1.

Medjunarodne konferencije o telekomunikacijama

Na I. meunarodnoj telegrafskoj konferenciji odranoj 17.05.1865. u Parizu, na kojoj su uestvovali predstavnici 20 evropskih drava, zakljuena je prva meunarodna konvencija o telegrafskom prometu osnivana je Meunarodna Telegrafska Uniju regulirano je pitanje taksa, tajnosti telegrama i ifriranih telegrama. Na II. konferenciji 1868. u Beu odlueno je da se osnuje Meunarodni ured kao stalni organ za vezu izmeu lanica, da se sjedite saveza preseli iz Pariza u Bern (gdje je bilo 80 godina) i da se zakljui nova konvencija o telegrafskom prometu, a ranije zakljuena konvencija u Parizu 1865. stavljena je van snage Na III. telegrafskoj konferenciji u Rimu 1872. Izvrena je revizija beke konvencije o telegrafskom prometu iz 1868. Na IV. konferenciji odrana 1875. u Peterburgu, zakljuena je konvencija i prihvaden je termin telegrama. Na V. konferenciji odranoj 1879. u Londonu promijenjen je pravilnik o telegrafskom prometu. Na VI. konferenciji 1885. u Berlinu priznata je telefonija kao grana telekomunikacija i donesena je prva meunarodna konvencija o telefonskom prometu Na VII. konferenciji odranoj 1889. u Parizu raspravljalo se o finansijama. Na VIII. konferenciji odrana 1896. u Budimpeti, revidirano je taksiranje telegrama. Na IX. konferenciji odranoj 1903. u Londonu sniene su takse za novinarske telegrame za 50%. Na X. konferenciji odranoj 1908. u Lisabonu, dogovoreno je da se u povodu 50-godinjice osnivanja Unije podigne spomenik u Bernu Na XI. konferenciji odranoj 1925. u Parizu osnovan je Meunarodni savjetodavni komitet za telegrafiju koji je 1956. spojen u Meunarodni savjetodavni komitet za telegrafiju i telefoniju. Na XII. konferenciji odranoj 1932. u Madridu: - odrane su konferencije o telegrafsko-telefonskom prometu i o radioprometu prvi put, - ujedinjena je Telegrafska Konvencija potpisana 1865. I Radiotelegrafsku konvenciju iz 1906. i donesena je Meunarodna Konvencija o telekomunikacijama koja je stavila van snage 7 ranijih konvencija, -tada se prvi put u nazivima konvencija upotrebio izraz telekomunikacija koji obuhvata telegrafske, telefonske, radio-telegrafske i telefonske slube i - odlueno da se ime Unije promjeni u Meunarodna Unija za Telekomunikacije - ITU. Na XIII. konferenciji 1938. u Kairu revidiran je Pravilnik o telegrafskom telefonskom i radioprometu. Na XIV konferenciji dranoj 15.10.1947. u Atlantik Sitiju donesena je Konvencija o telekomunikacijama koja je stavila van snage telegrafske konvencije iz Pariza Bea, Rima i Sankt Peterburga, i radio-telegrafske konvencije iz Berlina, Londona, Vaingtona Madrida, Kaira, organizacija postaje specijalna agencija UN, i sjedite organizacije je premjeteno iz Berna u enevu Na XV. 1952 u Buenos Airesu donesena je konvencija. Na XVI. 1959. u enevi nova konvencija je stavila van snage konvenciju iz Buenos Airesu, Na XVII. konferenciji odranoj 1965. u Montreuxu donesena je konvencija o telekomunikacijama.

