nekomu tko gleda na posao (Ve) i pita se (Aid): to e se dogoditi ne zavrim li ovo?" On je stvorio sliku moguih posljedica (Vic) i osjea se loe (Ki). On ne eli da mu se to dogodi, stoga i zapoinje. Prvu osobu motivira elja da se osjea dobro. Drugu, pak, osobu motiviraju izgledi da bi se moglo dogoditi da se osjea loe. Prvu osobu moete motivirati mamei je primamljivom budunou, a drugu prijetei joj zastraujuom kaznom. Uitelji, direktori i nastavnici moraju motivirati ljude, stoga je poznava nje ovih strategija veoma korisno. Svatko ima svoju strategiju pri kupnji i dobri prodavai ne obraaju se svima istim ustaljenim obrascem. Ne kim je kupcima potrebno vidjeti proizvod i razgovarati o njemu sami sa sobom dok ne dou do eljenog osjeaja. Drugima je moda potrebno uti neto o proizvodu, osjetiti d a j e to dobra ideja i vidjeti sebe kako ga kupuju prije nego to to zaista i uine. Dobri prodavai mijenjaju svoj pristup na odgovarajui nain, ele li zaista zadovoljiti kupca. N u n o je da nastavnici razumiju i reagiraju na razliite strategije na koje djeca ue. Neka djeca moda moraju sluati nastavnika i stvarati unutarnje slike da bi razumjela ideju. Drugoj je, pak, potrebna neka vizualna slika. Slika m o d a vrijedi vie nego tisuu rijei, no p u n o ovisi o t o m u tko je promatra. Nastavnici koji inzistiraju na tomu da postoji samo jedan pravi nain uenja, najvjerojatnije inzistiraju na t o m u da bi svi trebali koristiti njegovu strategiju. To oteava uenje m n o g i m ue nicima koji imaju drukije strategije. O n i koji pate od nesanice mogli bi nauiti strategiju za uspavljivanje. Mogli bi poeti s oputanjem tijela (Ki) i istodobno polako, otegnutim glasom (Aid) govoriti kako im je udobno. Njihova postojea strategi ja m o d a ukljuuje obraanje pozornosti na sve neugodne senzacije u tijelu dok sluaju glasan unutarnji glas koji im govori kako im je teko zaspati. Ako jo dodaju neke brze, svijetle i arene slike, eto odline strategije za ostajanje u b u d n o m stanju, to je upravo opreno o n o m e to ele. Strategije daju rezultate. Jesu li to rezultati koje elite? Stiete li tamo k a m o ste krenuli? Sve strategije funkcioniraju savreno dobro, no ko ristite li pogrenu, stii ete tamo gdje niste eljeli, kao i kad uete u pogrean vlak. Ne krivite vlak.

G L A Z B E N A STRATEGIJA

Prouavanje naina na koji nadareni glazbenici p a m t e melodiju p o moglo n a m je kao primjer i dalo neke ideje. Kao to oni m o g u z a p a m titi glazbenu sekvencu n a k o n s a m o j e d n o g ili dva sluanja? Jedan istraiva zamolio je studente da udaraju ritam ili da otpjevaju kra tke glazbene kompozicije, a kako im je to polazilo za r u k o m otkrio je tako to im je postavljao pitanja, uoavao znakove pristupanja i predikate. Najuspjeniji studenti imali su neke zajednike obrasce. Cijelo su vri j e m e imali o d r e e n o dranje, poziciju oiju i obrazac disanja: obino bi nagnuli glavu na j e d n u stranu, a prilikom sluanja spustili pogled. O n i su svoje tijelo usuglaavali s glazbom. D o k su sluali (Ae), dobili bi j e d n u o p u predstavu o skladbi (Ki). O v o esto o z n a a v a m o kao raspoloenje" ili utisak" skladbe. Ova bi predstava predstavljala skladbu kao cjelinu, kao i o d n o s studenta p r e m a njoj. Sljedei je korak bio stvaranje vizualne predstave glazbe. Veina stu denata vizualizirala je neku vrstu grafikona s o k o m i t o m osi, koja je oznaavala visinu tona, i v o d o r a v n o m osi, koja je predstavljala traja nje u v r e m e n u (Vic). to je skladba bila dua i tea, to su se studenti vie oslanjali na vizu alnu sliku kao vodia. Slika je uvijek bila svijetla, jasna, fokusirana i na odgovarajuoj udaljenosti za itanje. Neki su studenti vizualizirali n o t n o crtovlje s tonim vrijednostima nalik na rezultate, no to nije nuno. Osjeaj, zvuk i slika p r i g o d o m p r v o g sluanja oblikuju se istodobno. Osjeaj p r i d o n o s i stvaranju opeg konteksta za p o d r o b n u sliku. Po n o v n a sluanja koristili su za odreivanje onih dijelova melodije u koje nisu bili sigurni. to je tea melodija, to su taj osjeaj i vizualna sjeanja bili vaniji. Kad bi zavrili sa sluanjem, studenti su p o n o v n o m e n t a l n o sluali melodiju u i z v o r n o m tonalitetu, obino ubrza no, p o p u t u b r z a n o g premotavanja videovrpce (Aic). Svi su studenti p o n o v n o uli melodiju, o b i n o u i z v o r n o m tonalitetu (Ait) d o k su je pjevali ili d o k su udarali ritam. Takoer su p r o m a t r a l i sliku i imali taj opi osjet u mislima. O v o im je o m o g u i l o uskladi-

224

225

tavanje i koritenje skladbe na tri naina. Rastavljali su skladbu na manje dijelove i opaali obrasce koji su se ponavljali po visini tona i po r i t m u . To su pamtili vizualno ve i n a k o n prvog sluanja. Izgleda da pamenje glazbe ukljuuje s n a n u auditivnu memoriju, no ovo je istraivanje pokazalo da je rije o sinesteziji. U pitanju je sluanje slike osjeaja neke melodije. uli su melodiju, stvorili osjeaj koji predstavlja skladbu kao cjelinu i iskoristili o n o to uju i osjeaju za stvaranje slike glazbe. O s n o v n a je strategija Ae>Ki>Vic>Ai. Ova strategija predstavlja ilu straciju kljunih mjesta u vezi s uinkovitim pamenjem i uenjem. Sto vie predstava nekog materijala imate, vee su anse da ete ga zapamtiti. to vie neurolokih kanala upotrijebite, memorija je jaa. Najbolji su studenti takoer imali sposobnost kretanja i z m e u su stava predstava, p o n e k a d se usredotoujui na osjeaj, a p o n e k a d na sliku, ovisno o vrsti glazbe koju su uli. Svi studenti vjerovali su u svoju sposobnost. Uspjeh m o e m o svesti na tri imbenika: posvee nost, uvjerenje i fleksibilnost. Prije nego to zavrimo s g l a z b e n i m strategijama, evo oaravajueg u l o m k a iz p i s m a Wolfganga A m a d e u s a M o z a r t a o t o m u k a k o je skladao: Sve mi ovo zaplamti u dui i, p o d uvjetom da me ne prekinu, moja se t e m a poveava, dobiva sustavan oblik, a cjelina, ma koliko duga ka, gotovo je p o t p u n a i zavrena u moji mislima, tako da je m o g u pregledali j e d n i m p o g l e d o m , kao lijepu sliku ili predivnu skulpturu. U svojim mislima ne ujem n a n i z a n e dijelove, nego ih ujem tako rei sve o d j e d n o m . Ne m o g u v a m opisati kakav mi uitak to pred stavlja!" (Iz Mozartova pisma (1789.), kako ga navodi E. H o l m e s u Mozartov ivot i prepiska", C h a p m a n & Hall, 1878.)
STRATEGIJA PAMENJA

Memorija je statina, ne moete utjecati na nju. Bolje je shvatiti p r o ces pamenja i naine kako ga moete poboljati. Koja je strategija vae m e m o r i j e ? Kako biste zapamtili sljedei niz (i na trenutak hinili da je bitno zadrati ga u sjeanju): DIV4UKB21C Imate T R I D E S E T S E K U N D A O D S A D A . . . Vrijeme je isteklo. Prekrijte stranicu, d u b o k o udahnite i zapiite niz. Jeste li uspjeli? I, to je jo vanije, bez obzira na uspjeh, to ste uini li? Svijest ne moe zapamtiti dvanaest brojki kao odvojene cjeline. Potre bna je strategija kako ih podijeliti na manji broj blokova kako biste ih sve zapamtili. Moda ste ponavljali sekvencu toliko puta dok niste napravili petlju audiokasete (Ai). Petlja kasete traje kratko. Moda ste ponavljali ri tmino. Moda ste zapisivali (Ke). Moda ste p o z o r n o gledali i vidjeli je u n u t r a (Vic) dok ste gledali gore ulijevo. Moda ste koristili boji ili neki drugi submodalitet kao p o m o da se prisjetite unutarnje slike. Slike se zadravaju u memoriji due, a petlja kasete krae vrijeme. Iskuate li navedeni test na n e k o m e koga poznate vjerojatno ete moi raspoznati koju strategiju koristi, a da ga ne pitate. Moda e itati usnama, ne putajui glas, ili e oima skenirati vie puta. Moda e se osmjehnuti na smijene asocijacije koje stvara. Pomoi e ako ovom n a s u m i n o m nizu date neko znaenje. Primjeri ce, moete to prevesti kao: d o n ivko isto vidi etiri ene u kui broj dvadeset jedan ce. Odvojiti nekoliko m i n u t a za pridijevanje nekog znaenja dobar je nain memoriranja. Dobar, jer je u skladu s priro d n i m nainom na koji radi mozak. A k o stvorite mentalnu sliku d o n ivka kako promatra kuu, vjerojatno neete moi zaboraviti niz sve do kraja ovog poglavlja, ma koliko se u t o m u bezuspjeno trudili. Robert Dilts ispriao je priu o eni koja je tijekom obuke opisivala svoju strategiju. Niz je bio A2470558SB. O n a je bila v r h u n s k a k u h a -

I m a t e li d o b r o pamenje? O v o je kakljivo pitanje jer je pamenje n o minalizacija: ne moete je vidjeti, ni uti, ni d o d i r n u t i . Proces p a m enja vana je stvar. Nominalizacije su radnje z a m r z n u t e u v r e m e n u .

226

227

rica. Rekla je da je najprije poela s prvim slovom abecede. U 24-oj godini postala je selica kuhinje. Uvijek je pet minuta kasnila na d o r u ak: 705. Budui da joj je bilo teko zapamtiti broj 58, u mislima ga je vidjela u drugoj boji. Slovo S je stajalo samo, pa gaje uveala. A zadnje je slovo povezala sa slovom na poetku niza - drugo slovo abecede. Sada... prekrijte knjigu i napiite taj niz slova i brojeva. Ne zaboravite da je j e d n o vee od ostalih. Vjerojatno ste dobro obavili zadatak. A niste ak ni pokuavali. Ako moete ovo zapamtiti i ne pokuavajui, to bi bilo kad biste pokuali? Bilo bi jo gore. Pokuaj rabi m e n t a l n u energiju, a rije sama po sebi predstavlja teak zadatak i va je pokuaj najvjerojatnije o s u e n na neuspjeh. to vie pokuavate, to v a m biva tee. Sam n a p o r koji ula ete postaje prepreka. D o b r a , uinkovita strategija olakava uenje i smanjuje napor. Neuinkovita ga strategija oteava. Uiti kako uiti jedna je od najvanijih vjetina u obrazovanju i p o trebno ju je predavati od prvog razreda pa do kraja kolovanja. O b r a zovni se sustav uglavnom usredotouje na o n o to se predaje, na ta kozvani nastavni p r o g r a m i zapostavlja proces uenja. To, pak, stvara dvije posljedice: prvo, m n o g i uenici imaju p r o b l e m a u pamenju informacije; d r u g o , ak i kad je zapamte, ona n e m a neki znaaj jer je izvaena iz konteksta. Bez strategije uenja uenici postaju papagaji koji ponavljaju infor macije i stalno ovise o onima koji im pruaju informacije. O n i su obavijeteni, no ne znaju kako se ui. Uenje podrazumijeva p a m e nje i razumijevanje: uklapanje informacija u kontekst kako bi dobile znaenje. Usredotoenost na neuspjeh i njegove posljedice predsta vlja d o d a t n u smetnju. Svima n a m a greka m o r a biti doputena. D o bri uenici ine greke i koriste ih kao p o v r a t n u informaciju kako bi promijenili o n o to ine. Imaju na p a m e t i svoj cilj i ostaju u p u n o m izvorinom stanju. Ocjene nemaju uinak na strategiju koju koristi uenik. O n e su sud o uspjehu i slue s a m o za razvrstavanje uenika u vrijednosnu hije rarhiju. Uenik se m o e vie truditi koristei neprestance istu neu inkovitu strategiju uenja. Kada b i s m o ih nauili o d r e e n o m broju dobrih strategija, nestale bi velike razlike m e u njima. Poduavanje

uinkovitim strategijama poboljalo bi rezultate svih uenika. Bez toga, obrazovanje ima ulogu razvrstavanja ljudi po hijerarhiji. Zadr ava se status quo, obiljeavaju se ovce i koze i razdvajaju j e d n e od drugih. Nejednakost se poveava. Poduavanje podrazumijeva ostvarivanje uzvrata, kao i iskoraivanje i navoenje uenika do najboljih strategija ili naina na koje se koriste tijelo i um da bi informacije dobile neki smisao. Ako uenik ne uspije, i to se neprestance ponavlja, najvjerojatnije e se izvriti uopavanje na temelju rezultata i dati sud da je nesposoban obaviti zadatak. Tada na scenu stupa efekt samoostvarenja. M n o g i p r e d m e t i u koli usidreni su na dosadu i nezainteresiranost, zbog ega uenje postaje p r o b l e m . Zato je obrazovanje esto veo ma b o l n o i o d u z i m a toliko vremena? Najvei dio sadraja r e d o v n o g obrazovanja m o g a o bi se svladati u kolama kada bi djeca bila m o t i virana i imala d o b r e strategije uenja. Svaki proces miljenja ukljuuje strategije, a mi o b i n o n i s m o svjesni koje strategije koristimo. M n o g i ljudi koriste s a m o aicu strategija za sva njihova razmiljanja.
STRATEGIJA SLOVKANJA

Slovkanje je vana vjetina, a m n o g i ljudi njome teko ovladavaju. Svatko e vas pohvaliti za kreativnost u pisanju, ali ne i u slovkanju. Robert Dilts upuuje u procese koje koriste oni koji d o b r o slovkaju i organizirao je to u j e d n o s t a v n u i uinkovitu strategiju. O n i koji d o b r o slovkaju gotovo uvijek primjenjuju istu strategiju i m o d a ete htjeti provjeriti je ako d o b r o slovkate ili ako znate nekoga tko to d o b r o radi. Oni gledaju p r e m a gore ili r a v n o ispred sebe dok slovkaju: vizualiziraju rije d o k je slovkaju, zatim gledaju p r e m a d o lje kako bi p o m o u osjeaja provjerili je li ispravna. Ljudi koji loe slovkaju obino pokuavaju uinili to na temelju glasa. To nije uinkovito. Slovkanje podrazumijeva zapisivanje rijei, njezi no vizualno predstavljanje na papiru. Oit se korak sastoji u t o m u da se p r v o stvori njezina unutarnja predstava. Rijei u engleskom jeziku nisu k o n s t r u i r a n e po j e d n o s t a v n i m pravilima p r e m a kojima se pie o n a k o k a k o se ita. Na koncu, ghoti" m o e biti fonetsko sricanje

