AREST - iznenadni, neoekivani prestanak rada srca Prodromalni simptomi: tahikardija, bradikardija, promjena boje koe, poremeaj disanja

Simptomi: 1. gubitak svijesti --> nakon 15 s gubi se elektrina aktivnost mozga 2. gubitak pulsa na karotidi (medijalna strana sternokleidomastoideusa) i femoralkama (ispod ingvinalnog ligamenta) 3. prestanak disanja --> prvi kliniki znak 4. midrijaza, nije pouzdan znak aresta. Ako se javlja dugotrajno (fiksirana midrijaza), onda znamo da je dolo do ireverzibilnih promjena mozga 5. gubitak sranih tonova --> nepouzdan znak (osim kod djece) 6. prestanak krvarenja iz operacijskog podruja --> vaan znak Oblici aresta: 1. asistolija--> ravna linija na EKG-u (srce je u poloaju dijastole) 2. ventrikularna fibrilacija (VF) --> zupci pile na EKG-u; srce je u poloaju dijastole) 3. elektromehanika disocijacija, tj. duboki kardijalni kolaps --> postoji elektrini potencijal ali nema tlaka i pulsa (menahikog odgovora) Faktor vremena:

mozak --> 20% potronje kisika (djeca 50%) nakon 15s prestaje elektrina aktivnost mozga 3-4 minute --> ireverzibilne promjene na mozgu --> ovisi o dobi, stanju mozga, tjelesnoj temperaturi (hipotermija titi mozak, za svaki 1C metabolizam se smanjue za 7%)

Najtee hipoksiju podnose djeca u razvoju i stare osobe, a najbolje novoroenad i srednja dob. Kada ne zapoinjati reanimaciju? 1. kada je prolo vie od 10 minuta od aresta do poetka reanimacije 2. kod bolesnika koji boluju od neizljeivih bolesti, a nalaze se u terminalnom stadiju (prema pravilima je u tom sluaju potreban pismeni DNR (Do not reanimate!) od bolesnika ili bliske rodbine. Koliko dugo raditi reanimaciju?

ako nakon 30 minuta nema tlaka, pulsa i nestanka midrijaze treba prestati to dulje --> paramedicinski

www.perpetuum-lab.com.hr

imbenici koji dovode do aresta

podraaj vagusa --> podraivanjem drijela nastaje bradikardija i hipotenzija --> dajemo atropin hipoksija --> stvara vrtlone strje ; dolazi do poremeaja perfuzije disbalans elektrolita --> K+ (srce zastaje u dijastoli); K+ hipo/hipertermija --> ispod 25-28C srce poinje fibrilirati; hiperemija moe biti izazvana atopinom nagli gubitak krvi

Postupci pri reanimaciji

A: Airways --> oslobaanje dinih puteva a. podizanje mandibule prema gore i naprijed b. ekstenzija glave --> uhvatiti za glavu i straga za vrat (oprez kod sumnje na frakturu kraljenice) c. ako postoji opstrukcija dinog puta: 1. otvoriti usta palcem i kaiprstom i srednjim prstom izvaditi predmet koji opstruira 2. Heimlichov hvat --> prie se s lea, obuhvati ispod dijafragme --> pritisak na abdomen stvara tlak koji izbacijue predmet van d. pomona sredstva za odravanje dinog puta: 1. orofaringelani Gedelov tubus --> sprjeava prilijeganje korjena jezika na stranji zid drijela. Uvodi se tako da je poloaj obrnut do granica tvrdog i mekog nepca i onda ga rotiramo 2. nazofaringelani tubus po Vendelu --> uvodi se kroz nos, a svrha mu je ista kao i kod Gedelovog tubusa B: Breading --> umetno disanje a. ekspirij --> 16% O2 o treba trajati 2 s 3. kod odrasle osobe espirij se aplicira svakih 5s (12x/min) --> usta/usta 4. usta/nos --> kod ozljeda mandibule 5. kod djece --> svakih 3s (20x/min) --> usta/(usta i nos) 6. Ambu-balon --> 21% atmosferski kisik 7. moe se primjeniti i 50% kisik jer maska ima dodatni prikljuak 8. endotrahealna intubacija 1. tubus plastini ili gumeni; orotrahealni ili nazotrahealni 2. niskotlani visokovolumni tubus --> na distalnom kraju ima balon koji se napue i zatvara traheju 3. dri se s konkavitetom prema naprijed za oralni kraj 4. laringoskop po Mackintoshu: zavijena spatula, izvor sjetla, drak (ravni laringoskop --> po Forgeru) 5. laringoskop se dri u lijevoj ruci, a tubus u desnoj