 Na Konferenciji odranoj u Nici 1989.: - osnovano je odjeljenje koje bi davalo tehniku podrku dravama u razvoju, - osnivan je Ured za razvoj telekomunikacija i - Unija je podijeljenja u 3 sektora koja korespondiraju u 3 glavna podruja djelovanja: Telekomunikaciona Standardizacija (ITU-T), Radiokomunikacija (ITU-R) i Razvoj Telekomunikacija (ITU-D). Na Konferenciji u Kjotu 1994. godine: - uvojen je prvi razvojni plan ITU-a, koji je usmjeren na potrebe lanica Unije i u donoenju fleksibilnih pravila. - identificirana je potreba osnivanja ITU foruma i telekomunikacijske strategije Na I. konferenciji o radioprometu 1906. u Berlinu, uz uestvovanje 27 drava, osnovana je Meunarodna radio-telegrafska unija, donesena je prva konvencija o radio-telegrafskom prometu i odluka o dva naela koja jo postoje: - svrstavanje razliitih radiokomunikacijskih slubi u odgovarajude frekvencijske pojaseve i - obavezno prijavljivanje frekvencijskih nacionalnih dodjela u sredinjoj registracijskoj agenciji u Bernu. Konferencija je podijelila frekvencijski spektar i to za: - daleke komunikacije i - vojne potrebe. Na II. Radiotelegrafskoj konferenciji 1912. u Londonu donesena je nova konvencija o radiotelegrafskom prometu, koja regulira pomorski promet. Na III. konferenciji odranoj 1927. u Washingtonu uz uestvovanje 80 drava: - osnovan je Meunarodni Radijski savjetodavni tehniki odbor za radio, - izvrena je raspodjela radiofrekvencija izmeu drava i - napravljena je tablica frekvencijskih namjena koja je i danas vaan propis ITU-a etvrta konferencija odrana je 1932. u Madridu u isto vrijeme kao i o telefonskom prometu, na kojoj je donesena odluka o zatiti svih postojedih registriranih radiostanica od tetnih smetnji i usvojena je Meunarodna lista frekvencija. Na V. konferenciji 1938. u Kairu propisane su kazne za smetnje radiostanica drugih drava i revizija Pravilnika. Na konferenciji odranoj 1947. u Atlantik Sitiju u SAD, gdje je struktura ITU doivjela najdublju reorganizaciju, donesena je odluka o osnivanju Meunarodnog komiteta za registraciju frekvencija i uspostavljena je nova tabela raspodjele frekvencija. Danas se konferencije redovno odravaju i na njima se rjeavaju tehnika i pravna pitanja iz komunikacija.

2. Nadlenosti institucija BiH u oblasti komunikacija

1. U svrhu provedbe ustavnih odredaba u oblasti komunikacija, Vijece ministara mjerodavno je za kreiranje politike, a Agencija je mjerodavna za reguliranje oblasti komunikacija. 2. Vijece ministara mjerodavno je za: a) izradu i usvajanje politike sukladno postojecim zakonima; i b) odredivanje zastupanja Bosne i Hercegovine na medunarodnim forumima u oblasti komunikacija. 3. Agencija je mjerodavna za: a) reguliranje emiterskih i javnih telekomunikacijskih mrea i usluga, ukljucujuci izdavanje dozvola, utvrdivanje cijena, medupovezivanje i definiranje osnovnih uvjeta za osiguranje zajednickih i medunarodnih komunikacijskih sredstava; i b) planiranje, koordiniranje, namjenu i dodjelu radiofrekvencijskog spektra, 4. Vijece ministara i Agencija, sukladno pojedinacnim djelokruzima, definiranim ovim zakonom, poduzimaju sve razumne mjere za ostvarenje sljedecih ciljeva: a) promoviranje pravicne konkurencije u svrhu ostvarenja maksimalne dobiti za korisnike u smislu izbora, cijene i kvalitete; b) da ne postoji ugroavanje ili ogranicenje konkurencije u sektoru komunikacija sukladno sektorskim politikama Vijeca ministara; c) podsticanje ucinkovitog investiranja u infrastrukturu i promoviranje inovacija; d) zatita autorskih prava i drugih prava na intelektualnu svojinu, kao i osobnih podataka i privatnosti; e) osiguranje ucinkovitog koritenja i ucinkovitog upravljanja resursima radio frekvencija i brojeva sukladno propisima iz oblasti radiokomunikacija i drugim preporukama Medunarodne unije za telekomunikacije, i drugim medunarodnim sporazumima ciji je potpisnik Bosna i Hercegovina.

