You are on page 1of 17

Biografas en Guaran de Autores Paraguayos

Helio Vera
Hei tva Villarrica pe, ary 1946 pe. Hae haihra, engra ha kuatiahaihra. Ombaapo ABC Color pe porndupyhra ramo. Tembikuaa'aty rechaukaha 1 Rekovekue 2 Hembiapokura 3 Hira paha 4 Bibliografa 5 Enlaces externos Rekovekue Ary 1980 pe oepyr ohai mombeur rory ane ret arandupy rehegua. Oemombaeuguasu haihra ha kuatiahaihra ramo ikatupyrgui. Hembiapokura poravopyre rehe ojehepyme: El Lector hembiapo iporveva , Angola , Oemombaeuguasuvva upeicha avei hembiapo Teora y Prctica de la Paraguayologa, concurso de cuentos Nstor Romero Valdovinos 1992 pe ha ambue. Ombaapo meme Partido Revolucionario Febrerista pe, upvare hete ri oemo poyvi PRF rehegua; haanga katu oemo koty hechaukaha ohpe avakura arandu kotyrusu Mrtires del Febrerismo Casa del pueblo pe. Hembiapokura Ao Obras 1984 Angola y otros cuentos 1990 En busca del hueso perdido. 1990 Tratado de paraguayologa 1994 Diccionario Contrera 1997 Antiplomo. Manual de lucha contra los pesados 1998 Tradicin y modernidad 2002 Carta Poltica de la Repblica del Paraguay, de Lomborio I, el Breve 2002 Trofeos de la guerra y otros cuentos picarescos 2005 Plagueos, ensayos y otros divagues 2006 Voces del Olimpo I 2007 Diccionario del paraguayo estreido 2007 Voces del Olimpo II 2007 La hondita impaciente 2007 El Cangrejo Inmortal Jopi ha Kuatiaat oemeva Helio Vera pe. Hembiapo iporvva rehe. Premio El Lector a la mejor obra literaria de 1984, por Angola y otros cuentos; Primer premio en el Concurso de Ensayos V Centenario, de 1998, organizado por el Instituto de Cooperacin Iberoamericana y la Embajada de Espaa en Asuncin, por el ensayo Teora y Prctica de la Paraguayologa; Primer premio en el Concurso de Cuentos Nstor Romero Valdovinos del diario Hoy, de 1992, por el cuento Destinadas; Segundo premio en el Concurso Internacional de Cuentos organizado por la Caja de Pensiones de Salamanca, en 1995, Espaa, por el cuento La Paciencia de Celestino Leiva; Mencin especial del premio Nacional de Literatura del Paraguay, 1999, por Antiplomo. Manual de Lucha contra los Pesados; Mencin especial del Premio Nacional de Literatura del Paraguay,2005, por la Paciencia de Celestino Leiva; Premio Municipal de Literatura, por el libro La Paciencia de Celestino Leiva, 2006. Hira paha

Biografas en Guaran de Autores Paraguayos


Omano 25 jasyapy 2008 pe, tasyo Santa Clara de Asuncin pe. Uppe oeangareko hese omano meve. Hae hasy arritmia, tuguy asuka ha hipertensin arterial gui. Bibliografa Escritor paraguayo Helio Vera muere a los 62 aos, Reuters, 26 de marzo de 2008 ABC Color, 26 de marzo de 2008 Muri el escritor Helio Vera, adnmundo.com, 26 de marzo de 2008

Biografas en Guaran de Autores Paraguayos

Antonio Ortiz Mayans


Hei Asuncin, capital de la Repblica del Paragui, 20 jasypote 1908 jave picha hei hae, hembiapo omoepyr epoty, Los Amigos, omoherakuva revista centro de estudiantes Colegio Nacional de la Capital-pe upr hae temimboe ha orekma hikui pete editorial hrava Minerva, smbolo cultura Griega. Tembikuaa'aty rechaukaha 1 Tembiasakue 2 Tekove Pyahu 3 Hembiapo 4 epoty oembopurorva 5 Bibliografa Tembiasakue Ohai ha avei compositor, oemoarandu por, picha estudio universitario omotenonde Facultad de Derecho-pe ha oipyhy avei kuatiaat Periodista ramo, pva 18 ary omboguata corrector diario la Razn ha 7 la Nacin Buenos Aires-pe, picha avei ojeguerohory msica folclrica paraguaya appe, pva ombokatupyrve ichupe omohendvo purahi Burrerita, Pasionaria ha hetve tembiapo. Ohupytvo 20 ary omoheraku pete aranduka epotpe, Cuantos Nuevos, ohava eporhaipyrre, ombaapva omano meve, picha hembiapo Zorazbal su vida y su Obra avei Gran diccionario Castellano Guaran, ojeporva mboehao rupi kog peve. Ohaihu jehai ha nomboykiva, ombaapo pva rehe ra ha pyhare ha omopyenda tavaguasu portea-pe hekove, kope oiko ha ombaapo ha pva ombokatupyry ichupe ombosakova jehai, ha picha corrector ramo umi kuatiahaipyre tuichavva orekva Argentina, diario La Nacin ha La Razn. Antonio Ortiz Mayans omano Buenos Aires-pe, 7 jasypoki 1995 ha picha hembiapo e{epotpe ohupyty opichagua tembiapo emomor umi tet: Uruguay, Estados Unidos, Bolivia ha Argentina, pva ombojoja ijopi ha oemombaeguasva cultura paraguaya-pe. Tekove Pyahu Heta mbare, ane retguva oho Plata tavaguasre ha oikuaa uppe dcada 30 guive; umi kuimbae arandu ohva ojeheka Buenos Aires gotyo. Ohekvo tekove porve hembiappe, omboguata porvvo ikuaandy. Oike colonia intelectual oimehape kuimbae ha kua katupyry opa tendgui oguahva; upicha ojojuju Hrib Campos Cervera, Eladio Martnez, Flix Prez Cardozo, Agustn Barboza, Mauricio Cardozo Ocampo. Ko tavaygua ojoaju arte ndive,omopyenda Sociedades Argentina de autores y Compositores (SADAIC). Antonio Ortiz Mayans omboguata hiarandupy confrontacin boliviana paraguaya, hehicha umi temimboe casa de gobierno rovi, pva 23 jasypa 1931 jave, omondva guardia presidencial, pvagui hae oemomombyry ko tet ohayhuetva hava Paragui. Heta mbae oiko rire 23 Jasypa 1931, omotenondva umi temimboe Colegio Nacional de la Capital pva palacio de gobierno rovi, omyakvo upr ko Repblica, Jos Patricio Guggiari pva omomi umi mbae aetva odefendvo territorio chaqueo oipotaitva umi boliviano, pva os sarambpe ha hetaiterei mitrusu omanva ha embyasyme onbokapu ga gubernamental rovi, upr Antonio Ortiz Mayans okay ha oho ojeexilia Argentina gotyo, omano meve, ombaapo epoty appe, omboe, ohai ha omyatyr kuatiahaipyre. Arakeeve ndahesari Paragui rapo orekvagui, hekove, mborayhu tet rehe ha jepiguicha umi jerovia ha jepokuaa omombeva hembiappe, pva gnero epoty, ohaanga avei prosa ombokakuaavva patrimonio cultural. Osvo tetgui oho Buenos Aires-pe, picha hetaiterei tembiapo purory oemova ichupe. Ohupytva medio periodstico capital del Plata-pe, 18 ary oimevaekue corrector de pruebas diario La Razn ha 7 ary La Nacin-pe.