www.perpetuum-lab.com.hr

6. rtvi se spatula laringoskopa uvodi u desni kut usta. Odie se jezik prema naprijed i lijevo. Odiemo epiglotis i dolazimo do glotisa. Uzimamo tubus i uvodimo ga u traheju. Baloni se treba nalaziti odmah ispod glasnica. Treba ga napuhati (pricom), a tubus fiksirati flasterom 7. to je najbolji nain intubacije: odvojen je dini od digestivnog trakta (gubitkom zatitnog refleksa dolazi do regurgitacije eluanog sadraja u plua --> smrtnost 60-70%); mogua je aplikacija lijekova; 100% O2; Ambu maska C: Circulation --> umjetna masaa srca (vanjska) a. b. c. d. e. f. g. h. i. j. kompresija je na prijelazu srednje i donje treine sternuma preniska --> ruptura abdominalnih organa previsoka --> neefikasna zbog krutosti gornjeg toraksa lateralna --> pneumotoraks (fraktura rebara) frekvencija --> 100 udaraca u minuti jer nadoknaujemo niski udarni volumen. Vea frekvencija bi skratila dijsatolu (i koronsarnu perfuziju) sternum se mora pomicati 4-5 cm (djeca 2.5-4 cm), a snaga pritiska mora biti oko 30kg (odrasli) tlak na velikim krvnim ilama je 30% od normalnog pri reanimaciji. Lezije mozga nastaju ako je protok manji od 15% kompresija i dekompresija moraju jednako trajati nakom 15 pritisaka slijede 2 upuhivanja (odrasli) djeca: (5 pritisaka)/(1 upuhivanje)

nakon ABC gledamo stanje bolesnika:

boja koe (cijanotine uke, nos, sluznice)--> govori o uspjenosti reanimacije puls na karotidi i fenoralci aktivnost CNS-a i reakcija zjenica refleks disanja

D: Drugs --> definitivni tretman, profesionalno, lijekovima a. srce stoji u poloaju dijastole b. kateholamini--> djeluju na adrenergine receptore 1. 1 --> miokard --> pojaava snagu kontrakcije i frekvenciju pulsa (+inotropno i +kronotropno djelovanje) 2. 2 --> miokard, krvne ile --> +inotropno djelovanje i vazodilatacija 3. 1 --> krvne ile --> vazokonstrikcija c. adrenalin --> arest, asistolija; endogeni kateholamin 1. niske doze --> stimulacija 1 i 2 receptora 2. visoke doze --> vazokonstrikcija, stimulacija 1 i 1 receptore

www.perpetuum-lab.com.hr

d.

e. f. g. h. i.

3. adrenalin pojaava provoenje impulsa i pojaava osjetljivostsrca prema aritmijama pa moe doi do fibrilacije ventrikula. Zato se uz njega daje ksilokain (Lidocain). 4. pakiranje: 1mL; razrjeuje se u 9mL fizioloke otopine (1:10 000) i daje se svake 3 minute po 1 mL dopamin; endogeni kateholamin, prekursor noradrenalina 1. djeluje na dopaminergine receptore (mozak, mezenterij, miokard, krvne ile, bubrezi --> poveava protok kroz ta podruja; diuretik) 2. niska doza --> 2 (do 5 mg na 1 kg/min) 3. srednja doza --> 1, 1 (vie od 10mg na 1kg/min) noradrenalin 1. djeluje na 1 i 1 receptore 2. vazokonstriktor izoprenalin --> djeluje na 1 i 2 receptore --> nije prikladan za reanimaciju atropin --> ponitava djelovanje vagusa na SA-vor oksiprenalin --> kronotropni lijek --> pojaava prijenos impulsa iz SAvora soli Ca2+ --> poveavaju snagu kontrakcije, jer povisuje koncentraciju kalcija u tkivima

Anafilaktiki ok 1. 2. 3. 4. adrenalin kortikosteroidi --> prolongirano djelovanje antihistaminici bronhodilatatori

Intravenska primjena lijeka

kroz perifernu venu (vanjska jugularna, kubitalna, vene ake) obino kolabiraju u arestu treba odreeno vrijeme da lijek doe na mjesto djelovanja (2 minute)

Centralne vene (v. jugularis interna, v. subclavia) se punktiraju s desne strane zbog pneumotoraksa i blizine ductusa toracicusa Defibrilacija

lijekovi, struja miofibrili se pomou struje depolariziraju postaju refrakterni, a tada SA-vor potie voenje 2% ksilokain (koi aritmije)

Komplikacije reanimacije

www.perpetuum-lab.com.hr

1. pneumotoraks o zrak ulazi u pleuralni prostor o Th: spontano ako je pneumotoraks mali ili se stavlja dren dva dana o najopasniji je ventilni pneumotoraks --> zrak ulazi, ali ne izlazi kroz otvor na toraksu. Th: uvesti iglu u interkostalni prostor i drenirati zrak i onemoguiti ventil 2. fraktura sternuma o koja moe dovesti do tamponade srca o u poetku je sistola normalna, a dijastola poremeena 3. ruptura jetre, slezene, eluca regurgitacija --> pasivno izlievanje eluanog sadraja Mendelsonov sindrom --> pneumonija izazvana aspiracijom eluanog sadraja (sprjeavamo ju uvoenjem endotrahealnog tubusa s baloniem na vrijeme) o kod bolesnika u arestu ne postoji refleks donjeg respiratornog trakta, pa nema iskaljavanja 4. oteenje CNS-a --> naroito stanica koje su osjetljivije od bazalnih ganglija, a to je kora
o o

www.perpetuum-lab.com.hr