3. Regulatorni principi
1. Regulatorna nacela emitiranja obuhvataju: a) zatitu slobode izraavanja i raznolikosti miljenja potujuci opceprihvacene norme ponaanja, nediskriminacije, pravicnosti, tocnosti i nepristranosti; b) razvoj profesionalnih i odrivih komercijalnih i javnih emitera u namjeri da se uspostavi odgovarajuca ravnotea izmedu njih; c) odvojenost emitera od politicke kontrole i manipulacije, u svrhu jacanja demokratskih nacela i uspostave trine ekonomije; d) dozvole se dodjeljuju na temelju procedura kojim se osiguravaju odgovarajuce profesionalne norme programskih sadraja, tehnickog rada i financiranje; e) oglaavanje putem emitera ureduje se sukladno najboljoj europskoj praksi. 2. Regulatorna nacela telekomunikacija obuhvataju: a) pristup javnim telekomunikacijskim uslugama za sve korisnike, na transparentnoj, objektivnoj i nediskriminacijskoj osnovi, koje operater telekomunikacija moe osigurati uz razumnu dobit; b) svaki korisnik telekomunikacijskih usluga putem te usluge ima neogranicen pristup svakom drugom takvom korisniku; c) zaticeni su interesi svih korisnika telekomunikacijskih usluga, u smislu dostupnosti tih usluga, njihove kvalitete i cijena; d) razina kvalitete u pruanju telekomunikacijskih usluga i telekomunikacijske opreme ce, to je prije moguce, biti kompatibilna s opceprihvacenim normama u Europskoj uniji; e) cijene telekomunikacijskih usluga su transparentne i nediskriminacijske; f) pod uvjetom da ispunjavaju svoje obveze u pruanju telekomunikacijskih usluga, operaterima telekomunikacija dozvoljeno je djelovanje na normalnim, komercijalnim linijama; g) sukladno sektorskima politikama Vijeca ministara, podstice se otvoren pristup pruanju telekomunikacijskih usluga.

4. Izdavanje dozvola
1. Zahtjev za izdavanje dozvole upucuje se Agenciji. Agencija izdaje dozvolu u roku od dva mjeseca. U slucajevima u kojima treba primijeniti postupak utvrdivanja konkurentnosti i selektivnosti na temelju poredenja, Agencija moe produiti razdoblje potrebno za procjenu zahtjeva do cetiri mjeseca kako bi osigurala da se postupak obavi na pravican, razuman, otvoren, nediskriminatoran i transparentan nacin za sve zainteresirane strane. 2. Dozvola se izdaje: a) ukoliko podnositelj zahtjeva ima neophode tehnicke podobnosti; i b) ukoliko ne postoji razlog za sumnju da podnositelj zahtjeva nece pruati date usluge sukladno dozvoli, osobito u pogledu obveza vezanih za kvalitetu usluga i ponudu. Uzimaju se u obzir financijska moc podnositelja zahtjeva, njegovo iskustvo u sektoru telekomunikacija i srodnim sektorima, kao i njegovo znanje. 3. U slucaju da dodjela prava na upotrebu frekvencija ili brojeva mora biti ogranicena, Agencija ustupa takva prava na temelju kriterija za odabir koji moraju biti objektivni, nediskriminatorski, transparentni i proporcionalni. U okviru tih kriterija za odabir mora se pridati odgovarajuci znacaj postizanju ciljeva i regulatornih nacela iz cl. 3. i 4. ovoga zakona. 4. Za potrebe odlucivanja o izdavanju dozvole, Agencija ima pravo zahtijevati sve informacije o podnositelju zahtjeva. 5. Ukoliko Agencija donese negativnu odluku, navode se razlozi za odbijanje izdavanja dozvole, uz postojanje prava na priziv protiv ove odluke koji se upucuje Vijecu Agencije.