Biografas en Guaran de Autores Paraguayos


Ortiz Mayans rembiappe ojehecha hiakrei ha eporhaipyre, aranduka haihra ramo, ohaanga ha ojeporeka umi mbae oikotevva eme, haehicha tai omomabuva purahi, ipva ha oguahva e meve iirngurape, ohasva ambue tendre. Ohasa ambue ra Paraguipe, het, ombohasva techagau ha ohejva poltica kusa rehe. Ou mbohupr ary 1982 jave, oemombae guasu ha ojeguerohory ichupe umi festival del Lago Ypakarai omotenondva, upe arpe purah, jeroky ha epoty emoheraku yvypra mbytpe Hembiapo Heta gnero literario-pe oike, ombaapo Peteha Gran Diccionario Castellano Guaran rehe, oguuahva pblico peteha edicin 1933 jave, picha hembipotpe, orekva togue ha 5.000 e, orekva ha omongakuava umi e ediciones ovape. Ojepi jey 1935, 1937, 1941, 1945, ha pva 1954 arpe, pete compendio gramatical, 1959, 1961, 1962 ha dcima edicin ary 1973 jave, oemombaeguasu ha opavave oguerohory, pva orekgui 12.240 e guaranme, 32.920 espaol e ha umii e oemoivva ipype, picha hei Roque Vallejos ko tembiapre. Ohai umi ohaanga: Nuestra Vieja Casa, mbohapy aty peh*eme ha Amaos los Unos a los Otros avei heta mbae ohave. Picha mi obra editada hae: Cantos Nuevos, oe epyrmbva Dr. Rafael Oddone, oeditva 1930 arpe, Zorazbal, su Vida, sus Obras, versin espaola Julio Correa mbava anemba`era`y, Tataindy nde pyharpe, Evocaciones de Asuncin ha 1977 arpe, Voces Aoradas. epoty oembopurorva Omoepyrva hembiapo epoticha Burrerita heva ijehape No Despunta aun el alba cuando inicias t la marcha y al mercado te diriges a llevar mba`erepy, no haces caso de la lluvia ni te importa si la escarcha, solo pueden depararte el dolor de un mba`asy, kva omoherakuva Ortiz Mayans ha ipurahi ha purorpe ombaapo arpista Flix Prez Cardozo, Demetrio Ortiz, Luis Alberto del Paran, Emigdio Ayala Bez, Remberto Gimnez, Herminio Gimnez ha Florentn Gimnez, ha umvape guar ohai ha omova hikui purory: Pasionaria, Burrerita, Bajo el Cielo del Paraguay, Asuncena, Kykyo, Francisco Alvarenga opurahiva, ha hetave hapicha. Bibliografa Sonidos de mi Tierra.

Biografas en Guaran de Autores Paraguayos

Julio Correa
Julio Correa epapra paraguayo ohiva guaranme. Correa hei Paraguape (Paraguipe) 30 jaypoappe 1890 jave. isy, rerajoapy Myzkowsky, polaco. Itva katu portugus.Imitrusur oheja mboehao. Ha oepyrma omoheraku iepoty 1926 arpe. Omokyre ichupe epapra Manuel Ortiz Guerrero, ohai epyr pete seccin titulada Dialoguitos callejeros peridico Guaranme, Facundo Recalde mbava. Hiakrei ojekuaa Guerra del Chaco jave. Ohai idioma guaranme ojeguerohoryetereva ha ipype ojekuaa autor, actor ha director-ha. Picha 1934 a 1936, omosarambi iepoty revista Guaranda-pe, Natalicio Gonzlez, mbava upi oikva aranduka Cuerpo y Alma (1943). Ary 1947, ojeapresa ijehaipre. Guerra civil upe arpe naiporiete epaprape ha oembyasy ha ndogueroviavi mbaeve. Oemohaeo pete quinta Lke tvape ha uppe omano 14 jasypoki 1953-pe. Julio Correa ohai Kar pok, and mbaera, Yvy jra, Honorio Causa, Kara Ulogio, Toribio, Pleito rir, Peicha guarante, Juyahgui re, Po ndajajoki, Poa rusva, La culpa del bueno ha Sombrero Kaa. Mombeur0 mbytpe oreko Nicolasita del Espritu Santo (1943), El Padre Cantalicio, El borracho de la casa, avei El hombre que rob una pava (inconcluso). . Iangiretel escultor rosarino Erminio Blotta, ha`eva ciudadano honorario Repblica del Paraguay-gua. Tembikuaa'aty rechaukaha 1 Imit ha Imitrusur 2 Hogaygua 3 Hembiasakue 4 Hembiapokue 5 Hembiasa paha 6 Joaju okapeguvandi 7 Joaju hyepyguvandi Imit ha Imitrusur Ou pete familia oemohenda porvagui tavagua mbytpe, ha oimva kuri post guerra del 64 al 70 sociedad paraguaya oikuaa ko rape, Correa hae, pe hemiandu oikuaaukva oand ha ohechahicha, ohaangpe ojepytaso ijehai ojehchakuava pe ojeherva arte dramtico paraguayo ha teatro en guaran rehe ojekuaa ichupe,ombaapva tavaygua remiandre (corte social).Ou brasileo rugugui. Itva oorriir vaekue guerra del Paraguay-pe, opa rire la opyta upe yvy pytme ambue patricio mbytpe... Picha Paragui ohasa jey upe fenmeno mestizacin colonial. Okakuaa pueblo oeva guaran, campesino a operario-kura mbytpe,ha upe poca guive, oepyr ojopha ichupe kyre, ohechvo mbaeichaitpa ikatu ojesobrevivi.. Oandma upi ikariay rire umi gente remaindu, pva ohaangpe avei epoty accin socia-pe. Hogaygua Omenda Georgina Martnez ndive, actriz katupyry, omopyenda compaa teatral hendive oikundaha tet Paragui pukukue, oguerahvo imarandu oikuaaukvo tekojoja ojeipysva latifundio ndoikiva ha explotacin ymaite guive ova ha picha ogueru consecuencia naipormbiva, yvy jeguereko chokokupe guar ha umi chokokue remiandu ha ojehekiva ichuguikura umi patron, capataz ha mburuvichakura imbaretevva upe tendre-gui. Hembiasakue Walter Wey, hava investigador brasileo katupyry, omohaanga kuava polifactico Correa-pe hei: Opavave oikuaa ha oguerohory Julio Correa-pe hava epapra, dramaturgo, empresario, rematador, negociante, omombeu kuva umi kso oporombopukva ha oohva ijehape umi venenos poltico ha literario rupive?.Oimne ko vctima, kuimbae ha kuangura ndohiva ha noemombaiva talento omoheiva esyrpe umi verso satrico, heta jey umi

