PRAVILNIK O KLASIFIKACIJI, MINIMALNIM USLOVIMA I KATEGORIZACIJI UGOSTITELJSKIH OBJEKATA ("Sl. list RCG", br.

02/03) I OSNOVNE ODREDBE 'lan 1 Ovim pravilnikom klasifikuju se ugostiteljski objekti po odre enim vrstama i uslugama, odre uju se kategorije, elementi i mjerila za kategorizaciju, kao i sam na in kategorizacije ugostiteljskih objekata. 'lan 2 Svi uslovi, propisani ovim pravilnikom, koji se odnose na zgrade, dizajn, opremu i usluge, primjenjuju se na sve djelove odmaralita, ukoliko takvi objekti pru aju usluge smjetaja i ishrane i pi a turistima na komercijalnoj osnovi. 'lan 3 Svi ugostiteljski objekti obuhva eni ovim pravilnikom moraju ispunjavati minimalne standarde za svoju kategoriju za objekat i usluge koje pru aju i standarde i odre eni broj poena propisanih za datu kategoriju, tamo gdje je to primjenljivo. II KLASIFIKACIJA OBJEKATA ZA PRU+ANJE USLUGE SMJETAJA 1. Vrste objekata za pru4anje usluge smjetaja 'lan 4 Objekti za pru anje usluge smjetaja su klasifikovani u 9 (devet) optih grupa: 1. hoteli i moteli 2. unikatni hoteli 3. apart-hoteli 4. turisti ka naselja 5. pansioni 6. privatni smjetaj (ku e, apartmani i sobe za iznajmljivanje) 7. izgra eni kampovi

8. planinarski i lova ki domovi, omladinski hosteli 9. odmaralita Vrsta objekata za pru anje usluge smjetaja iz stava 1 ovog lana se odre uje u skladu sa objektima i uslugama koji se zahtijevaju ovim pravilnikom za svaku klasifikaciju. 2. Definicija vrste objekata za pru4anje usluge smjetaja 'lan 5 Objekti za pru anje usluge smjetaja mogu uklju ivati jednu ili sve vrste smjetajnih jedinica, ukoliko nije druga ije propisano ovim pravilnikom za odre enu vrstu objekta za pru anje usluge smjetaja. Soba: predsoblje, spava a soba i kupatilo. Hotelski apartman: predsoblje, prostorija za dnevni boravak, soba (sobe) za spavanje i kupatilo (kupatila). Hotelski apartman tipa "junior": predsoblje, kombinovana prostorija za dnevni boravak i spavanje i kupatilo. Apartman: predsoblje, kombinovana prostorija za dnevni boravak i ru avanje, kuhinja, spava a soba (sobe) i kupatilo (kupatila). Studio apartman: predsoblje, kombinovana prostorija za dnevni boravak i spavanje, prostorije za pripremanje hrane i ru avanje i kupatilo. 3. Definicija objekata za pru4anje usluge smjetaja Hoteli i moteli 'lan 6 Hotel je objekat za pru anje usluge smjetaja sa minimalnim kapacitetom od 7 smjetajnih jedinica za no enje, recepcijom i holom hotela, javnim restoranom sa kuhinjom. Hotel mo e imati aneks (depandans) spojen sa ili odvojen od hotela. Garni-hotel je objekat za pru anje usluge smjetaja u skladu sa stavom jedan ovog lana koji pru a samo uslugu doru ka. Depandans hotela 'lan 7 Depandans hotela je posebna zgrada (spojena sa glavnom zgradom ili ne) koja mo e da pru a sve vrste smjetajnih jedinica. Sve usluge povezane sa smjetajem pru aju se u okviru depandansa.

Recepcija, hol i restoranski kapacitieti su smjeteni u glavnoj zgradi. Svi zahtjevi u pogledu objekata i odgovaraju ih standarda za hotele primjenjuju se i na depandans hotela. OznaAavanje hotela 'lan 8 Hoteli sa kategorijom 5 zvjezdica mogu koristiti oznaku Grand hotel ako objekat ima najmanje 100 soba. Unikatni hotel 'lan 9 Ova klasifikacija se primjenjuje na hotele sa jedinstvenom strukturom zgrade ili grupe zgrada koje, na osnovu svojih specifi nih/unikatnih karakterisitka i usluga, izazivaju ve u tr inu potra nju nego drugi hoteli. Ovakvi objekti moraju da zadovolje minimalne propisane standarde za hotel sa tri zvjezdice. Zbog jedinstvenosti objekta i usluga, posebna komisija imenovana od strane Ministarstva turizma mo e razmotriti eventualno dodjeljivanje dodatnih zvjezdica. Objekti za pru anje usluge smjetaja u ovoj klasifikaciji mogu obuhvatati jedinstvene objekte za smjetaj i restorane u renoviranim zamkovima, istorijskim zgradama i na lokacijama sa jedinstvenom panoramom, itd. Apart-hotel 'lan 10 Apart-hotel je objekat za pru anje usluge smjetaja sa najmanje 7 potpuno opremljenih i namjetenih apartmana za turiste. Minimum potrebne usluge je dnevno odr avanje prostorija. Apart-hoteli mogu tako e obezbje ivati i restoran i ostale usluge ljetovalita. Apart-hoteli moraju imati: recepciju i hol, apartmane sa potpuno namjetenim prostorijama za dnevni boravak, ru avanje i spavanje, potpuno opremljenu i namjetenu kuhinju i pristup kapacitetima za pranje vea. Depandans apart-hotela 'lan 11 Depandans apart-hotela je posebna zgrada (spojena sa glavnom zgradom ili ne) koja mora da nudi apartmane i studio apartmane. Sve usluge vezane za smjetaj obezbije ene su u depandansu. Recepcija, hol i sli ni objekti se nalaze u glavnoj zgradi hotela.

Svi zahtjevi u pogledu objekata i pripadaju ih standarda za apart-hotele primjenjuju se i na depandans apart-hotela. TuristiAko naselje 'lan 12 Turisti ko naselje je specifi na vrsta ugostiteljskog objekta koji obuhvata okru enje naselja odvojenih funkcionalnih gra evinskih jedinica sa najmanjim smjetajnim kapacitetom od 50 smjetajnih jedinica, restoranima, barovima, prodavnicama i raznim drugim turisti kim uslugama. Kao minimalni zahtjev, turisti ko naselje ima centralnu recepciju i hol, prostoriju za ru avanje sa hotelskom kuhinjom. Ponude u hotelskom naselju mogu varirati od polupansiona, punog pansiona do "kluba za odmor sa svim uslugama". Smjetaj u turisti kom naselju mo e da se sastoji od standardnih soba, hotelskih apartmana, junior apartmana, apartmana, studio apartmana, smjetenih u grupi razli itih vrsta zgrada uklju uju i i bungalove. Motel 'lan 13 Motel je objekat sa pru anjem usluge smjetaja koji je lociran na va nijim saobra ajnicama (van gradova) sa minimalnim kapacitetom od sedam smjetajnih jedinica, besplatnim parking prostorom za svaku sobu, 24satnom uslugom recepcije, ograni enim uslugama restorana i automatima za prodaju hrane i pi a. Ostale usluge mogu uklju ivati prodavnicu razne robe i dje iju sobu za igru ili igralite. Pansion 'lan 14 Pansion je objekat za pru anje usluge smjetaja sa minimalnim kapacitetom od 7 smjetajnih jedinica, recepcijom i holom, trpezarijom i kuhinjom. Usluge ishrane i pi a se pru aju samo gostima pansiona.

KuEe, stanovi i privatne sobe za iznajmljivanje 'lan 15 Rezidencija (vila) je privatna, presti na, luksuzna ku a koja se iznajmljuje turistima kao jedna jedinica. Kvalitet objekta i usluga koje se pru aju odre uju kategoriju u zvjezdicama. Ku a za iznajmljivanje je arhitektonski i funkcionalno autonomna zgrada koja se nalazi na privatnom posjedu. Isklju ivo se izdaje turistima na odre eno vrijeme. Potpuno je namjetena, ima odvojena kupatila i opremljena je kuhinjom i prostorijom za pranje vea. Apartman za iznajmljivanje se isklju ivo izdaje turistima na odre eno vrijeme. Potpuno je opremljen, ima odvojeno kupatilo i opremljen je kuhinjom ili ajnom kuhinjom. Apartmani mogu biti dvosobni, jednosobni i studio apartmani.

Privatna soba za iznajmljivanje turistima nalazi se u stambenoj zgradi ili privatnoj ku i. Soba mora da uklju uje odvojeno kupatilo. Fizi ke i kvalitativne karakteristike odre uju kategoriju u zvjezdicama.

IzgraFeni kampovi 'lan 16 Kampovi, kako je definisano ovim pravilnikom, imaju minimalni kapacitet od 7 (sedam) mjesta za privremeno parkiranje mobilnih prikolica i karavana. Kampovi moraju obezbijediti osnovne infrastrukturne usluge za kampere koji iznajmljuju mjesto za privremeno parkiranje mobilnih prikolica i karavana i koji mogu podi i atore. Osnovne usluge uklju uju zajedni ke i odvojene tueve i toalete, kapacitete za pranje vea i za pranje posu a, prodavnice hrane i razne robe, struju, vodu, obezbje enje, rekreacione, sportske i zabavne objekte i usluge. Iznajmljivanje trajno parkiranih ku a na to kovima, karavana ili mobilnih prikolica turistima u organizovanim kampovima kao privatan smjetaj nije dozvoljen. Omladinski hosteli, planinarski i lovaAki domovi

'lan 17 Ovi objekti za pru anje usluge smjetaja obezbje uju osnovni smjetaj obi no u sobama sa vie od pet kreveta i zajedni kim toaletima i tuevima. Ovi objekti ne podlije u kategorizaciji u smislu ovog pravilnika, ali moraju biti u skladu sa va e im protivpo arnim i sanitarnim propisima. Mogu uklju ivati prostoriju za ru avanje sa kuhinjom i prodavnicu za dnevne potrebe. Odmaralita 'lan 18 Odmaralita su za isklju ivu upotrebu (besplatno ili uz minimalnu naplatu) zaposlenih, penzionera, lanova porodice, sponzorisanih lanova sportskih, omladinskih i ostalih organizacija gra ana. Ovi objekti ne podlije u kategorizaciji u smislu ovog pravilnika, ali moraju biti u skladu sa primjenljivim djelovima ovog pravilnika koji se odnose na protivpo arnu sigurnost, sanitarne propise i bezbjednost gostiju. Definicija kategorija izra4ena zvjezdicama za objekte za pru4anje usluge smjetaja

'lan 19 Prva kategorija obilje ava se sa pet zvjezdica(*****).Ovi luksuzni hoteli i ljetovalita su izuzetnih karakteristika, opte prepoznati po svojoj tr inoj superiornosti to se ti e objekata, usluga i ambijenta. Takvi objekti su mjesta izuzetne prirodne ljepote, luksuzno oprmljena, sa zdravstvenim i banjskim kapacitetima, krajnjim komforom smjetaja, velikim procentom apartmana u odnosu na sobe, naklonjenom i personalizovanom uslugom, vrhunskom kuhinjom i kvalitetnim neformalnim restoranima, sofisticiranim no nim ivotom, visokokvalitetnim objektima i aktivnostima ljetovalita, velikim procentom uslu nog osoblja u odnosu na goste. LJetovalita ove kategorije moraju imati po jednom krevetu najmanje 100m2 povrine parkova koji se koriste za objekte za rekreaciju, sport, zabavu i dru enje. Druga kategorija obilje ava se sa etiri zvjezdice(****). Visokokvalitetni hoteli i ljetovalita, sa kompletnim asortimanom usluga, sa kvalitetnim smjetajnim objektima i pogodnostima, kompletnim rasponom personalizovanih usluga, kvalitetnim restoranima, vrhunskim enterijerom i elegantnim okru enjem, fitnes klubom, prodavnicama, velikim izborom usluga i aktivnosti. Ovi objekti zna ajno nadmauju zahtjeve u pogledu fizi kih standarda i kvalitativnih normi. LJetovalita ove kategorije moraju imati po jednom krevetu najmanje 80m2 povrine parkova koji se koriste za objekte za rekreaciju, sport, zabavu i dru enje.

Tre a kategorija obilje ava se sa tri zvjezdice ( *** ). Hoteli i ljetovalita koji nude potpunu hotelsku uslugu i cijene srednjeg nivoa, komforan i atraktivan smjetaj sa osnovnim pogodnostima, izbor restorana, sve osnovne hotelske usluge, veliki izbor aktivnosti. Ovi objekti nadmauju zahtjeve u pogledu fizi kih standarda i kvalitativnih normi. LJetovalita ove kategorije moraju imati po jednom krevetu najmanje 60m2 povrine parkova koji se koriste za objekte za rekreaciju, sport, zabavu i dru enje. Betvrta kategorija obilje ava se sa dvije zvjezdice (** ). Udobni hoteli i ljetovalita, dobar smjetaj, neformalni restoran, osnovne usluge, irok izbor aktivnosti ljetovalita. Ovi objekti nadmauju zahtjeve u pogledu pojedinih fizi kih standarda i kvalitativnih normi. LJetovalita ove kategorije moraju imati po jednom krevetu najmanje 40m2 povrine parkova koji se koriste za objekte za rekreaciju, sport, zabavu i dru enje. Peta kategorija obilje ava se sa jednom zvjezdicom (*) Ovi objekti nude skorman, ist smjetaj i zadovoljavaju osnovne zahtjeve. Definicija kategorija specijalizacije hotela 'lan 20 Hotel ljetovalite (LJetovalita i ljetovalita na obali)

Pru a objekte za smjetaj, restorane, zabavu i rekreaciju posebno dizajnirane za turiste na odmoru. Objekti i usluge ljetovalita mogu obuhvatati animaciju i zabavu, igre, sportove, ljepotu i zdravlje, igralita, radnje sa profesionalnom opremom, prodavnice odje e, usluge izleta, specijalizovane objekte za snabdijevanje hranom i pi em. LJetovalita su dizajnirana da pru e niz jedinstvenih do ivljaja, izuzetnu zabavu, uzbu enje, inspiraciju i u ivanje, zanimljivosti lokalne kulture, no ni ivot i posebne atrakcije. Poslovni hotel Pru a objekte i usluge poslovnim ljudima uklju uju i potpuno opremljene poslovne centre sa profesionalnim osobljem, posebno namjetene i opremljene prostorije za odr avanje seminara, posebne telekomunikacione usluge, poslovnu biblioteku i prevodila ke usluge. Hotel za skupove Pru a posebne objekte i usluge za kongrese i sajmove, uklju uju i i posebnu opremu, prostor za spremita, izlo bene usluge, simultane prevode i potpuno opremljeni pres centar. Banjski hotel

Pru a posebne objekte i usluge za podizanje nivoa kondicije i opteg zdravlja, uklju uju i centre za ljepotu, banjske kapacitete, fitnes centre, terapeutske tretmane profesionalno obu enog osoblja, izbor sauna, solarijuma, zagrijanih bazena, izbor masa a. Zdravstveni hotel Pru a usluge i kapacitete za tretmane za lije enje i rekonvalescenciju, prirodno ozdravljenje i preventivnu medicinu, uklju uju i klasi ne i medicinske tretmane sa lokalnim metodama lije enja, vodenom terapijom, kineziterapijom, elektroterapijom, Kneipp terapijom, gimnastikom i ostalim metodama lije enja. Porodi ni hotel Pru a posebne kapacitete i usluge za djecu uklju uju i aktivnosti i igralita za djecu pod nadzorom, sobe za igranje sa igra kama i igrama, de urnu sestru, usluge uvanja djece, posebne menije i programe animacije za djecu. Istorijski hotel Hoteli locirani u potvr eno istorijskim zgradama ili hoteli koji su ozna eni kao zna ajni objekti od strane lokalnih ili me unarodnih udru enja za o uvanje istorijskih spomenika. Golf hotel Hoteli koji se grani e sa golf terenom sa 18 rupa sertifikovanim od strane Udru enja profesionalnih igra a golfa (PGA), sa mogu no u kori enja vozila i manjim terenima sa kratkom travom i bez prepreka, koji ima klub sa restoranom i barom, svla ionice i tueve, prfesionalnu prodavnicu sa iznajmljivanjem golf opreme uklju uju i i kolica, centar za obuku, golf profesionalce sa seritifikatom Udru enja profesionalnih igra a golfa (PGA), usluge prevoza do golf terena.