5. Uvjeti poslovanja operatora telekomunikacija i cijene usluga

1. Operateri telekomunikacija odreduju uvjete poslovanja, opisuju usluge koje nude i preciziraju relevantne cijene. Uvjeti poslovanja, opis usluga i cijene dostavljaju se Agenciji i objavljuju u odgovarajucem obliku. Ukoliko je potrebna suglasnost, shodno st. 3. i 6. ovoga clanka, telekomunikacijska se usluga ne prua dok se ne dobije suglasnost. 2. Promjene uvjeta poslovanja i cijene objavljuju se u odgovarajucem obliku najmanje mjesec dana prije stupanja na snagu. Svaka promjena sadraja ugovora daje pravo drugoj ugovornoj strani da raskine ugovor s operaterom telekomunikacija u roku od cetiri tjedna od objave promjene. 3. O pitanju uvjeta poslovanja operatera telekomunikacija sa znacajnom trinom snagom, Agencija daje suglasnost za sljedece telekomunikacijske usluge: a) govorna telefonska usluga putem fiksne ili mobilne mree; i b) iznajmljivanje linija. 4. Ako operater telekomunikacija nema znacajnu trinu snagu, uvjeti poslovanja i znatnije promjene tih uvjeta predocavaju se Agenciji prije pocetka pruanja usluga ili nadnevka stupanja promjena na snagu. U slucaju usluga preciziranih u stavku 3a. ovoga clanka, Agencija moe osporiti uvjete poslovanja u roku od osam tjedana, ako su u suprotnosti s ovim zakonom ili pravilima donesenim na temelju njega. 5. Ako je radi rjeenja spora potrebno izmijeniti uvjete poslovanja, te se izmjene mogu utvrditi uz suglasnost Agencije. 6. Kada su u pitanju cijene operatera telekomunikacija sa znacajnom trinom snagom, Agencija daje suglasnost za sljedece telekomunikacijske usluge: a) govorna telefonska usluga putem fiksne ili mobilne mree; i b) iznajmljivanje linija. 7. Ako operater telekomunikacija nema znacajnu trinu snagu, Agencija se izvjetava o cijenama usluga kako je utvrdeno u stavku 6. ovoga clanka prije pocetka njihove primjene. Cijene su ujednacene unutar tarifnog podrucja. 8. Za objavu uvjeta poslovanja i odredivanja cijena operatera telekomunikacija sa znacajnom trinom snagom, Agencija pravilom utvrduje okvirne uvjete ukljucujuci i nacela strukturiranja cijena. Posebno se precizira sljedece: vrsta i sadraj obveze pruanja usluga, osnova na kojoj ce se vriti proracun cijena, uvjeti za interface-e, kvaliteta raznih prijenosnih puteva, uvjeti za koritenje, pristup mrei i medupovezivanje, te vremenska ogranicenja za stavljanje zabrane na subvencioniranje, kojim se omogucuje uvodenje novih usluga i tehnologija.

6. Radio-frekventni spektar:1.Upravljanje frekvencijom, 2.Plan namjene,3.Plan koritenja frekvencija

Clanak 30. Upravljanje frekvencijama i Plan namjene frekvencija 1. Agencija, u suradnji s Vijecem ministara, upravlja frekventnim spektrom sukladno medunarodnim sporazumima. Agencija poduzima odgovarajuce mjere u svrhu osiguranja ucinkovite i neometane upotrebe radiospektra Bosne i Hercegovine. 2. Agencija usvaja Plan namjene radiofrekventnih opsega, kojim se definiraju radio frekvencije ili radiofrekventni opsezi namijenjeni za individualne radiokomunikacije i individualne skupine korisnika. Plan se objavljuje u odgovarajucem obliku.