Biografas en Guaran de Autores Paraguayos


itieva (pornogrficos),arakaeve ndojepublikiva, pero mayma oikuavade memoria. Oehendur Correa orecita jave atpe, calle Palma eskna tr quinta Lke-pe, omoaete iporitereha hekovpe...Upva rehe heta ojeiko hapykuri ha ojegueraha kairime, omohyvat peve saa de venganza umi ndochaiva remiandu.. Picha avei, jepopete ha guerohohory o pueblo omokyreva, ha Julio Correa oipyhy hape haihra ramo jejokome.. Omohei teatro guaran, hae pe ombopytasva, ha picha hae mejor actor. Oandu umi apaui Paraguipe orekva yvy rehe omoheraku mbaichapa oeme, ohai Justo Pastor Bentez, paraguayo oike reva yvy naimbaivape. Correa, oandu umi mbae aeteguva, omotenonde lucha yvy rehe, ombohovi latifundio pytaguva ha nacional puaka ha kyhyjeme. Hga kakuaa oikha Lkepe, ndorohechi ni pete aranduka. Ohasva pe ok ojerematada mbohapy eje mbarete (Fe en Franco ha Febrero) upicha omotenonde partido febrerista, poyhu hese, ikatu ojejuhu ryguasu slape tr umi kure kotyguahha rehe ojepovyvy, pero ndahai poeta. Julio Correa rgante, hae niko pete poeta sin cultura ha, interesante-vva, ndojepyapyete hekovpe.Umi epoty lengua espaola-pe ombyaty ary 1945 ramo,ombohra Cuerpo y Alma,ombotva pete poca ha oipeva hok tape pyahpe, oensanchva Hrib Campos Cervera, ohavo introduccin de la "literatura de vanguardia". Pva Campos Cervera, iirete generacional, ohupytva upe visin orekva gran dramaturgo: ..Correa hae gueteri pe omoheiva imgen medio social ojehasva ha picha umi problema ojeguerekva; oguerva mboriahu, yvy, tuguy ha celos..". Jeiko asy ohasva pueblo, ha ohekva omevo tesak pytme, ombohapva tekosa (libertad). ande pueblo oandu Correa pichaha: tangahecha ramo esperanza ndikativa oemboyke.; oandu pypuku umi mbae oikova, avei vya ha tory oipysva, heta ohayhueterei ichupe ohaanga jehechaukpe. Picha Correa ndahaite omoheiva personaje; hae oike upe escena-pe vya ha manme umi mbae yvypra ohasva heko pot ha oemovape ( humansimos).. Estampa transfigurada Julio mbava, oho pasin gotyo, chae omopyendva jehape, umi mbae imarangatva poriahuverekpe, ie oryri oati ekome, okoror tr has, oembojojvo hendaitpe temiandu oemboava apopyrme osobrevivi agua. Hembiapokue Heta produccin dramticaorekva Julio Correa oikva: 1. ane mbaera (Lo que no puede ser nuestro) 2. Guerra aja (Durante la guerra) 3. Kara Ulogio (Don Ulogio) 4. Tereho jevy frntepe (Regresa al frente) 5. Pleito rire (Despus del pleito) 6. Picha guarante (As nada ms) 7. Sanda yvyguy (Sanda enterrada) 8. Karu pok (Poco comer) 9. Honorio Causa (A causa de Honorio) 10. Poa ndajajokoi (A la suerte no se la detiene) 11. Sombrero Kaa (expresin guaran-espaola que designa al amante de la amada de una persona),entre otras. Hembiasa paha Omano 14 jasypoapy 1953 jave itva Lke-Paragui, tavaguasu capital rire heta ary oiko upe gape. Pva ga kakuaa imanduva Wey kogite hra Museo Julio Correa. Joaju okapeguvandi http://www.staff.uni-mainz.de/lustig/guarani/correa.htm http://www.musicaparaguaya.org.py/correa.html http://www.datamex.com.py/guarani/tembihai_aty/index.html http://www.guarani-raity.com/html/correajulio.html http://www.youtube.com/watch?v=6XMgalE_T84 Canto a Julio Correa

Biografas en Guaran de Autores Paraguayos


Joaju hyepyguvandi http://www.cabildoccr.gov.py/index.php?pagina=vernovedades&idnovedad= 4 http://www.infoluque.com.py/historia/biografias/03jcorrea.htm http://www.republicadeluque.com.py/ Diccionario Biogrfico "FORJADORES DEL PARAGUAY", Primera Edicin Enero de 2000. Distribuidora Quevedo de Ediciones. Buenos Aires, Argentina.

