SVEUILiTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

TEORIJA PROMETNIH TOKOVA

4. Predavanje

Prof. dr. sc. Ivan Dadi, dipl. ing. mr.sc. Marko evrovi, dipl. ing.

Sadraj predavanja

Osnovni parametri prometnog toka

Protok vozila Gustoa vozila Brzina prometnog toka Srednja prostorna i vremenska brzina Interval i razmak slijeenja vozila

Znaajke prometnog toka

Sloenost prometnog toka Vrste prometnog toka Struktura prometnog toka Vremenska neravnomjernost prometnog toka

Zadaci
2

Osnovni parametri prometnog toka

Prometni tok je istovremeno kretanje vie vozila na putu u odreenom poretku. Za opisivanje prometnih tokova i zakonitosti kretanja motornih vozila u prometnim tokovima na cestovnim prometnicama neophodno je definirati pokazatelje. Ti se pokazatelji, u teoriji prometnog toka, nazivaju osnovni parametri prometnog toka ili osnovne veliine prometnog toka. Osnovna razlika u uvjetima kretanja vozila u prometnim tokovima u odnosu na uvjete kretanja pojedinanog vozila je to u prometnom toku na kretanje vozila djeluje i meusobna interakcija vozila.
3

Osnovni parametri prometnog toka

Glavni pokazatelji za opisivanje prometnih tokova su: protok vozila, q gustoa prometnog toka, g brzina prometnog toka, v vrijeme putovanja vozila u toku, t jedinino vrijeme putovanja vozila u toku vremenski interval slijeenja vozila u toku razmak slijeenja vozila u toku, s
4

Protok vozila

Pod pojmom protok vozila podrazumijeva se broj vozila koja prou kroz promatrani presjek prometnice u jedinici vremena u jednom smjeru za jednosmjerne prometnice ili u oba smjera za dvosmjerne prometnice. Osnovna jedinica za iskazivanje protoka vozila je broj vozila u jednom satu (voz/h). U praksi se koriste i vee vremenske jedinice od jednog sata, kao to je dan (voz/24h). Osnovni simbol za oznaavanje protoka je q (voz/h). Takoer, se koriste i simboli PGDP (prosjeni godinji dnevni promet, voz/dan) zatim PDP (voz/24h) kao i DP (voz/24h). Za iskazivanje protoka u vremenskim jedinicama manjim od 1 sata, tj. reda minute, esto se koriste simboli: N, X i dr.
5

Protok vozila

Za iskazivanje protoka u vremenskim jedinicama manjim od jedne minute tj. reda sekundi esto se koriste simboli: (voz/s); x (voz/10, 15, 20, 30 s) i dr. Relacije se odnose na protok na dijelu u jednom pravcu u jednom nizu i u jednom smjeru. Sa gledita realnih tokova, ovisno o nainu promatranja u odnosu na prostor razlikuje se:
a) protok vozila na presjeku (dijela ili dionice) ceste predstavlja protok koji se ostvaruje na promatranom presjeku (dijela ili dionice) ceste u jedinici vremena.

Protok vozila

Protok vozila na presjeku

b) protok vozila na dijelu ili dionici ceste predstavlja aritmetiku sredinu protoka na n - presjeka na dijelu ili prometnoj dionici, gdje n

Protok vozila na dionici

7

Gustoa prometnog toka

Pod pojmom gustoa prometnog toka podrazumijeva se broj vozila na jedinicu duljine prometnice, po prometnoj traci, po smjerovima za jednosmjerne prometnice, odnosno u oba smjera za dvosmjerne prometnice. Pojam gustoe vezan je prostorno za odsjek ili prometnu dionicu, a vremenski za trenutno stanje.

Gustoa prometnog toka

Gustoa prometnog toka

U praksi, obzirom na vremenski period u kome se promatra, gustoa prometnog toka moe predstavljati:
Broj vozila po jedinici duine promatranog odsjeka (dionice) u trenutku promatranja g (voz/km).

N - broj vozila u prometnom toku na promatranom dijelu puta u odreenom trenutku s - duljina dijela u kilometrima

Broj vozila po jedinici duine promatranog odsjeka (dionice) u trenutku promatranja g (voz/km).
9

Pitanja!