Clanak 31. Plan koritenja frekvencija Agencija priprema Plan koritenja frekvencija na temelju Plana namjene frekvencija. Plan koritenja frekvencija sadri podjelu frekventnih opsega na koritenje frekvencija i specifikacije za koritenja tih frekvencija. Plan se objavljuje u odgovarajucem obliku. Clanak 32. Koritenje radiofrekvencija 1. Koritenje radiofrekvencija podlijee odobrenju Agencije. Dodjela frekvencija bit ce nediskriminacijska sukladno planu koritenja frekvencija i utemeljena na objektivnim kriterijima uspostavljenim od strane Agencije. Agencija odlucuje o zahtjevu u roku od est tjedana, osim u slucaju da posebne okolnosti, kao to je nepotpunost dokumentacije, zahtijevaju due razdoblje. 2. Agencija dodjeljuje frekvencije na koritenje ukoliko su: a) predvidene za koritenje u Planu koritenja frekvencija; b) raspoloive; i c) kompatibilne s drugim koritenjima frekvencija. 3. Agencija pravilom utvrduje detaljne odredbe koje se odnose na koritenje frekvencija i dodjelu frekvencija, ukljucujuci zahtjeve za dodjelu.

7. Osnovni zahtjevi i stavljanje u rad opreme

Osnovni zahtjevi 1. Radio i telekomunikacijska terminalna oprema mora ispunjavati sljedece osnovne zahtjeve: a) zahtjeve o zatiti zdravlja i sigurnosti korisnika i bilo kojih drugih osoba; i b) zahtjeve koji se ticu elektromagnetne kompatibilnosti. 2. Radiooprema bit ce ugradena na takav nacin da ucinkovito koristi radiofrekvencijski spektar za zemaljske, svemirske i orbitalne radiokomunikacije i izbjegava tetne utjecaje. 3. Smatrat ce se da je svaki uredaj koji ispunjava uskladene norme Europske unije sukladan st. 1. I 2. ovoga clanka. Clanak 35. Stavljanje u rad i pravo na prikljucenje 1. Svaki uredaj koji ispunjava osnovne zahtjeve iz clanka 34. i deklariran je sukladno vaecim procedurama za procjenu, koje su date u relevantnim europskim direktivama i posjeduje CE oznaku uskladenosti, moe se pustiti u rad u namijenjenu svrhu. 2. Svaki uredaj koji ne zadovoljava zahtjeve iz stavka 1. ovoga clanka proci ce proceduru ocjene uskladenosti, koju provodi domace tijelo za procjenu uskladenosti. Agencija, uz konzultacije s Vijecem ministara, definira nacin atestiranja opreme, kriterije koje domaca verificirana tijela moraju ispuniti. 3. Neovisno o stavku 1. ovoga clanka, Agencija moe ograniciti stavljanje u rad radioopreme zbog razloga koji se odnose na efektivnu i odgovarajucu upotrebu radiospektra, izbjegavanje tetnih smetnji ili pitanja javnoga zdravlja. 4. Operateri ne mogu odbiti prikljuciti telekomunikacijsku terminalnu opremu na odgovarajuce interface-e iz tehnickih razloga ukoliko oprema zadovoljava zahtjeve iz ovoga zakona. 5. Ako radio i telekomunikacijska terminalna oprema, koja ispunjava zahtjeve iz ovoga zakona , prouzrokuje ozbiljne tete na mrei, tetne radiosmetnje ili tete radu mree, operater javne telekomunikacijske mree moe biti ovlaten odbiti prikljucenje, iskljuciti takav uredaj ili ga povuci iz upotrebe. Operater telekomunikacija odmah izvjetava korisnika i Agenciju o takvim mjerama. Agencija je ovlatena potvrditi ili odbaciti takve mjere. 6. Agencija je ovlatena poduzeti sve mjere kako bi sprijecila prikljucak svakoga uredaja na javnu telekomunikacijsku mreu koji ne ispunjava zahtjeve iz ovoga zakona.