Tenis hotel Hoteli koji se grani e sa ekstenzivnim teniskim kapacitetima koji obuhvataju teniske terene za ampionate, teniske terene sa raznim podlogama sa osvjetljenjem za no ne igre, profesionalne prodavnice sa iznajmljivanjem teniske opreme, intenzivne kurseve tenisa, teniske profesionalce sa sertifikatom Udru enja profesionalnih tenisera (PTA), svla ionice i tueve. Ekoloki hotel Hoteli sa posebnim naglaskom na ekologiji i o uvanju prirode koji imaju dokumentovani ekoloki program i program uvanja energije, koji preduzimaju mjere da smanje vrsti i te ni otpad i isputanje hemijskog otpada, koji odvajaju otpadne materijale i maksimalno koriste programe materijala koji se mogu reciklirati da smanje potronju vode a da ne uti u na komfor gostiju. Da bi se kvalifikovali kao ekoloki hotel, objekti moraju pro i rigoroznu inspekciju od strane vlasti za zatitu ivotne okoline.

Definicija vrsta objekata za pru4anje usluge ishrane i piEa 'lan 21 Restoran Kategorija restorana primjenjuje se na sve objekte za poslu ivanje hrane koji nude poslu ivanje za stolom, a-la-carte menije, izbor jela po narud bi, jela u osnovnim vrstama, kao to su: predjela, supe, topla i hladna jela, deserti, topla i hladna pi a. Osnovne prostorije uklju uju: prostoriju za ru avanje, kuhinju, praonicu posu a i pribora za jelo, magacin i kapacitete za sakupljanje otpada. Unikatni restoran Ova klasifikacija se primjenjuje na stav 1 ovog lana, a termin unikatani se odnosi na posebne elemente dizajna i dekora i odre ene karakteristike usluga koje privla e goste sa zahtjevnijeg tr ita nego ostali restorani njihove kategorije. Bife restoran

To je samouslu ni restoran fiksnih cijena sa irokim izborom toplih i hladnih jela, supa, salata i deserata prezentiranih u modernim bife vitrinama koje imaju i zagrijani i rashladni dio. Topla jela se moraju dr ati na toplom, a hladna jela rashla ena na temperaturama u skladu sa propisima koji se odnose na hranu i zdravlje. Osnovne prostorije uklju uju: prostoriju za ru avanje sa bife vitrinom, kuhinju, praonicu posu a i pribora za jelo, magacin i kapacitete za sakupljanje otpada. Kafeterija Kafeterije su restorani sa samoposlu ivanjem, sa irokom ponudom toplih i hladnih jela, salata i deserta, i toplih i hladnih napitaka, koji mogu uklju ivati alkoholna pi a. Hrana i pi e su izlo eni u toplim i hladnim vitrinama pulta za samoposlu ivanje; gosti sami biraju svoja jela, sami se poslu uju, ili su poslu eni od strane osoblja za uslu nim pultom, nose svoja jela na poslu avnicima i pla aju iznos na blagajni, koja se

nalazi na kraju uslu nog pulta. Osnovne prostorije i oprema uklju uju: vitrine za hranu i pi e, prostoriju za ru avanje, kuhinju, magacin, praonicu posu a i pribora za jelo i kapacitete za sakupljanje otpada.

Izlo ena topla jela se moraju dr ati na toplom, a izlo ena hladna jela moraju se dr ati rashla ena na temperaturama u skladu sa propisima koji se odnose na hranu i zdravlje. Picerija Picerije su restorani ograni ene usluge, specijalizovani uglavnom za pice i tjesteninu. Jela se konzumiraju na mjestu ili nose zapakovana. Taverna Taverna je restoran ograni ene usluge, u nacionalnom ambijentu, u kome se poslu uju uglavnom doma a vina, rakije i piva, sa ograni enim izborom specijaliteta lokalne kuhinje. Osnovne prostorije uklju uju: javnu povrinu, kuhinju, magacin, praonicu posu a i pribora za jelo i kapacitete za sakupljanje otpada.

Objekti brze hrane Objekat brze hrane je objekat ograni ene usluge koji nudi ve pripremljene i upakovane ili po narud bi pravljene tople i hladne sendvi e, supe i salate, bezalkoholna pi a za konzumaciju na mjestu ili za ponijeti. Osnovne prostorije uklju uju: javnu povrinu, kuhinju, magacin, praonicu posu a i pribora za jelo i kapacitete za sakupljanje otpada. Fevabd inica Fevabd inica je ugostiteljski objekat u kojem se gostima uslu uju prete no jela sa rotilja, pi a i napici. Pe enjara Pe enjara je ugostiteljski objekat u kojem se prete no priprema i uslu uje pe eno meso, sendvi i i ostala laka jela. Pekare i buregd inice Pekare i buregd inice su ugostiteljski objekti u kojima se prodaju razli ita jela od tijesta i bureci. Poslasti arnica Poslasti arnica je objekat ograni ene usluge, u kojemu se slu e, na mjestu pripremljena jela od tijesta, kola i i poslastice, sladoledi, bezalkoholna pi a za konzumiranje na licu mjesta ili za ponijeti. Ovaj objekat mo e biti povezan sa kafe-barom. Disko klub/bar Disko klubovi nude muziku u ivo ili drugu vrstu muzi ke zabave. Objekti uklju uju bar i koktel dio i prostor za ples. Ponuda uklju uje uglavnom alkoholna i bezalkoholna pi a i jednostavna hladna i topla jela.

No ni klub/ bar No ni klub/bar je ugostiteljski objekat, sa radnim vremenom tokom itave no i, u kojem se prete no uslu uju pi a i pripremaju i uslu uju napici, a mogu se pripremati i uslu ivati jednostavna jela. No ni klub/bar mo e da ima i ivu muziku, a u njemu se mogu izvoditi i drugi animir programi. Caff bar Ponuda u caffe bar - u uklju uje izbor kafa, alkoholnih i bezalkoholnih pi a i laganih obroka. Pivnica Pivnica je ugostiteljski objekat ograni ene usluge. Ponudu ine prvenstveno razne vrste piva na to enje i u bocama, lagana jela, narezana jela, ljute kobasice i ostali lokalni specijaliteti. Konoba Konoba je specijalizovani ugostiteljski objekat u kojem se prete no uslu uju hrana i pi e iz tog kraja i doma a vina i rakije. Usluge isporu ivanja hrane i pi a

Usluge isporu ivanja hrane i pi a obezbje uju hranu i pi e na lokacijama razli itim od mjesta pripreme. Osim centralnog mjesta za pripremanje hrane, i transportna oprema koja se koristi za isporuku tople i hladne hrane mora biti u skladu sa sanitarnim i propisima o hrani i zdravlju. Monta ni ugostiteljski objekti / Kiosci Monta ni ugostiteljski objekti/kiosci ne spadaju u kategoriju restorana, iako u svom sastavu imaju malu kuhinju. Ovi objekti moraju biti opremljeni fri iderima, odgovaraju im povrinama za pripremu hrane, sanitarnom opremom i moraju biti u skladu sa zdravstvenim i sanitarnim propisima. Jednostavna jela kao to su hamburgeri, hot-dog, lokalni specijaliteti, pala inke, itd. se pripremaju i poslu uju za pultom za konzumaciju "u hodu". Bezalkoholna pi a su dio ponude, a alkoholna pi a samo u slu aju da prodajna jedinica ima dozvolu za prodaju alkoholnih pi a. Definicija kategorija izra4ena zvjezdicama za objekte za pru4anje usluge ishrane i piEa 'lan 22 Prva kategorija obilje ava se sa pet zvjezdica (***** ).Ova kategorija predstavlja najvii nivo kvaliteta. Odlikuje se klasi nom i raznovrsnom kuhinjom, pripremom hrane pred gostom, raznolikim i mnogobrojnim vrstama vina vrhunskog kvaliteta, uslu iva a vina, luksuznim okru enjem, visokokvalitetnim posu em i priborom za jelo, besprekornim stolnjacima i salvetama, srebrnim escajgom, kristalom; besprekorne, sofisticirane posluge, ugodnog ambijenta, svje ih cvjetnih aran mana; mogu a primjena pravila o obla enju.

Druga kategorija obilje ava se sa etiri zvjezdice (**** ).Ova kategorija prevazilazi uobi ajene norme u pogledu enterijera, originalnosti, usluge i kuhinje, koja se odlikuje profinjenim formalnim ambijentom, vrsnim profesionalnim konobarima i kuvarima, elegantnim stolnim ure enjem, porcelanskim, staklenim i srebrenim posu em i priborom za jelo, kreativnom i raznovrsnom ponudom jelovnika, spektakularnim desertima, odli nom vinskom kartom, rafiniranom prezentacijom jela i pi a, svje im cvjetnim aran manima; mogu a primjena pravila o obla enju.

Tre a kategorija obilje ava se sa tri zvjezdice (*** ).Ova kategorija u mnogim slu ajevima uklju uje manje formalne nacionalne ili specijalizovane restorane, zanimljivog ambijenta, specijalizovanih vrsta jelovnika ili specijaliteta ku e, dje ijih jelovnika, natprosje nog kvaliteta ure enja stola, pamu ne salvete i stolnjake ili podmeta e, dobar izbor doma ih i uvoznih vina, profesionalno obu ene konobare i kuvare. Svo osoblje nosi odgovaraju e uniforme i odaje utisak velike urednosti, dobar izbor za individualne ili porodi ne obroke. Betvrta kategorija obilje ava se sa dvije zvjezdice (** ).Ova kategorija restorana podrazumijeva prijatan, oputen ambijent koji privla i porodice, isto i uredno okru enje, raznovrsnu ponudu jelovnika i liste pi a, mogu i izbor specijaliteta, dje ije jelovnike, neformalnu uslugu, doma in ili doma ica osmiljava ure enje stola. Svo osoblje nosi odgovaraju u uniformu/kecelje i djeluje uredno. Peta kategorija obilje ava se sa jednom zvjezdicom (*).Ova kategorija podrazumijeva ograni enu restoransku uslugu, sa jednostavnim ukusnim jelima, sigurnu i dobru hranu, papirne salvete i podmeta e, ograni en izbor alkoholnih pi a (ako su uvr ena u ponudu), oputenu atmosferu, funkcionalni neformalni ambijent za ru avanje. Svo osoblje nosi istu uniformu/kecelje i djeluje uredno.

III MINIMALNI USLOVI KOJE MORAJU ISPUNJAVATI OBJEKTI ZA PRU+ANJE USLUGA SMJETAJA I ISHRANE I PIGA Opti uslovi 'lan 23 Potrebni uslovi propisani ovim pravilnikom i ozna eni sa "morati" su obavezni. Ugostiteljski objekti treba da budu dizajnirani, konstruisani i opremljeni na takav na in da osiguravaju komfor, sigurnost i bezbjednost svih gostiju. Ukupan raspored objekta mora obezbje ivati efikasnu cirkulaciju i sigurno kretanje gostiju i zaposlenih, higijensko rukovanje hranom, zatitu zdravlja gostiju i zaposlenih i efikasno uslu ivanje gostiju. Sve povrine, namjetaj i oprema moraju se dobro odr avati. Ote en ili dotrajao namjetaj, oprema, zavjese, tepisi, plo ice, itd., moraju biti pravovremeno zamijenjeni, da bi se odr ala kategorija objekta. Svi tehni ki sistemi i oprema moraju se odr avati u dobrom radnom stanju.

Javne povrine moraju biti zati ene od neprijatnih mirisa. Efikasnost sistema za ventilaciju mora biti takva da sprje ava stvaranje ustajalog vazduha, zadimljenosti ili zaguljivosti prostorija.