Biografas en Guaran de Autores Paraguayos

Elvio Romero
Hei Yegros, Paragui-pe, 1926-me, ha o aty ojeherva generacin (40-gua) ha (l 50-gua) mbytpe, Paragui epotykua apytpe ko saarpe. Tembikuaa'aty rechaukaha 1 Imiti ha imitrusu aja 2 Hapykuere 3 Hekove ha hetgui emos 4 Hembiapokue epoty rehegua 5 Jehechakuaa 6 Referencias Imiti ha imitrusu aja Imitre oike Hrib Campos Cervera, Josefina Pl, Augusto Roa Bastos umva atpe, ombopyahujeyvaekue paragui eporhaipyre. Haevaekue Paragui epapra ojekuaave, olucha ha ikatupyry aetevva Siglo XX-pe. eporhaipyre hesaijoha ha tapicha arandu Brasil-gua Walter Wey ohaivaekue 1951-pema: Pe mitrusu epapra ningo ikuimbaerekoko, imbarete, oporojopi. Estilo oiporva, jepmo jeyvramo havaramimi, hat ha nahimbepi, eterei oipytyv chupe picha ku oharamo ojehva naipormbiva, emano vai ha varea henonder naipormbiva.... Rorovia aetehpe marandu opova, iakguapyve vove, ikatu oikuave andve heta mbae gueteri. Hapykuere Haevaekue Partido Comunista Paraguayo militante, opa rire guerra civil 1947-me guare, ha oreko ramo guare 21 ary, oemos hetgui heta tapicha oemos haguicha. Upe guive ha omano meve mramo ndouvi Paraguipe opytaite haguicha. Kanere oikundaha yvy ape tuichakue javeve. Mramo ndahesariri het ha hetyguakuragui, ha ipurahi, iepotykura rupi, akinte omyasi Paragui reko mamo ohohpe. Heta tembiapo omboguata editorial-kura rupi ha avei heta hendpe omyasi epoty ha ojapo conferencia centro cultural-hpe Amrica ha Europa rupi. Mombeupyrusu haihra Guatemala-ygua Miguel ngel Asturias, premio Nobel de literatura 1967 peguare, ojekuaaukramo guare Elvio Romero aranduka El sol bajo las races (1956), omyasi pete marandu nepor epapra rembiapo rehe: Omopeteva Elvio Romero rembiapokupe hae yvy, yvyra, y, ha kuarahy ryaku osva chugui, eangarekpe omboguata hembiapokura, ndoheji michmnte jepe epoty jahi hasyme, ha avei ohechaukase het jehasaasy, mbaeporite orekva heta ha mbaembyasy ohasva, ohasahicha avei heta tet ko jeregua. Sai o e picha oipyguara pypukva opa mbae ha oguatva yvypra rape ha iapaui rehe, ha upvare opokopaite yvyporakura rekove rehe. epoty invadida, che aheni peichagua epotpe. epoty henyhva tekove, embosari, tekove ratgui. Katu ndahai tekove ohechahicha umi Europa-gua, mbykva ande arapy neporha ha ipajva renondpe. Elvio Romero, opavave epapra teete Amrica-yguicha, ndoguataivaer pete arapy inandve imaginacin-gui rehe. Pva pe arapy ningo ndaiporivima. Pva eikmby ha jejapyhy hembiapor. Amrica-pe ningo umi mbae oikva hae epoty, ha ndahai umi imaginado tr ficticio-va. Upvare hetaite yvy jepyso ijyvotypva, ijitva, orekva mymba hambae jajuhu amoeramo ko epapra aete Paraguaigua. Ipurahi omyasiva rupi hyapu mbaasy oikytasva tetmanurape, pyah ha sapuki, katu upichante avei jerovia. Ko teminadu ha apyturoky heiva tekohgui hesak ohvo ha jeyvramo oporojopva, omop ha ombyai pe epapra oheniva chupekura. Omop pe aktarova ohenivo chupekura haehna Elvio Romero rembiapo, angapyhy ova tekoha ryakugui, ojapyharva iepotpe ohupyty potvo akvai, epoty rehegua. Naturaleza ri oho iepoty, oguerotyryrva tuguy opupva, akngau, embohovake ha emoambue. Tetepy noemombai, noemombai epapra orekva mbarete oporoguerotyryra, ha ipype ojeva iasi, ha iasiva yvicha opupu arapy pyahu, hokypu ha iaetva. Ha Rafael Alberti, epapra hyakumombyrva generacin potica del 27 Espaa epotpe, opurahi chupe iepoty ipajva rupi: Elvio Romero,

Biografas en Guaran de Autores Paraguayos


Paragui epapra: Pepokura, h, umi pepo,/tekove pyaguapy kntrape./Topurahi, tahas pe epapra /ovevvo mboka rai apytpe./ ra resa renondpe,/avei nde rehechaukva:/clavel oemondorva/ha kysepuku omanva ohvo./ Haimete heni ramva,/ltatapi hendy mimbva,/reikuavva emano rehegua /oimeve voi tekovgui./ Ha nde rra herakuvva/heraku romero-icha,/hyakuva plvora ha sykuicha /tete huguypva./ tet ojepykuva ha ojepokuva/ha ekytngue ojejokva/kera ha ndejokva/pe nga okava./ Ha ojepyapy aja/pytmbpe oho pe enemigo,/tekos nendive/opuraheijeta ovo. Gabriela Mistral, premio Nobel Chile-ygua, ohai avei kicha: Sai jey aandu yvy osyryrramo pete aranduka rogue rehe. Hekove ha hetgui emos Hetgui emos, tyre, mborayhu, opavave ohechaukva tekovete voi, o hetaite Elvio Romero rembiapokupe. Ko epaparaite voi hei andve: Hetaite ra aime aja mombyry che retgui, che retyguakura, che angir ha avei tapicha che aikuaava oja che rgape, oguervo mbaeryakuasy mombyry, omombaretva che rekove mombyry che retgui. Hesak chve che pueblo lcha sso rekvo, aandu aki ra epi ojapva hetaite che retygua oorairva, akguapy ha puakpe, oiguyruha ohvo tet porve rape, ha che purahi oemboheko ohvo picha, vya pame, tesape ha tekoypyt, os ha okava apytpe, omopirva ane nga. Ndaikuai vopa trpa amo gotyovmapa ahechakuaa ambyatyvaerha che epotpe opa ko angapyhy opupva embyasy ha puaka pame. Upmaro ombojuruvy che rovet ikatu haguicha oike opaichagua yvytu ova arapgui, ha picha ikatkuri ambyaty pyaakangy maymva kyhyje ha orairspe. Opa Mbae aandva, opavaite, ojehea, tembiapo jeguaka ojehechaukahpe ramoguicha, ha pgui os vevpe pete pykasu itaju omyasivo che remiandu. Hembiapokue epoty rehegua Ao Obra 1948 Das roturados 1950 Resoles ridos 1953 Despiertan las fogatas 1956 El sol bajo las races 1961 De cara al corazn 1961 Esta guitarra dura 1966 Libro de la migracin 1967 Un relmpago herido 1970 Los innombrables 1975 Destierro y atardecer 1977 El viejo fuego 1984 Los valles imaginarios 1994 Flechas en un arco tendido Jehechakuaa Ensayo apohramo ohai Miguel Hernndez, destino y poesa ha avei El poeta y sus encrucijadas (1991), kva ko tembiapo rupi ohupyty jopi Premio Nacional de Literatura peteha ojejapramo guare. Oipytyvvaekue kuatiahaipyre Ultima Hora, Paraguaygupe, ha avei heta kuatia oemyasiva arandukuaa rehegua Argentina-pe. Oikoramo guare Buenos Aires, Argentina-pe, ombaapohpe tet rembijokuiramo Agregado Cultural Paragui Embajada Buenos Aires-pegupe, omano jasypo 2004-pe.