Koliko iznosi protok vozila na presjeku prometnice ako je brzina kretanja vozila 30 m/s, a gustoa prometnog toka iznosi 50 vozila/km?

Koliko iznosi gustoa prometnog toka (izraeno u vozilima po kilometru) na prikazanoj slici?

10

Brzina prometnog toka

Pod pojmom brzine prometnog toka eksplicitno se misli na odreenu srednju vrijednost brzina svih vozila koja sudjeluju u promatranom prometnom toku. U teoriji prometnog toka su uspostavljena dva pojma za definiranje brzine prometnog toka kao odgovarajue srednje vrijednosti brzina svih vozila koja ine promatrani prometni tok, a to su:
a) srednja prostorna brzina toka, koja je analogno gustoi prostorno vezana za odsjek puta (S), a vremenski za trenutak. b) srednja vremenska brzina toka, koja je analogno protoku vozila prostorno vezana za presjek puta, a vremenski za period promatranja (T).
11

Brzina prometnog toka

Brzina prometnog toka u prostoru i vremenu

12

Brzina prometnog toka

U cilju ilustracije razlika u nainu promatranja brzine prometnog toka sa gledita prostora i vremena prikazane su sljedee putanje kretanja vozila na odsjeku S u periodu vremena T, ako i dva aspekta promatranja brzina: tzv. trenutno promatranje na odsjeku i tzv. lokalno promatranje na presjeku (prethodna slika).
Trenutno promatranje na odsjeku S koje dovodi do srednje prostorne brzine:

Lokalno promatranje u vremenu T koje dovodi do srednje vremenske brzine:

13

Srednja prostorna brzina prometnog toka

Srednja prostorna brzina prometnog toka predstavlja aritmetiku sredinu trenutnih brzina svih vozila u prometnom toku na promatranom odsjeku puta. Ova brzina se u strunoj literaturi naziva i srednja trenutna brzina.

Znai, srednja prostorna brzina toka, sa gledita prostornog promatranja predstavlja brzinu na dionici ceste, a sa gledita vremenskog promatranja predstavlja trenutnu brzinu toka.
U strunoj literaturi se mjerenje srednje prostorne brzine esto naziva trenutno promatranje (mjerenje) na odsjeku puta.

14

Srednja prostorna brzina prometnog toka

Srednja prostorna brzina

matematiki izraz srednje prostorne brzine:

15

Srednja vremenska brzina prometnog toka

Srednja vremenska brzina prometnog toka predstavlja aritmetiku sredinu brzina svih vozila u prometnom toku koja prolaze kroz promatrani presjek puta, u odreenom periodu vremena. Mjerenje brzina vozila na promatranom presjeku puta, kao i na toj osnovi utvrivanje srednje vremenske brzine prometnog toka, u strunoj literaturi se naziva lokalno mjerenje ili promatranje

16

Srednja vremenska brzina prometnog toka

Srednja vremenska brzina

matematiki izraz srednje vremenske brzine:

17

Brzina prometnog toka s obzirom na vrste prometnh tokova

U ovisnosti o uvjetima kretanja vozila u prometnom toku obzirom na stupanj interakcijskog utjecaja pri priblino idealnim prometnim i putnim uvjetima srednja prostorna i srednja vremenska brzina prometnog toka dobivaju slijedee, za praksu znaajne, specifine nazive:
brzina slobodnog toka; vezana je za slobodan tok i podrazumijeva da se sva vozila u prometnom toku na promatranom odsjeku kreu u identinim ili bliskim uvjetima kretanja koja odgovaraju kretanju pojedinanih vozila na dotinom odsjeku vs i vt . brzina normalnog toka (stabilan, polustabilan i nestabilan); pojam brzine normalnog toka vezan je za stabilan, polustabilan i nestabilan prometni tok u kome na uvjete kretanja vozila djeluje i interakcija izmeu vozila u toku vs i vt .