Sve prostorije moraju biti dobro provjetrene i osvijetljene. Ukupno vo enje doma instva i odr avanje isto e objekata mora biti na visokom nivou. Sve mjere predostro nosti moraju biti preduzete da se obezbijedi li na sigurnost gosta i zatita njegove svojine od tete ili plja ke. Samo odobrene registar kase i/ili kompjuterizovani hotelski sistemi se mogu koristiti. Svi objekti obuhva eni ovim pravilnikom moraju ista i zvani ne cjenovnike u skladu sa uputstvima datim od strane Ministarstva turizma ili nadle nog regionalnog organa. Svi zaposleni moraju odavati urednost i imati iste kecelje (uniforme) kako se zahtijeva u odgovaraju em objektu. Sve lica koja rukuju hranom moraju dobiti instrukcije o pravilnim i sigurnim tehnikama rukovanja hranom i dobroj sanitarnoj praksi, kako bi se obezbjedila konzistentna proizvodnja i poslu enje kvalitetne hrane. Svi zaposleni u kontaktu sa gostima moraju biti pravilno obu eni u opho enju sa gostom, etiketi uslu ivanja i tehnikama uslu ivanja. Zaposleni u kontaktu sa gostima se moraju ponaati na profesionalan na in, moraju biti iskreno srda ni u opho enju i voljni da pomognu i gostima i kolegama. Svi zaposleni moraju biti obu eni to se ti e postupaka prilikom po ara ili nekog drugog slu aja opasnosti.

'lan 24 Ugostiteljski objekti, ure aji i oprema moraju da ispunjavaju uslove u pogledu gradnje, sanitarne, protivpo arne i uslove zatite na radu, zatite ivotne sredine i druge uslove propisane za tu vrstu i namjenu objekata, kao i da odgovaraju propisanim standardima, tehni kim normativima i normama kvaliteta. Zatita od buke 'lan 25 Ugostiteljski objekti, kao to su no ni/disko klubovi koji rade poslije 23:00h, moraju imati posebnu zvu nu izolaciju da bi se svela na minimum emisija buke koja smeta stanovnicima obli njih zgrada. Disko klubovi i barovi na otvorenom prostoru, koji su locirani u blizini stambenih i hotelskih kompleksa, moraju da obustave emitovanje glasne muzike nakon 23:00h ili u skladu sa propisima lokalne uprave koji se odnose na vrijeme i nivo buke. Ugostiteljski objekti koji se ne nalaze u stambenim etvrtima mogu da zatra e dozvolu za izuzimanje od zahtjeva za smanjenje buke koji su dati u ovom lanu pravilnika. Snabdijevanje vodom za piEe

'lan 26 Sve vodovodne instalacije moraju biti u punoj saglasnosti sa va e im gra evinskim i sanitarnim propisima u pogledu promjera, instalacije i odr avanja. Svi objekti moraju imati stalnu i dovoljnu koli inu vode za pi e, kojom se snabdijevaju iz kontrolisanog javnog ili privatnog izvora. Zaliha hladne vode za pi e treba da bude obezbije ena u koli ini od minimum 135 litara po hotelskom gostu.

Sistem vode za pi e mora biti tako instaliran da sprije i vra anje vode. Na svim elementima i opremi moraju biti, u skladu sa va e im propisima, postavljeni nepovratni ventili da sprije e vra anje vode iz cijevi i sifona. Nije dozvoljeno priklju ivanje crijeva na slavine ukoliko nije instaliran nepovratni ventil. Da bi se izbjeglo bakterioloko zaga enje hrane, sistem tehni ke vode se smije koristiti samo za klimatizaciju i protivpo arnu opremu, i isklju ivo ukoliko je sistem instaliran u skladu sa propisanim standardima i ukoliko tehni ka voda nema direktan ili indirektan kontakt sa hranom, pija om vodom ili opremom koja dolazi u kontakt sa hranom i posu em i priborom za pripremanje hrane. Otpadna voda 'lan 27 Instalacija sistema otpadnih voda mora biti u potpunoj saglasnosti sa lokalnim sanitarnim i propisima o zatiti ivotne sredine. Svi objekti moraju imati odvod otpadne vode povezan sa kontrolisanim javnim postrojenjem za tretman otpadnih voda ili zasebnim postrojenjem, prije nego to se otpadna voda ispusti u prirodno okru enje. Slivnici moraju biti odr avani u ispravnom stanju i kontrolisani radi mogu ih za epljenja. Svi povrinski odvodni kanali, cjevovodi, kanalizacione cijevi, ventilacioni odvodi i odvodni kanali unutar i ispod zgrade moraju biti odr avani u ispravnom stanju. Snabdijevanje elektriAnom energijom 'lan 28 Sve elektri ne instalacije moraju biti u potpunoj saglasnosti sa nacionalnim sigurnosnim propisima i imati atest od strane nadle nog organa. Svi objekti moraju imati stalno snabdijevanje elektri nom energijom sa javne elektri ne mre e, vlastitih izvora energije kao to su solarna ili energija vjetra, a, gdje je potrebno, i iz sopstvenih agregata kako bi se odr alo snabdijevanje elektri nom energijom u slu aju nestanka i da se obezbijedi kontinuirano snabdijevanje elektri nom energijom pumpi za vodu/kanalizaciju, fri idera i zamrziva a.

Elektri no osvjetljenje mora biti obezbije eno u svim sobama, javnim prostorijama, kuhinji, prostorijama za odr avanje higijene i ostalim prostorijama za osoblje. Osvjetljenje mora biti obezbije eno i na parkinzima i prilaznim stazama oko objekta. Sistem gromobrana mora biti postavljen u sakladu sa va e im sigurnosnim propisima. Telefonski prikljuAak 'lan 29 Svi ugostiteljski objekti moraju biti priklju eni na javnu (fiksnu) ili mobilnu telefonsku mre u. Protivpo4arna zatita 'lan 30

Svi objekti za pru anje usluga smjetaja i ishrane i pi a moraju biti u potpunoj saglasnosti sa va e im zakonima i propisima, gra evinskim kodovima, lokalnim propisima i procedurama koje se odnose na javnu sigurnost, posebno one koje se odnose na rizik od po ara i ostale opasnosti koje prijete hotelskim gostima i osoblju. Svi objekti moraju imati odgovaraju e izlaze da bi se obezbjedio siguran izlazak iz zgrade svim licima u slu aju po ara. Objekti moraju obezbijediti da se ne akumuliraju materijali koji predstavljaju potencijalnu opasnost od izbijanja po ara i da su izlazi u slu aju nu de slobodni i da osiguravaju siguran izlaz. Objekti moraju redovno provjeravati sva svjetla u slu aju nu de, protivpo arna crijeva, detekotre dima i protivpo arne aparate da obezbijede da sva oprema bude u ispravnom stanju. Izvjetaji o obavljenoj inspekciji moraju biti dati na uvid turisti kim inspektorima. Temperatura prostorija 'lan 31 Svi objekti za pru anje usluge smjetaja i ishrane i pi a moraju odr avati temperaturu javnih prostorija ne manju od 18,5 stepeni celzijusa tokom zimskih mjeseci i nepovoljnih vremenskih uslova. Visine prostorija 'lan 32 Gra evinski gabariti za ugostiteljske objekte treba da su tako projektovani da predvi aju minimalnu visinu enterijera, sa neophodnim prostorom za prolaz osoblja, instalacije i cjevovode, ukoliko nije druga ije propisano ovim pravilnikom:
Sve javne prostorije Spava e sobe i kancelarije 3.00 m minimum visine 2.50 m minimum visine

Visina unutranjih prostorija u ku ama, apartmanima i privatnim sobama za izdavanje turistima ne smije biti ni a od 2,30m. Minimalna visina soba u objektima koji su registrovani kao kulturno-istorijski spomenici, kao i soba u hotelima na vodi, amcima, itd. mora iznositi 2,30m, pod uslovom da te sobe imaju dobru ventilaciju. Ekologija 'lan 33 O uvanje okoline u smislu ovog pravilnika podrazumijeva minimalno kori enje CFC-a (hloro-fluorkarbon supstanci) koji se nalaze u fri iderima i zamrziva ima, rastvara ima, bocama pod pritiskom i drugim supstancama. Ekonomi na i ekoloka upotreba proizvoda kao to su izolacija, sistem za grijanje i hla enje i drugi na ini smanjenja potronje energije treba da se obezbijedi i primjenjuje. Opti uslovi za javne toalete 'lan 34 Toaleti moraju biti instalirani u skladu sa propisima za vodovodne instalacije i da imaju toplu i hladnu vodu. Prostorije toaleta moraju biti dobro provjetrene, u ispravnom stanju i odr avane istim. Oprema u toaletima mora biti u ispravnom stanju. U svakom trenutku je obavezna dovoljna koli ina toalet papira. Kupatila moraju biti opremljena sapunom za ruke, higijenskim pekirima ili ure ajem za suenje ruku uz pomo vru eg vazduha i korpom za otpadke. Tokom radnog vremena, toaleti se moraju istiti, snabdijevati toalet priborom i pospremati najmanje svakih dva sata. Tokom radnog vremena, toaleti se moraju redovno pregledati. Standardizovana kontrolna lista mora se koristiti za ovu namjenu i biti pri vr ena za ulazna vrata sa unutranje strane. ef objekta je odgovoran za kontrolu odr avanja toaleta, na na in propisan ovim pravilnikom. Broj javnih toaleta u odnosu na kapacitet 'lan 35 Svi ugostiteljski objekti sa kapacitetom od vie od 20 mjesta za sjedanje moraju imati jasno ozna ene, odvojene javne toalete za mukarce i ene.

Hodnici spava ih soba Prizemne uslu ne prostorije Kuhinja Parking u podzemnim gara ama

2.25 4.00 3.00 2.20

m m m m

minimum minimum minimum minimum

visine visine visine visine

Broj WC kabina i pisoara u javnim toaletima mora da odgovara broju mjesta za sjedanje i stajanje u objektu. Broj toaleta u kompleks objektima koji se sastoje iz vie ugostiteljskih objekata, koji koriste zajedni ke toalete, mora odgovarati ukupnom broju mjesta za sjedanje i stajanje tog kompleksa. Manje od 20 mjesta Ugostiteljski objekat sa kapacitetom do 20 mjesta (sjede ih i stoje ih), mora da ima najmanje jedan potpuno opremljen toalet, zajedni ki za ene i mukarce. Toalet se mora sastojati iz dvije odvojene prostorije, toalet kabine opremljene WC oljom sa poklopcem, toalet papirom, kantom za odlaganje higijenskih ulo aka i pisoarom i predprostora u kome se nalazi umivaonik, polica, ogledalo i sapun, pekiri za ruke ili aparat za suenje ruku i kanta za otpatke.

Kapacitet od 20-80 mjesta Odvojeni toaleti sa jednom WC kabinom i predprostorom za ene, i jednom WC kabinom, pisoarom i predprostorom za mukarce. Kapacitet od 80 - 170 mjesta Odvojeni toaleti sa dvije WC kabine i predprostorom sa dva umivaonika za ene i jednom WC kabinom i dva pisoara sa dva umivaonika za mukarce. Kapacitet od 170 - 350 mjesta Odvojeni toaleti sa tri WC kabine i predprostorom sa tri umivaonika za ene i dvije WC kabine i tri pisoara sa tri umivaonika za mukarce. Kapacitet preko 350 mjesta Odvojeni toaleti sa etiri WC kabine, i predprostorom sa tri umivaonika za ene, a za mukarce tri WC kabine, etiri pisoara i predprostor sa tri umivaonika. Namjetaj i oprema javnih toaleta 'lan 36 Svi predprostori moraju biti opremljeni umivaonicima, u skladu sa kapacitetom kako stoji u lanu 39, te nim sapunom, velikom policom, ogledalom, dr a ima za papirne/pamu ne ubruse ili aparatom za suenje ruku, kantom za otpatke i pepeljarama. Svi toaleti moraju imati prirodnu ili vjeta ku ventilaciju. Svi pisoari moraju imati automatsko putanje vode, sistem osvje avanja prostorije, a pisoari moraju biti odvojeni pregradama. Samo bijeli porcelan mo e se koristiti za WC koljke, pisoare i umivaonike.

Sve WC kabine moraju imati WC olje sa poklopcima i toalet papir. Pregrade u enskim WC kabinama moraju imati policu za odlaganje ru nih torbi i korpu za odlaganje higijenskih ulo aka. Sva vrata WC kabina moraju imati brave za zaklju avanje. Svi umivaonici moraju imati toplu i hladnu teku u vodu. Prozori toaleta moraju biti neprozirni ili imati neku drugu zatitu od pogleda spolja. Vrata toaleta moraju biti od vrstog materijala sa bravom za zaklju avanje i vjealicom za odje u. Podovi i zidovi u javnim toaletima 'lan 37 Podovi u toaletima izra uju se od kerami kih plo ica ili drugog odobrenog materijala, koji se lako pere i odr ava i koji nije klizav. Zidovi u toaletima moraju biti oblo eni, u visini od poda do plafona, kerami kim plo icama ili drugim vodootpornim materijalom, koji se lako pere i odr ava i koji nije klizav. Nijesu dozvoljeni farbani zidovi. Ostali javni toaleti 'lan 38 Toaleti na aerodromima, eljezni kim i autobuskim stanicama, tr nim centrima, itd. koje koriste objekti za pru anje usluge ishrane i pi a obuhva eni ovim pravilnikom, moraju biti u skladu sa zahtjevima ovog pravilnika. IV POSEBNI I KVALITATIVNI USLOVI ZA OBJEKTE ZA PRU+ANJE USLUGE SMJETAJA

Da bi se postigao cilj unapre enja kvaliteta objekata, opti uslovi opisani sa "trebati" su vode i principi i treba da se ispune do nivoa koji je mogu . Uslovi ozna eni sa "morati" su obavezni. Protivpo4arna zatita 'lan 39 Maksimalna udaljenost od hotelskih soba do protivpo arnih stepenica iznosi 30 m. Signalizacija izlaza mora biti osvijetljena (1 LUDL na svaki metar visine) i da ima sopstveni izvor energije. Sve spava e sobe, javne prostorije, kuhinje i hodnici treba da budu opremeljeni sistemima za otkrivanje po ara u skladu sa va e im zakonima. Te sisteme treba redovno testirati i sastavljati izvjetaje o testiranju koji moraju biti dostupni na zahtjev turisti kih inspektora.