228

229

lijei fish" - ,,gh" kao u cough"; ,,o" kao u ..women" i ti" kao u ,,conclilion". Po sustavu fonetskog slovkanja nije mogue dobro napisati ak ni fonetsko slovkanje". Oni koji dobro slovkaju obino kau da vide mentalnu sliku rijei koja im je nekako poznata. Oni jednostavno imaju osjeaj da to izgleda do bro. Lektorima, koji moraju biti strunjaci, dovoljno je pogledati strani cu i, kako kau, pogreno napisana rije iskoi pred njihovim oima. elite li postati izvrsni u slovkanju ili to ve jeste, a elite provjeriti to radite, postupite ovako: 1. Razmislite o neemu poznatom to stvara ugodan osjeaj. Kada to postignete, nekoliko trenutaka gledajte u rije koju elite slovkati. Moe vam pomoi smjestite li tu rije u lijevi kut vidokruga. 2. Zatim odvratite pogled, pogledajte oima gore ulijevo i sjetite se ne ega to morate slovkati. Uoite praznine (ako ih ima) i jo jedanput pogledajte rije, pogledajte slova koja se uklapaju u te praznine i p o n o vite proces sve dok ne stvorite sliku cijele rijei. 3. Pogledajte svoju mentalnu sliku i zapiite to vidite. Provjerite je li to na: ako nije, vratite se na prvi korak i p o n o v n o gledajte dok vam slika ne postane jasna u mislima. 4. Pogledajte gore u svoju mentalnu sliku i slovkajte rije unatrag. To e zaista potvrditi da je slika ista. Onaj tko slovka fonetski ni u kom sluaju ne moe slovkati rije unatrag. Evo n e k o l i k o k o r i s n i h ideja, primjenjivih u ovoj j e d n o s t a v n o j strategiji. a) Koristite submodalitete koji p o m a u da vae slike budu najistije i najdojmljivije. Razmislite o n e k o m prizoru koji je zaista nezabo ravan. Gdje ga vidite u mislima? Koji su submodaliteti? Stavite rije koju elite slovkati na isto mjesto i sa svim submodalitetima. b) Moe v a m p o m o i zamislite li rije u vaoj omiljenoj boji. c) Takoer vam m o e p o m o i stavite li je u p o z n a t u pozadinu. d) Mijenjajte submodalitete k a k o biste istaknuli dijelove koji vam predstavljaju problem. Neka b u d u vei, blii ili drukije boje.

e) Ako je rije duga, rastavite je na dijelove od po tri-etiri slova. Neka slova b u d u toliko mala da se cijela rije moe lako vidjeti, a dovoljno velika da je moete proitati bez naprezanja. Neka vam ne ponestane m e n t a l n o g prostora. Moda elite pratiti slova u zraku dok ih opaate ili, ako ste kinestetiki tip, pratite ih na svojoj ruci kako biste izgradili unutarnju sliku s d o d a t n i m osjetima. Ova je strategija iskuana na Sveuilitu M o n c t o n u New Brunswick u Kanadi. Skupina ljudi, koja je prosjeno slovkala, podijeljena je u etiri manje skupine. U testiranju su koritene rijei koje nikada prije nisu vidjeli. Prvoj skupini (A) prikazane su rijei i reeno im je da vizualiziraju dok gledaju gore ulijevo. Drugoj skupini (B) reeno je da vizualiziraju rijei, ali im nije reen poloaj oiju. Treoj skupini (C) jednostavno je reeno neka proue rijei na nain na koji ele. etvr toj skupini (D) reeno je neka ih vizualiziraju gledajui dolje udesno. Rezultati testiranja bili su zanimljivi. Skupina A ostvarila je dvadeset posto bolje rezultate u usporedbi s p r e t h o d n i m testiranjem. Skupina B ostvarila je poveanje rezultata od deset posto. Skupina C ostala je na priblino istoj razini, to se i oekivalo, jer nije promijenila svoju strategiju. Rezultati s k u p i n e D pogorali su se za petnaest p o s t o jer su pokuali vizualizirati koristei poloaj oiju koji je to prilino oteavao. Slovkanje je vjetina. Ako slijedite ovu strategiju, bit ete u stanju ispravno slovkati bilo koju rije. Uenje slovkanja rijei napamet m o da e vam pomoi slovkati rijei, no neete postati dobri u slovkanju. Uenje napamet ne stvara vjetinu. Strategija slovkanja uspjeno se koristi kod djece kojima je dijagno sticirana disleksija. Veoma esto ta su djeca samo auditivni ili kine stetiki tipovi u veoj mjeri od druge djece. u d n o je to se fonetske m e t o d e jo uvijek ue u kolama.
STRATEGIJA KREATIVNOSTI

Drae mi je zabaviti ljude nadajui se da e neto nauiti nego ih poduavati nadajui se da e zabaviti.
Walt Disney

230

231

ucvciu

r u u L r t v u t _

u i c n j c

A H U

mUUtLIKANJb

Robert Dilts stvorio je m o d e l strategije koju je koristio Walt Disney, i z n i m n o kreativan i uspjean ovjek, iji rad i danas prua zadovolj stvo ljudima diljem svijeta. On je m o g a o postati i uspjean savjetnik u svijetu poslovanja jer je koristio o p u kreativnu strategiju, koja se m o e upotrijebiti za sve vrste problema. Walt Disney imao je snanu imaginaciju: bio je prvenstveno kreati van sanjar. Sanjarenje je prvi korak ka stvaranju bilo kojeg rezultata u svijetu. Svi mi sanjamo o o n o m u to elimo, to bismo mogli uiniti i kako sve m o e biti drukije. No p r o b l e m je u t o m u kako ostvariti te snove u p r a v o m svijetu? Kako izbjei da se brda i doline u b u d u nosti ne pretvore u p r a z n e snove? Kako se pobrinuti da snovi budu d o b r o prihvaeni i od kritiara? Disney bi najprije stvorio san ili viziju cijelog filma. Osjetio je sve li kove u filmu, zamiljajui da se pria odvija gledana njihovim oima. A k o je u pitanju crtani film, a n i m a t o r e bi uputio da likove crtaju sa stajalita tih osjeaja. Potom bi bacio jedan realan pogled na svoj plan: odmjeravao je novac, vrijeme, izvore i prikupljao sve n u n e informacije k a k o bi se uvjerio da se film m o e d o b r o napraviti - k a k o bi san p o s t a o stvarnost. Kada bi zavrio san o filmu, d r u g i bi ga p u t p o g l e d a o kritiki sa stajalita nekoga iz publike. Pitao se: Je li zanimljiv? Hoe li pri vui ljude? Postoje li u njemu o t r c a n a mjesta, bez obzira koliko mi se sviala?" Disney je koristio tri razliita procesa: bio je sanjar, realist i kritiar". O n i koji su s njim radili razlikovali su ta tri kuta gledanja, ali nikada nisu znali koji je od njih on zauzeo na sastanku. Najvjerojatnije je na sastanku uspostavljao ravnoteu t a k o to je zauzimao o n o stajalite koje je bilo najmanje zastupljeno. Evo strategije koju moete koristiti:

2. Razmislite o nekom trenutku kada ste zaista bili kreativni, kada je va sanjar zaista iznjedrio neka kreativna rjeenja. Koraknite u pozi ciju sanjara ispred sebe i p o n o v n o proivite taj trenutak. Vi usidravate svoje izvore i strategije kao sanjar za to o d r e e n o mjesto. Uoite li da v a m je teko pristupiti t o m k r e a t i v n o m iskustvu, pronaite m e taforu za taj problem, koja bi vas mogla p o t a k n u t i da razmiljate kao kreativan sanjar. Ili modelirajte nekoga za koga p o u z d a n o znate d a j e d o b a r kreativan sanjar. Prije nego to se vratite u proces, idite i pitaj te ga kako sebe dovodi u to slanje. M o d a e biti p o t r e b n o rastaviti p r o g r a m u vie manjih prikladnijih dijelova. Nemojte razmiljati re alistino, to dolazi kasnije. Ne preradujte niti ocjenjujte. Sluajte gla zbu ili se bavite n e k o m tjelesnom aktivnou kako biste omeli svijest. Kada ste sanjarili koliko ste htjeli, koraknite na n e u t r a l n o mjesto. 3. Razmislite kada ste bili paljivi i realistini glede nekog plana, svo jeg ili tueg. O trenutku kada ste stavili plan u akciju na elegantan i uinkovit nain. A k o vam to predstavlja problem, razmislite o osobi koju moete modelirati. Moete je pitati k a k o o n a razmilja o p o k r e tanju akcije, ili se pretvarati da ste ta osoba. Pitajte: Da sam ja osoba X, k a k o bih p o k r e n u o ovu akciju?" Ponaajte se kao osoba X. Kada ste s p r e m n i , koraknite na mjesto realista. Vi sada usidravate svoje realistino stanje i izvore za to o d r e e n o mjesto. Kada ste p o n o v n o
p r e i v j e l i

svoje iskustvo, koraknite natrag na n e u t r a l n o mjesto.

4. Na koncu, slijedi ocjena. Uloga kritiara. Sjetite se nekog trenutka kada ste kritizirali plan na konstruktivan nain, uviali loe i dobre strane te identificirali probleme. To m o e biti neki va projekt, ili projekt nekog vaeg kolege. A k o v a m je to teko, modelirajte kritia ra kojeg poznajete. Kad budete imali t r a e n o iskustvo, koraknite na tree mjesto koje ste identificirali i p o n o v n o proivite iskustvo. Kad ste zavrili, iskoraite. to ste uinili da usidrite sanjara, kritiara i realista na razliita mje

1. Izaberite bilo koji teak p r o b l e m kojeg elite obraditi. Jo uvijek nemojte razmiljati o njemu. Izaberite tri mjesta ispred vas gdje m o ete koraknuti. Jedno za vaeg sanjara, j e d n o za vaeg kritiara, a j e d n o za vaeg realista.

sta? Moete upotrijebiti tri mjesta u svojoj radnoj sobi, ili ak tri mjesta u razliitim, posve odvojenim sobama. Vjerojatno ete otkriti k a k o v a m je m n o g o lake pristupiti jednoj poziciji od ostalih. Na te melju toga m o e t e izvui o d r e e n e zakljuke o eljenim planovima.

232

233

N L f

JUitKM

IUBHUR

&

JUIIIV

iC!lviuur\

Svaka od tih pozicija zapravo je sama po sebi strategija. Ova kreati vna strategija je j e d n a super-strategija, tri odvojene strategije spojene u jednu. 5. O d r e d i t e p r o b l e m ili cilj na k o j e m u elite raditi. K o r a k n i t e na mjesto gdje se nalazi sanjar i n e k a v a m m o z a k b u d e r a s t e r e e n . Sanjar ne m o r a biti realistian. Sanjari su o b i n o vizualni i va e sanjar vjerojatno koristiti i s k o n s t r u i r a n e v i z u a l n e misli. S a m o v a m je n e b o granica. Izazovite oluju u m o z g u . to biste uinili u sluaju d a n i k a k o n e m o e t e d o i d o neuspjeha? Sanjara m o e t e opisati rijeima: P i t a m se da l i . . . " Kada zavrite, k o r a k n i t e na trag na n e u t r a l n o mjesto. Bez obzira na to to su v a m rekli u koli, sanjarenje m o e biti k o r i s t a n , k r e a t i v a n i u g o d a n n a i n p r o v o e nja v r e m e n a . 6. K o r a k n i t e u poziciju realista i razmislite o p l a n u o k o j e m u ste sanjarili. O r g a n i z i r a j t e svoje ideje. Kako se plan m o e provesti u p r a k s u ? to se m o r a p r o m i j e n i t i k a k o bi bio realistian? Kad b u dete zadovoljni, vratite s e p o n o v n o n a n e u t r a l n o mjesto. Z a reali sta je k a r a k t e r i s t i n o : Kako ovo m o g u u i n i t i . . . ? " Realist u v a m a vjerojatno e misliti p r e t e i t o k i n e s t e t i k i - on je m u k a r a c ili e n a u akciji". 7. Sada k o r a k n i t e u poloaj k r i t i a r a te provjerite i ocijenite p l a n . N e d o s t a j e li mu to? A k o je p o t r e b n a s u r a d n j a d r u g i h ljudi, to e o n i t i m e dobiti? to vi d o b i v a t e time? Je li zanimljiv? U e m u se sastoji r a u n i c a ? Kritiar pita: to nedostaje? to d o b i v a m ? " ini se da kritiar najvie koristi u n u t a r n j i dijalog. 8. Vratite se p o n o v n o do sanjara i k r e a t i v n o mijenjajte p l a n k a k o biste primijenili o n o to ste nauili od realista i kritiara. N a s t a v i te prolaziti k r o z te tri pozicije sve d o k se s p l a n o m ne u s u g l a s e sva tri stava. Vaa fiziologija i neurologija razlikovat e se u s v a k o m od tih poloaja: p o b r i n i t e se da cilj o s t a n e d o s l j e d a n tijekom p r e laenja iz j e d n o g u d r u g i stav. Da bi kritika bila konstruktivna, a ne destruktivna, nemojte zabora viti da kritiar nije n i m a l o realistiniji od sanjara. To je s a m o d r u kiji nain razmiljanja o m o g u n o s t i m a . Kritiar ne smije kritizirati sanjara i realista. Kritiar m o r a kritizirati plan. Neki ljudi kritiziraju sebe i osjeaju se loe, umjesto da koriste kritiku kao povratnu infor maciju o svojim planovima. Ponekad kritiar prebrzo ulazi i pobija sanjarove argumente. Neki ljudi koriste ovu strategiju s p o n t a n o : imaju o d r e e n o mjesto ili sobu u kojoj razmiljaju kreativno sa s i d r o m za sanjara u njima. Na d r u g o m mjestu ine praktine planove, a na treem ocjenjuju i kriti ziraju. Kada su ova tri naina razmiljanja p r o s t o r n o jasno odvojena, svaki od njih moe uiniti o n o u e m u je najbolji, bez ikakve s m e tnje. Spremni su djelovati s a m o ako gotove ideje funkcioniraju na svakom p o j e d i n a n o m mjestu. Na kraju ovog procesa najvjerojatnije ete imati neodoljiv plan. Pitanje nije: Trebam li uiniti ovo?" nego: Ovo m o r a m uiniti. to mi d r u g o preostaje?"