18

Brzina prometnog toka s obzirom na vrste prometnh tokova

brzina zasienog toka, tzv. brzina pri kapacitetu; vezana je uz zasien prometni tok u kome se sva vozila kreu uz potpuno ili priblino potpuno djelovanje interakcije izmeu vozila u toku. U uvjetima zasienog toka sva vozila se kreu priblino istom brzinom (vZT), to znai da ne postoji gotovo nikakva kvantitativna razlika izmeu srednje prostorne i srednje vremenske brzine prometnog toka. Znai, pri zasienom toku vrijedi uvjet da je:

brzina forsiranog (prisilnog) toka, pojam brzine forsiranog toka vezan je za forsiran-prisilni prometni tok. U uvjetima forsiranog (prisilnog) toka vozila se kreu priblino istom brzinom koja, promatrana u prostoru i vremenu, oscilira izmeu vrijednosti vZT i 0. Znai, pri zasienom toku vai uvjet da je vf vZT.

19

Brzina prometnog toka s obzirom na vrste prometnh tokova

Prikaz srednje prostorne i vremenske brzine u razliitim uvjetima odvijanja prometnih tokova

20

Prometni tok

21

Interval slijeenja vozila

Interval slijeenja vozila u prometnom toku predstavlja vrijeme izmeu prolaska dva uzastopna vozila kroz zamiljeni presjek promatranog odsjeka puta (eoni prolazak vozila). Sa stajalita realnih prometnih tokova, ovisno o nainu promatranja toka u odnosu na prostor i vrijeme razlikuje se:
a) interval praenja pojedinano za N vozila koja u periodu vremena T prou promatrani presjek (odsjeka ili dionica) puta,
b) srednju vrijednost intervala praenja na promatranom presjeku puta za N vozila u vremenu T, c) interval slijeenja na dionici puta, kao aritmetiki prosjek srednjih vrijednosti intervala praenja na m promatranih presjeka puta u vremenu T.
22

Interval slijeenja vozila

Osnovna jedinica za iskazivanje intervala praenja vozila je sekunda. Najei simbol za oznaavanje intervala praenja vozila je th. Interval praenja vozila na presjeku puta predstavlja vrijeme prolaska prednjeg (zadnjeg) kraja uzastopnih vozila preko promatranog presjeka puta. Interval praenja na odsjeku ili dionici puta predstavlja aritmetiku sredinu intervala praenja na n - presjeka odsjeka ili dionice za promatrani prometni tok.

23

Razmak u slijeenju vozila

Za poznati intenzitet prometnog toka koji je definiran za vrijeme od jednog sata moe se izraunati prosjeno vrijeme slijeena vozila th prema izrazu:

Iz navedenog izraza mogue je takoer iz izmjerenog prosjenog vremena slijeda odrediti prosjenu veliinu protoka vozila na promatranoj lokaciji

Za razliku od vremena slijeda, vremenska praznina oznaava vremenski interval izmeu prolaska stranjeg kraja prvog vozila i prednjeg kraja vozila koje slijedi.
24

Razmak u slijeenju vozila

Razmak slijeenja vozila predstavlja prostorni razmak izmeu dva uzastopna vozila u prometnom toku i najee se oznaava sa Sh, a izraava u metrima. Sa stajalita realnih prometnih tokova na odsjeku puta, razmak u praenju predstavlja srednju vrijednost svih razmaka praenja izmeu uzastopnih vozila u odreenom toku na promatranom odsjeku ili dionici puta.

Razmaci u slijeenju vozila

25

Razmak u slijeenju vozila

Razlikuju se:
a) udaljenosti izmeu pojedinih vozila u prometom toku koja su se nala u odreenom trenutku na promatranom odsjeku ili dionici puta; Shi, gdje je i = 1,2,....n. b) srednja vrijednost trenutnih razmaka izmeu svih vozila u prometnom toku koja su se nala u odreenom trenutku na promatranom odsjeku ili dionici puta . c) aritmetiki prosjek m-srednjih trenutnih razmaka utvrenih na promatranom odsjeku u periodu vremena T.

26

Razmak u slijeenju vozila

Udaljenost izmeu vozila, za razliku od razmaka slijeenja predstavlja razmak izmeu stranjeg kraja prvog vozila i prednjeg kraja vozila koje slijedi.
Matematika veza izmeu razmaka slijeenja i gustoe prometnog toka prikazana je izrazom:

27

Razmak u slijeenju vozila

Razlika izmeu intervala slijeenja i vremenske praznine te razmaka slijeenja i udaljenosti izmeu vozila
28

Empirijski podaci

Primjer izmjerenih vrijednosti intervala slijeenja za pojedinana vozila u prometnom toku (Slavonska avenija)
29