U viespratnim hotelima, motelima, aparthotelima, uputstva za evakuaciju na dva jezika moraju biti oka ena sa unutranje strane vrata soba, a u svim hodnicima mora da se nalazi telefon za hitne slu ajeve na svakih 30 m. Signalizacija za hitne slu ajeve, protivpo arni aparati, crijeva za vodu visokog pritiska i hidranti se moraju redovno provjeravati. Izvjetaj o provjeri mora biti dostupan na zahtjev turisti kog inspektora. ZvuAna izolacija 'lan 40 Zvu na izolacija za razli ite djelove zgrade treba da postigne minimalne vrijednosti smanjenja buke standardnih izolacija navedenih u nacionalnim i gra evinskim propisima Evropske unije. Zgrade treba da su projektovane i konstruisane na takav na in da obezbje uju dovoljno smanjenje nivoa buke da obezbijede gostima mirnu i udobnu atmosferu u sobama. Smanjenje spoljanje, kao i buke u objektu, buke izazvane vibracijama opreme i buke prouzrokovane spoljanjim i unutranjim vertikalnim udarima (liftovi, pomijeranje namjetaja, opreme, transport prtljaga i dr.) treba da se planira i izvede kao dio renoviranja. Sva tehni ka oprema koja stvara buku (liftovi, generatori, itd.) koja se nalazi u blizini gostinskih soba mora imati odgovaraju u zvu nu izolaciju. Teka tehni ka oprema na smije da se nalazi iznad gostinskih soba. Recepcija i hol

'lan 41 Hol Arhitektura, dekor i namjetaj hola objekta, u zavisnosti od odabranih materijala, boja, predmeta i efekata, odre uju karakter i ambijent hotela. U holu je potrebno imati dovoljan broj sjedita u skladu sa kapacitetom hotela. Recepcija Infrastruktura i funkcionalnost recepcije i pulta za registraciju gostiju treba da budu u saglasnosti sa kapacitetom i veli inom hotela. Treba omogu iti istovremeno pru anje svih usluga, kao to su prijavljivanje gostiju, odjavljivanje gostiju, naplata i davanje informacija. Gosti ne smiju imati uvid u kompjuterske ekrane i tampa e na recepciji/blagajni. Gostima treba da je na usluzi kompetentno osoblje 24h dnevno, za hitne slu ajeve. Blagajna

Blagajna treba da uklju i mjenja nicu i da ima zati enu prostoriju za dragocjenosti sa glavnim sefom u objektu. Trenutna kursna lista mora biti vidno istaknuta. Osvjetljenje Recepcija i blagajna moraju biti dobro osvijetljene, 300 LUDL-a na svakom alteru. Osvjetljenje bi trebalo da bude postavljeno indiskretno i da daje dekorativan izgled. Portirnica i soba za prtljag Soba za prtljag treba da se nalazi u neposrednoj blizini glavnog izlaza i direktno na prolazu do liftova. Javni toaleti Zajedni ki javni toaleti treba da su lako dostupni, ali ne i vidljivi iz ulaznog hola. Javni telefoni Telefonske usluge treba da uklju uju bilo telefonsku centralu, govornice ili telefone instalirane u sobama.

Hodnici Ukupni dizajn i izgled hodnika treba da je u saglasnosti sa izgledom i arhitekturom ostalih javnih prostorija. Prodavnice Kao minimalni standard, hoteli treba da posjeduju malu prodavnicu za prodaju dnevnih novina i asopisa, toaletnog pribora i suvenira lociranu u holu objekta. LJetovalita treba da imaju specijalizovane prodavnice opreme i odje e za sve profesionalne sportske aktivnosti koje su uvrtene u ponudu objekta. Biznis centar Biznis centar mora da sadr i recepcijski pult i u potpunosti opremljene kancelarije, sa kompjuterima, faksmainama, kopir-aparatima, pristupom internetu i sekretarske usluge. Telefon, faks i internet usluge 'lan 42 Telefonska usluga trebala bi biti kompjuterizovana, sa automatskim broja ima i dovoljnim brojem paralelnih i direktnih telefonskih, faks i internet linija i telefonskih govornica. Usluge televizije, videa i radija 'lan 43

Objekti za pru anje usluge smjetaja moraju imati sistem za TV i UHF radio prijem preko TV prijemnika, uklju uju i i hotelski kanal za internu reklamu i komunikaciju. Sistem muzike u pozadini/javnog razglasa 'lan 44 Sistem muzike u pozadini/javnog razglasa u objektima za pru anje usluge smjetaja treba da uklju uje kontrolu ja ine zvuka za svaku zonu. Servisne prostorije 'lan 45 Kancelarija doma ice hotela, prostorija za posteljinu, prostorija za uniforme i magacin proizvoda za higijenu i sredstava za i enje treba da budu centralno locirani radi efikasnosti i kontrole. Dodatni prostor za opremu za doma instvo treba da bude obezbije en za rezervne krevete, pomo ne le ajeve, i sli no na svakom spratu spava ih soba. Namjenska prostorija za opremu za doma instvo mora da postoji na svakom spratu spava ih soba. Ova prostorija treba da bude opremljena slivnikom za pranje krpa za prainu, krpa za podove, itd. Predsoblje prostorije za opremu za doma instvo treba da slu i za odlaganje kori ene posteljine, sredstava za i enje, kolica za sobarice i usisiva a. Osoblje za vo enje doma instva mora imati na raspolaganju odgovaraju e hemikalije za i enje, zatitne rukavice i uobi ajena sredstva za i enje i usisiva e. Jedno namjensko kupatilo za osoblje zadu eno za vo enje doma instva, opremljeno toaletom, toalet papirom, umivaonikom sa sapunom, ogledalom i pekirom/aparatom za suenje ruku, mora se obezbijediti na svakom spratu spava ih soba. Prostorije za presvlaAenje za osoblje 'lan 46 Prostorije za presvla enje su neophodne za sav uniformisani muki i enski personal u odnosu 40:60. Ukupan broj zaposlenih podrazumijeva broj povremeno zaposlenog i stalno zaposlenog osoblja. Prostorije za presvla enje moraju da sadr e ormare u punoj visini, toalete i tu kabine. Podovi i zidovi treba da su oblo eni plo icama. Prostorije za ruAavanje za hotelsko osoblje 'lan 47 Broj sjede ih mjesta u prostorijama za zaposlene mora biti dovoljan za svo osoblje na du nosti.

Prostorije namijenjene za ishranu osoblja uklju uju kuhinju koja opslu uje samouslu nu kafeteriju sa pultom sa hladnim i toplim jelima i pi ima. Liftovi 'lan 48 Liftovi za goste su potrebni tamo gdje je vertikalna udaljenost jednaka udaljenosti od 4 sprata i vie. Broj liftova treba da je: 2 lifta na 50-100 spava ih soba, 3 lifta na 100-150 spava ih soba, 4 lifta na 150-250. Servisni liftovi se zahtijevaju u zgradama sa vie od 2 sparta. Ovjereni izvjetaj poslednje kontrole lifta mora se uvati u prostoriji domara i biti dat na uvid na zahtjev turisti kog inspektora. Znak "Ne koristiti u slu aju po ara" treba da je istaknut na svakoj lift kabini. Sve lift kabine treba da su opremljene ure ajem za automatsko zaustavljanje na sljede em pritisnutom spratu. Sistemi za grijanje, klimatizaciju vazduha i ventilaciju 'lan 49 Objekti za pru anje usluge smjetaja (hoteli, apart hoteli, turisti ka naselja) treba da imaju centralni sistem klimatizacije vazduha i grijanja koji obezbje uje ugodnu temperaturu u sobama, javnim prostorijama i restoranima. Leljeni raspon temperature iznosi od 18C - 22C, bez neprijatne promaje. Sva oprema i sistemi treba da su centralno kontrolisani i svi kvarovi treba da se centralno registruju. Oprema za pranje vea i hemijsko AiEenje 'lan 50 Objekti koji imaju sopstveni veeraj i hemijsko i enje moraju da potuju sve zdravstvene i sanitarne propise. U zavisnosti od veli ine i vrste objekta za pru anje usluge smjetaja, ovi kapaciteti mogu da pru e potpunu uslugu veeraja i hemijskog i enja i uslugu peglanja. Veeraji moraju imati odvojene prostore za istu i koritenu posteljinu i restoranske stolnjake. U objektima u kojima nije obezbije ena usluga veeraja potrebno je imati malu provjetravanu prostoriju opremljenu velikom mainom za pranje i suenje vea. LiAna sigurnost i bezbjednost

'lan 51 Sva prilazna vrata hotelu moraju biti zaklju ana ili nadgledana tokom no i. Telefoni za hitne slu ajeve moraju biti direktno povezani sa recepcijom. Gostima moraju biti dostupni trezori/sefovi za uvanje dragocjenosti u objektima za pru anje usluge smjetaja. Hotelski objekti za pru4anje usluge ishrane i piEa 'lan 52 Barovi i salon u holu Broj i vrsta restorana i barova se odre uje prema vrsti i kategoriji objekta za pru anje usluge smjetaja. Najbolja lokacija restorana i barova je prizemlje objekta, sa centralnom kuhinjom, da bi se ograni ila potreba za prate im kuhinjama. Gdje je mogu e, treba koristiti dnevno svijetlo. Hotelski bar treba da je odvojen od hotelskog restorana, ali treba da je uklju en uslu ni bar koji opslu uje restoran. Veli ina hotelskog bara zavisi od broja smjetajnih jedinica objekta. Barovi moraju uklju ivati i mali smjetajni prostor, sudoperu i svu potrebnu opremu za bar. Komforna sjedita treba da su obezbije ena u prostranom salonu u holu. Hotelski restorani Restorani variraju u veli ini u zavisnosti od broja smjetajnih jedinica i u stilu u odnosu na vrstu i kategoriju hotela. Tipi ni zahtjevi u pogledu prostora za neformalni restoran iznose 1,8 m2/po sjeditu. Poseban "a la carte" restoran podrazumijeva povrinu od 2m2/po sjeditu. U velikim hotelima mo e da postoji ponuda i specijalizovanih ili nacionalnih restorana. Panorama restorani treba da se nalaze samo na onim lokacijama koje pru aju zaista spektakularan pogled. Hotelske banket i konferencijske sale Odvojene banket i konferencijske sale zavise od mogu nosti na lokalnom tr itu. Prostor za konferencije i bankete treba namjenski dizajnirati, sa vlastitim holom, toaletima, garderobama i hodnicima povezanim sa hotelom i sa odvojenim spoljanjim ulazom.

Raspored i oprema moraju odgovarati raznovrsnim namjenama, kao to su: banketi, konferencije, prezentacije, zatim da posjeduju svu prate u opremu, kao to su oprema za prevo enje, projekcije, pokretne podije i plesne podije, skladita i terase na otvorenom, gdje je to mogu e. Fleksibilnost se posti e upotrebom pokretnih pregrada sa zvu nom izolacijom. Isticanje cijena soba 'lan 53 U skladu sa va e im propisima, svi objekti za pru anje usluge smjetaja moraju ista i odgovaraju e cijene soba za pojedince (Rack Rates) u svakoj sobi. Cjenovnik mora da uklju uje cijenu iznajmljivanja sobe tokom itavog perioda izdavanja, sezonske i vansezonske. Isticanje cijene dodatnih usluga doru ka, polupansiona i punog pansiona je fakultativno. U propagandnom materijalu u tampanoj ili elektronskoj formi treba da budu istaknute isklju ivo cijene no enja za individualna no enja. Objavljene cijene mogu da uklju uju sezonske i vansezonske cijene, fakultativno je objavljivanje doplata za doru ak, polupansion ili puni pansion. Bazeni 'lan 54 Veli ina bazena treba da bude uslovljena veli inom hotela, a oblik bazena mora bit vizuelno uskla en sa okolinom i arhitektonskim karakteristikama objekta. Spoljanji bazeni treba da su povrine od 0.3 m2 po krevetu ili minimum 105 m2, u zavisnosti od toga to je ve e. Idealna dimenzija bazena iznosi 15m d 7m, sa dubinom od minimum 1,40m. Minimalna veli ina bazena za djecu treba da bude 5m2, sa dubinom od 0,50m. Filteri za bazen treba da su izra eni od ner aju eg elika i da su velike brzine. Voda u bazenu mora biti odr avana na visokom nivou u pogledu bakterioloke isto e. Potrebno je da se primjenjuje u potpunosti automatizovan sistem da bi se osigurale ta ne doze te nog hlora i kontrola kiselosti i da bi se nivoi kiselosti/bazi nosti odr avali u propisanim granicama. Oprema za spasavanje mora biti uvijek dostupna na podru ju bazena. Otvoreni bazen treba da bude lociran u blizini pla e, na prostoru koji je osun an tokom itavog dana. Kompleks bazena treba da uklju uje: bazen, bazen za djecu i bazen za vodenu masa u. Za dodatni ugo aj gostiju, mogu se instalirati i vjeta ki vodopadi. Uvijek mora biti raspolo iv dovoljan broj suncobrana i le aljki u skladu sa kapacitetom i nivoom popunjenosti objekta za pru anje usluge smjetaja.

Velika terasa, koja se mo e tako e koristiti za koktel zabave i aktivnosti na otvorenom, treba da postoji oko bazena. Snack-bar, bar, tu kabine, spremita za opremu treba da budu uklju eni u kompleks bazena. Dozvoljena je prodaja isklju ivo losiona za zatitu od sunca u obliku krema (ne ulja) da bi se izbjeglo pretjerano nagomilavanje masno a iz uljanih zatitnih sredstava. Sadr aji na bazenu moraju biti stalno opslu eni od strane stru nog osoblja i animatora. Bazeni za plivanje moraju se redovno istiti aparaturom za i enje ( etke sa usisavanjem vode) da bi se izbjeglo da prljava voda ulazi u filter-sistem. Ne smiju se koristiti staklene ae u kompleksu bazena.

Zdravstveni i rekreacioni kapaciteti 'lan 55 Raznovrsnost zdravstvenih i rekreacionih kapaciteta i usluga zavisi od vrste, kategorije i lokacije objekta za pru anje usluge smjetaja. Minimalna ukupna povrina enterijera hotelskih zdravstvenih i rekreacionih centara treba da iznosi 300m2 za kapacitet do 200 kreveta, plus 0,5m2 za svaki dodatni krevet. Osnovni zdravstveni i rekreacioni kapaciteti treba da uklju uju: a. Hol, recepciju i prostor za relaksaciju, b. Gimnasti ku i fitnes salu, c. Solarijum, d. Saunu sa tuevima i bazenom sa hladnom vodom, e. Bazen za plivanje, f. Svla ionice za ene i mukarce, sa tuevima i toaletima. Fitnes sala mora da ima najmanje est mjesta sa est raznovrsnih fitnes sprava. Tuiranje je obavezno prije upotrebe bazena za plivanje ili bazena za vodenu masa u. Tu kabine sa toplom i hladnom vodom moraju biti adekvatne i opremljene slavinama koje se same zatvaraju prema tempiranom vremenu. Minimalna veli ina zatvorenih bazena treba da iznosi 0,30 m2 po krevetu ili minimum 40 m2, u zavisnosti od toga to je ve e. Lokacija zdravstvenih i rekreacionih centara treba da bude pristupa na lanovima i hotelskim gostima.