8. Agencija i dunosti agencije za komunikacije i Vijede Agencije za komunikacije Agencija 1. Agencija je funkcionalno neovisna i neprofitna institucija sa statusom pravne osobe prema zakonima Bosne i Hercegovine. Agencija obavlja svoje zadace sukladno ciljevima i regulatornim nacelima koji su navedeni u cl. 3. i 4. ovoga zakona, kao i sukladno sektorskim politikama Vijeca ministara. U obnaanju svojih zadaca Agencija djeluje sukladno nacelima objektivnosti, transparentnosti i nediskriminacije. Clanovi tijela Agencije, njeni dunosnici i osoblje djeluju u interesu Bosne i Hercegovine i njezinih gradana u cjelini. 2. Tijela Agencije su Vijece Agencije i generalni direktor cije su zadace navedene u cl. 39. i 40. ovoga zakona. 3. Ni Vijece ministara niti ministri, kao ni neka druga osoba, nece se ni na koji nacin mijeati u donoenje odluka Agencije u pojedinacnim slucajevima. Clanak 37. Dunosti Agencije 1. Sukladno odredbama ovoga zakona, dunosti Agencije su: a) proglaavanje pravila u oblasti emitiranja i telekomunikacija i osiguranje njihovoga potivanja: b) izdavanje dozvola emiterima i operaterima telekomunikacija sukladno odredbama ovoga zakona i pracenje potivanja uvjeta izdatih dozvola; c) planiranje, upravljanje, namjena i dodjela frekvencijskog spektra, pracenje njegovoga koritenja, kao i odravanje i objava Plana koritenja frekvencijskog spektra za cijeli teritorij Bosne i Hercegovine; i d) postavljanje zahtjeva za objavom i dostavom informacija, koje su potrebne za propisno obavljanje regulatornih obveza; e) primjena tehnickih normi i normi kvalitete, kako bi se npr. osigurala medupovezanost i funkcionalnost javnih telekomunikacijskih mrea i usluga; f) utvrdivanje i odravanje sustava tehnickih naknada za izdavanje dozvola kako u oblasti emitiranja tako i u oblasti telekomunikacija; i g) ostale dunosti koje joj se dodijele sukladno ovom zakonu ili od strane Vijeca ministara. Vijece Agencije 1. Agencija ima Vijece, koje vodi Agenciju u pogledu stratekih pitanja provedbe zakona, te obavlja konzultacije s generalnim direktorom i prima od njega izvjeca. Vijece Agencije usvaja kodeks rada i pravila za emitiranje i telekomunikacije. Osim toga, Vijece Agencije ima funkciju apelacijskoga tijela za odluke koje donosi generalni direktor. 2. Vijece Agencije sastoji se od sedam clanova koje predlae Vijece ministara, na temelju liste kandidata koju je utvrdilo Vijece Agencije, koja ce sadravati dvostruko vie kandidata od raspoloivih mjesta, a imenuje ih Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine. Parlamentarna skuptina prihvata ili odbacuje predloene kandidate u roku od 30 dana nakon podnoenja prijedloga. Ukoliko Parlamentarna skuptina odbaci prijedlog, Vijece ministara predlae drugu osobu s liste kandidata koju je utvrdilo Vijece Agencije i podnosi taj prijedlog Parlamentarnoj skuptini Bosne i Hercegovine. Clanovi Vijeca Agencije imenuju se na temelju svojih osobnih sposobnosti kao pojedinci koji imaju pravno, ekonomsko, tehnicko ili drugo relevantno iskustvo i strucnjaci su u oblasti telekomunikacija, odnosno emitiranja, na razdoblje od cetiri godine i mogu biti ponovno imenovani samo na jo jedan mandat. Clanovi biraju predsjedatelja i dopredsjedatelja iz svojih redova. Vijece Agencije sastaje se najmanje cetiri puta godinje. Generalni direktor podnosi izvjece Vijecu Agencije o stratekim pitanjima provedbe. Generalni direktor nazocan je svim sastancima Vijeca Agencije bez prava glasa. 3. Dunosnici na zakonodavnim ili izvrnim dunostima na svakoj razini vlasti, ili clanovi tijela politickih stranaka ne mogu se kandidirati za clanstvo u Vijecu Agencije. 4. Clanovi Vijeca Agencije moraju prijaviti svaki interes koji imaju u odnosu na operatera telekomunikacija ili emitera i izuzimaju se u slucajevima koji predstavljaju sukob interesa.