Empirijski podaci

Primjer prosjenih vrijednosti intervala slijeenja za skupine vozila u prometnom toku (Slavonska avenija)

30

Poznavanjem parametara, strukture i sloenosti prometnih tokova potrebno je optimizirati prometne procese radi minimiziranja negativnih posljedica.
31

Znaajke prometnog toka

U red vanijih osobitosti prometnog toka, znaajnih za opisivanje zakonitosti kretanja vozila u prometnim tokovima na cestovnim prometnicama i za sadrajnije opisivanje osnovnih parametara prometnog toka ukljueni su: 1. sloenost prometnog toka, 2. opi uvjeti odvijanja prometa, 3. sastav ili struktura prometnog toka i 4. vremenska neravnomjernost prometnog toka.

32

Sloenost prometnog toka

Prometni tok prema broju nizova i smjerova moe se podijeliti na jednostavan i sloen prometni tok. Jednostavan prometni tok se sastoji od jednog niza vozila koja se kreu u jednom pravcu i u jednom smjeru. Najmanji broj vozila koja, s obzirom na interakcijsku meuovisnost u kretanju, mogu initi jednostavan prometni tok, iznosi dva vozila. Jednostavan prometni tok predstavlja osnovu, tj. ima znaenje baznog (mjerodavnog) toka, za definiranje fundamentalnih - teorijskih relacija izmeu osnovnih parametara prometnog toka.

33

Sloenost prometnog toka

Sloeni prometni tok se sastoji od dvaju ili vie jednostavnih prometnih tokova koji, s obzirom na meusobne odnose nizova i smjerova, moe biti: 1. sloen tok od dvaju ili vie jednostavnih tokova meusobno paralelnih u istom ili suprotnom smjeru 2. sloen tok od dvaju ili vie jednostavnih tokova koji se meusobno isprepliu

3. sloen tok od dvaju ili vie jednostavnih tokova koji se meusobno sijeku, ulijevaju ili odlijevaju.

34

Sloenost prometnog toka

Realni prometni tokovi najee pripadaju grupi sloenih prometnih tokova. Pojam protoka vozila kao i pojmovi ostalih osnovnih parametara kod realnih prometnih tokova moraju biti obogaeni objanjenjem o kakvom se prometnom toku radi, obzirom na prednju klasifikaciju, kao i obzirom na raspodjelu protoka po smjerovima, nizovima i pravcima.

35

Vrste prometnog toka

S obzirom na uvjete odvijanja prometa prometni tokovi mogu biti: neprekinuti, neprekinuti ali djelomino ometani i povremeno prekinuti tokovi. Neprekinuti tokovi su tokovi kod kojih na uvijete kretanja vozila jedino djeluje njihova meusobna interakcija, koja je u prvom redu ovisna o gustoi toka. Uvijete za neprekinute tokove pruaju prometne dionice, prije svega dionice autocesta. Neprekinuti prometni tok predstavlja osnovu, tj. ima znaenje baznog (mjerodavnog) toka za definiranje, fundamentalnih teorijskih, relacija izmeu osnovnih parametara prometnog toka.
36

Vrste prometnog toka

Neprekinuti ali djelomino ometani tokovi su tokovi kod kojih na uvjete kretanja vozila, pored njihove meusobne interakcije, utjeu i promjene prometne trake u kretanju vozila zbog ulijevanja ili izlijevanja. Uvjete za neprekinute ali djelomino ometane tokove pruaju dionice na kojima se prepliu, ulijevaju ili izlijevaju tokovi u zonama prometnih vorita gdje su krianja pravaca koji se sijeku denivelirani. Povremeno prekinuti tokovi su tokovi kod kojih na uvjete kretanja vozila, pored njihove meusobne interakcije, utjeu i potrebe za vremenskom podjelom prava koritenja istih prometnih povrina, od strane vozila iz raznih pravaca kretanja, koji se meusobno sijeku. Povremeno prekinute tokove pruaju prometna vorita gdje su krianja pravaca rijeeni u istoj razini.

37

Struktura prometnog toka

Obzirom na sastav ili strukturu, prometni tok moe biti: homogeni i nehomogeni (mjeoviti) prometni tok. Homogen tok je sastavljen od jedne vrste motornih vozila, kao npr. tok putnikih automobila, tok autobusa, tok teretnih vozila itd. Ukoliko je homogen tok sastavljen od putnikih automobila potpuno istih tehniko-eksploatacijskih karakteristika kojima upravljaju vozai potpuno istih psihofizikih osobina i potpuno iste motiviranosti za vonju, to je tzv. idealan homogen prometni tok.