UreFenje prostora i eksterijer 'lan 56 Svaki objekat mora da odr ava atraktivan izgled u saglasnosti sa svojim prirodnim okru enjem i lokacijom. Zemljite mora biti optimalno iskoriteno za razonodu, sport i etnju kroz ugodan pejza . Lokalni urbanisti ki planovi treba da obezbijede usaglaavanje okoline hotela sa kvalitetom i karakteristikama regiona. Lokalne vlasti treba da obezbijede da okolina kompleksa hotela i odmaralita upotpunjava ukupni kvalitet objekta za pru anje usluge smjetaja. Fasade Fasade hotela/restorana, zajedno sa natpisima i spoljanjim osvjetljenjem, treba da odaju jasan arhitektonski izgled i kvalitet objekta. Za hotele u gradskim centrima, fasade i nastrenice/natpisi treba da su osnovni elementi raspoznavanja hotela. Prilaz Pjea ki, saobra ajni i prilaz za personal, treba da budu jasno odvojeni, ozna eni i kontrolisani. U hotelima u gradskim centrima trebalo bi obezbijediti nekoliko parking mjesta, udaljenih od saobra ajnih linija, kako bi se obezbijedili to je mogu e bolji uslovi za dolazak i odlazak gostiju. Gdje postoji mogu nost, trebalo bi obezbijediti tad i stanicu ili parking mjesta za kratko zadr avanje autobusa. Parking

Svi lokalni propisi u vezi obaveznog parking prostora moraju se potovati. Svi objekti treba da imaju adekvatne parking prostore u skladu sa svojim na inom i stilom poslovanja. Otvoreni parking prostori treba da budu ure eni, dobro osvijetljeni, uvani i zati eni od sunca. Ulazi Glavni ulaz i spoljanji natpisi objekta treba da odra avaju stil i kvalitet objekta. Rekreacioni i sportski objekti koji Aine dio hotela 'lan 57 Sve instalacije, kao to su teniski, golf, skvo, odbojkaki, fudbalski tereni, itd. moraju biti u saglasnosti sa odredbama relevantne me unarodne federacije. Teniski tereni na otvorenom prostoru treba da budu postavljeni u pravcu sjever - jug. Teniski teren treba da uklju uje i zid za treniranje i no no osvjetljenje. Igralita za djecu i prostori za njihovo uvanje moraju biti prirodno osvijetljeni dnevnim svjetlom, dizajnirani i 100% koriteni u tu svrhu. Vaspita ica ili guvernanta treba da nadzire djecu.

Sobe za igru treba da budu dizajnirane i opremljene za ah, brid , druge igre kartama, itd. V POSEBNI I KVALITATIVNI USLOVI ZA SMJETAJNE KAPACITETE Sobe i apartmani 'lan 58

Najmanje 70% spava ih soba mora imati dimenzije propisane za odre enu kategoriju ukoliko nijesu druga ije izuzete ovim zakonom. Veli ina sobe podrazumijeva i dnevni boravak i predsoblje, ali ne i kupatilo i otvoreni balkon. Vrata spava ih soba treba da imaju zvu nu izolaciju i protivpo arnu zatitu u skladu sa va e im lokalnim propisima i propisima Evropske unije. Broj soba objekta za pru anje usluge smjetaja odre uje se brojem "klju eva". Jednosobni apartman se ra una kao jedan klju . Svi kreveti moraju imati pristup sa obje strane. Direktna telefonska linija podrazumijeva telefonski aparat u sobi sa direktnom linijom za prijem dolaznih poziva i obavljanje izlaznih poziva posredstvom centrale. Pored svakog telefona treba da se nalaze instrukcije za uspostavljanje veze napisane na vie jezika i imenik internih brojeva telefona za hitne slu ajeve. Zamra ivanja prostorija podrazumijeva aluzine koje se mogu u potpunosti zatvoriti i tamne zastore. Ako postoji, mini-bar je dio namjetaja i definisan je kao ormari sa ugra enim fri iderom nove tehnologije za hla enje, snabdijeven minimalnim izborom mineralnih voda, vina, piva, sokova i bezalkoholnih pi a. Cjenovnik mora biti vidno istaknut. Ako postoje, mini sefovi locirani u sobama moraju biti trajno ugra eni, osigurani od provala i po ara i treba da budu najmanje dimenzija 15 h 25 h 15 cm. Ograni enje odgovornosti objekta za dragocjenosti mora biti vidno istaknuto. Sobe za nepua e, kad su obavezne u skladu sa zakonom, treba da su isklju ivo i rezervisane za nepua e. Sobe za nepua e se moraju ozna iti oznakom koja se nalazi na vanjskoj strani vrata. U zavisnosti od veli ine objekta, po eljna je rezervacija cijelog jednog sprata za sobe za nepua e. Odvojena kupatila u sobama 'lan 59 Posebno treba voditi ra una o pogledu sa ulaznih vrata kupatila, treba izbjegavati postavljanje WC olja/toaleta na ulazu u kupatilo.

Veli ina kupatila, namjetaj, oprema i pribor moraju ispunjavati osnovne propisane standarde za svaku klasifikaciju, ukoliko nijesu propisima izuzete. Zavjese za tuiranje/pregrade su potrebne za kupatila sa kadama/tuevima i tu kabinama. Minimalne dimenzije kada iznose 170 d 70cm. Prosje ne dimenzije tu kabina iznose 120 d 80cm. Podovi kupatila treba da imaju slivnik i da su izra eni od vodootpornog materijala koji nije klizav i lako se isti. Zidovi kupatila moraju biti oblo eni plo icama od poda do plafona. Vrata kupatila moraju biti od punog drveta i ofarbana. Umivaonici i WC olje treba da budu od bijelog glaziranog porcelana. ZajedniAka kupatila na spratu u omladinskim hostelima i domovima 'lan 60 Objekti za pru anje usluge smjetaja u kojima neke ili sve sobe nemaju svoja odvojena kupatila, moraju imati odgovaraju i broj zajedni kih toaleta i tu kabina. Potrebni kapaciteti u skladu sa stavom jedan ovog lana moraju tako e biti u skladu sa lanovima 33-46 i imati kapacitete kako slijedi: a. do tri sobe: jedan toalet zajedni ki za mukarce i ene, pisoar i predprostor, b. od 4-10 soba: jedan toalet sa predprostorom za ene, jedan toalet sa predprostorom i pisoarom za mukarce, c. na svakih 10 narednih soba: po jedan toalet sa predprostorom za ene, jedan toalet sa predprostorom i pisoarom za mukarce . Na svakih 10 soba potrebna je po jedna odvojena tu kabina. VI POSEBNI USLOVI ZA OBJEKTE ZA PRU+ANJE USLUGE SMJETAJA I ISHRANE I PIGA Opti uslovi 'lan 61 Sve prostorije za pripremanje i skladitenje hrane i pranje posu a moraju biti u skladu sa zdravstvenim i sanitarnim propisima. Sve vrste objekata za pru anje usluge smjetaja, a koji pru aju najmanje usluge doru ka moraju imati prostoriju za ru avanje, u zavisnosti od toga to je propisano za pojedinu vrstu i kategoriju objekta i kuhinju u skladu s odredbama ovog pravilnika.

Sve vrste objekata za pru anje usluge smjetaja koji pru aju usluge ishrane i pi a, kako se propisuje u njihovoj kategoriji, moraju imati prostoriju za ru avanje i kuhinju u skladu sa ovim pravilnikom. Objekti za pru anje usluge smjetaja i usluge ishrane i pi a zahtijevaju poseban ulaz za dopremanje hrane i pi a, zatim kapacitete za pripremanje i spremanje hrane, prostorije za pranje opreme i posu a i dvorite za sakupljanje i odlaganje te nog i vrstog otpada. Raspored prostorija za pripremu hrane treba da doprinese optimalnoj efikasnosti i ekonomi nosti iskori enosti prostora, opreme i rada osoblja. Tako e treba da uklju uje kancelariju efa kuhinje i efa restorana. Svi veliki fri ideri i hladnja e koje se koriste za skladitenje hrane treba da budu spojeni na pomo ni izvor elektri ne energije u slu aju vandrednih situacija. Podovi i podne obloge u prostorijama za pripremu i skladitenje hrane i pranje posu a, kao i u svim hladnja ama, svla ionicama i kupatilima za osoblje moraju biti od glatkog i izdr ljivog materijala. Podni slivnici su obavezni na svim podovima koji se peru vodom ili gdje se koristi oprema za pranje pod pritiskom. Ovakvi podovi se obavezno izra uju od nepropustljivog betona i kerami kih plo ica sa odgovaraju im nagibom radi slivanja. Zidovi, kao i svi pregradni djelovi, zidne obloge i plafoni, u hladnja ama i prostorima za pripremu hrane, moraju biti svijetle boje, glatki, od neupijaju eg materijala i laki za i enje. Dostavljanje i skladitenje hrane i piEa 'lan 62

Sva hrana, pi e i zalihe moraju se dostavljati na kontrolni prijemni pult. Prehrambeni proizvodi koji ne zadovoljavaju va e e zdravstvene propise, kao i oni koji se isporu e u neodgovaraju em sanitarnom stanju, obavezno se vra aju isporu iocu. Prijemni pult treba da je odvojen od ulaza za poslugu i prostora za odlaganje otpadaka, da bi se izbjegla kontaminacija hrane i da bi se obezbijedila sigurnost i bezbjednost. Prijemni pult ne smije biti vidan za goste i ne smije da uzrokuje neprijatnu buku, mirise i uznemiravanje gostiju. Magacini moraju biti locirani u blizini prijemnog pulta i imati direktan prilaz kuhinji, u cilju adekvatnog nadzora i zatite od kra e. Sva lako kvarljiva hrana, uklju uju i: sirovo meso, morsku hranu, suhomesnate proizvode i mlije ne proizvode, mora se hitno skladititi u namjenske fri idere. Sva skladita moraju biti podvrgnuta adekvatnoj kontroli protiv insekata i glodara, prema zdravstvenim propisima.

Centralno skladite mora da se sastoji od velikog skladita i odvojenih prostorija za dnevne potrebe. Primjenjivati postupak FIFO (First In First Out - prvo u e, prvo iza e). Lako kvarljivu hranu kontrolisati svakog dana i bacati pokvarene namirnice. Kapacitet magacinskih prostorija treba da je dovoljan da se obezbijedi maksimalno kori enje svje e hrane i nabavljanje i dostavljanje hrane u ve im, ekonomski isplativijim, koli inama. Lako kvarljive namirnice treba da se skladite u odvojenim fri iderima ili zamrziva ima, da bi se izbjegla me usobna bakterijska kontaminacija hrane. Temperature na kojima treba da se skladite lako kvarljive namirnice su sljede e: Meso 2 C Riba 2 C Maslac, jaja, sirevi 4 C Vo e i povr e 6 C Duboko hla enje -8 C

Ostala skladita podrazumijevaju skladite za vina i piva sa kontrolom temperature, suva skladita za skladitenje konzervi i upakovane hrane, skladite za zalihe, skladitenje sa dubinskim zamrzavanjem i prostoriju za odlaganje sredstava i opreme za i enje. Lako zapaljivi materijali i sredstva za i enje moraju biti skladiteni odvojeno od skladita za suvu hranu. Sve prostorije skladita za hranu moraju imati mehani ku/vjeta ku ventilaciju i hla enje. Kolica za prevoz namirnica moraju se esto istiti. Opti uslovi za kuhinje i pripremu hrane 'lan 63 Hotelske i restoranske kuhinje se moraju dizajnirati u skladu sa va e im sanitarnim propisima. Zapremina i vrijeme promjene vazduha u kuhinjama mora biti u skladu sa nacionalnim zdravstvenim standardima. Kuhinjski podovi treba da su izra eni od podnih plo ica ili nekog drugog sigurnog podnog materijala. Kuhinjski zidovi treba da su cijelom visinom oblo eni kerami kim zidnim plo icama. Kuhinjski plafoni treba da su vise i, oblo eni u potpunosti dostupnim metalnim plo ama. Mjestimi no rashla ivanje je neophodno u nekim djelovima kuhinje, kako je propisano sanitarnim i zdravstvenim propisima.

Sve radne povrine u kuhinji moraju biti izra ene od ner aju eg elika. Isklju ivo se koriste daske za sje enje koje ispunjavaju zdravstvene propise. Pultovi od ner aju eg elika za pripremanje vo a i povr a moraju imati ugra enu sudoperu sa teku om toplom i hladnom vodom. Odvojene daske za sije enje se koriste za sirovo vo e i povr e, sirovo crveno i bijelo meso, sirovu ribu, kako bi se izbjegla bakterijska kontaminacija. Sav kuhinjski pribor mora biti izra en od ner aju eg elika. Dovoljan broj kanti za otpatke treba da se nalazi pri svakom radnom mjestu u kuhinji. Zatita hrane 'lan 64 Svi propisani postupci i uslovi se u svakom trenutku moraju sprovoditi i u nadle nosti su sanitarne inspekcije. Izvjetaj posljednje ura ene inspekcije mora se dati na uvid turisti kom inspektoru. Potencijalno opasna i kvarljiva hrana se mora dr ati na temperaturi od 7 C ili manje prilikom rashladnog skladitenja, izlaganja ili transporta. Potencijalno opasna i kvarljiva hrana se mora dr ati na temperaturi od 60 C ili vie prilikom toplog skladitenja, izlaganja i transporta. Zamrznuta hrana se otapa u fri iderima, pod hladnom teku om i pitkom vodom, ili u mikrotalasnoj rerni kao dio neprekinutog procesa pripreme hrane. Zamrznuta hrana se ne smije otapati na sobnoj temperaturi. Mlije ni proizvodi se ne smiju skladititi na sobnoj temperaturi. Svje a riba i morski plodovi se uvijek prekrivaju ledom i uvaju u fri ideru. Sirovo vo e i povr e se detaljno pere pitkom vodom prije kuvanja i/ili serviranja. Umivaonici za pranje ruku sa te nim sapunom i pekirima moraju biti postavljeni uz svako radno mjesto. Sudopere za pripremanje hrane se ne smiju koristiti za pranje ruku. Kvarljiva hrana se uvijek mora rashla ivati.

