You are on page 1of 7

Pismena priprema za realizaciju nastavnog asa iz bosanskog jezika i knjievnosti

kola: Rzred: Datum i dan: Vrijeme odravanja nastavnog asa: Realizator nastavnog asa: Mentor: Nastavni predmet: Nastavna oblast: Nastavna jedinica: Tip nastavnog asa: Nastavne metode: O PARSOVII, PO GORANI III (trei) 28.10.2011.godine (petak) trei as 09:50h Fatima Mustafi Sabina Pozder

Bosanski jezik i knjievnost Jezik. Gramatika Imenice Usvajanje novih sadraja Metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda objanjavanja, metoda demonstracije. Nastavna sredstva i nastavna pomagala: slike prozora, oblaka, kiobrana i djevojice, igrake (pas,medo,je) plakati, gramatike kutije, nastavni listii, kartonii sa rijeima. Oblici nastavnog rada: Frontalni oblik rada, individualni oblik rada i rad u parovima Cilj nastavnog asa: Usavravanje znanja o imenicama, rijeima koje oznaavaju imena predmeta, bia i pojava Struktura nastavnog asa: -Psiholoka priprema i motivacija uenika za predstojei rad -Najava i isticanje cilja asa -Spoznaja novih nastavnih sadraja -Rekapitulacija nastavnog sadraja -Zadavanje domaeg zadatka Meupredmetna korelacija: Priroda i drutvo; Tjelesni i zdravstveni dogoj Literatura:

Zadaci nastavnog asa Obrazovni zadatak: Znati da se rijei koje oznaavaju imena bia, predmeta i pojava zovu imenice. moi uoiti imenice i razvrstati ih prema zanenju.Motivisanje uenika za sticanje novih znanja. Razvijanje sposobnosti posmatranja, uporeivanja, klasifikacije rijei i sposobnosti zakljuivanja. Moe rei koje rijei imenuju predmete, koje bia, a koje pojave, pronai klasifikacije rijei. Rzumjeti da sve to vide ima svoje ime. Razvijanje panje, upornosti i dosjetljivosti u radu. Formiranje osobina pozitivnog karaktera kao to su drugarstvo i suradniki odnos meu uenicima.

Funkcionalni:

Odgojni:

REALIZACIJA NASTAVNOG SADRZAJA UVODNI DIO: Nakon pozdravljanja uenika, as zapoinjem razgovorom i pomou pitanja motivisat u ih za praenje i uestvovanje u radu. Pitat u ih: Koji je danas dan? Imenice

GLAVNI DIO ASA: as nastavljam razgovorom o predmetima koji ih okruuju. Uenicima u rei: Pogledajte oko sebe! Hajde da imenujemo sve ono to vidimo!" Zajedno emo doi do zakljuka da sve ono to vidimo ima ime. Nastavljam razgovor o predmetima koji ih okruuju postavljajui pitanja: Gdje sjedite? Izgovorenu rije zapisujem na tabli. Na emu sam zapisala tu rije? ime vi piete? Od uenika zahtjevam da proitaju napisane rijei. Rei u:

Dakle, klupa, tabla, olovka su.ta? ija su to imena? Iznad navedenih rijei plavom kredom u napisati: IMENA PREDMETA Navest ce jos nekoliko imena predmeta, nakon ega pokazujem na sliku djeaka pitajui ih: Ko je ovo? Hoemo li mu dati ime? Koje? Zapisujem na tabli rijei koje kau uenici: ta sam ja vama? Nakon odgovora , izgovorenu rije zapisujem na tabli i zakljuujemo da su to imena ljudi te iznad tih rijei piem IMENA LJUDI. Kada uenici kau jo nekoliko rijei koje oznaavaju imena ljudi, uenike pripremam za sljedei zadatak, dijelei paketie u kojima se nalazi igraka. Na kartoniima se nalazi zagonetka koju e uenici pokuati odgonetnuti. Da li su tano odgonetnuli zagonetku provjerit e tako to iz paketia izvade igraku pokazujui je ostalim uenicima. Navedenu zagonetku e uenici proitati naglas. Zagonetka glasi: Bilo hladno, bilo vrue, nema boljeg pazikue. Na tabli zapisujem pogoenu rije tj.zagonetku. Drugi uenik ita drugu zagonetku: A ko li e ovo biti? Igle ima ne zna iti. Vadei igraku provjerava da li su tano odgonetnuli. Zapisujem na tabli, a u nastavku asa so jedan uenik ita. Razmislii dopuni: _____tuno gleda jer nema vie ni kruaka ni meda. Zapisane rijei ponovo proitamo i ponovo ih pitam: ija su to imena? Iznad tih rijei zapisujem IMENA IVOTINJA. Slijedi igra SLAGALICA-SPAJALICA. Na kartoniima su napisane osnovni dijelovi rijei, a na drugom zavreci. Osnovni dijelovi rijei su:

ljubi______; pe_______; Zavreci: -ica; -nica;

ja________; visi_______; mr_______;

-buka; -buka; -kva

Uputit u ih u rad, po potrebi intervenisati nakon ega e itati dobivene rijei koje e uenici lijepiti na za to predvieno mjesto. Ponovo ih pitam ija su to imena te iznad tih rijei zapisujem: IMENA BILJAKA Postavljam pitanja: ''Koje je godinje doba? '' '' ta esto pue? '' '' Kako?, Ko e mi to pokazati? '' '' ta esto pada? Kako? '' Dobivene odgovore zapisujem na tabli iznad kojih zapisujem: IMENA POJAVA Razgovaramo o jo nekim pojavama kao to su: snijeg, te jo jednom itamo ta smo to zapisali i zajedno dolazimo do zakljuka da su imenice rijei koje oznaavaju imena predmeta, ljudi, ivotinja, biljaka i pojava. Pitanjima o prirodi koju dijelimo na ivu i neivu, doi emo do zakljuka da su imenice rijei koje oznaavaju imena ljudi, bia i predmeta, te na taj nain pojedostaviti gore navedeni zakljuak o imenicama. Na tabli u postaviti pripremljeni plakat na kojem pie ta su imenice. Pomou gramatikih kutija provjerit u znanje uenika koje su usvojili na asu. Na stolu su tri gramatike kutije, a ispred se nalaze ceduljice sa rijeima.Uenik uzima ceduljicu, ita rije naglas i ubacuje u odgovarajuu kutiju. Ostali uenici prate i u sluaju greke interveniu. as nastavljam uoavanjem imenica u kratkom

tekstu tako to uenik ita naglas prvu reenicu. Ostali uenici paljivo sluaju i javljaju se Oni koji su prepoznali imenice, kako u prvoj, tako u drugoj i treoj reenici. Imenice e zapisati u tabelu koja se nalazi pored table.

ZAVRNI DIO ASA: Nakon obraene nastavne jedinice ponovit emo naueno, primjenom individualnog oblika rada. Uenici e dobiti nastavne listie na kojima se nalaze rijei koje e uenici napisati na odgovarajue mjesto. Pomou plakata uenici provjeravaju tanost uraenog zadatka. Nastavni listii napisani su tako da ine zapis table koji e uenici zalijepiti u sveske. Zatim u uenicima uputiti povratnu informaciju o njihovom radu ocjenjujui ih.

Domaa zadaa:

You might also like