38

Struktura prometnog toka

Idealan - homogen prometni tok praktino ne postoji, ali ima znaenje baznog (mjerodavnog) toka za definiranje fundamentalnih relacija izmeu osnovnih parametara prometnog toka. Tok sastavljen 100 % od putnikih automobila esto se naziva priblino idealan tok, ili homogen tok i kao takav ima znaenje baznog (mjerodavnog) toka u domeni praktinog tretmana utjecaja sastava toka na uvjete kretanja vozila u prometnom toku Realan prometni tok je u principu nehomogen ili mjeovit tok, odnosno to je tok sastavljen od dva ili vie razliitih vrsta motornih vozila.
39

Struktura prometnog toka

Stupanj nehomogenosti prometnog toka izraava se postotnim udjelom ostalih vozila (autobusa, kamiona i autovlakova) u prometnom toku, prema izrazu:

Stupanj homogenosti prometnog toka izraava se postotnim udjelom putnikih automobila u prometnom toku. Postotni udio putnikih automobila u prometnom toku iznosi:

40

Struktura prometnog toka

Primjer proraunatih stupnjeva homogenosti i nehomogenosti prometnog toka (Raskrije Zagrebaka cesta Buzinski prilaz)
41

Struktura prometnog toka

Stupanj nehomogenosti prometnog toka esto se iskazuje i karakteristikama vozaa u toku (oni koji redovno voze i tzv. vikend vozai). Sa porastom stupnja nehomogenosti toka pogoravaju se uvjeti u prometnom toku u odnosu na uvjete u homogenom toku. Razlog pogoranju uvjeta u prometnom toku kod nehomogenog toka u odnosu na homogeni tok je prije svega to ostala (autobusi, kamioni i auto-vlakovi) vozila imaju vee dimenzije (duinu, irinu, visinu), a loije vozno-dinamike karakteristike (nepovoljniji odnos: snaga / teina) radi ega su sporija od putnikih automobila, to naroito dolazi do izraaja pri vonji na usponu i u zoni vorita.
42

Struktura prometnog toka

Uvjetno homogeni tok se izraava u tzv. ekvivalentnim jedinicama putnikih automobila - EJA.

Osnovni cilj ove transformacije je da se nehomogen tok pretvori u tok u kojemu su uvjeti prometa slini priblino idealnom toku.
Pretvaranje nehomogenog toka u uvjetno homogen tok radi se preko odreenih ekvivalenata (Ei) kojima se mnoe pojedine vrste vozila iz sastava toka. Veliina ekvivalenata je u funkciji vrste vozila, duine vozila, vozno-dinamikih karakteristika vozila, karakteristika puta i praktinog zadatka koji se rjeava. Openito se uzima: za motocikle (E 1), za putnike automobile (E = 1) te za sva ostala vozila (E 1).
43

Struktura prometnog toka

Primjer prikaza intenziteta prometnih tokova u ekvivalentnim jedinicama automobila (EJA)(Raskrije Zagrebaka cesta Buzinski prilaz)

44

Vremenska neravnomjernost protoka vozila

Promatrano kronoloki po jednakim vremenskim jedinicama na presjeku (lokalno promatranje) ili odsjeku puta (na n presjeka du odsjeka) u stvarnim uvjetima, protok vozila je promjenljiva veliina uvjetovana brojnim faktorima, koji su takoer po svom karakteru promjenljivi. Neravnomjernost protoka vozila na nekom dijelu mree moe biti izazvana i nekim poremeajima na mrei kao to su, na primjer, uska grla, vremenske i klimatske neprilike i sl., to znai da pojedini faktori koji utjeu na neravnomjernost protoka imaju karakter sluajnih varijabli.
Karakteristika vremenske neravnomjernosti prometnog toka ima izuzetan znaaj pri definiranju projektnih elemenata i donoenju odluka o opravdanosti izgradnje prometnica. Znaaj ove karakteristike prometnog toka je naglaen i za mjere koje se poduzimaju u reguliranju i upravljanju prometom na promatranoj mrei.