Pultovi za pripremanje hrane 'lan 65 U zavisnosti od vrste restorana i jelovnika koji se slu e, prostor za pripremanje hrane mo e da uklju uje neke ili sve ili kombinaciju sljede ih pultova za pripremu hrane:

a. Priprema povr a Bi enje i pripremanje vo a i povr a; pultovi/stolovi moraju biti odvojeni od pultova za pripremu sirovog mesa i ribe da bi se sprije ila bakterijska kontaminacija. b. Hladna kuhinja Priprema svih predjela, hladnih narezaka, sireva, salata od vo a i povr a, sve lako kvarljive namirnice moraju da se uvaju u fri iderima do trenutka poslu ivanja. c. Pult za pripremu ribe Priprema sirove ribe, pult/sto mora biti odvojen od pulta za tran iranje sirovog mesa. d. Pult za pripremu mesa Priprema i tran iranje sirovog mesa i sirove peradi. Odvojene daske za sje enje moraju se koristiti za tran iranje sirovog crvenog mesa i peradi, radi zatite od infekcije solmonelom. Drveni mesarski sto za sje enje ne smije imati pukotine i mora biti temeljno i en solju i vodom nakon svake upotrebe. e. Kuhinja za doru ak Priprema svih toplih jela i napitaka za doru ak. f. Topla kuhinja Priprema na veliko soseva, supa, pe enja i kuvanih jela, jela od mesa, jela od ribe, kuvanog povr a, itd. g. Ostava i pult za tople napitke Distributivni prostor za kafu i aj za poslu ivanje za stolovima, banketima, u restoranima i u "room" servisu. h. Pekara i poslasti arnica Priprema toplih i hladnih deserata, peciva za doru ak i raznih vrsta hljebova. Lako kvarljivi mlije ni proizvodi se moraju uvati u fri iderima do trenutka poslu ivanja. i. Banket kuhinje Banket kuhinje su prvenstveno prostori za slaganje na ovale i poslu ivanje toplih i hladnih jela na velikim banketima. Sama priprema velikih koli ina jela se odvija u glavnoj kuhinji. j. Restorani ili dodatne kuhinje Sva kuvana jela po narud bi se pripremaju u ovim kuhinjama, dok se priprema svih velikih koli ina hrane odvija u glavnoj kuhinji. Ovakve kuhinje su direktno povezane sa restoranima, i mogu biti zatvorene od pogleda gostiju ili "ou kuhinje" koje su otvorene prema restoranu radi posebnog ugo aja gostiju.

k. Uslu ni bar Bar za uslu ivanje alkoholnih pi a, vina, piva, bezalkoholnih pi a, itd. za poslu ivanje u prostoriji za ru avanje. Mora da ispunjava osnovne uslove za bar propisane ovim pravilnikom, sa izuzetkom pulta za goste. l. Prostor za "room" servis Prostori za "room" servis moraju uklju ivati prostor za kolica sa grija ima hrane, policu za poslu avnike, escajg, porculansko i stakleno posu e, za ine, olje za kafu i aj, i, ako ima dovoljno prostora, aparat za pripremanje kafe. Prostor za pranje pribora za jelo i posu a 'lan 66

Prostor za pranje pribora za jelo, pranje staklenog posu a, posu a za kuvanje, lonaca i erpi, treba da je dizajniran u saglasnosti sa zdravstvenim propisima i lociran centralno u odnosu na sve izlaze za poslu ivanje hrane radi efikasnosti i ekonomi nosti. Sanitarni propisi se moraju potovati u svakom trenutku. Prostor za pranje pribora i posu a se sastoji od pulta od ner aju eg elika sa kantom/kontejnerom za otpatke, zatim kontejnera za prljavo posu e i escajg, stalaka za prljave ae, maina za pranje posu a, ili dvodjelnih sudopera za pranje i ispiranje posu a. Prostor za pranje lonaca i erpi se sastoji od pulta od ner aju eg elika za kori ene lonce i erpe, kanti/kontejnera za otpatke, i trodjelne sudopere za potapanje, pranje, i ispiranje posu a. Maine za pranje aa i posu a moraju biti redovno odr avane u istom i ispravnom stanju i mora se obezbijediti konstantna i bezbjedna temperatura vode za ispiranje. Bisto posu e, pribor i ae moraju se odlagati odvojeno od prostora za kori eno posu e.

Odlaganje otpada 'lan 67 Skladitenje otpada treba da bude u saglasnosti sa nacionalnim interesom o uvanja Crne Gore kao ekoloke dr ave, pri emu treba te iti smanjenju operativnih trokova. Odvojeni prostor (zadnje dvorite) treba biti obezbije eno za prikupljanje otpadaka i privremeno skladitenje otpadnog materijala. Izlaz za otpadni materijal treba da je jasno odvojen od ulaza za snabdijevanje namirnicama. Prostor za prikupljanje otpada treba da je zati en od javnog pogleda, dobro obezbije en i dovoljnih dimenzija za nesmetano kretanje servisnih vozila/ kamiona za skupljanje otpada.

Ovaj prostor treba da je ogra en, betoniran ili asfaltiran, sa odvodnim kanalima, esmama sa teku om toplom i hladnom vodom za i enje kanti/kontejnera za sme e. Aparati sa vodom pod pritiskom treba da se koriste za sanitetski isto odr avanje ovog prostora. irenje buke i neprijatnih mirisa mora biti strogo kontrolisano. Sortiranje otpada 'lan 68 Sistem za presovanje otpada treba biti instaliran u cilju smanjenja koli ine otpada. Kada slu ba za prikupljanje otpada uspostavi program uklanjanja otpada/recikliranja, odvo enje otpada se mora organizovati u skladu sa ekolokim principima. Osnovna pravila za razdvajanje otpada (a) Odvajanje organskog otpada (hrane za stoku, komposta, povr a, itd.) (b) Odvajanje povratnog materijala (boca, ambala e, kontejnera, itd.) (c) Odvajanje recikla nog otpada (stakla, papira/kartona, aluminijuma, metala, metalnih plo a, masno e, upotrijebljenog jestivog ulja, itd) (d) Odvajanje sme a ( slomljenog porcelana i aa, vaza, cigli itd ) (e) Odvajanje odba enog tehni kog materijala (akumulatora i baterija, lampi, farbi, hemikalija, sredstava za deratizaciju, itd.) Razdvojeni otpad treba uvati u jasno ozna enim kontejnerima. Zatita mora biti obezbije ena na svim svjetiljkama lociranim iznad prostora za pripremanje, poslu ivanje i izlaganje hrane da se ona zatiti od polomljenog stakla koje mo e pasti na nju. VII OSNOVNI USLOVI ZA OBJEKTE ZA PRU+ANJE USLUGE ISHRANE I PIGA Aperitiv barovi, Amerikan barovi, Kafe barovi, Koktel barovi 'lan 69

Svi javni barovi moraju biti opremljeni "espresso" aparatima i odgovaraju im oljama i tanjiri ima i svom ostalom uobi ajenom opremom za bar. Barovi moraju raspolagati sa obezbije enim skladitem za alkoholna pi a. Povrine barskih ankova i stolova za poslu ivanje moraju biti od materijala lakog za i enje i odr avanje. Lako kvarljiva hrana/sendvi i moraju se uvati u fri iderima do trenutka poslu enja.

Barovi i koktel barovi treba da imaju atraktivno ure en unutranji prostor i udobna sjedita. Karta pi a (i jelovnik, ako je primjenljivo) mora da se nalazi na barskom anku i na stolovima za uslu ivanje u salonu. Izbor pi a treba da uklju uje popularne doma e i strane marke estokih alkoholnih pi a, piva, vina i likera i raznovrstan izbor mineralnih voda. Alkoholna pi a koja se ne slu e u staklenoj ambala i moraju biti koli inski izmjerena.

Disko/plesni barovi treba da imaju ugra ene plesne podijume i odgovarju e mjesto za nastupaju u grupu ili DJ-a. Disko barovi moraju imati zvu nu izolaciju prema spolja. Kabare barovi, umjetni ki klubovi, ili drugi sli ni objekti moraju imati odvojene muke i enske svla ionice za izvo a e. Svla ionice moraju da sadr e toaletni sto, umivaonik sa teku om toplom i hladnom vodom i dobro osvijetljeno ogledalo. Barovi koji u svojoj ponudi sadr e zabavu u ivo, moraju imati odvojenu prostoriju za odmor izvo a a i skladite za muzi ke instrumente. Svi disko barovi na otvorenom moraju se strogo pridr avati lokalnih propisa o buci/ uznemiravanju nakon 11 sati nave e. Prostorije za ruAavanje i bife restorani 'lan 70 Objekti za pru anje usluge smjetaja koji nude doru ak, polupansion ili puni pansion, obi no poslu uju sva jela u prostoriji za ru avanje po bife sistemu. Ako je omogu eno poslu ivanje za stolovima, jelovnici treba da sadr e izbor jela dostupan u bifeu. Prostorije za ru avanje moraju raspolagati sa dovoljnim kapacitetom kako bi svi gosti mogli biti uslu eni u toku odre enog perioda uslu ivanja. Kontinentalni doru ak podrazumijeva: izbor toplih napitaka uklju uju i svje e kuvanu kvalitetnu kafu, kafu bez kofeina i izbor ajeva, toplu okoladu i mlijeko; izbor hljeba i peciva, margarin ili maslac, izbor marmelada, izbor vo a ili vo nih sokova Bife-doru ak podrazumijeva: izbor toplih napitaka, izbor hljeba i peciva, izbor marmelada i meda, izbor hladnih narezaka, dimljene ribe i sireva, jaja spremljena po izboru gosta, jogurt, pahuljice, izbor svje eg vo a, izbor vo nih sokova i vo nih kompota. Bifei moraju biti efikasno raspore eni da bi se izbjeglo prosipanje uslijed prolaska /mimoila enja gostiju. Topla hrana treba da se odr ava na odre enoj temparaturi (na ugra enim grija ima ili u zagrijanim posudama) a hladna hrana treba da se odr ava na niskoj temperaturi u ugra enim rashladnim vitrinama ili posudama sa ledom.

Svi sanitarni kodovi i propisi koji se odnose na bifee moraju se potovati, pogotovo oni koji se odnose na lako kvarljivu hranu. Podovi se moraju istiti i usisavati nakon svakog obroka. Minimalni standard za pribor za jelo u prostorijama za ru avanje je da mora biti izra en od ner aju eg elika, bez znakova dotrajalosti i r e. Stolovi i stolice treba da su udobni i pravilno raspore eni. Restorani sa poslu4ivanjem za stolovima 'lan 71 Jelovnik restorana sa cijenama treba da je vidno istaknut na ulazu u restoran. Treba da postoji dovoljan broj jelovnika i karti pi a, kako bi se svakom gostu obezbijedio jasan i itak pregled jela i pi a prije naru ivanja. Jelovnici treba da su tampani na srpskom jeziku i na jo najmanje jednom svjetskom jeziku.

Personal restorana mora da bude u stanju pru iti informacije o ponudi na jelovnicima, kao i o karakteristikama ponu enih vina. Svi stolovi treba da su prekriveni stolnjacima ili podmeta ima. U zavisnosti od kategorije objekta, koriste se pamu ne ili kvalitetne papirne salvete. Pribor za jelo mora biti ist, izra en od vrstog ner aju eg elika, bez vidnih tragova habanja ili r e. Stakleno posu e koje se koristi treba da je isto i neote eno. Izbor staklenog posu a zavisi od kategorije objekta, ali u osnovi mora da sadr i: ae za vodu, ae za bijelo i crno vino, ampanjac, koktel pi a, estoka pi a i likere. Porcelansko posu e treba da je jedinstvenog dizajna, bez napuklina, bez ote enja boje i tragova metala. Topla jela se moraju poslu ivati topla, na zagrijanim tanjirima, a hladna jela se poslu uju hladna na hladnim ili zamrznutim tanjirima. "Vjerodostojnost jelovnika" je princip koji se uvijek mora primjenjivati. Zamjene za jela sa menija se ne mogu vriti bez prethodnog odobrenja gosta.

U zavisnosti od specijalizacije ili koncepta restorana, jelovnici treba da uklju uju odgovaraju i izbor hrane po osnovnim kategorijama supa, predjela, mesa, morske hrane, tjestenine, salata, povr a i deserta. Hrana treba da je uvijek atraktivno aran irana i prezentirana. Princip kontrasta boja, sastava i ukusa hrane treba da se potuje.

Restorani treba da su u mogu nosti da odgovore na zahtjeve gostiju koji tra e niskokalori nu i hranu sa niskim nivoima masti, holesterola ili soli. Personal mora biti upoznat sa hranom koja mo e prouzrokovati alergijske reakcije. Stolovi i stolice treba da su udobni i pravilno raspore eni. Kafeterije sa samoposlu4ivanjem 'lan 72

Usluga u kafeteriji mo e biti organizovana tako da je hrana postavljena na pult, ili su hrana i pi e aran irani na nekoliko stolova, sa centralnom blagajnom. Pultovi treba da su izra eni od besprekorno istog, ner aju eg metala, bez fuga i laki za i enje i odr avanje. Dovoljan broj istih i suvih poslu avnika i posu a mora da se nalazi ispred uslu ne linije pulta, da bi se omogu ila brza i efikasna usluga. Uslu na linija pulta treba da ima traku za poslu avnike, radi bezbjednog odabira hrane i pi a pri kretanju du pulta. Sve zagrijavane i rashladne vitrine/ pultovi treba da su zati eni staklenim pregradama da zatite hranu od slu ajne bakterijske kontaminacije (kijanje,dodir). Sva topla hrana treba da je izlo ena u ugra enim zagrijanim pultovima; sva hladna hrana treba da je izlo ena u ugra enim fri iderima ili rashladnim vitrinama. Podovi u uslu noj prostoriji treba da budu izra eni od podnih plo ica koje se lako iste i odr avaju i nijesu klizave, a zidovi treba da su oblo eni od poda do plafona kerami kim plo icama. Stolovi i stolice u prostoriji za ru avanje moraju biti tako raspore eni da omogu avaju nesmetno kretanje gostiju. Povrina stolova treba da se lako isti i odr ava. VIII POSEBNI USLOVI ZA IZGRAHENE KAMPOVE Zahtjevi i propisi u pogledu prostora 'lan 73 Odre ena povrina za iznajmljivanje po kamp mjestu treba da iznosi najmanje 60m2 za mobilne prikolice i najmanje 30m2 za atore. Kampovanje je dozvoljeno samo na nazna enim djelovima iznajmljenog kamp mjesta, za najvie est (6) ljudi ili jednu porodicu (u zavisnosti ta je manje) po jednom kamp mjestu. Dozvoljeno je parkiranje samo jednog vozila na jednom kamp mjestu. Dozvoljeno je parkiranje isklju ivo vozila za kampovanje na ozna enom kamp mjestu u kampu. To vozilo treba da je parkirano na posebnom parking mjestu, koje je betonirano.