Referencias

Biografas en Guaran de Autores Paraguayos


Centro Cultural de la Repblica El Cabildo Diccionario Biogrfico "FORJADORES DEL PARAGUAY", Primera Edicin 10 Enero de 2000. Distribuidora Quevedo de Ediciones. Buenos Aires, Argentina.

Biografas en Guaran de Autores Paraguayos

Augusto Roa Bastos


oarahecha Paraguape-Paragui, 13 jasypote 1917 omano Paraguape, 26 jasyrundy 2005 jave, hae kuimbae aranduoemombaeguasva epapra haihra paraguayo ramo, ichupe ojeguerohory internacionalmente ohupytvo Premio Cervantes, hava pete jopi mayma hiarandva ohupytysva. Umi tembiapo ohaivaekue oembohasa opichagua eme, amo, 25 e pytaguvape.. Tembikuaa'aty rechaukaha 1 Hekovepy 2 Hembiapo ehsaijo 3 Hembiapokue 4 Referencias Hekovepy Tuguy guaran osyry hetre, isy portuguesa hekoitpe, kuaandy orekva ou mboepgui, itva karai burgus oemohendva clase media-pe, imbarete ha nosiva pe hevagui teko omboguatvape, omykvaekue imbaapohpe pete refinera takuarendpe. Augusto Roa Bastos imit kirme oikovaekue Iturbe-pe, tavai o Guaira tavaguaspe, kuaandy ekime ombojopyrva. Ouvaekue oiko Paraguape, omoeva oemoarandvo umi aranduka tembiasakue reheguva ojeherva libros clsicos franceses ohava William Faulkner oipurukva ichupe ito, obispo Hermenegildo Roa ha`eva itva tykerar, hendive heta ary oiko tvapy Paraguape. Oreko jave 15 ary, 1932-me, oiko guyryry opuvo ojuehe Paragui ha Bolivia ojekuava Guerra del Chaco ramo, oka ambue iirngura ndive mboehao paikuera omyaakvagui, upr hae pupilo, oandvo hembia`ape mbapa orir guasu ha oiko enfermero ramo oangareko umi guarini rehe; hetaiterei mbae ohecha ha oandu tekoasy ha poriahuverekpe ha pva omohei tuguy pochy mbaichapa ikatu omombia, ndoguerohorigui umi mbae oikva.. Oepyr ohai ohaanga ha ombaapvo administrativo de banca tr periodista ramo kuatiahaipyre hava El Pas, diario ojeguerekva upr Paraguape (Paraguape) oipytyvva ichupe ijeho epyr Europa gotyo, Inglaterra-pe. Ary 1944 oike kuri pete aty hrava Vy'a Raity ("El nido de la alegra"), tuicha oike ipype ko aty ikatu agua ombopyahu iepoty jehai ha apopyr ova Paraguipe ojeehicha dcada del 40, omoirva haihra Josefina Pl ha Hrib Campos Cervera. Oikor Guerra civil, peridico El Pas rupive oemotenonde mbeguekatpe teko ss ha jejoppe omilita re partido poltico mbaeveichaguvape. Oguahvo 1945 ohasa pete ary por Inglaterra-pe oipepirgui ichupe British Council o agua corresponsal de guerra kuatiahaipyre El Pas rehe; upicha oentrevistal general De Gaulle; ohaa upgui Francia gotyo ha oasisti periodista ramo juicio Nremberg ova Alemania-pe. 1947 ramo oheja mante tva Paraguay, ombochke ha ojopy chupe gobierno omomiva ha opusvo gobierno ndojeguerohoriguima pete golpe de Estado ehame, ha upva rupi oho oiko tet Buenos Aires, Argentina-pe ombaapo uppe pete compaa de seguros-pe; oikuaauka heta tembiapo jehaipy os{eva iapytu rokgui uppe. Ary 1976 oemopyenda dictadura argentina ha pva hoguera ichupe Francia gotyo oiko hagu, oipepir Universidad de Toulouse oguerhorgui hekove, ha picha oiko heta ra upe tavaguaspe ombaapo mboehra ramo eporipyre ekime mboeppe ( universitario de literatura y guaran ) 1989 peve, uppe ojepyamongeta rire oike jey iakme ou opyta het0 Paraguipe oki rire dictador paraguayo Alfredo Stroessner, Roa ndoguerohoriva hembiapo vare mburuvichar upvagui heta otaky hese. Ary 1982 ojeipea ichugui upe ciudadana paraguaya, ha oeme ichupe ciudadana espaola 1983-me. Hembiasa pukukupe, Roa Bastos heta jopi ohupyty, oemombaeguasvo premio British Council (1948) ova Concurso Internacional de Novelas Editorial Losada (1959) , Premio de las Letras Memorial de Amrica Latina (Brasil, 1988) avei Premio Nacional de Literatura de su Pas (1991).