45

Vremenska neravnomjernost protoka vozila

Zakonitosti vremenske neravnomjernosti protoka vozila se iskazuju kroz:
1. satnu neravnomjernost u tijeku jednog dana (24 sata), 2. satnu neravnomjernost u tijeku cijele godine (8760 sati),

3. dnevnu neravnomjernost u tijeku tjedna (7 dana),

4. dnevnu neravnomjernost u tijeku mjeseca, 5. dnevnu neravnomjernost u tijeku cijele godine, 6. mjesenu neravnomjernost u tijeku cijele godine i 7. neravnomjernost protoka po manjim vremenskim jedinicama od jednog sata u okviru vrnog sata.

46

Satna neravnomjernost u periodu jednog dana

Satna neravnomjernost protoka vozila u periodu jednog dana predstavlja variranje protoka po pojedinim satovima u periodu cijelog dana, tj. u periodu 24 sata. Ova neravnomjernost se iskazuje odnosom izmeu protoka u pojedinim satima i srednjeg satnog protoka u periodu cijelog dana prema slijedeim izrazima:

Za praktine odluke znaajne su maksimalne i minimalne vrijednosti faktora neravnomjernosti (fai) i brojna zastupljenost sati sa ovim vrijednostima faktora.
47

Satna neravnomjernost u periodu jednog dana

Raspodjele satnih protoka vozila u periodu dana

48

Satna neravnomjernost u periodu jednog dana

Izmjerene vrijednosti na Ljubljanskoj aveniji (PGDP)

49

Satna neravnomjernost u periodu jednog dana

Izmjerene vrijednosti na Ljubljanskoj aveniji (PLDP)

50

Satna neravnomjernost protoka vozila u periodu cijele godine

Satna neravnomjernost protoka u periodu cijele godine predstavlja variranje protoka vozila po pojedinim satovima u tijeku cijele godine, tj. u tijeku 8.760 sati. Poetna saznanja o zakonitostima variranja satnog protoka u tijeku svih 8760 sati u godini, na osnovu kojih je iniciran kriterij 30-og sata kao mjerodavni protok ostvarene su u SAD u razdoblju izmeu 1941. i 1945. godine. Karakteristika vremenske neravnomjernosti satnih protoka vozila u tijeku 8760 sati u godini iskazuje se dijagramom svrstanih po veliini satnih protoka vozila u svih 8760 sati na dionici prometnice. Dijagrami satnih protoka vozila svrstanih po veliini na svim prometnicama imaju u osnovi isti oblik.

51

Satna neravnomjernost protoka vozila u periodu cijele godine

Satni protoci na odreenoj dionici u periodu godine po kronolokim redoslijedu

52

Satna neravnomjernost protoka vozila u periodu cijele godine

Satni protoci vozila u godini dana svrstanih po veliini (kumulativno)

53

Satna neravnomjernost protoka vozila u periodu cijele godine

Konstatirano je da pored istog opeg oblika dijagrama, svrstanih po veliini satnih protoka vozila u svih 8760 sati, za sve ceste priblino istog karaktera i znaaja u prometnom mrei, postoji znaajna bliskost jo i u sljedeem:
1. u poloaju koljena dijagrama (simbol - K) 2. u relativnoj veliini satnog protoka u koljenu, izraenoj u postotku od PGDP - a (simbol - qk) i 3. u ukupnom broju satova godinje u kojima je protok vei ili jednak sa protokom (qk), koji odgovara koljenu dijagrama (simbol - Nk).

Poloaj koljena u dijagramu nalazi se u priblino istim koordinatama koje okvirno iznose:

54

Satna neravnomjernost protoka vozila u periodu cijele godine

Prema kriteriju mjerodavnog satnog protoka vozila za dimenzioniranje poprenog profila prometnica, poznatog pod nazivom kriterij 30-og sata, vrijednost mjerodavnog satnog protoka vozila izraunava se prema izrazu:

Sa porastom stupnja motorizacije i cestovnog motornog prometa, uoene su odreene zakonitosti u promjeni oblika dijagrama. Promjene se uoavaju, prije svega u premjetanju relativnog poloaja koljena u dijagramu svrstanih satnih protoka.
55

Satna neravnomjernost protoka vozila u periodu cijele godine

Na dijagramu svih satnih protoka svrstanih po veliini u 8760 sati, posljednjih godina uoavaju se slijedee promjene:

1. Nk uzima znatno vee vrijednosti od 30,

2. Relativna vrijednost protoka qk u odnosu na prosjeni dnevni promet postaje sve manja, tj. qk 0,14 PGDP

3. Relativno smanjenje najveih satnih protoka izraenih kao max q u % PGDP-a.

Tako su nakon kriterija 30-og sata uspostavljeni i kriteriji: 50og sata, 80-og sata, 100-og sata, 150-og sata i 200-og sata. Danas, realna vrijednost mjerodavnog protoka se nalazi u granicama izmeu 6,5% i 8% PGDP-a
56

Dnevna neravnomjernost protoka vozila u periodu sedam dana

Dnevna neravnomjernost protoka u periodu sedam dana predstavlja variranje protoka vozila po pojedinim danima u razdoblju od sedam dana. Iskazuje se odnosom izmeu protoka vozila u pojedinim danima i srednjeg dnevnog protoka promatranog sedmodnevnog perioda prema sljedeim izrazima:

57

Dnevna neravnomjernost protoka vozila u periodu sedam dana

Dnevne neravnomjernosti u periodu od 7 dana

58

Dnevna neravnomjernost protoka vozila u periodu sedam dana

Izmjerene vrijednosti (Ljubljanska avenija PGDP)

59

Dnevna neravnomjernost protoka vozila u periodu sedam dana

Izmjerene vrijednosti (Ljubljanska avenija PLDP)

60

Dnevna neravnomjernost protoka vozila u periodu jednog mjeseca

Dnevna neravnomjernost protoka vozila u periodu jednog mjeseca predstavlja variranje protoka vozila po pojedinim danima u tijeku promatranog mjeseca. Iskazuje se odnosom izmeu protoka vozila u pojedinim danima i srednjeg dnevnog protoka u periodu promatranog mjeseca, prema sljedeim izrazima:

Prema karakteristici dnevne neravnomjernosti protoka vozila u periodu jednog mjeseca mogue je prepoznavati pojedine mjesece kao npr. ljetne u odnosu na zimske.

61

Dnevna neravnomjernost protoka vozila u periodu jednog mjeseca

Dnevna neravnomjernost protoka vozila u periodu jednog mjeseca

62

Dnevna neravnomjernost protoka vozila u periodu jedne godine

Dnevna neravnomjernost protoka vozila u periodu jedne godine predstavlja variranje veliine prometnog toka po pojedinim danima u periodu godine. Iskazuje se odnosom izmeu protoka vozila u pojedinim danima i prosjenog godinjeg dnevnog prometa, prema izrazima:

63

Dnevna neravnomjernost protoka vozila u periodu jedne godine

Dnevna neravnomjernost protoka vozila u periodu godine

64

Mjesena neravnomjernost protoka vozila u periodu godine

Mjesena neravnomjernost protoka vozila u periodu godine predstavlja variranje prosjenog dnevnog prometa po mjesecima u periodu godine, odnosno u periodu od 12 mjeseci. Iskazuje se odnosom izmeu prosjenog dnevnog prometnog toka po mjesecima i prosjenog godinjeg dnevnog prometa, prema sljedeim izrazima:

Karakteristika mjesene vremenske neravnomjernosti protoka vozila je znaajan indikator za prepoznavanje karaktera prometnih tokova i funkcije promatrane prometnice u mrei.

65

Mjesena neravnomjernost protoka vozila u periodu godine

Mjesena neravnomjernost protoka vozila u periodu godine

66

Neravnomjernosti protoka po manjim vremenskim jedinicama od jednog sata

Neravnomjernost protoka x (voz/t) po vremenskim jedinicama t, koje su manje od jednog sata u periodu (vrnog) sata, izraava se kroz sljedei koeficijent:

Gdje je:
xi protoci vozila po pojedinim vremenskim jedinicama t u periodu (vrnog) sata x srednja vrijednost protoka po jedinici t u periodu (vrnog) sata n broj vremenskih jedinica t u vrnom satu
67

Neravnomjernosti protoka po manjim vremenskim jedinicama od jednog sata

Faktor vrnog satnog (fVS) prometa izraava se kao odnos protoka u vrnom satu i ekspandiranog vrnog t - minutnog protoka vozila. Najvea vrijednost ovog faktora moe biti jednaka jedinici.