9. Procesne radnje:pritube, albe...

Pritube Bez obzira na djelokrug redovnih sudova, korisnici ili zainteresirane strane mogu Agenciji dostavljati pritube, narocito one koje se odnose na kvalitetu usluga, a koje nisu na zadovoljavajuci nacin rijeene s operaterom telekomunikacija. Agencija nastoji rijeiti pritube u razumnom roku. Sve zainteresirane strane suraduju u ovome postupku, te podnose Agenciji sve podatke i dokumentaciju neophodnu za procjenu situacije. Agencija moe precizirati vrste pritubi koje ce rjeavati i metodu koju ce koristiti. Clanak 46. Izvrne mjere 1. U svrhu osiguranja potivanja kodeksa rada i pravila, Agencija ima izvrne ovlasti sukladno europskoj regulatornoj praksi. 2. U slucaju da neka telekomunikacijska ili emiterska mrea radi bez dozvole ili prua usluge bez dozvole, Agencija je ovlatena poduzeti sve potrebne korake u svrhu obustave takvoga rada. 3. Agencija je ovlatena primjenjivati izvrne mjere srazmjerno prekrajima kako slijedi: a) usmena ili pismena upozorenja; b) inspekcijski pregled sredstava za koje je izdata dozvola; c) konkretan zahtjev za poduzimanje odredene radnje ili obustavu, koji se mora ispotovati u okviru zadatoga roka; d) iznos odredene novcane kazne ne smije biti veci od 150.000 KM u slucaju namjerne povrede ili povrede iz nehata pojedinih odredaba zakona ili uvjeta koji se navode u izdatoj dozvoli ili kodeksima rada i pravilima Agencije. Iznos izrecene novcane kazne srazmjeran je teini prekraja i, tamo gdje je primjenjivo, bruto financijskom prihodu ostvarenom na temelju prekraja. U slucaju da se povrede ponove, izrecena novcana kazna ne smije biti veca od 300.000 KM. Agencija izraduje pregled povreda i odgovarajucih kazni, koji usvaja Vijece ministara; e) nalog za obustavu emitiranja ili pruanja javnih telekomunikacijskih usluga na razdoblje ne due od tri mjeseca; f) oduzimanje dozvole. 4. Na zahtjev Agencije, sve institucije za provedbu zakona u Bosni i Hercegovini pruaju pomoc u izvrenju odluka Agencije. Clanak 47. Prizivi 1. Pri odlucivanju o prizivima protiv odluka generalnoga direktora, Vijece Agencije radi prema Zakonu o upravnom postupku Bosne i Hercegovine i u cijelosti preispituje odluke protiv kojih je podnesen priziv. 2. Priziv protiv odluke generalnog direktora ne odgada izvrenje. 3. Odluke Vijeca Agencije konacne su i obvezujuce u upravnome postupku. Sudsko preispitivanje odluke moe se pokrenuti pred Sudom Bosne i Hercegovine.

10.