11

Biografas en Guaran de Autores Paraguayos


Picha 1989 ohupyty Premio Cervantes. Oguah jevo Paraguipe ha hekove 12 pahpe ohai pete columna de opinin diario Noticias de Paraguape-me. Hembiapo ehsaijo Umi crtica ojapva poder ha autoritarismo rehe omopyenda pe ojee hypyva (tema central) hembiappe haihra Augusto Roa Bastos: "Poder omopyenda estigma naiporiva, haetva yvypra haetesva ( orgullo humano) oikotevva oangareko ambue yvypra tekove rehe. Teko hendapeva omoheiva pete sociedad mbaaspe oikva.. Jejopy heiva ohapejokosva epu guyryrpe. Che mitr aandu ndaguerohoriha mburuvicha oiporva tukumbicha imbaretekue, poriahuverekome opa mbae rere, arakaeve nderiva mbaerepa ojapo "Estilo Roa Bastos omboguatva hyembiappe ojehechakuaa avae guarani eva e guaranietgui. Picha oestrena ohaangpe umi ojeherva pieza teatral La carcajada, 1930-pe, omoepyrva carrera literaria ichupe guarva; ohai ambue ohaangai hava La residenta ha El nio del roco, ary 1942-me, Mientras llegue el da, oestrenva 1946 jave. Ary 1937 orekma pete mombeupuku (novela) Fulgencio Miranda, arakaeve noemoherakuiva, pva, ohupyty pete jopi oval Ateneo Paraguayogui, pete ejemplar avave ndoikuaiva hapykure, okayete. Iepoty oike, ambue aranduka epoty mbytpe, El ruiseor de la aurora y otros poemas (1942), El naranjal ardiente. Nocturno paraguayo 1947-1949 (1960) avei El gnesis de los Apapokuva (1970). Ombyatyvaekue umi artculo periodstico hae ohaivaekue upe oheniva La Inglaterra que yo vi (1946), imanduvo ijeho epyr Europa gotyo. Mombeur emithra, ombaytva coleccin haehicha El trueno entre las hojas (1953), El baldo (1966), oeva tavaygua apauire (problemas sociales y polticos) het reheguva, Los pies sobre el agua (1967), Madera quemada (1967), Moriencia (1969), Cuerpo presente y otros cuentos (1971), El pollito de fuego (1974), Los congresos (1974), El Sonmbulo (1976), Los juegos (1979), Antologa personal (1980) y Contar un cuento y otros relatos (1984). Ohai umi mombeu puku herakuitva. Ijapytpe oime: El Hijo de hombre (1960), ohupytva jopi Concurso Internacional de Novelas de la Editorial Losada 1959gui pete mural-icha, omombeu mbaeichaitpa Historia del Paraguay, siglo XIX mbyte rupi Guerra del Chaco peve, omombete, Itape rembiasakue. Pva trama iapauiva ha umi mbae oikva oemohendva papapy rupive (orden cronolgico) ha ombojopyruhpe mombeuhra (narrador), oembokatupyry drama nacional. Hae oipyhy ha omohenda ko mbombeupuku snepe guar 1960 arpe ombohra La sed. Upva rire ohai mbombeupuku oemombaeguasuetva, Yo el Supremo (1974), kva tembiapo oguah{eva yvatte ha ohechaukva Jos Gaspar Rodrguez de Francia reko ha hembiasa, ojekuaa hacha ichupe haehgue dictador de Paraguay 26 ary pukukue, omoheiva yvra tekojojame (mundo de injusticia), omombaapo tembigui ramo ( explotacin), emboyke ( racismo), yuhi (sed), embotapykure ha mano (persecucin y muerte), epu ha eharkuaa tavappe ( rebelin y perseverancia de un pueblo) emombae guaspe ojehechaukva kirito yvyra otallva pete kuimbae lepra orekva ha pete mbayrutmbo osyryrva ombojopyrva hembiappe. ( Cristo tallado por un leproso y en un tren ). Ko mombeupuku ohechauka oikuavevo tesaper umi mbae oikva aetehpe (ms realista) pe orekva gnero "novela de dictadores" latinamericanos. Oipyaha Rodrguez Francia mombeu hekove oityre yvre hekove ha hembiapo (sin demonizarla), uprrosmiles, upicha ohecha umi ivctima oismbyhva pete regimen tirnico. Picha avei ohaangai hrape ova ary 1985. Omotenonde gnero novelstico Vigilia del Almirante (1992), ary ojegueromanduva quinto centenario del Descubrimiento de Amrica, mombeu puku tembiasa omombeva Cristbal Coln rembiasakue; El fiscal (1993) - "El Fiscal", aveil "Hijo de hombre" ; "Yo el supremo", oike umpe mbohapy tembiapo hava pete triloga imanduva ko haihra "El Fiscal" epyrmbpe haehicha "monotesmo del poder- , Contravida (1994), Madama Sui (1996), Los conjurados del quilombo del Gran Chaco (2001) avei Un pas detrs de la lluvia (2002). Ohai hetaiterei guion cinematogrfico ijapytpe. Shunko (1960), ohupytyva pete jopi hagui mejor guin cine argentino 1960 arpe; Alias Gardelito (1960), oganval festival Santa Margarita Italia-pe 1961me; La sed (1960) ha Don Segundo Sombra (1970).

Biografas en Guaran de Autores Paraguayos


Hembiapokue El ruiseor de la aurora, y otros poemas. (1942) El naranjal ardiente, nocturno paraguayo. (1947-1949) Hijo de hombre. (1960) El Baldo. (1966) Madera Quemada.(1967) Yo el Supremo.(1974) Lucha hasta el alba. (1979) El Fiscal. (1989) Vigilia del Almirante. (1992) Madama Sui. (1996) El trueno entre las hojas. (1953) Los pies sobre el agua. (1967) Moriencia. (1969) Cuerpo presente, y otros textos. (1972) El pollito de fuego. (1974) Los Congresos. (1974) El somnmbulo. (1976) Los Juegos. (1979) Antologa personal. (1980) Contar un cuento, y otros relatos. (1980) On Modern Latin American Fiction. (1989) Metaforismos. (1996) Referencias Centro Cultural de la Repblica El Cabildo Diccionario Biogrfico "FORJADORES DEL PARAGUAY", Primera Edicin Enero de 2000. Distribuidora Quevedo de Ediciones. Buenos Aires, Argentina.