234

235

O v o je d o b a r primjer uravnoteene strategije. Sva su tri p r i m a r n a su stava predstava ukljuena, tako da na raspolaganju imate sve kanale informacija. Sanjar obino funkcionira vizualno, realist kinestetiki, a kritiar auditivno. U sluaju da se unutarnji proces zamrsi i ne vodi nikuda, p o t r e b n o je uiniti neke korake izvan strategije. Tu je ta vanjska pozicija iz koje moete pregledati cijeli proces i zaustaviti stvarno vrijeme.
POVRATAK NA MODELIRANJE

nja. O v o potonje koriste ljudi kao to je Robert Dilts, koji je n e d a v n o napravio projekt modeliranja za Fiat" glede pitanja vjetina r u k o voenja u budunosti. Neformalan i jednostavan nain u p o r a b e vje tine modeliranja za svoj razvoj jest u izabiranju obrazaca onih ljudi koji v a m se sviaju i koje potujete. Aleksandar Veliki modelirao je sebe po slici koju je i m a o o l e g e n d a r n o m Ahilu, Toma K e m p e n a c vje rojatno je i m a o uzvienije ambicije jer je napisao Nasljeduj Krista". U novije je doba Stravinsky m n o g o u z i m a o od Mozarta, tvrdei da to ini zato to voli Mozartovu glazbu. Ray Charles modelirao je Nata Kinga Colea, govorei da je dan i n o disao Colea, jeo, pio i osjeao njegov ukus" sve d o k nije razvio svoj specifian glazbeni izraz. Pod disanjem, jedenjem, pijenjem i osjeanjem ukusa" svog modela, bez obzira na to je li on knjiki, s televizije ili iz filma, podrazumijeva se ulazak u stanje u kojemu se m o d e l nalazi i pristupanje njegovim m e n t a l n i m izvorima. A k o t r e n u t a n o sjedite, iskuajte ovo. Veina ljudi vizualizira tijekom itanja, o d n o s n o u mislima glasno govori rijei d o k ih ita. Zapazite to se dogaa vratite li se na poetak ovog o d l o m k a , a glas u glavi pretvorite u glas nekoga koga zaista oboava te. Za m n o g e ljude sama promjena vlastitog unutarnjeg glasa u glas m o d e l a omoguuje pristup n o v i m i razliitim izvorima. Veoma esto ljudima se modeliranje ini toliko mistinim da p o m i sle k a k o je to neto to ne m o g u uiniti sve dok ga ne naue kako treba. No nitko koga zanimaju ljudi ne m o e izbjei tomu. Vi to ve inite. Primjerice, n e d a v n o sam bio u posjetu k o d prijatelja i prvi put u o da njegova supruga pie ljubavne r o m a n e . O n a je to p o m a l o drala u tajnosti, no u p o l u s a t n o m s a m razgovoru otkrio neke strategije pisa nja koje su mi ba nedostajale. Ukratko, vrijeme sanjarenja koristila je za kreativno stvaranje materijala i zapisivanje kljunih teza u bi ljenicu koju je uvijek nosila sa s o b o m . To joj je posluilo kao p o d sjetnik o emu e pisati kad se sljedei put baci na posao. O n a voli to kreativno vrijeme sanjarenja, tako da je tu ve u g r a e n a motivacijska strategija. Savreno. Vae modeliranje bit e p u n o profinjenije ako ste identificirali o d r e e n e vjetine koje elite usvojiti. U p a m t i t e ta tri osnovna elementa

D o k prelazimo sa strategija na neke d r u g e aspekte modeliranja, vri jedi n a p o m e n u t i jo jednu stvar koja mui pojedine ljude. Postoji j e d n a u d n a ideja u naoj kulturi, koja glasi: ukoliko otkrije te da neto funkcionira, to predstavlja smetnju u daljem obavljanju toga, kao da je neznanje preduvjet za postizanje savrenstva. D o k obavljate neki zadatak ili vrite neku radnju, vi na to posve usredoto ujete svoju svijest. Voza automobila ne razmilja svjesno o svemu to ini dok vozi, a glazbenik svjesno ne prati svaku notu koju svira. No, obojica m o g u poslije objasniti to su upravo uinili. Jedna od razlika i z m e u vjete osobe i v r h u n s k o g majstora na bilo kojem p o d r u j u je u t o m u to se majstor m o e vratiti i t o n o v a m rei to je upravo uinio i k a k o je to uinio. Majstori vladaju vjeti n o m nesvjesno, ali su u stanju eksplicitno je i objasniti. Ta se vjetina zove metakognicija. S metakognicijom ete biti u slanju postati svjesni kako izvravate neki zadatak. Znanje kako to inite daje v a m sposobnosti prenijeti ga d r u g i m a . Takoer, identificiranjem razlike i z m e u onoga to inite kada sve ide d o b r o i onoga to inite kada v a m ne ide, moete pove ati vjerojatnost da ete neto obaviti vrhunski. Istraivanje procesa modeliranja izbacilo je na povrinu i pitanje izbora modela. To ovisi o cilju kojemu teite. Prvo je p o t r e b n o iden tificirati vjetine, sposobnosti i kvalitete koje elite stei. P o t o m ra zmislite tko bi vam m o g a o posluiti kao najbolji uzor. Sljedee je pitanje kako pristupiti zadatku modeliranja. Postoji cijeli spektar mogunosti, od nesvjesnog i neformalnog modeliranja, koje svi inimo, do veoma profinjenog istraivanja i strategija modelira-

236

237

nLr_JU5trn

l u n n u n

junii

j c i IVI u u n

UtVtlU r U U L A V U t _ U l t N J f c K A U M O D E L I R A N J E

svakog ponaanja: uvjerenje, fizionomiju i strategiju. Primjerice, da bih napisao ovu knjigu, p o t r e b n o je da b u d e m uvjeren da to m o g u i da to vrijedi uiniti. Potreban mi je niz strategija (niz slika, zvukova i osjeta) za stvaranje sadraja, osjeaj oputenosti i u d o b n o g sjedenje d o k p r s t i m a prelazim po tipkovnici. Kada biste poeljeli obogatiti ovaj turi m o d e l , vjerojatno biste me vidjeli kako radim, ili bih m o d a trebao rei: Vidjeli ste me u nera du" jer se najvei dio procesa odvija nesvjesno u pozadini dok r a d i m d r u g e stvari. Vjerojatno biste mi eljeli postaviti m n o t v o pitanja, a neka od kljunih bila bi: ,,U kojem kontekstu obino koristite tu vjetinu?" Kojim ciljevima teite primjenjujui te vjetine?" to koristite kao dokaz postizanja tih ciljeva?" to t o n o radite kako biste postigli te ciljeve?" Koje tono radnje i korake p o d u z i m a t e ? " to inile kako biste izali iz slijepe ulice kad u nju dospijete?" Ova su T O T I pitanja za elicitaciju, utemeljena na T O T I m o d e l u iz etvrtog poglavlja. Vrsta m o d e l a kojeg gradite je sustav rekurzivno g r u p i r a n i h T O T I modela ili, jednostavnije reeno, vjetina u n u t a r vjetine, p o p u t ruskih babuki koje se nalaze jedna u n u t a r druge. S o d g o v o r i m a na ovu vrstu pitanja moete poeti graditi m o d e l o n o ga to ja r a d i m sa svojim ivanim sustavom. Da biste znali koje ete idue pitanje postaviti, iskuajte ovaj m o d e l u svom ivanom susta vu i otkrijte to funkcionira, a to nedostaje. To je k a o kad v a m n e t k o da niz n a p u t a k a da ih slijedite i vi ih sve iskuate u mislima da biste vidjeli imaju li smisla. U modeliranju postoji vie vjetina nego to ih je m o g u e prikazati ili nauiti iz ove knjige. Primjerice, p o t r e b n o je da ste vjeti u d r u g o m stavu kako biste probili zid svijesti. to je zid svijesti? Jednostavno reeno, kada n a d a r e n i ljudi pokuavaju objasniti ili rei to rade, oni otkriju da su, najveim dijelom, njihove vjetine p o t p u n o nesvjesne. Kao da su svjesne skele procesa uenja skinute sa zavrene kue, bez ikakvih tragova k a k o je ona sagraena.

Na d r u g o m kraju spektra neformalnog modeliranja nalazi se visoko kvalitetni projekt modeliranja u p u n o m procvatu, koji se obino p r o vodi u p o s l o v n o m svijetu. To podrazumijeva izvrsno raspolaganje cijelim n i z o m vjetina modeliranja. Tipian bi slijed dogaaja bio, primjerice, sljedei: 1. P r e l i m i n a r n o ispitivanje potreba organizacije kako bi se utvrdilo koji niz sposobnosti vrijedi modelirati, tko su vrhunski profesionalci i koliko ljudi treba modelirati. O b i n o postoje tri v r h u n s k a profesi onalca, kojima se suprotstavljaju tri prosjena izvoaa (kontrolora) da bi kritine razlike dole do izraaja. Na k o n c u je p o t r e b n o d o g o voriti plan akcije. 2. Provedite nekoliko dana sa svakim izvoaem, gledajui ih kako postupaju u razliitim kontekstima. Snimite njihove postupke i razgo varajte s njima da biste otkrili uvjerenja, strategije, stanja, metaprograme itd. Razgovarajte s njihovim kolegama da biste shvatili kako ih oni vide. Sve ovo ponavljajte s kontrolnim modelima. esto se kontrolori ma ne kae koja im je funkcija da im ne b u d e neugodno. 3. Odvojite vrijeme za sastavljanje tone m a p e o n o g a to imate i o n o ga to jo nedostaje. Ova se faza najee radi p o m o u kontrolnih m o d e l a . Kontrastna analiza pojanjava razlike koje dijele vrhunske izvoae od kontrolora. 4. U ovoj je fazi p o t r e b n o vratiti se k a k o

biste potvrdili obrasce za

koje mislite da ste ih izdvojili i za istraivanje praznina s vie pozor nosti i preispitivanja. Moda ete to morati uiniti nekoliko puta. 5. Napiite p o t p u n i izvjetaj, koji e ukljuiti p r v o t n o pismo, m e t o dologiju i eksplicitni m o d e l . Ovaj m o d e l obuhvaa sve razine, p o evi od osobnosti, uvjerenja, sposobnosti, do specifinog vanjskog i unutarnjeg ponaanja. 6. Osmislite p r o g r a m obuke s njihovim predavaima da biste o m o guili i d r u g i m a reproduciranje te vjetine. Vrei obuku, koristite p o v r a t n u informaciju koju dobijete za usavravanje obuke. Poduite njihove predavae d a j e vode. Svretak.

238

239

NLP_JUShHH

LUNNUK

&

JUHN

> t r M U U K

Za korake od broja j e d a n do broja pet najvjerojatnije e v a m trebati dvadesetak dana, a za esti k o r a k najmanje desetak dana. Ovakav paket uzastopne obuke modeliranja veoma je uinkovit u organiza cijama gdje se isti posao ponavlja m n o g o puta, primjerice, u n a d gledanju p r u g e ili u zanimanju poslovoe u trgovini. Modeliranje bez inputa u obuci t a k o e r se poelo prakticirati u ovoj zemlji da bi se precizno podesio proces uinkovite selekcije ljudi za o d r e e n a zanimanja. Velike organizacije poinju shvaati vrijednost primjene modeliranja.
NLP, M O D E L I R A N J E I U B R Z A N O U E N J E

O n o to potiskujete, m o r a p o n o v n o izbiti na povrinu. Analiza koju ste obavili o n e m o g u a v a vam vraanje t a m o gdje ste bili prije. Poja vljujete se na mjestu veeg razumijevanja. O v o koraanje natrag na neki je nain vraanje korijenima i upoznavanje tog mjesta po prvi put. O v o n o v o mjesto daje temelj za itav niz intuicija u koje moete p o n o v n o sii, i tako se proces nastavlja. Vi uite sa svakim k o r a k o m provjeravanjem svojih otkria do kraj njih granica. Koritenjem svih ideja ili tehnika u rjeavanju nekog potencijalnog problema ubrzo ete pronai njihovu pravu vrijednost, kao i ogranienja. Samo ako se p o n a a t e kao da to funkcionira, sa znat ele funkcionira li ili ne i koja su ogranienja. Najprije je m e t a m o d e l proao kroz ovaj proces. P o t o m sustavi p r e d stava, znakovi pristupanja, submodaliteti i ostali elementi. Svaki je dio razvijen do krajnjih granica i sljedei je dio zauzeo svoje mjesto. Stalno gubljenje ravnotee bilo je p r a e n o neprestanim uravnoleivanjem. Vrijednost NLP-a lei u znanjima koje stjeete istraujui ove proce se. Korijeni NLP-a lee u sustavnim obrascima koji se nalaze u t e m e lju ponaanja. inite sve to je p o t r e b n o , u g r a n i c a m a etikih n o r m i , kako biste doli do rezultata, a p o t o m to usavravajte d o k ne p o s t a n e to je m o g u e jednostavnije. Na taj ete nain otkrivati razlike koje znae razliku. Cilj NLP-a je ljudima poveati izbor i slobodu.
NAPUTAK ITATELJIMA

O v o je kratak uvod u modeliranje, koji se kretao od nesvjesnog postu pka do formalnog poslovnog projekta. U devedesetima s m o se nali sa usavrenim vjetinama modeliranja koje potjeu od modeliranja jezika iz ranih dana. Kada je Richard upitao Johna da mu p o m o g n e postati svjestan svojih getalt obrazaca, John je tomu pristupio kao to bi pristupio uenju n o vog jezika. N e m a svrhe prouavati jezik koji ne govorite. John je prvo m o r a o stei vjetinu u izvoenju tili obrazaca da bi ih m o g a o proua vati. To je posve suprotno tradicionalnom nainu uenja, koje analizi ra dijelove prije nego to ih zajedno sastavi. U b r z a n o uenje sastoji se u t o m u da nauite kako se neto ini, a kasnije i kako ste to uinili. Ne istraujte prije nego to u potpunosti ne utvrdite o n o to ste nauili i prije nego to vam bude na raspolaganju kad god vam treba. Tek tada e naueno biti dovoljno stabilno da izdri ispitivanje svijesti. To je temeljno drukiji nain uenja od faza danih u pregledu prvog poglavlja ove knjige, koje poinju s nesvjesnim neznanjem, a zavrava ju s nesvjesnom vjetinom. Sutina modeliranja i ubrzanog uenja jest poeti s intuicijom, a p o t o m prijei na analizu. Do nesvjesne vjetine moete doprijeti u jednoj jedinoj fazi. Zaokruili s m o materiju koju s m o zapoeli u p r v o m poglavlju. NLP ima osnovu u intuiciji, kao kada uimo materinski jezik. Uzevi cjelokupno prouavanje savrenstva kao polaznu toku, moete anali zirati sve do submodaliteta, koji predstavljaju najmanji gradbeni blok vaih misli.