Dva kamp mjesta treba da su opremljena i rezervisana isklju ivo za hendikepirane osobe u kampovima iji kapacitet prevazilazi 100 kamp mjesta. Parking za vozila i vozila posjetilaca 'lan 74 Svaki izgra eni kamp treba da ima odvojeni parking prostor, lociran izvan kampa, namijenjen za vozila za vu u, prikolice za amce, putni ke automobile, motocikle itd. Kapacitet spoljanjeg parking prostora treba da iznosi najmanje 1 parking mjesto za svako kamp mjesto namijenjeno za iznajmljivanje. Zabranjeno je odlaganje na du e vrijeme prikolica za amce, kola, motocikala, opreme za kampovanje ili bilo kojih drugih predmeta na lokaciji kampa ili kamp mjesta. Nije dozvoljeno postavljanje atora za kampovanje u spoljanjem parking prostoru. Plan i ureFenje, putevi, pjeaAke staze 'lan 75

Plan i ure enje prostora kampova mora biti u saglasnosti sa okru enjem i rekreacionom svrhom lokacije. Minimalna povrina prostora namijenjenog za rekreaciju, dru enje i servisne usluge unutar kampa (bez parkinga) mora da bude u odnosu 3:2 sa povrinom kamp mjesta namijenjenih za izdavanje. Kampovi moraju imati prilaz sa javnih saobra ajnica i moraju posjedovati sve propisane dozvole za odvojene prilaze od saobra ajnica koje vode do kampova. Prilazni put mora biti najmanje 5,5m irok a putevi unutar kampa moraju biti najmanje 3 m iroki, sa odgovaraju im mjestima za okretanje. Prilazni putevi moraju biti betonirani ili asfaltirani, a putevi unutar kampa i staze treba da su izra eni od ljunka, kamena ili upljih plo a za staze i puteve. Upotreba motornih vozila unutar kampa je ograni ena na ulaz i izlaz iz kampa. Nije dozvoljena upotreba bicikala, mopeda i motocikala unutar kampa. Registracija i dozvole 'lan 76

Sva vozila i gosti koji no e u kampu moraju da se registruju i plate kamp taksu. Za registrovanje kamp mjesta potrebna je odre ena identifikacija i kamp oprema.

Kampovi, u smislu ovog pravilnika, su namijenjeni za kratak boravak. Maksimalno vrijeme boravka u kampu iznosi 14 dana, nakon kojih kamper mora da ukloni vozilo za kampovanje, osim ako mu du i boravak isklju ivo odobri vlasnik kampa. Kamperi moraju vidno da istaknu dozvolu za kori enje kamp mjesta. Sanitarne usluge 'lan 77 Broj sanitarnih kapaciteta u kampu bi e proporcionalan njegovoj veli ini. Kapacitet kampa, u smislu ovog lana, odre uje se brojem gostiju - kampera. Za kamp kapaciteta 30-250 gostiju, gore pomenuti broj se utvr uje, primjenom pravila zaokru ivanja brojeva, na sljede i na in: - za kapacitet od 30 gostiju, jedan WC na svakih 10 gostiju, - za kapacitet od 30-75 gostiju, jo jedan WC na svakih 20 gostiju preko 30 gostiju, - za kapacitet od 75-150 gostiju, jo jedan WC na svakih 30 gostiju preko 75 gostiju. Odnos toaleta za ene i toaleta za mukarce mora biti obezbije en u odnosu 60 % : 40 %. Svi javni toaleti, kupaonice i tu kabine trebaju biti sanitetski i ene nekoliko puta dnevno, po eljno je aparatima za i enje pod visokim pritiskom. Predprostori toaleta za ene i mukarce treba da su opremljeni po jednim umivaonikom na svakih 6 toaleta i pisoara. Toaleti moraju biti pri vr eni za zid da se olaka i enje i odr avanje prostorije.

Toaleti moraju biti razdvojeni na kabine minimalne veli ine 1d 2 metra sa vratima koja se mogu zaklju ati. Toalet treba da je stalno snabdjeven toalet papirom. Veli ina umivaonika treba da bude standardne veli ine od 50-60 cm, a razmak izme u umivaonika treba da iznosi 30 cm. Veli ina svakog pojedina nog prostora za pranje treba da je najmanje 1m. Ogledalo treba da je ugra eno iznad svakog umivaonika, gdje se nalaze i elektri ne uti nice za fenove i brija e. Svi zajedni ki prostori sa tuevima treba da su oblo eni plo icama od materijala koji nije klizav. Tuevi treba da su ugra eni u zid na pribli noj visini od 1,80-1,90 m. Najmanje deset prostorija za umivanje i est tueva podijeljeno 50/50 na muke i enske mora da postoji na svakih 100 kamp mjesta.

Najmanje 1/3 odvojenih tu kabina treba da ima povrinu od najmanje 1h2m uklju uju i i predprostor. Predprostor treba da je odvojen od prostora za tuiranje zidnom pregradom i opremljen mjestima za sjedenje, policom i vjealicama. Vrata tu kabina treba da se otvaraju od unutra ka spolja, iz bezbjednosnih razloga. Odvojene kabine za pranje treba da imaju povrinu od najmanje 1h2m. Kabina treba da sadr i umivaonik, policu, ogledalo i vjealicu. Vrata odvojene kabine za pranje treba da se otvaraju od unutra ka spolja, iz bezbjednosnih razloga.

Toaleti i tu kabine ne bi trebalo da se kombinuju sa odvojenim kabinama za pranje. Kampovi sa kapacitetom od vie od 200 kamp mjesta su obavezni da instaliraju toalet i tu kabinu specijalno opremljenu za hendikepirane osobe koje koriste invalidska kolica. Udaljenost izme u kamp mjesta i sanitarnih prostorija ne bi trebalo da iznosi vie od 150m. Prostori za pranje liAnog vea i posuFa 'lan 78 Moraju se obezbjediti prostori za pranje li nog vea i posu a koji su odvojeni od prostora za pranje i tuiranje. Minimalni zahtjev na svakih 100 mjesta su 3 sudopere od ner aju eg elika sa toplom i hladnom teku om vodom. Minimalni zahtjev na svakih 100 mjesta su 3 lavaboa od ner aju g elika sa toplom i hladnom teku om vodom ili ve maina za pranje li nog vea. Odlaganje teAnog i Avrstog otpada

'lan 79 Kamp mora imati odobreni kanalizacijski sistem za odvod te nog otpada iz sanitarnih vorova, prostora za pranje posu a i vea. Kamp mora imati posebno dvorite sa propisanom opremom i crijevima za pra njenje pokretnih WC-a iz mobilnih prikolica i karavana. Kamp mora imati posebno dvorite udaljeno od pogleda javnosti, sa propisanim kontejnerima za otpadni materijal uklju uju i papir, staklo, povratne materijale, metal, plastiku, otpatke od hrane i dotrajalu tehni ku robu. Odlaganje sive vode (otpadne vode od pranja posu a i vea) unutar kampa zabranjeno je zakonima o zatiti okoline. Zabranjeno je i enje ribe, pranje odje e, posu a ili kose u fontanama sa pija om vodom.

Prosipanje, ispumpavanje, izlivanje ili odlaganje u kampu zaga iva a koji uklju uju, ali nijesu ograni eni na, naftu, komercijalne proizvode, ljudski i ivotinjski otpad je protivzakonito. Kamperi moraju odr avati isto u unutar svog kamp mjesta za vrijeme boravka i da uklone svu li nu opremu i po iste svoje mjesto pri odlasku. Protivpo4arna zatita 'lan 80 Upotreba otvorene vatre dozvoljena je samo na mjestima predvi enim za rotilj. Odgovorna osoba treba da rukovodi paljenjem i odr avanjem vatre. Zabranjeno je paljenje materijala koji proizvode otrovne gasove pri sagorijevanju, kao to su guma, plastika, tretirano drvo, i ostalo. Protivpo arna zona ili put, irok 5 metara, treba da se nalazi izme u svakog reda 10 mobilnih prikolica/karavana. Lbunje na grani nom imanju kampa mora biti uklonjeno da bi se sprije ilo irenje po ara. Kapacitet hidranata za gaenje po ara u kampu mora biti najmanje 400 l/min. Hidranti za gaenje po ara moraju biti lako dostupni i postavljeni na razmaku od 200m du internih puteva kampa. Po jedan aparat za gaenje po ara, klase A, B, C sa minimalnim kapacitetom od 6kg mora biti dostupan na svakih 50 kamp mjesta i 25 parking mjesta za vozila. Aparati za gaenje po ara treba da su raspore eni na razmaku od 40 metara izme u kamp mjesta. Zatita od buke

'lan 81 Upotreba bilo kog aparata koji proizvodi buku, koji bezrazlo no ometa ostale goste kampa, je zabranjena u svakom trenutku. Generatori, radio prijemnici, poja ala ne mogu da se upotrebljavaju na na in koji stvara prekomjernu, iritiraju u buku. Mora se potovati period odmora od 23:00h-06:00h. U to vrijeme nema glasnog govora, smijanja ili muzike. Snabdijevanje vodom za piEe 'lan 82 Kampovima mo e da bude odobren rad samo ako je obezbije eno konstantno sandbijevanje vodom 150 l/po danu/po kamp mjestu. Pumpe/ esme za vodu za pi e moraju biti instalirane na svakih 100 kamp mjesta, na betoniranoj povrini minimalnog obima od 1,2m.

Instalacije sa vodom za pi e moraju biti udaljene od toalet instalacija. Sve pumpe/ esme koje se NE koriste za vodu za pi e moraju biti jasno obilje ene. Jedan punkt sa pitkom vodom mora da se nalazi na svakih 5 kamp mjesta. ElektriAna energija 'lan 83 Kampovi treba da su neprestano snabdjeveni elektri nom energijom kapaciteta predvi enog za maksimalnu popunjenost kampa. Sve staze i saobra ajnice treba da su osvijetljene. Na svakom kamp mjestu treba da se nalazi izvor elektri nog napajanja. Prodavnice 'lan 84 Prodavnice treba da budu snabdjevene osnovnim prehrambenim proizvodima, pi em i sredstvima za li nu upotrebu. Rekreacija i zabava 'lan 85 Rekreacioni i zabavni objekti treba da maksimalno iskori avaju potencijal i prirodne uslove kampa za aktivnu i pasivnu razonodu. Veliki kampovi treba da pru aju usluge profesionalne animacije za sportske aktivnosti, drutvene igre, programe u enja, takmi enja, umjetni ke i druge kreativne programe. Dje ija igralita treba da su posebno opremljena i nadgledana. Restorani locirani unutar kampa 'lan 86 'lan 86 Ovi objekti mogu da uklju uju barove, klubove, bazene, teniske terene, mini golf. Restoran mora da se pridr ava javnog reda propisanog u kampu. Informativni centar mo e biti dio koncesije restorana. Ukoliko ne postoji restoran u kampu, potrebno je obezbijediti opremu za kuvanje i spremanje hrane. +ivotinje i kuEni ljubimci 'lan 87

Vlasnicima ku nih ljubimaca bi e dodijeljena kamp mjesta na periferiji kampa. LJubimci moraju u svakom trenutku biti na uzici ili pod fizi kom kontrolom. LJubimci ni u jednom trenutku ne smiju biti ostavljeni bez nadzora. Vlasnici ku nih ljubimaca treba da su odgovorni za uklanjanje ivotinjskog otpada i odlaganje u odgovaraju e kontejnere. Livotinjama i ljubimcima, osim onih odgovaraju e obu enih ivotinja za pomo hendikepiranim licima (kao to su psi koji poma u slijepim osobama) nije dozvoljen boravak u sanitarnim prostorijama, dje ijim igralitima, pla ama i drugim ozna enim mjestima. Divlji i egzoti ni ljubimci i ivotinje i nemirne ivotinje, koje se ponaaju agresivno, ili su na bilo koji drugi na in prijetnja po okolinu, nijesu dozvoljeni unutar kampa. Ostalo 'lan 88 Pravila i propisi koji obezbje uju sigurnost, bezbjednost i udobnost svih gostiju u kampu, moraju biti vidno istaknuti i potpisani od strane svakog gosta prilikom registracije. Cijene svih usluga u kampu i opreme za iznajmljivanje moraju biti vidno istaknute. Prostor za registraciju gostiju uklju uje javne govornice sa brojevima za hitne slu ajeve, policije, vatrogasaca i hitne pomo i. IX KATEGORIZACIJA UGOSTITELJSKIH OBJEKATA Obavezna kategorizacija 'lan 89 Objekti za pru anje usluge smjetaja koji podlije u kategorizaciji su: hoteli, garni hotel, unikatni hotel, moteli, turisti ka naselja, pansioni, privatne ku e, apartmani i privatne sobe za iznajmljivanje turistima i izgra eni kampovi. Slede e kategorije specijalizacije objekata za pru anje usluge smjetaja su podlo ne kategorizaciji: ljetovalite, poslovni hotel, hotel za skupove, banjski hotel, zdravstveni hotel, porodi ni hotel, istorijski hotel, golf hotel, tenis hotel, eko-hotel. Slede i objekti za pru anje usluga ishrane i pi a su podlo ni kategorizaciji: restorani i unikatni restorani. Objekti za iju kategorizaciju je nadle no Ministarstvo turizma su: hoteli, garni hotel, unikatni hotel, moteli, turisti ka naselja, pansioni i izgra eni kampovi i restorani koji se nalaze u objektima za pru anje usluge smjetaja.

Objekti za iju je kategorizaciju nadle an organ lokalne uprave: privatni smjetaj turista koji uklju uje rezidencije, ku e, apartmane i sobe; javni restorani koji ne ine dio objekata za pru anje usluge smjetaja.