13

Biografas en Guaran de Autores Paraguayos

Manuel Ortiz Guerrero


Heoi tvai Yvarotpe, tavaguasu Villarrica del Espritu Santo-pe, Paragui, 16 jasypoki 1897 jave, itva Vicente Ortz ha isy Susana Guerrero, omanovaekue oarahechvo imemby kuimbami. Tembikuaa'aty rechaukaha

14

1 Imit ha imitrusr 2 Hembiapokue 3 Hekovekue 4 Hekove pahpe 5 Referencias

Imit ha imitrusr Omongakuaa ichupe ijari itva smi, doa Florencia Ortz. Oemoarandu epyr mboehao Villarrica-pe, oembokatupyry mboehape umi tembiapo oemevape. Hiot ha ojepya mongetaiterei, ikunukuaa, haeomnte ojepokuaa oiko. epoty jepe ohechauka ikatupyrha Colegio Nacional de Villarrica-pe oime jave ha, upr, ohai e vore mbykymva. Iirngura oepyrma oheni ichupe: Manu ha picha ojekuaa kogaite peve. Oguahvo Paraguape oiko temimboe Colegio Nacional de la Capital-pe, ipohi hembiapo poeta ha gua ombohapva generacin ipyahva. Ary 1914 jave.Oguah mboyve, ary 1912, oike lucha armada-pe, omoirvo itvape. Oemos upe aty oimehpe epapra, oho exiliope, Brasil gotyo, uppe oepyr hasy ha imbaasy hra beri-beri ojehaitypva hese omano meve. Omoheraku epoty Revista del Centro Estudiantil-pe hembiapo hae oismbyhy avei ko kuatiahaipyre, upi peridico capitalino oipeva ichupe hok ombaapo hagu. Hembiapo oemombaeguasuvva ha ojeguerohorva, Loca epoty ijojahava jehape heiva upe revista herva Letras ha opavave opyta ijuruji ojehai poriterigui, ko epoty guive oguah itva eite remiandpe. Upr omoir epapra Guillermo Molinas Roln. Iangirete omokyreva hembiappe, avei epapra arandu Arturo Alsina ichupe ohai: ..Omombevo, upe ogaimme.hava ichupe guar pete albergue o ra ndokariha avei ra roy jave ombojopyru tupa ha frasda oke hagu hikui..

Hembiapokue Oipyki modernismo rape, epoty Loca rire ambue epoty ohicha, ombyatyimi, Rada poty,Guarani,La sortija, Diana de gloria. Ohai avei ekime, avaeme os poritereva, ojeporva umi guarania ombopurorvaekue hiangir Maestro Jos Paraguape Flores:Panamb ver,Ne rendpe aju,Kerasy ha Paraguaype. Arandukpe Poesa paraguaya - Historia de una incgnita ohava karai arandu brasileo Walter Wey: Ortiz Guerrero omopyenda mbarete ha tembiasa arandu Paragui ret rehe ndorekva editor, nira, oreko ohasa hagu arte rehe oikve hagu, ndoikuai mbapa ojapta ome hagu epoty ha ombopvo mbaraka. Hae poeta ha el tipgrafo iepoty heiva ijeheguiete. Hae oimprimi imkina tipogrfica imbava voi ha oikuave folleto ok okme ohvo. Oguah tavaygua eme ha omopir hekovpy ha oiporiahuvere ko kuimbae hasymva rehe, amo hekove oguva ohvo mbeguekatpe, oomongeta umi hiangir ikoty esknaite guive, omohendvo hiapyka mombyrmi hupgui, ani hagu ohecha ichupe hete ha ipire roo ohechaukva mbaeichaitpa hekove pypore oemombaeguasva, picha, pe hesa ojajajiva porgui, hovyva isay henyhva esperansagui. Ipypore hekovpe oehavo ha opyta epoty mimme ha esyry omoherakuva upe kuatipe hasy ha oembyasyetereha ha ombohra Cantimplora, orekva testigo ramo idestino hasyetva orekva poeta avaeme ikatupyrva opurahiva ha ojerure asva ojejogua hagu hembiapo ova arandukpe... Hekovekue

Biografas en Guaran de Autores Paraguayos


anemanduvo Alsina rehe, ko sentencia: Ijeheguiete ha ssme oipytyv letra 15 paraguaya-pe ha teko pormbpe ohechaukva, amovaer avei pe oemombaeguasva oguahva ane angape, ojeipysva tiempo ohvape, ndopytuiva ome hagu hia.. Tavarandu, purahi, epoty, ohaanga teko tavaygua ohasva jehechauka, ojuhu ipype, hae ohaihicha oemoheiha avei, ambue hapicha omokyre ha omombaeguasva... Hendpe oguah Julio Correa, oakityvaekue umi escena ohechaukva teatro anembaevaite, iepoty, vieta mbykymi oporomopirva; Gmez Serrato, iapyru roky hava Jasy jatere, Man ohava iepyrmby ha omoherakuva... Orekopaite umi rasgo tpico poeta itiempo-gua: oikundahva tape vya ha pyaguappe, ohava embokirme, ijehai, oemomivo, tekoayhpe oikva hae nahakateiva mbavere, ndahova moki, imarangatuetereva ha ojepytaso hekove epime, teko por ha ijohi pyrvape oikovva. Oemombeva omondavaekue tataindy camposanto-gui ohesape hagu pyhare, hendve ambue iangir epapra ha msico, haicha. Hekove pahpe Hembiapo eporhaipyrpe maymva omombaeguasu ha pe herakuvva tembiasa letra paraguaya-pe, jepente ome umi hiarandva nomombaesiva hembiapo guau ha pe ijehai arandu oma ymaite guive ha orekva trascendencia esttico- dcada 20 guive ha upr ohai ha omoheraku epoty aty Surgente, Pepitas ha Nubes del este umi ohaanga Eiret, La conquista ha El crimen de Tintalila. Picha os Obras completas oikevo umi tembiapo inditohava ary 1952 jave, Arenillas de mi tierra, 1969 arpe. Avei ohai, umi jehai guaranme purory oguahva ane angape hava guarania iangirete Jos Asuncin Flores espaol-pe ohava, Indiaha Buenos Aires, salud. Omenda iangirete Dalmacia ndive, omano 8 jasypo 1933 jave, omboty mboyve cuarenta ary. Hetekue opytuu ko tava guaspe ohpe pa rovy hrava Manuel Ortz Guerrero ha Jos Paraguape Flores omopyendva ko kuimbae arandu katupyry rembiapo, aetehpe kova oemoherakuvva arte paraguayo rembiaspe. Referencias Centro Cultural de la Repblica El Cabildo Diccionario Biogrfico "FORJADORES DEL PARAGUAY", Primera Edicin Enero de 2000. Distribuidora Quevedo de Ediciones. Buenos Aires, Argentina.