I dok se pribliavate kraju posljednjeg poglavlja ove knjige, m o d a se ve pitate kako izvui iz nje to je vie mogue. Svatko od nas p r o n a lazi svoj vlastiti n a i n k a k o se neto radi, a p o n e k a d ak ni ne z n a m o kako neto r a d i m o . Na svjesnoj razini donijet ete o d l u k u smatrate li ovu materiju zanimljivom i dovoljni k o r i s n o m da biste se njome i dalje bavili tako to ete pratiti literaturu ili pohaati teajeve. M o d a ete o idejama razgovarati s istomiljenicima dok razluujete nova znanja i shvaanja. Moda ete se zatei kako postajete svjesniji razliitih obrazaca koje ste poeli istraivati: uzvrata, detaljnijih p o micanja u govoru tijela, igre oiju dok ljudi razmiljaju te iznijansiranih znaajnih promjena svog vlastitog e m o c i o n a l n o g raspoloenja,

240

241

kao i raspoloenja drugih. Moda ete postajati sve vie svjesniji svo jih misli i misaonih procesa, opaajui koji vam koriste, a koji pred stavljaju duhove prolosti. Igrate se mijenjajui sadraj svojih misli i mijenjajui oblik svojih misli, zaueni posljedicama d o k otkrivate k a k o osigurati vie emocionalnih izvora sebi i drugima. Moda ste ve otkrili izvanrednu uinkovitost u razvijanju navike p o stavljanja ciljeva, razmiljanja o problemima kao prigodama koje treba istraiti, uiniti neto drukije i nauiti neto novo i uzbudljivo. Moda ste primijetili da prilazite d r u g i m ljudima i njihovim shva anjima stvarnosti s vie razumijevanja, ili da uvrujete vlastito shvaanje realnosti. Kao d a j e vae nesvjesno integriralo nova znanja na svoj nain i u svoje vrijeme: i z m e u vae svijesti i m u d r o s t i vaeg nesvjesnog razvija se nov o d n o s . Kao da p o n o v n i m otkrivanjem sebe postajete svjesniji onoga to je v a n o vama i ljudima u vaoj blizini. Sluajui svoj unutarnji dijalog, otkrivate sebe koristei pitanja m e tamoela. to vie otkrivate o svojim vlastitim uvjerenjima, postajete sve znatieljni]] i neprestance pretvarate ograniavajua uvjerenja u poticajna, koja vam u veoj mjeri omoguuju da budete onakvi kakvi ste oduvijek eljeli biti. Budui da postajete sve vie svjesniji svoje o s o b n o s t i , ini se k a o da i m a t e m n o g o vie izbora i ne m o r a t e bit rob svoje prolosti. Razmiljat ete drukije o svojoj b u d u n o s t i , i to e utjecati na vau sadanjost. M o d a e odnosi s vaim bliskim prijateljima postali bogatiji i inti mniji i m o d a ete htjeti provoditi vie v r e m e n a s d r u g i m istraiva i m a raskonog svijeta ljudskog iskustva. I d o k sve vie nas postaje svjesno k a k o stvaramo svoju stvarnost, m o e m o poeti uivati u t o m u to sve vie stvaramo o n a k v u stvarnost kakvu elimo, stvarajui na taj nain bolji svijet za sve. D o s a d su u ovoj knjizi na jedan praktian nain o b r a e n e glavne ide je NLP-a. N L P se nije razvio loginim koracima i nije ga lako opisati. Pokuati opisati N L P nizom logikih koraka isto je k a o pokuati opi sati h o l o g r a m rastavljajui ga na dijelove, iako svaki dio h o l o g r a m a sadri cjelinu. Ovdje e m o vam predoiti konane i spektakularnije misli o N L P - u i njegovom mjestu u naoj kulturi. Mi vjerujemo da N L P predstavlja sljedeu generaciju psihologi je. Zovu ga i p a r a d i g m a novog uenja i novi jezik psihologije. Kao model strukture ljudskog iskustva, moe predstavljati znaajan ko rak naprijed, p o p u t stvaranja jezika. To je u najmanju ruku moan proces koji e nastaviti pronalaziti kako se postiu vrhunski rezultati u irokom r a s p o n u na raznim p o d r u j i m a . Z b o g toga to obrauje subjektivno iskustvo i komunikaciju, on je na neki nain o svemu i ni o emu. Gregory Bateson opisao je N L P kao prvi sustavni pristup uenju kako se ui: to je prva primjenjiva epistemiologija. Uenje vie nije dovoljno, n u n o je uiti kako se ui. Postoji toli ko stvari za nauiti, a tako m a l o v r e m e n a da ih se naui. Ne s a m o to se znanje sada m n o g o bre poveava nego se i brzina njegovog usvajanja uveava. Mi s m o na j e d n o m evolucijskom putovanju koje slii vonji vlakom u z a b a v n o m parku: poinje polako, no to dalje idemo, sve je bra. A jo uvijek n i s m o nali nikakve konice. Na n e sreu, nikakvo nagomilavanje znanja i tehnike, znati kako i to nije donijelo sa s o b o m i m u d r o s t kako to iskoristiti za dobrobit planeta i svih nas na njemu. Mi s m o p a m e t n i , ali ne i m u d r i . Odvijaju se o g r o m n e promjene. Devedeset p o s t o u k u p n i h znanstve n i h spoznaja skupljeno je tijekom ivota generacije r o e n e p o e t k o m dvadesetog stoljea. O n a je doivjela da znanstvena fantastika iz djetinjstva postane znanstvena injenica. Paradoksalno je to n a m

EPILOG

242

243

se s poveanjem znanja stvara osjeaj neznanja i n e m o i . to je vie znanja, z n a m o sve manje, jer sve vie loga ne z n a m o i sve se vie m o r a m o oslanjati na strunjake da n a m uine i najjednostavnije stvari. Z n a n o s t i tehnologija, koje su nas dovele do ove o g r o m n e ekspan zije znanja i moi, imaju neke neeljene posljedice kojih tek sada postajemo svjesni, o n e zbog kojih vlaki postaje tako potencijalno opasan. Dogaaji se odvijaju tako b r z o da zapravo po prvi put m o e m o vidjeti na pravac. M o e m o na naim televizijskim e k r a n i m a vidjeti kako se unitavaju kine u m e u Brazilu i itati u n o v i n a m a o g l o b a l n o m zatopljenju planeta. Znanstvenici prate ozonske rupe na m o n i t o r i m a . Sad se ne postavlja pitanje hoe li b u d u n o s t biti d r u kija, ak niti koliko drukija: sada je pitanje h o e m o li uope imati budunost. Svijet je sada previe opasan za bilo to drugo osim za Utopiju. Buckminster Fuller

Z n a n o s t se razvila kroz niz kontroliranih eksperimenata koje je m o gue ponoviti u prirodi, s ciljem da ih se formulira u matematike za k o n e i teorije. Ni u j e d n o m p r a k t i n o m pogledu ovjek se ne smatra dijelom prirode. ovjek, istraiva, m o r a se odvojiti od prirode, od svog eksperimenta. Ali ne priznaje da ba njegov eksperiment mije nja p r i r o d u niti priznaje da on s a m utjee na rezultat, jer bi t i m e p o rekao da je objektivan. Da bi se u tom sluaju dolo do objektivnog rezultata, neki drugi istraiva m o r a o bi kontrolirati prvog, to bi stvorilo n e m o g u u i beskonanu regresiju: bilo bi to poput slikara koji bi p o k u a o naslikati cijeli krajolik, ukljuujui i samoga sebe. On ne m o e naslikati slikara kako slika sliku. Doli s m o do toga da se prema prirodi o d n o s i m o kao da je stroj: n a m e e m o joj vanjske zakone koji ne proistjeu iz njezinog vlastitog bia. Stroj je po prirodi stvari predvidljiv. Teorijski, sve to je p o t r e b n o uiniti jest nai pravila i otkriti sve dijelove. Dakle, nastojali s m o naslikati to detaljnije sliku p r i r o d e , a na slikara s m o zaboravili. Znanje je bilo o d v o j e n o od iskustva: bilo je neto to se ui u ko li iz d r u g e ruke, a p s t r a k t n o tijelo teorije koje postoji neovisno od uenika i raste sve vrijeme. Jedino je bila vana teorija kao k o n a n i proizvod, a ne k a k o se do nje dolo. Ovaj nain objektivizacije znanja ozbiljno ograniava vrstu znanja kojeg m o e t e usvojiti. U krajnjem smislu, emocije, umjetnost i m e uljudski o d n o s i podcijenjeni su jer se temelje na subjektivnom iskustvu. ini se da se z n a n s t v e n i zakoni ne o d n o s e na s t v a r n o ljudsko iskustvo. Metafora predvidivog, objektivnog svijeta u z d r m a n a je teorijama k v a n t n e fizike. to dublje istraujemo, postaje sve jasnije da p r o m a t r a ima utjecaj na p r o m a t r a n i p r e d m e t i da je p r o m a t r a sasta vni d i o svakog z n a n s t v e n o g e k s p e r i m e n t a . Svjetlo je u obliku vala ili estice, ovisno o t o m u k a k o postavite e k s p e r i m e n t . N i k a d a ne m o e t e t o n o utvrditi obje stvari: i gdje je estica i kada je t a m o . Svijet je u svojoj biti n e p r e d v i d i v . Kvantna fizika potiskuje d o m i n a n t n u znanstvenu metaforu da svemir funkcionira poput satnog mehanizma.

Osvrnemo li se oko sebe, koliko je nas zadovoljno onim to vidi? Svatko od nas doivljava sve vei pritisak da je potrebna promjena. A svi mi i m a m o svoju ulogu u tomu da ovaj vlaki zamrene tehnologije i moi zadrimo kako ne bi izmakao kontroli, uz nesagledive posljedice po pla net. Mi ga m o r a m o kontrolirati, a ne iskakati iz njega. Pitanje je kako? Upravo je pojedinac izvor kreativnosti: on omoguava drutvenu evo luciju i upravo o razini svijesti pojedinca u drutvu ovisi razina svijesti toga drutva. Drutvene promjene poinju s mijenjanjem pojedinaca. Suoeni s m o s m n o g i m drutvenim i ekolokim problemima. Ako elimo razvijati drutvo koje se moe uinkovito boriti s problemima, m o r a m o reagirati o d m a h . Budui da vrijeme prolazi a znanje se uveava, neodgodivo je potrebno pronai odgovore na ova dva pitanja: Koja znanja imaju vrije dnost? to treba uinili? Vanjski smo svijet unitili proizvodima znanosti i tehnologije. Stajalita i pogled na svijet koji su n a m donijeli ovu znanost i tehnologiju duboko su ukorijenjeni u naoj kulturi i ostavljaju dubok trag na na unutarnji svijet.

244

245

Nova objanjenja i ideje teorije sustava, kao i prouavanja kaosa i reda, pokazuju da ak i u j e d n o s t a v n i m sustavima nije m o g u e pra titi sve promjenjive vrijednosti, a da male varijacije m o g u pomjeriti cijeli sustav. To je poetak revolucije, to u cjelini mijenja na pogled na prirodu. Kaos je predvidiva sluajnost, ideja utjelovljena u t a k o z v a n o m efe ktu leptira. Tako je nazvan n a k o n objavljivanja intervjua s ameri k i m m e t e o r o l o g o m Hdvvardom Lorenceom p o d naslovom: Moe li z a m a h krila j e d n o g leptira p o k r e n u t i t o r n a d o u Teksasu?" Lorence je koristio raunalni sustav za praenje vremena. U m o r a n od utipka vanja dugakih brojeva, mislio je da nee doi do neke promjene za okrui li ih na nekoliko d e c i m a l n i h mjesta. Iznenadio se otkrivi da je to p o t p u n o poremetilo v r e m e n s k u p r o g n o z u . N e z n a t n a promjena na p r a v o m mjestu m o e imati o g r o m n e posljedice. O v i m e se jasno daje do znanja da ne m o e m o i dalje nekanjeno eksperimentirati jer je cijela p r i r o d a sustav, a ne neto odvojeno od nas. Nepoznavanje sustava uvijek biva kanjeno", kae Gregory Bateson knjizi Koraci ka ekologiji uma". O v e nove znanstvene m e t o d e doputaju n a m d a p o n o v n o b u d e m o dio p r i r o d e . Na isti nain N L P k a o metafora povezuje nas s naim subjektivnim iskustvom i izraava sustavnu p r i r o d u naeg unutar njeg iskustva. Mi sada z n a m o koliko je sloen vanjski svijet i z n a m o neto o utjecaju kojeg mi, nevidljivi promatrai, i m a m o na vanjski svijet. Posljedice naeg naina razmiljanja vjerno se odraavaju u vanjskom svijetu. Svemir je savreno o r u e p o v r a t n e reakcije. to mislimo, to i dobi v a m o . elimo li promijeniti svijet, p r v o m o r a m o promijeniti sebe. M o r a m o istraivati i mijenjati svoje unutarnje iskustvo, ako elimo m u d r o utjecati na oblikovanje vanjskog svijeta. N L P kao znanost o strukturi subjektivnog iskustva omoguuje n a m istraiti sebe. To je znanost o t o m u kako se stvaraju modeli. On ne u z i m a ve postojee modele da bi ih predstavio kao stvarnost. Kao nain postizanja savrenstva, u v u k a o se i vri utjecaj na m n o gim p o d r u j i m a . Kada se taj proces zavri, m o g l o bi se dogoditi da prestane postojati kao odvojena disciplina. Stopio bi se sa svakodne-

v n i m ivotom, kao nastavnik koji je postao suvian jer je osposobio svoje uenike da sami ue. N L P je dio pokreta koji iz d a n a u d a n postaje sve jai: pokreta za veu uinkovitost, za graciozno, m u d r o i u r a v n o t e e n o koritenje vjetina i znanja koje i m a m o . M n o g o m o e m o nauiti iz m a k s i m e : Mi ne posjedujemo svijet, mi samo r a d i m o stvari to je m o g u e bolje." Mi o t k r i v a m o sebe i svoju sposobnost bivanja u lijepom i privlanom svijetu beskonanih iznenaenja. Ljudi putuju da bi se divili visini velikim dugakim kruenju planina, morskim rijekama zvijezda,
Aurelije Augustin

valovima, i irokom prostranstvu mora,

a prolaze pokraj sebe i ne zaudivi se.