Proceduru procjene i dodjeljivanja kategorije objekta vri stru ni organ, imenovan od strane nadle nog organa. Komisija za standardizaciju i kategorizaciju ugostiteljskih objekata mora da se sastoji od najmanje 5 (pet) lanova: jednog pravnika, jednog stru nog lica za pitanja izgradnje i hotelskog dizajna, jednog stru nog lica za hotelsko i restoransko poslovanje, jednog stru nog lica iz oblasti turisti kog marketinga i jednog stru nog lica za pitanja hotelske sigurnosti, bezbjednosti i zdravlja. Zvani na tabla sa va e im datumom za kategoriju izra enu zvjezdicama za objekat za pru anje usluge smjetaja ili ishrane i pi a mora biti postavljena na spoljanjem zidu objekta kod ulaza i na vidnoj lokaciji na recepciji objekta. Samo zvani ne table sa oznakom kategorije koje je izdalo nadle no tijelo mogu da se istaknu. Osnovni kriterijumi procjene za ugostiteljske objekte 'lan 90

Objekti za pru anje usluge smjetaja: Ure enje prostora i prilaza i spoljanji izgled objekta; Ukupni ambijent, isto a i odr avanje javnih mjesta; Bisto a i komfor u sobama - veli ina, dekor, namjetaj i oprema; Bisto a i funkcionalnost kupatila - veli ina, kvalitet opreme, dodatna oprema i pribor; Ambijent prostora za ru avanje, kvalitet hrane i usluge; Profesionalnost, izgled i ponaanje osoblja; Dosljednost u bezbjednosti gostiju, pridr avanju zdravstvenih i bezbjedonosnih propisa i procedura. Izgra eni kampovi: Ukupna efikasnost plana i ure enja i dostupnost potrebnih usluga; Dostupnost i uslovi u sanitarnim i objektima za pranje vea i posu a ; Organizacija, usluga i briga o gostu ; Kvalitet sadr aja za rekreaciju, dru enje i zabavu ;

Kvalitet restorana, prodavnica i objekata za pru anje prve pomo i ; Ukupna sigurnost i bezbjednost u kampu . Restorani: Dekor i ambijent ; Kvalitet usluge ; Kvalitet i prezentacija hrane; Kvalitet i prezentacija pi a; Izgled i ponaanje osoblja; Bisto a i opte odr avanje ; Akustika, sigurnost i kvalitet hrane ; Fizi ki uslovi skladinih prostora kuhinje i toaleta ; Posebni uslovi koji pozitivno uti u na ukupan do ivljaj gosta. Detaljni formulari za procjenu objekta za pru anje usluge smjetaja i ishrane i pi a su prilozi ovog pravilnika koji ine sastavni dio ovog pravilnika. Osnovne procedure i kriterijumi za kategoriju specijalizacije 'lan 91 Hoteli, kako su definisani ovim propisom, mogu dalje biti segmentisani specijalizacijom. Dozvoljene su do tri specijalizacije za svaki hotelski objekat. Samo hoteli sa najmanjom kategorijom od 3 *** zvjezdice mogu da se prijave za specijalizaciju. Osnovna klasifikacija pomo u ZVJEZDICA je osnov za dalju specijalizaciju. Objekat za pru anje usluge smjetaja koji ima 4**** mora tako e dobiti potreban broj poena u kategoriji specijalizacije za 4****. Sve kategorije specijalizacije iz lana 94, stav 2 su definisane na osnovu odgovaraju ih elemenata propisanih Prilogom B ovog pravilnika, a Prilog B ini sastavni dio ovog pravilnika. Osnovni uslovi za kategorizaciju 'lan 92 Svi ugostiteljski objekti koji podlije u kategorizaciji moraju se pojedina no kategorisati, prema uslovima i kategorijama propisanim ovim pravilnikom.

Kategorija svih objekata za pru anje usluge smjetaja i ishrane i pi a mora se ponovo procijeniti i ovjeriti svakih pet godina. Objekti za pru anje usluge ishrane i pi a koji su sastavni dio objekta za pru anje usluge smjetaja, kategoriu se kao dio objekta za pru anje usluge smjetaja. OgraniAenja 'lan 93 Samo objekti koji imaju ovjerenu dozvolu za zvani nu klasifikaciju imaju pravo da kategorizaciju zvjezdica koriste u promotivne i marketinke svrhe. Zahtjev za odreFivanje kategorije 'lan 94 Sva pravna i fizi ka lica koja posjeduju ili vode ugostiteljske objekte koji podlije u klasifikaciji po ovom pravilniku, su u obavezi da podnesu nadle nom organu zahtjev za klasifikaciju u eljenoj kategoriji i specijalizaciji. Zahtjev za odre ivanje eljene kategorije objekta treba da sadr i naziv pojedina nog objekta, ime i prezime podnosioca, popunjen formular za ocjenjivanje/kategorizaciju objekta izdat od strane nadle nog organa, podatke o postoje oj kategoriji (ako je primjenljivo za dati objekat), godinu izgradnje ili godinu posljednjeg ve eg renoviranja i broj optih i kvalitativnih poena zadovoljenih za odre enu kategoriju i vrstu objekta. Stru na lica ovla ena od strane ministra turizma, na licu mjesta utvr uju istinitost injenica navedenih u zahtjevu za kategorizaciju i daju predlog za dodjelu ili odbijanje kategorije koju je podnosilac tra io. Odlu uju i faktori za dodjeljivanje odgovaraju e kategorije se zasnivaju na ispunjavanju minimalnih propisanih standarda za datu kategoriju izra enu ZVJEZDICAMA, ispunjavanje optih uslova i dovoljan broj kvalitativnih poena primjenljivih za tra enu kategoriju. Izdavanje uvjerenja 'lan 95

Upravnici, vlasnici ili zakupci pojedina nih objekata za pru anje usluge smjetaja i ishrane i pi a su odgovorni za popunjavanje izjave o objektu, koriste i odgovaraju e formulare koji ine prilog ovom pravilniku i koje izdaje Ministarstvo nadle no za poslove turizma. Nadle ni organ izdaje uvjerenje za procijenjenu kategoriju. Uvjerenje va i narednih 5 (pet) godina. O procijenjenoj i utvr enoj kategoriji kod nadle nog organa vodi se slu bena evidencija ( Registar ). Nadle ni organ je du an da napravi procjenu u roku od 30 (trideset) dana i ne smije odlagati ili uskra ivati odluku protivno ovom pravilniku.

NovoizgraFeni objekat 'lan 96 Zahtjev za pred-kategorizaciju novoizgra enih ili zna ajno rekonstruisanih objekata mora da sadr i arhitektonske nacrte, eljenu kategoriju, odobrene gra evinske planove, finansijske garancije, operativni bud et za prvu godinu rada i detaljan gra evinski i biznis plan. Ministarstvo nadle no za poslove turizma e utvrditi kategoriju objekta za period izgradnje/rekonstrukcije objekta, i mo e izdati privremeno rjeenje o kategoriji, ukoliko su ispunjeni svi uslovi. Privremeno rjeenje e biti ukinuto po isteku jedne godine rada objekta, po evi od dana otvaranja koji je utvrdilo Ministarstvo nadle no za poslove turizma. Tabla sa oznakom kategorije 'lan 97 Kategorije ugostiteljskih objekata se ozna avaju jednoobraznom zvani nom petougaonom tablom sa zaobljenim krajevima i sa tankom okvirnom linijom. Kategorije objekata od jedne do pet zvjezdica se ozna avaju brojem estokrakih zvjezdica. Ispod zvjezdica isti e se oznaka i ime objekta i godina isteka va nosti. Podloga table je tamno plave boje, a okvirna linija, zvjezdice, slova i simboli su ute boje. Kategorije hotela, motela, turisti kih naselja, kampova i restorana se obilje avaju tablama irine 30cm, visine 28 cm. Table sa oznakom kategorije se postavljaju sa spoljanje strane glavnog ulaza u objekat i na vidnom mjestu glavne javne prostorije objekta. Table sa oznakom kategorije za privatne ku e, apartmane i sobe za izdavanje su 16 cm iroke, 15 cm visoke i postavljaju se na ulazu u objekat.

Ministarstvo turizma odre uje i ovjerava vrste i kategorije objekata i izdaje odgovaraju e table samo za zvani no kategorisane objekte. Ministarstvo turizma vri izbor proizvo a a standardizovanih tabli i samo table proizvedene od strane ovla enog proizvo a a se mogu zakonski koristiti. Nadle ni organi lokalne uprave, kontrolisa e proizvodnju i izdavanje tabli sa oznakom kategorije vlasnicima privatnih ku a, apartmana i soba za izdavanje turistima i za kategorizovane restorane iz svoje jurisdikcije. "Klasifikacija" objekta za pru anje usluge smjetaja treba da bude dodata i stavljena na standardizovanu tablu iz stava 4 ovog lana na slede i na in:

Hotel Turisti ko naselje Aparthotel Motel Pansion Kamp "Klasifikacija" objekata privatnog smjetaja treba da bude dodata na standardizovanu tablu iz stava 6 ovog lana na slede i na in: Ku a Apartman Soba Grafi ka rjeenja standardizovanih tabli iz stava 1 ovog lana nalaze se u Prilogu I, koji je sastavni dio ovog pravilnika. Kategorije ugostiteljskih objekata 'lan 98 Hotel: Pet zvjezdica***** Prva kategorija Betiri zvjezdice**** Druga kategorija Tri zvjezdice *** Tre a kategorija Dvije zvjezdice ** Betvrta kategorija Jedna zvjezdica * Peta kategorija Aparthotel: Betiri zvjezdice**** Druga kategorija Tri zvjezdice *** Tre a kategorija Dvije zvjezdice ** Betvrta kategorija

Jedna zvjezdica * Peta kategorija Turisti ko naselje: Pet zvjezdica***** Prva kategorija Betiri zvjezdice**** Druga kategorija Tri zvjezdice *** Tre a kategorija Dvije zvjezdice ** Betvrta kategorija Jedna zvjezdica * Peta kategorija Motel Tri zvjezdice *** Tre a kategorija Dvije zvjezdice ** Betvrta kategorija Jedna zvjezdica * Peta kategorija Pansion Tri zvjezdice *** Tre a kategorija Dvije zvjezdice ** Betvrta kategorija Jedna zvjezdica * Peta kategorija Kamp Betiri zvjezdice**** Druga kategorija Tri zvjezdice *** Tre a kategorija Dvije zvjezdice ** Betvrta kategorija Jedna zvjezdica * Peta kategorija Ku a Pet zvjezdica***** Prva kategorija Betiri zvjezdice**** Druga kategorija Tri zvjezdice *** Tre a kategorija Dvije zvjezdice ** Betvrta kategorija

Jedna zvjezdica * Peta kategorija Apartman Betiri zvjezdice**** Druga kategorija Tri zvjezdice *** Tre a kategorija Dvije zvjezdice ** Betvrta kategorija Jedna zvjezdica * Peta kategorija

Soba Betiri zvjezdice**** Druga kategorija Tri zvjezdice *** Tre a kategorija Dvije zvjezdice ** Betvrta kategorija Jedna zvjezdica * Peta kategorija Restoran Pet zvjezdica***** Prva kategorija Betiri zvjezdice**** Druga kategorija Tri zvjezdice *** Tre a kategorija Dvije zvjezdice ** Betvrta kategorija Jedna zvjezdica * Peta kategorija Primjena 'lan 99 Kategorija dodijeljena ugostiteljskom objektu u skladu sa ovim pravilnikom mo e biti umanjena ili suspendovana ako objekat konstantno ne ispunjava osnovne zahtjeve za datu kategoriju. Takvi objekti ne e biti uvr eni u zvani ne godinjake/kataloge/vodi e (elektronske ili tampane) koje objavljuje Turisti ka organizacija. Objekti kojima prijeti suspenzija ili smanjenje kategorije moraju biti pismeno obavijeteni od strane nadle nog organa.

Ostali opti i ponovljeni prekraji koji mogu dovesti do diskvalifikacije ili smanjenja kategorije, pored ostalih, mogu biti:

Nebezbjedni, nehigijenski i prljavi uslovi; Slabo odr avanje objekata, opreme i tehni kih sistema; Slabo odr avan namjetaj, oprema koja ne funkcionie; Slab izbor i kvalitet hrane i pi a ; Nepristojna, neprofesionalna usluga, nemarna uprava; Smanjenje obima usluga i rekreativnih sadr aja; Nepla anje da bina kategorizacije. X PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE Implementacija 'lan 100 Postoje i ugostiteljski objekti, koji podlije u kategorizaciji u skladu sa ovim pravilnikom, obavezni su da svoje poslovanje usklade sa odredbama ovog pravilnika u roku od 9 (devet) mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu. Izuzeci 'lan 101 Za objekte koji su izgra eni ili renovirani prije stupanja na snagu ovog pravilnika, mogu se tra iti odstupanja od standarda koji se odnose na dimenzije soba i hodnika, prilikom podnoenja zahtjeva, ukoliko su ostali standardi za eljenu kategoriju zadovoljeni. Za sve nove objekte tra eni standardi u pogledu dimenzija soba i hodnika moraju biti ispunjeni. Zahtjev i potrebna dokumentacija za klasifikaciju 'lan 102 Konkretni detalji i kriterijumi kategorizacije ugostiteljskih objekata sadr ani su u prilozima koji su sastavni dio ovog pravilnika: Prilog A Obavezni standardi za kategorije smjetajnih objekata od 1-5 zvjezdica Prilog B Opti, kvalitativni i standardi specijalizacije za kategorije smjetajnih objekata od 1-5 zvijezdica Prilog C Obavezni standardi za apart-hotele Prilog D Obavezni standardi za iznajmljivanje privatnog smjetaja turistima

Prilog E Kvalitativni standardi za iznajmljivanje privatnog smjetaja turistima Prilog F Obavezni i kvalitativni standardi za ure ene kampove Prilog G Osnovni standardi za kategorizaciju restorana Prilog H TIN - Standardi za informisanje turista Prilog I Grafi ka rjeenja standardnih tabli za ozna avanje vrste i kategorije objekata

'lan 103 Od dana stupanja na snagu ovog pravilnika, postoje i Pravilnik o vrsti, minimalnim uslovima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata ("Sl. list RCG", broj 42/95) prestaje da va i. 'lan 104 Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu benom listu RCG". Broj: 01-1532/6 Podgorica, 23. decembra 2002. godine Ministar, Predrag Nenezi , s.r.