Prometni tok se mijenja iz minute u minutu po veliini, gustoi, brzini i sastavu, tako da promatranje toka preko vremenske jedinice od jednog sata zapostavlja to stalno pulsiranje karakteristika prometnog toka u vremenu. Za definiranje razine usluge je neophodno poznavati kako je protok vozila rasporeen po kraim vremenskim intervalima t u periodu jednog sata
68

Neravnomjernosti protoka po manjim vremenskim jedinicama od jednog sata

U amerikom priruniku HCM-u od 1965. godine pri analizi kapaciteta i razina usluge za autoceste faktor vrnog satnog prometa se izraava kao odnos protoka u vrnom satu i 12erostrukog vrnog 5-to minutnog protoka koji je zabiljeen u vrnom satu:

Pri analizi kapaciteta i razine usluge za semaforizirana raskrija u razini, faktor vrnog prometa izraava se kao odnos protoka u vrnom satu i 4-verostrukog 15-to minutnog protoka koji je zabiljeen u vrnom satu:

69

Neravnomjernosti protoka po manjim vremenskim jedinicama od jednog sata

Neravnomjernosti protoka po manjim vremenskim jedinicama od jednog sata

70

Neravnomjernosti protoka po manjim vremenskim jedinicama od jednog sata

Vrni promet u tijeku promatranog sata

71

Neravnomjernosti protoka po manjim vremenskim jedinicama od jednog sata

Primjer izmjerenih protoka vozila po 5-minutnim intervalima unutar vrnog sata (Dravna cesta D30)
72

Neravnomjernosti protoka po manjim vremenskim jedinicama od jednog sata

Primjer izmjerenih protoka vozila po 15-minutnim intervalima unutar vrnog sata na privozima raskruja (Raskrije Zagrebaka cesta Buzinski prilaz))

73

Neravnomjernosti protoka po manjim vremenskim jedinicama od jednog sata

Primjer izmjerenih vrijednosti neravnomjernosti protoka vozila (Brojako mjesto Velika Mlaka)
74

Zadaci
1. Na promatranoj dionici ceste sa dva prometna traka u jednom smjeru vonje izmjeren je protok vozila od 1500 vozila po satu. Jedan prometni trak zatvoren je radi rekonstrukcije te je kapacitet ceste smanjen na 1000 vozila po satu zbog nastalog uskog grla. Izraunajte broj vozila u repu ekanja i duljinu kolone koja je nastala ispred uskog grla nakon 25 minuta odvijanja prometa u zadanim uvjetima. Prosjena duljina vozila iznosi 5 m, a prosjean razmak izmeu vozila u koloni 1 m. Nakon 25. minute protok vozila poinje se smanjivati za 10% po minuti do iznosa od 500 vozila po satu. Izraunajte nakon kojeg e se vremena od poetka smanjenja prometnog toka normalizirati prometni tok i uspostaviti protok vozila bez ekanja ispred uskog grla. Skicirajte funkciju protoka, kapaciteta i broja vozila u repu ekanja u ovisnosti o vremenu za svaku minutu promatranog perioda.
75

Zadaci
2. Na temelju zadane satne raspodjele prometnih optereenja tijekom promatranog dana (grafikon) za prometnicu iji je popreni presjek prikazan na slici, izraunajte faktore neravnomjernosti protoka za svaki sat tijekom dana. Odredite koliki je udio prometa u vrnom i izvanvrnom periodu dana u odnosu na cjelodnevno prometno optereenje. Za jutarnje vrno prometno optereenje uzima se period izmeu 7 i 9 h, a za popodnevno vrno optereenje period izmeu 14 i 16 h. Ukoliko je na promatranoj cesti ustanovljen PGDP u iznosu od vozila po danu, a porast prometa iznosi 3% godinje, izrau36500najte nakon kojeg vremena e biti potrebno provesti rekonstrukciju prometnice radi osiguravanja neometanog protoka vozila. Dozvoljeni protok po prometnom traku pri tome iznosi 1500 vozila unutar jednog sata.

76

Zadaci

77

Izmjerene vrijednosti satnih protoka vozila i popreni profil promatrane prometnice

HVALA NA PANJI ! PITANJA ?

78