246

247

ULAGANJE U SEBE
Sve je vie nas koji s m o u potrazi za u n u t a r n j i m zadovoljstvom. Ra zliiti ljudi nazivaju to razliitim i m e n i m a : razvoj osobnosti, o s o b n a evolucija, samo-razvoj, samo-realizacija, d u h o v n i razvoj ili stjecanje uvida u svoje sposobnosti. P r e m a Peteru Russellu i njegovoj izvrsnoj knjizi Zemlja u buenju", p o d r u j e o s o b n o g rasta je u p o r a s t u i p r e m a g r u b i m p r o c j e n a m a udvostruava se svake godine. Razvoj o s o b n o s t i u najirem smislu o b u h v a a niz razliitih aktivnosti, ukljuujui meditaciju, jogu, tai chi, savjetovanje, getalt terapiju, rad u g r u p a m a , transakcijsku ana lizu, p r e o b r a z b u , teajeve za stjecanje s a m o p o u z d a n j a i m n o t v o d r u g i h , ukljuujui n a r a v n o i NLP. Svakog od nas privue j e d a n ili d r u g i razvojni put, na razliite nai ne i u razliito vrijeme. injenica to itate ovu knjigu ukazuje na to da vas t r e n u t a n o privlai NLP. Vi najbolje znate koji vam put t r e n u t a n o najbolje odgovara. Koji god put izabrali, zahtijevat e od vas neka ulaganja u vidu v r e m e n a i novca. Podrazumijevat e planiranje i putovanja, kupovanje knjiga ili kaseta, p o h a a n j e teajeva. Vi, ustvari, ulaete j e d a n dio novca koji prolazi kroz vae r u k e u razvoj vlastite osobnosti. Svatko od nas potroit e razliite s u m e u razliito vrijeme. Vrijedi odvojiti nekoliko m i n u t a za m a k a r priblino izraunavanje koji ste postotak p r i h o d a uloili u sebe u posljednjih nekoliko godi na. Najprije napravite popis o n o g a to smatrate aktivnostima koje spadaju m e d u ciljeve o s o b n o g razvoja u v a e m u ivotu. Dakle, to su o n e aktivnosti koje su, na neki nain, generativne i ostavljaju trajan utjecaj, o n e koje su korisne tijekom itavog ivota. Meditacija ima tu kvalitetu, a sladoled je n e m a .

249

NLP_JUbhPH U'IUNNUK & JUHN b t V m U U K

ULAuANJc

SEBE

Sada napravite priblinu procjenu financijskih trokova za svaku od tih aktivnosti. P r i t o m uoite i koristi koje ste dobili. P o t o m sve zbro jite. Koji je to postotak vaeg u k u p n o g p r i h o d a u t o m razdoblju? Bilo bi zanimljivo usporediti ovo s p o s t o t k o m u k u p n o g p r i h o d a k o jeg k o m p a n i j e troe na o b u k u i razvoj zaposlenih. Za najvei broj kompanija to je oko j e d a n ili dva postotka. U najuspjenijim k o m panijama on se blii iznosu od deset posto. Koji postotak svog p r i h o d a ulaete u sebe odraava koliko se cijeni te. Vi ste svoj vlastiti najvrjeniji izvor i ulaganje u sebe m o e ispasti najbolja investicija koju m o e t e uiniti. Ulaete li u sebe koliko biste eljeli? Posve n e o v i s n o od unutarnjih koristi, moraju t a k o e r postojati i financijske koristi. I m a m prijateljicu koja je u j e d n o m t r e n u t k u svoga ivota bila neza dovoljna svojim ivotom. Radila je kao kuharica s p l a o m od oko s e d a m tisua funta godinje. Za tri ili etiri g o d i n e uloila je oko deset p o s t o svog p r i h o d a u razvoj svoje osobnosti i na razliite vrste obuka, ukljuujui i N L P o b u k u . Promijenila je sebe i svoj ivotni stil. Sada tvrdi da joj je ivot m n o g o bogatiji, a i vie zarauje: oko dvadeset tisua funta godinje. P r o t o k novca kroz na ivot tono odraava tijek naih misli. Stoga, elite li promijeniti stanje na svom r a u n u , promijenite n a i n razmiljanja. O v o je sredinja ideja svije sti o napretku. O p e n i t o reeno, elite li promijeniti svoju vanjsku stvarnost, naj prije promijenite svoj unutarnji svijet. N L P je u vezi s mijenjanjem u n u t a r n j e stvarnosti. Ako ne postoje j a s n o vidljive koristi, ne postoji ni motivacija za ulaganje v r e m e n a i novca. Koje su koristi od ulaganja u N L P p o d u k u ? Ljudi u g l a v n o m dolaze radi o s o b n o g razvoja. Moda prolaze kroz razdoblje promjena u svom ivotu, a nedostaju im vjetine i alati da ih izvre. D r u g i su, pale, m o d a j e d n o s t a v n o svjesni da im ivot m o e biti ispunjeniji. Neki dolaze p r v e n s t v e n o iz profesionalnih razloga, iako osobni i profesionalni razvoj idu j e d a n s d r u g i m r u k u p o d r u k u . N L P vje tine od neprocjenjive su vrijednosti k a o i n t e r p e r s o n a l n e vjetine. M n o g i strunjaci koriste N L P u svom poslu: nastavnici, prodavai,

savjetnici, terapeuti, psihijatri, medicinske sestre, socijalni radnici, slubenici koji nadgledaju bive zatvorenike, savjetnici direktora i trgovci. N L P poboljava uinkovitost na poslu i poveava osjeaj blagostanja. M n o g i strunjaci koriste N L P kako bi postali financij ski jo uspjeniji, tako da ostvaruju opipljive k a m a t e na svoju inve sticiju u n o v a n o m obliku. Sudionici esto priaju o n o v i m d i m e n z i j a m a iskustva, n o v i m i v o t n i m perspektivama, veem izboru, kreativnim idejama i n o v i m vjetinama koje primjenjuju. Poveana svijest i fleksibilnost d o v o d e do revitalizacije i o s o b n o g i profesionalnog ivota. Iako to s p o m i n j e m o tek na kraju, a to nije nevano, N L P je zabavan. Teaj je neto emu se veselite, prilika za uivanje i susretanje sa za nimljivim ljudima. Uiti m o e t e iz N L P knjiga, no N L P je e k s p e r i m e n t a l a n . On p o d r a zumijeva postojanje perceptivnih filtera, obrazaca i vjetina u vaem ponaanju, prije nego ideja u vaoj glavi. O s o b n o iskustvo s d r u g i m a ima vei znaaj i utjecaj od pieve rijei. N L P m o r a t e koristiti na razini iskustva elite li da za vas ima n e k u vrijednost. N L P predavanje predstavlja s i g u r n o okruenje u kojemu se prakti n o uvjebavaju obrasci sa s i m p a t i n i m ljudima i uz nadzor. Postoji j e d n a stara kineska izreka: ujem i zaboravim. Vidim i z a p a m t i m . Uinim i r a z u m i j e m . Ulaganje u teaj stoji vie od knjiga i sasvim je o p r a v d a n o p o z o r n o ga razmotriti. N o , korist je n e u s p o r e d i v o vea. Jedini nain da saznate je li N L P o b u k a za vas je da u nju - krenete. U dijelu koji slijedi p o n u d i t e m o v a m svoje miljenje k a k o izabrati teaj koji je najbolji za vas.

250

251

l i D u n

BLr

I tt-AJA

Treba razmotriti trokove p o d u k e i mjesta u kojemu se teaj odr ava, k a o i je li vrijeme p o g o d n o . Ne zaboravite u trokove teaja d o d a t i i trokove putovanja i smjetaja. Koliko d u g o traje teaj? Kako se uklapa u vae ostale obveze? Koliko su uvjeti fleksibilni? Upisujete li cijeli teaj, u koji ste p o t o m

IZBOR NLP TEAJA


U o v o m e m o dijelu dati smjernice koje v a m m o g u p o m o i pri izbo ru N L P teaja. P o n u d a sadri velik broj r a z n o v r s n i h N L P teajeva. T r e n u t a n o m o e t e birati i z m e u d v o d n e v n i h u v o d n i h teajeva, teajeva vie razine, ukljuujui i specijalizirane teajeve za p r i m j e n u NLP-a na o d r e e n o m p o d r u j u , te d u e p r o g r a m e obuke. M n o g e organizacije n u d e besplatne u v o d n e teajeve u veernjim satima kako biste mogli otkriti vie o njima i o teajevima koje n u d e . Postoji itav niz teajeva p o s e b n o osmiljenih za primjenu NLP-a na p o j e d i n i m p o d r u j i m a , kao to su obrazovanje, poslovanje, prodaja, prezentacije, sastanci, pregovori, glazba, a k u p u n k t u r a , savjetovanje, psihoterapija i hipnoterapija. Postoje t a k o e r i teajevi za d o p u n j a vanje, koji n u d e najnovije obrasce NLP-a i razvoja. Teaj za stjecanje zvanja strunjaka ili d i p l o m e znaajan je korak. To o b i n o p o d r a z u m i j e v a o b u k u tijekom sto pedeset sati, r a s p o r e e n i h u dvadesetak dana. Sve vie organizacija n u d i kratku o b u k u p o d ra zliitim nazivima i po izboru, a p o t o m due teajeve, tijekom kojih se razina podie na zvanje strunjaka ili stjecanje d i p l o m e . Sljedei je korak teaj za stjecanje zvanja vieg strunjaka ili vie di p l o m e , to t a k o e r zahtijeva isto toliko v r e m e n a . Postoje t a k o e r teajevi o n o v i m pravcima razvoja i teajevi za instruktore. Prvo praktino pitanje koje sebi m o r a t e postaviti jest koju o b u k u elite. To vam m o e biti jasno od s a m o g poetka, no m o d a je p o t r e b n o da formulirate svoje ideje n a k o n skupljanja informacija. e lite li j e d n o s t a v n o p o h a a t i neki N L P teaj ili se elite specijalizirati na n e k o m primijenjenom p o d r u j u ? A k o elite ovo d r u g o , koje bi to p o d r u j e bilo? Je li vam p o t r e b n a d i p l o m a ili kvalifikacija n a k o n obuke?

upleteni sviao vam se ili ne, ili je organiziran po stupnjevima, koje m o e t e upisati kako vam odgovara ili ne moete? Koji su uvjeti d e pozita i otkaza? Kako je teaj vremenski organiziran? R a d n i m da n o m ili v i k e n d o m ? Tijekom p o d u k e za stjecanje zvanja strunjaka obvezne e se vjebe esto odravati naveer. I n s t r u k t o r i uvelike utjeu na teaj. Neki organizatori pozivaju svjet ski p o z n a t e strunjake. To poveava trokove, no ne zaboravite da se o n i o b i n o d u e vrijeme time bave i imaju vie iskustva. U s v e m u su najvaniji vai osobni osjeaji i procjena teaja i p r e d a vaa. Vodite r a u n a o vlastitoj procjeni i o o n o m u to vam je vano. Sviaju li vam se i potujete li nastavnike? Jeste li ostvarili uzvrat i imaju li oni osobni integritet u koji se m o e t e pouzdati? O s o b n i se stilovi veoma razlikuju. O d g o v a r a li vam njihov stil? Moete li od njih neto nauiti? Najprije saznajte to vie moete. Kontaktirajte organizatore i pitajte ih za teajeve. Objasnite im svoje zahtjeve. uvajte se o n i h organi zacija koje omalovaavaju ostale. To je v e o m a neprofesionalno i naj vjerojatnije se koristi za prikrivanje vlastitih slabosti. D o b r a orga nizacija ne s m a t r a n u n i m podcjenjivati druge. M n o g e organizacije otvaraju svoja vrata o d r e e n i h dana u veernjim satima: tada otiite t a m o i razgovarajte s i n s t r u k t o r i m a . M n o g i m a je u s m e n a p r e p o r u k a kljuni kriterij. M o d a imate prijatelje ili p o z n a n i k e koji su proli p o d u k u i koji v a m m o g u dati informacije od neprocjenjive vrije dnosti. M n o g i ljudi vie vole prihvatiti p r e p o r u k u prijatelja kojeg potuju i kojemu vjeruju, a drugi, pak, radije odluuju sami. Britanske N L P u d r u g e odravaju godinje konferencije, tijekom k o jih m o e t e kontaktirati m n o g e organizacije i instruktore. Nacional ne konferencije izvrsna su mjesta za d o b r o informiranje o NLP-u. A k o ste uivali itajui ovu knjigu, m o d a e v a m biti zanimljiv p o d a t a k da su njezini autori i s t o d o b n o i najstariji organizatori N L P

252

253

teajeva u Velikoj Britaniji. elite li p o d r o b n i j e informacije, m o e t e ih kontaktirati izravno. Pogledajte dio na kraju knjige p o d naslovom O autorima".

NLP O R G A N I Z A C I J E U SVIJETU
U p r v o m izdanju knjige dali smo iscrpan popis NLP organizacija u svije tu. No, broj organizacija u meuvremenu je toliko narasao da to vie nije izvedivo. Odluili smo ograniiti ovaj dio na nacionalne organizacije. Namjeravali smo napraviti to potpuniji aktualan popis i ao nam je ako n a m je neto promaklo ili ako smo pogrijeili. Molimo vas, poaljite sve ispravke i d o p u n e informacija autorima (pogledajte dio 0 autorima" radi adrese).

NACIONALNE NLP ORGANIZACIJE


FINSKA Finnish Association of NLP Vehkatie 25 as. 04400 Jarvenpaa ITALIJA HPNL Via Bandello 18 20123 Milano MAARSKA Hungarian association for NLP Budapest XIV Thokoly O. 162 ili: Stephen Molnar Tschaikowsky Strasse 6 8000 Muenchen NJEMAKA Pogledati knjigu Wer treniert NLP?" Inke Jochirns (Junfermann, 1992.) radi potpunog popisa organizacija instruktora.

254

255

VICARSKA NLF World International English language magazine HRVATSKA Udruga trenera neurolingvistikog programiranja Sjedite udruge: Tukanac 12/3 info@nlp.com.hr Tel: 01 4834 525 NLP World Les 3 Chasseurs 1413 Orzens Vaud VELIKA BRITANIJA ANLP 280 Corser Street Stourbridge DY8 2DQ NLP publikacije u Velikoj Britaniji: Rapport (izdaje ANLP, vidi gore) SJEDINJENE AMERIKE DRAVE NAANLP 7126 E. Shea Blvd., Suite B 184 Scottsdale, AZ 85254 NLP publikacije u SAD-u: Anchor Point Magazine, PO Box 286 Lranktown, CO 80116 Rapporter Newsletter 740 East Mingus Avenue 2013 Cottonwood, AZ S86326 T h e Vak Newsletter 240A Twin Dolphin DR. Redwood City, CA 94065 NLP izdavake kue: Metamorphous Press, Inc. PO Box 10616 Portland, OR 97210-0616

VODI KROZ INFORMACIJE O NLP-u


Raunalne m r e e Postoji dio o NLP-u u AlExpert forumu na CIS ( C o m p u s e r v e In formation Services), m e u n a r o d n o j oglasnoj ploi. Za informaciju obratite se p i s m o m na adresu: 15-16 Lower Park Row P O Box 676 Bristol BS99 1 YN Software O N L P softwareu pogledajte u dijelu o autorima. Mrea organizacija Popis lokalnih organizacija NLP-a tiskana je u asopisu Rapport (vidi dio o organizacijama u svijetu). Za ope informacije o NLP teajevima, knjigama, audio i videokasetama u Velikoj Britaniji, kontaktirajte: ANLP 28 C o r s e r Street Stourbridge DY8 2 D Q Za d r u g e zemlje informacije potraite kod nacionalnih udruga i u c e n t r i m a za obuku.

256

257

LI I c K A I U K A 0

NLP-U

Frogs

into

Princes

Richard Bandler and John Grinder, Real People Press, 1979. Prireen transkript s predavanja koji obuhvaa velik broj glavnih NLP obrazaca: usidravanje, novo uokvirivanje, sustave predstava, uzvrat i pokrete oima kao zna kove pristupanja. U knjizi ima prilian broj digresija i anegdota.

