PRODOR RIMLJANA U ISTRU

29.5.2012.
Anela Jokanovi Gerometta mentor: prof. Katarina

NAJSTARIJI ZAPISI O ISTRI

Hekatej iz Mileta, 7. st. pr. Kr. Stjepan Bizantinac, 6. st. pr. Kr. grki pisci, 4. st. pr. Kr.

mit o Argonautima drugo ue Dunava u Jadran (Istros); Kolhiani osnivaju grad Polai

POVIJESNI NARODI U ISTRI

HISTRI, LIBURNI I JAPODI indoeurposka skupina naroda, 12. st. pr. Kr. Iliri? utjecaj Veneta sa sjevera stoarstvo, poljoprivreda i trgovina naselja gradinskog

Povijesni narodi u Istri i pojedina histarska plemena

POVIJESNI NARODI U ISTRI

GUSARENJE pljakali grke i rimske lae i ometali im plovidbu titili prevlast ispred svojih obala tzv. liburnska talasokracija
Replika histarske lae

HISTRI

12.-11. st. pr. Kr. nastanili se na istarskom poluotoku koji po njima dobija ime vie manjih plemena u politikom, gospodarskom i kulturnom savezu Plinije Stariji imenuje histarska plemena:
Fekusi (Fecusses) zalee Pule Menonkaleni (Menoncaleni) Poretina Katali (Catali) zalee Kopra

HISTRI

Prije rimske vlasti naselja dobijala imena po etnikim skupinama s tog podruja pa je mogua podjela Histra na: Polates na jugu (Pula) Parentine na zapadu (Pore) Piquentine na sjeveru (Piquentum stari naziv za Buzet) gradine: Nezakcij, Pula, Picugi kod Porea, Beram, Faverija i Mutila (Raa i Medulin?)

HISTRI

histarske luke: Budave kod Valture, Medulinski, Pulski i Limski zaljev, ue rijeke Mirne kod Novigrada trgovina, ponajvie s Grcima gusarenje naoruanim laama nadzirali more oko june Istre 2. st. pr. Kr. procvat nadziru itav istarski poluotok

HISTARSKI RATOVI
PRVI HISTARSKI RAT 221. g. pr. Kr. Histri privlae pozornost Rimljana pljakanjem rimske lae sa itom poetak rata napad na histarske luke Publije Kornelije i Marko Muncije Histri ubrzo povratili prevlast nad sjevernim Jadranom

HISTARSKI RATOVI
DRUGI HISTARSKI RAT 183. g. pr. Kr. izgraena Akvileja svrha: baza za napade na Histre radi irenja rimske prevlasti na istonoj obali Jadrana 178. g. pr. Kr. rimski napad i s kopna i s mora; Rimljani ulaze u histarsko podruje Aulo Manlije Vulzon Histri na elu s Epulonom napadaju rimski tabor; Rimljani ga ubrzo ponovno osvajaju

HISTARSKI RATOVI
DRUGI HISTARSKI RAT 177. g. pr. Kr. u proljee poinje novi rimski napad Rimljani osvajaju i unitavaju gradinu po gradinu bitka za Nezakcij Rimljani skrenuli tok rijeke kojom se Nezakcij opskrbljivao vodom? Epulon predvidio poraz i naredio svojim vojnicima da pobiju ene, djecu i sebe i sam Epulon si oduzeo ivot

HISTARSKI RATOVI
TREI HISTARSKI RATOVI 171. g. pr. Kr. konzul Gaj Kasije Longin u pohodu na Makedoniju putem napao zemlje Karna, Histra i Japoda 3 naroda alju poslanike u Rim da se poale Senatu na Longinov napad Protiv Longina u Senatu pokrenut postupak Senat se ogradio od njegovog neovlatenog napada

HISTARSKI RATOVI
ETVRTI HISTARSKI RAT 129. g. pr. Kr. konzul Gaj Sempronije Tuditan poduzeo vojni pohod protiv Japoda putem pokorio Histre iz sjeverne Istre na granici s Japudijom (dananja Lika i Gorski kotar) Veina Histra ipak priznala rimsku vlast ve nakon 3. histarskog rata 177. g. pr. Kr.

Konani rimski trijumf tek 35.-34. g. pr. Kr. Oktavijan ujedinio rimsku vlast od Akvileje do rijeke Krke

RIMSKO UREENJE ISTRE

ve 221. g. pr. Kr. Histrija dobija status provincije susjedne oblasti koju treba osvojiti nakon 177. g. pr. Kr. moda postala dio Cisalpinske Galije najvjerojatnije postala dio vee provincije Ilirik (Illyricum) ustanovljene oko 167. g. pr. Kr. pravi poetak romanizacije Histrije tek sredinom 1. st. pr. Kr.

RIMSKO UREENJE ISTRE

URBANIZACIJA
planski tlocrti, nove tehnike gradnje i novi materijali kolonije - najvii stupanj samouprave; grad (urbs) i okolno zemljite (ager coloniae) naselja rimskih graana (oppidum civium Romanorum) manje samopuravnih prava municipiji - nii stupanj samouprave, samo pojedina municipalna prava; rimsko i autohtono stanovnitvo

Tlocrt antikog Porea

RIMSKO UREENJE ISTRE

CENTURIJACIJA zemljita izvan gradova veliine 710m 710m dijeljena na 100 dijelova i davana obiteljima u posjed
Rimska centurijacija Istre

HVALA NA PANJI!