Ustav Meunarodnog saveza za komunikacije ITU

Ustav ITU donijet je 22.12.1992. u enevi, a izmjenjen je u Kjotu 14.10.1994. godine. Ciljevi ITU-a su : - da odrava i iri meunarodnu saradnje meu lanicama radi poboljanja koritenja telekomunikacija, - da prua tehniku pomod dravama u razvoju, - da telekomunikacije pomau miroljubive odnose, - da ostvaruje zajedniki interes drava lanica ITU-a i - da pomae da prednosti novih telekomunikacijskih tehnologija budu dostupne svim stanovnicima svijeta. ITU za telekomunikacije: - odreuje opseg radio-frekvencijskog spektra, raspodjeljuje frekvencije i registruje frekvencije radi izbjegavanja smetnji, - pomae meunarodnu standardizaciju telekomunikacija - podstie saradnju u pruanju tehnike pomodi, - unapreuje telekomunikacije u dravama u razvoju, - unapreuje saradnju izmeu drava lanica u tarifiranju - usvaja rezolucije, donosi propise i objavljuje informacije lanice ITU-a su obavezne provoditi odredbe Statuta i Konvencije te Administrativnih propisa, a to su duni i telekomunikacijski operateri u dravama lanicama, iji rad nadziru Regulatorne agencije za komunikacije ITU se sastoji od: - svake drave koja je prije stupanja na snagu UstavaITU bila lanica neke od Konvencija za telekomunikacije, - svake drave lanice UN koja je pristupila Ustavu i - drave koje nisu lanice UN a zatrae da postanu lanice i koje nakon 2/3 prihvatanja, pristupe Ustavu. Prava i obaveze svake lanice ITU-a su: - da uestvuje na konferencijama, bude birana u Savjet i da predlae kandidate za Savjet ili lanove Odbora; - da ima jedan glas na konferencijama i skupovima; - da ima jedan glas u izjanjavanjima koja se obavljaju.

11. Sektor za standardizaciju telekomunikacija i sektor za razvoj telekomunikacija Sektor ostvaruje standardizaciju telekomunikacija tako to prouava tehnika, eksploataciona i tarifna pitanja i usvaja preporuke, a u cilju standardizacije u svijetu. Sektor za standardizaciju radi posredstvom: - konferencija za standardizaciju telekomunikacija, - studijskih komisija za standardizaciju telekomunikacija, - ureda za standardizaciju telekomunikacija. lanovi Sektora za standardizaciju su - uprave svih lanica Unije i - ovlatene organizacije. Konferencija za standardizaciju saziva se svake 4 god. Odluke konferencija za standardizaciju moraju biti u saglasnosti sa ustavom, Konvencijom i pravilnicima. Rad ITU-T ima za cilj da ubrza meupovezivanje mrea i sistema kroz izradu standarda visokog kvaliteta. ITU-T godinje izradi 200 preporuka, a na snazi 3.000. Rad ITU-T je organizovan kroz 14 grupa gdje se pokriva irok spektar tema koje se odnose na efikasno funkcioniranje telekomunikacijske opreme i usluga. Zadaci Studijskih kancelarija za standardizaciju i direktora za standardizaciju utvreni su u Konvenciji. Sektor za razvoj Sektor ispunjava odgovornost ITU kao specijalizovane institucije UN i izvrioca projekata u sistemu za razvoj. Funkcije sektora za razvoj telekomunikacija su da: - povedava uloge telekomunikacija u dravama, - ohrabruje razvoj i irenje telekomunikacionih mrea, - daje savjete o izboru odgovarajude tehnologije, - podstie rast telekomunikacija kroz saradnju sa operaterima i uspostavljanje povlatenih kredita, - ohrabruje uede industrije u razvoju telekomunikacija u dravama u razvoju i daje savjete za izbor tehnologije, - sarauje sa drugim sektorima i generalnim sekretarom Sektor za razvoj telekomunikacija radi posredstvom: - svjetskih i regionalnih konferencija za razvoj, - studijskih komisija za razvoj telekomunikacija, - kancelarija za razvoj telekomunikacija. lanovi Sektora za razvoj telekomunikacija su: - uprave svih lanica Unije, - svako tijelo ili organizacija koja je ovlatena prema odgovarajudim odredbama konvencije. Konferencija predstavlja forum za razmatranje pitanja i programa koja se odnose na razvoj telekomunikacija. Konferencije za razvoj telekomunikacija obuhvataju: - svjetske konferencije za razvoj telekomunikacija i - regionalne konferencije za razvoj telekomunikacija. Izmeu dvije Konferencije punomodnika odrava se jedna svjetska konferencija za razvoj telekomunikacija. Zakljuci konferencije imaju formu rezolucija i odluka. lanovi Sektora su uprave svih lanica ITU.