LITERATURA O N L P - u
Slijedi p r e g l e d knjiga o N L P - u i n j e g o v i m p r i m j e n a m a na o d r e e n i m p o d r u j i m a . P o p i s nije i s c r p a n , a n e k e su knjige m o g l e biti n a v e d e n e u vie klasifikacija. K r a t a k u o p e n k o m e n t a r p r e d s t a vlja n a p u t a k u daljnjem i z b o r u knjiga. P o p i s je p o d i j e l j e n u etiri k a t e g o r i j e : O p i d i o , N L P u p o s l o v a n j u i trgovini, N L P u obrazovanju i NLP u zdravstvu i terapeutskoj p r a k s i . U svakoj su klasifikaciji knjige p o r e d a n e a b e c e d n i m re dom. Velik broj knjiga o N L P - u t i s k a n je u S A D - u i nije ih l a k o n a b a v i

Magic

and

Action

Richard Bandler, Meta Publications, 1985. Ova je knjiga sastavljena od prireenih transkripata s videosnimaka Richarda Ban dlera u radu s pacijentima na problemima agorafobije, straha od predstavnika vlasti i oekivanih gubitaka. U dodatku je obraeno lijeenje simptoma posttraurnatinog stresa NLP metodama.
Neuro-Linguistic Expirience Programming Volume 1, The Study of Structure of Subjective

Richard Bandler, John Grinder, Robert Dilts, Judith DeLosier, Meta Publications, 1980. Pregled iscrpnih naputaka za modeliranje, obuhvaa strategije elicitacije, dizajnira nja, utilizacije i instalacije.
Reframing: Ne uro-Linguistic Programming and the Transformation of Meaning

ti. R a d i i n f o r m a c i j a o N L P k n j i a r a m a , najbolje v a m je o b r a t i t i se najblioj N L P o r g a n i z a c i j i ili p o g l e d a t i d i o Obavijesti o NLP-u". Zahvaljujemo Michaelu Breenu i Michaelu Neillu na p o m o i pri sastavljanju o v o g dijela. OPI DIO
Change your Mind and Keep the Change

Richard Bandler and John Grinder, Real People Press, 1982. Knjiga s prireenim transkriptima predavanja o uokvirivanju. Obuhvaa dio o pre govaranju dijelova, stvaranju novih dijelova, novom uokvirivanju u est koraka i ponovnim uokvirivanjima u sustavima kao to su obitelj ili organizacija.
The Structure of Magic I

Steve and Connirae Andreas, Real People Press, 1987. Preraeni transkript predavanja koja su drali autori. Prua uvid u veliki broj tehnika Richarda Bandlera za mijenjanje submodaliteta, obrazaca fijuka, mije njanje kriterija i gaenje kompulzivne neuroze.
Heart of the Mind

Richard Bandler and John Grinder, Science and behaviour Books, 1975. Prva i najbolja knjiga o metamodelu: veoma je detaljna i s materijalom o transformacijskoj gramatici. Metamodel je predstavljen u obuhvalnom kontekstu psihoterapije.
Trie Structure of Magic 2

Richard Bandler and John Grinder, Science and behaviour Books, 1976. Nastavak knjige Struktura magije 1. Iscrpan prikaz sinestezije, neusuglaenosti i susta va predstava u kontekstu obiteljske terapije.
Using Your Brain for a Change

Steve and Connirae Andreas, Real People Press, 1990. NLP strategije primijenjene na irok spektar, ukljuujui i uporabu vremenskih crta za promjenu osobnosti. Jedna od najboljih knjiga glede primjene.
An Insider's Guide to Submodalities

Richard Bandler and Will MacDonald, Meta Publications, 1988. Knjiga obuhvaa irok spektar rada na submodalitetima, ukljuujui promjenu uvjerenja i varijacije fijuk obrasca. Najiscrpniji pregled submodaliteta u ovom tre nutku.

Richard Bandler, Real People Press, 1985. Prireen transkript s predavanja Richarda Bandlera na temu obrazaca submodaliteta, ukljuujui i obrazac fijuka. U razvoju glavnih submodaliteta iznose se neke veoma zanimljive ideje.
An NLP Workbook: Advanced Tehniques Book 1

Phil Boas with Jane Brooks, Metamorphous Press, 1985. Pregled vjebi iz kuta instruktora. Nema uvoda.

258

259

NLPJOSfcPH

O'CONNOR

&

JOHN

btYMOUK

i i L n u i u n H

II

L r

- u

A framework for Excellence Charlotte Bretto, Grinder DeLozier Associates, 1989. Odlian i iscrpan prirunik s materijalima i vjebama za teaj stjecanja zvanja stru njaka. Emotional Hostage Leslie Cameron-Babdler and Michael Lebrau, Future Pace Inc., 1985. Praktina knjiga koja se bavi emocionalnim problemima i problemima meuljudskih odnosa. Vie Empriht Method Leslie Cameron-Bandler, David Gordon and Michael Lebeau, Future Pace Inc., 1985. Detaljne metode modeliranja savrenstva na bilo kojem podruju. Prirunik s pristu pom korak po korak. Know How, Guided Programs to Inventing Your Own Best Future Leslie Cameron-Bandler, Michael Lebeau and David Gordon, Future Pace Inc., 1985. Praktina primjena emprint modela u prehrani i zdravstvu, u odgoju djece i u me uljudskim odnosima. heeling Good about feeling Bad Pat Christoppherson, Golden Egg Publishing, 1987. O integriranju boli i bolnih sjecanja u vlastiti svakodnevni ivot. Results on Target Bruce Dilman, Outcome Publications,1989. Izvrsno, detaljno istraivanje rezultata na poslu i kod kue. Aplications of Neuro-Linguislic Programming Robert Dilts, Meta Publications, 1983. Niz seminara o metamodelu i primjeni NLP-a u poslovanju, prodaji, obrazovanju, pisanju i zdravstvu. Changing Belief Systems with NLP Robert Dilts, Meta Publications, 1990. Knjiga koncipirana poput prirunika o promjenama uvjerenja. Detaljna je, a sadri i obrasce kao to su meta-ogledalo i od neuspjeha do povratne informacije. Roots of Neuro-I.inguistic Programming Robert Dilts, Meta Publications, 1983. Sadrajna knjiga koja obuhvaa tri ranija rada. Prvi obuhvaa NLP materijal s teori jama o radu mozga, drugi opisuje istraivanje EEG itaa i sustava predstava, a trei govori o metamodelu, promijenjenim stanjima svijesti i metafori u terapeutskom kontekstu.

Tools for Dramas Robert Dills and Todd Epstein, Meta Publications, 1991. Bogatstvo strategija i tehnika kreativnosti. Jedan od najaktualnijih prikaza mode liranja. Various NLP Monographs Robert Dilts, Dynamic Learning Center. Spiralno ukoriene monografije: ..Albert Einstein, Neuro-Lingustic Analysis of a Genious"; ,,'lhe Cognitive Patterns of Jesus of Nazareth"; Moshe Feldekrais, NLP of the Body"; NLP and the Life Extension" (with Jaap Hollander); NLP in Trai ning Groups"; ..Overcome Resistance to Persuasion with NLP" (with Joseph Yeager); ,,'lhe Parable of the Porpoise"; ..Spelling Strategy"; Walt Disney, the Dreamer, the Realist and the Critic"; ..Wolfgang Amadeus Mozart". Moete ih nabaviti izravno od izdavaa. Developing Co-operative Relationships Gene Early, published by Gene Early, 1980. Knjiica koja daje prikaz primjene NLP-a u razvoju i odravanju kooperativne sura dnje, kada zajednitvo i dogovor dolaze do izraaja. Ihe Happy Neurotic Geoff Graham, Real Option Press, 1988. Engleska knjiga o aspektima NLP-a. Najvei dio materijala nalazi se u knjizi Using Your Brain for a Change". Trance-Formations: Neuro-Linguistic Programming and the Structure of Hypnosis John Grinder and Richard Bandler, Real People Press, 1981. Prireen izvod s predavanja o hipnozi. Daje jasna i detaljna objanjenja uvoenja u trans s vjebama podijeljenim na manje korake, kao i zanimljive prie i primjere hipnolikih obrazaca. Tehnike koritenja obuhvaaju novo uokvirivanje, generator novog ponaanja, kontrolu bola i amneziju. Turtles all the Way Down John Grinder and Judith DeLozier, Grinder DeLozier Associates, 1987. Prireen transkript s predavanja o njihovim novim istraivanjima o preduvjetima genijalnosti i nunoj mudrosti, stilu i eleganciji koji moraju postojati prigodom pri mjene NLP ideja. Leaves Before the Wind John Grinder, Judith DeLozier and Charlotte Bretto, Grinder DeLozier Associates, 1990. Niz lanaka o NLP-u, hipnozi, izljeenju i vjetinama.

.'(.(I

261

L I I c n A I U nA

NLP-U

Challenge for Excellens S. L. Gunn, Metamorphous Press, 1986. Postizanje savrenstva pomou tjelesne kondicije, uravnoteene fiziologije i odgova rajuih obrazaca misli. Korisna svim nastavnicima koji ele razviti vjetine NLP-a u drutvenim igrama ili igrama na otvorenom. 'Ihe Excellence Principle S. L. Grunn, Excellence Unlimited, 1981. Prirunik na uvodnoj razini, temeljen na pretpostavci da je zabava preduvjet savr enstva. Monster and Magical Stic Steven Heller and Terry Steele, Falcon Press, 1987. Razumljiva i zanimljiva knjiga o hipnozi i transu. The Secret of Creating your Future Tad James, Advanced Neuro-Dynamics, 1989. Saznajte vie o vremenskim crtama kroz metaforine pustolovine Miltona i aro bnjaka. Timeline Teraphy and the Basis of Personality Tad James, Meta Publications, 1988. Detaljan i jasan uvid u vremenske crte, metaprograme i druge obrasce. Nije na uvo dnom stupnju. Fine Tune your Brain Genie Laborde, Syntony Publishing, 1988. Kao nastavak ..Influencing with Integrity", ova knjiga obraduje komunikacijske obrasce, rezultate uklapanja, suglasnosti i metafore. Magic De trustified Byron Lewis and Frank Pucelik, Metamorphous Press, 1982. Uvod u pojedine dijelove NLP-a. Opirno obraduje metamodel, komunikaciju, kako stvaramo mape svijeta, sustave predstava i znakove pristupanja. NLP: Tlie Wild Days, 1972.-1981. Terry Mc Cindon, Meta Publications, 1989. Kratak, anegdotski prikaz Johnove i Richardove suradnje od samog poetka. Golf The Mind Game Tennis: Tlie Mind Game Marlin M. Mackanzie with Ken Denlinger, Dell, 1990. Primjena u sportu. Razumljivo i onima koji nisu proli NLP obuku.

Vie Art of the Possible Dawna Markova, Conari Rress, 1991. Ovo je najopirnija studija komunikacijskih obrazaca utemeljenih na sustavima predstava, ukljuuje i otkrivanje vlastitih obrazaca. Basic Techniques: An NLP Workbook Linnaea Marwell-Mell, Metamorphous Press, 1992. Prirunik i kaseta s namjerom poduke u temeljnim tehnikama novog uokvirivanja, usidravanja, znakova pristupanja i metamoela. Introducing Neuro-Linguislic Programming Joseph O'Connor and John Seymour, Mandala, 1990. Odlian uvod u NLP za poetnike. Obuhvatna, jasna i razumljiva knjiga. Sadri pre gled svih glavnih obrazaca. Dobra kao prirunik: dio o NLP literaturi od neizmjerne je vanosti, sadri vodi za izbor teajeva i opiran rjenik NLP pojmova. Izravno je moete nabaviti u Udruzi John Seymour. Practotoner Manual for lntroductiory Patterns in NLP Maryann Reese and Carol Yancar, Southern Press, 1986. Prirunik sastavljen na temelju teaja za stjecanje zvanja strunjaka, ad memoire za teaj. Programmers Pocket Summary Maryann Reese and Alan Densky, Reese and Densky. 1986. Mali, nepovezan prirunik s osnovnim NLP obrascima u obliku recepata. Nije za poetnike. Awaken the Giant Within Antony Robbins, Simon and Schuster, 1992. Knjiga o strukturi sudbine i znanosti neuroasocijativnog uvjetovanja (NAC!). Uzbudlji vo i nadahnjujue tivo, iako nije iskljuivo o NLP-u. Unlimited Power Antony Robbins, Simon and Schuster, 1986. Dobar prikaz temeljnih naela NLP-a i osobne primjene. Napisana osobnim i neposre dnim stilom, s mnogo anegdota. Cognitive Harmony Jerry Stocking, Moose Ear Press, 1991. Podnaslov An Adventure in Mental Fitness". Daje uvod u NLP koncepte u kontekstu osobnog razvoja. Various NLP Monographs Wyatt Woodsmall, Self published Business Applications of NLP", The Science of Advanced Behavioral Modelling"; Me-

262

263

N L K J U i t f M U . U N N U K & J U ti W ) t 1 IVI U U K

U I t H A I U KA U N L P - U

taprogram"; ..Language Patterns and Timeline lherapy"; ..Strategies"; ..Lifeline Thera py"; ..Beyond SElf Awareness". Moe se nabaviti kod Advanced Behavior Modelling. Basic Teclmiques, Book II Clifford Wright, Metamorphous Press, 1989. Skup vjebi s teaja za stjecanje zvanja strunjaka. Najbolje je raditi u skupinama od dvoje-troje ljudi. 'Hanking About Thinking with NLP Joseph Yeager, Meta Publications, 1985. Knjiga koja prije obraduje duh, naela NLP-a, posebice u svijetu poslovanja, nego odre ene tehnike. Zanimljiv pogled ako su vam ideje NLP-a ve poznate.

Influencing with Integrity Genie Laborde, Syntony Publishing Co., 1984. Podnaslov Menagment skills for communication and negotiation". Dobar uvod u NLP u kontekstu poslovanja. Napisana jasnim stilom, obraduje teme kao to su cilje vi, uzvrat, otrina i fleksibilnost te njihovu primjenu na sastancima i pregovorima. 90 Days to Communications Excellence Genie Laborde, Syntony Publishing Co., 1985. Nastavak prirunika ..Influencing with Integrity": predstavlja ulnu otrinu i obrasce prepoznavanja u malim, lako savladivim cjelinama. Rapport on the Telephone Genie Laborde, Syntony Publishing Co., 1991. U obliku notesa: svaka stranica obraduje neku pojedinanu vjetinu, od postavljanja ciljeva do iskoraka, navoenja i prikupljanja primjera. Jednostavna primjena NLP-a u telefonskim razgovorima. Performance Managrnent Michael Mc Master, Metamorphous Press, 1986. Komunikacija i obuka u menadmenlu pomou NLP-a i drugih srodnih pristupa. Unlimited Selling Power D. Moine and K. Lloyed, Prentice-Hall, 1990. Podnaslov How to Master Hypnotic Selling Strategies". Primjenjuje Miltonov mo del u kontekstu prodaje. Modern Persuasion Strategies J. Moine and J. Herd, Prentice-Hall, 1985. Najbolja knjiga o osobnom utjecaju u kontekstu prodaje. Jasan uvod u temu hipnotikih jezinih obrazaca u svakodnevnom ivotu. No Experience Necessary Scott Nelson, Meta Publication, 1990. Tehnike za postizanje uspjeha u telemarketingu. The Magic of Rapport J. Richardson and J. Margoulis, Meta Publication, 1988. Stvaranje uzvrata i hipnotike tehnike uvjeravanja. Sales: The Mind's Side James E. Robertson, Metamorphous Press, 1989. Obraduje psihologiju i mentalnu obuku primijenjenu u prodaji. Usredotouje se vie na prodavae nego na strategije prodaje.