Biografas en Guaran de Autores Paraguayos

Emiliano R. Fernndez
Emiliano R. Fernndez oi niko apauimi tenda ha ra oarahecha hague mopa rakae, aetehpe, o ojepovyvva ha heva heihague 8 jasypoapy 1894 jave compaa Yvysun, Guarambarpe, Paraguay. Itva hae Silvestre Fernndez ha Bernarda Rivarola. Tembikuaa'aty rechaukaha 1 Imit ha imitrusu jave 2 Iguata epyr 3 Tape oipykiva 4 Distinciones 5 Tembiapo 6 Referencias 7 Kuatiae'ita Imit ha imitrusu jave Ohai 2.000 epoty ri. Aetehpe ndojekuai aetpa mbaichapa hekove imitme, ojekuaa iepyrme oikovaekue pueblo hra Ysatpe, iprimaria ojapo kope quinto grado peve. Oikvo revolucin 1904, oguerahva choguykura (miembro Partido Liberal, agrupacin poltica ymaite guive ova oemopyendva 1887 jave) poder-pe, oemopyenda tavaguasu Concepcin gotyo (opytva Paragui yvate gotyo), kope omboguata iservicio militar. Iguata epyr Amo ary 20 rupi, hae ojeehicha espritu bohemio ha errante oipyki, oepyr oikundaha opa tenda Paragui rehe ojeipysva, ohavo verso hate voi heva tr opurahiva omoir ichupe imbaraka: Primavera (I y II), Trigueita ha Pyhare amagpe, oemoherakuva Okara poty kue mmei, kva pete revista verso ha purahi memva o editva hetaite ary familia Trujillo, kogite peve.Picha ohai avei moki composicin de tono pico maymva oguerohorva ohendvo hava: Che la reinatr Ahma che china ha Rojas Silva rekvo. Oiko jave Chko orair, kva Paraguiha Bolivia (1932-1935) oike soldado Regimiento de Infantera 13 Tuyutme, ohavo verso iporvva opytuu jave orir mbytpe. Ojejapi ha upicha oembohasa Paraguape gotyo. Pva combatiente ramo, upe batalla Nanawa, oguahvo yvatte ipyaguas ha oehahgui. Oiko jave conflicto internacional, iverso oguah Patria hugiuaitpe, omevo kyre ha ojerovivo victoria rehe, pva rehe ojehero Tirteo verde olivo, kva e omeva Mauricio Cardozo Ocampo. Ohasvo sesenta ary umi mbae oikohague, oehendvo purahi, hetpe omopir tet ohagui umi conciudadanokurape. Picha erudito e intelectual Carlos Villagra Marsal hei hese haha pe epapra popular por excelencial Paraguipe. Hendive upe verso ohava joparpe. (ombojopyru guaran ha castellano) oiporu kuaa ha oguah pueblo nga ruguaite peve. Tape oipykiva Pete curiosidad ohasva produccin omotenondva ko vore ohava kuangurape oembokivaekue hese hekovpe ha namboviva: hembireko, Mara Beln Lugo, Leandra Paredes, Zulmita Len, Mercedes Rojas, Catalina Vallejos, Dominga Jara, Elosa Osorio, Otilia Riquelme, Marciana de la Vega, ha ove. Iepoty paha ohava enfermera, Facunda Velzquez-pe, omano mboyve. Ombaapoimi periodismo rehe, ombaapo Semanario Guaran-me hendve Facundo Recalde. Hekovpe, omoheraku arandukaimi hrava Kaaguy jari, orekva epoty emblemtico mimi. Emilianore, ojekuaahicha, sntesis o bohemia paraguaya-pe. Ndopytiva pete hendpe ha pyhare pytepeve oguatva, ohasa tiempo Sapukipe, ambue Caballero gotyo, upi San Pedro, Puerto Casado, Puerto Pinasco, Rancho Carambola (Brasil)-pe, jepnte hae msiko ha poeta, ombokatupyry tembiapo carpintero, obrajero, scouts gua ha guardabosque. Picha hembiappe o Carlos Casado, hendive idespido, picha o recomendacin hae orekva: Arakaeve ani oemombaapo upe empresa-pe ifarrista-gui. Distinciones Ary 1950 jave Asociacin de Escritores Guaranes ombohra ichupe Gloria nacional.

16

Biografas en Guaran de Autores Paraguayos


Tembiapo Hembiapo ipukva ha umi purahi, oreko kova mbytpe, umi ohenva, umi purahi popular Paraguape del Paraguay Las siete cabrillas Adios che paraje kue La ltima letra Siete notas musicales Guavir poty Oda pasional Tupsy del campo Despierta mi Angelina Che pochyma nendive Ndache pochi nendive Porque? De lejos vengo Tujami Jagua rekove Mboriahu memby Reten pe pyhare 13 Tuyut Soldado guaran 1 de Marzo esuhme Nde kegupe Nde juru mbyte Farra chui che kepe guare Omano mboyve, oheja ko mbae jerure iporitereva ojehava castellano-pe Mi pluma: Ha hei picha Es mi pluma una doncella, mi bandera, mi herona, en la brega nunca merma su audacia y su valor, ella es lanza que pica, agudsima, muy fina centinela de mi vida, fiel guardiana de mi honor. Es mi pluma la bohemia, la armona campesina, reprobada por teutones con instinto de maln; es la vctima del odio de esas almas tan mezquinas eruditos trasnochados de tildado escalafn... Investigador Roberto A. Romero, umi bigrafo mbytpe hava principal, imandua mbaichapa oepyr omano: Pete ra 3 jasypate 1948 jave, 18 aravo jave rupi, oguah Emiliano upe almacn ojekuava Caracolito barrio Loma Kavara...Picha ohupyty ichupe pete tiro de pistola pytmby guive ojepiva, ohejva vaietpe...Ombosakoi hikui rae pete emboscada ichupe. Ko kuimbae oporojukva ndojeapresi. Ko msico Ricardo Pereira, Federico Esmerdel ha Carlos Vera ogueraha ichupe pete camilla-pe Hospital Militar Central... peve. Upe pyharpe ointerveni quirrgicamente Dr. Pedro de Felice. Uppe heta jasy hasyete omano meve... Picha aravo 4: 25 aravope upe 15 jasypoapy 1949 jave.Ko kso omohu hembipota, Okara poty kue mi hevo: Omano prfida bala-gui. epapra paraguayo Elvio Romero opurahi ichupe karaieme: Con alma de caminante parti para descansar hacia la muerte, en instante triste de su caminar. Parti en una noche errante y nos dej su cantar . Referencias Emiliano R. Fernandez Centro Cultural de la Repblica El Cabildo Kuatiae'ita Diccionario Biogrfico "FORJADORES DEL PARAGUAY", Primera Edicin Enero de 2000. Distribuidora Quevedo de Ediciones. Buenos Aires, Argentina.

17

You might also like