NLP U POSLOVANJU I TRGOVINI Green Light Selling Don Aspromonte and Diane Austin, Cahill Mountain Press, 1990. NLP u procesu prodaje, posebice koristan za one prodavae koji poznaju svoj proi zvod, trite i znaju da mogu bolje. Beyond Selling Dan Bagley and Edward Reese, Meta Publication, 1987. Dobro napisana knjiga o pristupu NLP-u za stjecanje i zadravanje klijenata. Instant Rapport Michael Brooks, Warner Books, 1989. Opiran pregled vjetina uzvrata i usidravanja. What I hey Don't Teach You in Sales 101 Steven Droydck, Joseph Yeager and Linda Sommers, McGraw Hill, 1991. Jedan od najboljih i najopirnijih prikaza primjene NLP-a u prodaji. Sadri i odlian dio o napredovanju". Making the Message Clear James Either, Grinder DeLozier Associates, 1987. NLP disciplina primijenjena u svijetu poslovanja, uglavnom se odnosi na verbalnu komunikaciju. Precision: A New Approach to Communications John Grinder and Michael Master, Precision Models, 1980. Sustavni obrazac za prikupljanje informacija. Knjiga je napisana u svrhu usavrava nja poslovnog planiranja, upravljanja i sastanaka.

264

265

N L f . J U i t K r l U l U N N U n & JUHN i fc T M U U K

Successful Selling with NLP Joseph O'Connor and Robin Prior, Thorsons, 1995. Koritenje NLP-a u poveanju usuglaenosti zadovoljstva u trgovakom zanimanju. Praktian prirunik, ali opirno obraduje i proces prodaje, razloge kupnje, ciljeve i vrijednosti, kao i menadment u trgovanju. Training with NLP Joseph O'Connor and John Seymour, Thorsons, 1994. Prirunik i praktini vodi s opirnim prikazom temelja obuke. Postoji poglavlje o vjetinama prezentacije, planiranja i procjenjivanja rezultata obuke.

Daje rezultate modeliranja nadarenih glazbenika, potpun prikaz strategije glazbe nog pamenja i kako ga poduavati. Priloena je snimka procesa modeliranja. The Carnival D. Spence, Southern Institute Press, 1987. Pria koja obuhvaa NLP tehnike s namjerom predstavljanja NLP ideja djeci.

NLP U OBRAZOVANJU Master Teaching Techniques B. Cleveland, Connecting Link Press, 1984. Prirunik za nastavnike: daje primjenu osnovnih elemenata NLP-a u nastavi. Vje be iz knjige daju najbolje rezultate u malim skupinama. Righting the Educational Conveyor Belt Michael Grinder, Metamorphous Press, 1989. Dobra i detaljna primjena NLP ideja u nastavi. Korisna, zanimljiva i praktina knjiga. Meta-Cation: Prescriptions for Some Ailing Educational Processes Sid Jacobsen, Meta Publications, 1983. NLP ideje, kao to su, primjerice, metafore, sidra, sustavi predstava i navoena mata, te njihova primjena u individualnom obrazovnom savjetovanju. Meta-Cation 2 Sid Jacobsen, Meta Publications, 1987. Nastavak u kojemu su dani prikazi novih primjena i dostignua. Super-Teaching Eric P. Jensen, Turning Point for Teachers, 1988. Prirunik NLP-a, ubrzanog uenja i drugih tehnika koje se mogu koristiti u nasta vi, s praktinim idejama. Classroom Magic Linda Lloyd, Metamorphous Press, 1989. Primjena NLP-a u planiranju satova u osnovnoj koli. Daje mnogo ideja za razvija nje vjetina uenja kod djece. Listening Skills in Music Joseph O'Connor, Lambent Books, 1989.

NLP U Z D R A V S T V U ITERAPEUTSKOJ PRAKSI Virginia Satir: The Patterns of her Magic Steve Andreas: Scinece and Behaviour, 1992. Potpun transkript rada Virginije Satir sa zaboravnim roditeljima". Daje detaljne komentare i istie mnoge obrasce. Metamedicine Vida Baron, Barez Publishing Company, 1990. Jednostavni i temeljni okviri s primjenom u medicini. Solutions L. Cameron-Bandler, Futur Pace Inc., 1985. Ovo je revidirano i proireno izdanje knjige They Lived Happily Ever After". Jasan i detaljan prikaz primjene NLP-a za ljude s problemima u emotivnim vezama i sa seksualnim problemima. Beliefs: Pathways to Healtand Wellbeing Robert Dilts, Real People Press, 1990. Knjiga je dobro opisana ve samim svojim naslovom: kako uvjerenja utjeu na zdravlje. 'Iherapeutic Metaphors David Gordon, Meta Publications, 1978. Predstavlja model stvaranja jakih metafora koje pomau dolaenju u kontakt s vlasti tim izvorima. Daje opis kako koristiti sinesteziju, sustave predstava i submodalitete. Patterns of Hypnotic Techniques of Milton H. Erikson M.D., Volume 1 John Grinder and Richard Bandler, Meta Publications, 1975. Jasan prikaz Miltonovih neodreenih jezinih obrazaca. Osnove uvoenja transa u tehniku iskoraivanja i navoenja, s objanjenjima o ometanju dominantne hemi sfere i pristupanju nedominanlnoj hemisferi. Uvrten i dio njegovog rada s Aldousom Huxleyjem. Drugi je dio u pripremi. Pattern of Hypnotic Techniques of Milton H. Erikson M.D., Volume 2 John Grinder, Richard Bandler and Judith DeLozier, Meta Publications, 1977. Nastavak s iscrpnijim i vie tehnikim detaljima, uz izvode iz terapeutske prakse.

266

267

Irresistible Communications Creative Skills for Health Professional Mark King, Larry Novick and Charles Citrenbaum, W. B. Saunders & Co., 1983. Jasan i praktian uvod u NLP i komunikaciju za lijenike, medicinske sestre i soci jalne radnike. Get the Results yuo want: A Systematic Approach to NLP K. Kostere and L. Malatesta, Metamorphous, 1992. Jasan uvod u NLP za terapeute s izvodima iz prakse. Maps, Models and the Structure of Reality K. Kostere and L. Malatesta, Metamorphous Press, 1992. Prilino jednostavno objanjenje filozofskih konotacija NLP-a i njihovog odnosa s tehnikama. Practical Magic Steven Lankton, Meta Publications, 1980. Podnaslov: A translation of basic NLP into clinical psychoterapy" Obraduje primjenu uzvrata, sustava predstava, sidara, metamodela, strategija, tran sa i metafora u psihoterapiji. Facticity: A Door to Mental Health and Beyond Ragini Elizabeth Michelis, facticity Training, 1991. Knjiga o identificiranju i integriranju svijetlih i tamnih strana vlastite osobnosti. Changing With Families Virginia Satir, John Grinder and Richard Bandler, Science and Behaviour Books, 1976. Izvrstan opis rada Virginije Satir. Detaljno se obraduje klasifikacija sustava predsta va u obiteljima i neverbalno ponaanje. Your Balancing Act: Discovering New Life through Five Dimensions of Wellnes Carolyn Taylor, Metamorphous Press, 1989. Prikazuje model zdravlja pomou sustava uvjerenja; pet dimenzija: fizika, men talna, emocionalna, drutvena i duhovna. Umjeno koristi Disneyjev lik Gimminy Cricet.

NLP RJENIK
a n a l o g a n neprestano variranje izmeu krajnjih vrijednosti, poput prekidaa za svjetlo s ureajem za podeavanje jakosti jaine svjetla. a u d i t i v a n odnosi se na ulo sluha. b e z d i s t a n c e biti unutar nekog dogaaja, tako da na njega gledamo vlastitim oima potpuno ga ulno proivljavajui. c j e p k a n j e , dijeljenje ili k o r a a n j e mijenjanje percepcije kretanjem gore-dolje po logikim razinama. Korak prema gore podrazumijeva prelazak na viu razinu, koja obuhvaa ono to prouavamo. Korak prema dolje predsta vlja silazak na niu razinu do jo odreenijeg primjera onog to proua vamo. To moemo uiniti na temelju lana ili klase, ili dijela i cjeline. cilj odreeni eljeni ishod utemeljen na ulima u skladu s krite rijima oblikovanosti. d i j e l o v i dijelovi osobnosti s ponekad oprenim namjerama. d i g i t a l a n varijacije izmeu dvije krajnje vrijednosti, poput preki daa koji je ukljuen ili iskljuen. d i s t a n c i r a n promatranje doivljaja ne unosei se u njega, sluanje sa strane. drugi stav razumijevanje svijeta iz kuta drugog ovjeka, u kontaktu i suglasju s njegovom stvarnou. Jedan od tri perceptivna stava.

d u b i n s k a s t r u k t u r a potpun jezini oblik izjave iz kojeg se izvodi povrinska struktura. ekologija briga za sveukupne odnose ljudi i okoline. Koristi se i za unutarnju ekologiju, sveukupnost odnosa izmeu osobe i njezinih misli, strategija, ponaanja, sposobnosti, sustava vrijednosti i uvjerenja.

268

269

RJENIK

elicitacija

evociranje odreenog stanja ponaanjem. Skupljanje informacija neposrednim promatranjem neverbalnih znakova ili postavljanjem pitanja. znanost koja prouava kako znamo ono to znamo.

kinestetiki

ulo osjeta, dodira i unutarnji osjeti, kao to su zapam ene predodbe, emocije i osjeaj ravnotee. vidi: cjepkanje, dijeljenje.

epistemiologija

koraanje

fizioloki odnosi se na tjelesni aspekt osobe. f o n o l o k e d v o s m i s l e n o s t i dvije rijei koje isto zvue, ali imaju razliito znaenje. gnstativni identitet odnosi se na ulo okusa. predodba o sebi.

k o r a k u b u d u n o s t mentalno uvjebavanje cilja kako bismo osigurali ostvarenje eljenog ponaanja. k r i t e r i j o b l i k o v a n o s t i nain na koji razmiljamo i izraavamo neki cilj koji pridonosi ostvarenju. ini osnovu uklapanja ciljeva i modela dobiti/dobiti.
kriteriji o n o to vam je bitno u o d r e e n o m kontekstu.

i n t e r p u n k c i j s k e d v o s m i s l e n o s t i dvosmislenost koju dobivamo spajanjem dviju reenica u jednu, zbog ega dolazi do nejasnoa u znaenju. iskorak ostvarivanje i odravanje uzvrata s drugom osobom tijekom odreenog vremena tako to se pridruujemo njezinom modelu svijeta. Iskoraiti moemo u tuda uvjerenja, ideje ili ponaanje. izostavljanje dijela iskustva iz naeg govora ili misli.

logika razina

neto je na vioj logikoj razini ako ukljuuje neto s nie razine.

m a p a s t v a r n o s t i ( m o d e l s v i j e t a ) jedinstvena predodba o svijetu svojstvena odreenom ovjeku i stvorena na temelju individualnih percepcija i iskustava. meta postojanje na drukijoj logikoj razini u odnosu na neto. znanje o znanju: vjetina i umijee objanjavanja.

tnetakognicija izostavljanje metamodel i z o t r a v a n j e u l a proces uenja kako uiniti profinjenija i korisnija razlikovanja ulnih informacija iz okoline. izvori svako sredstvo koje pomae u ostvarenju nekog cilja: fizio logija, stanja, misli, strategije, iskustva, ljudi, dogaaji ili predmeti u vlasnitvu.

model koji identificira jezine obrasce zbog kojih znaenje u procesu komunikacije postaje nejasno; izvrtanje, izostavljanje i uopavanje, kao i specifina pitanja koja slue za razjanjavanje i preispitivanje nejasnoe i povezivanje jezika s ulnim doivljajem i dubinskom strukturom.

i z v o r i n o s t a n j e ukupno neuroloko i fiziko iskustvo neke osobe kada se osjea (resursno stanje) sposobnom ostva riti neki cilj. izvrtanje proces netonog predoivanja neega u unutarnjem isku stvu, tako da nas to ograniava. tono prepoznavanje raspoloenja drugih ljudi itanjem neverbalnih znakova.

m e t a p r o g r a m i uobiajeni sustavni filteri kroz koje promatramo svoja iskustva. m e t a f o r a posredno komuniciranje putem prie ili jezinih figura koje sadre usporedbe. NLP u ovu kategoriju ukljuuje usporeivanje po slinosti, parabole i alegorije. M i l t o n o v m o d e l za razliku od metamoela, predstavlja umjeno koritenje jezinih obrazaca radi iskoraivanja u iskustvo druge osobe i pristupanja izvorima nesvjesnog. m o d a l n i o p e r a t o r lingvistiki pojam za rijei koje oznaavaju ono to se smatra moguim (moemo, ne moemo).

kalibracija

k a o d a " o b r a z a c pretvaranje da se odreen dogaaj dogodio potie stvaralako pronalaenje rjeenja tako to se pre preke otklanjaju u mislima.
270

271

NLP

JOSEPH O'CONNOR & JOHN SEYMOUR

i u i. v- i < i r\

m o d e l s v i j e t a ( m a p a s t v a r n o s t i ) jedinstvena predodba svijeta koju ima svaki ovjek na temelju individualnog razumijevanja i iskustva. m o d e l i r a n j e praktian i koristan opis kako neto funkcionira. Uopen, detaljan ili izvrnut primjer. namjera svrha, eljeni ishod nekog postupka.

n o v o u o k v i r i v a n j e k o n t e k s t a mijenjanje konteksta neke tvrdnje kako bismo joj dali drugo znaenje postavljajui pitanje: ,,U kom bi sluaju ovakva reakcija odgovarala?" n o v o u o k v i r i v a n j e s a d r a j a davanje drugog znaenja nekoj tvrdnji time to se naglasak stavlja na drugi dio njezinog sadraja. o b j e d i n j a v a j u e p o l j e okvir koji objedinjuje, trodimenzionalna matrica neurolokih razina, perceptivnih stavova i vremena. ogleanje precizno usklaivanje s pojedinanim obrascima ponaanja druge osobe.

n a v o d i ( c i t a t i ) definicija ovog pojma kae: Lingvistiki obrazac pomou kojeg izraavamo poruku kao da je netko drugi to rekao." navoenje mijenjanje svojih postupaka kada je ostvaren uzvrat da bi ih druga osoba slijedila.

o k v i r predstavlja kontekst ili nain kako neto razumijemo: okvir cilja, okvir uzvrata, okvir rekapitulacije itd. olfaktoran odnosi se na ulo mirisa.

n e o d r e e n e i m e n i c e imenice iz kojih ne moemo jasno razabrati na koga se odnose. n e o d r e e n i g l a g o l i glagoli uz koje ne stoji nikakav prilog, ne zna se kada se neto dogodilo. Proces nije odreen. nuna raznolikost nesvjesno fleksibilnost misli i ponaanja.

o p i s u t e m e l j e n n a u l i m a informacija koju je mogue izravno promatrati i provjeriti ulima. Drukije je ako kaemo: Usne su joj vrsto stegnute, zubi se malo vide, a krajevi usana su joj vii nego to je uobiajeno", ili ako kaemo: Ona je sretna", to predstavlja interpretaciju. perceptivni filteri jedinstvene ideje, iskustva, uvjerenja i jezik koji oblikuju model stvarnosti.

sve to nije dio svijesti u danom trenutku.

n e u r o l i n g v i s t i k o p r o g r a m i r a n j e znanost o savrenstvu i model strukture iskustva nekog ovjeka. n e u r o l o k e r a z i n e poznate i kao razliite razine iskustva; okolina ponaanje, sposobnosti, uvjerenja, osobnost i duhovnost. n e u s u g l a e n o s t odreene sumnje glede nekog cilja, nemogunost posvemanjeg posveivanja neemu, unutarnji sukobi koji se oituju u ponaanju. n o m i n a l i z a c i j a jezikoslovni pojam za proces pretvaranja glagola u apstraktnu imenicu i za imenicu koja je nastala na taj nain. n o v i k o d opis NLP-a u knjizi Kotrljanje sve do dolje" Johna Grindera i Judith DeLozier. n o v o u o k v i r i v a n j e mijenjanje odnosnog okvira kako bi se dobilo novo znaenje.

p e r c e p t i v n i s t a v o v i promatrati moemo s vlastitog stajalita (prvi stav), neijeg tueg (drugi stav), ili sa stajalita objektivnog, blagonaklonog promatraa (trei stav). p o k r e t i oiju k a o z n a k o v i p r i s t u p a n j a pokreti oima u odreenom pravcu koji ukazuju na vizualni, auditivni ili kinestetiki nain razmiljanja. ponaanje radnje koje obavljamo, ukljuujui i misaone procese.

p o s t u l a t r a z g o v o r hipnotiki jezini oblik, pitanje koje se tumai kao zapovijed. p o v r i n s k a s t r u k t u r a jezikoslovni pojam za govornu ili pisanu komunikaciju koja nastaje iz dubinske strukture kao rezultat izoslavljanja, izvrtanja i uopavanja.

272

273

K J t l N I K

p r e d i k a t i rijei zasnovane na ulima koje ukazuju na uporabu jednog od sustava predstava. preklapanje koritenje jednog sustava predstava kako bismo pristu pili drugom, primjerice, stvaranje slike nekog dogaaja kako bismo uli zvukove.

trans

promijenjeno stanje, usredotoenje na nekoliko unutarnjih stimulansa. promatranje svijeta sa stajalita distanciranog i blago naklonog promatraa. Jedan od tri perceptivna stava.

trei stav

p r e t p o s t a v k e ideje ili tvrdnje koje se moraju shvatiti kao takve kako bi komunikacija dubila smisao. p r i m a r n i s u s t a v sustav predstava kojeg pojedinac obino koristi za razmiljanje na svjesnoj razini i za organiziranje osobnog iskustva. prvi stav razumijevanje svijeta samo iz svog kuta gledanja, u kontaktu s vlastitom unutarnjom stvarnou. Jedan od tri perceptivna stava.

t r o s t r u k i o p i s proces razumijevanja nekog iskustva kroz prvi, drugi i trei stav. uvjerenja uklapanje uopavanje slike o svijetu i naelima koja u njoj vladaju. podravanje ponaanja drugog ovjeka kako bi se poveao uzvrat. ogledanje neijeg govora tijela tako to inimo

ukrizano ogledanje

pokrete drukije vrste, primjerice cupkanje nogom u ritmu govora druge osobe. u n i v e r z a l n i k v a n t i j i k a t o r jezikoslovni pojam za rijei kao to su svaki" i svi" koje ne doputaju iznimke. Jedna od kategorija metamoela. u n u t a r n j a p r e d s t a v a obrasci informacija koje stvaramo i skladitimo u mislima, zajedno sa slikama, zvukovima, osjetima, mirisima i okusima. uopavanje proces izdvajanja odreenog iskustva kao predstavnika cijele ldase iskustava. sustav predstava koji informaciju dovodi svijesti.

r e k a p i t u l a c i j a saimanje i razmatranje koritenjem informacije i kljunih rijei drugih ljudi. sinestezija automatska povezanost razliitih ula. sintaktiki dvosmislena reenica.

sintaktika dvosmislenost

s l o e n a e k v i v a l e n c i j a dvije izjave za koje se smatra da imaju isto znaenje, primjerice: Ne gleda u mene, znai ne slua me." s u s t a v i p r e d s t a v a nain na koji se informacije kodiraju u mozgu koritenjem jednog od pet ula: vizualni, auditivni, kinestetiki, olfaktorni i gustativni. sposobnost uspjena strategija za izvoenje nekog zadatka.

upravljaki sustav

u s u g l a e n o s t stanje posvemanje iskrenosti i ujedinjenosti svih aspekata osobnosti, ustremljenih ka zajednikom cilju. usidrivanje proces povezivanja poticaja ili predstave (unutarnje ili vanjske) s nekom reakcijom, koja time biva pokrenuta.

s t a n j e kako se osjeamo, nae raspoloenje. Sveukupni neuroloki i fiziki procesi u bilo koje doba. Stanje utjee na sposobnosti i na tumaenje iskustva. strategija sklop misli i ponaanja s namjerom ostvarenja odreenog rezultata.

u s k l a i v a n j e c i l j e v a proces usklaivanja razliitih ciljeva, traenja najboljeg rjeenja. U pregovorima ini temelj modela dobiti/dobiti. u s r e d o t o e n o s t n a s e b e stanje blagog transa kada je pozornost usmjerena prema vlastitim mislima i osjeajima. u s r e d o t o e n o s t n a v a n j s k i s v i j e t stanje kada su pozornost i ula okrenuti prema vanjskom svijetu.

s u b m o d a l i t e t posebna obiljeja u okviru svakog sustava predstava, kvaliteta naih unutarnjih predstava, najmanji gradivni blok naih misli. svjestan bilo to to je trenutano dio nae svijesti.

274

275

uzvrat

proces ustanovljavanja i odravanja odnosa povjerenja i uzajamnog razumijevanja, sposobnost izazivanja reakcije druge osobe.

v e s t i b u l a r n i s u s t a v sustav predstava koji se odnosi na osjeaj ravnotee. viestruki opis vizualizacija vizualan vrijednosti opisivanje iste stvari iz vie kutova. proces stvaranja slika u mislima.

O A U T O R I M A I NJIHOVOJ SAVJETODAVNOJ PRAKSI NA PODRUJU POSLOVANJA


Joseph O'Connor vodei je autor, instruktor i savjetnik na podruju

odnosi se na ulo vida. ono to nam je bitno.

NLP-a, komunikacijskih vjetina i sustavnog miljenja. On je kvalifi cirani instruktor NLP-a. D i p l o m i r a o je p r i r o d n e znanosti i s u r a d n i k je Kraljevskog glazbenog koleda. Njegov pionirski rad na primjeni NLP-a u sportu i glazbi doveo je do modeliranja v r h u n s k i h tenisaa i nadarenih glazbenika: svoja je istraivanja upotrijebio za mentalni trening atletiara, gla zbenika i za poboljanje vjetina pouavanja u poslovanju. Joseph je oaran samostalnim uenjem i n a i n o m na koji se o n o p o vezuje s institucionaliziranim uenjem, a posebice time kako inter net i namjenski napravljeni raunalni softwarei to olakavaju. Joseph radi po itavom svijetu: Europi, Americi i Aziji. Za svoj rad dobio je 1996. medalju Nacionalnog instituta za drutveno upravlja nje u Singapuru. Napisao je devet knjiga, prevedenih na 13 jezika i zainteresiran je za sve to postoji na Zemlji. Vodi site: NLP i sustavno razmiljanje, a moete ga nai na adresi: http://www.lambent.com

v r e m e n s k a c r t a nain kako skladitimo slike, zvuk i osjete vezane za nau prolost, sadanjost i budunost. z n a k o v i p r i s t u p a n j a nain na koji disanjem, dranjem, kretnjama i pokretima oiju svoje tijelo usuglaavamo s odreenim nainom razmiljanja.

Ostale knjige: Not Pulling Strings Leading with NLP Training with N L P (with John Seymour) Successful Selling with N L P Practical N L P for Managers (with Ian M c D e r m o t t ) Principles of N L P

276

277

N L P J O S E P H

O'CONNOR

&

JOHN

SEYMOUR

H u i u m m H

n j i n u v u j

JHVJLIUUAVNUJ

r K A K J I N A

K U U K U U U

POSLOVANJA

N L P and Healt (with Ian M c D e r m o t t ) The Art of Systems Thinking (with Ian M c D e r m o t t ) Videokasete Listening Skills in Music Audiokasete Leading with N L P An I n t r o d u c t i o n to NLP (with Ian M c D e r m o t t ) NLP, Healt a n d Well-being (with Ian M c D e r m o t t )

Osmiljavanje obuke kako bi se rezultati mogli prenositi dalje, ili osposobljavanje vaih instruktora za voenje teajeva. Software Namjenski napravljen software prua velike m o g u n o s t i za pobolja nje procesa poslovanja. Mi stvaramo software koji koristi tehnologiju na najuinkovitiji nain. Stvorili s m o software za ocjenjivanje, o b u k u i postavljanje ciljeva. Kontaktirajte Josepha O ' C o n n o r a : C/o L a m b e n t Training 4 C o o m b e Gardens

SAVJETOVANJE I O B U K A U POSLOVANJU

New Maiden Surrey K T 3 4 A A E-mail: lambent@well.com Internet: http://www.lambent.com John S e y m o u r j e d a n je od najpoznatijih profesionalnih instruktora NLP-a u Velikoj Britaniji. On je vii i n s t r u k t o r NLP-a, savjetnik u poslovanju, govornik, autor i utemeljitelj U d r u g e John Seymour, naj starije organizacije za o b u k u NLP-a u Britaniji. John organizira p r o fesionalnu o b u k u N L P vjetina od 1985. godine. Crpei iz svog b o gatog iskustva u poslovanju i obrazovanju, o d r a o je vie tisua dana obuke i uputio desetine tisua ljudi u to p o d r u j e . Takoer, surauje s blue chip k o m p a n i j a m a i savjetodavnim organizacijama. John je izabran da na nacionalnoj razini uvede N L P u p o d r u j a zdravstva i obrazovanja. Njegovo N L P obrazovanje ukljuuje o b u k u s obojicom glavnih p o kretaa NLP-a. On je diplomirani N L P i n s t r u k t o r (dvaput), diplo m i r a n i N L P vii instruktor, lan Sjevernoamerike u d r u g e za NLP, a obnaa funkciju savjetnika m e u n a r o d n o g N L P asopisa NLP World". 5 d i p l o m o m postdiplomskog stupnja iz obrazovanja i psihologije, John ima d a r za pouavanje - sloene vjetine zaista pojednostavlju je i ini ih nadahnjujuima. Njegova strast ukljuuje brzu evoluciju

Mi p r u a m o irok spektar savjetodavnih usluga za rjeavanje proble ma u poslovanju i za poboljanje poslovnih procesa. Obuka NLP obuka Neprestan razvoj tima kroz rad u manjim s k u p i n a m a Sastanci za pokretanje projekata - kristalizacija ciljeva i stvaranje m a p e p o e t n o g projekta Sastanci za sastavljanje tima Poboljanje individualnih vjetina kroz o b u k u i vjebanje Poduavanje pojedinaca i skupina Namjenska o b u k a
MODELIRANJE

Modeliranje v r h u n s k i h izvoaa. Otkrivanje o n o g to ih ini tako uspjenim, tako da se njihove vjetine m o g u prenijeti svima kojima su p o t r e b n e . To je m o g u e uiniti u bilo kojem podruju, primjerice, uslunoj djelatnosti, m e n a d m e n t u i prodaji. Modeliranje savrenstva u poslovanju. Pronalaenje naela procesa i sustava koji d o b r o funkcioniraju u organizaciji tako da se, po p o t r e bi, m o g u iskoristiti.

278

279

N L P _ . J ( J b h H H U ' L U N N U K & J U H N > t r NI U U K

o s o b n o g i organizacijskog razvoja. On udruuje irok spektar vjeti na i znanja u svom poslu, to vodi k j e d i n s t v e n o m stilu NLP-a, koji stoga ima kvalitetu irine, d u b i n e i integriteta. U d r u g a John S e y m o u r Prva osnovana organizacija za N L P o b u k u u Velikoj Britaniji s ci ljem pruanja najvie m o g u e kvalitete N L P o b u k e za profesionalnu komunikaciju. JSA teaj za stjecanje d i p l o m e p o t p u n o je priznat od britanske U d r u g e za N L P (ANLP). Razvili su jedinstven teaj Ubrza nog razvoja osobnosti. Moe se pretpostaviti da je ulaganje u te ge nerativne vjetine vae najbolje ulaganje uope. Za sve teajeve daje se jamstvo p o t p u n o g vraanja novca. Seminari NLP-a za javnost Besplatne broure o profesionalnim teajevima NLP-a u L o n d o n u i Bristolu. Termini intenzivnih dvodnevnih uvodnih teajeva Tri estodnevna teaja za stjecanje NLP diplome, koji je u istom rangu: d v a d e s e t o d n e v n i h o b u k a za stjecanje d i p l o m e strunjaka teajeva za instruktore d v a d e s e t o d n e v n i h o b u k a za stjecanje d i p l o m e vieg strunjaka p r o g r a m a za p o m o n i k e (za razinu strunjaka i vie razine). Savjetodavne usluge, obuka u vaoj kui po vaoj mjeri D o s t u p n i i na nacionalnoj i na m e u n a r o d n o j razini: Besplatni savjet kako koristiti NLP u ostvarivanju uinkovitih rezultata Dranje govora Provoenje promjena i k u l t u r n e promjene O b u k a instruktora Uvod u N L P Dijagnosticiranje ireg spektra opih p r o b l e m a u poslovanju i ukalu pljena praktina rjeenja Individualna o b u k a direktora

Proizvodi: Knjige: ..Introducing N L P " i ..Training with N L P " Video: NLP in Education" John Seymour Associates Ltd., 17 Boyce Drive Bristol BS2 9XQ E-mail: jsa@netgates.co.uk Web site: http://www.hollis.co.uk/jsa

280

281

You might also like